2-09 - Divrej Tora - Ki tisa 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 21

Zagreb, šabat 13. ožujka 2020. - 18. adara 5780.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Ki Tisa

B’’H

Šabat Ki Tisa Jeruzalem 17:11

18:23

Zagreb

17:41

18:43

Rijeka

17:48

18:49

Split

17:40

18:42

Dubrovnik 17:34

18:35

Vinkovci 17:30

18:32

Sarajevo 17:32

18:34

Doboj

17:33

18:35

B. Luka

17:37

18:38

Beograd 17:23

18:26

Novi Sad 17:26

18:29

Subotica 17:26

18:30

Zrenjanin 17:23

18:27

Niš

17:18

18:20

Beč

17:39

18:41

Frankfurt 18:09

19:11

Edison, NJ 18:44

19:56

James Jacques Joseph Tissot (1836-1902) Zlatno tele (1896-1902), gvaš na drvenoj ploči, 19,6 x 26,8 cm, Jewish Museum

(Šemot 30,11-34,35)

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 17.3.2020.

Alot Hašahar

4:36

Najranije Talit

5:10

Nec Hahama

6:04

Najkasnije Š’ma

9:04

Zman Tefila

10:04

Hacot

12:05

Minha Ketana

15:35

Plag Haminha

16:50

Šekia

18:05

Cet Ha-kohavim

18:47



Broj 21

Rečeno je izraelskom narodu da svatko mora dati točno pola srebrnog šekela za Svetište. Dobili su i upute kako načiniti kupelj, ulje za pomazanje i ketoret.

Obrtnici Becalel i Ahaliav su zaduženi za izgradnju Svetišta, a narodu je još jednom zapovijeđeno da čuva šabat.

Kad se Moše nije vratio u očekivano vrijeme sa Sinajskog brda, narod je napravio zlatno tele i molio mu se. B-g je predložio da uništi grešni narod, ali Moše se za njih založio. Sišao je s brda noseći Ploče svjedočanstva na kojima je bilo urezano Deset zapovijedi. Vidjevši kako narod pleše oko svog idola, on razbija ploče, uništava zlatno tele i ubija glavne

krivce. Zatim se vraća B-gu i kaže: "Ako im ne oprostiš, izbriši me iz knjige koju si napisao."

B-g oprašta, ali kaže da će posljedice njihova grijeha osjećati mnogi naraštaji.

Isprva B-g predloži da pošalje s njima anđela, ali Moše inzistira da sâm B-g prati svoj narod u Obećanu zemlju.

Moše priprema nove ploče i još jednom se uspinje na brdo, a tamo B-g opet upisuje savez na ploče. Na brdu Moše ima i viziju Trinaest atributa milosti. Mošeovo lice na povratku toliko blista, da ga mora prekriti velom kojeg uklanja samo kad govori s B-gom i kad narod uči Njegovim zakonima. ■ Prevela: Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 45 p’sukim –

micvu, već održavamo memorijalne

30,11-31,17

običaje, konkretno, čitanje Paršat

Daleko najduža prva alija u Tori (ali ne i najduža u čitanjima ponedjeljkom, četvrtkom i na Minhu na prethodni šabat, budući da ne čitamo čitavu prvu aliju).

Prvih 6 psukim sedre dio su micve o pola šekela, koji se čitaju kao Maftir na Paršat Škalim. Pola šekela se koristilo za prebrajanje naroda i za

Š’kalim i davanje zeher l’mahacit hašekel prije čitanja Megile. Zapamtite: u današnje vrijeme mi ne dajemo mahacit hašekel, već čuvamo uspomenu na to. Značajna razlika.

Sudjelovanje u micvi pola šekela

sjedi na stolu, i tako dalje.

pokazuje da čovjek želi biti dijelom

I prije nego li pristupimo našem

Klal Jisraela, te tu osobu uključuje u

"žrtveniku" da služimo B-gu, i mi

pomirenje za narod.

peremo ruke. Onako kao koheni.

Hvala B-gu, ne i uz istu kaznu ako

stvaranje fonda za kupnju kolektiv-

Slijedeći dio bavi se umivaonicom

nih žrtvi tijekom godine, kao i za

(Kijorom)

druge duhovne potrebe zajednice.

(v’kano) za kohanim, za pranje njiho-

■ U osnovi, poanta je da isti p’sukim u

Pola šekela se tražilo od muškaraca

vih ruku i nogu prije njihovog sve-

Tori koji su vodili naše učenjake po-

u dobi od 20 godina naviše. Kod

tog posla. Kohen koji ne opere (po-

taknu i nas, te da se ponovo posve-

žena je to bilo prepušteno njihovom

sveti) svoje ruke i noge prije "slu-

timo Tori, micvot, halahi, i židov-

slobodnom izboru. (Pošto se pola

žbe" u Beit HaMikdašu podliježe

skim običajima.

šekela koristilo da se prebroji vojna

"smrti s Nebesa", a korban koji je

sila, bilo je neophodno voditi zase-

prinio je nevažeći.

bnu evidenciju o dobrovoljnom prilogu žena.) Ipak, žene su mogle sudjelovati u ovoj micvi. Mada se i od kohanim tražilo da daju po pola šekela, nad njima sudovi nisu vršili "prisilu" kako su to radili s nekohanim, u znak poštovanja prema njihovom statusu i funkciji u društvu. Š’kalim se nije prihvaćalo od nežidova. (Postojali su fondovi u Beit HaMikdašu u koje su nežidovi mogli prilagati, ali ne i pola šekela.

To je neka vrsta članarine – samo za članove.)

i

njezinim

postoljem

Da se vratimo na naše pranje ruku.

Prvo, vodite li računa o tome da

Što nam to može govoriti? Naši su

perete ruke za HaMoci? Trebali bi-

nam učenjaci zapovijedili da prije

ste. Vodite? Dobro. Vodite li računa

jela pri kojem se objeduje kruh pe-

da osušite ruke prije pranja, tako da

remo ruke. (Zapravo ova se "rabin-

voda izvrši svoju namjenu, da uklo-

ska micva" pripisuje Šlomi HaMe-

ni duhovnu nečistoću na najbolji

lehu i njegovom Sanhedrinu.) Ima

način. To može izgledati ne osobito

nekoliko p’sukim u Tori za koje se

važno, no ima nekih mišljenja da

smatra da su poticaj za micvu pranja

pranje mokrih ruku ne ispunjava

ruku. Ovo jedan od njih, a temelji se

micvu. I brišete li ruke kako treba

na poznatom konceptu da je naš

nakon pranja? I dovršavate li braha

stol (za hranu) poput žrtvenika.

prije nego li su vam ruke potpuno

Pred nas je stavljen izazov da sva-

suhe? I to je važno.

kodnevni čin jedenja uzvisimo i u njega unesemo duhovnost koja je

Prikupljanje se vršilo u adaru, tako

obilježje judaizma i života prema

da fond bude spreman za nisan, za

Tori. Ta usporedba žrtvenika i

početak "godine Beit HaMikdaša".

našeg stola za blagovanje zaslužna

Micva je na snazi u vrijeme Beit

je za niz običaja, poput soljenja

HaMikdaša, u čije vrijeme se tražilo

HaMoci te micanja ili prekrivanja

čak i od Židova koji su živjeli van

noža za rezanje kruha (nije obave-

Izraela da daju svoj prilog. Bez Beit

zno na šabat, prema nekim izvori-

HaMikdaša, mi zapravo ne vršimo

ma) za Birkat HaMazon, da se ne

Strana 2

to ne učinimo na primjeren način.

Pazite li da ne dođe do prekida između pranja i Hamoci? Naravno.

Dobro. Ne govorite ništa sve do nakon HaMoci (trebalo bi biti do nakon što ste progutali prvi komad HaMoci kruha). No šutnja je također prekid (ne toliko težak) i svatko bi trebao nastojati imati što manji razmak između pranja ruku i HaMoci.

To nije uvijek baš praktično, no moDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

že se postići. Poanta je u tome da

prinosio dva puta dnevno u Mik-

Mikdašu "potiskivale su na stranu"

mislimo o onome što činimo i zašto

dašu. Micva o K’toretu predstavljena

šabat. A učimo i mnoga pravila i

to činimo, te kako to činimo. Pranje

je i broji se u parši T’cave; ovdje ima-

pojedinosti u vezi šabata iz zakona

za HaMoci je primjer micve koja se

mo zabranu zamiješanja iste recep-

o šabatu. Oni su na neki način iz-

lako uzme zdravo za gotovo, onako

ture za osobnu upotrebu.

jednačeni, među njima je nesum-

"automatski". Ali ako to budemo tako radili, mnogo toga ćemo propustiti. Potrudimo se da peremo ruke bolje, blagosiljamo bolje, molimo bolje, vršimo micvot bolje, odnosimo se jedan prema drugome bolje. Budimo Židovi Tore koji razmišljaju i osjećaju o svemu.

Zatim slijedi zapovijed da se uzme točno određene količine različitih mirodija, pomiješa ih se s maslinovim uljem i pripremi naročito “ulje za pomazanje”. Kohen Gadola i kraljeve Izraela treba pomazati tim uljem, jednako kao što je njime bilo pomazano sveto suđe u Mikdašu.

B-g kaže Mošeu da će B’calel biti zadužen za izvođenje radova i uobličavanje Miškana i onoga što je

njivo uspostavljena veza, u pasuku – Moje šabate ćete sačuvati, i moj Mikdaš ćete poštovati.

u njemu. Pomoćnik će mu biti

Znamo da se šabat stavlja na stranu

Oholiav iz Danovog plemena, a u

za piku’ah nefeš (u po život opasnoj

radu će im se pridružiti skupina

situaciji) i za kolektivne žrtve u Beit

vrsnih majstora.

HaMikdašu (te za svjedočanje za

U ovom trenutku B-g podsjeća Mošea da se šabat ne smije kršiti, pa makar to bilo i zbog izgradnje Miškana. (Mogli bismo, zbog svetosti ovog poduhvata, pomisliti drugačije, stoga je stiglo upozorenje. Šabat je vječni znak između B-ga i naroda Izraela.

kiduš Hahodeš). Da je ove dvije stvari moguće učiniti na šabat učimo iz određenih izvora u tekstu Tore. Da se šabat uopće stavlja po strani zbog bilo čega uči se iz ovog retka – ah et šabtotai tišmoru. Riječ ah – ali, međutim – općenito se smatra kao ograničenje. Moje šabate ćete čuvati, značilo bi, bez izuzetaka. Ah – uka-

Zabranjeno je ovo ulje koristiti za

Šabat i Mikdaš nekoliko se puta u

zuje da postoje situacije kada se ono

osobnu uporabu, ili se čak usuditi

Tori pojavljuju rame uz rame. Oni

što je inače zabranjeno na šabat

obeščastiti Mikdaš privatnim sprav-

se međusobno nadopunjavaju time

može činiti. A opet, koje su to točno

ljanjem ove posebne smjese.

što Mikdaš predstavlja svetost mje-

stvari, učimo iz drugih p’sukim. Ah

sta, a šabat predstavlja svetost vre-

nas ovdje uči općem stanju stvari –

mena.

šabat se može "kršiti", pod odre-

Sljedeće nam je zapovijeđeno da smiješamo K’toret, tamjan koji se

Čovjek

ne

smije

graditi

Miškan na šabat, no aktivnosti u

đenim okolnostima.

Levi – druga alija - 47 p’sukim – 31,18-33,11 Najdulja druga alija u Tori, povezana s Paršat Pinhas nizom p’sukim, no dulja od nje po broju riječi i slova.

Podjela na alijot u Paršat Ki Tisa je krajnje disproporcionalna. 45 i 47 p’sukim za prva dva odjeljka, ostavljaju tek 47 p’sukim za preostalih 5 alijot. Dvije stvari dovele su do takve situacije. Prvo, mi u pravilu tragične dijelove Tore čitamo jednoj osobi (odnosno, u sklopu jedne alije), nastojimo je ne podijeliti.

Odlomak o grijehu sa Zlatnim tele-

Godina 13 3 Broj 21 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

tom u cijelosti je sadržan u jednoj

jedan od tisuću zgriješio. To bi

aliji. Isto tako, ne želimo pozvati

značilo oko 600 muškaraca. Gaon iz

Jisraela na odlomak o Zlatnom teletu

Vilne nalazi smisao u tim brojevi-

– to bi nam bilo ponižavajuće. Niti

ma, koji se temelji na kazni onoga

bi bilo primjereno kohena pozvati na

koji ukrade ili proda ili ubije kravu.

taj odlomak, zbog Aharonove "uk-

Tora kaže da će dotični platiti "pe-

ljučenosti" u to. Jedino Levi može

terostruko za bika". Narod je platio

držati glavu uzdignutom, jer su

ili ih je on namjerno smrskao (miš-

tu cijenu s 3.000 ubijenih zbog

njegovi preci stali uz Mošea u obra-

ljenja se razlikuju). On dograbi Tele,

jednog člana obitelji krave – Zlatnog

nu B-žje časti. Rezultat toga je da se

te ga uništava, a njegov prah

teleta. 600 stvarnih prekršitelja puta

za kohena čita dugi niz tema na

prosipa u vodu, te pripravlja piće

5 daje 3.000 žrtava.

početku sedre, tako da Levi dobije

koje narod ima popiti. Pita Aharona

odlomak o Zlatnom teletu. Ono što

što se desilo. Poziva one "koji su na

preostaje dijeli se na ostalih pet

strani B-ga", i Leviti se odazivaju

alijot. Ovo nas treba podučiti odre-

njegovom pozivu te mačem ubijaju

đenoj senzibilnosti i u našem svako-

one koji su se drznuli "štovati" Tele.

dnevnom životu. Trebali bismo nastojati izbjegavati govoriti o određenim temama u prisustvu onih čije bi

osjećaje

takve

riječi

mogle

povrijediti.

Tora se sada vraća korak natrag i govori nam o Matan Tora, što je bilo

Ako je tako, kako to da su ljudi koji nisu stvarno zgriješili sa Zlatnim teletom bili ubijeni? Odgovor leži u jednoj činjenici o Židovskom životu ■

– Čitav je Izrael odgovoran jedan za

Sljedećeg dana (o točnom redosli-

drugoga. Negdje između 0,1% i

jedu događaja komentatori rasprav-

0,5% odrasle muške populacije je

ljaju), Moše se popeo na goru da

,

pred B-gom nastavi moliti za Izrael.

mnogo ljudi koji su bili u poziciji da

B-g obeća da će kazniti one koji su

nešto učine u vezi toga, a nisu.

odgovorni.

Rambam, u Hilchot T’shuva, nabraja

Stvar sa Zlatnim teletom dovela je

24 vrste grijehova od kojih se vrlo

do toga da se B-g distancira od na-

teško pokajati. Među njima je grijeh

roda. Međutim, on također ponavlja

onoga koji drugoga navede na gri-

Kada je narod uvidio (ili pomislio)

Svoje obećanje da im (nama) daje

jeh. U tom grijehu je obuhvaćen i

da Moše kasni s povratkom sa

Zemlju Izrael. Narod je izbezumljen

onaj, kaže Rambam, koji je mogao

Sinaja, uplašli su se da će ostati bez

B-žjim riječima. Moše također od-

izvršiti utjecaj kod grešnika na do-

vođe, pa su zatražili Aharona da

stranjuje sebe i svoj šator iz tabora.

gi

učini nešto. Što je on točno učinio

Moše ostaje u izravnom kontaktu s

predmet je rasprave, no njegova

B-gom…, a Jehošua neprestano bo-

taktika

ravi u Šatoru.

"prekinuto" odlomkom o Miškanu.

B-g daje Mošeu kamene ploče…

zavlačenja

rezultirala

je

pojavom Zlatnog teleta. Većina ljudi

ostala je zbunjena i nije učinila ništa (što je bio dio problema), no 3.000 ljudi je ustalo i veselilo se Teletu.

B-g je rekao Mošeu da pogleda što narod radi dok ga nema. B-g je dao Mošeu do znanja da narod zaslužuje da ga se uništi.

bilo pobijeno nakon epizode sa Zlatnim teletom. P’šat, neposredno razumijevanje, je da je 3.000 ljudi od preko 600.000 muškaraca sagriješilo i bilo ubijeno. (To bi predstavljalo posto

populacije

odraslilh

muškaraca. Uz žene i djecu, ukupna

Moše kreće, spušta se s gore noseći

je populacija iznosila oko 2 miliju-

u rukama Luhot. Kada ugleda Tele,

na.) Midraš na Kohelet, baziran na

ploče mu iskliznu iz ruku i slome se

ovom pasuku, kaže da je otpilike

Strana 4

Draš je draš, i ovo objašnjenje je vrlo pojednostavljeno, ali tjera vas na

Pasuk nam kaže da je oko 3.000 ljudi

pola

ljudi mogu nositi krivicu za grijeh.

razmišljanje, zar ne? Šliši – treća alija – 5 p’sukim – 33,12-16 Moše raspravlja s B-gom da B-g mora ostati usred svog naroda kako bi mu pokazao da nas je On uistinu izabrao. Ovdje osjećamo jedinstveni odnos između B-ga i Mošea koji Mošeu dopušta da Mu govori na ovaj način.

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

U isto vrijeme kada se naš odnos s

također pomoći i u njegovoj molbi

micvot. Zabranjeno nam je sklapati

B-gom mijenja zbog Zlatnog teleta,

za narod.

saveze s narodima Erec Jisraela.

Moše B-ga traži još prisnije razumijevanje B-žanske Biti.

R’vi’i – četvrta alija – 7 p’sukim – 33,17-23

Hamiši – peta alija – 9 p’sukim –

Konkretno, zabranjeno nam je jesti

34,1-9

ili piti od idolskih prinosa. Sve to

Ovaj odlomak (čita se na postove)

njihovim

iskušenjima

bjegnemo

sklapanje

sadrži 13 B-žanskih atributa. Mogli

zato da se izbjegne da podlegnemo i

da

iz-

međusobnih

B-g prihvaća Mošeov zahtjev, zbog

bismo reći da ne samo da je B-g

Svojih posebnih osjećaja prema Mo-

oprostio narodu za Zlatno tele, već

šeu. Tada Moše zatraži B-ga da mu

im (nam) je dao i metodu kako da

se B-g još više razotkrije. B-g kaže

Mu pristupe u molitvi. Mi ne samo

Mošeu da je takva objava nemogu-

da trebamo govoriti tih 13 atributa,

ća, no Moše će moći iskusiti više

već ih i oponašati koliko god od njih

B-žje biti. I to tako da mu bude jas-

možemo. "Upravo onako kako je On

no da to nije sve. P’sukim u ovom

milosrdan, tako i mi moramo biti

domaće životinje, i magarca.

odlomku vrlo su zagonetni. Komen-

milosrdni…" Na taj način mi ćemo

Spominju se šabat i šabat za zemlju,

tari pokušavaju otkriti tajne u ovim

poznavati Njegove atribute, a ne

šmita.

p’sukim.

samo ih mehanički izgovarati.

Jedna misao…

B-g potom kaže Mošeu da iskleše

dok njegov vlasnik posjeduje hamec,

nove kamenove da njima zamijeni

niti smijemo ostaviti Korban Pesah

one koje je slomio. Moše se još je-

do jutra.

Zar nije čudno da upravo kada se Bnei Jisrael nalaze usred vrlo teškog

perioda, Moše traži B-ga da mu se otkrije više nego li je to učinio do sada? Možda je Mošea pomalo zahvatila "duhovna panika" da će se B-g, Koji je bio toliko blizu naroda na Sinaju sada udaljiti od nas. I

dnom uspinje na Sinaj da primi nove Luhot, atribute, i B-žju poruku B-ž-anskog oproštenja. Ovaj 40dnevni period – elul i 10 dana tšuve, postali su dani posebnog približavanja između B-ga i naroda.

brakova. Mi moramo uništiti njihove idole.

Zapovijeđeno nam je da Pesah držimo u proljeće. Kao izravna poveznica s Izlaskom, imamo 3 tipa micvot za b’hore – za ljudska bića, košer

Korban Pesah ne može se prinijeti

Bikurim treba donijeti u Mikdaš, a meso i mlijeko ne smije se jesti zajedno, za razliku od kuhanja, koje je zabranjeno u Mišpatim.

Pomalo je čudno da se ove dvije micvot nalaze u istom pasuku. Neki

Moše se uplašio da će i on to izgubi-

Šiši – šesta alija – 17 p’sukim –

ti. Zajedno sa svojim naporima za

34,10-26

narod, Moše želi osigurati i pojačati

Naš je položaj u odnosu na druge

gov identični dvojnik nalazi se u

narode uvjetovan našim držanjem

Mišpatim.

odnos koji ima s HaŠemom. To će

kažu da običaj da se na Šavuot jedu mliječna jela potječe odavdje, a nje-

Š’vi’i – sedma alija – 9 p’sukim –

34,27-35 Moše dobija zapovijed da sve ovo zapiše, jer to je temelj saveza između B-ga i Židovskog naroda. Kada se Moše vrati sa Sinaja, nije svjestan sjaja koji zrači s njegova lica. Aharon i ljudi uzmiču od njega. Moše ih poziva natrag da ih može učiti Toru. Moše prenosi B-žje riječi narodu Izraela. Posljednja 3 p'sukim se ponovo čitaju za Maftir. ■ Godina 13 5 Broj 21 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 105. Daj ulog: Obaveza da se prilaže godišnjih pola šekela Svi koji se broje u popisu moraju dati po pola šekela (Izl 30,13) 106. Put k b-žanskom: Obaveza za kohanim da operu svoje ruke i noge prije nego li pristupe službi Aron i njegovi potomci imaju prati svoje ruke i noge iz njega ... (Izl 30,19) 107. Ani maamin b'vias haMošijah: Obaveza da se pripravi ulja za pomazanje Pomazat ćeš Arona i njegove sinove i posvetiti ih da Mi služe (Izl 30,31) 108. Lažni Mesija: Zabrana pomazanja neautoriziranih osoba uljem za pomazanje Nemojte ga utrljavati u kožu osobe ... (Izl 30,32) 109. Plagiranje: Zabrana izrade duplikata ulja za pomazanje Ne pravite (ulja) poput ovoga, jer je sveto ... (Izl 30,32) 110. Kakav je ovo miris?: Ne reproducirati mirisnu formulu tamjana Što se tiče tamjana kojeg ćeš napraviti, nemoj praviti drugoga po tom sastavu za osobnu upotrebu ... (Izl 30,37) 111. Opozvano: Zabrana da se jede hrana ili pije vino prineseno idolima Ne smiješ sklapati pakt s lokalnim stanovništvom, te vrludati za njihovim idolima, vršiti klanje tim idolima i biti pozivan da jedeš od takvih prinosa (Izl 34,15) Ova nam micva može izgledati opskurno, no zapravo je

vrlo relevantna i ima utjecaja na nas danas. Praksa korištenja jajin mevušala, vina koje je prokuhano iznad određene temperature, nastala je zato što je provrelo vino neprikladno za sakramentalne svrhe (i time se eliminira mogućnost njegovog korištenja u idolopokloničkoj službi). Polemika koja se razvila 2005. godini u vezi šeitela (perika koje nose udane ortodoksne aškenaske žene, op. pr.) od ljudske kose uvezenih iz Indije također se bazirala na ovoj micvi; otkrilo se da je kosa koja se koristila za izrade ovih perika ostrižena ženama koje su dolazile kao hodočasnice u hinduistički hram, što je izazvalo zabrinutosti da to čini šeitele neprikladnima za uporabu. (Iako ovdje ne možemo do detalja opisati ovaj slučaj, čini se da se kosa nije koristila za žrtvovanje pa su, prema brojnim autoritetima, takve perike odobrene za uporabu. Posa112. U vezi godine počinka (šabatne godine): Obaveza da se zemlja odmori svake sedme godine Odustat ćeš od oranja i berbe (Izl 34,21) 113. Nisi li to već rekao?: Zabrana da se jede meso i mlijeko koje je kuhano zajedno Ne kuhaj mlado u mlijeku njegove majke (Izl 34,26) Da, ova micva umnogome liči na Micvu br. 92, ali zapravo postoje tri diskrecijske zabrane u pogledu kombinacija mlijeka i mesa: (1) ne kuhati ih zajedno; (2) ne jesti takvu mješavinu; (3) ne stjecati korist od takve mješavine.

(Od nekih vrsta zabranjene hrane možemo stjecati korist, a od nekih drugih ne.) Micva br. 92 je zabrana kuhanja tako nečega, dok je ova micva zabrana jedenja ili stjecanja koristi od toga na neki drugi način. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi

34. Negativna je zapovijed ne ukrasti niti jednu stvar ili predmet bez obzira kolika bila njegova novčana vrijednost kao što kaže Pismo, Nećeš ukrasti (Va-jikra 19, 11). Zabrana se odnosi na sve što vrijedi od p'ruta [najmanjeg novčića] naviše. Sasvim je svejedno da li osoba ukrade predmet koji ima novčanu vrijednost od Židova, djeteta ili nežidova: ona mora dati odštetu. Prema zakonu Tore zabranjeno je ukrasti bilo što, jer se njezin zakon odnosi [čak] na bilo što vrijedno polovicu [ili manje od toga] minimalne vrijednosti. Zabranjeno je išta ukrasti iz šale, ili s namjerom da se vrati, ili s namjerom da se plati za to. Zabranjeno je kupiti bilo što za što se osnovano sumnja da je ukradeno.

Strana 6

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

35. Negativna je zapovijed ne uzeti bilo što na silu pljačkom od svoga bližnjega kao što kaže Pismo, niti ćeš ga opljačkati (Vajikra 19,11). Zabrana ovog izričitog naloga odnosi se na sve što vrijedi od p'ruta [najmanjeg novčića] naviše; pa čak i manje od toga je zabranjeno [mada nije kažnjivo], kao i svaka polovica [manja] od minimalne vrijednosti. Ako netko od svog bližnjeg pljačkom otme [čak] nešto vrijedno p'ruta, to je kao da mu je oduzeo život.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Parašat Ki Tisa započinje sa zapovijedi da se uz pomoć pola šekela prebroji stanovništvo. Začudo, broj ljudi do kojeg se došlo ovim popisom identičan je broju ljudi popisanih u prvom poglavlju Bamidbara, koji je proveden tek druge godine u pustinji.

• Kako to može biti? Zar u međuvremenu nije bilo umiranja ili rađanja? Štoviše, uzmemo li u obzir da ova dva događaja dijeli samo nekoliko mjeseci, zašto su uopće bila potrebna dva popisa?

• U. Cassuto se koristi poznavanjem drevnog načina popisivanja stanovništva Bliskog Istoka da bi sugerirao da su ta dva događaja bila dio jednog dugotrajnog procesa koji je započeo izgradnjom Svetišta. R"Y Bekhor Shor se slaže da je bio samo jedan popis stanovnika, ali sugerira da se on dogodio tek početkom druge godine, u Bamidbar 1. On tvrdi da pola šekela u paraši Ki Tisa nije imalo nikakvu ulogu u brojanju stanovništva, već da je njegova isključiva svrha bila doprinos za izgradnju Miškana. Koje su prednosti i nedostaci svakog od ovih pristupa?

Polemika i paršanut (tumačenje) Na gledišta komentara o biblijskim pitanjima utječu brojni čimbenici, uključujući način čitanja teksta, teološku i filozofsku problematiku, zbivanja koja su se događala u njihovo vrijeme, te polemike s drugim sektama ili religijama.

• Pogledajte tekst R"Y Bekhor Shora o grijehu sa Zlatnim teletom, u kojem se otvoreno raspravlja s "hereticima" koji se rugaju Izraelu zbog pada i grijeha sa zlatnim teletom, i Godina 13 7 Broj 21 Strana

zapazite kako se njegovo gledište može suprotstaviti takvim tvrdnjama. Gledište R. Saadije Gaona bilo je da biblijska godišnja obveza davanja pola šekela za održavanje Mikdaša, može biti reakcija kojom se suprotstavlja karaitskim tvrdnjama.

• Detalj za promišljanje: Da li činjenica da je neki pristup polemički motiviran čini ga manje valjanim ili intelektualno snažnijim od onoga kojega je ponukao sam tekst?

U obrani Aharona Kako je mogao narod, a posebno Aharon, kiksati sa zlatnim teletom tako brzo nakon Objave na Sinaju?

Je li moguće da je Aharon stvarno mogao biti uključen u idolopoklonički obred? Ako je tako, kako je mogao tako brzo iza toga biti nagrađen svećeništvom?

• Organizirajte raspravu uz vaš šabatni stol tako da jedni brane, a drugi optužuju Aharona za njegove postupke.

• Je li narod sagriješio vjerujući u strane bogove ili su, kako sugerira Kuzari, jednostavno pogriješili stvarajući idola, iako je on trebao predstavljati samoga B-ga? Razmotrite također i treću mogućnost, kako navodi R"Y Bekhor Shor, da je narod jednostavno tražio alternativnog vodiča kao zamjenu za nestalog Mošea i da uopće nije došlo do grijeha protiv B-ga. Koji vam se od tih pristupa čini najuvjerljivijim i najbolje podrža-

nim od samog teksta? Kako bi svaki od tih stavova objasnio Aharonove postupke?

Proročki autoritet Nakon grijeha sa Zlatnim teletom (Šemot 32), Moše zapovijeda Levitima, u ime Hašema, da pobiju sve idolopoklonike. Međutim, nigdje ne stoji zapisana bilo kakva takva eksplicitna B-žanska zapovijed Mošeu.

• Je li moguće da prorok govori potaknut sam od sebe, a zatim te riječi pripiše Hašemu? Ili, moramo li pretpostaviti da je, unatoč tome što tekst ništa ne kaže, Hašem morao prethodno dati upute?

Može li Moše u tom pogledu biti drugačiji od ostalih proroka?

• Koliko je prorok neovisan? Je li on jednostavno Hašemov glasnik, ili mu je dopušteno da djeluje na svoju ruku?

Ako je potonje u pitanju, može li prorok pogriješiti?

Grijesi roditelja Zašto su ponekad pravednici kažnjeni dok grešnici napreduju? Čini se da stih "‫ל״ב ִנמם‬ ָּ ַ ‫ "פ ֵֹּק ״ ֲ ֹו ״ָאבֹו ״‬sugerira da, barem u određenim okolnostima, sam Hašem dopušta da nevina djeca budu kažnjena, dok njihovi grešni roditelji prolaze bez kazne.

• Na koji način ovo očituje B-žansku pravdu? Postoji li neki drugi način razumijevanja ovog stiha?

• Kada je, i da li je ikada, kolektivno kažnjavanje opravdano? Može li se isti način rasuđivanja primijeniti na kažnjavanje onoga koji je počinio neki čin kako drugi ne bi morali? Ima li kakve razlike zbog činjenice da stih govori o obiteljskoj kazni? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 7

Rav Kook:

Prve i druge luhot Zašto razbiti ploče sa zapovijedima?

"Dok se približavao taboru i vidio zlatno tele i ples, Moše se razljutio.

Bacio je ploče koje su bile u njegovim rukama i razbio ih ispod planine." (Šemot 32,19) Zašto je Moše morao razbiti luhot?

Mogao ih je spremiti za kasnije, za vrijeme kada bi ih židovski narod bio dostojan. Tora ne bilježi da je B-g kritizirao Mošea zbog razbijanja svetih ploča. Prema Talmudu, B-g je čak i pohvalio Mošea za taj čin: "Jašar kohaha što si ih razbio" (Šabat 87a). Zašto su one morale biti razbijene?

Ovo pitanje dobiva na snazi kada shvatimo iznimnost ovih jedinstvenih ploča. One su bile "djelo B-žjih

ruku, a pismo je bilo B-žje pismo, uklesano u ploče" (Šemot 32,16).

Druge ploče nisu posjedovale tu iznimnu razinu svetosti. Kada je B-g želio da druge ploče budu izrađene, On je zapovijedio Mošeu: "Iskleši

riječi na ploče". Slova su na drugim

kroz ista ta djela. Uzvišeniji put je

pločama bila pisana, a ne uklesana –

kad je Tora svjetlo koje osvjetljava

poput tinte na papiru. Zašto su

nečiju dušu. Mi ne slijedimo Toru

druge ploče napravljene drugačije

zato što se njena učenja podudaraju

od prvih?

sa našim osjećajem za moral, već

Ponad ljudskog morala Dvije vrste ploča odgovaraju dvama različitim putevima služenja

B-gu.

stoga što se naša duša želi potpuno identificirati sa Torom, jer to je volja Hašema.

Mudraci su na tu razinu ukazali u Hagadi za Pesah: "Da nas je B-g

Prvi je put kada mi koristimo svo-

doveo do Sinaja, a nije nam dao

je prirodne kapacitete kako bismo

Toru, to bi nam bilo dovoljno (da

živjeli moralan život. Činimo dobra

Ga slavimo)." Što je bilo toliko

djela iz prirodnog osjećaja za prav-

divno u tome da budemo blizu

du i moral.

Sinaja?

■

Međutim, B-g je zamislio da ži-

Dok je židovski narod stajao kod

dovski narod dosegne mnogo višu

Sinaja, spreman da prihvati Toru,

razinu, iznad one koja se može do-

B-g je u njihova srca stavio sprem-

segnuti prirodno, ponad etike koju

nost da vrše Njegovu volju. Ta je

nam diktira naš intelekt. Nije do-

priprema

voljno, primjerice, pomoći onome

sklonosti moralnih pojedinaca da

tko je u potrebi samo zbog suosje-

čine djela dobrote.

ćanja koje prirodno osjećamo. To je hvalevrijedno. Ali viša razina je pomoći onome tko je u potrebi jer taj čin ispunjava volju Hašema.

bila

slična

prirodnoj

To objašnjenje rasvjetljava težak stih iz Izreka: "Dobrotvornost će uzvisiti narod, no dobrota naroda je grijeh" (Mišlej 14,34). Prema Talmu-

sebi dvije ploče" (Šemot 34,1), nagla-

Sva etička postignuća koja su pro-

du (Šabat 146a), "Dobrotvornost će

šavajući da će te ploče biti djelo

dukt ljudske prirode slična su pla-

podići narod" – odnosi se na židov-

ljudskih ruku. Nadalje, za razliku

mićku svijeće na jakom popodnev-

ski narod, dok se "dobrota naroda je

od prvih ploča u koje je tekst bio

nom suncu, u usporedbi sa božan-

grijeh" – odnosi na druge narode.

uklesan, B-g kaže, "Ja ću napisati

skim svjetlom koje možemo postići

Što je to toliko loše u dobroti drugih

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Prve i druge luhot

naroda?

No, sve dok je postojao Savez uklesan u prve ploče, drugi savez nije se

Činiti dobra i milostiva djela iz

mogao sklopiti. Moše je shvatio da

prirodnog suosjećanja svakako je

se narod do kraja svojih dana neće

ispravno za druge narode. Među-

moći vratiti u to uzvišeno stanje.

tim, za židovski narod, takva moti-

Prve ploče trebale su biti razbijene

vacija smatra se grijehom – ona

kako bi mogao biti učinjen novi

promašuje svrhu. Židovskom na-

savez.

rodu namijenjen je uzvišeniji put.

Zanimljivo, Tora spominje da je

Ispod planine

Moše razbio ploče "ispod planine".

Nakon primanja Tore i prije grije-

Prve luhot pripadale su tom jedin-

ha sa zlatnim teletom, židovski na-

stvenom stanju "ispod planine",

rod bio je poput anđeoskih bića (Ps.

kada je B-žja volja bila toliko dubo-

82,6, Šemot Raba 32,1). Oni su osje-

ko u njihovim dušama da su imali

ćali volju Hašema s takvom jasnoćom da njihova želja za činjenjem dobra nije bila utemeljena na etičkim crtama karaktera, nego na B-žjem svjetlu i Njegovoj volji koju su u

vrlo malo izbora prilikom prihvaćakojom bi prihvatili Toru.

nja Tore.

Zlatno tele

Pola šekela

No za Erev Rav, ljude raznih na-

Savez drugih ploča simbolizira

tim djelima pronalazili. Njihove su

roda koji su napustili Egipat zajed-

niži put služenja B-gu, onaj koji je

se duše potpuno identificirale sa

no sa Izraelcima, ta je uzvišena služ-

bliži našim prirodnim osjećajima.

svjetlom Tore.

ba bila nedohvatljiva. Oni su sma-

Zato su druge ploče bile kombina-

trali da je dovoljno dosegnuti nor-

cija ljudskih i nebeskih aspekata.

malnu razinu etičkog savršenstva,

Kamene ploče bile su isklesane

utemeljenu na ljudskim emocijama i

Mošeovom

intelektu. Stoga je Erev Rav zatražio

božanskim pismom.

U to vrijeme, oni su zaslužili prve ploče Saveza. Te su ploče bile B-žje djelo, baš kao što su se njihovi unutarnji poticaji podudarali sa B-žjom voljom. Riječi su bile uklesane u ploče, a ne napisane. Tako su i njihove duše bile ujedinjene sa B-žjom voljom.

Njihovo je stanje bilo toliko uzvišeno, njihova je svetost bila toliko velika da su gotovo došli do razine iznad grijeha, poput prirodnih obje-

kata koji ne mogu promijeniti svoje puteve. To je ono što Talmud misli kada kaže da je židovski narod stajao doslovno "ispod planine" (Šemot 19,17), tj. da ih je B-g primorao na to da prihvate Toru dok je držao planinu iznad njihovih glava. Ta metafora ukazuje na stanje u kojem je

fizičku objavu B-ga. Oni su željeli službu B-gu utemeljenu na onome što čovjek može osjetiti i iskusiti, na prirodnim

osjećajima

dobrote

i

suosjećanja.

ali

ispisane

B-g nam je svejedno želio dati barem jedan dio one uzvišenije službe prvih ploča. Iz tog razloga, imamo micvu da doniramo pola šekela u Hram, što povezuje svakog

Nažalost, Erev Rav uspio je uvjeriti

Židova sa svetom hramskom služ-

Izraelce da odbace svoju uzvišenu

bom. Tora naglašava da donacija

razinu. Još gore, dok su se oslanjali

mora doći od šekel hakodeša, iz naj-

na svoj prirodni osjećaj za moral,

viših motiva, samo za B-žju svrhu –

izgubili su čak i tu razinu zbog ne-

"kao žrtva B-gu" (Šemot 30,13). Tora

discipliniranih želja. Došli su do

daje uvod ovoj micvi riječima, "Ka-

stanja potpune moralne zbrke –

da budete podizali glave Izraelaca."

"Moše je vidio da se narod razuz-

Time indicira da će ova micva uzdići

dao" (Šemot 32,25) – te su počinili

židovski narod na njihovu original-

najozbiljnije prekršaje: idolopoklon-

nu razinu svetosti, onu koje su bili

stvo, incest i ubojstvo.

dio u vrijeme dok su bili utaboreni

njihova unutarnja povezanost sa

Nakon što je židovski narod napu-

Torom bila toliko jaka da im je ne-

stio svoje uzvišeno stanje, oni su

dostajala njihova slobodna volja

zatražili novi put božanskoj službi.

Godina 13 9 Broj 21 Strana

rukom,

kraj Sinaja. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Traži se vodič Narativ o slučaju Izraela i zlatnog teleta u pustinji toliko uznemiruje i opčinjava da se na njega vraćamo iz godine u godinu s novim i obnovljenim zanimanjem. Kako su se ljudska bića koja su doživjela B-žansku objavu na Sinaju okrenula obožavanju zlatnog teleta svega nekoliko tjedana kasnije? Što se dogodilo s "kraljevstvom svećenika i svetim narodom" što je dovelo do ovog strašnog obrata? Veliki su se komentatori Biblije, i zapravo sam Židovski narod, u dubini svoje duše, borili s problemom da razumiju ovaj nepojmljivi pad Izraela i njegove posljedice. I mada potpuno rješenje ovog problema nije dano, barem ne na ovako ograničenom prostoru, mislim da u ovom događaju postoje brojne očite spoznaja, i da su te spoznaje značajne i neophodne za nas, kako osobno tako i na nacionalnom nivou, i danas.

Tora naglašava da je Mojsijevo višetjedno odsustvo iz tabora Izraelaca, nakon davanja Tore na Sinaju snažno doprinjelo tom slomu sa zlatnim teletom. Židovima, kao i svim drugim ljudima, potrebno je da ih netko snažno, odvažno, senzibilno i mudro vodi. Svaka osoba mora, silom prilika, donositi teške

Strana 10

odluke za samu sebe. Svijet, a napose Židovsko društvo, nije diktatura kojom vladaju nepogrešivi ljudi. No u isto vrijeme, ljudi traže da ih se vodi, usmjerava, i dâ vizija za njihov život. Uvijek mora postojati netko tko će pokazati smjer, odrediti ciljeve i formulirati planove i ideje. Židovski je narod još uvijek bio suviše neiskusan, suviše nesiguran, i suviše u nov u slobodi da bude sposoban podnijeti odvajanje od Mojsijeve stalne prisutnosti i vodstva. U panici, oni su potražili zamjenskog Mojsija i vratili se natrag idolopokloničkim praksama egipatskog društva u kojem su odrasli.

Nakon četrdeset godina, Židovski će narod biti u stanju podnijeti trajni gubitak Mojsija. No bit će im potrebne mnoge godine života po Tori i uvježbavanja da uz Jošuu kao svog novog vođu postanu samostalni.

Nepostojanje vizionarskog vođe u mnogim područjima današnjeg Židovskog svijeta doprinijelo je pojavi brojnih zlatnih teleta koja nas okružuju i dezorijentiraju. Holokaust nas je osakatio na niz načina. Vizionarsko vodstvo je bilo jedno od njegovih najvećih žrtava. Nastanak zlatnog teleta potakla je grupa ljudi koju rabini opisuju kao "eruv rav" (ve-

lika mješavina ljudi.) Ovaj je dio Židovskog naroda bio sastavljen od ljudi iz mnogih drugih naroda u Egiptu koji su pobjegli iz ropstva pridruživši se Židovskom narodu u momentu Izlaska iz Egipta. Ti su ljudi postali Židovi "u dobrom".

Tijekom desetljeća Židovskog lutanja pustinjom Sinaj, 'eruv rav' je neprestano poticao protiv Mojsija i protiv istinskih Židovskih interesa.

U svakoj prilici, kad god bi se pojavili problemi i neugodnosti na putu u Zemlju Izrael, oni bi uvijek spominjali mogućnost da se vrate u Egi■ pat, da ponovo postanu neznabošci, da odbace veliki Židovski san zbog "lubenica i poriluka i luka i krastavaca." Na nesreću, bilo to iz zlobe ili neznanja, 'eruv rav' je još i danas prisutan među nama.

Poput trgovaca na veliko, Židovi napuštaju judaizam, a na to ih potiču oni čija je opredijeljenost za judaizam i Židovski opstanak u najmanju ruku mlaka. U današnjoj društvenoj atmosferi koja dopušta i omogućuje čovjeku da po svojim željama kreira pravila svoje vlastite religije, 'eruv rav' huška na uništenje tradicije i elminaciju jasno izrečenih vrednota Tore i vladanja. Je li onda čudo da ljudi još uvijek plešu

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

oko zlatnog teleta? Na kraju, želio bih istaknuti da izbavljenje Židovskog naroda od stiska zlatnog teleta nije uvijek ugodan i veseo zadatak.

Kada se Mojsije vratio u tabor Židova i svojim očima vidio tu propast – i fizičku i moralnu – do koje je dovelo stvaranje zlatnog teleta, on po-ziva na akciju, čak na građanski rat kako bi spasio ljude. "Tko je za B-ga, neka stane uz mene!" njegov je ratni poklič. I pripadnici plemena Levijeva koji su se okupili za njegovu stvar u tom sudbonosnom trenutku Židovske povijesti, pobili su tisuće kako bi spasili Izrael od gnjeva B-žanskog uništenja. Mojsije se prisjetio odanosti Levija za stvar Židovskog opstanka u svom završnom blagoslovu Izraelskom narodu. "Oni nisu poštedjeli niti obitelj u svojoj odanosti prema B-žjem savezu," uskliknuo je. Mojsije ne dozvoljava nikakav kompromis sa zlatnim teletom, jer to bi samo odvelo ljude kliskim putem duhovnog uništenja.

To je spoznaja o kojoj bismo trebali razmisliti i u našem današnjem društvu Šabat Ovotjednim čitanjem Tore, sasvim prirodno, dominira opis tragedije sa zlatnim teletom i posljedice toga.

No priči o zlatnom teletu u parši prethodi učenje o svetosti šabata.

Rabini su ovu temu o šabatu u parši označili kao dodatni pokazatelj da čak niti izgradnja Miškana ne može imati prednosti pred svetošću šabata.

No postoji i drugo viđenje koje se može naći. Opasnosti od zlatne teladi, lažnih bogova, naizigled sjanih i primamljujućih ideala koji samo vode k neminovnoj katastrofi, nešto je što je u Židovskom društvu oduGodina 13 11Broj 21 Strana

Traži se vodič

vijek prisutno. U dugoj povijesti nas kao naroda postoji dugačak popis zlatne teladi koja nas je navodila na krivi put i to smo skupo platili.

Poganstvo, helenizam, lažni mesijanizam, marksizam, sekularizam, nacionalizam, humanizam i neobuzdani hedonizam, da identificiramo samo neke od te zlatne teladi, uzeli su od nas strašan danak tijekom naše povijesti. Šabat i njegova svetost, te njegovo nametanje povlačenja iz svjetovnog i bezbožnog svijeta uvijek su stajali kao bedem obrane od te zlatne teladi. Šabat je naša prva i najsnažnija crta obrane protiv mora laži i zala koje neprestano prijete da nas progutaju. Bez šabata mi smo osuđeni na propast i izgubljeni smo. Sa šabatom smo jaki i vječiti. Nema mnogo stvari u povijesti koje je toliko lako uočiti kao što je izbaviteljska milost koju šabat ima za Židovsko društvo. On je jedna od onih stvari za koje nije potrebna posebna pamet.

To je razlog zašto se kasnije u Humašu u paraši Vajakhel ponovo ponavlja opomena u vezi zakona šabata, a u vezi daljnjeg razmatranja o izgradnju Miškana. Tora je željela naglasiti da ništa izuzev samog ljudskog života, bez obzira koliko naizgled to bilo plemenito, nema pred-

nost pred svetošću šabata.

Jer svi ljudski razlozi, koliko god bili plemeniti, u svom zlatu nose primjese. Šabat u svojoj vječnosti i B-gomdanoj svetosti uspoređen je sa Svijetom koji će doći, vječnim i trajnim. Jer mnogo puta u svojoj žurbi da izgradimo, mi rušimo, i u svojoj želji da ostvarimo velike stvari mi pogazimo plemenitost i moralnu ispravnost. Veliki učenjak, Baba ben Buta u Talmudu je upozorio kralja Heroda da ne uništi staro zdanje dok se novo ne podigne.

Svijet često puta vjeruje da je uništavanje staroga na neki način nužan preduvjet za izgradnju novoga.

Tora nas dolazi naučiti da će stari šabat, kojeg je narod Izraela držao čak i prije davanja Tore Izraelu na gori Sinaj, svakako nadživjeti i nadmašiti sjajno novo zlatno tele koje se sada tako revnosno štuje.

Zlatna telad dolazi i odlazi, no vječnost šabata i Tore zadržava svoju vrijednost u sva vremena i u svim okolnostima. Tora ovo razmišljanje podupire svojim mnogostrukim ponavljanjem o svetosti šabata u ovim završnim paršijot knjige Šemot. Naš Miškan uvijek je sagrađen sa šabatom, a nikada protivno šabatu. Šabat šalom ■ Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Ne moramo brinuti o našoj zemlji tijekom alija l'regel Prepustimo brigu našem Avinu

Talmud kaže da je čovjek koji ne

parši Mišpatim (23,17), i to ponovo u

baŠamajim

posjeduje zemlju u Erec Jisraelu izu-

kontekstu ove iste micve vezane uz

zet od micve hodočasnih blagdana

hodočašćenje

(Pesahim 8b). Na njega ne možemo

blagdane.

Stih na kraju parše kaže, "Tri puta u godini neka se svi muškarci pojave pred Hašemom, Izraelovim B-gom" (Šemot 34,23). To je izvor oba-

primijeniti stih "nijedan čovjek neće poželjeti vašu zemlju".

u

Jeruzalem

na

Sforno (Rav Ovadia Sforno) kaže u parši Mišpatim da upotreba riječi

veze za ole regel – uspinjanje do

To se čini vrlo nepravednim. Za-

Adon ukazuje na činjenicu da je

Hrama u Jeruzalemu – na Pesah,

što bi netko trebao biti izuzet iz

Hašem i gospodar zemlje, kao što je

Šavuot i Sukot. Sljedeći stih nastav-

micvat re'ija (toga da bude viđen od

pisano "Jer sva zemlja pripada

lja, "… nijedan čovjek neće poželjeti

Hašema), samo zato što ne posjeduje

Meni" (Šemot 19,5). Drugim riječi-

vašu zemlju dok vi budete pred

nekretninu? Da li Tora diskriminira

ma, u krajnjoj analizi, Ribono šel

Gospodarem, Hašemom, svojim B-g-

siromahe? Koja je poveznica izme-

Olam posjeduje sve.

om, tri puta godišnje" (34,24).

đu hodočašćenja u Jeruzalem tri

Jednostavno tumačenje ovih stihova kaže da je primarna svrha ove micve ole regel. Druga stvar o kojoj

puta na godinu i posjedovanja zemlje?

■

Kroz to možemo razumjeti novi uvid u micvu alija l'regel – hodočašćenja u Jeruzalem na blagdane.

stih koristi neobičan

Micva nije samo uspeti se u Jeruza-

nas Tora informira jest da kada

izraz: "Tri puta na godinu, svi

lem i slaviti blagdan u prisutnosti

čovjek bude daleko od svoje kuće

muškarci moraju se pojaviti pred

Hrama. Svrha micve je naglasiti da

ispunjavajući ovu micvu, ne mora se

Gospodarem (haAdon), Hašemom…"

mogu ostaviti svoju kuću, svoju

bojati da bi netko mogao poželjeti

Izraz Adon Hašem vrlo je neobičan.

zemlju i svoje vlasništvo bez nad-

njegovu zemlju.

Zapravo, jedino mjesto na kojem se

zora i ne brinuti o njemu. Zašto to

taj izraz još spominje u Humašu je u

mogu učiniti? Jer sve to, na kraju

Međutim, postoji i dublja poruka.

Nadalje,

krajeva, nije moje. Zašto bih brinuo o toj zemlji? To nije moja zemlja – to je Hašemova zemlja. On će brinuti o njoj.

Kada čovjek vraća iznajmljeni auto, on vrati ključeve i ode. Treba

li brinuti o tome što će se dogoditi s njime? Ne! O tome brine kompanija koja iznajmljuje automobile. To nije tvoj auto. To je njihov auto.

Isto tako, kada Židovi odlaze u Jeruzalem za blagdane, ne moraju brinuti o zemlji jer je to dokaz da je Hašem gospodar zemlje i On će brinuti o njoj.

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Ne brinuti o našoj zemlji tijekom alija l'regel

Onaj tko nema zemlju ne može sudjelovati u toj micvi jer svojim putovanjem u Jeruzalem ne može pokazati svoje povjerenje u Hašemovo vlasništvo nad zemljom.

Tora naglašava taj isti koncept kroz micvu Šemita, micvu jubileja i druge micvot. Sve nas one uče istoj

lekciji – mi nismo baale-bos. Čovjekov lijep dom nije zapravo njegov jer "Sva zemlja pripada Meni".

Drugi neće poželjeti našu zemlju ako shvate da je naša zemlja posebna Zašto mi nećemo morati brinuti

je ljubomoran zbog susjedove kuće,

Ako odlazimo na blagdane i ispu-

da će nam netko oduzeti zemlju i

auta, žene ili sl., osjeća ljubomoru

njavamo micve, tada ćemo doseg-

imanje dok budemo daleko? Na

jer smatra da bi on trebao posjedo-

nuti prekrasnu razinu na kojoj ćemo

jednostavnoj razini, razumijemo da

vati tu kuću, automobil ili ženu. Ibn

mi Židovi razumjeti da zemlja (i sve

Hašem ustvari čini čudo. Nitko neće

Ezra ističe da seljak ne čezne za kra-

na njoj) pripada Hašemu. Mi nismo

poželjeti našu zemlju jer će Hašem

ljevom kćeri. On ne očekuje da će se

vlasnici. Mi prihvaćamo bilo koji

na čudesan način učiniti da do ta-

oženiti u kraljevsku obitelj i stoga ni

način na koji Hašem odredi podijeliti

kve želje u to vrijeme ne dođe.

ne razmišlja o tome da uzme kralje-

Svoje vlasništvo.

Međutim, Mikdaš Mordehaj (Rav Mordehaj Ilan) sugerira da taj fenomen možda i nije čudo. Kako

vu kći za ženu. Mi ne čeznemo za kraljevskom krunom Engleske. To je izvan naše "lige".

Ako dosegnemo tu razinu, drugi narodi neće poželjeti našu zemlju jer će uvidjeti da smo mi posebni.

bismo drugačije mogli objasniti ovu

To je ono, kaže Ibn Ezra, što Tora

Shvatit će da je naša zemlja ustvari

garanciju? Kako nam Hašem može

očekuje od nas vezano uz zapovijed

posebna – da naša zemlja nije poput

dati takvo obećanje, a bez čuda?

"Ne poželi". Kada vidimo nečiji

njihove zemlje i da se oni ne mogu

Mikdaš Mordehaj objašnjava to na

auto, moramo reći sebi – "To nema

nadati tome da ju ikad posjeduju,

temelju Ibn Ezre.

veze samnom". Baš kao što ne

baš kao što se mi ne možemo nadati

čeznem za kraljevskom krunom, ne

kraljevskoj kruni Engleske. Doseza-

čeznem ni za susjedovom kućom.

njem visoke duhovne razine koju

To je njegova kuća. Njemu je potre-

postižemo boravkom kraj Beit Ha-

bna. Hašem mu ju je dao. Ja nemam

Mikdaša tijekom blagdana, mi se

veze s time.

stavljamo u drugačiju "ligu" i zato

Ibn Ezra (Rav Abraham Ibn Ezra) poučava princip iz stiha Deset zapovijedi: "Ne poželi" (Šemot 20,14).

Svi pitaju, "Kako Tora može diktirati emocijama?" Kako mi Tora može zapovijediti da ne budem ljubomoran, ako sam ljubomoran?

Ibn Ezra objašnjava da čovjek koji Godina 13 13Broj 21 Strana

Mikdaš Mordehaj objašnjava da je i to razlog zbog kojeg stih kaže da "nitko neće poželjeti vašu zemlju".

"nijedan čovjek neće poželjeti našu zemlju." ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Utjecaj društva Grijeh sa Zlatnim teletom vjerojatno je jedna od najvećih pogrešaka u

nikad ne bi niti pomislili da to učine.

Preljub mnogi smatraju izdajom

Židovskoj povijesti. Ali ako pogledamo pobliže, uopće ne izgleda tako strašno. Od 3 milijuna Židova, koliko mislite da ih je sudjelovalo u

tom groznom činu? Tri četvrtine?

Polovina? Trećina?

svetog saveza. Uključen je i u Deset

Zašto bi se čitavo društvo smatralo odgovornim za djelo koje je počinila samo jedna

ili možda nešto 'pogrešno' – ali nije visoko na ljestvici pogrešnih stvari.

Činjenica da se ropstvo smatra

smatra odgovornim. Zlatno tele je

velikim zlom na Zapadu znači da

pogreška čitavog naroda, a ne samo

ono tamo ne postoji. Kada bi se na

3000 Židova. Zašto?

drogu gledalo na isti način, bila bi

svega, pojedinci su ti koji čine društvo. Ali zašto bi se čitavo društvo smatralo odgovornim za djelo koje je počinila samo jedna skupina

ljudi

ili

samo

Zato što za mnoge ljude on predstavlja samo nešto što 'nije pametno'

To je 0,1%. A ipak, čitav narod se

koje društvo prihvaća – nakon

onda još uvijek toliko prisutan?

rijetki pojedinci?

okupljeni svi krivci, bilo ih je 3000.

odgovornima za počinjenje djela

zapovijedi. Ako je tako, zašto je

skupina ljudi ili samo

Tora kaže da na kraju, kada su

Razumljivo je da se pojedinci drže

vota.

mnogo manje zastupljena. Ali oko droge se dvoumimo. Svakako da su droge štetne, ali jesu li one jednako zlo kakvo je ropstvo? Naravno da ne. Rasizam je odbojan i loš, ali prema njemu ne osjećamo takvo gađenje i zato ostaje dio naših ži-

A kada društvu nedostaje hrabrosti da osudi neki čin, to ljudima daje poleta da rade što žele.

Društvo oblikuje vrijednosti pojedinaca koji su dio njega, i kao takvo, judaizam ga smatra odgovornim za djela tih pojedinaca. Čini se da mi još uvijek plaćamo za gri-

jeh Zlatnog teleta. ■ Prevela Anja Grabar

rijetki

pojedinci? Naravno da u svakom društvu postoje neki koji su izopačeni .

Odgovor leži u razumijevanju toga da društvo ima najveći utjecaj na naše živote i naše vrijednosti.

Ono oblikuje ono što mi jesmo više od bilo koje druge sile. Ako društvo ima moć oblikovati vrijednosti pojedinca, tada se mora držati odgovornim i ako u tome ne uspije. Činjenica da su pojedinci mogli sagraditi idola govori o tome da su živjeli u društvu kojem je to bila nedovoljno neprihvatljiva zamisao. Da je podizanje idola bilo smatrano potpunom sramotom i uvredom, oni Strana 14

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Nitko ne smije biti isključen "I B-g reče Mojsiju: Uzmi mirodije nataf, šelet i helbenu - te mirodije s čistim tamjanom, jednaku težinu svake od njih".

Tijekom leta odjednom me probudilo poprilično iznenađujuće pitanje. Netko je poželio vidjeti moj cicit (obredne rese). Još uvijek napola spavajući, malo sam raskopčao košulju pokazujući agresivnom ispitivaču cicit. Mislio sam da možda treba da mu ga posudim. "Dobro", rekao je, "dođi da nam se pridružiš za Šaharis (jutarnji) minjan." Pomalo zbunjen, pitao sam ga kakve veze ima moje nošenje ili ne nošenje cicita s mojim pridruživanjem minjanu.

"Znate", rekao je, "ne možete se moliti s bilo kakvim Židovom."

U najmanju ruku, bio sam dobrano zaprepašten. Podsjetio sam tog fanatika da zahtjev za desetoricom ljudi koji čine minjan proizlazi iz B-žje izjave Mojsiju: "Koliko dugo moram trpjeti ovu zlu zajednicu ...?"

A zla zajednica o kojoj B-g govori bila su desetorica od dvanaestorice uhoda koji nisu htjeli osvojiti zemlju Izrael.

spaljivale na posebnom žrtveniku, i čiji je stimulirajući miris prožimao B-žju kuću. U paraši Ki Tisa Tora navode se te različite mirodije, a njihova imena čudno zvuče našim modernim ušima. No, još je čudniji rabinski komentar da jedna od tih mirodija - konkretno helbena - nije baš ugodnog mirisa.

Naprotiv, kako piše Raši, helbena "… je začin koji zaudara a (nama) poznat je kao gelbana (galbanum).

Biblija ga ubraja među mirodije tamjana kako bi nas podučila da na uključivanje Židova prijestupnika u naš post i molitve ne bismo smjeli gledati kao na nešto beznačajno u našim očima; uistinu, oni moraju biti uključeni među nas".

Raši prenosi najznačajniju ideju.

Zajednica Izraela - hebrejski: cibur se mora sastojati od svih vrsta Židova: pravednih (slovo cadi, za "cadikim"), onih srednjih (slovo bet za "beinonim") i zlih (slovo "reš" se odnosi na "reša'im"), baš kao što je tamjan Svetišta uključivao mirodije raznolikih mirisa.

Pošto se riječ "eda" (zajednica) odnosi na deset uhoda, mi znamo da minjan čini deset ljudi. Smatra se da je ovih deset uhoda počinilo jedan od najtežih grijeha u Tori odbijajući da napuste pustinju i da nasele zemlju Izraelovu. Ako takvi pojedinci čine porijeklo kvoruma zajednice, kako bi netko mogao biti isključen samo zbog toga što ne nosi cicit?

Možda stoga što moramo naučiti preuzeti odgovornost za svakog člana "obitelji" bez obzira na njihovo ponašanje; možda zato što ono što nam se čini zlim u stvarnosti može biti istinska duhovnost; možda zato što nijedno zlo nije bez pozitivne strane ili možda samo zato da bi nas podsjetilo da ne osuđujemo druga ljudska bića, poruka tamjana ne može biti jasnija.

Ovo pitanje ima svoju paralelu u našoj ovotjednoj paraši Ki Tisa. Jedan od najjedinstvenijih aspekata Svetinje bile su miomirisne mirodije tamjana (miomirisni kâd) koje su se

Nijednog Židova, čak niti najtežeg grešnika, ne smije se odbaciti izrugivanjem i ismijavanjem od strane Izraelove zajednice. Svakom Židovu mora biti dopušteno da daje svoj

Godina 13 15Broj 21 Strana

doprinos, i tek onda kada je svaki Židov uključen, pojavljuje se ispravan miomiris.

Za nekih mjesec dana, dok ćemo sjediti na Sederu, imamo uputu da tokom Sedera otvorimo vrata za proroka Elijahua, prethodnika Mesije. Nesumnjivo, otvaranje vrata Elijahuu čini se izlišnim s obzirom na Elijihovu natprirodnu sposobnost da posjeti svaki pojedini Seder na svijetu. Svakoga tko posjeduje tako izuzetnu osobinu sigurno ne bi zaustavila zatvorena vrata.

No, pogledajmo kakvu poruku prenosi ova simbolička gesta? Vjerujem da otvaranje vrata simbolizira otvaranje naših vrata onom petom djetetu, djetetu koje se toliko udaljilo od Židovskog naroda da ga čak nema ni na Sederu! Mi ga moramo otići potražiti - bilo to u noćnom klubu ili ašramu na Dalekom Istoku - i pozvati ga da se vrati.

Nitko, pa ni "zlo" dijete, ni "nevidljivo" dijete, ne smije biti isključeno sa Sedera, spomena na naše prvo izbavljenje. Roditelji i djeca moraju se svi zajedno okupiti na susretu u kojem vlada ljubav i prihvaćanje.

Dopustite mi da zaključim s pričom o avionu s kojom sam i započeo. Kad je došlo vrijeme za molitvu, odlučio sam to učiniti ne sa samoodabranom grupom 'pravednika', već s onima koji su bili odbačeni od strane čovjeka koji je okupljao minjan provjeravajući cicit, siguran da će oni biti daleko prihvatljivi B-gu suosjećanja i bezuvjetne ljubavi kojemu se mi molimo! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

U mlijeku njegove majke "Ne kuhaj kozleta u mlijeku njegove majke" (Izlazak 34,26).

doveo do njegovog tikuna.

Dakle, B-g čini ono što On čini, i vi

Postoje mnogi paradoksi u životu

radite ono što vi radite. Ali možda –

i za to postoji dobar razlog. Svemir

a puno ljudi je imalo to pitanje – ako

je izgrađen na paradoksu beskona-

B-g radi, ja ne moram ništa činiti. A

čnog Stvoritelja i konačnog stvaran-

ako ja radim, onda B-g nema ulogu

ja. Zabrana basar v'halav ("mlijeka i

u procesu. U stvari, mi ne razu-

mesa", to jest, kuhati ili jesti ih zaje-

mijemo kako oboje – On to radi, mi

dno, ili imati koristi od njih ako su

to radimo – može biti istina. (Eto, to

kuhani zajedno) namjenjena je, me-

je paradoks!) Ljudsko biće intelek-

đu ostalim, da nas zaštiti od toga da

tualno ne može dokučiti taj para-

nas paradoksi shrvaju.

doks, ali mora imati sredstva kojima

Kada su mlijeko i meso razdvojeni, svako od njih je dopušteno (pod pretpostavkom da su košer i slično).

No, kada ih kuhamo zajedno, to ih čini zabranjenima. Reb Noson objašnjava da meso predstavlja ono što ljudska bića trebaju učiniti kako bi

konačnici dolazi od "majčinog mlijeka", dobrote samog B-ga.

ćemo upravljati paradoksima živo-

No, za sada to se ne može inte-

ta. Ako pokušamo "kuhati" ili "jesti"

lektualno shvatiti. Moramo to pri-

ili "koristiti" od paradoksa, on će

hvatiti vjerom. Stoga kažite "ne"

nas preplaviti i umanjiti našu spo-

specijalitetima poput Beef Welling-

sobnost da ispunimo svoje Židov-

ton, Reubens, Philly cheesteakes i

ske obveze.

cheeseburgerima (raznim ponuda-

Reb Noson odgovara na drevno i

svijet (i povijest) doveli do njegovog

često

tikuna (ispravka). To nam je nagovi-

Tora kaže "u mlijeku njegove maj-

ješteno onime što moramo učiniti da

ke!"? Uostalom, zabrana se odnosi

bi meso bilo košer, npr. šehita (košer

na bilo koje mlijeko, a ne samo na

klanje). S druge strane, mlijeko je

mlijeko majke. On piše da u stvari

košer bez da išta učinimo. To pred-

cijeli tikun, i "mlijeko" i "meso", u

stavlja ono što B-g čini da bi svijet

konačnici dolazi iz jednog izvora.

Strana 16

Čak i "meso" – ono što mi činimo - u

postavljano

pitanje:

Zašto

■

ma ukusne hrane pripremljene od

mesa i sira), a recite "da" šoletu i blincesu od sira - samo ne zajedno! agutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Izbjegavati počasti Kada je Jakov završio upute svojim sinovima, podigao je noge na krevet i izdahnuo, i bi pridružen svojim precima. (Berešit 49,33) Tora ne kaže izravno za Jakova da je umro, i zapravo naši nam Mudraci kažu da Jakov nikada nije umro.

Kako se to može usuglasiti s ranijim stihom koji navodi da je Jakov govorio Josefu da je na samrti? Jakov je zapravo znao da je dostigao vrlo visok stupanj duhovnosti, i da neće umrijeti, ali u svojoj velikoj poniznosti nije to htio otkriti drugima.

Zato je rekao da će umrijeti.

Neki komentatori kažu da je zapravo micva načiniti otklon od činjenica zbog poniznosti. Drugi smatraju da je to dopušteno, ali da to nije micva. Budući da nije jasno da li je čovjek dužan to činiti, daje se prednost nastojanju da se sačuva svoju poniznost, ali bez udaljavanja od činjenica. Na primjer, ako netko zna neki dio Gemare napamet i pitaju ga zna li on to, on može odgovoriti nešto poput "Mislite, znam li to napamet?!" Ove bi riječi vjerojatno bile protumačene kao da on ne zna napamet, ali budući da on to nije jasno rekao, on nije zastranio od činjeni-

Godina 13 17Broj 21 Strana

čne istine.

Ako čovjek ima neko oštroumno pitanje ili inteligentan odgovor na pitanje, postoji prirodna tendencija da se odgovor formulira na način koji će mu donijeti čast. U tim je slučajevima bolje izreći odgovor bez zamjenice "ja" kako bi čovjek očuvao svoju poniznost. Rav Dovid Jungreis zt"l je običavao naglas uvježbati svoje šiurim prije nego što ih je održao, kako bi bio u mogućnosti reći drugima da je samo ponavljao riječi Tore koje je već prije čuo. Ako su eventualno ljudi pogrešno pomislili da on zna više nego što stvarno zna, smatrao se odgovornim da ih ispravi u tome.

Isto tako, mnogi su pisci izabrali da ne prihvate zasluge za knjige koje su objavili. Oni koriste pseudonim da sakriju svoj identitet, bilo iz poniznosti, ili kako bi zaštitili svoju privatnost zbog svojih vlastitih razloga. Ben Ish Chai je bio jedan od halahičkih autoriteta koji je koristio pseudonim prilikom objavljivanja svoje knjige Torah LeSh'ma, iz skromnosti. ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: KI TISA

Sindrom Zlatnog teleta - bolest i njezin lijek

Parša (priča) Ki Tisa, o grijehu sa Zlatnim teletom, bavi se jednim od najvažnijih problema čovjekova života - našem odnosu prema neuspjehu.

Svaka osoba doživi trenutke neuspjeha i izdaje. Kako se nositi s time?

Kako promijeniti situaciju koja je naizgled beznadna? Koja je formula da preokrenemo svoju nesreću i Prilog od pola šekela Paraša Ki-Tisa (paraša - priča o tome) počinje riječima: "Kad krenete raditi popisivanje Izraelaca da ih prebrojite, svaki od njih ima platiti B-gu otkupninu za svoj život u trenutku kada bude brojan". Ovo je način na koji većina prijevoda prevodi ovaj redak (Izlazak 31,12); mada hebrejska riječ "ki tisa" doslovno znači, "kada vi podižete", a ne "kada brojite" ili "kada popisujete stanovništvo", i komentatori pitaju zašto Tora ne odabire izraz naredbe kao što je "prebrojite sve Izraelce"?

Zohar objašnjava da kada brojimo stvari mi ograničavamo. 'Brojati', liSPoR (‫ )לספעה‬na hebrejskom, dolazi od riječi SeFaR ili SaPaR (‫ח ספה גבעל״‬ — granica/rez), što znači da kad god brojimo mi ograničavamo Svjetlost života. Fokusiranje na brojanje naših blagoslova ukida njihovu sreću. Stoga se moramo truditi dodati još vrlina i dobrih djela u naše živote, a ne razmišljati o onima koji već imamo. Kad smo previše usredotočeni na ono što smo u prošlosti postigli, u opasnosti smo da ograničimo daljnji rast, kreativnost i uspjeh.

Kad god se pitamo kako to da naši dobici nisu izravno proporcionalni s našim naporima, mi zapravo brojimo naknadu za naše vrline i na taj način ih gubimo. Stoga, a prema Zoharu, mi se moramo usredotočiti na napore i na naše ciljeve, a svođenje računa ostaviti Stvoritelju, jer nikad ne znamo koliki je trud uistinu potreban da bi se uklonio kruh sramote na način koji će nas nagraditi pravim uspjehom.

Postupak popisivanja u pustinji nije proveden brojanjem ljudi, nego brojanjem priloga koji su dali, po pola šekela po osobi - "Svaki od njih ... ima dati pola šekela, prema svetom šekelu, koji Strana 18

teži dvadeset gera. Ovih pola šekela je prinos B-gu "(Izlazak 30,13).

U biblijska vremena šekel se dijelio na dvadeset jedinica, što znači da pola šekela iznosi deset jedinica. Broj 10 je slovo jod )‫ )מ‬simbol savršenstva Drva života, a to su deset sefirot. Riječ jod ) ‫ )מע‬sadrži slovo ‫ מ‬od deset sefirot i slova ‫) ע‬vav - 6) i )dalet - 4) koji zajedno daju zbroj deset – a to je stoga da nas poduči jednu vrlo snažnu pouku: Svaki put kada se želimo povezati sa Svjetlošću, to se mora učiniti postupkom koji obuhvaća 20 sefirot (10+10).

Prvih 'deset' se odnose na "ja želim" - našu želju za primanjem, međutim, zakoni našeg svemira ne dopuštaju nam da stalno budemo u stanju "želim", koje je frekvencija kraja i smrti – što je suprotno od beskonačnosti i života. Fokusiranje isključivo na naše želje privlači svjetlost koja se naziva 'izravno Svjetlo'. Povezivanje s 'izravnim Svjetlom' pogubno je i ima učinak kratkog spoja, spaljivanja i uništenja. Kako bi se povezali s životom i Svjetlosti, izvorom života, na konstruktivan način, mi moramo stvoriti deset sefirot od "povratnog Svjetla" - moći davanja i dijeljenja s našim bližnjima. Ako želimo primiti čitavo beskonačno obilje stvaranja mi ga moramo zauzvrat i dijeliti, i što više želimo obilje to više moramo vraćati i stvoriti veće 'povratno Svjetlo' za naše bližnje.

Pola šekela koji su Izraelci bili davali svake godine veza je sa ''povratnim Svjetlom" koje im je pomoglo da steknu veliku snagu koja u sebi sadržava bogatstvo i blaženstvo. To Svjetlo je ''posuda'' u kojoj se nalazi blaženstvo – ''posuda'' sačinjena od sile davanja, dijeljenja i potpune vjere.

Ki tisa, "Kad podignete'', to je micva da sebe izliječimo podizanjem iznad sebičnosti, podizanjem sebe za 10 razina 'povratnog Svjetla'.

Paraša Ki tisa priča poznatu priču o zlatnom teletu. Iako se ovaj događaj dogodio prije 3400 godina, zlatno tele je i danas simbol jurnjave čovječanstva za ispraznošću i sebičnosti. Ova trka uvijek dovodi do uništenja, boli i gubitka. Razlog zašto paraša počinje s pričom o pola šekela je to što svijest o pola šekela u sebi nosi lijek za bolest čovječanstva koja se zove 'sindrom zlatnog teleta' - i uči nas da stvaranje "povratnog svjetla'' u našim životima, davanjem i dijeljenjem, i onda kad to baš i nije tako ugodno učiniti, je način za stvaranje Svjetla koje će nas štititi od neuspjeha, poraza i smrti.

Povezivanje s današnje vrijeme

pola

šekela u ■ Davanje pola šekela je tradicija koja se nastavlja s koljena na koljeno. Vrijeme za to je prije ili tijekom Purima.

Iznos koji se daje je vrijednost 10 grama čistoga srebra. (Otprilike 35kn,).

Ketoret Nakon priče o 'pola šekela', imamo jednu od najmoćnijih i najmističnijih priča u cijeloj Tori, a to je priča o hramskom tamjanu (Izlazak 30,34-38).

Zohar nas podučava da čitanje ili promatranje (skeniranje) i razmišljanje o ovoj priči 3 puta dnevno ima ogromnu moć zaštite. Očito, ovo je još jedan lijek za slabost sindroma zlatnog teleta od kojeg svi patimo.

Trinaest odlika Mošeova reakcija nakon grijeha sa zlatnim teletom može nam pružiti vrlo snažnu pouku. Prva reakcija većine ljudi na neuspjeh ovakvih razmjera (ovo je neuspjeh Mošea kao vođe) je krivnja, očaj, bijes i sl. Međutim, Mošeov odgovor je potpuno van tog okvira, njegov je odgovor najfrapantniji primjer krajnje duhovnog odgovora na katastrofu. Moše se molio Stvoritelju govoreći ono što možemo sažeti u nekoliko riječi: "Sve što Si nam do sada dao pokazalo se kao nedovoljno da bi se uklonilo zlo iz srca ljudi, molim te daj nam nešto jače."

Kao odgovor na to Stvoritelj Mošeu daje ono što je poznato kao tajna Trinaest odlika (atributa), sposobnost da se ozdravljenje i čišćenje privuče s najviših sfera – Ketera (gornje sefirot Keter, Hohma, Bina), dok Tora sile ozdravljenja može dovesti samo iz Zeir Anpina (7 donjih sefirot). ■

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti T ko kome pripada?

Dva su čovjeka došla pred sud kojim je predsjedavao reb Zelig iz Konstantina.

Sporili su se oko komadića zemlje koji dijeli njihova dva imanja.

Prvi je čovjek tvrdio: “Sva zemlja između naših imanja pripada meni.”

Drugi se čovjek nikako nije slagao, tvrdio je upravo

suprotno: “Nije istina, jedini vlasnik sve te zemlje sam baš ja.”

I dok su se oni tako prepirali, pozove ih reb Zelig da ga slijede: “Bit će najbolje da odemo na spornu zemlju, pa ćemo tamo doznati tko je stvarni vlasnik.”

Kad su stigli do parcele, kleknuo je on na zemlju, prislonio na nju uho i neko vrijeme pomno slušao.

Dvojica su ljudi izmjenjivali poglede, ne mogavši se načuditi njegovom čudnom ponašanju. Nakon nekog

S va objašnjenja ovoga svijeta ne mogu izreći bol osobe koja

vremena on ustane i reče im:

ce se nikada neće pomiriti s boli. S druge strane, vjera u B-ga

zemlju. Pitao sam zemlju, a ona mi je odgovorila da

ne ovisi o filozofskom propitkivanju; nikakva intelektualna

ne pripada niti jednom od vas dvojice, već da,

manipulacija neće pokolebati osobu koja vjeruje, zato što se

upravo suprotno, obojica pripadate njoj.” ■

pati. Čak je i najlogičnije zaključivanje samo teoretiziranje; sr-

“Vas se dvojica svađate zato što ne želite dijeliti

vjera zasniva na unutrašnjem osjećaju za istinitost i stvarnost, koji je mnogo jači od same logike i uzdiže se iznad boli svekolikog zla.

Paradoks vjere nam nalaže da istovremeno izazivamo B-ga i prihvaćamo Njegovo djelovanje, zato što prihvaćamo

da je B-žja realnost daleko iznad naše osobne, te da naposljetku mi ne možemo razumjeti Njegovu misterioznu prirodu.

Ovaj je paradoks od prastarih vremena mučio vjernike sklone razmišljanju. Dok se um upinje da bi razumio, srce uči kako voljeti. Dok um pokušava kategorizirati nizove međusobno suprotstavljenih događaja, srce tolerira kontradikciju. Zločin i požrtvovnost, osuda i prihvaćanje, bol i užitak – za sve to u srcu koje voli ima dovoljno mjesta.

R. Menachem Mendel Schneerson ■ Godina 13 19Broj 21 Strana

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

Učinkovito roditeljstvo

Rekao sam, "Dvaput"

Razvijanje identiteta

Kimnuo je sa osmijehom i rekao, "Geh gezunteheit."

Podizanje djece u današnjem svijetu je jedinstven izazov. To nije isti svijet u kojem smo mi odgojeni, a svakako nije svijet u kojem su odgojeni naši roditelji. Svatko tko misli da je to isti svijet ne živi u realnosti. Čak i ako nemate pristup televiziji ili internetu koji donose uvredljive slike u vaš dom, ono što se prikazuje na plakatima i u izlozima trgovina nikad ne bi bilo dozvoljeno u vrijeme dok sam ja bio dijete.

Djeca, čak i u vrlo ranoj dobi, žele imati identitet. Ona žele biti ljudi prihvaćeni zbog svojih zasluga. Očigledno, ne možemo ih prepustiti njihovim vlastitim porivima jer bi se pretvorili u vilde hajos (divlje životinje). Djeca moraju biti disciplinirana, ali disciplina koja ih previše guši može uzrokovati da se otmu kontroli. Izazovan je zadatak naučiti ih da žive prema određenim pravilima, a da se ipak osjećaju kao ljudi sa svojim pravima.

Ispričat ću vam priču koju ste vjerojatno čuli jer sam ju pričao mnogo puta, i to je moje omiljeno sjećanje. Živjeli smo iznad šula i 1930-ih većina mispalelima (članova zajednice) bili su ruski imigranti.

Mnogi su se još uvijek vozili konjima i kočijama. Na kraju dana, spremili bi konje u štalu i došli na minhu. Dok su čekali da započne minha, neki su sjedili u stražnjoj sobi i igrali šah. Dok sam imao 6 godina, gledao sam ih kako igraju i brzo sam naučio igru. Uskoro sam počeo pobjeđivati čak i starije igrače. Kad mi je bilo 9 godina, bio sam doslovno nepobjediv.

Jedne Roš hašane, rabi iz Chicaga bio je naš gost. Popodne, on me pozvao i pitao želim li igrati Strana 20

Kakva briljantna metoda roditeljstva! On me morao disciplinirati i dati mi do znanja da sam učinio krivo, ali on me nije ostavio da napustim sobu sa lošim osjećajem o sebi.

šah. Rekao sam, "Ali danas je jom tov!" On mi je rekao da nema ništa pogrešno u tome da se igra šah na jom tov. Odigrali smo dvije partije i teško sam ga porazio.

Druge noći Roš hašane, šames (čuvar sinagoge) rekao mi je, "Rabi te želi vidjeti." Došao sam u sobu svog oca, a on je gledao u sefer. Stajao sam tamo u tišini, čekajući da moje prisustvo bude primijećeno. Nakon nekoliko minuta, moj otac je podigao pogled sa knjige i tiho rekao, "Igrao si šah na Roš hašanu?"

Rekao sam, "Da, rabi C. je rekao da je to dozvoljeno."

Moj otac nije rekao ni jednu jedinu riječ. Njegove oči vratile su se na sefer i odmahivao je glavom dovoljno da mi dadne do znanja da se na Roš hašanu ne igraju igre, iako je to tehnički dozvoljeno. Čak i sa svojih 9 godina, shvatio sam poruku.

No, nisam mogao napustiti prostoriju prije nego me on otpusti sa "Geh gezunteheit (Idi u dobrom zdravlju)." Pustio me da nekoliko minuta upijam poruku, zatim me pogledao sa sjajem u očima. "Jesi li ga pobijedio?" pitao me.

To je trik dobrog roditeljstva. Djecu se treba ispraviti kada učine nešto pogrešno, ali ne smije se učiniti da se osjećaju loše. Tijekom sljedećih 74 godine, nikad nisam odigrao nijednu, čak ni dozvoljenu igru na šabos ili jom tov – ali nisam se osje■ ćao loše.

Mi moramo imati otvorenu komunikaciju sa našom djecom. Ona se moraju osjećati slobodnima da postavljaju pitanja, i mi bismo na njih trebali odgovarati najbolje što možemo, ili pronaći odgovore. Djeca bi trebala biti poslušna svojim roditeljima, ne primarno zbog straha od kazne, već zato što imaju veliko poštovanje za svoje roditelje i jer se osjećaju sigurnima u to da ih roditelji discipliniraju za njihovo vlastito dobro. Tora uistinu zahtijeva da djeca poštuju svoje roditelje, ali roditelji im moraju pomoći tako da zasluže njihovo poštovanje. Da, djecu se može naučiti da budu poslušna iz straha, ali strah nije pogodan za ljubav.

Nadalje, važno je da se roditelji pobrinu da dijete ne dovedu u poziciju u kojoj se ono osjeća prisiljenim da ne uspije u držanju kibud av ve'em. To jest, roditelji ne bi trebali zahtijevati od djeteta da učini nešto što on/ona apsolutno mrzi činiti, ako je naredba dana samo zato da se dobije poslušnost, a ne zbog djetetove dobrobiti. Roditelji koji zahtijevaju poslušnost u takvim slučajevima postavljaju djecu u poziciju u kojoj ne mogu držati tu živoDivrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

tno važnu micvu. Obveza je roditelja da ispunjavanje micve kibud av ve'em učine koliko god je moguće ugodnim.

Ponekad roditelji maštaju o tome što bi njihovo dijete moglo biti, a to se možda ne podudara sa realnošću djeteta.

Djeca žele razmišljati sama za sebe. Očigledno, ona su nezrela i treba ih voditi da razmišljaju ispravno. Tora kaže "Še'al aviha vejageidha (Upitaj svog oca i reći će ti)" (Pnz. 32,7). Mi možemo učiti djecu što je ispravno i što je krivo na način na koji će oni željeti poslušati. Više od svega, trebali bismo poučavati primjerom. Teško možemo očekivati od djece da uvijek budu istinoljubiva ako si mi uzimamo posebne povlastice vezano uz istinu. Mi ih možemo poučiti ispravnim midos tako da živimo prema tim midos.

Ako roditelji pokažu razočaranje, to može uzrokovati da dijete izgubi pouzdanje u sebe te da ne živi u skladu sa svojim sposobnostima.

Svakome potrebama

prema

njegovim

U velikoj obitelji, roditelj može reći, "Što očekujete od mene? Naravno, želim pružiti pažnju svakom pojedinom djetetu, ali ne mogu se raspasti u tisuću komadića."

To može zvučati kao logičan argument, ali to je pogrešno. Ja poznajem obitelji sa dvoje djece u kojima djeca dobijaju pažnju roditelja, a znam i obitelji sa 14-ero djece u kojima se svako dijete osjeća posebnim. To je zato što je svako dijete zapravo jedinstveno i ta jedinstvenost treba biti prepoznata.

Tora nam kaže da je prije svoje smrti, patrijarh Jakov blagoslovio svoje sinove. Ako pažljivo čitate ove stihove, vidjet ćete da to nije ono što mi uobičajeno smatramo blagoslovima. Umjesto toga, Jakov opisuje jedinstvene osobine svakog od svojih sinova. Tora to sažima riječima, "On je blagoslovio svakog sina pripadajućim blagoslovom" (Postanak 49,28). HaGaon Rav Chaim Shmulewitz kaže da je to najveći blagoslov od svih: da otac prepozna jedinstvenost svakog djeteta.

Godina 13 21Broj 21 Strana

Jedan mladić kojeg poznajem bio je disleksičan. Nije mogao čitati sidur ili Humaš, ali imao je fotografsko pamćenje i kada je njegov otac ponavljao Humaš sa njim, on je recitirao kao da čita.

Jednom je otac slučajno okrenuo dvije stranice umjesto jedne, a dijete je nastavilo "čitati" ono što je bilo na prethodnoj strani.

To je bilo prvi puta da je otac primijetio da dijete ne može čitati! To je možda ekstreman slučaj, ali ukazuje na to kako je moguće da roditelji ne budu svjesni djetetovih kapaciteta.

Nikad, ali baš nikad, nemojte uspoređivati djecu sa njihovim rođacima, i nemojte ih favorizirati.

Talmud ima veliko poštovanje prema patrijarhu Jakovu, ali ne suzdržava se osuđujućih komentara.

"Zbog komada finog platna (haljine koju je Jakov napravio Josipu), naši preci su bili robovi u Egiptu".

(Megila 16b). Roditelj si možda ne može pomoći da osjeća prema jednom djetetu više nego prema drugom, ali mora biti pažljiv da to ne pokazuje. Zapravo, ako smo zaista sposobni cijeniti jedinstvenost svakog djeteta, možemo biti sposobni nadvladati čak i osjećaje favoriziranja.

Da, mi želimo imati nahas (emocionalno zadovoljstvo) od naše djece, i veliki je blagoslov željeti nekome mnogo nahasa. Ali jasno se sjećam pacijenta koji je ljutito rekao, "Bolestan sam i umoran od toga da budem nahas mašina." On je osjećao da

su njegovi roditelji bili više zainteresirani za ono što su smatrali nahasom za njih same, nego za to da mu dozvole da bude ono što je najbolje za njega. Činjenica je da ako roditelji prepoznaju potencijal djeteta i ako ga ohrabruju i maksimiziraju, oni će imati nahas, dok se u slučaju kad ga pokušavaju strpati u kalup, oni stavljaju u poziciju u kojoj će biti razočarani.

Znam za situacije u kojima su roditelji sklopili šiduh zbog svog društvenog statusa, a ne zbog onoga što bi njihovi sin ili kćer htjeli od svog bračnog partnera. To može rezultirati nesretnim brakom. Roditelji koji uistinu poznaju svoju djecu i koji znaju njihove potrebe pokušat će pronaći šiduh koji je najprikladniji za svako od njihove djece, a neće tražiti nešto za sebe.

Ako djetetove želje nisu prikladne, roditelji bi trebali pronaći mentora od povjerenja s kojim bi dijete moglo raspraviti o problemima. To će mu omogućiti da izabere mudro umjesto da reagira na temelju impulsa ili nekih drugih razloga. Prisiljavati dijete na šiduh je odbijanje priznavanja djetetove individualnosti.

Mi živimo u vrijeme u kojem su brojevi propalih brakova čak i u našoj kulturi bez presedana. Može postojati mnogo razloga za to. Jedan od njih može biti to da djetetove potrebe nisu bile prepoznate ili uzete u obzir.

Svakako, mnogi roditelji teško rade kako bi uzdržavali svoje obitelji i nemaju vremena koliko bi željeli za provesti sa svojom djecom. Međutim, nema većeg prioriteta nego da imamo otvoren um i da upoznajemo svoju djecu. Ako shvatimo važnost toga, pronaći ćemo vrijeme. ■ Prevela Anja Grabar Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Ograničavanje rada

Chafetz Chaim nam ponovo može

ili

poslužiti kao uzor. Njegova obitelj

poslovanja

se uzdržavala od dućana koji je uglavnom vodila njegova supruga.

Mijut sehora

Dućan je postao vrlo uspješan, pa je rabin skratio radno vrijeme na pola

Raniji su naraštaji izučavanje Tore činili svojom glavnom brigom, a svoju životnu egzistenciju sekundarnom i u obojemu su uspijevali. Kasniji su naraštaji svoje uzdržavanje učinili svojom glavnom brigom, a izučavanje Tore sekundarnom i ni u jednom nisu uspjeli.

--Berahot 35B POSTIĆI pravu ravnotežu između posla i drugih aktivnosti neprestani je izazov. Polovica populacije izgle-

dana. Toliko je bilo dovoljno.

Chafetz Chaim je uzdržavao svoju obitelj trgovinom držeći se jednog drugog stiha iz Pirke Avot, 4,7, gdje nam se daje još jedna važna nit da je utkamo u svoje razmišljanašeg bića. Mi možemo crpsti svoj identitet i svoj osjećaj vrijednosti iz posla koji radimo.

nje. Rabi Cadok je podučavao: "Ne■ moj učiniti Toru svojom lopatom

kojom kopaš," čime je mislio na zarađivanje za život. Čak i ako naši

da preopterećena nemogućim ra-

Bogatstvo, moć, ugled i čast, pa

duhovni životi trebaju biti naš prio-

dnim opterećenjem, dok je druga

čak i zadovoljstvo ostvarenim, mo-

ritet, od nas se ipak očekuje da ra-

polovica nezaposlena ili radi na po-

gu odigrati ulogu u privlačenju oso-

dimo na svjetovan način da bismo

slovima ispod nivoa svog obrazova-

be u način života koji je fokusiran

stekli svoj prihod. Tako su svi tal-

nja, iskustva ili potreba. Gdje leži

na posao, u kojem nema puno vre-

mudski rabini imali svoje poslove.

ideal kojemu trebamo težiti?

mena ili energije ili čak zanimanja

Hilel je bio drvosječa, a Šamaj zidar.

za išta drugo osim posla.

Aba Hilkija je radio na polju, Rabi

Dok mnogi ljudi govore kako ne vole raditi, uključivanje u profesi-

Uputu koju ovdje dobivamo je da

onalni život može biti vrlo poticaj-

postavimo granice za količinu vre-

no, čak izazvati i ovisnost. Posao i

mena i energije koje ulažemo u za-

sve što on povlači za sobom može

rađivanje za život i to pravilo je po-

postati opsesivna preokupacija. Ima

bliže rastumačeno u učenju iz Izre-

poslova čiji su zahtjevi tako eks-

ka otaca (Pirke Avot) 4,9 gdje Rabi

tremni da je radni tjedan od 60 ili

Meir kaže: "Svedi na najmanju mje-

više sati norma.

ru svoje poslovne aktivnosti i zao-

Pohlepa može biti očigledan motivator, no ona svakako nije jedini faktor koji može navesti osobu da postane previše zaokupljena svojim aktivnostima vezanim uz životnu egzistenciju. Nesigurnost ili strah mogu potaknuti isto takvo ponašanje. Rad nam također može dati osjećaj produktivnosti i ispunjenosti dok koristimo stvaralačke potencijale koji rezoniraju duboko u suštini

Strana 22

kupi se Torom." Iz ovoga učimo

zašto trebamo srezati svoja svjetovna nastojanja – ne zato da bismo mogli više vremena provesti pijuckajući koktele pored golf terena, već da si oslobodimo vrijeme za duhovno obrazovanje i rast. Kada dopustimo poslu da nam preuzme život, gotovo je nemoguće ići za duhovnim ciljevima koji jesu istinska svrha našeg života.

Johanan ben Zakai je bio poduzetnik, a Aba Šaul je kopao grobne rake. Neki od velikih učenjaka bili su perači rublja, prodavači pamuka, štavitelji kože, kovači, krojači, vinogradari, zemljoradnici i proizvođači alkoholnih pića. Šmuel (poput Rambama generacijama kasnije) je bio liječnik. Jedan klasični talmudski

izvor to ovako sumira: "Čovjek treba voljeti raditi, a ne mrziti rad; jer kao što je Tora dana sa zavjetom, tako je i posao dan sa zavjetom." No moramo ograničiti vrijeme koje provodimo u radu, tako da on ne istisne sve druge važne aktivnosti iz našeg života.

Tradicija nas upućuje da se bavimo profesijom ili djelatnošću da zaradimo novac za sebe, ali koliko Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

svog vremena treba posvetiti po-

Ramban (poznat i kao Nahmanides,

"Kad budem imao dovoljno novaca,

slovnim aktivnostima? U Talmudu

1194-1270.). On je rekao da svetost

učit ću" ili "Kada prikupim dovolj-

su neke rabine hvalili jer su "posve-

ne može biti samo stvar držanja po

no imovine koju želim, onda ću biti

tili jednu trećinu svog dana Tori, je-

strani od utjecaja koji je mogu is-

spreman posvetiti se svom duho-

dnu trećinu molitvi i jednu trećinu

kvariti jer je sasvim moguće upustiti

vnom životu." Problem su ovdje

radu. Drugi kažu da su se naporno

se u dozvoljene stvari na načine koji

prioriteti! Koji su vaši prioriteti?

bavili Torom zimi, a svojim poslom

svakako nisu sveti, poput čovjeka

Upravo sada.

ljeti."

koji pije košer vino sve dok ga ono

Pravi izazov koji ova metoda duhovne preobrazbe stavlja pred nas je da nastojimo pronaći ravnotežu u svom životu, što znači da moramo prakticirati

umjerenost.

Temeljni

zahtjev nije ništa drugo nego da budemo gospodari svojih želja i osjećaja. Svijet poslovanja i novca,

ne ošamuti, ili jesti košer hranu poput proždrljivca. On to naziva "biti

lupež s dopuštenjem Tore" i njegovo je učenje bilo da oni koji tragaju za duhovnim svakako se moraju držati podalje od iskvarenosti, a onda otići dalje od toga pokazivanjem suzdržanosti u vezi dozvoljenih stvari.

Mnogi izvori pjevaju istu pjesmu, na sav glas: Napravi poštenu procjenu onoga što ti je uistinu potrebno i radi svoj posao da bi postigneš tu razinu, ali ne više od toga. Tada ćeš biti slobodan da ostvariš ono što želiš. Rabini nas upozoravaju da ako se previše upustimo u svoje svjetovne poslove, oni će nas uda-

prihoda i računa, krcat je vrlo sna-

Posao može biti nužnost, pa čak i

ljiti od duhovnih. Komentirajući

žnom energijom zato što on potiče

zavjetna vrlina, ali ako su naši dani

redak u Tori. "Nije s one strane

pohlepu, uključuje naš ego i igra se

toliko zaokupljeni njime da nema-

mora" (Pnz 30,13), oni jasno kažu:

našim strahovanjem za opstanak.

mo ni vremena ni energije da se ba-

"Tora ne boravi kod onih koji idu

Vrlo je lako uvidjeti kako budemo

vimo stvarima koje su najviši prio-

preko mora zbog posla" (Eruvin

navedeni da radimo previše, čak i

riteti naše duše, tada moramo podu-

55a). Ključna točka na koju ciljaju je

kada tražimo posao, a zanemarimo

zeti korake da ograničimo koliko ra-

konkretno izrečena u Pirke Avot

višu svrhu naših života.

dimo.

(2,6): "Onaj koji se prekomjerno bavi

Ovdje treba primijeniti opći prin-

U Pirke Avot 2,5 savjetovano nam

cip Židovske duhovne prakse. A to

je: "Nemoj reći 'kada ću biti slobo-

je pravilo da pokažemo suzdržanost

dan onda ću učiti,' jer vjerojatno ni-

u stvarima u kojima ne samo da uži-

kada nećeš biti slobodan." Rambam

vamo, već smo ih skloni uživati do

citira ovo učenje koje nas upozorava

krajnosti. To je bio doprinos našem

i objašnjava da ima nešto suštinski

razumijevanju svetosti koji je donio

problematično u nazoru koji kaže:

poslom ne može postati mudar."

PRAKSA Na listu papira ili u svom dnevniku napravi popis razloga zbog kojih radiš.

Onda napravi drugi popis najuzvišenijih želja koje imaš za svoj život.

Razmisli o načinima i razmjerima do kojih su tvoji razlozi za rad

komplementarni s većim ciljevima koje imaš za svoj život. Uklapaju li se dobro ili uviđaš nepodudarnosti?

Ako se pojavila bilo kakva nepodudarnost odluči da ćeš prilagoditi svoj profesionalni život tako da bude podređen tvojim duhovnim ciljevima time što ćeš ograničiti količinu vremena i energije koje ulažeš u svoj posao i poslovne aktivnosti. ■

Godina 13 23Broj 21 Strana

Strana 23

Netanyahu pobijedio na izborima zahvaljujući glasovima Etiopljana i Židova iz Rusije IZBORI:

Jutarnji list, 3.3.2020. piše: Aurelija Rosenzweig Na trećim parlamentarnim izborima u godinu dana, održanima u ponedjeljak, Likud, stranka desetogodišnjeg izraelskog premijera Benjamina "Bibija" Netanyahua, osigurala je najveći broj zastupničkih mjesta u zadnjih sedamnaest godina, pridobivši dio etiopskih glasača, te glasača "stranke ruskih Židova" Avigdora Liebermana, što je učinilo izglednim formiranje vlade desnoga bloka.

Nakon 90 posto prebrojenih glasova na trećim izraelskim parlamentarnim izborima u godinu dana, desna stranka Likud premijera Benjamina Netanyahua osvaja 36 mandata, četiri više od glavnog suparnika, Plavo-bijelih.

List Haaretz objavio je u utorak da Likud osvaja 36 mandata, a centristički savez Plavo-bijeli 32, što je iznenađenje uzimajući u obzir da su predizborne ankete predviđale podjednak broj mandata za dvije najjače opcije.

Savez arapskih stranaka dobiva 15 mandata, najviše od prvih izbora 1949.

Plavo-bijeli Bennyja Gantza na prethodnim su izborima bili relativni pobjednik s 32 mandata, dok je Likud tada osvojio 31 mandat.

Netanyahuovo "preotimanje" birača bivšem partneru moglo bi značiti odlazak esktremnog desničara Liebermana sa scene relevantnih izraelskih političara, a već se nagađa da bi Netanyahua mogle podržati dvije parlamentarke: Omer Yakelevich iz Plavo Bijelih koja je odmah nakon predavanja izborne liste javno kritizirala vođu Bennya Gantza pa kod njega više nema budućnost, ili Orly Levy-Abekasis iz stranke Gesher koja je na izbore izašla s Laburistima.

Lijeve stranke su doživjele potpuni krah i pale na najnižu razinu ikada: od početka mirovnih pregovora u Oslu 1992. izgubile su 50 mandata, dok su arapske stranke osvojile najbolji rezultat u povijesti Izraela.

Na Arapskoj listi je najjača stranka "klasičnih komunista" Hadaš koji su na izbore izašli ujedinjeni s palestinskim nacionalistima i islamistima.

Vrlo izvjesno osnivanje vlade desnog bloka okončat će političku krizu koju je prošle zime izazvao Lieberman, izašavši iz vladajuće koalicije nakon što je Bibi odbio njegov zahtjev da tenkovima uđe u Gazu i ondje uništi Hamas, te jer nije proveo sudsku odluku o regrutaciji re-ligioznih u vojsku.

Plavo - bijeli Bennyja Gantza i dalje nemaju šanse privući dovoljno partnera u koaliciju, s obzirom da su njihovi prirodni partneri ljevičari iz Hadaša predvođeni Palestincem Aymanom Ode-

Page 24 Strana 24

hom na Arapskoj listi zajedno s palestinskim nacionalistima i islamistima. Sve kad bi nacionalisti i islamisti s Arapske liste pristali na partnerstvo sa "strankom tri generala" IDF-a - Gantzovoj koaliciji bi nedostajalo nekoliko zastupničkih mjesta koja jedino mogu zatražiti od ultradesničara Liebermana, a tada bi s druge strane izgubili cijelu Arapsku listu.

Izbori za 23. saziv Knesseta imali su najveću izlaznost od 1999., a uz više od šest tisuća "klasičnih", glasalo se i na četrnaest specijalnih biračkih mjesta - za 5.630 Izraelaca koji su u karanteni jer su bili izloženi virusu korone.

Glasalo ih je 3961, odnosno 66 posto glasača s "liste izoliranih".

Konačni rezultati biti će objavljeni krajem tjedna, kad se izbroje glasovi vojnika, diplomata, hospitaliziranih i zatvorenika.

Birači se izjasnili o optužnici za korupciju Kampanja protiv Benjamina Netanyahua, koju je zajedno s medijima vodila koalicija malih stranaka okupljenih oko generala Bennyja Gantza, izgubila je zamah nakon što se fokus javnosti s optužbi za korupciju premijera premjestio na mirovni plan Donalda Trumpa i aneksiju palestinskih teritorija, te na virus korone i s time povezanu moguću svjetsku ekonomsku recesiju.

Dok su Gantzovi Plavo - bijeli jedino nastavljali upozoravati na optužnicu protiv premijera za korupciju, Likudov je tabor podsjećao da je pod Netanyahuovim vodstvom Izrael zadnju svjetsku krizu 2009. prebrodio s ekonomskim rastom, pa su građani, nakon što su putem medija čuli sve snimke i vidjeli sve dokazne materijale o korupciji premijera odlučili da je ipak on čovjek koji sada treba voditi državu, iako mu za dva tjedna počinje suđenje.

Aneksija teritorija i zaštita od korone Lijevo orijentirani list Haaretz upozorio je da bi presuda o krivnji premijera izazvala konstitucionalnu krizu, no za to su šanse minimalne jer će suđenje potrajati najmanje tri godine, a u međuvremenu parlament za Netanyahua može izglasati imunitet.

Usto, Vrhovni je sud preko rezultata izbora dobio jasnu poruku o prioritetima građana u ovom trenutku, te će ih zacijelo također uzeti u obzir prilikom vođenja procesa za korupciju.

Dakle, iako je već sada osoba s najdužim premijerskim stažem u povijesti Izraela - Netanyahu će državu vjerojatno nesmetano voditi jos četiri godine.

Uz obećanje da će sve građane jednako štititi od epidemije virusa korone, Netanyahu je u svom postizbornom govoru najavio uvođenje izraelskih zakona "na područje Judeje i Samarije" odnosno na teritorije koji će prema Trumpovom planu biti anektirani državi Izrael. Najavio je i

• mirovne pregovore "s vodećim arapskim zemljama" koje nije htio imenovati

• smanjenje troškova života i ulaganja u kulturu

• "osigurati napredak Izraela za buduće generacije".

Zanimljivo, to je bila jedna od rijetkih prilika u kojoj nije spomenuo Iran, kao niti potpunu legalizaciju marihuane o kojoj je u finišu kampanje tweetao barem jednom dnevno. Na sam dan izbora, u četiri sata i dvadeset minuta popodne, Netanyahu je objavio "trippy" Tweet s videom mačke od dima i zamolio da odu glasati "za 420" sto je stara šifra hipija za "travu".

Ljevici oteo marihuanu?

Legalizacija kanabisa bio je uvjet da jedan od Bibijevih oponenata s liberalnog spektra odustane od parlamentarne utrke i tako svoje glasače preusmjeri na nacionalliberalni Likud, na što je ljevica, koja se za legalizaciju zalagala već godinama - Bibija optužila da joj je "ukrao politički cilj" i tako je dodatno oslabio.

No, ljevici su najvise naštetile vlastite stare elite, koje su iz vodstva stranaka izbacivale nova lica i izabirale starije, "klasične" tipove s kojima se mladi, lijevo orijentirani "hip" Izraelci ne mogu identificirati. Kada su se lijeve stranke Meretz i Laburisti za ovu rundu izbora ujedinile - odbacile su stranku Zelenih mlade Stav Shaffir - koja je kao djevojka, na početku Netanyahuovog mandata 2009. povela uspješne masovne prosvjede protiv poskupljenja svježeg sira, nakon čega se učlanila u laburističku stranku.

No, u laburistima su umjesto nje za vođu redovno birali "četvrtaste" tipove poput neuglađenog Avija Gabaija koji je zabezeknutu koalicijsku partnericu i bivšu premijerku Tzipi Livni bez prethodne najave pred svima "otpustio" na novinskoj konferenciji, a zatim su izabrali staromodnog Amira Peretza koji ljevičarskoj eliti poput vlasnika mliječne industrije Strauss nije bio stao na žulj kao što je to učinila mlada Shaffir, koja je državu natjerala da proizvođačima nametne ograničenje cijene mladoga sira, osnovnog prehrambenog artikla za obitelji s malom djecom.

Druga, nekad jaka lijeva stranka Meretz, za vođu je izabrala nesto mlađeg Nissana Horowitza - no niti on, kao čovjek "u odijelu i kravati", nije nimalo privlačan mladim lijevo orijentiranim Izraelcima.

Kad su se te dvije lijeve stranke "četvrtastih lica" ujedinile, osim spomenute Zelene stranke proaktivne Shaffir, iz koalicije su izbacile i Demokrate bivšeg premijera Ehuda Baraka, koji je postao glasnogovornik tzv. "cana-techa" grane industrije koja se bavi inovacijama i tehnologijama vezanima uz kanabis.

Divrej Tora

U takvoj situaciji doista nije bilo teško "oteti marihuanu" ljevici političko pitanje koje mobilizira mlade te apatične birače koje ne zanima politika, naravno osim ako se radi o marihuani, a takvih je u Izraelu veliki broj, s obzirom da se ista već legalno koristi u lijecenju PTSD-a - bolesti karakteristične za područja zahvaćena ratnim sukobima, te kao terapija za oboljele od raka.

Budući vođa Palestinac

ljevice

-

U izbornoj noći, kad su izlazne ankete pokazale potpuni potop lijevih stranaka i njihov najlošiji izborni rezultat u povijesti Izraela - bivša šefica Meretza je najavila da će u budućnosti "vjerojatno surađivati s Arapskim strankama" - zacijelo misleći na novu komunističku stranku Hadash pod vodstvom perspektivnog Palestinca Aymana Odeha, koji je u stranku već pridobio stanovit broj Židova, te najavio da će se u budućnosti i dalje okretati prema židovskim glasačima.

Dapače, njegova je stranka jedina s arapske liste koja je dobila židovskog člana Knesseta provokativnog profesora Ofera Kasifa.

No, da bi se Ayman Odeh mogao osloboditi utega nacionalista i islamista s Arapske liste i nastupiti samostalno, Knesset bi morao ukinuti visoki izborni prag koji je Netanyahu uveo na nagovor ultradesničara Liebermana kako bi smanjio utjecaj malih arapskih stranaka koje su osvajale oko dva posto glasova. No, time je desnica arapske stranke prisilila da se ujedine, a njihova kampanja zastrašivanja Arapima, u čemu je sudjelovao i Gantz - dovela je do velike izlaznosti Palestinaca koji su dobili oko 15 mandata u parlamentu.

Ako se izborni prag vrati na prijašnju nižu razinu, palestinski nacionalisti Ta'al i islamisti s Islamske liste se mogu osloboditi komunista iz Hadaša - čiji bi vođa Ayman Odeh tako "oslobođen" mogao postati vođa ljevice u Izraelu.

Kako bi niži izborni prag sada odgovarao i Netanyahuu koji će zacijelo htjeti razbiti ojačali arapski blok, u budućnosti se može očekivati ponovni rast ljevice, koja u Izraelu ima glasače - ali oni trenutno nemaju stranku za koju bi glasali.

S obzirom da se naredna izborna godina prema Trumpovom planu poklapa sa završetkom uspostave institucija palestinske države, tada će zasigurno i na palestinskim teritorijima napokon biti održani izbori da se smijeni vlast koja je izabrana na četiri, ali u ovom trenutku vlada već šesnaest godina.

Ako se u Izraelu "probudi" ljevica - tada bi ona uspostavljati međudržavne odnose s novoizgrađenim palestinskim parlamentom. ■

Godina 13

Broj 21