2-10- Divrej Tora - Vajakhel 5782

Divrej Tora Godina 15 Broj 22

Zagreb, šabat 26. veljače 2022. - 25. adara I 5782.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 22 divrejtora@gmail.com

Paraša Vajakhel

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Raši objašnjava da je bakreni umivaonik za Svetište bio napravljen od istopljenih bakrenih zrcala No, odakle ta bakrena zrcala? Donirale su ih Židovske žene koje su ta ogledala u Egiptu koristile kako bi se uljepšale i zavele svoje muževe!

U Egiptu faraon je nastojao poubijati svu židovsku dojenčad, a žene su znale da će faraon pobijediti ako židovski narod prestane imati djece.

Kada su žene koristile ta zrcala kako bi zavele svoje muževe, njihova je motivacija bila čista i plemenita.

Iz ovoga možemo vidjeti da ništa na svijetu nije samo po sebi dobro ili loše – sve se svodi na to kako se koristi.

Internet je izvrstan primjer: postoje očito nedolični načini upotrebe interneta, a s druge strane, koristiti ga možete za proučavanje Tore.

Koristeći nešto u pozitivne svrhe, mi zapravo možemo ovaj mali kutak našeg svijeta uzdići i posvetiti ga. Što, uostalom, i jest svrha našeg postojanja na ovom svijetu!



(Šemot 35,1-38,20) Moše okuplja narod i ponavlja im zapovijed o poštivanju šabata. Zatim im prenosi B-žje upute o izgradnji Miškana.

za temelje; parohet koji razdvaja dvije prostorije Svetišta i masah (paravan) nasuprot njemu; kovčeg i poklopac s kerubi-

Narod donosi obilje tražena materija-

nima; stol i menoru sa sedam krakova i

la: zlata, srebra, bakra, plave, grimizne i

posebno pripremljeno ulje; zlatni žrtve-

crvene vune, kozje dlake, lanene pređe,

nik i mirisnu žrtvu koja će na njemu gor-

životinjske kože, drva, maslinova ulja,

jeti; ulje za pomazanje; vanjski žrtvenik

trava i dragog kamenja. Moše im je mo-

za žrtve paljenice i sve što uz njega ide;

rao reći da prestanu donositi.

vješalice, stupove i držače za dvorište;

Tim vrhunskih obrtnika izrađuje Miškan i opremu za njega (kao što je podrobno opisano u parašot Teruma, Tecave i Ki

kupelj i postolje načinjeno od bakrenih zrcala. ■ Prevela Dolores Bettini

tisa): tri sloja krovnih obloga; 48 pozlaćenih zidnih oplata i 100 srebrnih spojeva

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 35, 1-20

prebivalištima na dan šabata" ima nas mnogočemu podučiti.

Moše okuplja narod (prema tradiciji to se desilo na prvi Jom kipur, od-

Paljenje vatre je jedna od 39 avot

nosno dan nakon njega, poslije 40

melaha

dana i 40 noći na Har Sinaju) da im

aktivnosti koje su zabranjene na

da upute u vezi izgradnje Miškana.

On započinje upozorenjem da se

poštuje šabat (čak i dok se bave svetim zadaćama Miškana).

Zapazite da kada B-g govori Mošeu On mu zapovijeda u vezi Miškana (236 p’sukim!) i potom ga upozorava da šabat ima najvišu čast. Kada Moše okupi narod da njima izda zapovijed, on stavlja upozorenje u vezi šabata na početak.

U početna tri retka koji govore o

šabatu ukupno ima 40 riječi – 39 plus riječ hašabat. To se može protumačiti kao simbolično spominja-

Strana 2

nje 39 kategorija zabranjene melaha,

koje definiraju narav hašabata. Baal HaTurim kaže da je riječ la'asot u izrazu "Ovo su stvari koje je B-g zapovijedio da ih činiš", napisana s lamedom (30) i anagramom za teiša

(kategorija

stvaralačkih

šabat). No mi već imamo zabranu iz 4. zapovijedi - … Nećeš vršiti bilo

koju vrstu melaha… Zbog čega Tora ovdje izdvaja vatru? Pitanje je dvojako: Zašto je izdvaja i zašto to ponovo zapovijeda.

(9) – još jedan nagovještaj šabatnih

Sefer haChinuch kaže da su ove za-

melahot. On još dodaje da u la'asot

brane izravno upućene Sanhedri-

nedostaje slovo vav, koje predsta-

nu, a ne pojedincima. Nama je već

vlja šest radnih dana u tjednu kada

bilo rečeno da ne smijemo paliti

su melahot dozvoljene.

vatru. Sudovi, kaže Chinuch, ne

S gledišta micvi

smiju provoditi smrtnu kaznu spaljivanja (s'reifa) na šabat. Niti se,

"Zapovijed" koja se ovdje nalazi,

biblijskim proširenjem, bilo koja

"Nećete paliti vatre u svim svojim

smrtna kazna smije izvršiti na šabat,

Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

ni bilo koja kazna koju izriču sudovi

nje korištenjem vatre, paljenje pla-

govori narodu i kaže im ono što je

ne može se izvršiti na šabat. To

mena koji će gorjeti). Mogli bismo

B-g zapovijedio.

omogućava da šabat bude dan mira

steći dojam da vatra nije težak pre-

čak i za osuđenog prijestupnika.

kršaj, zbog jom tova. Tu sad nastupa

Možemo i na drugačiji način pogle-

Tora da naglasi zabranu za šabat.

dati podsjetnik na šabat. Ne smijete

Ima i drugih razloga zbog kojih se

paliti vatre u svojim prebivališti-

posebno spominje zabrana vatre na

ma, gdje god ona bila, ali smijete –

šabat.

ne, zapravo morate – paliti vatru (i

raditi određene druge melahot) u Prebivalištu, Mikdašu. (Odnosno, onda kada to B-g izričito naredi).

Neki komentatori kažu da je ovo ponavljanje o vatri tu da naglasi kako paljenje vatre nije ništa manji smrtni grijeh, unatoč tome što nam

(Zapazite, istovjetnu terminologiju kojom se Tora koristi kada Moše govori o šabatu i o Mikdašu.)

Imenovane su različite vrste materijala. Jasno je rečeno da se donacije potiču, no posve su dobrovoljne.

Potom se svaki dio Miškana i njegoLevi – druga alija – 35, 21-29

ve opreme spominje do pojedinosti.

Osim prva tri p’sukim, ostatak sedre

Nakon što su ljudi čuli što je Moše

bavi se izgradnjom Miškana. Paršat

imao za reći, oni se razilaze (očigle-

T'ruma dala nam je zapovijed i upu-

dno u oduševljenju i sa željom da se

te, Vajakhel nam govori kako da

prime posla).

upute provedemo.

Mogli bismo na temelju redoslijeda

je na jom tov to jedna od nekoliko

Ljudi osjećaju nemirno uzbuđenje u

koji nam je iznesen u Tori špekuli-

melahot koje su dopuštene (tj. kuha-

vezi posla koji je pred njima. Moše

rati da je osjećaj krivice zbog Zla-

Godina 15 3 Broj 22 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

tnog teleta u velikoj mjeri ono što je motiviralo narod.

Mnogo ljudi je Mošeov poziv potakao da darežljivo daju. Muškarci i žene, svi oni daju (postoje različite interpretacije u vezi toga o čemu riječi u pasuku govore). Pored donacija, muškarci, a posebno žene, do-

nirali su svoje talente u tkanju, bojenju, stolariji, obradi metala, itd.

Ponovo se spominje s kakvim su srcem ljudi radili. Bio je to iskreni pozitivan odgovor na B-žji i Mošeov

■

poziv za izgradnju Miškana.

Vođe plemena dale su drago kame-

potrebnim za različite složene za-

Ohela i Orot. Tek tada se u sliku

nje za naramenice Efoda, i za Hošen

datke koji su bili pred njima. Oni i

uvode zidne ploče i podne stopice.

Kohen gadola, te mirodije i ulja za

ljudi koji su s njima radili nadgle-

Pri izvršenju zapovijedi, slijedi se

tamjan i ulje za pomazanje.

dali su prikupljanje materijala te

praktičniji plan. Prvo zdanje a po-

obavijestili Mošea da je prispjelo vi-

tom oprema. Ali kako mogu Moše i

še nego dovoljno materijala. Moše

Becalel odstupiti od B-žje zapovije-

širi glas da ljudi trebaju prestati s

di? U tim stvarima ne možeš činiti

donacijama.

kako ti se sviđa. Komentari kažu da

Šliši – treća alija – 35, 30—36, 7 Moše kaže narodu da je B-g odredio Becalela (iz Jehude) i Ahaliava (iz Dana) kao vođe majstora za Miškan.

Njih su nebesa nadahnula inteligencijom, spoznajom i vještinama

Kada je B-g zapovijedio Mošeu u vezi Miškana, On je prvo zapovijedio izradu Arona, Šulhana i Menore.

su Moše i Becalel tražili i dobili dopuštenje od B-ga da naprave ljudskiji, praktičniji pristup.

Potom, slojeve pokrova – Miškana, R’vi’i – četvrta alija – 36, 8-19 U ovom odlomku, predstavljena su

tri sloja stropnog pokrova. Zamijetite da je prvi sloj bio krasno višebojno tkanje, s učvršćivačima od zlata. Nad njega je išao praktičniji, manje privlačan, ne toliko složen, vodonepropusni Ohel od kozje dlake. Taj se sloj nije vidio iz unutrašnjosti Miškana, i nije ga se moglo vidjeti niti izvana, prema mišljenju da se pokrov od tahaša i crveno Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

obojane ovčje kože (koji je također

Sada kada je zdanje kompletirano,

izgledao privlačno) nije

na red dolaze Aron i Šulhan.

nalazio

odmah povrh njega. Šiši – šesta alija – 37, 17-29 Sljedeća je na redu zlatna Menora.

Osim čašica za ulje, sve ostalo – krakovi, ukrasne kugle, čašice, cvjetovi - iskovano je iz jednog komada

zlata.

Zatim, je opisan zlatni žrtvenik (tzv. kadioni žrtvenik, odnosno unutarnji žrtvenik). Nakon što je načinjen ovaj Mizbe’ah,

spravljeno

je

ulje

za

pomazanje i tamjan.

Hamiši – peta alija – 36, 20—37, 16

Š’vi’i – sedma alija – 38, 1-20

Zatim Tora opisuje izradu zidnih

Opisan je vanjski žrtvenik, bakreni

dasaka Miškana od drva bagrema.

žrtvenik, zemljani žrtvenik (zbog

Bilo je 48 dasaka/ploča – po 20 na

toga što je bio ispunjen zemljom

sjevernim i južnim zidovima, te 8

dok je tabor počivao i Miškan bio

na zapadnom zidu. Svaka daska

podignut). Gotovo sve korbanot bile

bila je obložena zlatom. Svaka je

su prinošene na tom Mizbe’ahu.

bila umetnuta u dvije podne nožice.

On je bio znatno veći od zlatnog žrtvenika.

Posljednji opisani element je umivaonica i njeno postolje. Načinjena je od bakra. Tradicija nam kaže da je bakar dobiven od ogledala izrael-

skih žena. Isprva ih Moše nije želio prihvatiti

zbog

samodopadnosti

koja se povezuje s ogledalima. MeParohet koji će biti obješen između

đutim, B-g je Mošeu rekao koliko je

Kodeša i Kodeš kodašima, Masah za

ovaj dar dragocjen u Njegovim

prednju stranu Miškana, i Masah za

očima, jer Ga on podsjeća (nazovi-

prednju stranu dvorišta po stilu

mo to tako) na ulogu koju su žene

izrade i materijalu bili su slični pr-

odigrale prilikom izbavljenja na-

vom stropnom pokrovu.

roda iz Egipta. Na kraju je opisano dvorište. ■

Godina 15 5 Broj 22 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 114. Odgoda izvršenja: zabrana sudu da kazne izvršava na šabat Ne palite vatru na Šabes u mjestima gdje živite (Izlazak 35,3) Ova micva izgleda prilično jasna, izuzev činjenice da već znamo da određene kategorije rada ne obavljamo na Šabes, a paljenje vatre je jedna od njih. Pa što ovaj stih dolazi dodati? Talmud u Jevamos (6b) daje primjenu da se smrtne kazne ne smije izvršavati na Šabes. (Postoji cijela rasprava o stvarima koje nadilaze Šabes, te objašnjenje logike da bi smrtna kazna mogla biti jedna od njih, kada ne bi bilo ovog stiha.) Mehilta objašnjava da ta zabrana vrijedi ne samo za spaljivanje već i za sve vrste izvršenja kazni kao i druge kazne koje provodi beis din.

Talmud u Šabes (70a) nadalje iz ovog stiha izvodi da za svaku kategoriju rada postoji zasebna odgovornost za Šabes. Ako je netko zaboravio da je Šabes te vršio mnogo vrsta rada prije nego li se prisjetio toga, bio bi odgovoran

za svaku pojedinu od njih, a ne samo za "kršenje Šabesa".

Razlog za tu micvu jest da, iako je smrtna kazna ponekad neophodna, nitko je ne voli izvršavati. S druge strane, Šabes je iznimno važan. U skladu s tim, B-g želi da poštujemo Šabes dopuštajući čak i osuđenima da počinu na taj dan, prije nego li se susretnu sa svojom neizbježnom sudbinom.

Ova se micva odnosi na sudove u vrijeme kada su na snazi smrtne kazne. O njoj se raspravlja u talmudskim traktatima Jevamos (6b) i Sanhedrin (35a-b). Kodificirana je u Šulhan Aruhu u Orah hajim 339, a također je 322. od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos.

Ovo je jedina micva u paršas Vajakhel. Kako u paršas Pekudei nema nikakvih micvos, tako je ona posljednja micva u Sefer Šemos, Knjizi izlaska. (Za one koji su brojali, to znači da je u Sefer Berešis bilo tri micve i 111 micvos u Sefer Šemos.) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 66. Pozitivna je zapovijed da

magija ili astrološko predskazivanje budućnosti

se radniku plaća isplati

jer Pismo kaže, niti ćeš čarati (Va-

istog dana

jikra 19,26). To se, na primjer, od-

kao što Pismo kaže: "Na njegov dan dat ćeš mu njegovu plaću".

nosi na one koji proriču dobi i vremena, govoreći "U ovom će

(D'varim 24,15). Ovaj se za-

razdoblju ili upravo je ovaj mje-

kon također primjenjuje na

sec dobar (povoljan) da se učini

"stranca koji je stalno nasta-

ovo," ili obrnuto [da nije dobar.]

njen" (koji je prihvatio pridržavati se sedam zapovi-

Tkogod učini i jednu stvar na osnovu ovakvih riječi

jedi izrečenih svim Noahovim potomcima), da ćeš

astrologa, on krši ovu odredbu. Tako isto i ako netko

mu "na njegov dan dati njegovu plaću".

stvori iluziju pa učini da se onima koji ga gledaju

Ovo je na snazi svugdje i uvijek, kako za muškarca, tako i za ženu. (Pogledajte odjeljak zabrana, §38.)

Negativne zapovijedi 166. Negativna je zapovijed da se ne vrši nikakva Strana 6

doima kao da on izvodi nešto čudesno, dok on zapravo ne čini ništa, i taj krši ovu odredbu, jer ona sadrži i izraz me’onen, čarobnjaštvo.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, i za muškarce i za žene. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Promjena plana

Sinaj. Znači li to da fizička građevina može obuhvatiti B-ga? Što nam to nagovještava o pojmu "svetog mjesta"; jesu li određene lokacije svetije od drugih? I na kraju, kada bi se B-g doslovno nalazio u vašoj sredini kako bi to utjecalo na vaš odnos s Hašemom?

Da li je štovanje B-ga prinošenjem žrtava u Šatoru sastanka oduvijek bilo dijelom Hašemovih planova?

•

•

Seforno i Hoil Moshe sugeriraju da iako je Hašem oduvijek želio službu prinošenja žrtava, On ju nije želio ograničiti na bilo koju pojedinačnu skupinu ili mjesto, preferirajući da ga se štuje na osobnim žrtvenicima, a ne u središnjem Šatoru sastanka.

Tek nakon grijeha sa zlatnim teletom On je zaključio da narod nije sposoban za takvu službu i da su mu umjesto toga potrebna ograničenja i zaštitne mjere.

Nasuprot tome, Abarbanel sugerira da je Hašemov izvorni plan uključivao Šator sastanka kao pomoćno sredstvo putem kojeg bi narod osjećao Hašemovu prisutnost, ali ne i za prinošenje žrtava. Međutim, nakon grijeha sa zlatnim teletom Hašem je dodao komponentu prinošenja žrtava kako bi olakšao proces izmirenja.

Je li moguće da se Hašem predomislio ili da je zapovijed Tore bila mjerodavna samo za određeno razdoblje? Koje teološke poteškoće može riješiti takva sugestija? Kakve teološke poteškoće to pokreće?

•

•

Sifre smatra Šator sastanka sredstvom kojim su se Izraelci iskupili za grijeh zlatnog teleta, dok se Tanhuma usredotočuje na to da on služi kao znak okolnim narodima da je B-g oprostio Izraelu.

Koji bi polemički čimbenici mogli motivirati viđenje Tanhume? Možete li se sjetiti drugih slučajeva u kojima je komentatorovo razumijevanje priče polemički potaknuto?

Shadal sugerira da je Šator sastanka poboljšao ne samo čovjekov odnos s Hašemom, već i odnos s njegovim bližnjim. Određivanjem središnjeg mjesta na kojem će se svi okupljati da štuju Hašema, Miškan je poslužio ujedinjenju nacije. Koje su druge koristi centralizacije? Koje su neke loše strane toga?

O stolovima, kruhu i savezu Mi često tražimo simboličko značenje u ritualima ili religijskim predmetima. Kakva simbolika može stajati iza kovčega saveza, stola, svijećnjaka i žrtvenika za paljenje kada?

•

Abarbanel sugerira da Kovčeg Saveza simbolizira Toru, dok ostali instrumenti predstavljaju materijalne (stol), intelektualne (menora) i duhovne (žrtvenik za paljenje kâda) nagrade koje se dodjeljuju onima koji drže zapovijedi Tore. Smatrate li njegov prijedlog uvjerljivim? Zašto da ili zašto ne?

Kakvu ulogu ima hrana u vjerskom životu? Koliko obreda ili zapovijedi zahtijeva blagovanje hrane?

•

U vrijeme Tanaha obroci su često bili povezani s potpisivanjem ugovora o savezu, i imali su istu funkciju koju danas ima rukovanje. U svjetlu toga, R. Hovav Yechieli navodi da su lehem hapanim činili obrok zapečaćenja saveza koji je stalno iznova obnavljao Sinajski Savez. Kako možete poduprijeti ovo tumačanje tekstom ili idejom? ■ Prevela Tamar Buchwald

Treba li Hašemu kuća?

Budući da B-g nema potrebe za skloništem, svjetlom, kruhom ili mesom, zbog čega je zapovijedio Izraelcima da načine Šator sastanka i njegove instrumente?

•

Prema Rambanu Miškan je služio kao mjesto stanovanja Hašemove prisutnosti i omogućio nastavak B-žanske objave koja je započela na gori

Godina 15 7 Broj 22 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Teva, taba'at i hala

meno se pojavljuje u talmudskom

ono što je načinio čovjek, poput

hebrejskom, u kojem se pojavljuje i

cjevovoda koji svježu vodu do-

kao naziv za novčić, vrijednosti

vode do naših domova.

Riječ koja je na određeni način jed-

polovine sela. Jastrow iznosi jedan

naka riječi olam -‫" עלם ״‬svijet" je teva

primjer kada ona znači "element" iz

‫" טב‬priroda". Ta je riječ vrlo

Bamidbar Raba 14, a onda, nekarak-

uobičajena u današnjem hebrej-

teristično za njega, dodaje "u kasni-

skom, a poznata je i širom svijeta

jem hebrejskom: narav, karakter;

preko kompanija Teva Pharmaceu-

priroda." Opći naziv za novčić -

ticals i Teva Naot (proizvođač san-

matbe'a – ‫טב‬

dala). Iz tog razloga mnogi smatraju

(novčići su se proizvodili utiskiva-

da je riječ starog porijekla – no kada

njem uzorka na komad metala), a

se sagleda iz perspektive duge po-

može značiti i "oznaka, formula".

-

povezan je s njom

Ovo uistinu zvuči točno. Pretpostavljam da kad biste napravili ispitivanje javnog mnijenja današnjih Izraelaca i upitali ih da li pridjev

tiv'i

‫טב מ‬

znači

"uobličeno"

ili

"bezoblično", oni bi velikom većinom odabrali ovo drugo.

Obje riječi teva i matbe'a dolaze iz biblijskog korijena ‫ טב‬- "potopiti se, ■

vijesti hebrejskog jezika, riječ je zapravo nova.

Teva kao "priroda" - odnosno svijet prirode – počinje se pojavljivati u Ibn Tibbonovom prijevodu Ramba-

movog More Nevuchim. U odjeljku o stranim riječima upotrijebljenima u toj knjizi, Ibn Tibbon piše: Priroda [teva'] je mnogoznačni pojam, posebno u našem jeziku, i posebno stoga što ga ja koristim za dva različita arapska pojma koji imaju različita značenja. Jedan je tabi'a, a drugi tab'. ... Filozofi su već objasnili ta dva pojma i njihova značenja.

Ilana Goldhaber-Gordon u svom članku u časpisu Forward ističe zanimljivu

promjenu

u

konota-

tivnom značenju riječi teva:

potonuti", koji također može značiti "utisnuti, pečat, novčić." Klein piše da se i naziv hebrejskog mjeseca teveta ‫ טבת‬može izvesti iz tog ko-

Ovdje moramo spomenuti tek

Danas se konotativno značenje

rijena: izvorno iz akadskog tebetu,

slijedeće: Kada se spominje 'te-

riječi "teva" obrnulo, budući se

"što

va' to se odnosi na načelo bilo

B-žja svemoćnost spustila pred

'mjesec potonuća' (tj. blatni mjesec)".

koje promjene, stalnosti ili traj-

lice znanosti i tehnologije. "Pri-

nosti... bilo koja sila koja u neče-

rodno" više nije nešto suprotno

mu postoji neprestano, bez pro-

"božanskom," već suprotno "um-

mjene, naziva se 'teva'.

jetnom." Teva je divlja i nesputa-

U širem smislu riječi kao "oblik, uobličenje, karakter, suština" povreStrana 8

vjerojatno

doslovno

znači

Ali što je s biblijskom riječju taba'at -

‫" טב‬prsten"? Je li i ona

povezana?

na, poput potoka što žubori i

Većina autoriteta smatra da jest.

rijeka što nose; njoj suprotno je

Oni pretpostavljaju da je taba'at prvobitno značila "prsten pečatDivrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Teva, taba'at i hala

njak", koji se koristio da se u vosak

Korijen riječi je -‫ חלל ״‬što može

ili glinu utisne pečat. (Drugi kažu

značiti okruglo ili šuplje.

da je taba'at izvedenica iz egipat-

Hala je dio biblijske zapovijedi

skog d.'bt ili gb'.t što znači "pečat", i zato se ne može povezati s

hafrašat hala -‫ דפהש ״חלד ״‬- odvajanja

‫)טב‬.

hale.

Ova se vrsta prstena koristila kao potpis, i tako ako je nekome bio dan

Ali ima i više toga. Stahl iznosi

kraljev taba'at (npr. Faraonov Josefu

obje teorije da hala dolazi od kori-

u Berešit 41,42, Ahašverošev Hama-

jena koji znače "okruglo" (oblik kru-

nu i Mordehaju u Ester 3,10; 8,2),

ha) ili šuplje (vrste kruha). On do-

bio je to znak predavanja ovlasti.

daje još jednu mogućnost - da je

Međutim, mi također nalazimo taba'at u općenitom značenju "prstena", prilikom opisa posuđa za Miškan, na primjer u Šemot 25,12.

(Sigurno je da ti prsteni nisu bili pečatnjaci, mada su takvi prsteni bili donirani za Miškan, kao u Šemot 35,22 – i kao što to komentira Ca-

ssuto). Ovo mi je teško shvatiti, jer ja bih pretpostavio da su prvo bili izmišljeni (kao nakit ili u neku drugu svrhu) obični prstenovi (ne pečatnjaci), a tek kasnije prsteni pečatnjaci. Isto to – po mom mišljenju – primjenjivalo bi se i na razvoj te

kruh bio sladak, pa je stoga svoje ,

ime dobio od istog korijena kao i

koji imaju naročiti vjerski značaj, pa

arapska hilu (iz kojeg dolazi halva,

čak i "sveti" šaatnez ‫ש טנז‬, se često

slatka pasta od sezama).

ste materijali poput teheleta ‫ל ״‬

nađe u odjeći i drugoj opremi u Miškanu. Tako je možda od "prstena pečatnjaka", taba'at počelo značiti "naročit, kraljevski prsten" – i zbog toga je bio izabran između nekoliko drugih, mnogo više uobičajenih sinonima. hala Pogledajmo vrstu kruha koja se obično jede na šabat, halu.

riječi. Neki nastoje ovu poteškoću

Philologos dobro objašnjava po-

objasniti tvrdnjom da se korijen‫טב ״‬

zadinu same riječi. Sumirajmo točke

u taba'at ne odnosi na utiskivanje

njegovog objašnjenja:

Stahl to također proširuje i na vezu između šabatnog kruha hale i obaveze da se odvaja hala. On citira Rav Shmuela Gelbarda u Otzar

Ta'amei Haminhagim, koji objašnjava da su tijekom tjedna ljudi kupovali kruh od pekara, koji bi obavio micvu odvajanja hale. Ali prije Šabata, žene bi same pekle kruh, a kako bi se podsjetile na odvajanje hale - sam se kruh počeo nazivati halom. ■

pečata, već da je prsten bio naprav-

ljen "pritiskanjem, prešanjem". No to je objašnjenje teško prihvatiti, budući da i sam stih koji razmatra proizvodnju prstena za Miškan koristi glagol ‫ מצק‬- "izliti", a ne "tiskati".

Mislim da bi bolje objašnjenje bilo da je sve što se koristilo u Miškanu bilo "naročito" (ili možda "kraljevski veličanstveno"). Vidimo da se koriGodina 15 9 Broj 22 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Dva tipa zajednica Odvijala se jedna dugotrajna dra-

roda koji je postupao kao kahal ili

ska imenica te’uda znači "certifikat,

ma. Mojsije je narod odveo iz rop-

kehila, tako se i izmirenje trebalo

dokument, potvrda, cilj, predmet,

stva na početak puta slobode. Na-

postići njihovim postupanjem kao

svrha ili misija." Ljudi koji sačinja-

rod je sam bio svjedokom B-ga na

kehile, ovog puta gradeći dom za

vaju eda imaju snažan osjećaj zajed-

gori Sinaj, jedinim momentom u

B-žansku prisutnost kao što su pret-

ničkog identiteta. Oni su bili svje-

povijesti kada je čitav narod postao

hodno tražili da načine zamjenu za

doci istih stvari. Oni su usmjereni

primateljem

otkrivenja.

nju. Mojsije je organizirao ljude na

ka istom cilju. Židovski narod je

Onda je Mojsije nestao zbog svog

dobro, kao što su se prije skupili na

postao eda – zajednica koja djeli

dugog boravka na gori, i to je izbi-

zlo (razlika nije samo u njihovom

zajedničku vjeru – tek pošto je pri-

vanje dovelo do najvećeg kolekti-

cilju, već i u obliku glagola, od pasi-

mio prvu zapovijed:

vnog grijeha Izraelaca, podizanja

vnog u slučaju teleta do aktivnog u

Zlatnog teleta. Mojsije se vratio na

slučaju Mojsija. Pasivnost dopušta

goru da moli za oproštenje, i dobio

da se događaju loše stvari – "Gdje

ga je.

god je rečeno ‘i dogodilo se’ to je

njegova

Simbol toga bio je drugi par ploča.

Sada treba ponovo započeti život.

Shrvani ljudi moraju se iznova podići. Kako Mojsije intervenira? U retku kojim započinje sedra se nalazi ključ: Mojsije okupi čitavu zajednicu Izraelaca i reče im: "Ovo su stvari koje vam B-g zapovijeda da činite."

(35,1) Glagol vajakhel – koji daje ime ovoj sedri – ključan je za razumijevanje

znak skorašnje tragedije". (Megila 10b) Proaktivnost je pobjeda nad

na dobro. Izraelcima je, kada su čuli

radosti." (Bemidbar Raba 13)

izvještaj uhoda, zadrhtalo srce i re-

Na dubljoj razini, međutim, redak

na početku sedre upozorava nas na karakter zajednice u judaizmu.

Stalno se o njima govori kao o eda (kao u "Koliko će još dugo ova zla zajednica gunđati protiv Mene?"

Bemidbar 14,27). Ljude koje je Korah

postoje tri različite riječi za zajed-

nahuškao prilikom svoje pobune

nicu: eda, cibur and kehila, i one na-

protiv autoriteta Mojsija i Arona

značuju različite vrste udruživanja.

isto se tako naziva eda ("Ako jedan

kao riječ za motivaciju, prisjećanje

značenje "imenovati, popraviti, do-

na prethodni redak. U tom slučaju

dijeliti, opredijeliti, odvojiti, posta-

redak je jasan sam po sebi:

viti ili odrediti." Suvremena hebrej-

(32,1)

kli su da se žele vratiti u Egipat.

U klasičnom hebrejskom jeziku

"svjedok." Glagol ja’ad u sebi nosi

nam bogove koji će ići pred nama."

obitelj, za svako kućanstvo ■po jedno" (Šemot 12,3).

biti će’ to je znak predstojeće

Najjednostavnije gledano on služi

oko Arona i rekoše: "Hajde, načini

muškarac treba uzeti janje za svoju

Eda može biti okupljanje na zlo ili

Eda dolazi od riječi ed, koja znači

dugo ne silazi s gore, okupiše se

na deseti dan ovoga mjeseca svaki

tragedijom: "Gdje god je rečeno, ‘I

zadaće koje se Mojsije prihvatio.

Kada narod vidje da Mojsije tako

"Reci čitavoj zajednici Izraelovoj da

čovjek sagriješi, hoćeš li se ljutiti na čitavu zajednicu?" Bemidbar 16,22).

Danas se riječ uglavnom koristi za etničke ili religijske podskupine.

Eda je zajednica istomišljenika. Sama riječ naglašava snažan identitet.

To je grupa čiji članovi imaju mnogo toga zajedničkog.

Kao suprotnost tome, riječ cibur – koja pripada jeziku Mišne a ne biblijskom hebrejskom – dolazi od

Mojsijev čin je ono što kabalisti

korijena cbr koji znači "naslagati" ili

nazivaju tikunom: popravljanje, da

"nagomilati". (Berešit 41,49) Da bi-

ponovo postane dobro, izbavljenje

smo razumjeli pojam cibura, zamis-

od prijašnjeg prijestupa. Jednako

lite grupu ljudi koji se mole kod Ko-

kao što je grijeh bio počinjen od na-

tela. Oni se možda niti ne poznaju.

Strana 10

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Dva

tipa zajednica

Možda se nikada više neće susresti.

ce... Svi vi koji ste vješti dođite i na-

stvar. Svaki se prilog cijenio – i sto-

No u tom trenutku, oni su deset lju-

činite sve što je Vječni zapovijedio....

ga se svaki sudionik osjećao cijenje-

di na istom mjestu u isto vrijeme, i kao takvi čine kvorum potreban za molitvu. Cibur je zajednica u minimalističkom smislu, tek zbir, sačinjen zbog broja, a ne bilo kakvog osjećaja identiteta. Cibur je grupa čiji

Mojsije je bio u stanju pretvoriti kehilu sa svim njenim različitostima u eda s njenim jedinstvenim ciljem, i pritom očuvati različitosti darova koje su donijeli B-gu.

članovi ne moraju imati ničeg zajed-

Tada se sva zajednica Izraelska

ničkog izuzev toga da su se, u odre-

povuče iz Mojsijevog prisustva, i

đenom trenutku, našli zajedno i

svatko tko je želio i koga je srce po-

tako oformili "skup ljudi" za moli-

taklo došao je i donio prilog B-gu za

tvu ili bilo koju drugu zapovijed za

rad na Šatoru sastanka, za svaku

koju je potreban minjan.

njegovu službu, i za njegove svete

Kehila se razlikuje od obje ove vrste zajednica. Njezini članovi se razlikuju jedan od drugoga. U tom smislu ona je poput cibura. No oni su udruženi zajedno zbog nekog zajedničkog poduhvata – poduhvata koji se bavi ostvarenjem nekog

osobitog doprinosa. Opasnost kod kehile je to da se može pretvoriti u masu, svjetinu, rulju.

halje. Svatko tko je želio – muškarci i žene – došli su i donijeli zlatan nakit svih vrsta: broševe, naušnice, prstene i ukrase... Svatko tko je imao plavog, ljubičastog ili crvenog pre-

nim. Vajakhel – Mojsijeva sposobnost da od raspuštenog naroda oblikuje novu i autentičnu kehilu bilo je jedno od njegovih najvećih dostignuća.

Mnogo godina kasnije, Mojsije se, prema učenjacima, vratio na tu te-

mu. Svjestan da se njegova karijera vođe približava kraju, molio se B-gu da postavi nasljednika: "Neka B-g, Gospodar duhova svakog tijela, postavi čovjeka nad zajednicom." (Bemidbar 27,16) Raši, nastavljajući se na učenjake, objašnjava neobičan izraz "Gospodar duhova svakog tijela" na ovaj način:

diva... Oni su donijeli prilog od sre-

On Mu reče: Gospodaru svih svje-

bra i bronce... Svaka žena vješta u

tova, karakter svake osobe Tebi je

predenju rukama donijela je što je

otkriven i znan – i Ti znaš da su svi

isprela... Vođe donesoše kamenove

različiti. Stoga im postavi vođu koji

oniksa i druge dragulje... Svi Izrael-

će biti u stanju nositi se sa svakom

ci, muškarci i žene, koji su bili voljni

osobom u skladu s onime kako to

To je značenje fraze kojom Moj-

donijeti B-gu priloge drage volje za

njegova ili njezina narav zahtijeva.

sije, kada silazi sa gore, opisuje na-

sav rad koji im je B-g, putem Mojsi-

(Raši na Bemidbar 27,16)

rod koji pleše oko teleta.

ja, zapovijedio da učine. (35,20-29)

Očuvati raznolikost cibura uz je-

Mojsije vidje ljude kako trče kao

Veličina Prebivališta sastojala se u

dinstveni cilj eda – to je izazov for-

podivljali, i da im je Aron dopustio

tome što je ono bilo zajedničko po-

miranja kehile, izgradnje zajednice,

da izgube kontrolu i tako postanu

stignuće – u kojem nije svatko činio

najveća zadaća za velikog lidera. ■

na porugu njihovim neprijateljima.

istu stvar. Svatko je dao drugačiju

(32,25)

Ljepota kehile je, međutim, u tome da kada je vodi konstruktivni cilj, ona spaja zajedno različite doprinose mnogih pojedinaca, tako da svaki od njih može reći: "Ja sam pomogao da se ovo učini." Zato je Mojsije, kada je sakupio narod tom prilikom, naglasio da svatko ima nešto drugo za dati: Uzmite od onoga što imate, prilog B-gu. Svatko tko želi donijeti B-gu prilog od zlata, srebra, bronGodina 15 11Broj 22 Strana

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Osobni šabat i šabat u javnosti Jedno od glavnih pitanja koje svi

menata u ljudskom životu. Ono je

čvrsto što im može predstaviti ono

komentatori na ovotjednu paršu

jedino što je od stvaranja bilo bla-

nevidljivo i vječno. Tako je Šator

postavljaju

Tora

gosloveno, posvećeno i učinjeno

sastanka na određeni način došao

ponovo razmatra zabrane šabata.

vrlo posebnim. Nije onda čudo da

da zamijeni nužnost zlatnog teleta

Tora je to učinila već nekoliko puta

se svetost šabata u Tori stalno iz-

koje su načinila ljudska bića.

u prijašnjim paršijot knjige Šemot,

nova naglašava. U ljudskom pona-

stoga se doista može zapitati čemu

šanju i mislima vrijeme nije jednako

ovo

je

zbog

čega

naizgled nepotrebno

pona-

vljanje. Za jednu od ideja iznesenih u njihovim komentarima smatram da je posebno relevantna za naš svijet. Ne nalazimo da je u vrijeme stvaranja Tora posvetila bilo koji

upute o tome kako treba biti konstruiran i projektiran taj Šator sas-

Šatora sastanka je na

tanka i predmeti koji su se u njemu

određeni način došao da

nalazili. I mada je svetost prostora,

zamijeni nužnost zlatnog teleta

mjesta i same građevine neophodna

koje su načinila ljudska bića

za čovjekovo štovanje B-ga, to mora biti načinjeno isključivo pod B-žjim

prostor ili mjesto na licu zemlje.

■ uvjetima. Može postojati mnogo

Cijela ideja o jedinstvenosti Zemlje Izraela ne pojavljuje se u Tori sve do

važno kao bogatstvo ili mjesto ili

vremena našeg praoca Abrahama.

postignuće bilo kojih ljudskih cilje-

A i tamo se pojavljuje kao obećanje

va. Tora nas upozorava da ne pot-

domovine Abrahamovim potom-

padnemo pod takav način gledanja

cima bez ikakvog spomena svetosti

na stvari ili takav način ponašanja.

ili posvećenja.

G-spod je dao Izraelu detaljne

nacrta za izradu zlatnog teleta. Da bi se izgradio Šator sastanka za B-ga može postojati samo jedan određeni projekt i nacrt. Čak i dok su gradili Šator sastanka prema B-žjem planu, Židovski je narod bio upućen i

Sveti Šator sastanka, prema većini

potaknut da zapamti da je svetost

Svetost u vezi prostora i mjesta

je komentatora, bio određen i izgra-

vremena uvijek veća od svetosti

pojavljuje se tek u priči o našem

đen nakon što je Izrael sagriješio u

mjesta i građevine.

praocu Jaakovu i njegovom nebe-

pustinji štujući zlatno tele. Ti su

skom snu u Beit Elu. Međutim, već

komentatori na Šator sastanka gle-

u prvom odjeljku Biblije, u priči o

dali kao na prilagođavanje, nazo-

samom stvaranju, čitamo da je

vimo to tako, nebesa ljudskom sta-

G-spod

"Zato

nju. Ljudi na neki način trebaju

G-spod blagoslovi sedmi dan i posveti

opipljivo mjesto za službu B-gu,

ga." Vrijeme je najsvetiji od svih ele-

svetost prostora i mjesto, nešto

posvetio

Strana 12

vrijeme.

Šabat koji nas prati još od vremena stvaranja ispred svega je ostalog, izuzev ljudskog života. Šator sastanka i Hramovi koji su uslijedili nakon njega bili su privremeni i podložni

zbivanjima

u

njihovo

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Osobni šabat i šabat u javnosti

vrijeme. Čak je i sveta Zemlja Izrael

Šabatu je bio potreban javni forum

nestala iz Židovske povijesti na

i njegov je značaj trebao biti istaknut

gotovo dvije tisuće godina. No šabat

pred čitavim skupom, slično kao i

nikada nije prestao pratiti Židove

kod davanja same Tore ili pri kona-

gdje god oni živjeli i kakve god

čnom savezu s Izraelom potkraj

okolnosti bile. I zbog toga nam se

Mošeova života, kao što nam je re-

ova pouka stalno iznova ponavlja u

čeno u knjizi Dvarim.

narativu Tore. Koliko li je samo ova pouka značajna u naše vrijeme i u našem okruženju.

Po mom mišljenju, Tora na ovaj način sugerira da opstanak Židov-

skog naroda ne ovisi samo o oso-

Raši ističe da je dio paraše koji se

bnom štovanju šabata od strane sva-

bavi štovanjem i svetošću šabata

kog Židova, već da jednako tako i

Židovskom narodu iznesen javno, u

Židovsko društvo mora prepoznati

prisustvu čitavog naroda. Moše je

i u sebe ugraditi javno poštivanje

oko sebe sakupio cijeli Izrael kako

šabata. Nije samo Židovski dom taj

bi objavio ideju o svetosti šabata.

u kojem mora biti jasno vidljivo da

Preneseno nam je da je kod gotovo svih drugih propisa, vrednota i zapovijedi Tore, Moše prvo bio podučio odabranu grupu svojih rođa-

je šabat poseban i svet, već i na židovskim ulicama mora biti jednako tako jasno i očito da su one posebne na šabat.

ka, potom starješine Izraela, i na

Privatno štovanje šabata izvršilo je

kraju je širu javnost podučio ra-

pozitivne pomake tijekom posljed-

zumijevanju Tore i praktičnoj pri-

njih nekoliko desetljeća. Međutim,

mjeni Usmenog zakona. Ova me-

šabat u javnosti, otišao je korak na-

toda očito nije bila dovoljna kada se

trag kako u Izraelu tako i u Sjedi-

pojavilo pitanje ključnog načela

njenim državama. Židovske općine

judaizma, što šabat uistinu i jest.

u gotovo svim najvećim Židovskim

zajednicama u Americi napustile su šabat.

Mnoge od njih tvrde da je to stoga što većina njihovih članova više nije židovska. Oni očito ne primjećuju ironiju svog izgovora. Razlog što su Židovi napustili Židovske općine je to što su ti Židovi prije toga napustili šabat.

I još jednom, savršena je ironija da oni koji žele da Izrael bude Židovska država ni na koji način ne podržavaju šabat u javnosti. Jer šabat u javnosti je, više od bilo čega drugoga, javni znak Židovstva – više od zastave, jezika, kulture, itd.

– on definira Izrael kao Židovsku državu.

I njegova stalna erozija od strane pohlepnih trgovina u kibucima,

gradskih šoping centara, tvrtki koje rade na šabat i noćnih klubova – i, usput budi rečeno, izgleda da je petak uvečer, lel šabat, noć s najviše nasilja u tjednu, noć prožeta kriminalom – učinila je našu državu ne samo manje židovskom, već i manje sigurnom, manje civiliziranom, više emocionalno nezadovoljavajućom i opasnom.

Većina djece ovdje u Izraelu ne dobija nikakav odgoj u vezi šabata, njegove povijesti i važnosti u Židovskoj povijesti i životu. To je pouzdan recept da umanjimo svoje šanse da imamo Židovsku državu ovdje u našoj svetoj zemlji. Šabat u javnosti treba osnažiti na svaki mogući način kako bismo osigurali Židovske generacije koje tek imaju doći. Šabat šalom. ■

Godina 15 13Broj 22 Strana

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Riječi nade

"Moše dade da se oglasi zapovijed u ta-

Hašema. Možda je to bilo pomire-

tešuve. Stoga je ovim slučajem in-

boru: "Ni čovjek ni žena neka više ne

nje, ali nije bilo stvarne tešuve.

scenirao, nazovimo to tako, moguć-

donose priloga za Svetište" (Šemos 36,6)

U Talmudu (Juma 86b), R. Jehuda definira baal tešuvu kao onoga koji

Zašto je Moše Rabenu naložio da

se nađe u istim okolnostima u ko-

se ništa više ne donosi za Miškan?

jima je prethodno počinio avero, i

Ako nije više trebalo sredstava za

tada izbjegne ponoviti prijestup.

samo Svetište, novac se mogao se

Raši objašnjava da je to zbog toga

mogao ostaviti po strani za održa-

što je, budući da se jecer hara u pro-

vanje ili za podmirenje troškova

šlosti uspješno umiješao, tešuva za

dobrovoljnih prinosa. Ili se moglo

nost da se još jednom načini nešto poput Zlatnog teleta, osiguravajući da Židovskom narodu u posjedu ostane zlata i srebra kada on više ne bude na životu. To što neće sudjelovati u činu poput onoga kod grijeha

sa Zlatnim teletom pokazat će da su Bnej Jisroel uistinu učinili potpunu tešuvu.

napraviti kao što je napravio Šlomo

Čak i kada netko počini avero

HaMeleh kada je gradio Bejs HaMik-

tako velikih razmjera

avero tako velikih razmjera kao što

daš (Melahim I, 7,47. 49) koji je

kao što je to grijeh sa

je to grijeh sa Zlatnim teletom – koja

načinio dodatno posuđe ili se višak

Zlatnim teletom

je jedna od tri averos za koje nam je

materijala mogao pohraniti za kori-

moguće je postići potpuno

zapovijeđeno da radije dopustimo

pomirenje i oproštenje.

da budemo ubijeni nego da je poči-

Nikada ne treba očajavati i

nimo – moguće je postići potpuno

je Vječni zapovijedio Mošeu da o-

pomisliti da nema

pomirenje i oproštenje. Nikada ne

glasi tu zapovijed. Pa zašto je to

mogućnosti za tešuvu

treba očajavati i pomisliti da nema

štenje u budućnosti.

Osim toga, nigdje ne nalazimo da

onda on učinio?

Naši nam učenjaci kažu da je

tu naročitu avero teža. Rambam to u Hilhos Tešuva kodificira kao halahu.

Kada je Židovski narod sagriješio sa

nje grijeha sa Zlatnim teletom, koje

Zlatnim teletom, Moše Rabenu nije

je bilo načinjeno od zlatnih nauš-

bio prisutan, kao što nam veli pasuk

31,50), "Donijeli smo darove Vječnom: narukvica, orukvica, prstenja, naušnica i ogrlica - na kakvu je tko zlatninu već

naišao - da se nad nama obavi obred tešuve (pomirenja)."

lim) navodi da je od njih bilo zatraženo da daju prilog za salivanje Zlatnog teleta i oni su ga dali; od njih je bilo zatraženo da daju priloge za Miškan i oni su to isto tako učinili.

Priznavanjem

postojanja

dvaju bića oni bi, u stvari, porekli Strana 14

(Šemos 32,1), "Narod vidje da Mojsije kasni sa silaskom s gore ... i rekoše: Ne znamo što bi s njime." Prema tome, stvarno pokajanje za grijeh sa Zla-

tnim teletom moglo se postići jedino u Mošeovoj odsutnosti.

Zapravo, Talmud Jerušalmi (Šeka-

■

mogućnosti za tešuvu.

Miškan trebao poslužiti za pomire-

nica, kao što je rečeno (Bamidbar

Učimo da čak i kada netko počini

Rav Shach tvrdi da ako netko učini iskrenu tešuvu i zaiasta odluči da više nikada neće ponoviti svoju pogrešku, svaki će trag njegovog zlog djela biti izbrisan. Neki je otac jednom došao kod Rav Shacha da ga zatraži pomoć za svoju kćer koja je otišla studirati u inozemstvo. Ona je otkrila svom ocu da je flagrantno prekršila mnoge od glavnih zapovijedi Tore i sada je bila uvjerena da

Iako je Vječni s podizanjem Miška-

joj je nemoguće učiniti tešuvu. Nje-

na već oprostio Židovskom narodu

zin ju je otac pokušavao uvjeriti u

za grijeh sa Zlatnim teletom, Moše

suprotno, rekavši joj da tešuva ima

nije želio da oni prime pomirenje

veliku snagu i da je u stanju dovesti

samo tako, bez da ga zarade. Moše

do pomirenja čak i za najteže grije-

je volio Bnej Jisroel i želio je da za-

he. Iako joj je iznio različite rabinske

služe istinsku kapara kao rezultat

izvore koji podržavaju njegove rije-

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Riječi nade

či, nju se nije moglo smiriti. Otac je

povoljno po njega. Jedan je od nje-

Par dana nakon što je kralj otišao,

smatrao da ako bi Rav Shach nešto

govih prijatelja predložio mu je da

bilo je objavljeno da je kralja ugostio

napisao njegovoj kćeri, ona bi pri-

pokuša isposlovati da ga kralj primi

ovaj gostioničar. Kada je gostioničar

hvatila njegovu daas Tora.

u osobnu audijenciju, jer je kralj bio

shvatio da je imao savršenu priliku

poznat kao pošten i pravedan.

da dobije audijenciju kod kraljem,

Rav Shach je tada napisao slijedeće riječi:

Ti ne bi trebala biti

nesretna. U današnje vrijeme mnogi se nalaze u situaciji poput tvoje, no svejedno trebaš znati da ti ništa ne stoji na putu tešuve. Ako neka osoba

Tjeskobu od koje netko pati

ali ju je propustio, bio je gorko razočaran. Počeo je plakati: Toliko je

zbog pogrešaka iz prošlosti

teško dobiti audijenciju kod kralja u

ne stvara jecer tov,

njegovoj palači. Kralj je bio ovdje, a

to je podvala jecera hara

ja mu nisam rekao ni jednu riječ, niti ga molio za svoj život. Imao sam

učini tešuvu prošla djela neće ostati

Jednom godišnje, kralj bi se preo-

upamćena, sve da su ona bila zla či-

djenuo u seljana te bi putovao kra-

tavog tvog života. Osoba koja učini

ljevstvom, družeći se s građanima,

tešuvu ne bi trebala misliti kako ona

kako bi ocijenio kakva je popular-

Chaim, Kralja nad kraljevima mo-

nikada ne može postati cadik zbog

nost njegove vlasti. Upravo u to

žemo naći u domu svake osobe. To

svojih prijašnjih djela. Tešuva znači

vrijeme kralj je bio na svojem go-

je pravo vrijeme, dok živimo na

da se osoba obavezala da više nika-

dišnjem putovanju, potpuno nepre-

ovome svijetu, da se Vječnome pri-

da ne ponovi svoj grijeh. Tu osobu

poznatljiv, i dogodilo se da je odsjeo

bližimo učenjem Tore i vršenjem mi-

Vječni voli kao da nikada nije sagri-

u gostioničarevoj gostionici.

cvot. Međutim, zaokupljeni svakida-

zlatnu priliku i propustio je.

Jednako

tako,

kaže

Chofetz ■

ješila. Nagrada za tešuvu je velika i

šnjim, mi pro-

njome čovjek može Šehinu privesti

pustimo tu pri-

bliže. Čuo sam da si izvan sebe svo-

liku.

jih prijašnjih djela. Tvoja je tešuva

da čovjek učini

iskrena, pa trebaš zaboraviti što se

tešuvu je sada,

desilo. Ponavljam: Pojedincu nije

dok je Kralj s

dozvoljeno da se brine do te mjere i

nama u našem

dovoljno je već to što si prihvatila

domu i u bejs

da ubuduće ne griješiš.

medrašu.

Rav Shach također je napomenuo da tjeskobu od koje netko pati zbog pogrešaka iz prošlosti ne stvara jecer tov, to je podvala jecera hara.

Vrijeme

Dok

god je čovjek živ postoji nada. Jednom ka-

da on napusti svijet, Vječni je

Jedan se gostioničar suočio s ka-

u svojoj palači i

znom robije jer ga je netko iz grada

okolnosti nam

prijavio vlastima. Gostioničar je

više ne idu u

angažirao najbolje odvjetnike, pri-

prilog. Dozvoli-

bavio niz svjedoka obrane da svje-

li smo prilici za

doče na sudu, i potegao sve svoje

tešuvu da nam

veze da se zauzmu za njega. Među-

isklizne ■

tim, situacija svejedno nije izgledala Godina 15 15Broj 22 Strana

■

kroz

prste. ■ Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Pozdravite pravog sebe!

Ovotjedni odjeljak još jednom go-

barijere, moje istinsko 'ja' postaje

vori o Šatoru sastanka. Uključena je

mnogo manje sebično 'ja'. Primjeri-

i povijest donacija za Šator sastanka.

ce, moj je običaj da dobro vino koje

Donirano je previše novca. Po prvi,

dobijem na poklon uvijek spremam.

a ujedno i posljednji puta u židov-

Nije stvar u tome da sam tako veliki

skoj povijesti, ljude su morali moliti

obožavatelj vina, već jednostavno

da NE daju. Još uvijek čekam taj

želim sačuvati skupocjene stvari za

dan…

ljude koji će ih zaista cijeniti. Na taj

Mojsije poziva sve koje 'duša poti-

način štedim novac! Za prošli Pu-

če' da dođu i doniraju za Hram. To

rim, dok sam još bio trijezan, sakrio

je vrlo neobičan izraz – 'onaj koga

sam nekoliko skupocjenih boca ka-

duša potiče'.

ko ih nitko ne bi pronašao. Kada smo već malo popili, ljudi su zatra■

Mi smo bića sa

žili bolje vino. Znam da sam bio po-

b-žanskom naravi

tpuno trijezan, ti ljudi ne bi prošli

uhvaćena u

moju procjenu jesu li dostojni tako

materijalnom svijetu

U suštini, mi smo programirani da

dobrog vina, ali budući da sam bio

dajemo. To je u našem duhovnom

manje trijezan i manje vezan uz svoj

Nedavno sam vidio divan citat.

DNK. Da, razmišljanje o egu je naša

ego, na površinu je isplivao onaj

'Mi nismo ljudska bića koja imaju

rutina. I to može rezultirati time da

istinski 'ja' i otvorio sam svaku bocu

iskustvo duhovnosti. Mi smo duho-

nam je uvijek jednostavnije zgrabiti

vina! Ako će to donijeti više zado-

vna bića koja imaju iskustvo ljud-

nešto za sebe. Ali ono što je u našoj

voljstva ljudima, tada sam ja presre-

skosti.' (Pierre Teilhard de Chardin)

duši mnogo je dublje i prirodnije.

tan što mogu dati.

Nije li to istina? Mi nismo životinje

Možda u mnogo slučajeva uzi-

koje imaju pristup višem svijetu,

mamo. Ali to nikad ne čini da se

već smo bića sa b-žanskom naravi

osjećamo dobro. Davanje nam u

uhvaćena u materijalnom svijetu.

mnogo slučajeva može biti teško, ali

Razlika je ogromna.

zbog njega se nikad ne osjećamo

Dio nas koji želi davati jest naš duhovni dio – duša. Naš životinjski

dio, ego, programiran je da brine za svoje potrebe, a ne da daje. Čak i ako je programiran da daje svojoj djeci, to je samo zbog šire potrebe za opstankom.

Motivacija

Svatko od nas nalazi istinsko ispunjenje samo kada daje

loše; jer davanje je ono što jesmo, naša srž.

Blagdan

A to je duhovno nasljeđe svakog Purim

uvijek

mi

to

od 8 milijardi ljudskih bića koja žive

pokaže na osobnoj razini. Kada se

na ovoj planeti. Možda to ne dođe

napijem, nađem sebe u raspolože-

uvijek do izražaja, možda ponekad

nju davanja. Kada srušim svoje

ostane zakopano ispod naslaga zbunjenih i nesigurnih misli i osjećaja.

da

dajemo

dolazi

No, to je ono što jesmo: svatko od

isključivo iz duše. Ali za čin davanja

nas nalazi istinsko ispunjenje samo

potrebno je tijelo. Zato Tora kaže

kada daje.■

'onaj koga duša potiče'. Duša potiče tijelo na djelovanje.

Strana 16

Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Bez panike!

Ovim dijelom

koje je B-g zapovjedio da ih činite… A

Tore dovršava se

komentar veli da Mojsije zapravo

zapis o izgradnji

kaže, Sada ste svi okupljeni, nalazite

Miškana.

se ovdje svi zajedno, to je ono što

Rad na izgradnji Miškana i njegove

B-g želi. B-g želi da budete jedna cjelina, jedan tabor, jedan kamp.

opreme zahtijevao je iznimne vje-

Da, kampovi su mjesta na kojima

štine. Na primjer, zavjese su bile

se mladi ljudi okupljaju. Ne u eks-

tkane tako da su se s jedne strane

kluzivnim grupama, ne u bandama,

nalazili kerubini, a s druge životi-

okupljaju se da zajedno provedu

nje. To nije bilo vezenje, već umje-

jedno predivno ljeto, da se rekrei-

tničko tkanje, koje su uglavnom

raju zajedno i, naravno, da zajedno

radile žene.

uče ponešto od židovskog učenja.

Gdje su Izraelci razvili tako izvrsne vještine? Kao robovi, radili su s ciglama i mortom. Ramban kaže da su, kada su primili Hašemovu zapovijed da izgrade Miškan, bili toliko nadahnuti da je to iznijelo na površinu latentne vještine za koje nisu ni

znali da ih posjeduju.

Ovo odašilje snažnu pouku. Možda svi mi podcjenjujemo svoje sposobnosti. Možda imamo talente i vještine kojih nismo svjesni. Trebamo znati da kad pred sobom imamo misiju i zadatak koji treba izvršiti, imamo i sposobnosti da to učinimo.

Samo moramo sebe motivirati.

Poruka o jedinstvu Dakle, stigli smo do završnih od-

jeljaka knjige Šemot. Odjeljci Vajakhel i Pekude najčešće se čitaju na isti šabat, i bave se isključivo izgradnjom Svetišta i odjeće za kohanim, svećenike.

Zapravo, mnogo toga u njima je ponavljanje onoga što smo ranije čitali u parašama Teruma i Tecave.

Parša Vajakhel započinje ovim riječima: Moše sabere zajedno Djecu Izraelovu, okupi ih i reče im: Ovo su stvari Godina 15 17Broj 22 Strana

Zajednica je nešto vrlo konstruktivno. Škola može biti zajednica— okupljanje mladih zajedno. I treba istaknuti da je to njena funkcija. A obrazovni sustav bi trebao ohrabrivati to da škola bude ujedinjujući element. Šul može biti zajednica.

Zajednica koja zbližava ljude.

Netko je jednom rekao da su se hasidske vođe iskvarile, da više nisu ono što su nekada bili. A ja, nisam se baš složio s time. Još uvijek ima mnogo vrlina koje hasidska zajednica posjeduje. Ali čak i da je jedina stvar koju ima to da se ljudi okupe zajedno i da zajedno jedu kugel na šabat – i to je vrijedno – okupljanje ljudi zajedno. U našim kampovima, i u našim školama, i

našem šulu mi ne stvaramo ekskluzivne grupe, i ne smijemo raditi podjele, već moramo oformiti konstruktivnu zajednicu, u kojoj možemo oživotvoriti naše jedinstvo. U kojoj možemo osnaživati i davati podršku jedni drugima u želji da ostvarimo ono što nam je sudbina da ostvarimo, a to je misija koju smo dobili na Sinaju – da služimo kao svjetionik etike i morala svijetu.

B-že moj, stidim se i sramota me je podignuti, B-že moj, lice svoje k tebi, (Ezra 9,6).

Ljudi mogu doći u iskušenje da učine mnoge stvari, ali se od njih suzdrže zbog straha od posljedica.

Na primjer, može im se ukazati prilika da se nepošteno obogate, no boje se da bi upuštanje u kriminal moglo dovesti do visokih kazni i/ili zatvora. Ono što ih, dakle. zastraši u vezi ovog nepriličnog ponašanja je strah od kazne koja bi mogla uslijediti.

■

Učinak zastrašivanja nije svojstven samo ljudima. Gladna hijena neće pokušati oteti lešinu tigru ili lavu, jer se boji da će je ovi izgristi ili ubiti. Čak će se i životinje radije uzdržati od zadovoljenja tjelesnih nagona nego li riskirati kaznu.

Ljudska bića mogu otići korak dalje. Mi se možemo odreći tjelesnih nagona čak i bez prijetnji kaznom.

Ako znamo da nije umjesno udovoljiti određenom nagonu, mi se možemo suzdržati da to ne učinimo.

Donošenje slobodnog moralnog izbora, dakle, posebna je i jedinstvena ljudska osobina, i takva nam vrsta ponašanja treba uliti ponos što smo ljudska bića.

Životinje su robovi svojih nagona.

Ljudska su bića u stanju donijeti slobodne odluke i na taj su način gospodari nad sobom samima.

Jedino onda kada nas je sram pokazati svoje lice pred B-gom jer smo učinili nešto loše, i kada nas je stid što smo se nemoralno ponijeli, bez da osjetimo neku kaznu, mi smo uistinu plemenita ljudska bića. ■

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Susjed gore, susjed dolje Jednom prilikom Baal Shem Tov je

samo kimnuo glavom i tiho ih pu-

zatražio Nebesa da mu pokažu ka-

stio u kuću. Tamo je, također bez

znu koja čeka ljude čije držanje Ša-

izgovorene riječi, ostavio Baal She-

bosa nije bilo na pravoj razini. Odje-

ma i Alexija da stoje u hodniku i

dnom se našao u najdubljem dijelu

sjeo pred Gamora (Gemaru) koja je

Gehinoma, pakla, pogleda usmje-

stajala otvorena na obližnjem stolu.

renog na dva spaljena, pocrnjela prijestola.

"Čija su ovo mjesta?" upitao je.

I bilo mu je rečeno, "Jedno je za tebe – ako, ne daj B-že, nisi razborit.

A drugo je za nekoga, za koga moraš otputovati da ga upoznaš."

Tako je sveti Baal Shem Tov uputio Alexija da dovede svoju kočiju.

Ovoga puta konji su ih odveli u drugi grad, ovaj je bio pun Yidden.

Dok su se vozili ulicama prenapučenim ljudima, Besht je mogao čuti

melodiju dječjeg pjevanja Tore i udisati ugodan miris kuhanja hrane za Šabos.

NEMA BROJANJA KALORIJA NA ŠABAT

DA, JER BI TOLIKO BROJANJE VEĆ BILO POSAO

Satima je rabin ostao zaokupljen svojim učenjem, nesvjestan svojih

gostiju koji su čekali na neudobnoj klupi pred njime. Tek im je prije početka Šabosa pokazao mjesto gdje mogu spavati. Potom je brzo izašao i zaputio se u šul (sinagogu), a Besht je nesigurno krenuo za njim.

usta, ili čak da ih i pomaknu. Poslije večere rabin je djecu odmah poslao u krevet. Onda je sjeo na stolicu i

Kada su se vratili kući poslije da-

ostao tamo, šutke i potpuno miran,

venanja (molitve, službe) za Šabat,

sve dok i on nije bio spreman za

sveti Baal Shem Tov je odmah pri-

spavanje.

mijetio svijeće koje je rebecin (rabinova žena) zapalila za Šabos. Bile su tako kratke, gotovo kao opušak, pa nije izdržao da ju ne upita, "Draga moja, oprostite mi ako vas uznemiravam, ali pitam se zašto su vaše svijeće tako kratke?"

Cijeli sljedeći dan, izuzev davenanja i jela, rabin je nepomično sjedio

u svojoj stolici. A što se tiče djece – jer djeca očito ne mogu mirno sjediti cijeli dan – činilo se da svaki put kada bi mu se približila, njihov bi otac povikao na njih: "Ne dirajte to –

Prije nego li je uspjela izustiti ije-

to je mukce (zabranjeno) – ne možete

dnu riječ, sam rabin je naprasito

se igrati s tim na Šabos." Ili, "Ne, ne

odgovorio, "Da budemo sigurni da

možete izaći van! Mogli biste stati

ih nitko neće ugasiti, naravno. Ili da

na mrava, a znate da je na Šabat za-

ih pomakne da bi koristio njihovo

branjeno ubiti bilo što. Mogli biste,

svijetlo za čitanje. Sigurno znate da

ne daj B-že, otrgnuti travku i napra-

su takve stvari zabranjene na Ša-

viti rupu u zemlji, što je definitivno

bat." I potom se okrenuo i odveo ih

kršenje Šabosa…"

do stola na Kiduš.

Da kažem sasvim ukratko, nije bi-

Ali, rabinova večera ni izdaleka

lo mamash (stvarno) niti trunke ra-

nije bila radosna gozba Šabosa na

dosti i veselja u rabinovoj kući to-

Konji su se zaustavili pred kućom

kakve je sveti Baal Shem Tov bio

kom cijelog Šabosa. Konačno, nepo-

za koju je Baal Sem Tov otkrio da

naviknut. Bila je vrlo kratka, i osim

sredno prije Havdale (rituala na kra-

pripada velikom rabinu, voditelju

kratkog rabinovog učenja o tjednoj

ju Šabosa), sveti Baal Shem Tov to

jedne od najvećih ješivos u gradu.

paraši, vladala je gotovo potpuna

više nije mogao podnijeti. Rekao je,

Kada je Besht upitao, "Dragi prijate-

tišina. Nitko nije pjevao niti pričao.

"Oprostite, ali ja jednostavno ne

lju, da li bismo, kojim slučajem, mo-

Zapravo, Beshtu se činilo da su se

razumijem. Zašto tako jako vičete

gli ostati kod vas na Šabos"? rabin je

rebecin i djeca bojali otvoriti svoja

Strana 18

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Susjed

gore, susjed dolje

na svoju djecu? I zašto sjedite tako

mračan dan za ovog čovjeka! Istina

Svi znamo da je vrlo važno pošti-

mirno i ostajete tako tihi?"

je, on se drži svih zakona. Ali nje-

vati pravila ljudskog društva. I ge-

gov strah od Nebesa je tako velik da

valt (silno), koliko više se moramo

je izgubio svu svijetlost, svu radost".

držati zakona B-žje svete Tore. Ali

Otvorio je svoja usta da rabinu pro-

stvar je u tome da ih se moramo dr-

govori o blaženstvu Šabosa, o Oneg

žati na pravi način. A što je prvi

Šabos, ali riječi nisu izlazile iz njego-

znak da zakone držimo l'šem šama-

vih usta. I tada se odjednom sjetio

jim, u svrhu služenja B-gu? Kada

pouke iz Talmuda: Trebaš pokuša-

micvos (propise) vršimo s najvećom

ti podučiti čovjeka samo ako misliš

simha, s radošću koja nije s ovog

da je on u stanju razumjeti to što ka-

svijeta.... ■

I rabin je odgovorio, "Kakvo pitanje! Sigurno da veliki Rebe kao što ste vi zna da su zakoni Šabosa vrlo složeni i teško ih se pridržavati.

Stoga, naravno, kao dobar Židov, ja obraćam izuzetnu pažnju tome da nikada ne prekršim niti jednu od

zabrana. Vi dobro znate da nam je naređeno da na Šabos nikada ne pričamo o stvarima koje se odnose

žeš…

na radne dane. Ali istina je, to je

Tako je sveti Baal Shem Tov ostao

vrlo teško učiniti. Zato ja nikada ne

u rabinovoj kući do Havdale. Onda

govorim na Šabat, da zabranjena

je zahvalio svom domaćinu što mu

riječ ne bi skliznula s mojih usta.

je dozvolio da ostane kod njega za

Nikada ne izlazim van, kako ne bih,

Šabos, i žalostan krenuo svojoj kući.

greškom, nešto ponio, ili zgnječio nekog kukca, ili možda oborio list sa grane ili cvijet s grma. I svakako, moram

i

svoju

djecu

naučiti

poštivanju zakona. Želim da oni nauče isti strah od grijeha, kazne i od B-ga kao što ga imam ja sam…."

Onda je iznenada zatvorio svoja usta, kao da se boji da je doista rekao zabranjenu riječ i ponovo zauzeo svoj krut, tih položaj na svojoj stolici.

Sveti Baal Shem Tov je pomislio, "Gevalt, kako li je Šabos tužan i

Godina 15 19Broj 22 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Vidite li o čemu se tu radi? Nama su zakoni nužni, potrebna su nam pravila i granice, kako u našim fizičkim tako i u duhovnim životima.

Ali cijela ta stvar sa zakonima je vrlo delikatna. Bez njih nema ničega osim kaosa. Ali možemo postati toliko zabrinuti da ne napravimo grešku da se bojimo napraviti bilo što, da se bojimo i pomaknuti. I tada, da, možda izvana sve činimo ispravno. Ali unutar nas postajemo ukočeni, obamrli. Gubimo svoj polet, svoju radost života...

Strana 19

Kabala: Chanoch Ben Yaakov:

Ponovo o Miškanu? Što je toliko važno u tome?

Ovaj tjedan se čita paraša Vajakhel.

Izlazak poglavlje 35 stih 1 do poglavlja 38 stih 20. To je 139 stihova što je prema gematriji ‫קלט‬. Ova riječ se može prevesti kao "apsorbirati", "unijeti", "shvatiti". Kodna riječ od mudraca je ‫ סנעאד‬koja nema izravno

značenje na hebrejskom ili aramejskom. S permutacijom slova riječ se može prevesti kao "silovanje fizičkog svijeta".

U paraši ima 1558 riječi -‫א קנח ״‬.

Ova riječ/broj ima slova od alef do tav i šoreš ‫קנח ״‬, što znači biti očišćen ili obrisan. Stoga je značenje tog broja ili da koristimo alefbet da se očistimo iznutra i izvana ili da očistimo alefbet. Het (grijeh) zlatnog te-

leta učinio je da se smrt vrati natrag u fizički svijet, a također je zaprljao slova. Ova paraša ima bit čišćenja svega u svemiru od slova (početno stvaranje) do fizičkog svijeta (konačno stvaranje). To je razlika između paraše Teruma i Vajakhel. Na površini se doimaju gotovo jednakima, ali su vrlo različite po tome što je njihova bit.

U paraši postoji jedna riječ koja je

napisana na jedan način, a izgovara se na drugi način.

U paraši, poglavlje 37 stih 8 po-

svaki aspekt stvaranja ima u ■ sebi

sljednja napisana riječ je ‫קצעע ע‬, a

ugrađenu ideju kontinuiteta. Čak je

izgovara se ‫קצע מע‬. Obje riječi znače

i ideja o kraju ili smrti tek početak

kraj. Jedna je u jednini, a druga u

slijedećeg svijeta ili života. Suština

množini. To govori o jedinstvu ke-

paraše Vajakhel se odnosi na konti-

rubima koje opisuje ovaj stih.

nuitet kako je pokazano s koncep-

Čini se da su paraše Teruma i Va-

tom šabata

jakhel slične. Obje govore o Hramu i

Ideja okupljanja ili sabiranja što je

njegovim sastavnim dijelovima. Me-

prijevod riječi Vajakhel je odvajanje

đutim, paraša Vajakhel započinje s

nečistog od čistog tako da se čisto

raspravom o šabatu. Odatle dobiva-

može podići na višu razinu svetosti.

mo informaciju da je svaki šabat ka-

To je ono što se može dogoditi tije-

ko manifestacija tjednog duhovnog

kom ovotjedne paraše koja uvijek

rada pojedinca tako i razina Ketera

dolazi tijekom mjeseca adara bilo da

rada sljedećeg tjedna. Mi učimo iz

je to adar alef ili adar bet. Ako bude-

ovog koncepta da ideja Malhuta ili

mo sretni tijekom ovog tjedna bit

manifestacije jedne stvari postaje

ćemo u stanju podići našu razinu

sjeme slijedeće generacije bilo to dr-

keduše. Našu povezanost sa sve-

veće, biljke, ljudi ili ideje. U stvari,

tošću.

.

Nadam se da ćete uživati u vašem učenju Tore ovog tjedna. Ono nas uistinu nadahnjuje strahopoštovanjem!

.

Kol Tuuv

.

Uživajte u čitanju Tore! ■ Prevela: Tamar Buchwald

Strana 20

Divrej Tora

Rabbi Eli Mansour:

Definicija micve Parašat Vajakhel govori kako je

što su radili izgledalo im je i činilo

vlja čin skrnavljenja Šabata, i da je

Moše okupio Bene Jisrael da bi im

se kao sveti čin, to bi bio grijeh.

izbjegavanje vožnje na Šabat daleko

iznio B-žje zapovijedi o izgradnji

Činjenica da nešto izgleda kao

važnije od molitve s minjanom. Či-

Miškana. Međutim, Moše prije tih

micva ne znači da to i jest micva.

njenica da to neki ljudi mogu intui-

uputa zapovijeda držanje Šabata.

Jedino nam Tora određuje što micva

tivno smatrati drugačije ne čini nji-

Rabini su objasnili da je Moše zapo-

jest, a što nije.

hovo mišljenje ispravnim. Samo

čeo sa štovanjem Šabata kako bi na-

Tora, a ne ljudska intuicija, određuje

glasio činjenicu da uzvišeni podu-

što je micva.

hvat izgradnje Miškana, mjesta na

Činjenica da nešto

kojem će se nalaziti Šehina (B-žan-

izgleda kao micva

ska prisutnost), nije poništio zabra-

vanje. Naravno, dobrotvorno dava-

ne znači da to i jest micva.

nje je divna micva i od vitalne je va-

Jedino nam Tora određuje

žnosti. Ali dobrotvorno davanje

što micva jest,

novca koji je nepošteno zarađen ima

a što nije

nula pozitivne vrijednosti. Micva

ne vezane uz Šabat. Narod je mogao pretpostaviti da, s obzirom na važnost ovog projekta i zbog entuzijazma naroda da dovedu Šehinu u

Drugi primjer je dobrotvorno da-

■

učinjena ne grešan način nije micva.

svoju sredinu, oni trebaju učiniti sve što je potrebno kako bi ubrzali dovršetak Miškana, što uključuje i rad na Šabat. Moše je stoga iznio zapo-

vijed o Šabatu, prije zapovijedi u vezi s Miškanom, naglašavajući da koliko god Miškan bio važan i dragocjen, njegova je izgradnja svakog tjedna morala biti zaustavljena za poštivanje Šabata.

Tora strogo zabranjuje takvo ponaPostoje brojne primjene ovog temeljnog načela. Jedna od njih je teška greška koju su napravili neorto-

doksni židovski pokreti. Njihovi su si vođe dali slobodu da sami odluče, na temelju svojih osjećaja i percepcija, što je micva. Tako su, primjerice, odlučili da je doći autom na molitvu na Šabat prihvatljivo, jer

Ovaj koncept prenosi ključnu po-

inače mnogi ne bi mogli prisustvo-

ruku općenito o našim vjerskim

vati. Svakome tko ima čak i samo

obredima. Ona nas uči da nam jedi-

najosnovnije

no Tora nalaže što je micva. Mi ne

Šabata jasno je da vožnja predsta-

možemo sami sebi definirati što je

micva, što je dobro činiti, a što nije dobro činiti. Ljudima je bilo logično da se rad na Miškanu treba nastaviti

poznavanje

halahot

šanje.

Isto tako, postoje ljudi koji su uključeni u inače plemenite napore izgradnje novih institucija, poput sinagoga ili ješiva, i u tom si procesu daju slobodu vrijeđati, sramotiti ili omalovažavati druge ljude. Oni smatraju da uzvišeni ciljevi - izgradnja nove institucije - opravdavaju sredstvo povređivanja drugih ljudi i poticanja svađe. Ovo mišljenje je dijametralno suprotno Tori. Tora nas poučava potpuno jasnim riječima da ciljevi zasigurno ne opravda-

vaju sredstva, i da micva izvršena putem grijeha uopće nije micva.

na Šabat, ali to nije bilo ono što je

Zapamtimo da nas Tora, i samo

B-g želio. Pa bi tako ljudi počinili

Tora, uči što je ispravno, a što po-

veliki grijeh da su nastavili raditi na

grešno. Moramo se posavjetovati s

izgradnji Miškana na Šabat. I mada

našim rabinima i od njih dobiti

je njihov rad bio motiviran idealom,

smjernice, kako bismo osigurali da

oni su bili iskreni u svojoj želji da

sve ono što hoćemo napraviti, a što

dovedu B-ga u svoju sredinu, i ono

izgleda kao micva, doista i jest micva. ■

Godina 15 21Broj 22 Strana

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti N ajsjajniji dijamant Reb Šneur Zalman iz Lijadija ispričao je jednom svojim hasidima ovu priču.

Djetešce jednog velikog kralja toliko se razboljelo da njegovi liječnici nikako nisu mogli smisliti način kako da ga spase. Nakon dugotrajne potrage, konačno su pronašli liječnika koji je mislio da može spasiti dijete. Tvrdio je da postoji nada za spas djeteta. Potrebno je izvaditi najveći dija-

mant iz kraljevske krune, samljeti ga i dobiveni prah pomiješati s vodom. Premda će kruna biti uništena, a liječnik nije mogao garantirati ozdravljenje, kralj je bez razmišljanja pristao. Napokon, što će mu sva bogatstva ovoga svijeta ako ostane bez djeteta? Isto vrijedi i za ezoterična učenja Tore, najveći dragulj u kruni, zaključio je Reb Šneur Zalman. Istina, neka od njih mogu biti izgubljena, ili zaboravljena, ali dovoljno je da samo kap dopre do ljudskog srca i duše i tako spasi nečiji život. ■ vi mi pokušavamo shvatiti kako je dobar i pravedan B-g mogao dozvoliti S toliko patnje i zvjerstava u svijetu. Stoljećima je staro pitanje: zašto je B-g stvorio

zlo i kako to zlo pomiriti s Njegovom dobrotom?

Da bismo odgovorili na to pitanje, moramo se vratiti osnovnom pitanju: zašto je B-g stvorio život? Jer, bez života, ne bi bilo zla ni boli.

B-g je stvorio naš materijalni svijet zato što je želio da ga mi poboljšamo i pretvorimo u Njegov dom. Da bismo to postigli, prvo moramo sebe doživjeti kao nezavisnu realnost. Svakome od nas podarena je slobodna volja, mogućnost da izaberemo između sebičnosti i nesebičnosti, između dobra i zla, da slijedimo B-žje upute ili ne. Ta je sloboda najveći poklon s Njegove strane. Bez nje, ne bi imalo smisla živjeti.

B-g ne želi zlo; On želi da sve što činimo bude dobro. Isto tako, B-g nikada ne čini zlo; samo čovjek ga čini. Ali da bi čovjek u životu bio istinski partner, on mora biti samostalan pri izboru. Premda B-g ne može podnijeti bol, koja je rezultat patnje koju nanosimo jedni drugima, bilo bi još bolnije kada bi nam morao oduzeti mogućnost slobodnog izbora.

I stoga, imamo mogućnost činiti dobro ili loše. Svladavanjem izazova da činimo zlo potičemo izazov da rastemo bez obzira na cijenu; tada možemo doseći puno viši nivo nego što bismo inače bili u stanju učiniti. Što je veći izazov, to više energije izvlači iz nas. Upravo kao što isto svjetlo izgleda puno jače u tami nego danju, dobro djelo se puno više ističe kada ga usporedimo s lošim koje smo mogli počiniti. U takvoj mogućnosti izbora krije se određeni rizik, ali rizik je sastavni dio svakog rasta. Da bi dijete naučilo hodati, treba mu dozvoliti da pada.

To objašnjava zašto postoji potencijal za zlo i kako to da zlo postoji pored dobrog i sveprisutnog B-ga. Tako se vraćamo do načina na koji je B-g stvorio našu fizičku realnost. Kako bi nam omogućio neovisnost, B-g se sakrio izazivajući nas da pogledamo onkraj "posude" – fizičkog svijeta u kojem živimo, da bismo pronašli božansku svjetlost. ■ ~ R. Menachem Mendel Schneerson Strana 22

I

najsvjetlija noć, još uvijek je samo - noć. ■ ~ R. Šalom Dov Ber iz Lubaviča

Bisere sakupio i preveo Nenad

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio II: Jore De'a

Ako zajmoprimac daje vjerovniku

imovinu kao garanciju za zajam, zajmodavac može zadržati svaki prihod proizveden od te imovine pod uvjetom da iznos zajma bude umanjen, makar i ne za puni iznos prihoda; ali takav je aranžman zabranjen ako zajmoprimac jamči da zajmodavac neće pretrpjeti nikakve gubitke zbog imovine (172,1, i vidi 3

da kupac ima rizik da dug ne može

žišnu cijenu, ili ako je novčana vri-

naplatiti; vidi 173,4-5. O drugim

jednost robe naznačena u vrijeme

vrstama transakcija koje uključuju

posudbe (162,1-5; 163,1-3; vidi 173,6.

plaćanje ili koristi za zajmodavca

17.).

vidi 177,8-10.13-17.

Plaćanje robe unaprijed može pre-

Dopušteno je posuditi nekome

kršiti zabranu o kamatama ako ci-

novac ili robu u poslovne svrhe, a

jena robe poraste; dopušteno je sa-

potom dijeliti ostvarenu dobit pod

mo ako je roba skoro spremna za

uvjetom da zajmoprimac pored svog udjela u dobiti primi i određe-

isporuku ili ima službenu tržišnu ■ cijenu ili ako kupac ima rizik da

nu naknadu za svoj trud (167,1; vidi

izgubi svoje ulaganje (vidi 173,7-14;

173,15-16. 18- 19 i 177,1-7. 12. 20-40).

175,1-7). Kada je došlo do prekršaja, prodaja je ništavna, osim ako je roba

-4.6). O transakcijama u kojima zaj-

Posuđivanje robe može rezultirati

modavac unajmljuje natrag imovinu

plaćanjem kamate ako se vrijednost

od zajmoprimca vidi 164,1-4, 172,2.

robe poveća, a zajmoprimac vraća

Zabranjeno je naplatiti znatno ve-

vrijednost koju ona sada ima; ali ta-

ću cijenu za robu kao zamjenu za

kvi zajmovi su dopušteni ako uklju-

kašnjenje u plaćanju (173,1, i vidi

čuju samo malu količinu robe ili ako

177,1); ali jednom kada je prodaja

zajmoprimac ima pristup robi iste

zaključena, dopušteno je prihvatiti

vrste ili ako roba ima službenu tr-

nižu cijenu u zamjenu za plaćanje

Dopušteno je otkupiti nečiji dug za iznos manji od njegove nominalne vrijednosti, a zatim inkasirati njegovu punu vrijednost pod uvjetom

već prenesena (175,8).

odmah (173,3), zaračunati višu cijenu za trenutnu isporuku (173,2) ili platiti kaznu za neizvršenje isporuke ( vidi 177,18). Plaćanje najamnine je dopušteno čak i ako je najmopri-

mac odgovoran za vrijednost iznajmljene stvari u slučaju gubitka; vidi 176,1-5. O određivanju cijene najma ili plaće koji ovise o tome koliko će brzo plaćanje biti izvršeno, vidi 176,6-8. Ako prodaja nije konačna, ali je cijena plaćena, u nekim se slučajevima ta cijena smatra zajmom; vidi 174. ■

Godina 15 23Broj 22 Strana

Strana 23

Alan Morinis

Program musara kao nusproizvod. Ne fokusiramo se na vršenje, već na odliku srca koja živi u nama. Ljubiti dobrohotnost.

Kakvog li silnog zahtjeva!

Ljubiti hesed

Radionica – Praktični dio Vaša je zadaća za ovu lekciju još jedna kabala. Prisjetite se da je kabala vježba koju netko uvježbava kako bi

Riječi tradicije neumorno nas pod-

izvježbao određenu midu. Prošli pu-

Drugi način na koji možemo shvati-

sjećaju da čovjek ne treba živjeti

ta sam vam zadao kabalu da učinite

ti ovu razliku je da prepoznamo da

život sam za sebe. Kao što je to Hilel

tri djela darežljivosti na dan. Sada

postoje djela heseda, i da postoje du-

formulirao: "Ako sam samo za sebe,

vas pozivam da razvijete svoju

še koje su u potpunosti prožete du-

što sam?" (Avot 1,14). Da bismo po-

vlastitu kabalu kojom ćete njegovati

hom heseda. To je ona snažna odlika

državali jedni druge, moramo na-

hesed. Nadahnuće za ovu vježbu

na koju ukazuje citat iz Miheja: "čini

stojati da volimo sam čin brige za

dolazi iz Talmuda, gdje čitamo defi-

što je pravo, ljubi milosrđe, u poni-

druge. Na toj uzvišenoj razini usa-

niciju jednog rabina toga što to

znosti hodi s B-gom svojim." Nije

vršenog heseda, mi postajemo po-

znači "hoditi B-žjim putevima":

nam rečeno da čovjek svoju duho-

božni ljudi. I sasvim prikladno, na

vnu sudbinu ispunjava vršenjem

hebrejski se pobožna osoba naziv

djela milosrđa, već ljubljenjem tih

hasid. Postignite uspjeh u ovome i

djela. Naravno da ako ih volimo da

vaš će se svijet u potpunosti preo-

ćemo ih i činiti, tako da se vršenje

braziti, kako iznutra tako i izvana.

podrazumijeva, ali u stvari samo

Strana 24

■

Rabin Hama, sin Rabi Hanine isto tako reče: 'Što znače riječi: "Hodit ćeš za Vječnim, B-gom svojim?" Je li moguće ljudskom biću

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Program musara

da ide za B-žanskom pri-

Započnite ovu vježbu tako što ćete

sutnošću; jer nije li rečeno:

uzeti svoj Dnevnik svođenja računa

"Jer Vječni, B-g tvoj, je va-

s dušom i zapisati što ste si zadali.

tra što proždire."

Onda, dan za danom, bilježite što ste iskusili. U početku, napišite ko-

Zapravo [značenje je] slije-

mentar da li je bilo lako ili teško

diti B-žje odlike:

izvršiti vašu kabalu. Jeste li naišli na

Kao što On odijeva nage,

kakav otpor koji je predstavljao is-

jer je pisano: "A Vječni B-g

kušenje vašoj sposobnosti da postu-

načini za Adama i za nje-

pite kako ste planirali? Što je to bilo,

govu ženu haljine od kože, i odjene ih," tako i vi tako-

Na primjer, možete si zadati da uči-

i zašto?

nite po jedno djelo od svake vrste.

Najvažnije je da, dan za danom, vo-

Pregledat ćete svoj ormar i pronaći

dite bilješke o svojem doživljaju ove

odjeću koja se još može koristiti ko-

vježbe. Jeste li svakoga dana obavili

ju ćete dati u dobrotvornu ustano-

svoj zadatak? Što se dogodilo kada

vu. Posjetit ćete prijatelja koji je bo-

ste pokušali vršiti hesed? Što vas je

lestan. Nazvat ćete u dom u kojem

sprečavalo? Upotrijebite ono što ste

ljudi sjede šiva. I doći ćete barem na

zapisali da registrirate i odgonetne-

B-g tješi ožalošćene, jer je

jednu sahranu, čak i ako niste bili

te ono što ste proživjeli. Ne samo da

pisano: "I dogodi se nakon

bliski s tom osobom ili je možda ni-

smrti Abrahamove, da B-g

kada niste niti upoznali.

đer trebate odijevati nage.

B-g posjećuje bolesne, jer je pisano: "I ukaže mu se B-g kod hrastova Mamre," tako i vi trebate posjećivati bolesne.

blagoslovi Izaka, njegovog sina," tako i vi također trebate tješiti ožalošćene.

B-g sahranjuje mrtve, jer je pisano: "I sahrani ga u dolini," tako i vi trebate sahranjivati mrtve.

Ili možete uzeti jedno od tih područja i fokusirati se na njega. Možete se obavezati da ćete svakog dana posjetiti jednu bolesnu osobu, možda istu, a možda nekoliko njih. Sami izaberite. Dio je tradicionalnog načina kako se musar prakticira da

Ovaj nam tekst daje predložak za

učenik sam za sebe oblikuje svoju

vršenje heseda, a isto tako i za ovo-

posebnu kabalu.

tjedni zadatak. Započnite s kategorijama navedenim u gore navedenom odlomku Talmuda – odijeva-

će vam vaši doživljaji postati jasniji, već ćete otkriti da ste izoštrili snop svijesti koju unosite u svakodnevni život.

Cilj je ove kabale da vaša djela heseda učini 'aktivnima'. Bez aktivnosti, hesed je teoretski pojam. On je poput slike cvijeća, bez mirisa, bez mogućnosti da ga opipate i bez intenziteta. Tek kada se uzdignete da vršite hesed u skladu s ciljevima svoje vlastite kabale, uživat ćete u darovima dobrote, darovane drugima i zabilježene u vama samima.

njem nagih, posjećivanjem bolesnih,

I ne zaboravite svoju osnovnu ju-

tješenjem ožalošćenih i sahranom

tarnju izjavu. Evo nekih prijedloga:

preminulih (što, u našem slučaju, znači prisustvovanje sahrani). Izgradite si vježbu koja utjelovljuje hesed koju ćete vršiti tijekom slijedećeg tjedna.

Godina 15 25Broj 22 Strana

"Svijet počiva na dobronamjernosti."

"Ljubi hesed i u poniznosti hodi s B-gom." (prilagođeno iz Mihej 6,8) ■

Strana 25

Predstavljen prvi naslov nakladnika Bodoni 'Ključ od velikih vrata': Riječ je o jednom od prvih romana o holokaustu uopće, a napisao ga je ugledni zagrebački Židov HINKO GOTTLIEB

tportal, 18.2.2022.

Knjiga, izvorno napisana na hrvatskom jeziku, objavljena je samo jednom, davne 1947. kod newyorškog nakladnika Simon & Schuster.

Bodoni sada hrvatskoj čitateljskoj publici po prvi puta u izvorniku predstavlja tog nikad objavljenog zagrebačkog pisca i aktivista Razgovorom o knjizi "Ključ od velikih vrata", dosad u nas neobjavljenom hrvatskom izvorniku romana istaknutog židovskog odvjetnika i pisca Hinka Gottlieba, u četvrtak je u knjižari Fraktura predstavljena nova nakladnička kuća Bodoni, posebno posvećena zaboravljenim klasicima.

Bodoni je sestrinska tvrtka zaprešićkog nakladnika Frakture, čiji je glavni urednik Seid Serdarević uvodno kazao kako je riječ o nakladničkoj kući zamišljenoj kako bi objavljivala prijevode važnih klasika svjetske i domaće književnosti u suvremenom ruhu, kao i knjige autora koji su već stekli status suvremenih klasika, ali i tzv. "zaboravljene" klasike.

"Jedan od takvih je upravo Hinko Gottlieb i njegov roman 'Ključ od velikih vrata', koji apsolutno zaslužuje ne samo objavljivanje u ovoj biblioteci, već i da se o autoru mnogo više priča i zna nego što se zna", rekao je Serdarević. Knjiga, izvorno napisana na hrvatskom jeziku, ali objavljena samo jednom, davne 1947. kod newyorškog nakladnika Simon & Schuster, prvo je izdanje Bodonija koje hrvatskoj čitateljskoj publici po prvi puta u izvorniku predstavlja tog nikad objavlje-

nog zagrebačkog pisca i aktivista.

Ključ od velikih vrata jedan od prvih romana o holokaustu uopće

"Ključ od velikih vrata" Serdarević je predstavio kao "jedan od prvih romana o holokaustu uopće, pisan s puno topline i finog humora s jedne strane, dok je, s druge, vrlo upozoravajući i metaforičan, a može se svrstati i u žanr spekulativne fikcije".

"Dakle, to je jedan roman po mnogočemu suvremen, koji se čita lako, koji je zanimljiv i koji će svakome tko ga uzme čitati biti otkriće, ne samo u autoru, nego i u njegovu pristupu", poručio je.

Hinko Gottlieb rođen je u Đurđevcu 1886. Bio je pisac, odvjetnik i židovski aktivist. Pisao je pjesme, komedije, duhovite pripovijetke na židovske teme s elementima fantastike, humoristične prerade starozavjetnih motiva, novinske prikaze i feljtone, te ih objavljivao u hrvatskim i jugoslavenskim židovskim časopisima. Od 1936. do 1941. bio je urednik časopisa Omanut, u kojem je pisao antinacističke feljtone i satire na Hitlerov račun. U travnju 1941. odveden je u zatvor u Graz i Beč, gdje je ostao zatočen nekoliko mjeseci. Mlađi sin Danko stradao je u Jadovnom. Sa suprugom Ružom rođ. Löwenstein i starijim sinom Vladom tražio je spas u talijanskim lo-

gorima za Židove u Kraljevici i na Rabu. Nakon kapitulacije Italije 1943. priključio se partizanima. Nakon što mu je u prometnoj nesreći stradao i drugi sin, sa suprugom 1945. odlazi u Palestinu.

Djela su mu prevedena i objavljena na hebrejskom, a roman "Ključ od velikih vrata" izašao je na engleskom u SAD-u 1947 Hinko Gottlieb umro je 1948. i pokopan je u aleji književnika na groblju u Nahlat Jichaku u Tel Avivu.

Roman "Ključ od velikih vrata" Gottlieb je zapravo pisao dvaput: prvi puta za vrijeme zatočeništva u baraci kraljevičkog logora 1942./43. Rukopis je u ratnim i logorskim premještanjima izgubljen, da bi mu se zatim vratio nakon odlaska u Palestinu, kada ga nanovo piše, da bi on zatim bio u prijevodu objavljen u New Yorku.

Rukopis je u jeruzalemskome arhivu pronašla Natka Badurina, slavistica koja se u svojem istraživačkom radu bavi pamćenjem sukoba i trauma 20. stoljeća. Kazala je kako joj je kao prvi pokretač koji ju je usmjerio na Gottlieba poslužila knjiga "Propusnica za koncentracijski logor Kraljevica" Mladena Kušeca, dok ju je na pravi trag u potrazi za rukopisom uputio povjesničar Ivo Goldstein, koji ju je usmjerio na Miriam Steiner-Aviezer, koja u Izraelu čuva uspomenu na izbjegle hrvatske i jugoslavenske Židove.

Gottlieb je danas izraelski pisac, rekla je Badurina, ali da bi to postao, morao je prvo biti preveden s hrvatskoga. Ovim

izdanjem mi ga upisujemo i u hrvatski kanon, dodala je.

Jergović: Knjigu sam čitao s trostrukim ganućem Književnik Miljenko Jergović ocijenio je kako je riječ o knjizi koja "po svojoj modernosti pripada onoj vrsti europejstva i suvremenosti kojoj pripada u to vrijeme samo 'Povratak Filipa Latinovicza'".

"To je jedan veliki mali hrvatski europski roman, od one vrste kultivirane i vrlo gradske i građanske proze bliske alternativno-avangardnim izvorima i tragovima na kojima nalazimo pisce u dugom nizu od Franza Kafke pa nadalje", kazao je Jergović.

"Ključ od velikih vrata" čitao je, kako je rekao, "s trostrukim ganućem": prvo se tiče samog autora i njegove biografije; drugo se odnosi na činjenicu da je to prva knjiga o židovskom stradanju ne samo na našim jezicima nego je riječ o jednoj od prvih knjiga o židovskom stradanju uopće.

"Treća stvar koja mi je bila najpotresnija je to što sam čitajući ju svo vrijeme zamišljao kako bi izgledala naša književnost da je taj romančić izašao kod nas u ono vrijeme kada je napisan.

Tragično je po nas, našu kulturu i književnost da mi o toj knjizi govorimo daleke 2022. godine", istaknuo je.

U knjigu je uključen i pogovor Natke Badurina te esej Miljenka Jergovića o Hinku Gottliebu, kao i ilustracije Sama Fischera koji je ilustrirao američko izdanje. ■

Papo: Ima jedan predratni vic, svađaju se Srbin i Bošnjak oko toga čije je Sarajevo. I naiđe Jevrejin…

SVIJET SEFARDA

The Bosnia Times, 17.2.2022.

Prva žena dramaturg u vaskolikom sefardskom svijetu je Sarajka Laura Papo Bohoreta.

Jubilarna petnaesta zimska radionica ”Jevrejska umjetnost i tradicija” održana je prošle nedjelje na Filozofskom fakultetu u Beogradu u organizaciji Centra za studije jevrejske umjetnosti i kulture i Odjeljenja za historiju umjetnosti. Jedan od

Page 26 Strana 26

redovnih predavača je i Eliezer Papo, profesor sefardske književnosti na Odsjeku za hebrejsku književnost na Univerzitetu Ben Gurion. Predsjednik je međunarodnog naučnog društva Sefarda, redovni član izraelske nacionalne akademije za ladino jezik, dopisni član Španske kraljevske akademije i nerezidentni rabin jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine.

Papo je protekle nedjelje održao niz predavanja na Filozof-

skom fakultetu sa temom “Književno stvaralaštvo jugoslovenskih Sefarda” gdje je otkrio mnogo toga.

“Ove radionice “Jevrejska umjetnost i tradicija” traju 15 godina i sad je došla na red tema “Književno stvaralaštvo jugoslovenskih Sefarda”. Pričali smo o kulturnom blagu koje su Sefardi donijeli ali i da je prva dama na svijetu koja je pisala na ladino jeziku odavde. Prva žena dramaturg u vaskolikom

Divrej Tora

sefardskom svijetu je Sarajka Laura Papo Bohoreta, a s druge strane to se opet vezuje za Beograd jer je njena nećakinja Gordana Kuić, po čijim romanima je Ljubiša Samardžić snimao telenovele kao “Miris kiše na Balkanu”. Zanimljivo je i da je ženski dio publike na Filozofskom fakultetu znao za Bohoretu, ali nažalost njen brat nije bio nogometaš pa muški dio nije ništa znao o njoj (smijeh).■

Godina 15

Broj 22