2_10 divrejtora vajakhel pekude 5778

Divrej Tkra Godina 11 Broj 22

Zagreb, šabat 10. ožujka 2018. - 23. adara 5778.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Vajakhel-Pekude

B’’H

Šabat Para Jeruzalem 17:02

18:19

Zagreb

17:35

18:37

Rijeka

17:42

18:43

Split

17:34

18:36

Dubrovnik 17:28

18:30

Vinkovci 17:24

18:26

Sarajevo 17:26

18:28

Doboj

17:27

18:29

B. Luka

17:31

18:32

Beograd 17:17

18:20

Novi Sad 17:20

18:23

Subotica 17:20

18:24

Zrenjanin 17:17

18:21

Moše okuplja narod i ponavlja im

Niš

17:12

18:14

zapovijed o poštivanju šabata. Zatim im

Beč

17:32

18:34

Frankfurt 18:02

19:04

Edison, NJ 17:39

18:41

(Šemot 30,11-34,35)

prenosi B-ţje upute o izgradnji Miškana.

Narod

donosi

obilje

traţena

materijala: zlata, srebra, bakra, plave, grimizne i crvene vune, ko-zje dlake, lanene pređe, ţivotinjske koţe, drva,

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Roš hodeš, utorak 13.3.2018.

maslinova ulja, trava i dragog kamenja.

Moše im je morao reći da prestanu donositi.

Tim

njemu gorjeti; ulje za pomazanje; vanjski ţrtvenik za ţrtve paljenice i sve što uz njega ide; vješalice, stupove i drţače za dvorište; kupelj i postolje načinjeno od bakrenih zrcala.

Moše računa koliko je zlata, srebra i bakra narod dao za izradu Miškana. Becalel, Ahaliav i njihovi pomagači izrađuju osam dijelova svećeničke odjeće – pregaču, naprsnik, plašt, krunu, kapu, tuniku, opasač i kratke hlače – prema

vrhunskih

obrtnika

izrađuje

Alot Hašahar

4:45

Najranije Talit

5:19

drobno opisano u parašot Teruma, Tecave i

Nec Hahama

6:13

Ki tisa): tri sloja krovnih obloga; 48 po-

Najkasnije Š’ma

9:09

zlaćenih zidnih oplata i 100 srebrnih

Zman Tefila

10:08

spojeva za temelje; parohet koji razdvaja

Hacot

12:06

dvije prostorije Svetišta i masah (paravan)

Minha Ketana

15:32

nasuprot njemu; kovčeg i poklopac s

Plag Haminha

16:45

Šekia

17:59

Cet Ha-kohavim

18:41



Broj 22

Miškan i opremu za njega (kao što je po-

kerubinima; stol i menoru sa sedam krakova i posebno pripremljeno ulje; zlatni ţrtvenik i mirisnu ţrtvu koja će na

uputama koje je Moše dobio u paraši Tecave.

Miškan je dovršen i svi njegovi dijelovi doneseni su Mošeu koji ga podiţe i pomazuje sa svetim uljem. Zatim uvodi Aharona i četvoricu njegovih sinova u svećeničku sluţbu. Iznad Miškana se pojavljuje oblak koji ukazuje da će B-ţanska Prisutnost tu prebivati. ■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ע״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 20+9 p’sukim – 35,1-29 Moše okuplja narod (prema tradiciji to se desilo na prvi Jom kipur, od-

koju vrstu melaha… Zbog čega Tora ovdje izdvaja vatru? Pitanje je dvojako: Zašto je izdvaja i zašto to ponovo zapovijeda.

nosno dan nakon njega, poslije 40 dana i 40 noći na Har Sinaju) da im

Sefer haChinuch kaţe da su ove zabrane izravno upućene Sanhedri-

da upute u vezi izgradnje Miškana.

On započinje s upozorenjem da se

nu, a ne pojedincima. Nama je već bilo rečeno da ne smijemo paliti

upute provedemo.

poštuje šabat (čak i dok se bave svetim zadaćama Miškana).

vatru. Sudovi, kaţe Chinuch, ne smiju provoditi smrtnu kaznu spa-

Ljudi osjećaju nemirno uzbuđenje u vezi posla koji je pred njima. Moše

ljivanja (s'reifa) na šabat. Niti se,

govori narodu i kaţe im ono što je B-g zapovijedio.

Zapazite da kada B-g govori Mošeu On mu zapovijeda u vezi Miškana (236 p’sukim!) i potom ga upozorava da šabat ima najvišu čast. Kada Moše okupi narod da njima izda zapovijed, on stavlja upozorenje u vezi šabata na početak.

U početna tri retka koji govore o šabatu ukupno ima 40 riječi – 39 plus riječ hašabat. To se moţe pro-

biblijskim proširenjem, bilo koja smrtna kazna smije izvršiti na šabat, ni bilo koja kazna koju izriču sudovi ne moţe se izvršiti na šabat. To omogućava da šabat bude dan mira čak i za osuđenog prijestupnika.

Moţemo i na drugačiji način pogledati podsjetnik na šabat. Ne smijete

(Zapazite, istovjrtnu terminologiju kojom se Tora koristi kada ■Moše govori o šabatu i o Mikdašu.)

Imenovane su različite vrste materijala. Jasno je rečeno da se donacije potiču, no posve su dobrovoljne.

paliti vatre u svojim prebivalištima, gdje god ona bila, ali smijete –

Potom se svaki dio Miškana i njegove opreme spominje do pojedinosti.

ne, zapravo morate – paliti vatru (i raditi određene druge melahot) u

Nakon što su ljudi čuli što je Moše imao za reći, oni se razilaze (očigle-

Prebivalištu, Mikdašu. (Odnosno, onda kada to B-g izričito naredi).

dno u oduševljenju i sa ţeljom da se prime posla).

povijedio da ih činiš―, napisana s lamedom (30) i anagramom za teiša

Neki komentatori kaţu da je ovo ponavljanje o vatri tu da naglasi

Mogli bismo na temelju redoslijeda koji nam je iznesen u Tori špekuli-

(9) – još jedan nagovještaj šabatnih melahot. On još dodaje da u la'asot

kako paljenje vatre nije ništa manji smrtni grijeh, unatoč tome što je na

rati da je osjećaj krivice zbog Zlatnog teleta u velikoj mjeri ono što je

nedostaje slovo vav, koje predstavlja šest radnih dana u tjednu kada

jom tov nam to jedna od nekoliko

motiviralo narod.

melahot koje su dopuštene (tj. kuhanje korištenjem vatre, paljenje pla-

Mnogo ljudi je Mošeov poziv pota-

tumačiti kao simbolično spominjanje 39 kategorija zabranjene melaha, koje definiraju narav hašabata. Baal HaTurim kaţe da riječ la'asot u izrazu ―Ovo su stvari koje je B-g za-

su melahot dozvoljene.

S gledišta micvi ―Zapovijed― koja se ovdje nalazi, ―Nećete paliti vatre u svim svojim prebivalištima na dan šabata― ima nas mnogočemu podučiti.

Paljenje vatre je jedna od 39 avot melaha (kategorija stvaralačkih aktivnosti koje su zabranjene na šabat). No mi već imamo zabranu iz 4. zapovijedi - … Nećeš vršiti bilo

Strana 2

mena koji će gorjeti). Mogli bismo steći dojam da vatra nije težak prekršaj, zbog jom tova. Tu sad nastupa Tora da naglasi zabranu za šabat.

Ima i drugih razloga zbog kojih se posebno spominje zabrane vatre na šabat.

kao da dareţljivo daju. Muškarci i ţene, svi oni daju (postoje različite interpretacije u vezi toga o čemu riječi u pasuku govore). Pored donacija, muškarci, a posebno ţene, donirali su svoje talente u tkanju, bojenju, stolariji, obradi metala, itd.

Ponovo se spominje s kakvim su

Osim prva tri p’sukim, ostatak sedre

srcem ljudi radili. Bio je to iskreni

bavi se izgradnjom Miškana. Paršat T'ruma dala nam je zapovijed i upu-

pozitivan odgovor na B-ţji i Mošeov poziv za izgradnju Miškana.

te, Vajakhel nam govori kako da Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija

Vođe plemena dale su drago kamenje za naramenice Eifoda, i za Hošen

obojane ovčje koţe (koji je također izgledao privlačno) nije nalazio

bakar dobiven od ogledala izraelskih ţena. Isprva ih Moše nije ţelio

Kohen gadola, te mirodije i ulja za tamjan i ulje za pomazanje.

odmah povrh njega.

prihvatiti zbog samodopadnosti koja se povezuje s ogledalima. Me-

Levi – druga alija – 13+12+35 p’sukim – 35,30-37,16

dasaka Miškana od drva bagrema.

Bilo je 48 dasaka/ploča – po 20 na

Moše kaţe narodu da je B-g odredio Becalela (iz Jehude) i Ahaliava (iz Dana) kao vođe majstora za Miškan.

Njih su nebesa nadahnula inteli-

Zatim Tora opisuje izradu zidnih

sjevernim i juţnim zidovima, te 8 na zapadnom zidu. Svaka daska bila je obloţena zlatom. Svaka je bila umetnuta u dvije podne noţice.

gencijom, spoznajom i vještinama potrebnim za različite sloţene za-

Parohet koji će biti obješen između Kodeša i Kodeš kodašima, Masah za

datke koji su bili pred njima. Oni i ljudi koji su s njima radili nadgle-

prednju stranu Miškana, i Masah za prednju stranu dvorišta po stilu

dali su prikupljanje materijala te obavijestili Mošea da je prispjelo

izrade i materijalu bili su slični pr-

više nego dovoljno materijala. Moše širi glas da ljudi trebaju prestati s donacijama.

vom stropnom pokrovu.

Sada kada je zdanje kompletirano, na red dolaze Aron i Šulhan.

đutim, B-g je Mošeu rekao koliko je ovaj dar dragocjen u Njegovim očima, jer Ga on podsjeća (nazovimo to tako) na ulogu koju su ţene odigrale prilikom izbavljenja naroda iz Egipta. Na kraju je opisano dvorište.

P’kudei započinje popisom materijala koji su prikupljeni za upotrebu u izgradnji Miškana, njegovog namještaja i odjeće kohanim.

Iz činjenice da je Moše Rabeinu dobrovoljno dao obračun za materijale koje je prikupio, učimo da osoba koja je na odgovornom mje-

Šliši – treća alija – 13 p’sukim – 37,17-29

stu za prikupljanja novca za zajednicu mora postupati na takav način

dio izradu Arona, Šulhana i Menore.

Potom, slojeve pokrova – Miškana,

Sljedeća je na redu zlatna Menora.

Osim čašica za ulje, sve ostalo – kra-

da uvijek bude van svake sumnje. Čak i ako je ta osoba u potpunosti

Ohela i Orot. Tek tada se u sliku uvode zidne ploče i podne stopice.

kovi, ukrasne kugle, čašice, cvjetovi - iskovano je iz jednog komada

pouzdana, ona mora poduzeti mjere kojima će izbjeći da izgleda kriva.

Pri izvršenju zapovijedi, slijedi se praktičniji plan. Prvo zdanje a po-

zlata.

Talmud nam kaţe da obitelj kohanim

tom oprema. Ali kako mogu Moše i Becalel odstupiti od B-ţje zapovije-

Zatim, je opisan zlatni ţrtvenik (tzv. kadioni ţrtvenik, odnosno unutarnji ţrtvenik). Nakon što je načinjen ovaj

koja je bila zaduţena za spravljanje ketoreta (tamjana) nije dopuštala

Kada je B-g zapovijedio Mošeu u vezi Miškana, On je prvo zapovije-

di? U tim stvarima ne moţeš činiti kako ti se sviđa. Komentari kaţu da su Moše i Becalel traţili i dobili dopuštenje od B-ga da naprave ljudskiji, praktičniji pristup.

U ovom odlomku, predstavljena su tri sloja stropnog pokrova. Zamijetite da je prvi sloj bio krasno višebojno tkanje, s učvršćivačima od zlata. Nad njega je išao praktičniji, manje privlačan, ne toliko sloţen, vodonepropusni Ohel od kozje dlake. Taj se sloj nije vidio iz unutrašnjosti Miškana, i nije ga se moglo vidjeti niti izvana, prema mišljenju da se pokrov od tahaša i crveno Godina 11 3 Broj 22 Strana

Mizbei’ah, spravljeno je ulje za pomazanje i tamjan.

R’vi’i – četvrta alija p’sukim – 38,1-39,1

– 20+12

Vanjski ţrtvenik, bakreni ţrtvenik, zemljani ţrtvenik (zbog toga štoje

svojim ţenama da koriste parfeme, kako netko ne bi posumnjao da uzimaju od svetih mirodija ketoreta.

Isto tako, oni koji su pekli Lehem HaPanim nisu jeli bijelog kruha, tako da nitko ne bi ni pomislio da su uzeli od posebnog brašna iz Mikdaša za svoju osobnu upotrebu.

bio napunjen zemljom dok je tabor počivao i Miškan je bio podignut) je

U početnom retku sedre, nalazimo riječ Miškan dva puta u jednom re-

opisan. Gotovo sve korbanot bile su prinošene na tom Mizbei’ahu. On je

du – …HaMiškan, Miškan HaEidut.

Raši kaţe da je to aluzija na dva

bio bitno veći od zlatnog ţrtvenika.

Batei HaMikdaš. Chatam Sofer do-

Posljednji opisani element je umiva-

daje da hei iz prvog Miškana ―manjka― u drugom. Ovo aludira na 5

onica i njeno postolje. Načinjena je od bakra. Tradicija nam kaţe da je

naročitih stvari koje su nedostajale u drugom Beit HaMikdašu – Aron, Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Sveta vatra, B-ţamska Prisutnost, Sveti Duh, te Urim V’Tumim.

Raši nas uči da opis Miškana kao Eiduta, Svjedočanstva, potvrđuje činjenicu da nam je B-g oprostio grijeh sa Zlatnim teletom. Pokazatelj toga je Š’hina koja je boravila među nama, u Miškanu.

Alija po alija

Eifoda. Šiši – šesta alija – 11+11 p’sukim – 39,22-43

gačka ili prekratka (ili pohabana ili zaprljana).

Kohen gadol nosio je jednu vrstu lanenog

M’eil (različita su mišljenja – plašt, ogrtač, od-

turbana, koji je mogao primiti cic. Obi-

jevni pred-

čni kohanim nosili su turban druge vrste.

met nalik ponču) bio

Posao sastavaljanja i rastavljanja Miškana tijekom godina lutanja

je u cijelosti istkan od

Pojas ili lenta, koja se naziva Avneit, bila je istkana od tri

Pustinjom bilo je u oblasti plemena Levi, pod nadzorom i vodstvom

t’heilet vune. Njegov

boje vune i lana. On je bio neobično dug

Itamara b. Aharona HaKohena.

Glavni majstori za Miškan, podsjeća

vratni prorez bio je

(32 amot, otprilike 15m dug) i zato ga

nas Tora, bili su Becalel iz Jehude i

dodatno ojačan da spriječi da se pokida. Ovo

Aholiav iz Dana.

Tora potom iznosi pojedinosti o zlatu, srebru i bakru koji su sakupljeni za Miškan i njegov pribor. Tora također navodi za što su se koristili različiti metali. Zatim, Tora spominje različite obojene vune (nebesko plavu, ljubičastu i crvenu) koji su bili korišteni za izradu svetih halja Kohen gadola, i za tkanine koje su prekrivale (i štitile?) svete predmete u Miškanu tijekom putovanja s mjesta na mjesto u Midbaru.

Hamiši – peta alija – 20 p’sukim – 39,2-21

je

bilo

potrebno ■

je po drugi puta da Tora naglašava

omotati oko struka koheina mnogo puta. (Neki kaţu da se Avneit nosio

zabranu kidanja M’eila (odnosno dopuštenje da se trga). Niti jedna od

iznad struka). Omatanje je stvaralo upadljivu izbočinu oko njegova

odjeća ne smije se pokidati; poduzete su mjere da se kidanje

struka i nju je kohein osjetio kad god bi ruke spustio sa strane. To je

spriječi. Ipak, Tora to pravilo predstavlja uz M’eil. Rub M’eila

sluţilo kao stalni podsjetnik kohenu na ozbiljnost sluţne u Beit HaMik-

imao je rese s naizmjenično postavljenim zlatnim zvoncima i ukras-

dašu. Avneit je bio šaatnez, jednako kao i Hošem, Eifod i Me’il. Mišljenja

nim konopima od obojene vune i lana.

se razlikuju u vezi Avneita običnih

Kutonet, halja dugih rukava koja je sezala do poda

Potom dolazi cic, odnosno nezer hakodeš, načinjen

bila je istkana od bijelog lana.

od čistog zlata i

kohena.

U ovoj aliji se nalazi detaljan opis

Neki kaţu da su

Eifoda i Hošena Kohen gadola. Oba su bila istkana od iste vrste prediva i

pričvršćen oko glave Kohen gadola

rukavi bili sašiveni zajedno sa

bili su međusobno čvrsto pričvršćeni kada ih se nosilo. Dva kamena

trakama od t’heilet vune. Cic je imao reljefni natpis

samom haljinom, a ne nači-

oniksa (Avnei šoham) bila su pričvršćeni na naramenice Eifoda. Imena

kodeš Hašemu. Ima mnogo različitih mišljenja kako su te riječi

njeni posebno i potom prišiveni

12 plemena (zapravo, bila su to 12 sinova Jakovljevih) bila su ureza-na

bile načinjene od zlata cica, te kojim redom i kakav su smjer imali jedan

na nju. Svi su kohanim nosili

u kamenove, po šest na svakom

u odnosu na drugi. Cic je bio poput krune za Kohen gadola, a opet,

Kutonet. Svaki je kohen imao po

također imao je svrhu i da ga ulini

kamenu. Pored tkanine za ta dva komada odjeće bila su tu zlatna

mjeri iskrojeni Kutonet, budući da je

leţišta za kamenove, zlatni koluti i lančići za povezivanje Hošena i

bilo zabranjeno vršiti avoda u Mikdašu ukoiko je halja bila predu-

Strana 4

vrlo poniznim.

Ovime je rad na dijelovima Miškana i haljina za kohanime priveden kraju.

(Sve što je preostalo bilo je da se Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

sastavi i valjano postavi.)

Talmud Jerušalmi kaţe da se izraz ―kao što je B- g bio zapovijedio Mošeu― u P’kudei pojavljuje 18 puta.

Sukladno tome imamo 18 brahot u našoj svakodnevnoj Amida (poveznica između sluţbe u Mikdašu i dnevnih molitvi je očita). Tako kaţe Š’muel b. Nahmani u ime Rabi Johanana. U ovo se ne ubraja prvi puta kada je taj izraz upotrijebljen: I Becalel… načini sve što je B-g zapovijedio Mošeu. Postoje razlike između konteksta izraza s Becalelom i konteksta prilikom svih drugih korištenja tog izraza, što opravdava njegovo neubrajanje među ostale. S druge strane, naša Amida ima i 19. blagoslov tako da je i ―posebni― izraz obuhvaćen.

Sve dijelove Miškana, njegovo posuđe, i svete halje, muškarci i ţene koji su dobrovoljno uloţili svoje talente za Miškan, donijeli su ih Mošeu nakon dovršenja posla. Moše je pregledao sav posao i našao je da bio u skladu s onime što je B-g zapovijedio. Moše je blagoslovio narod: ‖Neka bi bila B-ţja volja da On učini da Njegova Prisutnost počiva nad djelom vaših ruku. ‖ (Raši) Tora još jednom nabraja sve sastavne dijelove Miškana. I ponavlja stalno iznova da je narod učnio sve što je B-g zapovijedio Mošeu.

Jedna misao… Naglasak na narod koji čini kao što je zapovijeđeno u oštroj je suprotnosti sa Zlatnim teletom, koje nije bilo sve što je B-g zapovijedio. Moţemo uočiti prijekor svaki puta kada se podcrtava ‖ovog puta smo poslušali, ali par mjeseci ranije…‖ (Da bude jasno, ovo je pohvalno, to da smo učinili kako je bilo zapovijeđeno, no također se daje naslutiti i ukor.) Š’vi’i – sedma alija – 16+11+11 p’sukim – 40,1-38 B-g daje nalog Mošeu da podigne Godina 11 5 Broj 22 Strana

Alija po alija

Miškan na Roš hodeš nisan. Nakon što se zdanje postavi, Moše treba u njega unijeti Aron, i objesiti Parohet koji odvaja Svetinju nad svetinjama od ostalog dijela Miškana. Šulhan i Menora postavljeni su na svoja mjesta, nakon čega je postavljen zlatni Mizbeiah. Masah je potom obješen na stupove na ulazu u Miškan. Bakreni Mizbeiah postavljen je ispred Miškana, nasuprot njegovom ulazu.

Kijor i njegovo postolje smješteni su između Miškana i Mizbeiaha, malo u stranu. Dvorišne zavjese obješene su na njihove stupove.

Nakon svega ovoga, Moše je trebao pomazati sve dijelove Miškana i posvetiti ih. Zatim su Mizbeiah i njegovo oruđe bili pomazani, a također i umovaonica.

Zatim su kohanim dovedeni naprijed. Nakon pravilnog pranja, odjenuti su u njihovu svetu odjeću i pomazani.

osim dan posvećenja Miškana Moše i Aharon imali jednak status. Ali samo tog dana. Nakon toga, Moše je samo Levi, a Aharon preuzima kormilo. Kaţe se da bi Moše bio Kohen gadol, da nije onako govorio s B-gom kod gorućeg grma. Tada je B-g doveo Mošeu Aharona da podijeli s njime odgovornosti i prednosti uloge vođe.

U završnih 5 p’sukim u Š’mot, Tora nam kaţe da Moše nije mogao prići Miškanu jer je Miškan bio ―prekriven Oblakom‖. Tek kad se oblak podigao Moše je mogao prići.

Oblak je također bio znak narodu da krene na put ili da ostane u taoru. Oblak je tamo bio danju, a Vatreni stup noću.

Ovako završava knjiga Š’mot, s postavljenom scenom, da tako kaţemo, za knjigu Vajikra, Torat Kohanim.

I dogodilo se da je na prvi dan nisana u godini poslije Izlaska iz Egipta, Miškan bio dovršen. To je malo manje od godine dana nakon J'ceat Micrajim. U tom odlomku, Tora daje procedure koark po korak kako konačno izvesti zapovijedi iz paršijot T’ruma, T’cave, početak Ki Tisa, i čitave Vajk-hel.

U knjizi Š’mot, započeli smo kao obitelj koja je u Egiptu, porobljena i potlačena tamo. Narasli smo u naciju, bili smo izbavljeni iz Egipta uz velika čuda. Primili smo Toru i uspostavili dva glavna aspekta naše nacionalne samosvojnosti – pravila za svakodnevni ţivot prema Tori i izgradnju Miškana da bude središte naše duhovne energije.

Nastavljajući se na posljednji odlomak Tora opisuje završne faze cjelokupnog posla izgradnje Miškana. Kada Moše postavi Mizbei’ah na njegovo mjesto, on prinosi odgovarajuće korbanot .

B-ţji plan za nas dobro napreduje.

Sve je tu osim mjesta za puno bogatstvo Ţidovskog ţivota – Erec Jisrael. No tri knjige Humaša tek trebaju doći.

Zanislite si podvojene osjećaje koje je Moše morao imati u tom času. On je sagradio Mikdaš i sada zapravo vrši ulogu Kohen gadola. Ali to neće potrajati. Tijekom tjedna svečanog otvaranja Miškana, Moše je radio sve. Pogledajte micvu pranja ruku i nogu prije vršenja Avoda.

Zapovijed dolazi Mošeu, te Aharonu i sinovima. Raši kaţe da su na

Običaj je da zajednica ustane na završne p’sukim svake knjige Tore.

Onaj koji čita Toru, završne riječi čita na dramatičan način, signalizirajući tako zajednici da odgovori sa ―hazak, hazak, v’nithazeik‖ (Snaţni, snaţni i budimo osnaţeni). Onaj koji čita tada ponavlja tu frazu.

Smatra se posebnom čašću dobiti aliju kojom se završava knjiga. ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 114. Odgoda izvršenja: zabrana sudu da kazne izvršava na šabat Ne palite vatru na Šabes u mjestima gdje živite (Izlazak 35,3) Ova micva izgleda prilično jasna, izuzev činjenice da već znamo da određene kategorije rada ne obavljamo na Šabes, a paljenje vatre je jedna od njih. Pa što ovaj stih dolazi dodati? Talmud u Jevamos (6b) daje primjenu da se smrtne kazne ne smije izvršavati na Šabes. (Postoji cijela rasprava o stvarima koje nadilaze Šabes, te objašnjenje logike da bi smrtna kazna mogla biti jedna od njih, kada ne bi bilo ovog stiha.) Mehilta objašnjava da ta zabrana vrijedi ne samo za spaljivanje već i za sve vrste izvršenja kazni kao i druge kazne koje provodi beis din.

Talmud u Šabes (70a) nadalje iz ovog stiha izvodi da za svaku kategoriju rada postoji zasebna odgovornost za Šabes. Ako je netko zaboravio da je Šabes te vršio mnogo vrsta rada prije nego li se prisjetio toga, bio bi odgovoran

za svaku pojedinu od njih, a ne samo za "kršenje Šabesa".

Razlog za tu micvu jest da, iako je smrtna kazna ponekad neophodna, nitko je ne voli izvršavati. S druge strane, Šabes je iznimno vaţan. U skladu s tim, B-g ţeli da poštujemo Šabes dopuštajući čak i osuđenima da počinu na taj dan, prije nego li se susretnu sa svojom neizbjeţnom sudbinom.

Ova se micva odnosi na sudove u vrijeme kada su na snazi smrtne kazne. O njoj se raspravlja u talmudskim traktatima Jevamos (6b) i Sanhedrin (35a-b). Kodificirana je u Šulhan Aruhu u Orah hajim 339, a također je 322. od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos.

Ovo je jedina micva u paršas Vajakhel, dok u paršas Pekudei nema nikakvih micvos. Tako je ona posljednja micva u Seferu Šemos, Knjizi izlaska. (Za one koji su brojali, to znači da je u Sefer Bereišis bilo tri micve i 111 u Sefer Šemos.) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 105. Negativna je zapovijed ne jesti nikakve voćke u prve tri godine otkako je posađeno stablo kao što Pismo kaţe, tri godine bit će vam zabranjeni: neće se jesti. (Va-jikra 19,23). Čak i ono za što postoji sumnja [nije sigurno] da je orla, urod prve tri godine, zabranjeno je. U drugim zemljama, osim Izraela, postoji zakon koji je Moše usmeno dobio na Sinaju da je ono što je sigurno orla zabranjeno, dok je voće za koje postoji sumnja da je orla, dozvoljeno. Zbog onog što je sigurno orla u Zemlji Izraelovoj, zasluţuje se bičevanje; u drugim zemljama osobu treba išibati zbog neposlušnosti.

Ovo je na snazi kako za muškarca tako i za ţenu.

106.

Negativna je zapovijed ne jesti onu vrstu hrane koju jede svojevoljni i buntovni sin

jer je rečeno, Nećeš jesti ništa nad krvlju. (Va-jikra 19,26), što razumijemo da znači, „Nećeš jesti onu vrstu jela koja dovodi do krvoprolića― – a to je hrana koju jede Strana 6

svojevoljan i buntovni sin. Ovaj redak iz Pisma također nalaţe da se ne jede bilo kakvo meso ţivotinje prije nego li ţivot izađe iz nje. I također je nalog da se ne uzima bilo kakve hrane prije nego li se pomolimo.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ţenu. ■

Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 20 – Šabatne molitve U poslijepodnevnoj sluţbi u petak ne kaţe se Tahanun (267,1). U večernjoj se sluţbi tekst drugog blagoslova nakon Šema mijenja; vidi 267,3. U Amida (koja započinje i završava s ista tri blagoslova kao Šemone esre, uz samo jedan blagoslov između njih), srednji blagoslov počinje odlomkom "I bijahu dovršeni Nebesa i zemlja..." (268,1). O tome što učiniti ako se slučajno kaţe ili započne Amida za radni dan (tj. Šemone esre) ili neku drugu sluţbu na šabat, vidi 268,2-6. "I bijahu dovršeni..." se zatim kaţe glasno (268,7), a predmolitelj kaţe blagoslov koji sumira sedam blagoslova Amide (268,8); zajednica ne bi trebala govoriti dok ih predmolitelj izgovara, ali ih moţe kazivati zajedno s njim, izuzev početka i završetka blagoslova (268, 8.12.), a osoba koja čuje ovaj blagoslov od predmolitelja ne treba sama kazivati Amida (268,13). Ne govori se na mjestu na kojem se ne odrţavaju redovne sluţbe (vidi 268,10).

Kazuje se čak i kad blagdan pada na šabat (vidi 268,11), ali se u njoj ne spominje blagdan (268,9). Uobičajeno je pročitati poglavlje iz Mišne (Šabos pogl. 2) koje se bavi svijećama za šabat, osim na blagdane; vidi 270, 1-2. Neki također imaju običaj da kaţu Kiduš (vidi pogl. 23) u sinagogi; vidi 269,1.

Uobičajeno je započeti subotnje jutarnje molitve kasnije nego inače, te reći dodatne psalme i pijutim, ali se sluţba ne bi smjela protegnuti do iza podneva; vidi 281,1. Najmanje Godina 11 7 Broj 22 Strana

sedam osoba se poziva na čitanje Tore (vidi 282,1-2); o tome koga treba zvati vidi 282,3 i 284,4. Potom se kaţe skraćeni Kadiš, a osoba koja će čitati iz Proroka tada se poziva da čita s kraja odlomka Tora (vidi 282,4 -5; 283,1). U vezi dijela koji se čita iz Proroka vidi 284,1,7; u vezi blagoslova koji se kaţu prije i poslije ovog čitanja, vidi 284,2-3. Čitanje iz Proroka ne bi trebalo započeti sve dok se svitak Tore ne namota (284,6). Što učiniti u slučaju pogrešaka pri čitanju vidi 282,6-7 i 284,5; o molitvama koje se kaţu nakon čitanja vidi 284,7.

Uz to što je čuo čitanje dijela Tore u sinagogi, čovjek bi je trebao sam čitati dva puta tijekom tog tjedna, zajedno s (aramejskim) prijevodom ili komentarom (vidi 285,1-6), a običaj je da se čita i dio iz Proroka (285,7).

Dodatnu sluţbu (Musaf) treba reći nakon jutarnje sluţbe, ali, ako je moguće, ne više od sat vremena na-

kon podneva; ako je se nije kazalo do zalaska sunca, ne moţe je se nadoknaditi (286,1). Kazuje je svatko, a ako je prisutna zajednica, predmolitelj je ponavlja (286,2). Čovjek moţe jesti prije nego li je kaţe, ali ne potpuni obrok (286,3). U vezi njenog kazivanja nakon poslijepodnevne sluţbe vidi 286,4. Čovjek ne bi trebao tugovati ili moliti za svoje potrebe na šabat (u vezi iznimaka ■ vidi 288,9-10), ali moliti za ozdravljenje bolesnika (288,10), posjećivati bolesne i tješiti oţalošćene je dopušteno (vidi 287,1).

Poslijepodnevna sluţba počinje s Ašrej, U-va le-Cion, i stihom "Neka molitva moja..." (292,1). Tri osobe potom čitaju ukupno najmanje deset stihova iz dijela Tore za sljedeći šabat (292,1). Nakon Amida kaţe se molitva "Pravda je Tvoja ...", osim u dane kada se Tahanun ne bi gvoorio (292,2). Između popodnevne i večernje sluţbi tijekom zime je uobičajeno govoriti Psalme 119-134, a tijekom ljeta poglavlja 1-6 traktata Avos iz Mišne (292,2).

Večernja sluţba bi trebala, ako je moguće, početi kasno kako bi se dodalo šabatu (293,1.3.), a šabat ne završava dok nije potpuno pao mrak (293,2). Molitva Havdala se pridodaje četvrtom blagoslovu Šemone esre; o tome što učiniti ako ga se izostavi vidi 294,1-5. Psalam 91 i Ve-Ata kadoš (dio U-va le-Cion koji započinje stihovima Keduše) ■se tada govore, osim ako tog tjedna ne pada neki blagdan; vidi 295,1. Uobičajeno je da predmolitelj kaţe Havdala nad vinom (295,1). ■

Strana 7

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Promjena plana

B-ga? Što nam to nagovještava o pojmu "svetog mjesta"; jesu li određene lokacije svetije od drugih? I na kraju, kada bi se B-g doslovno nalazio u vašoj sredini kako bi to utjecalo na vaš odnos s Hašemom?

Da li je štovanje B-ga prinošenjem ţrtava u Šatoru sastanka oduvijek bilo dijelom Hašemovih planova?





Seforno i Hoil Moshe sugeriraju da iako je Hašem oduvijek želio službu prinošenja ţrtava, On ju nije ţelio ograničiti na bilo koju pojedinačnu skupinu ili mjesto, preferirajući da ga se štuje na osobnim žrtvenicima, a ne u središnjem Šatoru sastanka.

Tek nakon grijeha sa zlatnim teletom On je zaključio da narod nije sposoban za takvu službu i da su mu umjesto toga potrebna ograničenja i zaštitne mjere.

Nasuprot tome, Abarbanel sugerira da je Hašemov izvorni plan uključivao Šator sastanka kao pomoćno sredstvo putem kojeg bi narod osjećao Hašemovu prisutnost, ali ne i za prinošenje ţrtava. Međutim, nakon grijeha sa zlatnim teletom Hašem je dodao komponentu prinošenja žrtava kako bi olakšao proces izmirenja.

Je li moguće da se Hašem predomislio ili da je zapovijed Tore bila mjerodavna samo za određeno razdoblje? Koje teološke poteškoće može riješiti takva sugestija? Kakve teološke poteškoće to pokreće?





Sifre smatra Šator sastanka sredstvom kojim su se Izraelci iskupili za grijeh zlatnog teleta, dok se Tanhuma usredotočuje na to da on služi kao znak okolnim narodima da je B-g oprostio Izraelu.

Koji bi polemički čimbenici mogli motivirati Tanhumovo viđenje? Možete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima je komentatorovo razumijevanje priče polemički potaknuto?

Shadal sugerira da je Šator sastanka poboljšao ne samo čovjekov odnos s Hašemom, već i odnos s njegovim bližnjim. Određivanjem središnjeg mjesta na kojem će se svi okupljati da štuju Hašema, Miškan je poslužio ujedinjenju nacije. Koje su druge koristi centralizacije? Koje su neke loše strane toga?

nje u ritualima ili religijskim predmetima. Kakva simbolika može stajati iza kovčega saveza, stola, svijećnjaka i žrtvenika za paljenje kada?



Abarbanel sugerira da Kovčeg Saveza simbolizira Toru, dok ostali instrumenti predstavljaju materijalne (stol), intelektualne (menora) i duhovne (žrtvenik za paljenje kada) nagrade koje se dodjeljuju onima koji drže zapovijedi Tore. Smatrate li njegov prijedlog uvjerljivim? Zašto da ili zašto ne?

Kakvu ulogu ima hrana u vjerskom ţivotu? Koliko obreda ili zapovijedi zahtijeva blagovanje hrane?



U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani s potpisivanjem ugovora o savezu, i imali su istu funkciju koju danas ima rukovanje. U svjetlu toga, R. Hovav Yechieli navodi da su lehem hapanim činili obrok zapečaćenja saveza koji je stalno iznova obnavljao Sinajski Savez. Kako možete poduprijeti ovo tumačanje tekstom ili idejom? ■ Prevela Tamar Buchwald

O stolovima, kruhu i savezu Mi često tražimo simboličko znače-

Treba li Hašemu kuća?

Budući da B-g nema potrebe za skloništem, svjetlom, kruhom ili mesom, zbog čega je zapovijedio Izraelcima da načine Šator sastanka i njegove instrumente?



■

Prema Rambanu Miškan je služio kao mjesto stanovanja Hašemove prisutnosti i omogućio nastavak B-žanske objave koja je započela na gori Sinaj. Znači li to da fizička građevina može obuhvatiti

Strana 8

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Novac ne čini čovjeka Ovotjedni odjeljak još jednom

Ţidovi, bogat čovjek ne vrijedi kao

govori o Šatoru sastanka – putuju-

stotinu siromaha. Svi su jednaki.

ćem Hramu. (Ne brinite, nakon ove,

Svatko ima svoju ulogu.

slijedi još samo jedna parša o tome.)

Mi svi smo dio tog pogrešnog raz-

Uključena je i povijest prikupljanja

mišljanja. Ne vjerujem da itko od

sredstava za Šator sastanka. Bilo je

vas koji ovo čitate ne doţivljava bo-

donirano previše novca. Po prvi (a

gataša ozbiljnije nego siromaha.

vjerojatno i posljednji) puta u ţi-

Imat ćemo određeni osjećaj pošto-

dovskoj povijesti, volonteri su mo-

vanja čak i za nepristojnog miliju-

rali ljudima reći da prestanu davati.

naša. S druge strane, netko tko je

Još uvijek čekam dan kad će se to

siromašan, iako je moţda najbolji

dogoditi nama u Tikunu…

čovjek na svijetu, morat će se boriti

U stara vremena, u ovo doba go-

da zasluţi i vlastito poštovanje, a ■

dine radio se popis stanovništva.

kamoli poštovanje drugih. Mi cijenimo novac i cijenimo uspjeh. No,

Poruka je jasna.

Pred B-gom, svi su jednaki.

Novac moţda moţe kupiti poštovanje ljudi, ali pred B-gom,

mnogo dublje od samog popisa stanovništva. I da, uistinu je tako.

U današnjem ţidovskom svijetu, kao i u društvu općenito, čovjeka se često procjenjuje prema tome koliko ima novaca. Koliko je velika njego-

bogataš nema ništa više

va kuća, koliko je malen i brz njegov

za ponuditi od ostalih

auto – i koliko daje u dobrotvorne svrhe. To nije ništa novo. Mi Ţidovi

to znači da ne cijenimo uistinu ljudska bića.

Novac koji je skupljen prilikom popisa, bio je korišten za Hram.

Poruka je jasna. Pred B-gom, svi su jednaki. Novac moţda moţe kupiti poštovanje ljudi, ali pred B-gom, bogataš nema ništa više za ponuditi od ostalih.

Svaki čovjek dao bi pola šekela za

gotovo smo uvijek procjenjivali je-

To što netko ima mnogo novca, ne

upotrebu u Hramu. Novac bi se

dni druge prema iznosima naših

čini ga dobrim čovjekom. Što prije

prebrojao, pa kada bi iznos pomno-

bankovnih računa. Danas, 'vođe'

počnemo cijeniti karakter i pristoj-

ţili sa dva, dobili bi broj ljudi! Tora

ţidovskih zajednica nisu nuţno oni

nost ponad novca, to će bolje biti

vrlo jasno kaţe (u prošlotjednoj

koji su najsposobniji voditi, već oni

naše društvo.

parši), kada daje zapovijed o tome:

koji su najsposobniji davati – čak i

„siromah ne smije dati manje, a

ako to ne čine! Škrti milijuner sjedit

bogataš ne smije dati više.―

će na čelu svakog dobrotvornog

Očigledno je da bi, kada bi svatko dao prema svojim mogućnostima, što bi značilo različite iznose, bilo

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

skupa. Siromah, koji daje preko svojih mogućnosti, čamit će negdje nezamijećen.

nemoguće prebrojati narod! No,

Tora nam kaţe da je to pogrešno.

mora da Tora ukazuje i na nešto

„Siromah ne smije dati manje, bogataš ne smije dati više.― Kada se broje

Godina 11 9 Broj 22 Strana

Strana 9

Rabbi David Stav:

Vaţnost sudjelovanja u izgradnji Nakon grijeha sa zlatnim teletom, Moše se po posljednji puta penje na brdo Sinaj, traţeći od Hašema da oprosti ţidovskom narodu. Vjerojatno na Jom kipur, Moše silazi s planine sa novim pločama koje će zamijeniti one koje je razbio.

Moše dolazi narodu sa novom porukom: ima se sagraditi Miškan – sveto Prebivalište. On sakuplja ljude, i upućuje ih u zapovijed o tome da se Miškan treba izgraditi iz 'velikodušnosti njihovih srca'.

Tekst ne štedi riječi opisujući ogromno uzbuđenje koje je spopalo narod, kao i velikodušnost koju su iskazali donacijama svih vrsta koje su svi davali. Zapravo, bilo je toliko donacija, da je jedna skupina mudrih ljudi došla Mošeu i rekla da su ljudi donijeli više nego što je potrebno (Šemot 36,5). Bilo je previše pa im je Moše morao zapovjediti da prestanu davati!

Stih kaţe „Tako zaustave narod te nije donosio novih darova.― (Šemot 36,6). Moglo je pisati „narod je prestao davati―, ali Tora ţeli naglasiti koliko su svi bili ţeljni doprinijeti svojim vlasništvom i darovima, izgradnji Miškana. Riječi „tako zaustave narod da ne donosi novih darova―, upućuju na to da su ljude morali fizički zaustavljati kako bi ih

spriječili u daljnjem davanju.

Prirodno je za nas da smo impresionirani takvom velikodušnošću, ali naši mudraci čitaju ovaj stih i nisu uzbuđeni zbog toga. Oni se sjećaju prethodne parše, u kojoj smo čitali o grijehu sa zlatnim teletom. I tamo su, također, svi – ili gotovo svi – doprinosili s velikim entuzijazmom. U Jeruzalemskom Talmudu, naši mudraci kaţu, „Ne moţete odrediti prirodu naroda. Kada se sakuplja za zlatno tele, oni daju. Kada se sakuplja za Miškan, oni daju.― Mnogi su pokušali dokučiti pravu prirodu i karakter ţidovskog naroda. Kako su mogli doprinositi tako dijametralno suprotnim stvarima? Što da kaţemo o tom neobičnom narodu?

Iz te priče učimo da ţidovski narod ima jedinstvenu ţidovsku karakteristiku – sklonost uzbuđenju.

Stotine Ţidova mogu se sakupiti na otvorenju nove trgovine, ili nove trkaće staze u parku. Moţemo danas biti uzbuđeni zbog određenog brenda, ali sutra, to uzbuđenje se moţe promijeniti u nešto posve drugačije.

Ne treba iznenađivati da su Ţidovi bili na čelu nekih od najutjecajnijih revolucionarnih skupina u svijetu, ali i članovi društvenih po-

kreta na najnevjerojatnijim mjestima. To je zato što kada Ţidovi postanu uzbuđeni, to uzbuđenje nema kraja.

Ta osobina moţe se pokazati velikom vrlinom, budući da se bez nje neki ciljevi ne bi mogli postići. Potrebna je velika energija i entuzijazam da se postignu velike stvari.

Međutim, ista ta osobina moţe nas dovesti i u veliku opasnost. Uzbuđenje koje sada osjećamo, moţe se brzo raspršiti. Ako se predajemo uzbuđenju bez da uzmemo vremena da duboko promislimo o uzroku ■ našeg trenutnog uzbuđenja, mi lako moţemo već sutra zamijeniti predmet današnjeg uzbuđenja nečim potpuno drugačijim – što moţe imati čak i potpuno suprotno značenje.

Mi i naši vođe, nikad ne bismo smjeli biti poneseni uzbuđenjem mase, jer to uzbuđenje moţe odjednom nestati i biti zamijenjeno uzbuđenjem za nečim drugim. Vođe moraju duboko promišljati o smjeru akcija koje poduzimaju. Oni ne smiju biti privučeni javnošću, već moraju paţljivo razmotriti razloge određenih emocija.

Paršat Pekudei sumira sve korake koji su bili poduzeti u izgradnji pravog mega-projekta – Miškana (Svetišta). Parša započinje detaljnim nabrajanjem iznosa zlata, srebra i bakra koji su sakupljeni, kao i popisom materijala koji su donirani. Zatim opisuje kako se pripremala svećenička odjeća, sve do najmanjih detalja. Nekoliko stihova kasnije, tekst naglašava da je sve učinjeno u skladu s onim što je Hašem zapovjedio Mošeu.

Cijeli projekt sumiran je u stihu: „Tako se svrši sav rad za Prebivalište Šatora sastanka. Sinovi Izraelovi

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi David Stav:

izvedoše to posve onako, kako je bio zapovjedio Hašem Mošeu.― (Šemot 39,32) U tom trenutku Izraelci su pokazali Miškan Mošeu, uključujući da-

Iz priče o sakupljanju donacija za Svetište učimo da Ţidovski narod ima jednu jedinstvenu osobinu: Kada se Ţidovi oko nečega uzbude, tom uzbuđenju nema kraja ske, srebrne podloge za bočne grede i zavjese. Tu je bilo i posuđe za Miškan, sa svim dodacima, zatim svećenička odjeća, ulje za osvjetljenje, kruhovi i tamjan.

Moše je pregledao sve što su mu pokazali i potvrdio da je sve učinjeno prema uputama, te je stoga blagoslovio narod. A zatim je stigao dugo iščekivani dan: dan posvećenja Miškana. Hašem je rekao Mošeu da to treba biti prvi dan mjeseca nisana te godine. Sve izgleda sjajno, ali naši mudraci, čitajući između redaka, osjećaju dramatičnost i neizvjesnost tog događaja. Zašto se posuđe trebalo donijeti pred Mošea? Je li on bio inţenjer za osiguranje kvalitete? Nije li on imao povjerenja u Becalela, koga je sam Hašem postavio da bude predvodnik gradnje? I zašto je Moše blagoslovio narod?

Stih koji opisuje postavljanje Miškana je također zagonetan. S jedne strane, tekst kaţe, „… u prvom mjesecu druge godine, na prvi dan mjeseca, bilo je Prebivalište šatora postavljeno.― (40,17), a samo jedan stih

Godina 11 11 Broj 22 Strana

Vaţnost sudjelovanja u izgradnji kasnije, čitamo ovako: „Moše postavi Prebivalište šatora…― Je li Moše postavio Miškan, ili je sam postavljen?

Midraš pokušava dopuniti informacije na koje nas samo upućuje tekst Humaša: „Jednom kad je dovršen posao oko Miškana, ljudi su sjedili i čekali kada će B-ţja prisutnost doći prebivati među njima te su se ţalili jer prisutnosti nije bilo među njima. Što su učinili? Otišli su onima koji su bili mudrog srca i rekli im: 'Zašto sjedite? Idite i postavite Miškan, pa će B-ţja prisutnost prebivati među nama.' „Ljudi su ga ţeljeli postaviti, ali nisu imali znanja ni sposobnosti to učiniti. Kada bi pokušali, on bi se srušio. Odmah su otišli Becalelu i Oholiavu, te im rekli: 'Molimo vas, dođite i postavite Miškan koji ste izgradili. Sigurno će stajati ako vi to učinite!' „Oni su odmah pokušali postaviti ga, ali nisu mogli. Zatim su počeli govoriti: 'Pogledajte što nam je učinio Amramov sin (ime kojim su Mošea nazivali oni koji su ga htjeli poniziti)! On je naš novac potrošio na ovaj Miškan, i učinio da prođemo kroz sve ovo, rekavši nam da će Sveti, da je blagoslovljen, sići s nebesa i prebivati iza ovih zastora, kao što je pisano (Šemot 25,8): 'i Ja ću prebivati među njima.' (Tanhuma Pekudei, 11.poglavlje) Naši nas mudraci uče da sav trud uloţen u postavljanje Miškana nije bio ni od kakve koristi: B-ţja prisutnost nije prebivala u Miškanu. Činilo se kao da je sve to bio samo trik: ako nije, zašto ništa nije bilo onako kako smo očekivali?

kanu odmah nakon što je dovršen?

Isti Midraš koji smo prethodno citirali, daje odgovor na ovo pitanje: „Zašto nisu mogli postaviti Miškan? Istina je da se Moše osjećao obeshrabreno jer nije sudjelovao sa njima u gradnji Miškana. Kako to?

Donacije je dao izraelski narod, a posao su obavili Becalel, Oholiav i oni mudrog srca. Zato što se Moše osjećao obeshrabrenim, Sveti, da je blagoslovljen, nije prebivao među njima, i nisu mogli postaviti Miškan.― (Tanhuma) Moše je htio sudjelovati u radu na Miškanu, ali nije mu bila dana prilika da to učini. Hašem je osjetio Mošeovo obeshrabrenje i ţelio je da narod vidi da i Moše također ima ulogu u izgradnji Miškana – zato je on bio jedini koji ga je mogao postaviti.

Hašem zadrţava svoju prisutnost svaki puta kada neki član Izraela ne sudjeluje. Svatko tko ţeli sudjelovati u izgradnji Miškana, pozvan je da bude dio toga, ali sve dok ljudi nedostaju, taj zajednički pothvat ostaje nedovršen. Tek nakon što je Mošeu dozvoljeno da sudjeluje u tom projektu, Hašem je dopustio da Njegova prisutnost prebiva tamo. ■ Prevela Anja Grabar

■

Zaista, moţe se postaviti sljedeće pitanje: zašto Hašem nije pristao da Njegova prisutnost prebiva u MišStrana 11

Rabbi Ephraim Buchwald:

Becalel – majstor zanata i majstor učitelj U parši Vajakhel, prvoj od dvije

Becalelu je bilo samo 13 godina

izgubio ţivot pokušavajući zausta-

ovotjedne parše, Vajakhel-Pekudei,

kada je postavljen na ovu vaţnu

viti ljude u štovanju zlatnog teleta.

Moše postavlja Becalela i Oholiaba

duţnost.

da sluţe kao graditelji Miškana, Šatora sastanka.

Ovdje vidimo

Očigledno, izbor Becalela i Oholiaba da sluţe kao glavni graditelji

kako se judaizam

Tora biljeţi u Izlasku 35,30 sljede-

Šatora sastanka, nije bio jednosta-

će Mošeove riječi upućene narodu:

van. Iako je bilo mnogo vještih za-

„Evo, G-spod po imenu pozva Beca-

natlija, njihova je specijalnost bila

od kršćanstva.

lela, sina Urije, unuka Hurova, od

samo građenje ciglama i ţbukom.

plemena Judina.― Tora zatim kaţe

Iako su postojali mnogi dobrovoljci,

Judaizam pokušava uzdići

da će se Becalelu, i njegovom po-

nitko od njih nije imao vještine koje

moćniku Oholiabu, sinu Ahisama-

su bile potrebne za izgradnju Šatora

hovu iz Danova plemena, pridruţiti

sastanka.

i drugi mudri ljudi kojima je B-g poario mudrost i sposobnost, te da će oni napraviti sav posao oko izgradnje Svetišta.

njenicom da je Moše izabrao Becalela, koji je bio praunuk Mošeove sestre Miriam. Zato je Moše jasno obznanio da nije on izabrao Becale-

jalizirani su samo za jedno područje

la, već da je B-g imenom prozvao

umjetnosti. Tora nam kaţe da je

Becalela da sluţi kao glavni gradi-

Becalel bilo jedinstven, te da ga je

telj.

mudrosti, uviđavnosti, razumom i svakom vještinom - da napravi nacrte, da izvede radove u zlatu, srebru i mjedi, da kleše i ukiva kamen, da urezuje drvo… Prema tradiciji,

čovjeka k B-gu.

Kršćanstvo pokušava spustiti B-ga među ljude ■

Neki ljudi su bili nezadovoljni či-

Većina zanatlija i umjetnika speci-

Svemogući ispunio duhom B-ţjim,

temeljito razlikuje

Mudraci uspoređuju izbor Becalela sa slučajem kralja kojeg su izdali svi njegovi vojnici, a samo jedan vrhovni general ostao mu je vjeran. Kada je pobuna ugašena, kralj je nagradio generalovu djecu, postavljajući ih da sluţe kao vojvo-

Unatoč Becalelovim brojnim talen-

de i guverneri. Očigledno, revnost

tima, Midraš Raba kaţe da B-ţji iz-

koju je Hur iskazao kada je branio

bor Becalela nije bio zasluga njego-

B-ţju čast, nadahnula je njegovog

vih sjajnih sposobnosti. Midraš sma-

unuka i omogućila Becalelu da izvr-

tra da je Becalel bio izabran zbog

šava posao u Miškanu.

ţrtve njegovog djeda, Hura, koji je

Rabi Jehuda Nahšoni kaţe da Becalelovi talenti i svetost proizlaze iz oba dijela njegove obitelji. Ne samo da je Hur dao svoj ţivot kako bi obranio B-ţju čast, već je Judino pleme i Becalelov pradjed, Nahšon, Aminadavov sin, skočio u vode Crvenog mora prije svih drugih plemena.

Ya'avetz sugerira da, baš kao što se Hur ţrtvovao da bi postigao pomirenje za zlatno tele, tako je i njegov unuk Becalel postigao pomirenje za zlatno tele, gradeći Šator sastanka.

Tora opisuje Becalela, ne samo kao

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

Becalel – majstor zanata i majstor učitelj vrlina i dobrote.

Ta

svetost koju takvi

ljudi

o d ra ţ a v a j u moţe postati 'zarazna'.

Drugi

po

prirodi nisu cadikim,

pa

trebaju mnomajstora zanata, već i kao majstora učitelja. Izlazak 35,34 kaţe: „Ali i dar da pouči druge, B-g udijeli Becalelu, i Oholiabu, sinu Ahisamahovu, od plemena Danova.

go više raditi na svojim vrlinama.

Oni se moraju boriti čitavo vrijeme da svakog dana postaju bolji. Ti uzori ponekad mogu biti čak i efektivniji od onih koji su po prirodi plemeniti

i

pravedni,

jer

oni

Da'at Sofrim objašnjava da postoje

predstavljaju realističniju paradig-

ljudi koji su, uz svu svoju mudrost,

mu koju prosječna osoba moţe opo-

nesposobni svoje znanje prenijeti

našati.

drugima. Becalel i Oholiab imali su poseban dar da prenose svoju mudrost drugima. Isto tako, postoje ljudi koji znaju podučavati i čak kritizirati druge, ali sami zapravo ne mogu izgraditi ništa. Becalel i Oholiab imali su i sposobnost da savladaju zanat, kao i sposobnost da tome pouče druge.

Iako to često ne primjećujemo, postoji samo nekoliko profesija koje su potpuno nesebične – poučavanje, društvene sluţbe i medicina. Među najvećim ţivotnim izazovima jest izazov da ţivimo moralan i posvećen ţivot. Moţda je čak i veći izazov od ovoga, da sljedećoj generaciji prenesemo predanost moralnom i posvećenom ţivotu. Zato se često smatra istinski posebnim darom od

Zanimljivo, prema tradiciji, Becalel je izgubio sposobnost poučavanja odmah nakon što je dovršen Šator sastanka. Oholiab je nastavio poučavati ljude i pomagati im da savladaju zanate koje je on savladao. Moţemo li na to gledati kao na znak da inspiracija i karizma idu samo do neke mjere, a ono što je bitno za kontinuitet jest teţak trud i rad?

Bio to model Becalela ili Oholiaba, obojica su sluţili kao inspiracija drugima i pomogli im da sagrade sveti Miškan, mjesto na kojem prebiva B-ţja prisutnost, mjesto koje će sluţiti kao izvor svetosti cijelom svijetu.

Neka biste bili blagoslovljeni. ■

B-ga sposobnost da inspiriramo druge da ţive boţanski ţivot. Neki pojedinci to čine primjerom, tako

■ Prevela Anja Grabar

što sluţe i hodaju kao ţivući uzori Godina 11 13 Broj 22 Strana

Strana 13

Rabbi Berel Wein:

Odgovornost i značaj detalja Knjiga Šemot završava ključnom

ne.‖ Ljudi se ne ţele obavezati bra-

prihvatljiv kada se radi o javnim

porukom Ţidovima – odgovornost.

čnim zavjetom, obavezati se idea-

sredstvima.

Tora nam navodi kako je stvarno

lima, Tori ili Ţidovskom narodu.

Miškan bio izgrađen i potom nam

Oni se ne ţele podvrgnuti ispitu

evidentira detaljan obračun o tome

odgovornosti, pa ga u potpunosti

kako su donacije za njegovu izgrad-

izbjegavaju.

nju zapravo bile utrošene i koliko su iznosile. Tora drţi Bezalela i Ahaliava odgovornima za njihovu darovitost i radinost. Njihov stvarni trud i završni rezultat njihova rada uspoređuje nam se s izvornim planovima za Miškan jednako detaljno kao u paršijot Truma i Tecave.

Arhitekti, nadglednici i graditelji Miškana pohvaljeni su zbog toga što

Moše se osjeća primoranim da dâ obračun za svaki komad srebra koji je bio doniran za izgradnju Miškana.

I kada otkrije da mu knjige nisu us-

Ţidovska se budućnost ne moţe

klađene, zahvati ga uţas, sve dok se

graditi na ljudima koji ne ţele sno-

ne sjeti da je količina srebra koja

siti odgovornost za to kako koriste

manjka bila upotrijebljena da se

svoje ţivote, svoje talente i svoje

proizvedu kuke koje drţe zavjese

materijalne blagoslove. To je uistinu

Miškana uspravno i napetima. Tek

najvaţnija poruka koju dijele ove

tada on osjeti olakšanje i njegova je

paršijot. I da ne bi bilo zabune u vezi

uloga vođe ponovo opravdana i

toga, judaizam drţi sva ljudska bića

sigurna.

odgovorima na isti način.

■

Vođa se, više od prosječne osobe

Tora također drţi Mošea odgovor-

ili običnog građanina, mora drţati

nim za materijale koje se prikupilo

najviše moguće mjere fiskalne i mo-

kako bi se izgradio Miškan. Svaki

ralne odgovornosti. Biblija nam bi-

predmet koji je doniran mora se

ljeţi kako se kraljeve Jude i Izraela

uzeti u obzir. Postoji priča o jednom

stalno podsjećalo i često puta od

Nema većeg postignuća za ljudsko

knjigovođi koji je radio za neku

strane proroka njihovog vremena

biće od izvršenja te obaveze odgo-

tvrtku i nikako nije uspijevao uskla-

korilo da su pali na ispitu odgovor-

vornosti. Ona disciplinira naš um i

diti poslovne knjige te tvrtke. Razli-

nosti. Tora to jezgrovito kaţe: ―I na-

naše ponašanje i stvara odgovorno i

ka je iznosila pet dolara. Stoga je on

ći ćeš se neduţan i bez mane pred

sigurno društvo. Većina današnjeg

jednostavno u knjigu salda stavio

B-gom i Izraelom.‖

Ţidovskog svijeta kaţe otvoreno ili

novčanicu od pet dolara i otišao ku-

podsvjesno: ―Ne računajte na me-

ći. Takav način vođenja knjiga nije

nisu odstupali od izvornih planova i što su svoje zadaće dovršili u potpunosti i s oduševljenjem – čitavim srcem i velikom prednošću.

Strana 14

Tora traţi odgovorno ponašanje i nerado prihvaća ispriku. Naraštaj

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Odgovornost i značaj detalja

koji se ne smatra odgovornim za

ako i ikada, konačni rezultat točno

ba, uvijek procjenjuje prema nijan-

Ţidovsku prošlost i Ţidovsku bu-

poklopi s planovima i stvarnim na-

sama – po detaljima. Izbjegavanje

dućnost napravio je teţak promašaj

mjerama onih koji su bili isplanirali

prečaca koji uvijek vode prema

u svojoj ulozi da bude kanal Ţidov-

i pokrenuli taj projekt.

traljavosti istinski je znak darovitog

skog ţivota i svetosti.

Svi su ljudski planovi i nacrti pod-

izvršitelja. Moše s ljubavlju za nas biljeţi svaki djelić materijalnih do-

Kao što smo rekli, knjiga Šemot

loţni promjenama, preinakama, pa

koja svega nekoliko mjeseci ranije

čak i otkazivanju. Nacrti za Miškan,

započinje s takvom dramom, ovaj

zaodjenuti u duhovnost B-ţjih zapo-

tjedan završava s prilično nezani-

vijedi, nisu podloţni takvim pro-

mljivim i čisto tehničkim zapisom.

mjenama. Zbog toga su Becalel,

Tora za nas još jednom razmatra i

Ahaliav i Ţidovski narod primili

Ovo sluţi samo kako bi se iznova

prepričava pojedinosti o izgradnji

pohvale zbog toga što su se strogo

naglasila vaţnost detalja pri bavlje-

Miškana i donosi točan obračun za

drţali izvornog plana za izgradnju

nju s Miškanom. Miškan više nije fi-

materijalna sredstva iskorištena za

Miškana koji je bio dan Mošeu.

zički prisutan među nama, no ono

njegovu izgradnju.

U ovotjednim paršijot razmatra se

Vjekovima su komentatori provo-

svaka pojedinost izgradnje Miškana.

dili duge i teške sate nad ovim par-

Svi su graditelji svjesni vaţnosti de-

šijot u svetoj Tori, u kojoj su svako

talja u svom radu. Vijak koji nedo-

slovo i svaka riječ vječni, pokušava-

staje, čavao, ili kuka, kasnije mogu

jući opravdati ovo naizgled suvišno

dovesti do katastrofe. Ovo je istina

ponavljanje. Ja se neću upustiti u

u fizičkom zemaljskom ţivotu ljudi.

razmatranje svih tih različitih pri-

A dvostruko je istinitije u vezi du-

stupa da bih to objasnio. Svi su oni

hovnog i moralnog karaktera osobe

zadovoljavajući, a opet na neki na-

i zajednice. Tek kad se dovrše svi

čin ne postiţu svoj cilj.

detalji vidi se čitava osoba ili pro-

Ja sâm, svakako nemam nikakvu veliku ili briljantnu spoznaju o ovoj

jekt.

bara koja zajedno sačinjavaju sveti Miškan. U kabalističkoj misli, svaka nijansa izgradnje Miškana doista utječe na svijet u cjelini.

što nas on podučava i njegova veličina još uvijek prebivaju u izučavanju Tore i u sustavu vrijednosti Ţidovskog naroda. Čitajući njegov opis u Tori i proučavajući temeljna načela koja on predstavlja, Miškan u nama oţivljava i utječe na nas i kao pojedince i kao zajednicu. Neka bismo bili osnaţeni ovom vječnom spoznajom.

Hazak, hazak v’nithazek Šabat šalom ■

Umjetnika se, bila to slika ili glaz-

temi. No, postoji jasno učenje da se svi komentatori slaţu s onime što se moţe dokučiti iz tog razmatranja i prepričavanja u vezi izgradnje Miškana.

Miškan je imao tu čudesnu osobitost da je bio izgrađen točno i bez odstupanja u odnosu na njegov izvorni nacrt. Mnogo puta u ţivotu ljudi i ustanove počnu uspostavljati strukturu, organizaciju i pravila koje će jednom kada zaţive biti od velike koristi društvu. Rijetko se,

Godina 11 15 Broj 22 Strana

Strana 15

Rabbi Yissocher Frand:

Ako nešto imaš, ne moraš to pokazivati Parše Vajakhel-Pekudej su četvrta

ponavljanje. Ribono šel Olam nam

i peta parša u knjizi Šemot koja se

pokazuje koliko nas voli i ponavlja

bavi izgradnjom Miškana. Ako vam

mnogo puta sve ono što smo učinili

se čini da ova parša ponavlja mnogo

za gradnju Miškana.

toga što je već rečeno, to je stoga što

vno napraviti ako bude potrebno.

Vrijedno

je

primijetiti

da

se

vezano uz konstrukciju posuda i „opreme― u Miškanu koristi riječ

Unatoč Rambanovom tumačenju,

va'ja'as (i načinio je), dok se vezano

još uvijek ostaje pomalo čudno da

uz konstrukciju Kovčega Saveza – i

Tora ide u takve detalje opisa kako

isključivo u vezi s Kovčegom – kori-

treba izgraditi Miškan. U ovih 5

sti izraz va'ja'as Becalel (i Becalel je

parašot (Teruma, Tecave, Ki Tisa

načinio). Mešeh Hohma objašnjava

(djelomično), Vajakhel i Pekudej)

da je to stoga što se isti onaj Kovčeg

Ramban to komentira na početku

Tora nam govori, ne samo o opremi

kojeg je načinio Becalel koristio ka-

parše Vajakhel. Prema njegovom mi-

koje će se upotrebljavati u Miškanu,

snije u Beit HaMikdašu. Kada je sru-

šljenju, ovo ponavljanje pokazuje

već i o strukturi samog Miškana.

šen prvi Hram, Kovčeg je sakriven, i

koliko Svemogući cijeni to što su

Oprema i posude koje se koristilo u

u drugom Hramu više nije bilo■ Kov-

Ţidovi izgradili Miškan. To se moţe

Miškanu bile je isto kao ono koje se

čega! (Na njegovom mjestu bio je

usporediti sa primanjem dara od

kasnije koristile u Beit HaMikdašu,

kamen – even šesija). Iz toga proizla-

osobe koja nam je bliska i draga.

pa smo zbog toga za buduće gene-

zi da je jedan jedini Kovčeg koji se

Nikada se ne umorimo govoreći

racije trebali znati koliko velike tre-

koristio u povijesti Svetišta, bio onaj

koliko je divan taj dar, objašnjava-

baju biti, kako ih načiniti i od kojih

kojeg je načinio Becalel. Za svo dru-

jući kako on radi, ili ponavljajući

materijala. Ako bi se neka posuda iz

go posuđe pisano je va'ja'as – time

koliko je čudesan. Osobito ako ne-

Miškana oštetila ili izgubila, trebalo

se ukazuje na to da je ono načinjeno,

tko ţeli naglasiti svoju ljubav prema

je je popraviti ili nadomjestiti. To je

ali da ga i drugi mogu načiniti u

osobi koja mu je taj dar poklonila.

bio temelj Salomonu i kasnijim

budućnosti. Kovčeg je bio poseban

generacijama za to da uvijek imaju

jer je u čitavoj povijesti postojao

nacrt posuda kako bi ih mogli pono-

samo jedan i to onaj kojeg je načinio

zaista tako i jest. Budući da je Tora vrlo ekonomična po pitanju upotrebe riječi, čini se neobičnim da toliko riječi posvećuje ponovnom i ponovnom ponavljanju iste priče.

Ramban kaţe da je to razlog za

Becalel.

Tako, moţemo objasniti potrebu za detaljima oko konstrukcije posuđa, namještaja, svećeničke odjeće… jer sve je to predstavljalo nacrt za buduće generacije. No, konstrukcija samog Svetišta bila je jedinstven trenutak u povijesti. Jednom u povijesti izgrađen je Miškan. Nakon što je sagrađen Hram (potpuno drugačije zdanje), Miškan je sakriven i o njemu se više nikada nije čulo! Nikada više neće nam biti potrebno znanje o tome kako izgraditi Miškan.

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Ako nešto imaš, ne moraš to pokazivati

Stoga se postavlja pitanje – zbog čega je potrebno toliko detalja u opisu izgradnje Miškana? Čak i u mesijansko doba, to nam znanje neće biti ni od kakve praktične koristi!

Odgovor je da iz Miškana moramo naučiti određene pouke. Ne moramo znati kako ga izgraditi, ali moramo naučiti neke pouke. Jedna od tih lekcija je nešto vrlo neobično.

Lekcija je da su oni taj prekrasan Miškan napravljen od prekrasnog drva i srebra – elegantnu konstrukciju – prekrili kozjim koţama. Zašto bi takvu prekrasnu građevinu pre-

ponašanju (dereh erec), da osoba mo-

„malo otvori―, tada vidi koliko

krili takvim običnim prekrivačima?

ra brinuti o onome što je predivno.

znanja u tom talmidu ima.

To je jednako tome da netko kupi Mercedes i prekrije ga jeftinom ceradom kako nitko ne bi vidio taj čudesan umjetnički rad. Ako netko ima nešto predivno – zašto to ne pokazati?

Sve prekrasne i neobično

Koje je ispravno ponašanje prema

Zato Tora posvećuje toliko riječi

onome što je prekrasno? Dereh Erec

opisu Miškana kojeg nikada više

je da se ljudi ne moraju hvaliti oni-

nećemo graditi. Tora nas uči dereh

me što imaju. Ako netko ima nešto

erec. Imamo prekrasan Miškan. Ne-

lijepo, ne mora to pokazivati – neka

mojmo se njime pokazivati. Zadr-

ostane skriveno. Mi ţivimo u dru-

ţimo to za sebe.

štvu u kojem je mantra: „Ako nešto imaš, pokaţi to!― To je potpuno ne-

vrijedne stvari na ovom

ţidovski. Ţidovska etika je „Ako ne-

svijetu su sakrivene.

što imaš, sakrij to!― Ne moraju svi

Ono što je lijepo i dragocjeno, ostaje sakriveno.

znati da to imaš.

Pogledajte prirodu. Sve prekrasne i neobično vrijedne stvari u ovom svijetu su sakrivene. Kako bi pronašli zlato, moramo ući u dubine zemlje i najprije ukloniti mnogo kame-

Stih u Šir haŠirim kaţe: „Otišla

nja. Isto je i sa dijamantima. I sa sre-

sam u vrt gdje rastu orasi, da vidim

brom. Sve je to lekcija. Ono što je li-

To bi trebala biti pouka i

da li je loza pustila mladice, da li je

jepo i drago, ostaje sakriveno. To bi

za nas ljude –

nar procvjetao…― (Šir haŠirim 6,11).

trebala biti pouka i za ljudska bića –

Raši kaţe: Zašto se Izrael uspoređu-

drţimo sakrivenim ono što je pre-

je s orasima? Baš kao što orah izgle-

divno.

drţimo sakrivenim ono što je predivno.

da kao da nije ništa drugo doli komad drva, no kada ga netko razbije

Postoji vrlo zanimljiv stih u parši Teruma (Šemot 26,13), no on se odnosi i na našu paršu: „I postavite ih (kozje koţe) sa svih strana Svetišta… kako biste ga pokrili.― Raši komentira: „Tora nas uči ispravnom Godina 11 17 Broj 22 Strana

u njemu pronađe ukusan plod, tako je i Izrael ponizan i skroman; učenjaci među narodom ne prepozna-

Zbog takvih lekcija Tora troši toliko vremena i prostora govoreći nam o Miškanu. ■ Prevela Anja Grabar

ju se lako. Talmid haham sakriva ono što zna. On se ne busa u prsa svojim znanjem.

Međutim,

kada

netko Strana 17

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Intuitivno ćemo znati…

Ovim dijelom Tore

Parša Vajakhel započinje ovim rije-

dovršava se zapis o

čima: Moše sabere zajedno Djecu Izra-

izgradnji Miškana.

elovu, sakupi ih i reče im: Ovo su stvari

Rad na izgradnji Miškana i njegove opreme zahtijevao je iznimne

vještine.

Na

primjer,

zavjese su bile tkane tako da su se s jedne strane nalazili keru-bini, a s

koje je B-g zapovjedio da ih činite… A komentar veli da Mojsije zapravo

Zajednica koja zbliţava ljude.

Mi moramo oformiti konstruktivnu zajednicu,

kaţe, Sada ste svi okupljeni, nalazite

zajednicu u kojoj moţemo

se svi ovdje zajedno, to je ono što

oţivotvoriti naše jedinstvo.

B-g ţeli. B-g ţeli da budete jedna cjelina, jedan kamp.

U kojoj moţemo osnaţivati i davati podršku jedni

druge ţivotinje. To nije bilo vezenje,

Da, kampovi su mjesta na kojima

već umjetničko tkanje, koje su

se mladi ljudi okupljaju. Ne u eks-

uglavnom radile ţene.

kluzivnim grupama, ne u bandama,

naše sudbine –

okupljaju se da zajedno provedu

da budemo svjetionik■

jedno predivno ljeto, da se rekrei-

etike i morala

Gdje su Izraelci razvili tako izvrsne vještine? Kao robovi, radili su s ciglama i mortom. Ramban kaţe da su, kada su primili Hašemovu zapovijed da izgrade Miškan, bili toliko nadahnuti da je to iznijelo na površinu latentne vještine za koje nisu ni znali da ih posjeduju.

raju zajedno i, naravno, da zajedno uče ponešto od ţidovskog učenja.

drugima u ostvarenju

svijetu

Zajednica je nešto vrlo konstrukti-

Netko je jednom rekao da su se

vno. Škola moţe biti zajednica—

hasidske vođe iskvarile, da više ni-

okupljanje mladih zajedno. I treba

su ono što su nekada bili. A ja, ni-

istaknuti da je to njena funkcija. A

sam se baš sloţio s time. Još uvijek

obrazovni sustav bio trebao ohrabri-

Ovo odašilje snaţnu pouku. Moţ-

ima mnogo vrlina koje hasidska

vati to da škola bude ujedinjujući

da svi mi podcjenjujemo svoje spo-

zajednica posjeduje. Ali čak i da je

element. Šul moţe biti zajednica.

jedina stvar koju ima to da se ljudi

sobnosti. Moţda imamo talente i vještine kojih nismo svjesni. Trebamo znati da kad pred sobom imamo misiju i zadatak koji treba izvršiti, imamo i sposobnosti da to učinimo.

Samo moramo sebe motivirati.

Poruka o jedinstvu Dakle, stigli smo do završnih odlomaka knjige Šemot, odlomaka Vajakhel i Pekudei. Ova se dva dijela najčešće čitaju na isti šabat, i bave se isključivo izgradnjom Svetišta i odjeće za kohanim, svećenike.

Zapravo, mnogo toga u njima je

okupe zajedno i da zajedno jedu kugel na šabat – i to je vrijedno – okupljanje ljudi zajedno. U našim kampovima, i u našim školama, i našem šulu mi ne stvaramo ekskluzivne grupe, i ne smijemo raditi podjele, već moramo oformiti konstruktivnu zajednicu, u kojoj moţemo oţivotvoriti naše jedinstvo. U kojoj moţemo osnaţivati i davati podršku jedni drugima u ţelji da ostvarimo ono što nam je sudbina da ostvarimo, a to je misija koju smo dobili na Sinaju – da sluţimo kao svjetionik etike i morala svijetu. ■

ponavljanje onoga što smo ranije čitali u parašama Teruma i Tecave.

Strana 18

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Postoji li poletniji, veseliji prizor od malog djeteta koje se igra novom igračkom? Mi smo svi vidjeli znatiţeljno malo dijete kako prebacuje igračku iz ruke u ruku, okreće je gore dolje, stavlja je u usta da osjeti okus. Moţda ste svjedočili toj sceni stotinama puta, ali postoji mogućnost da je nikada niste zaista vidjeli. Što je to dijete?

Ono što vidite ispred vas je najdragocjeniji dar koji nam je Bg dao – novi ţivot, poput neugaţenog svjeţeg snijega, čiji su roditelji blagoslovljeni prilikom da ga njeguju, zaštite i poučavaju, kako bi dijete postalo produktivno i dobro ljudsko biće. Svaka djetetova karakteristika je tu s razlogom i mora biti njegovana. Svako dijete nosi ogroman potencijal, pred njim je cijela budućnost. Način na koji podiţete dijete neće utjecati samo na njega, već i na njegovu djecu i buduće generacije.

U našem društvu na djetinjstvo smo navikli gledati kao na prijelazni period, a djecu vidimo samo kao buduće ljude. Ljudi ponekad gledaju na djetinjstvo i obrazovanje kao na jednostavno ulaganje – neki su statističari čak izračunali starosno dub u kojoj osoba postaje vrednija od onoga što je uloţeno u njezino djetinjstvo i obrazovanje. Način na koji gledamo na djecu u velikoj je mjeri odraz načina na koji gledamo na sebe same. Ako smo pretjerano zaokupljeni našim materijalnim blagostanjem, onda nam dijete moţe izgledati kao smetnja, nešto što razara svijet koji smo paţljivo izgradili za naše zadovoljstvo. Ali ako smo u dodiru s onim svetim u našim ţivotima, ili smo barem u potrazi za time, dječja znatiţelja i ţivahnost će nas neizmjerno očarati i postati izvor najvećeg zadovoljstva.

Izuzetno je vaţno razumjeti jecu onako kakva ona zaista jesu, a ne onako kako ih mi vidimo. Dok su odraslog čovjeka uobličili drugi ljudi i društvo u cjelini, dijete je uobličio B-g. Zbog svoje nevinosti, znatiţelje i čistoće, djeca su bliţe B-gu nego odrasli. I zato najveća tajna djetinjstva nije da djeca imaju puno toga naučiti od nas, već da mi moţemo puno toga naučiti od njih.

R. Simon Jacobson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 11 19 Broj 22 Strana

Strana 19

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Ne brinite

U našem jeziku postoji riječ od pet slova koja se stalno nadvija nad nama, i nastoji iscijediti iz nas naš razum i kvalitetu života: posao.

Velik dio društva živi od godišnjeg odmora do godišnjeg odmora, brojeći dane do trenutka kada će konačno moći skrenuti misli sa te najnužnije "potrebe", i malo uživati u odmoru, opuštanju i zabavi. Otkako je čovječanstvo postalo onečišćeno otrovom Zmije, natovarili smo si ovaj gnjavatorski pritisak. Međutim, postoji bolji način života. Zove se Šabat.

Naša paraša navodi: "Radit ćete šest dana u tjednu, a sedmi dan bit će vam svet; on je potpun odmor/ počinak za B-ga" (Izlazak 35,2). Izraz "radit ćete šest dana u tjednu" ukazuje na to da držanjem Šabata, naš posao zapravo može biti obavljen za nas! I to zbog toga što naše držanje Šabata stvara izvor obilja koje se prelijeva u šest radnih dana tjedna.

Naše mirovanje na Šabat zapravo napaja snagom uspješnost našeg rada tijekom tjedna. Stoga Tora o samom B-gu kaže sljedeće: "Sa sedmim danom B-g je završio Svoje djelo koje je radio" (Postanak 2,2). Što je to nedostajalo u Stvaranju da je B-g to trebao dovršiti? Naši rabini

Strana 20

odgovaraju da je jedino što je nedostajalo bio odmor. Stoga je B-g stvorio Šabat, koji uključuje odmor, i Stvaranje je konačno bilo dovršeno.

Sada nam je jasno da se B-žji vlastiti rad realizirao tek kroz odmor.

Iako se odmaranje može činiti kontraproduktivnim za uspjeh, zapravo postoji dobar razlog za odmor. U gornjem stihu riječ vajihal preveli smo , kao "dovršeno"; prema drugim izvorima, korijen ove riječi znači "željeti, htjeti". Sukladno tome, stih nam također govori da na Šabat B-g želi posao koji se obavljao tijekom šest radnih dana. Taj je fenomen poznat kao ha’arat haracon, "rasvjetljenje želje". Na Šabat nas B-g prosvjetljava posebnom željom za duhovnošću i bliskosti s Njime.

Zamislite si zasljepljujuću i prodornu svjetlost, toliko snažnu da vam fizički svijet postaje ništavan.

Ta svjetlost izraz je B-žje volje i želje da nam da obilje, te Njegove interakcije s ovim svijetom. Što više počivamo na Šabat, ispunjavajući naše misli i postupke vjerom u B-ga, to više doživljavamo prosvjetljenja Njegove želje i uviđamo Njegovu ruku i Njegove blagoslove u svakom aspektu svog života.

Ugriz zmije imao je suprotan učinak. On nas je uvjerio da sve ovisi o nama, i da je za sve odgvornost nama. Jedino mi možemo dovesti do svog konačnog uspjeha i stoga moramo raditi sve dok nam se rezervoar ne isprazni.

Zbog toga stih kaže: "Rad ćete vršiti šest dana u tjednu." Rad je definiran kao 39

vrsta poslova koji su bili uk-ljučeni u izgradnju Šatora sastanka; ti su oblici rada zabranjeni na Šabat. Samo kroz odmaranje na Šabat ovih su 39 vrsta rada blagosloveni, i kroz njega se realiziraju. Kralj David objašnjava: "On priprema rosu zemlji ... Nije želja Njegova za snagom konjskom, niti voli silu mušku. Voli Vječni one koji Ga se boje" (Psalmi 147,8.10-11.).

Na Šabat nas B-g prosvjetljava posebnom ţeljom za duhovnošću i bliskosti s Njime.

Raši objašnjava da, iako smo već dobili zapovijed o Šabatu, Tora tu zapovijed ovdje ponavlja prije zapovijedi da sagradimo Šator sastanka, kako ne bismo mislili da izgradnja Šatora sastanka ukida počivanje na Šabat. Premda nas rasvjetljenje želje prosvjetljuje do te mjere da shvaćamo da se sav naš posao realizira jedino kroz B-ga, ipak, na Šabat mo— ţemo postići još viši nivo. Kroz pravilno mirovanje na Šabat, moguće je potpuno poništiti samoga sebe do te mjere da doživljavamo isključivo pobožnost, i da nam je svaki drugi čin bude beznačajan i bezvrijedan.

Jedino kada prvo dosegnemo te duhovne visine, možemo potom tu predodžbu proširiti na šest radnih dana, da konačno cijeli tjedan ţivimo uz B-ţji blagoslov i obilje.

Amen!

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Chanoch Ben Yaakov:

OPET O MIŠKANU? ŠTO IMA TOLIKO VAŢNO U NJEMU? Parša (priča) VaJakhel-Pekudei nakon grijeha sa Zlatnim teletom, vrijeme je da naučimo kako rasti i izgraditi svoje ţivote, bez obzira na nesavršenosti koje nas okruţuju.

Izlazak poglavlje 35. stih 1 do poglavlja 38. stih 20. Ukupno je to 139 stihova koji prema gematriji iznose

‫קלט‬. Ova riječ se može prevesti kao "apsorbirati",

"unijeti",

"shvatiti".

Kodna riječ od mudraca je ‫סנעאד‬ koja nema izravno značenje na hebrejskom ili aramejskom. Permutacijom slova riječ se može prevesti kao "silovanje fizičkog svijeta".

Postoji 1558 riječi ‫ אתקנח‬u paraši.

Ova riječ/broj ima slova od alef do tav i šoreš ‫קנח‬, što znači biti očišćen ili obrisan. Stoga je značenje tog broja ili da koristimo alefbet da se očistimo iznutra i izvana ili da očistimo alefbet. Het (grijeh) zlatnog teleta učinio je da se smrt vrati natrag u fizički svijet, a također je zaprljao slova. Ova paraša ima bit čišćenja svega u svemiru od slova (početno stvaranje) do fizičkog svijeta (konačno stvaranje). To je razlika između paraše Teruma i Vajakhel. Na površini se doimaju gotovo jedna-

kima, ali su vrlo različite po tome

ili ideje. U stvari, svaki aspekt

što je njihova bit.

stvaranja ima u sebi ugrađenu ideju

U paraši postoji jedna riječ koja je napisana na jedan način, a izgovora se na drugi način.

.

U paraši, 37. poglavlju, stih 8 posljednja napisana riječ je ‫קצוותו‬, a izgovara se ‫קצותיו‬. Obje riječi znače kraj. Jedna je u jednini, a druga u mnoţini. To govori o jedinstvu kerubima

koje

opisuje

ovaj

stih.

Paraše Teruma i Vajakhel doimaju se sličnima. Obje govore o Hramu i njegovim sastavnim dijelovima. Međutim, paraša Vajakhel započinje s raspravom o šabatu. Odatle dobivamo informaciju da je svaki šabat kako manifestacija tjednog duhovnog rada pojedinca tako i razina

Ketera

sljedećeg

rada

tjedna.

Mi

učimo iz ovog koncepta da ideja Malhuta ili manifestacije

jedne

stvari

sjeme

postaje

slijedeće generacije bilo to drveće, biljke, ljudi

Godina 11 21 Broj 22 Strana

■

kontinuiteta. Čak je i ideja o kraju ili smrti tek početak slijedećeg svijeta ili života. Suština paraše Vajakhel se odnosi na kontinuitet kako je pokazano

s

k o n ce pt om

ša b a t a .

Ideja okupljanja ili sabiranja što je prijevod riječi Vajakhel je odvajanje nečistog od čistog tako da se čisto može podići na višu razinu svetosti.

To je ono što se može dogoditi tijekom ovotjedne paraše. koja uvijek dolazi tijekom mjeseca adara bilo da je to adar alef ili adar bet. Ako budemo sretni tijekom ovog tjedna bit ćemo u stanju podići našu razinu keduše. Našu povezanost sa svetošću.

.

Nadam se da ćete uživati u vašem učenju Tore ovog tjedna. Ono nas uistinu nadahnjuje strahopoštovanjem!

.

Kol Tuuv

.

Uživajte u čitanju Tore! ■ Prevela: Tamar Buchwald

Strana 21

Iz d

g aće

om

a tisk POLITIKA

Neprijatelji Izraela se naoružavaju

Deutsche Welle, 6.3.2018 Rat u Siriji predstavlja sve veću prijetnju za Izrael.

Iran i Hezbolah koji podržava Teheran, ukotvili su se u Siriji. Izrael gotovo da nema saveznike u neposrednom susjedstvu.

Mamac se sastoji od čeličnog cilindra koji na krajevima ima krilca za stabilizaciju. Najvažniji dio ovog letećeg objekta je ugrađen transponder. Signali koje šalje izbacuju sa putanje svaku raketu u napadu: ona se usmjerava na mamac, a ne na avion koji je trebalo da pogodi.

Zahvaljujući ELL-8270 – kako glasi ime odbrambenog sistema koji predlaže Izrael – avion i njegovi putnici ostaju pošteđeni.

Diplomatski izazovi Možda je ELL-8279 mogao da spasi i onaj izraelski borbeni avion koji je oboren nad izraelskom teritorijom. Prije toga je on – prema izvještajima koje nisu potvrdili vojni izvori –

napao položaje u Siriji sa kojih je navodno lansiran jedan dron u izraelski vazdušni prostor.

Konstruisanje ELL-8270 je došlo u vrijeme u kojem je Izrael suočen sa velikom prijetnjom. Kako će on uticati na odnose između Rusije, Irana i nihovog zajedničkog štićenika Bašara al Asada? To pitanje je važno i zato što Izrael smatra da ga ugrožava i Hezbolah na Golanskoj visoravni. Izrael smatra da će preko kontakata sa Rusijom moći da diplomatskim sredstvima ovlada situacijom. „Rusko-iranski protektorat" Do sada u tome nije imao mnogo uspjeha: „Pripremljeni smo najbolje što je moguće ukoliko dođe do rata", rekao je jedan snajperista Hezbolaha za internet-magazin Al Monitor. Ta poruka se krije iza obaranja izraelskog borbenog aviona, rekao je jedan drugi neimenovani predstavnik Hezbolaha za taj magazin. „To je signal Irana da su se pravila igre u Siriji promijenila."

Izraelska vojska dijeli to mišljenje.

Iran se, poput Rusije, ukopao u

Siriji, i malo toga govori u prilog pretpostavci da će ta zemlja biti ostavljena sama sebi. Naprotiv – oni bi mogli da organizuju njenu budućnost u skladu sa svojim interesima. „Sirija postaje iransko-ruski protektorat", rekao je trustu mozgova „Međunarodna krizna grupa" jedan član izraelskog Ministarstva odbrane.

Iran na Sredozemnom moru?

U tom protektoratu se obje strane i vojno opremaju – izraelska vojska strahuje i da bi Iran mogao da otvori svoju pomorsku bazu na Sredozemnom moru. Odatle bi, u najgorem slučaju, iranske podmornice mogle da napadnu izraelsku obalu ili zalihe gasa u tom moru. U Jerusalimu se brinu i da bi fabrike oružja mogle da snabdijevaju i Hezbolah.

Izrael prijeti da se u slučaju rata neće boriti samo protiv Hezbolaha, već i da će na čitav Liban gledati kao na neprija-

teljsko područje. Taj rat bi međunarodnu zajednicu već poslije tri, a ne poslije 33, dana podstakao da traži primirje, rekla je Giora Ejland, bivša predsjednica Izraelskog savjeta bezbjednosti. Poslednji rat te dvije zemlje trajao je 33 dana.

Doduše, nije sigurno da bi rat trajao tako kratko – za razliku od Izraela, Hezbolah nije zainteresovan da to tako brzo prođe. On o civilnom stanovništvu ne mora da vodi toliko računa kao što to mora da čini vlada jedne države. A vjerovatno se uzda i u to da će sa svakim daljim danom rata javno mnjenje da polako prelazi na njihovu stranu. Sve to znači da je teško predvidjeti kako bi se razvijala oružana akcija Izraela. ■

Boban: Učimo od zemlje s najviše nobelovaca po glavi stanovnika KONFERENCIJA O RADU S NADARENOM DJECOM

Večernji list, 5.3.2018.

– Mladi ljudi su nadareni, a nemamo toliko vremena u obrazovnom sustavu o njima voditi brigu pa su na neki način prepušteni sami sebi. Upravo dodatnom obrazovanju nadarenih služe tri centra izvrsnosti koja smo osnovali u Splitu, a zbog toga smo i organizirali ovu konferenciju – rekao je splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban otvarajući međunarodnu konferenciju o izazovima u radu s nadarenom djecom i mladima koju je Splitskodalmatinska županija organizirala s Veleposlanstvom Izraela i Centrom za odgoj i obrazovanje.

Page 22 Strana 22

Dom obrazovanih ljudi Prema izraelskome modelu rada s nadarenom djecom, u Splitu su otvorena tri centra izvrsnosti, a do kraja godine, najavio je Boban, otvorit će se još dva i okupiti oko tisuću nadarene djece. Istaknuo je kako Izrael svoj prosperitet temelji na pomoći nadarenoj djeci i mladima i zahvaljujući tome ima najveći broj inženjera po glavi stanovnika, kao i najveći broj nobelovaca.

– Kada sam bio u Izraelu, uočio sam da mladi ljudi prije svega ljube svoju zemlju. Drugo, prepuštena im je velika

odgovornost već kao mladim ljudima, a oni imaju izuzetan osjećaj odgovornosti – rekao je Boban...

sti u Izraelu, rekao je da je došao prenijeti iskustva izraelskog načina rada i poticanja nadarenih.

Izraelska konzulica Irit Shneor rekla je kako je Izrael mala zemlja, s nešto više od osam i pol milijuna ljudi, ali jako puno ulaže u pomoć darovitoj djeci te da je zahvaljujući poticanju obrazovanja i izvrsnosti Izrael dosegao visoki gospodarski i društveni razvoj.

Dva milijuna kuna za darovite

– Izrael je dom obrazovanih ljudi, obrazovanje je integrirano u nacionalni prioritet države – rekla je Shneor. Etay Benovich, voditelj centra izvrsno-

Divrej Tora

– U Izraelu je procijenjeno da nadareni čine 1,3 posto populacije što znači da ih se godišnje evidentira oko 5000. Oni u osnovnoj školi dodatnu izobrazbu imaju jedanput tjedno u centrima izvrsnosti, a u srednjoj školi i na fakultetu imaju posebne razrede za nadarene i posebne kurikule, ali idu i na nastavu s ostalim svojim kolegama – prenio je izraelska iskustva Benovich... ■

Godina 11

Broj 22