2-06 - Divrej Tora - Mišpatim 5784 by Bet Israel

Divrej Tora Godina 17 Broj 18

Zagreb, šabat 10. veljače 2024. - 1. adara I 5784.

http://twitter.com/DivrejTora

Broj 18 divrejtora@gmail.com

Paraša Mišpatim

B’’H

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Završna tema prošlotjedne parše bila je da kada se gradi žrtvenik za službu B-gu, pristupiti mu treba putem rampe, a ne stepenicama. Koja je razlika između rampe i stepenica? Stepenice podrazumijevaju da postoji unaprijed postavljena mjera koliko visoko čovjek treba koraknuti svakim korakom naprijed. No, u stvarnosti, svatko raste svojim tempom, nizom nemjerljivo malih koraka. A tu ideju predstavlja rampa.

Jean-Leon Gerome (Jean Leon Gerome) (1824-1904) Moïse sur le mont Sinaï, ulje na platnu, 1895-1900, iz privatne zbirke

(Šemot 21,1-24,18)

Nakon objavljenja na Sinaju, B-g donosi

Često rast bude ometen osjećajem preplavljenosti. Ako je cilj previsok, neizbježno ćemo podbaciti i biti obeshrabreni.

niz zakona koji će se odnositi na izraelski

No židovski pristup je drugačiji. Jakov u snu vidi viziju ljestava koje sežu k nebu. Duhovni rast, poput uspinjanja ljestvama, mora biti korak po korak.

o naknadi štete, pozajmici i odgovornosti

Kabalisti kažu da je duhovni rast u stvarnosti "dva koraka naprijed i jedan korak natrag". Neizbježno će doći do nazadovanja. Ali ono što je važno je da se krećemo u pravom smjeru ... uz rampu.■

njuje loše postupanje sa strancima; zako-



narod. Tu se nalaze i zakoni o slugama

vezanim ugovorom; kazne za ubojstvo, otmicu, napad i krađu; građanski zakon "Četvorice čuvara"; pravila i propisi o pravosuđu i sudovima. Tu su također i zakoni kojima se zabrani o poštivanju blagdana i o poljoprivrednim plodovima koje treba prinositi u jeruzalemski sveti Hram; zabrana kuha-

nja mesa s mlijekom; micva molitve. Sveukupno paraša Mišpatim sadrži 53 micvot – 23 zapovijedi i 30 zabrana. B-g obećaje izraelskom narodu da će ih uvesti u Svetu zemlju i upozorava ih da

ne krenu poganskim putem tamošnjih stanovnika. Izraelski narod izjavljuje, "Činit ćemo i čut ćemo sve što nam B-g zapovijeda". Ostavivši Aharona i Hura da nadziru tabor Izraelaca, Moše se uspinje na Sinajsko brdo i ostaje tamo četrdeset dana i četrdeset noći kako bi od B-ga primio Toru.■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 19 p’sukim – 21,1-19

koji to zapovijeda Tora, iskazujući time našu vjeru u B-ga.

V’eile(h) hamišpatim ašer… Završna slova početne tri riječi u Mišpatim tvore riječ Mara. To je naziv mjesta na putu ka Sinaju na kojem smo primili "građanski zakonik", kako je opisano u sedri.

Čovjek može dogovoriti da njegova kći bude "u službi". Za nju, ama ivrija, ne vrijede ista pravila kao za eved ivri. Njen gospodar, ili gospodarev sin, ili netko drugi, uzme je za ženu sa svim pravima i poštovanjem koje se daje Židovskoj ženi, ili je treba otkupiti ili vratiti njenoj obitelji, no nju se ne može prodati nekom drugom ili je omalovažavati ili osramotiti.

Eved ivri, židovski sluga obavezan ugovorom radi 6 godina i odlazi na slobodu sedme godine. Odlazi onako kako je došao, što znači, ako je imao ženu i djecu prije toga, oni, dakako, odlaze s njime. Ako mu je, pak, njegov gospodar dao šifha kanaanit, tada ona i svako dijete kojemu je on otac ostaju u vlasništvu gospodara – oni nisu njegova žena i djeca. [Usput, ako šifha i/ili njezina djeca budu kasnije oslobođeni, oni postaju Židovi – neovisno o njihovom biološkom ocu koji je eved ivri. Taj proces odgovara obraćenju. To je mnogo složenije nego li je ovdje predstavljeno, nije primjenjivo u naše doba, no to je ideja.] Ako eved ivri želi ostati u službi gospodara, probuši mu se uho (simbolični znak ukora: "Uho koje je na Sinaju čulo da smo mi B-žje sluge, ne bi trebalo željeti biti sluga sluge.") i sada služi "zauvijek" (do Jovela). Pojedinosti o eved ivri čine pozitivnu zapovijed.

Između svih tema kojima je ova s micvot ispunjena sedra mogla započeti, zapažamo značaj izbora koji je Tora načinila u vezi služenja, robovanja. To je dio definicije Vjerovanja u B-ga, prve zapovijedi. B-g sebe stavlja u kontekst Onoga koji nas je oslobodio od ropstva. Mi više ne bismo trebali biti robovi, vjerojatno ne bismo niti trebali posjedovati roba. Ali u doba u kojem se to još uvijek prakticiralo, na nama je obaveza da tretiramo eveda na način na Strana 2

Alternativa gore navedenim mogućnostima je da je se u potpunosti oslobodi. (Očito je namjena ama ivrija da se pomogne mladoj djevojci popraviti njen društveni status.) S gledišta micve Zanimljivo je i važno primijetiti da micva o pravima i poštovanju Židovske žene obuhvaća davanje prava zajamčenih Židovskim zakonom svim udatim ženama (ne samo nekadašnjim služavkama). Ovo je primjer (ima i drugih) micve čiji je kontekst u Pisanoj Tori ograničen, no čiji je djelokrug, kako nas uči Usmena Tora, mnogo širi. Molim vas zapazite da ovo nije slučaj rabinskog proširenja zakona Tore, niti rabinski propis. Ovo je definiranje namjere Tore, kako nam je preneseno putem Usmene Tore. Naši su učenjaci činili jedno i drugo – prenosili B-žji zakon i donosili svoje zakone… i rekli nam koje je koje. Ubojstvo se kažnjava odrubljivanjem glave, poznatim kao hereg ili sajif. Ovo je primjer kada Tora iznosi i upozorenje lo tircah, Nećeš počiniti ubojstvo, te kaznu – Onaj koji udari čovjeka pa ovaj umre bit će pogubljen. Nehotičnim ubojicama osigurano je utočište. Ubojica koji pobjegne u grad-utočište prisiljen je vratiti se i

stati pred sud. Pojašnjenje De facto, svatko tko ubije drugoga pobjeći će u gradutočište. Tada će sud u čijoj nadležnosti je slučaj izvesti ubojicu pred sud da mu se sudi. Ako bude izrečena presuda da je to bilo namjerno ubojstvo, čovjek će biti pogubljen. ■ Ako presuda bude šogeg, nenamjerno ubojstvo, ali rezultat neopreza, tada će on biti poslan natrag u gradutočište, gdje će ostati sve do smrti Kohen Gadola. Ako sud utvrdi da je ubojstvo bilo sasvim slučajno, oni će pustiti ubojicu iz pritvora. A ako je utvrđeno da krivnja pada negdje između dvije od tih službenih kategorija, sud će iskoristiti svoje diskrecijsko pravo i učiniti ono za što utvrdi da je u najboljem interesu svih sudionika, uključujući i društva u cjelini. Udaranje svog roditelja (tako da poteče krv) kažnjava se smrtnom kaznom. Postoje 4 vrste smrtne kazne, od kojih je svaka prilagođena određenim zločinima i grijesima. Rambam smatra da postoje četiri različite micvot koje sudovima zapovijedaju da izvrše pogubljenja kada netko bude na taj način osuđen. Na ovom mjestu u Mišpatim, Rambam navodi micvu pogubljenja gušenjem onoga kojem je bilo suđeno, te je osuđen i izrečena mu je kazna za grijeh za koji je kazna gušenje. Za proklinjenje svog roditelja (čak i nakon smrti) izriče se smrtna kazna. Time je ono ozbiljniji zločin od "udaranja", pošto, ukoliko netko Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: udari roditelja nakon smrti, on za to ne bi dobio smrtnu kaznu (mada je i to zabranjeno). Ako netko nanese drugome ozljede koje nisu opasne po život, mora platiti punu odštetu zasnovanu na pet faktora: šteta, bol, uvreda, troškovi i izgubljena potencijalna zarada (u nekim hrvatskim prijevodima ovo se naziva danguba, op.pr.).

U ovom završnom dijelu naše prve alije, podrazumijeva se naša Židovska i ljudska dužnost, i kušnja da liječimo bolesne. Ovo se izvodi iz dvostrukog ponavljanja riječi v’rapo j’rapei. Drugim riječima, mi ne gledamo na B-ga kao na jedinoga koji liječi. Naravno, sve je ovisno o B-gu, no on od nas očekuje, da tako kažemo, da obavimo svoj dio u zadatku liječenja. On to nadgleda, i preuzima stvar na sebe kada mi učinimo sve što do nas stoji. Levi – druga alija – 21 p’sukim – 21,20-22,3 Slijedi zapovijed sudovima da izvrše kaznu za ubojstvo, odnosno, smrtnu kaznu odrubljivanja glave. Znakovito je što je Tora kao kontekst za tu micvu "odabrala" situaciju onoga koji pretuče svog eved kanaani na smrt. To se smatra činom ubojstva, bez obzira na svjetsku praksu zlostavljanja robova. Po Židovskom zakonu svoje se robove ne smije zlostavljati. S druge strane, fizičko kažnjavanje koje nema za posljedicu smrt ili gubitak uda, pripada u isključiva prava vlasnika roba. (No čak i ako mu samo ispadne zub, to se smatra prekomjernim i rezultira time da rob bude pušten na slobodu.). Tora nadalje razrađuje pravila o ozljedama čovjeka, zahtijevajući od strane koja je kriva da plati naknadu štete. Poznati odlomak "oko za oko…" potaknuo je mnogo kleveta protiv Tore i judaizma time što se Godina 17 3Broj 18 Strana

Alija po alija

doslovno tumačio. Naša Usmena tradicija tumači da ovaj odlomak traži da sud izvrši sveobuhvatnu procjenu kako bi se utvrdili odgovarajući iznosi koje treba isplatiti oštećenoj strani. Sljedeći odlomak Tore bavi se ozljedama koje nanese nečiji bik (ovo uključuje sve životinje: Tora se koristi praktičnim primjerom). Mi razlikujemo povrede koje se mogu unaprijed predvidjeti, i stoga ih vlasnik mora predvidjeti (i on je za njih u potpunosti odgovoran), od onih koje su posljedica neočekivanog i neuobičajenog ponašanja životinje koja izazove povrede, za koje je vlasnik samo djelomično odgovoran. Životinju koja prouzroči smrt ljudskog bića mora se zatući kamenovanjem i od njezine lešine nitko ne smije izvući bilo kakvu korist. Tora potom raspravlja o štetama nastalim zbog jame iskopane u zemlji, koja je nemarom ostavljena bez zaštite. Gemara nabraja različite kategorije šteta. Svaki slučaj je potrebno ispitati na temelju njegovih vlastitih posebnosti, tako da to rezultira najpravednijim postupkom. Krađa životinje kako bi je se zaklalo ili prodalo kažnjava se odštetom koja je 4 do 5 puta veća od njene tržišne vrijednosti. Ovo pokazuje koliko je ozbiljna stvar ukrasti drugome ono od čega živi. Ako lopov bude uhvaćen "na djelu", te ubijen od strane vlasnika doma, postoje određene okolnosti zbog kojih će ubojica imati opravdanje, dok će u drugim slučajevima biti za to odgovoran. Ovo je vrlo osjetljiv pasus koji se bavi samoobranom i preventivnim djelovanjem da se zaštiti samog sebe. Tora nam predstavlja obje mogućnosti; Sanhedrin će morati presuditi o konkretnim slučajevima i vjerojatno

odrediti grube smjernice prema kojima će se razlikovati slučaj od slučaja. Ovdje se nalazi ishodište Tore za "Tko te dođe ubiti, preduhitri ga i ti ubij njega." Lopov koji se dobrovoljno preda bude kažnjen tako da nadoda 25% vrijednosti onoga što je ukrao (što čini jednu petinu iznosa kojega mora vratiti). Ako je lopov uhvaćen, on plaća dvostruko, ili 4-5 puta više, kao što je gore navedeno. Lopova (muškarca, ne ženu) koji štetu ne može u potpunosti nadoknaditi sud može prodati kao eved ivri kako bi otplatio svoje dugovanje. Š’liši – treća alija – 23 p’sukim – 22,4-26 Mora se isplatiti naknada za štetu koja nastane kada nečija stoka pase na tuđem posjedu, ili zbog požara koje je netko nemarom prouzročio.

Sljedeće, Tora iznosi odgovornosti starateljstva – kada netko čuva nešto što pripada nekome drugom bez da je plaćen za tu uslugu, te kada je plaćen za to. U ovo posljednje uključena je i regulativa kod iznajmljivanja. Sudovi su zaduženi da pažljivo vode sve ove vrste slučajeva. Četvrti "staratelj" je uzajmitelj koji je odgovoran za svaki gubitak osim smrti radne životinje pri normalnom tijeku posla. Muškarac koji zavede neudanu ženu obavezan je isplatiti krivičnu štetu njoj i/ili njenom ocu. I, ukoliko to ona želi, mora je oženiti. Vračanje se kažnjava smrtnom kaznom, kao i općenje sa životinjama. Prinošenje žrtve bilo kome osim B-gu kažnjava se smrću. Obraćenika na judaizam ne smije se posramljivati ili iskorištavati, ni riječima, niti materijalno. Ovi propisi u pogledu gera dodatak su na "propisane" zabrane ponižavanja i Strana 3

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija redoslijed kojim se ti darovi trebaju uzimati od uroda.

iskorištavanja drugoga. Na taj nas način Tora senzibilizira na stradanja ranjivijih članova našeg društva. Tora to izlaže u odnosu na siročad i udovicu. Isto tako, micva je posuditi novac siromašnoj osobi, te ne zahtijevati povrat posudbe dok ne stigne neki razumni prihod. Ovim je ulomkom obuhvaćeno zaračunavanje kamata na osobne zajmove. Ako je netko za osiguranje zajma uzeo posteljinu siromašnog čovjeka, ona mu se mora vraćati svake večeri da se on može njome služiti. Ovo je tek jedna od mnogih pouka Tore o g’milut hasadim. Primijetite da Tora od nas zahtijeva ponašanje koje je daleko iznad standarda svijeta, pa čak i civiliziranog svijeta. R’vi’i – četvrta alija – 9 p’sukim – 22,27-23,5

Ne proklinji suce, niti Suca (dakle, ne bogohuli), niti smijemo proklinjati naše vođe. Zamijetite da su prva dva propisa navedeni kao dvije zasebne micvot (zabrane) mada u tom retku dijele sasvim iste riječi– Elokim lo t’kalel. Ovdje se Elokim uzima tako da se odnosi na B-ga, kao i Elohim, što znači suci. Jedna misao… B-žje ime Jud-HeiVav-Hei pripada isključivo Njemu. To ime je bilo "ljubomorno" čuvano; mi ga čak niti ne izgovaramo onako kako je napisano. Ipak "drugo" B-žje ime, Elokim, kruži naokolo. Ono je jedno od sedam svetih imena koje se ne smije izbrisati. No izgleda kao da B-g to ime posuđuje za različite svrhe. Suci Beit dina nazivaju se elohim. I što je najčudnije, ta se riječ koristi za idole, kao u frazi elohim aheirim. Zbog čega bi B-g "posuđivao" Svoje ime ljudima, a kamoli poganskim božanstvima? Strana 4

Prvorođeni sinovi trebaju biti "dani B-gu" (tj. otkupiti ih kroz Pidjon haben). Prvo od krave, koze i ovce je posvećeno i zahtijeva da se s njime postupa na poseban način. Možda Tora suce naziva elohim kako bismo ideju o ljudskim sudovima uzeli vrlo ozbiljno. Mogao bi netko reći: ja nemam povjerenja u sudstvo. Suce vreba mito, itsl. Ja ću se oslanjati samo na B-ga. HaŠem želi da prihvatimo p’sak din i g’zar din pravih sudova s najvećim povjerenjem. On je Svoj žig dao autoritetu Židovskih sudova na ovaj naročiti način. Što se idolopoklonstva tiče … jedan mogući odgovor je, da bi nam se dalo do znanja da se u srži svakog oblika obožavanja nalazi element vjerovanja i poštovanja prema nekome višem od nas samih. Koliko god iskrivljena i iskvarena bila neka vrsta idolopoklonstva, duboko u sebi – čak i ako oni koji ga vrše to ne shvaćaju – ono je vjerovanje u Vrhunaravno Biće. Na ovu ideju navodi nas upotreba pojmova elohim aherim, el aher, itd. Drugi odgovor koji se nudi (a kojega mi je rekao Glavni rabin Lau) je da to sprečava narode svijeta da ne mogu reći "nije pošteno". Jednako kao što im je bio dan veliki prorok Bil’am, čije su proročke "moći" mogle parirati moćima Mošea, tako da ne mogu reći: veličina Izraela rezultat je toga što imaju Mošea, bliski odnos s B-gom, ili nešto drugo. Njihovi načini obožavanja nazivaju se avoda zara, no oni se barem mole elohim aherim. Ovo im omogućava da dođu do pravog vjerovanja u HaŠema, bilo kao bnei No’ah ili obraćenici. Ne uskrati darove uroda – t’ruma, maaser, itd. – niti nemoj pomiješati

Tora ovdje nakratko spominje zabranu uzimanja životinja od njhove majke za korban prije nego li navrše osam dana. Takav korban automatski bi bio nevaljan, m’husar z’man, vremenski manjkav. Treifa, doslovno životinju koju je rastrgala divlja zvijer i koja je ostavljena da ugine, zabranjeno je jesti ■ (čak i makar je životinja zapravo zaklana u skladu sa š’hita, obrednim klanjem), no ona se može iskoristiti na svaki drugi način. Zakonom o treifa obuhvaćene su životinje za koje se, nakon klanja, pregledom otkrije da imaju točno naznačene nedostatke. Primijetite da je pojam treifa generički za sve što je ne-košer, no on zapravo opisuje jednu vrstu ne-košera. Sudovi ne mogu saslušati jednu stranu u sporu ukoliko nije prisutna i druga strana. Ova zabrana obuhvaća i da se ne bude pod utjecajem glasina. Suci ne smiju prihvatiti svjedočenje nedostojnog svjedoka. Ako jedna osoba čini većinu, ta većina nije dovoljna da bi se nekoga osudilo na smrt ili tjelesno kažnjavanje. U svojoj slobodnoj prosudbi suci moraju paziti da ne učine ništa što bi moglo izvrnuti pravdu ili nepravedno okrenuti osjećaje suda protiv optuženog. Općenito, pravne odluke se donose većinom glasova sudaca. Suci ne smiju pokazivati naklonost, čak niti prema siromašnima. Srce suca može se sažaliti nad siromahom koji pred njim stoji u sporu s imućnim čovjekom. Zar to ne bi bio čin dobrote, cedake, pobriDivrej Tora

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: nuti se da siromašni dobije spor? Ne! Ne po cijenu pravde. Sudac želi biti dobrotvor? U redu. Želi uvjeriti bogataša da pomogne siromašnome? Lijepo. Ali pravda mora biti pošteno dosuđena. Svaka iskrivljena presuda poljuljat će povjerenje cjelokupne zajednice u pravni sustav. To je neprihvatljivo. Ako netko nađe zalutalu životinju, on će je vratiti njenom pravom vlasniku (čak i ako mu to iziskuje troškove). Ova je zapovijed povezana s izgubljenim i nađenim, čije je "osnovno" mjesto u Ki Tece. Čovjek mora pomoći čak i svom neprijatelju da svoju životinju rastereti tovara. Ova micva je jedna od nekoliko micvot koje se smatraju Židovskim konceptom sprečavanja okrutnosti prema životinjama, caar baalei hajim.

Sefer HaChinuch kaže da ako ta micva vrijedi za magarca, koliko tek više vrijedi za ljudska bića. Ako čovjek vidi bližnjeg pretovarenog svežnjevima tereta, micva je iz Tore pomoći mu s time. Razmišljajući na taj način, ako ste pretovareni i netko vam ponudi da vam pomogne nositi paket ili nešto slično – dopustite mu. Othrvajte se zamci da automatski kažete "ne hvala, mogu i sam/a". Prihvatite pomoć. Dobit ćete pomoć, a onaj koji vam je pomogao ispunit će micvu iz Tore. Hamiši – peta alija – 14 p’sukim – 23,6-19 Nitko ne smije izvrtati pravdu čak ni iskrivljavajući slučaj protiv pokvarene osobe. Držite se podalje od laži i pazite da vam spor ne počiva na indicijama i pretpostavkama. Ne uzimajte mita, čak i ako ono neće utjecati na ishod spora. Ne kinjite stranca (obraćenika?), Godina 17 5Broj 18 Strana

Alija po alija

ovo je pouka iz egipatskog iskustva. Zemlju se ima obrađivati šest godina, a počivati sedme godine, tako da sirotinja, pa čak i divljač može uživati u zemlji. Svatko se mora ustegnuti od svake vrste kreativne melaha na šabat. (Ova je micva pozitivni pandan zabrani za melaha iz četvrte zapovijedi. Ona daje pozitivni kut gledanja na šabatna ograničenja. Kao što je to dajan Grunfeld z”l sročio, mi polažemo do nogu B-žjih, Njemu u čast, Stvoritelju, različite darove i vještine koje nam je On dao za naše radne dane.) Zaklinjati se (a ponekad i samo spominjanje) u božanstvo je zabranjeno. Treba izbjegavati popularne uzvike čije se porijeklo povezuje s drugim religijama. Poticanje drugih na idolopoklonstvo (čak i bez štovanja) zabranjeno je. Hagiga prinose u Beit HaMikdaš treba donijeti na svaki od Tri blagdana. Maces treba jesti tijekom 7 dana Pesaha. Time se obilježava doba proljeća, vrijeme u kojem smo izišli iz Egipta. Ne smijemo se u Hramu pojaviti praznih ruku (nego donijeti određene blagdanske žrtve). Šavuot je blagdan Prve žetve, a Sukot označava završnu žetvu na "prijelazu godine". Od nas se očekuje da odemo u Jeruzalem na Tri blagdana. Korban Pesah ne može se držati dok u posjedu imamo hamec, niti njegov loj može preostati do jutra. Bikurim treba donijeti u Mikdaš od doba Šavuota; zabranjeno je kuhati meso u mlijeku. Šiši – šesta alija – 6 p’sukim – 23,20-25 B-g će poslati anđela (proroka) da vodi i štiti Narod nakon što uđe u

Obećanu zemlju. Moramo slušati njegove riječi, pa će naši neprijatelji pred nama padati. Ne smijemo se klanjati idolima, ni služiti im, niti učiti od djela poganih; mi moramo uništiti njihove idole. Mi moramo služiti B-gu, a On će nas blagosloviti bogatstvom i zdravljem. Š’vi’i – sedma alija – 26 p’sukim – 23,26-24,18

B-g obećava da ćemo živjeti punim životom ispunjenim zadovoljstvom, dok će naši neprijatelji pred nama zapadati u paniku i biti protjerani iz zemlje - ne brzo, već polagano, tako da narod Izraelov može napučiti zemlju kako treba. Čekajte malo! Čuda, zakoni prirode okrenuti naglavce. Pošasti. Razdvajanje mora. Mana. Voda iz ovoga i onoga. Ma pitom (kao što to kažemo u Izraelu – nešto poput ma, daj, izraz čuđenja i nevjerice, op.pr.) da ćemo zemlju Izrael zauzeti polako? Zašto ne par čuda koja će riješiti problem? Odgovor glasi da su čuda lijepa stvar, no mi ne živimo po njima. Dobijamo ih kada su nam nužna. Ali ako je svrha odlaska (dolaska) u Erec Jisrael da živimo život po Tori na mjestu koje je stvoreno za to, tada to moramo učiniti na prirodan način. U tome je razlika između zaustavljenog trenutka u Midbaru i realnog, praktičnog života u Erec Jisraelu.

Ne smijemo sklapati savez sa 7 naroda, ni s drugim idolopoklonicima, niti ćemo idolopoklonicima dopustiti da imaju svoje mjesto u Zemlji, kako nam ne bi bili zamka. Sedra završava s opisom Matan Tore, uključujući znameniti odgovor Naase v’nišma kojeg je Narod dao na ponudu da žive životom Tore. Moše ostaje na gori 40 dana i 40 noći.■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 42. Loš izbor riječi: Dužnost da se držimo zakona o hebrejskim robovima Kada stekneš hebrejskog slugu ... (Izl 21,2) 43. Proslava zaruka: Obveza da se zaruči za židovsku sluškinju Ako nije po volji gospodaru, koji se treba zaručiti s njom ... (Izl 21,8) 44. Pusti me da odem, ljubavniče: Obveza da se pomogne otkupiti židovsku sluškinju ... onda on mora dogovoriti da je se otkupi (Izl 21,8) 45. Zabranjena prodaja: židovske sluškinje

Zabrana

daljnje

prodaje

On nema ovlasti da je proda drugoj osobi jer se pogrešno ponio prema njoj (Izl 21,8) 46. Bračne dužnosti: Zabrana uskraćivanja supružničkih beneficija Ne smije joj uskratiti hranu, odjeću ili bračne odnose (Izl 21,10) 47. Smrtna kazna (1. od 4): Dužnost da je se izvrši gušenjem kada je to potrebno Tko udari drugoga tako da umre, pogubit će se (Izl 21,12) 48. Pljus!: Zabrana da se udari roditelja Onaj koji udari svoga oca ili majku, bit će pogubljen (Izl 21,15) 49. Narodni sud: Dužnost suda da izriče novčane kazne kada je to potrebno Ako se ljudi raspravljaju ... (Izl 21, 18) 50. Smrtna kazna (2. od 4): Dužnost da je se izvrši odrubljivanjem glave kada je to potrebno ... bit će osvećen (Izl 21,20) 51. Ponekad odrezak uzvraća ugriz: Dužnost da se sudi za nanošenje ozljeda od strane životinja

Ako bik probode muškarca ili ženu ... (Izl 21,28) 52. Ferdinandov posljednji obrok: zabrana da se jede životinju koja je osuđena Taj bik mora biti kamenovan; ne smije se jesti njegova mesa (Izl 21, 28) 53. Oklizneš se i padneš: Dužnost suda da sudi u slučajevima šteta do kojih je došlo zbog dovođenja u opasnost Ako čovjek otvori jamu ili ako isko-pa jamu, ali je ne pokrije ... (Izl 21, 33) 54. Opljačkali su nas!: Dužnost suda da kazni kradljivca

Strana 6

Ako čovjek ukrade bika, ovcu ili kozu ... (Izl 21,37) 55. Bik u staklani: Dužnost da se sudi slučajeve šteta koje su izazvale životinje Ako tko dopusti da njegova stoka pase na polju (Izl 22,4) 56. Gori, dušo, gori!: Dužnost sudova da prosuđuju slučajeve štete nastale zbog požara Ako izbije vatra ... (Izl 22,5) 57. Tko čuva čuvare?: Dužnost sudova da sude u slučajevima čuvara koji nisu plaćeni Ako netko da bližnjemu novac ili imetak da ga čuva ... (Izl 22,6) 58. I ostale dužnosti koje se traže: Dužnost sudova da sude i u drugim građanskim parnicama Za svaki slučaj nepravde ... (Izl 22,8) 59. Osiguranje najmodavca: Dužnost sudova saslušaju slučajeve plaćenih stražara i najmodavaca

Ako netko da bližnjemu svom magarca, bika, ovcu ili bilo koju drugu životinju ... (Izl 22,9) 60. "Ni zajmoprimac ...": Dužnost sudova da saslušaju predmete zajmoprimaca

Ako netko posudi od svog bližnjega ... (Izl 22,13) 61. Punoljetnost: Dužnost suda da novčano kazni zavodnika Čovjek koji zavede djevojku šena/zaručena ... (Izl 22, 15-16)

koja

nije

ispro-

62. Suđenja vješticama iz Salema: Zabrana da sud oprosti osuđenom vračaru Ne dopusti da čarobnica živi (Izl 22,17) 63. Začepi!: obraćenika

Zabrana

verbalno

ugnjetava

Obraćeniku se nećeš podrugivati ... (Izl 22,20) Preobraćenik je nežidov koji je smatrao podobnim da okrene leđa onom načinu života na koji je odgojen, kako bi se pridružio židovskom narodu. Od jednog do drugog kraja Tore, B-g potiče narod da vodi računa da se ne ophodi loše prema obraćenicima. On im pruža posebnu zaštitu, budući da oni koji su rođeni kao Židovi imaju očeve, stariju braću i druge članove obitelji koji će se zauzeti za njih. Obraćeniku često nedostaje takav sustav podrške unutar zajednice, stoga On osobno ispunjava tu ulogu za njih. Ima više zabrana neprijateljstva prema obraćeniku. Ova se posebno odnosi na povredu riječima. Sifra na paršas Kedošim daje primjer verbalnog ugnjetavanja. Na primjer ako se obraćeniku kaže: "Jučer si štovao idole..." (Našim rječnikom, možda bi to bilo kao: "Gle tko je Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice) Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

odjednom toliko ortodoksan!")

Ne prihvaćajte bezvrijedan iskaz (Izl 23,1)

U temelju ove micve je nadvladavanje samog sebe. Mi nismo bolji zato što smo rođeni kao Židovi i moramo biti oprezni da ne omalovažimo one koji su Židovi po izboru. B-g doista dokazuje kako gleda na to time što nas na to u Tori podsjeća najmanje 36 puta (vidi Talmud Baba Mecia 59b).

75. Porota će zanemariti ovo svjedočenje: Zabrana određenim grešnicima da svjedoče

Zabrana tlačenja obraćenika vrijedi za muškarce i za žene, u svako vrijeme i na svakom mjestu. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Baba Mecia, stranice 58b-59b. Ona je kodificirana u Šulhan Aruhu u Hošen mišpat 228. To je 252. od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 49. od 194 negativnih micvi koje se danas mogu poštivati kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacaru Hafec Hajima. 64. Dva grijeha u jednom: Zabrana da se obraćeniku nanese materijalna nepravda ... i nećeš ugnjetavati (Izl 22,20) 65. Štedjeti šibu ili ne?: Zabrana tlačenja udovice ili siročadi Ne nanosite bol udovici ili siročetu (Izl 22,21) 66. Prijatelji, Rimljani, sunarodnja-ci: Dužnost davanja zajmova onima kojima je to potrebno

Ne poseži za zlom osobom da bi zlonamjerno svjedočila (Izl 23,1) 76. Jedan glas prevage: Zabrana izvršenja smrtne kazne bez kvalifi-cirane većine Ne slijedi većinu da počiniš zlo (Izl 23,2) 77. Nepravilno brojanje glasova: Zabrana sucu da ne smije promijeniti svoj glas na: kriv je Nemojte reagirati na nesuglasice tako da se priklonite većini (Izl 23,2) 78. Većina je u pravu: Dužnost da se slijedi mišljenje većine ... slijedite većinu (Izl 23,2) 79. Obrnuta diskriminacija: Zabra-na favoriziranja siromašnih na sudu Bijednom nećeš pogodovati u njegovoj tužbi (Izl 23,3) 80. Pogodi magarca: Dužnost je pomoći čovjeku da rastereti životinju

Kada posudite novac Mojem naro-du ... (Izl 22,24)

Ako vidite da se magarac vašeg ne-prijatelja muči pod teretom ... Pomozi mu, čak i mnogo puta (Izl 23,5)

67. Gdje je moj novac?: Zabrana vr-šenja pritiska na dužnika da vrati zajam

81. Na lošem glasu: Zabrana sucu da diskriminira "grešnika"

... ne postupajte prema njemu kao vjerovnik ... (Izl 22,24)

Ne izvrćite osudu bijednika (Izl 23, 6)

68. Supotpisnici i javni bilježnici: Zabrana da se sudjeluje u zajmu koji uključuje kamate

82. Posredni dokazi: Zabrana izvršenja kazne nad okrivljenikom bez dokaza

... ne nameći mu kamate (Izl 22,24)

Ne kažnjavajte nedužnog ili praved-nika (Izl 23,7)

69. Nepoštivanje suda: zabrana da se proklinje suca

83. Ali što je s glavnim konobarom?: Zabrana sucima da prihvaćaju mito

Nećeš proklinjati "elohima" (Izl 22, 27) 70. Nezamislivo: Zabrana bogohu-ljenja Nećeš proklinjati "Elokima" (Izl 22, 27) 71. Blaćenje: Zabrana proklinjanja šefa države Nemojte proklinjati vladara svog naroda (Izl 22,27)

Nemojte prihvaćati mito ... (Izl 23,8) 84. Slobodno vrijeme: Dužnost da se ono što urodi na subotnju godinu preda kao urod bez vlasnika

U sedmoj (godini), ostavit ćeš (zemlju) na miru, i nećeš je obrađivati ... (Izl 23,11)

72. U kvaru: Zabrana odvajanja de-setine pogrešnim redoslijedom

85. Menuha v'simha: Dužnost da se odmara na šabes

Ne odgađaj svoj prinose od uroda i polja (Izl 22,28)

Micva br. 32, u "Deset zapovijedi", je negativna micva: zabrana obav-ljanja djela kreativnog rada na šabat. Ova je micva pozitivna: obveza da se odmara na šabes. Šabes je toliko važan da je njegovo držanje i pozitivna i negativna micva. (Sefer Hahinuh ističe da je šabes toliko važan da Tora ponavlja našu obavezu da ga poštujemo punih dvanaest puta!)

73. Pseća hrana: Zabrana da se jede smrtno ranjena životinja Nemojte jesti mesa životinje koja je bila rastrgana na polju (Izl 22,30) 74. U odsutnosti: Zabrana sucima da slušaju svjedočenje ako je jedna stranka odsutna

Godina 17 7Broj 18 Strana

Sedmoga dana ćeš se odmarati (Izl 23,12)

Kao što smo spomenuli u micvi br. 32, odmaranje na Strana 7

(nastavak sa 7. stranice) Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

šabes ne znači nužno ono na što ljudi misle kada na drugim jezicima spominju "odmor". Ono znači suzdržati se od rada. U našem se jeziku vožnja čini "mirnijom" od hodanja, u konverzacijskom smislu, ali hodanje je zapravo "spokojno", jer vožnja zahtijeva zabranjene oblike rada. Ipak, za nas je također važno "od-marati se" i u konvencionalnijem smislu. U Knjizi Izaije, poglavlje 58, prorok nam govori: "Ako obuzdaš korake svoje zbog šabesa i suzdržiš se od svog poslovanja na Moj sveti dan, ako šabes smatraš nasladom i častiš B-žji sveti dan time što se nećeš baviti svojim svakodnevnim poslom i raditi svoje uobičajene poslove ili raspravljati o svjetovnim stvarima, onda ćeš uživati u B-gu..." (13-14). Ovi stihovi definiraju neke oblike odmora koje naš "odmor" na šabes ima. Mi ne trčimo (osim u šul ili da bismo izvršili micvu), ne radimo stvari koje nisu "šabosdik" (kao što je pripremanje na šabes za poslije šabesa) i ne raspravljamo o stvarima koji nisu prikladne za šabes, kao na primjer o poslu. (Ta su načela poznata kao hiluheha, hefceha i daber davar, o njima se govori u Šabes zemiros u pjesmi Ma jedidus.) Obveza da se odmara na šabes obavezuje muškarce i žene u sva vremena i na svakom mjestu. Ona je predmet gotovo cijelog talmudskog traktata Šabos, ali intenzivno počinje na 51b. Kodificirana je u Šulhan Aruhu posebice u Orah hajim 246 i 305. Ona je 154. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 20. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu poštivati kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Hafec Hajima. 86. Tako mi…: Zabrana kletvi u ime idola Imena drugih "bogova" nećete zazivati ( Izl 23,13) 87. E Pluribus Madiah: Zabrana navođenja Židova na

idolopoklonstvo ... i neka ne izađe iz vaših usta (Izlazak 23,13) 88. Dar kuće: Dužnost da se prinese blagdanski prinos na tri Blagdana Svake godine slavit ćete tri Blagdana za Mene (Izl 23,14) 89. U pola dana: Nemojte klati pashalnu žrtvu dok se kvasno još nalazi unaokolo Nemojte ga žrtvovati na kvasnom ... (Izl 23,18) 90. Nikada ne ostavljajte za sutra: Zabrana da se salo pashalne žrtve ostavi preko noći ... i nemojte ostavljajte salo Moje blagdanske žrtve do jutra. (Izl 23,18) 91. Iznad plantaže voćaka: Dužnost razdvajanja i donošenja prvih plodova Donijet ćete najljepše od vaših prvih plodova u Dom B-žji (Izl 23,19) 92. U raju nema cheeseburgera: Zabrana kuhanja mesa i mlijeka zajedno Nemojte kuhati jare/janje u mlijeku njegove majke (Izl 23,19) 93. Posljednje uporište Kanaanaca: zabrana sklapanja sporazuma sa sedam kanaanskih naroda Nećete sklopiti sporazuma s njima ni njihovim idolima (Izl 23,32) 94. Klopka: Zabrana omogućavanja idolopoklonicima da borave u Zemlji Izrael Ne smiju boraviti u vašoj zemlji, zato da te ne navedu da sagriješiš protiv mene ... (Izl 23,33)■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 96. Negativna je zapovijed ne jesti nikakva krilata stvorenja koja se roje kao što Pismo kaže, Svi krilati kukci su za vas nečisti; nećete ih jesti. (D'varim 14,19). To su ne-košer vrste skakavaca, muha, komaraca, pčela, osa, i tako dalje. Ako tko pojede količinu veličine masline od njih, treba biti bičevan. Čiste košer vrste skakavaca, međutim, dozvoljene su za jelo. Oni imaju tri oznake čistoće: štogod ima četiri noge, i četiri krila koja pokrivaju veći dio duljine i obujma njihovog tijela, i dvije noge sa zglavcima kojima skaču. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za Strana 8

muškarca tako i za ženu. ■ 97. Negativna je zapovijed ne jesti niti jedno stvorenje što gmizi po zemlji kao što Pismo kaže, I sve životinjice koje gmižu po zemlji odvratne su: neće biti za jelo. (Va-jikra 11,41). "Stvorenja koja gmize po zemlji " oznaka je za zmije, škorpione, bube i crve. Tkogod pojede od njih čitavo stvorenje treba ga bičevati. A ako nije pojeo čitavo, onda ako je pojeo količinu veličine masline treba ga bičevati. Sva stvorenja što gmize koja se pojedu zbrajaju se zajedno u mjeru veličine masline. Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ženu.■ Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook: Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserles iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi. Dio I: Orah hajim Poglavlje

–

Popodnevne

večernje molitve; vladanje po noći

ska sunca (233,1). Večernju Š'ma

Nakon što ode u krevet, osoba tre-

treba kazati odmah nakon što pa-

ba kazati prvi odlomak Š'ma, blago-

dne mrak (235,3). Ako je zajednica

slov "... Koji baca mrežu sna na moje

kaže ranije, jer ranije kažu večernju

oči ...", i druge stihove; nakon toga

Poslijepodnevna se Šmone Esre

Šmone Esre, treba je ponoviti, bez

ne bi trebao raditi više ništa (vidi

može kazati od pola sata iza podne-

blagoslova, nakon mraka (235,1).

239,1). Trebao bi se pokriti kad se

va, ili po mogućnosti pola sata na-

Trebalo bi je reći prije ponoći, ili ako

razodjene, tako da ne leži gol (239,2;

kon sredine poslijepodneva, gdje se

je moguće prije zore (235,3); ako je

vidi i 241,1). Odnose sa svojom že-

za "sat" uzima 1/12 vremena izme-

potrebno, može se kazati sve do iz-

nom trebao bi održavati u redovi-

đu izlaska sunca i zalaska sunca

laska sunca, ali bez izgovaranja bla-

■ tim razmacima (vidi 240,1), osobito

(233,1). Može je se kazati sve do za-

goslova "Daj da legnemo ..." (235, 4),

u noći nakon njezinog mjesečnog

laska sunca, ili prema nekim, 1 - 1/4

i ako se tako učini, Š'ma za sljedeće

uranjanja, noć prije nego što ide na

sata prije zalaska sunca (233,1). Ne-

jutro ne smije se kazati do nakon

put ili kad god ona pokaže da to

ki prvo kažu odlomke o dnevnoj

izlaska sunca (58,5). Prema nekima,

želi (240,1). Njegove namjere ne bi

hramskoj službi; nakon toga slijedi

ako se propusti reći Š'ma tijekom

smjele biti za njegovo vlastito zado-

Psalam 145 i (ako je prisutno deset

dana, to se može nadoknaditi tako

voljstvo, već da ispuni svoju obvezu

muškaraca) Kadiš (234,1). Ako je

da je se kaže dvaputa navečer, i obr-

prema svojoj ženi i prema zapovije-

vremena malo, zajednica govori

nuto (58,7). Dva blagoslova se kaže

di da imaju djecu (240,1.8). O pri-

prva tri blagoslova, uključujući Ke-

prije večernje Š'ma i dva nakon nje;

mjerenom pristupu i ponašanju tije-

dušu, zajedno s predmoliteljem

vidi 236,1. Neki također govore 18

kom odnosa vidi 240,2-5.8-10. Par

(232,1).

stihova koji počinju sa "Neka bi na-

ne bi trebao održavati odnose ako je

Kada se približi vrijeme za poslije-

še oči vidjele ...", i završavaju s bla-

netko drugi u prostoriji (osim malog

podnevnu Šmone Esre, čovjek koji

goslovom "... Kralja u njegovoj sla-

djeteta, vidi također 240,16) budan

je još nije rekao ne bi trebao zapo-

vi ..." (vidi 236,4); ali ne bi trebalo

(240,6.13) ili ako se tamo nalaze sve-

četi veliki obrok, šišanje, kupanje ili

biti nepotrebnih prekida između

te knjige, osim ako su primjereno

bilo koji rad ili posao; vidi 232,2-3.

prvog blagoslova nakon Š'ma ("...

pokrivene (vidi: 240,6). Oni ne bi

Isto tako, kada se približi vrijeme za

koji je izbavio Izrael") i Šmone Esre

trebali imati odnose na početku ili

večernju Š'ma, osoba koja je još nije

(vidi 236,2-3). Predmolitelj ne pona-

na kraju noći (240,7) ili ako nije mra-

kazala ne bi trebala početi jesti; vidi

vlja večernju Šmone Esre, a Taha-

čno (240,11). Muškarac ne bi trebao

235,2. Ako je moguće, ruke bi tre-

nun se ne kaže (237,1).

imati odnose u doba gladi ili drugih

balo oprati prije kazivanja ovih

Proučavati Toru noću još je važni-

molitava, čak i ako su čiste; vidi

je nego li proučavati je tijekom dana

233,2.

(238,1). Osoba koja nije uspjela do-

Večernja Šmone Esre se može po-

vršiti svoju kvotu učenja Tore tije-

četi kazivati nakon što padne noć, ili

kom dana trebala bi je odmah zavr-

prema nekim, 1 - 1/4 sata prije zala-

šiti te noći (238,2).

Godina 17 9Broj 18 Strana

nevolja osim ako je bez djece; vidi 240,12. O opasnostima pretjeranog ■

uživanja u seksu vidi 240, 14; o situacijama u kojima se odnosi

preporučuju vidi 240,15. ■

Strana 9

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Zakon i red Treba li glavna svrha Zakona o sudovima biti da postavi načela što je ispravno, a što pogrešno ili da čuva zakon i red? Koje od toga nastoje postići dijelovi Tore koji se bave pravnim stvarima?

• Ispitajte zakone koji su predstavljeni u paraši Mišpatim (i u drugim pravnim dijelovima Tore). Koje vrste zakona su uključene? Kako su oni formulirani (jesu li to uvjetne ili apsolutne tvrdnje?) Koje kazne su uključene? Na što nam to ukazuje u vezi svrhe pravnog kodeksa Tore?

• Koliko su slični drugi bliskoistočni pravni kodeksi? Što nas razlike među njima mogu naučiti o temeljnim vrijednostima svake kulture i njihovim konceptima pravde? • Biste li za Toru rekli da je ona u cijelosti pravni kodeks? Zašto da ili zašto ne? O fetusima, promatračima i ubojstvu Šemot 21 govori o slučaju u kojem je trudna žena ozlijeđena u kavgi, što

je dovelo do pobačaja ili preranog rođenja djeteta. Stihovi obiluju nejasnoćama, i time čine predmetni zakon nejasnim. Proletite kroz stihove i raspravite o sljedećem:

• Što nas ovaj slučaj može naučiti o tome kakvo je stajalište Tore u pogledu statusa fetusa? Smatra li ga se samosvojnim nezavisnim bićem, Strana 10

nimalo drugačijim od bilo

strašivanje? Što ovaj zakon

kojeg ljudskog bića? Ili ga se

predlaže? Je li to pravilo ili

smatra samo dijelom majči-

izuzetak u Tori?

nog tijela ("‫)" עבה ״מה ״א ע‬, što dovodi do manje krivnje ako dođe do pobačaja? Koja pitanja u tekstu utječu na vaš odgovor?

• Ako je netko namjeravao ubiti neku osobu, ali pogreškom ubije drugu, na koji način treba gledati na taj čin? Da li je to zločin za smrtnu kaznu, budući da je bila uključena namjera ili je to slučajno ubojstvo, budući da

• Velika većina talmudskih mudraca donosi sud da u slučaju tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali, je li to jednostavno tumačenje stihova u Tori? Da li se pešat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske presude? Ako da, zašto? I, što je najvažnije, kako pomiriti pešat i deraš? Prednosti Šemite

žrtva nije bila cilj ubojstva?

Koja je svrha Šemite? Dok se Ram-

Što nas slučaj trudnice–pro-

ban usredotočuje na to kako godina

matrača uči o zakonu?

pomaže duhovnom rastu pojedin-

Oko za oko

ca i povećava njegovo priznavanje

Hašema, Shadal naglašava kako

Kao kazna za određene vrste fizi-

godina ugrađuje društvenu jedna-

čkog napada Tora iznosi načelo ka-

kost i brigu za one koji su imali ma-

zne "mjera za mjeru", obznanjujući

nje sreće. Za razliku od Rambama

da čovjek daje "oko za oko, zub za

koji sugerira da Šemita služi prak-

zub" itd.

tičnoj svrsi održavanja zemlje zdra-

• Da li je to najčasniji oblik pravde, ili "okrutna i neobična" kazna? • Prilikom određivanja kazni za zločine, koji od sljedećih ciljeva treba imati prioritet: naknada žrtvi, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili za-

vom i plodnom.

• Je li moguće da su neke zapovijedi postavljene samo s uporabnom svrhom? Kojim drugim micvot je dano isto takvo objašnjenje? ■

• Da li Tora podupire kapitalizam ili socijalizam? Što sugeriraju zakoni Šemita? • Na koji način su Šemita i Šabat slični? Koje su koristi dobivene od prisilnog odmora i uzdržavanja od posla?■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Uvjetno predanje nije predanje Ovotjedni odjeljak pun je svega i

No, onaj tko na odnos gleda na na-

svačega. Pogodili ste, riječ je o uboj-

čin da želi biti siguran što će taj od-

stvima, otmicama, divljim bikovi-

nos njemu donijeti, on prije preda-

ma, kamenovanju volova, opasnim

nja želi znati točno što ga čeka. Pro-

grabama, vješticama, zavođenju, da-

blem je jedino u tome što je život

vanju zakletvi i ropstvu. Tu je i je-

prevrtljiv. I ništa ne može pripre-

dan od najlošije shvaćenih stihova u

miti ljude na izazove zajedničkog

Tori: 'oko za oko' - koji se naravno

podizanja djece, ili na teške fizičke i

odnosi na financijsku nadoknadu

mentalne bolesti od kojih supružnik

štete.

može oboljeti, ili na suočavanje sa teškim gubicima i profesionalnim

Ovotjedna parša sadrži i kaznu za

padovima. Zato je brak samo za one

onoga tko udari svoje roditelje: smr-

čija je primarna svrha u odnosu da

tna kazna - netko tko dar života po-

daju. A za one koji traže samo ■ ono

dcjenjuje toliko da je u stanju udariti

što mogu dobiti od odnosa, bolja bi

onoga tko mu je život podario, ne zaslužuje sudjelovati u životu koji je za njega od tako male vrijednosti.

mogla biti opcija da žive zajedno tat toga sretniji brakovi? Parovi koji

sve dok im se čaša ne prelije - jer

žive zajedno prije braka zapravo

uistinu hoće - i zatim uspostave ne-

Kada je B-g ponudio Toru židov-

imaju 33% veću stopu razvoda od

ki novi odnos. To je drugačija para-

skom narodu, njihov odgovor je bio

onih koji to ne prakticiraju. Izgleda

digma, svojstvena generaciji koja je

'bit ćemo vjerni, čak i prije no što

da je najbolji razlog za to da ne živi-

spremna dugoročno ispunjenje za-

znamo što ona kaže.' Izgleda kao da

te zajedno prije braka, upravo to što

mijeniti za trenutno zadovoljstvo.

je to bio pravi podvig vjere. Prije

Brak predstavlja zadovoljstvo sta-

nego se obavežeš, svakako bi trebao

vljanja tuđih potreba ispred svojih.

znati u što točno ulaziš. No u stvarnosti, nijedan smislen odnos ne može biti drugačiji nego da si bezuvjetno vjeran. Kad bi roditelji unaprijed znali svaki detalj teškoća s kojima će se

Roditelji čine sličnu stvar u odnosu

Nijedan smislen odnos ne može biti drugačiji nego odnos bezuvjetne vjernosti

suočiti u odgoju djece, siguran sam

na svoju djecu. Oni ne moraju unaprijed znati što će to sve sa sobom donijeti. Jer uvjetno roditeljstvo nije roditeljstvo. Isto bi trebalo vrijediti i u braku: odnos vrijedi više od detalja - i stoga je vrijedan žrtvovanja.

da ne bi bilo problema sa prenapu-

Jednako tako, na Sinaju je židovski

čenošću svijeta. Kada bi ljudi znali sve probleme koji ih čekaju u braku

je time veća vjerojatnost da će vaš

narod rekao da je spreman obave-

- prije no što uđu u brak - sigurno bi

brak potrajati.

zati se - iako nije znao što točno B-g

razmislili dva puta. Zanimljivo je da danas ljudi pokušavaju saznati sve čemu se predaju u braku na način da prije braka neko vrijeme žive zajedno. To je iskustvo zvano 'probaj prije no što kupiš'. No, jesu li rezul-

Godina 17 11 Broj 18 Strana

I zbilja, očigledno je zašto bi to trebalo biti tako. Onaj tko na odnos gleda kao na

ima na umu, jer ono što vrijedi je odnos, a ne detalji. Šabat šalom ■

priliku da daje spreman je obavezati se bez da zna sve detalje. Davanje je davanje, štogod se tražilo od nas.

Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi David Stav:

Zlouporaba moći Nakon što nas je upoznala sa idealima Deset zapovijedi, koje će kasnije služiti kao temeljne vrijednosti ljudima diljem svijeta, Tora nas vraća u stvarnost te u parši Mišpatim započinje nabrajati načine na koje te vrijednosti možemo primijenjivati u svakodnevnom životu. Međutim, prije nego počne s detaljima, Tora na kraju prethodne parše Jitro kaže: "Ne uzlazi k žrtveniku mojemu uza stepenice, da se ne otkrije pred njim golotinja tvoja!" (Izlazak 20,26) Drugim riječima, ako čovjek želi izgraditi žrtvenik na kojem će prinositi žrtve, od njega se traži da ne gradi stepenice do žrtvenika, već da napravi ravan put kako njegova golotinja ne bi bila otkrivena dok se penje prema žrtveniku. Odmah nakon toga, čitamo prvi stih parše Mišpatim: "A ovo su zakoni koje ćeš im postaviti". (21,1) Postavlja se očigledno pitanje: Koja je poveznica između ova dva stiha? Površno gledano, nema je. Jedan stih bavi se zakonima o žrtvama i stepenicama do žrtvenika, dok drugi uvodi u pravni i izvršni sustav. Mogli bismo reći da je veza između dvaju stihova čisto tehničke prirode, te da se nalazi u činjenici da se mjesto zasjedanja Sanhedrina – suda drevnog Izraela – nalazilo u Jeruzalemu, blizu mjesta tog žrtvenika. Međutim, naši mudraci otkrivaju mnogo dublju poveznicu između stihova. U periodu Talmuda, zajednica bi sjedila na tlu i bilo tko, tko bi hodao među njima, izgledao bi kao da im hoda po glavama. Stoga je rabi Elazar naučavao, "Kako da sudac ne staje na glavu svetog naroda? Stoga tekst kaže: 'Nećeš se uspinjati stepenicama', i nakon toga kaže 'Ovo su zakoni koje ćeš im postaviti…'" Naši mudraci povezuju ideju penjanja stepenicama do žrtvenika sa Strana 12

sudskim sistemom. Kako je sve to povezano sa problemom otkrivanja golotinje? Mudraci su razumjeli jasnu poveznicu između čovjekova osjećaja dominacije nad drugima, i toga da čovjek može pokušati izraziti moć i iskoristiti prednosti u odnosu na one koji su pod njegovom kontrolom.

Sudac koji se uspinje stepenicama do žrtvenika, misleći da je on kralj svijeta te da su svi ostali pod njegovom vlašću, završit će tako da će se otkriti njegova golotinja. To će mu se, najjednostavnije rečeno, dogoditi zato jer na druge gleda kao na one koji zaslužuju biti iskorišteni – pa čak i seksualno iskorišteni. Njegovo otkrivanje, kao što je opisano u stihu, može se također tumačiti i metaforički kao čovjekova oholost koja služi tome da otkrije čovjekovu sramotu. Zanimljivo je da rabini postavljaju drugo pitanje: Zašto tekst kaže, "… a ovo su zakoni koje ćeš postaviti pred njih…", umjesto "… ovo su zakoni kojima ćeš ih poučiti"? Nakon svega, zakoni bi trebali biti naučavani i naučeni, a ne postavljeni. Njihov je odgovor da je postavljanje zakona također povezano i sa sistemom kazni. Zakoni su osmišljeni da sucima daju u ruke i štapove i bičeve, a ne samo knjige zakona. Drugim riječima, samo davanje lekcija na sudu nije dovoljno. Sudski sistem je više od pukog teoretskog

beit midraša te su mu potrebna njegova vlastita sredstva kažnjavanja. Ona uključuju policijsku moć, štap, bič, zatvor itd. To je potrebno i zato je taj sistem tako zastrašujuć. Čovjeku koji misli da ima apsolutnu moć nitko ne može reći što da čini, osobito kad se stvari događaju neprimjetno i kada ostatak populacije ne prati što se događa. Prije no što čovjek shvati što se dogodilo, njegov osjećaj dominacije može mu zavarati zdrav razum i njegove vrijednosti. Stoga Tora bira karakteristične stihove koji utjelovljuju vrijednosti ■ Deset zapovijedi i to u sljedećoj poruci: skromnost je na prvom mjestu. Nemoj pretpostavljati da vladaš nad onima koji su ti podređeni, tkogod oni bili. Mudraci nastavljaju tu misao te kažu da zapovijed da se do žrtvenika postavi ravan put umjesto stepenica upućuje na zahtjev da se sudske presude odmjere umjereno. Po putu prema žrtvenika moramo hodati ne dižući noge kao da hodamo stepenicama. Upravo zbog toga što društvo treba sudski sistem i pravednu policijsku silu, važno je da taj sistem ostane umjeren te da se odluke donose sa velikim oprezom. Moć koja mu je povjerena nikada se ne smije zloupotrijebiti da bi se one najranjivije, socijalno ili ekonomski, povrijedilo ili da bi umanjilo odgovornosti drugih na pozicijama vlasti, iz straha da će izgubiti svoj položaj. Nema razlike u tome je li riječ o višim predstavnicima zakona, ili drugim sucima. Čovjek mora biti umjeren i ponizan. Kada oni koji su odgovorni za provođenje zakona i suđenje drugima budu poslušni tim temeljnim pravilima, oni neće biti krivi za otkrivanje golotinje i više neće svjedočiti ovim vrstama skandala koji se u našem društvu prečesto događaju. Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice) Rabbi David Stav: Usamljenost Zanimljivo je da naš tjedni odjeljak Tore, Paršat Mišpatim, koji donosi osnovna načela našeg pravosudnog sustava - zakone koji se tiču slugu, ubojica i drugih kriminalaca, posebne kazne koje se dosuđuju svim vrstama kaznenih djela, pravilnu primjena pravila o dokazima, donošenje presuda prema pravilu većine i još mnogo toga, sadrži jedan zločin bez ikakve kazne. Nijedna sudom izrečena kazna nije povezana s kršenjem zakona, "Ne smijete ugnjetavati nijednu udovicu ili siroče" [Izl. 22,21]. Zašto to? Odgovor dolazi u sljedećim stihovima, gdje Svemogući obećava: "Ako ga ugnjetavate, [pazite], jer ako zavapi k Meni, sigurno ću čuti njegov vapaj. Rasplamsat će se moj gnjev i ubit ću mačem vas, i vaše će žene biti udovice, a vaša djeca siročad" [isto, 22,22-23]. B-g obećava da neće čekati na to da vlasti učine nešto. Umjesto toga, On će reagirati izravno, izričući oštre kazne svakome od nas. Zašto bi On to učinio? Zašto B-g ne dopušta pravosudnom sustavu koji je odgovoran za održavanje reda i zakona da i po ovom pitanju presuđuje? Treba li cijelo naše društvo patiti jer nadležna tijela ne reagiraju na ono što je učinjeno tim ljudima? Tražeći odgovor na ova pitanja, bilo bi nam potrebno da se ponovno prisjetimo kako započinju ti stihovi. Tora nas upozorava da ne izazivamo patnje udovicama i siročadi. To je samo po sebi zagonetno: s obzirom da je jedno od osnovnih načela Tore ljubav prema drugim ljudima i briga za njih, proizlazi da je zabranjeno izazivanje bilo kakve nevolje udovicama i siročadi. Ako je tako, zašto je potrebno da Tora naglasi zabranu u vezi udovica? Štoviše, svi se zakoni jasno primjenjuju na sva ljudska bića, pa zašto onda Tora Godina 17 13 Broj 18 Strana

Zlouporaba moći treba naglasiti riječi "bilo koja udovica"? Doista, Raši (u Francuskoj, 11. stoljeća), jedan od najvećih komentatora Tore, komentira na ovaj redak: "Isto se odnosi na sve ljude, ali Sveto pismo govori o uobičajenoj situaciji, jer su oni [udovice i siročad] ranjivi i često ugnjetavani." Budući da ih Tora izdvaja i poklanja im posebnu pažnju, ovo bi nas moglo dovesti u zabludu da pomislimo da se zabrana nanošenja patnje udovici odnosi konkretno na staricu koja bespomoćno leži zapuštena na krevetu staračkog doma ili u svom oronulom stanu. Ovdje nije riječ o tome. Redak naglašava da ne smijemo mučiti NIJEDNU udovicu,

Svaka osoba koja se osjeća potpuno samom smatra se udovicom ili siročetom, ostaje sama suočena sa svijetom

a u Midrašu su naši učenjaci komentirali da Tora želi naglasiti da se ova zabrana odnosi i na moćne i bogate udovice, kraljice i plemkinje. Što je to u stanju u kojem se nalaze udovice što zahtijeva izravnu B-žansku intervenciju, čak i za žene koje su prilično moćne? Gaona iz Vilne, jednog od najvažnijih litvanskih židovskih mislilaca iz 18. stoljeća, njegova je stara majka upitala što bi trebala reći na Nebeskom dvoru kad dođe njezino vrijeme. Odgovorio joj je da bi trebala reći svom Nebeskom domaćinu da je u zemaljskom svijetu bila udovica dvadeset i pet godina. To će učiniti

da se Vrata neba za nju otvore. Udovice ne moraju biti fizički slabe. Umjesto toga, prva i najvažnija definicija udovica i siročadi jest da su sami. Što će biti s njima? Tko će se pobrinuti za ono što im je potrebno? Ideja je, da se svaka osoba koja se osjeća potpuno samom smatra udovicom ili siročetom, bez obzira na njeno ekonomsko stanje. On ili ona se osjeća kao da je zaštitni mjehur koji ga/je obavija nestao i sada ostaje sam/a suočen/a sa svijetom. Kao društvo, mi moramo odigrati središnju ulogu u suzbijanju ovog strašnog osjećaja usamljenosti. Mi možemo pružiti financijsku pomoć i podršku, ali to nije dovoljno, jer nas to neće uvijek učiniti dovoljno osjetljivima na njihove potrebe. Udovica i siroče mogli bi se čak obratiti vlastima, ali prema njima se možda neće uvijek pravilno postupati. Stoga je važno da Tora naglasi da B-g pravdu tim ljudima donosi neposredno. Tora ne precizira što se u konačnici dogodilo nakon žalbe sudovima, ali time što ostaje nijema po tom pitanju, implicira da bi se i tada mogle pojaviti nepravde. U tom kontekstu, Tora prenosi dvije poruke. Prva je usmjerena na nas: svi smo odgovorni za dobrobit udovica, siročadi i onih koji su usamljeni. Ovo je jedan od trajnih neuspjeha društva. Druga poruka upućena je ovim ranjivim pojedincima koji su prerano ostali sami. B-g im kaže: ‘Niste sami. Čak i ako osjećate da ste ostali sami i da se suočavate s bezosjećajnim svijetom, pravda postoji.‘ Kad bar udovice i siročad među nama nikada ne bi morali zavapiti Nebesima, jer smo mi, društvo koje ih okružuje, uvijek obraćali pažnju na njihov težak položaj. ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Ephraim Buchwald:

“Pravilo većine“ Ovotjedna parša, parša Mišpatim, jedna je od sadržajno najbogatijih parši u cijeloj Tori. Mišpatim, što znači 'zakoni' ili 'pravila', služi kao temelj židovskog sudskog sistema. Parša Mišpatim četvrta je na listi po broju zapovijedi koje sadrži – riječ je o 53 od ukupno 613 zapovijedi Tore – 30 negativnih i 23 pozitivne. Mnoga fascinantna drevna pravila nalaze se u parši Mišpatim te nam pokazuju kako je napredan bio drevni izraelski sudski sistem te koliko je relevantan u odnosu na današnja vremena. Među najfascinantnijim zakonima jesu oni koji se odnose na prekršaje za koje je propisana smrtna kazna. Mnogi učenjaci tvrde da koncept "vladavine većine" potječe iz sudske prakse drevnih Grka i Rimljana. Studenti klasične povijesti znaju da se ta praksa u Grčkoj sastojala od građanskih skupova u drevnoj Agori gdje su oni koji su pravili najveću buku, prevladali u glasanju. To je teška demokracija na djelu ili "vladavina većine" kakvu poznajemo danas.

Međutim, Tora govori o principu "vladavine većine" mnogo stotina godina prije Grka i Rimljana. Tora u Izlasku 23,2 kaže, "Ne povodi se za mnoštvom da činiš zlo; niti svjedoči u parnici stajući na stranu većine protiv pravde." (Doslovno značenje drugog dijela stiha je "slijedi većinu.")

Kao što često ističemo, najvažnija stvar u judaizmu je svetost ljudskog života. Stoga, rabini često rade sva legalna prevrtanja kako bi sačuvali nečiji život. U drevnom Izraelu, prekršaji za koje je propisana smrtna kazna morali su se iznositi pred sudom od 23 ili 71 suca, te je, kao što kaže Tora, odluka većine prevagnula. Tako bi, ako je sud brojio 23 člana, a 12 sudaca je glasalo za oslobađanje optuženika te 11 za osudu, optuženik bio oslobođen. Slično tome, na velikom sudu od 71 člana, ako bi 36 glasalo za oslobađanje od krivnje, a 35 za kažnjavanje optuženoga, većina bi prevagnula i optužen bi bio oslobođen krivnje. Za oslobađanje optuženika, sve što je bilo potrebno je jedan glas više.

Međutim, Raši tumači stih u Talmudu, da čovjek ne smije slijediti većinu kako bi činio zlo. Zato židovski zakon zahtijeva da u slučaju osude moraju biti barem 2 glasa više za osudu, dok je u slučaju oslobađanja od krivnje, dovoljan jedan glas više za oslobođenje. Očigledno, zbog čudnog broja sudaca, potrebna je većina od troje ljudi. Tako, ako je 12 sudaca glasalo za osudu, a 11 za oslobađanje, ili na velikom sudu, 36 za osudu, a 35 za oslobađanje, optuženik ne bi mogao biti osuđen. Potrebna je većina od dvoje, odnosno, u stvarnosti, većina od■ troje. Odnos potreban za osudu trebao bi biti 13 prema 10 ili 37 prema 34. Još jedno fascinantno pravilo, očigledno utemeljeno na prethodno spomenutim stihovima koje nalazimo u Talmudu Sanhedrin 17a, jest da ako cijeli sud proglasi optuženika krivim, 23 prema 0 ili 71 prema 0, optuženik ne može biti osuđen. To što nema nijednog glasa neslaganja, upućuje na to da suci svoju odgovornost nisu shvatili ozbiljno. Rabi Akiva je rekao da je on bio živ u vrijeme kada su sudovi presuđivali u slučajevima u kojima je bila propisana smrtna kazna, nitko ne bi bio osuđen na smrt jer bi on uvijek našao legalan način da optuženik bude oslobođen. Još jedno nevjerojatno pravilo je da, ako bi student koji je sjedio na sudu i pratio proceduru suđenja, predložio oslobođenje optuženog, taj bi student odmah napredovao i postao članom suda, kako bi pomogao spasiti život optuženog. Na sudu su mlađi suci uvijek prvi iznosili svoje mišljenje, kako na njih ne bi utjecalo mišljenje starijih sudaca te tako svoje mišljenje ne bi mogli slobodno izraziti.

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald: U judaizmu nema dvostruke ugroženosti. Stoga, ako je optuženik proglašen pravednim, a novi dokaz upućuje na to da je kriv, taj novi dokaz nije dopušten jer sudski proces jednom zaključen, ne može se više otvoriti. Međutim, ako je optuženik proglašen krivim, uvijek se može iznijeti novi dokaz koji bi išao u prilog njegovom oslobađanju.

Pravila o dokazima u slučajevima prekršaja za koje je propisana smrtna kazna ekstremno su rigorozna i kompleksna. Da bi netko bio osuđen za takav prekršaj, neophodno je da su ga dvojica 'košer' svjedoka prije počinjenja tog djela upozorili da je kazna za ono što želi učiniti smrt, te da su mu konkretno istaknuli o kakvom obliku smrtne kazne se radi. Svjedoci u ovakvim slučajevima moraju biti muškarci, ljudi visoke reputacije, koji nisu u srodstvu sa žrtvom, počiniteljem ili drugim svjedokom, te da se drže svih zapovijedi. Žene su isključene iz svjedočenja u ovakvim slučajevima jer su pogubljenje onih koji su proglašeni krivima najčešće vršili sami svjedoci - žene treba poštedjeti traume u kojoj bi trebale pogubiti prekršitelja. Tako je 50% mogućih svjedoka automatski eliminirano, što podcrtava činjenicu koliko judaizam cijeni život. Čak i ako 100 svjedoka svjedoči zločinu, ali među njima su otac i sin, svih 100 svjedoka je diskvalificirano od svjedočenja, jer su među njima srodnici. Ne samo da svjedoci moraju upozoriti počinitelja i konkretno navesti kakva je kazna za to djelo, već počinitelj mora odmah obznaniti da je čuo upozorenje i kaznu. Međutim, indirektni dokazi nisu dopušteni. Primjerice, čak i da su svjedoci vidjeli počinitelja kako drži nož nad srcem žrtve, ali zbog trenutne distrakcije nisu vidjeli trenutak u koGodina 17 15 Broj 18 Strana

“Pravilo većine“

jem je počinitelj zario nož u prsa žrtve, već su samo vidjeli krvavo oružje nakon toga, počinitelj ne bi mogao biti osuđen jer dokaz nije potpun. Mjesto pogubljenja trebalo je biti udaljeno barem jedan dan od suda, tako da se može dati na vremenu novim svjedocima koji bi mogli doći i svjedočiti u korist oslobađanja optuženog. Prema nekim mišljenjima, osuđeni prekršitelj nije mogao biti pogubljen sve dok se nije dobrovoljno složio sa svojim pogubljenjem. Neki rabini na smrtnu kaznu ne gledaju kao na kaznu, već kao na katarzu, pročišćenje od duše ubojice, što dopušta osuđenom ubojici da postigne mjesto u svijetu koji dolazi. Ta pravila, koja su sva utemeljena na pravilu većine, uče nas dubokom značenju načela svetosti života, koje je srž svake micve i temelj naše židovske vjere. U nekoliko se navrata u našoj paraši pojavljuje pitanje lopovluka. Na početku 22. poglavlja Izlaska, pokrenut je slučaj provalnika koji je provalio u dom. Tora se čak bavi pitanjem smiju li i kada stanari kuće braniti sebe ako im se čini da su im životi ugroženi. U Izlasku 22,6 Tora bilježi da ako lopov bude uhvaćen, on mora platiti dvostruku vrijednost predmeta kojeg je ukrao. Hebrejski izraz za krađu je ‫ — גְּ נֵבָ ה‬g’neva, što u židovskoj pravnoj terminologiji znači "potajna krađa" ili pljačka bez sučeljavanja ili fizičkog zastrašivanja legalnog vlasnika. G’neva može biti provala u nečiji dom dok je vlasnik odsutan, krađa nečijeg parkiranog automobila ili pronevjera. U stvari, Tora utvrđuje da kazna za osobu koja krade na ovaj način jest da

lopov pretrpi isti osobni gubitak koji je pokušao nanijeti žrtvi. Slijedom toga, židovski zakon kaže da lopov mora ne samo vratiti glavnicu - izvornu vrijednost ukradene stvari, već mora platiti i novčanu kaznu jednaku vrijednosti glavnice. Na primjer, ako je ukraden automobil vrijedan 5.000 američkih dolara, lopov mora platiti 10.000 američkih dolara, pretrpivši tako gubitak jednak onome koji je želio da pretrpi žrtva. Međutim, u židovskom zakonu postoji još jedna vrsta lopova, poznata kao -‫ גַּזֽ ָל ״‬gazlan. Gazlan je bandit, drumski razbojnik, gusar, ulični pljačkaš, koji prilazi žrtvi i zahtijeva: "Daj novac ili život!" Čudno je, ali židovski zakon kaže da gazlan treba vratiti samo vrijednost izvorne krađe i nije dužan platiti kaznu. Ako, međutim, gazlan želi učiniti‫ׁשּובד ״‬ ָ ‫—ת‬t’šuva, ְּ ako se uistinu želi potpuno pokajati, tada mora dodati nadoplatu od 1/5 ili 20% vrijednosti i donijeti žrtvu u Hram. Može se reći da putem ove neočekivane i nejednake kazne ganavu i gazlanu, Tora i rabini obznanjuju članovima društva da su zločini takozvanih "bijelih ovratnika" barem jednako toliko ozbiljni i mogu biti podjednako štetni i razorni kao zločini onih koje obično nazivamo "plavim ovratnicima". Tora objavljuje da krađa nečijeg vlasništva, njegove životne ušteđevine, pronevjera nečijeg poslovanja, može biti i fizički i emocionalno destruktivna koliko i povrijediti nekoga ili prijetiti nekome fizički. Društvo nikada ne bi trebalo pogrešno racionalizirati da bi "sofisticiranom" lopovu trebalo dodijeliti manju kaznu. ■

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 15

Rabbi Berel Wein:

Uvod u Židovski zakon Tora nastavlja svoj uzbudljiv i in-

ideju o Židovskom zakonu. Bez ra-

obično slušaju upute prije nego što

spirativan opis objave na gori Sinaj

zumijevanja prakticiranja halahe,

"čine". No, jednostavan odgovor

prilično suhoparnim i detaljnim po-

veliki ideali i nadahnuće Tore goto-

glasi da je narod Izraela shvatio da

pisom raznovrsnih zakona koje na-

vo da djeluju besmisleno i nedo-

samo slušanje neće biti dovoljno.

rod Izraela treba slijediti. Jedna je

stižno.

stvar biti nadahnut i na taj način

Velike i svete općenitosti u Tori

Tora se ne koncentrira samo na

imaju vrijednosti samo onda ako ih

velike ideje, već jednako tako i na

se jasno definira, odredi njihove de-

sitne detalje. Iz tih sitnih detalja

talje i smjesti u aktivnosti svako-

proizlazi razumijevanje velikih ide-

dnevnog života. Mi

ala i sposobnost da se učini da oni

niti" kako bismo bili u stanju u pot-

Mi smo svi svjesni da je vrag uvi-

imaju praktičnu vrijednost i da bu-

punosti "slušati" i razumjeti smjer-

jek u detaljima. Prirodno je složiti se

du od koristi u svakodnevnom ži-

nice i želje Tore. Talmud bilježi da je

da čovjek ne bi trebao krasti ili ubi-

votu. Odatle i bliska povezanost

jednom nežidov rekao rabinu■da su

jati. No koja je zapravo definicija

ovotjedne paraše i objave na gori

Židovi bili "nepromišljen i nagao

krađe? Da li se uzimanje nečega što

Sinaj o kojoj smo raspravljali u pa-

narod" prilikom prihvaćanja Tore,

ti prvobitno nije pripadalo uvijek

raši

Postoji

bez da su prvo provjerili što ona

smatra krađom? Što na primjer ako

prirodni i neophodni kontinuitet u

sadrži. No zapravo, sveta nepromiš-

uzmem susjedovo uže i upotrijebim

tijeku pripovijedanja ove dvije pa-

ljenost Izraela bila je promišljeno i

ga da spasim čovjeka koji se utapa?

raše.

zrelo razumijevanje da Tora koja se

ostvariti velike ideale. Sasvim je druga stvar biti u stanju te ideale i nadahnuća prenijeti u redovni svakodnevni život.

Da li je i to krađa? Smatra li se samoobranu umorstvom? Da li je smrtna kazna koju sud odredi umorstvo?

prošlog

tjedna.

Ja smatram da je ta ideja nastala iz znamenite izjave Židovskog naroda kada je bio upitan da li želi prihvatiti Toru. U ovotjednoj paraši njihov

moramo

"či-

sastoji samo od ideja i nadahnuća, bez praktične upute za život ne bi potrajala stoljećima Židovske povijesti.

Kako da se postavimo prema ta-

je odgovor zabilježen kao "činit će-

Samo oni koji su voljni činiti i koji

kvim složenim moralnim pitanjima?

mo i slušat ćemo". Svi komentatori i

znaju što činiti na kraju će intelektu-

To je stvarna srž sve halahe, a ovo-

Talmud komentiraju ovaj naizgled

alno i emocionalno razumjeti veli-

tjedna paraša nam služi kao uvod u

obrnuti redoslijed te izjave. Ljudi

činu Tore. Tek tada oni će biti u sta-

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak sa 16. stranice) Rabbi Berel Wein:

Uvod u Židovski zakon

zakonu označava novčanu vrijed-

Tijekom vjekova, proces halahič-

nost ozljede koju treba isplatiti

kog donošenja odluka podvrgnut je

ozlijeđenoj žrtvi, a ne da počinitelju

toj vještini da se vidi šuma, a ne sa-

kao kaznu zbog njegovog ponaša-

mo drvo, da se bavi stvarnim ljudi-

nja jednako tako treba iskopati

ma koji su u to uključeni, a ne samo

njegovo oko.

knjigama i slučajevima koje su na

Talmudu

primjera

nalazimo

mnogo

moralni

utjecaj

Usmenog zakona važniji, kada se primjenjuje na naizgled striktno nju istinski slušati i cijeniti veliki dar koji je G-spod darovao Izraelu – vječnu i svetu Toru.

iznesene

riječi

Pisanog

zakona.

Talmudski rabini su nas učili da postoji

treći

nivo

Židovskog

zakona koji upravlja onima koji žele

raspolaganju u vezi pitanja kojim se bavimo. Svako pitanje se na ovaj način razmatra, prosuđuje se sa svih

strana, i izvorima koji su protiv ili u prilog podupire ga se, a ponekad i odbacuje. Neovisno razmišljanje i kreativna rješenja obilježje su povijesti rabinskih responsi na sva halahička pitanja.

Održivi pravni sustav nužno se

da ih se u očima ljudi i B-ga smatra

sastoji od dva dijela. Jedan je sam

pravednima, a to je koncept da se

Postoje pitanja koja su naizgled

zakon, pravila koja vladaju u dru-

ide i iznad onoga što zakon – pa čak

odlučena na osnovu prevage duše i

štvu i koja provode određena za-

i Usmeni zakon – od nas traži.

duha nad čistim slovom zakona.

konska tijela. Drugi dio pravnog

Postoji znamenita responsa o veli-

sustava je moral, eterični sustav

kom rabi Chaimu Rabinowitzu iz

vrijednosti koji vlada općim ljud-

Voložina koji je dopustio ženi, čiji je

skim i društvenim ponašanjem. Ako su zakoni i pravila tijelo – korpus pravnog sustava, onda su sustav vrijednosti i moralni imperativi koji idu uz te propise duh i duša tog pravnog sustava. Općenito govoreći, možemo reći da Pisani zakon predstavlja tijelo

Samo oni koji su voljni činiti i koji znaju što činiti na kraju će intelektualno i emocionalno razumjeti veličinu Tore.

muž bio nestao, da se ponovo uda, mada dokaz o smrti njenog supruga nije bio baš tako uvjerljiv. On je ustvrdio da je "sklopio dogovor sa svojim B-gom" kojim joj je dopušteno da se ponovo uda. Ovo je tek jedan primjer od mnogih sličnih slučajeva razasutih širom

pravnog sustava, dok pridruženi

rabinske response o neophodnosti

Usmeni zakon predstavlja dušu i

duševne i duhovne komponente ko-

duh Židovske pravne legislative te

ja se objedinjava sa stvarnim prese-

Židovskog društvenog života i nje-

Tako da, dok proučavamo zakone,

danima koji uvijek postoje kako bi

govih običaja i načina ophođenja.

propise i zapovijedi iz ovotjedne pa-

se došlo do ispravnog tumačenja

Pisani je zakon protumačen i smek-

raše, moramo stalno imati na umu

svetih i B-žanskih knjiga zakona

šan Usmenim zakonom koji ga pra-

čitavu sliku Židovske jurisprudence

koje upravljaju Židovskim životom.

ti, i oba su ova sustava B-žanskog

sa svim njenim mnogobrojnim slo-

porijekla.

jevima, a ne biti zaslijepljeni prihva-

I sasvim je razumljivo kako, na primjer, "oko za oko" u Židovskom Godina 17 17 Broj 18 Strana

Šabat šalom ■

ćanjem doslovnog stava o temi o kojoj Tora u paraši govori.

Strana 17

Rabbi Yissocher Frand:

Pravi prijatelj Znameniti Raši na početku paraše

daju živog bika i razdijele njegovu vri-

"Kada nečiji bik probode bika njegovog

uči da nas prefiks "I" (vov) na počet-

jednost, a i uginulog bika neka podijele

bližnjeg". No, Ibn Ezra citira tuma-

ku riječi "V'ele haMišpatim" uči da

među sobom." (Šemot 21,35) nadugo

čenje iz 'Ben Zute' koje nudi dru-

upravo kao što je ono što je pretho-

se diskutira na početku traktata

gačiji prijevod. Ben Zuta tvrdi da

dilo (Aseres HaDibros [Deset zapo-

riječi 'šor re'ehu' znače 'bližnji bik'

vijedi]) bilo dano na Sinaju, tako je

onog bika koji bode. U tom slučaju

isto, i ono što slijedi (sve građansko

ne bismo prevodili kao 'bik njego-

pravo u paraši Mišpatim) dano na

Sinaju. Svako društvo ima svoj vlastiti zakonik građanskog prava. Raši uči da zakoni Tore izneseni u parašas Mišpatim – u vezi vola koji nabode drugoga vola, plaćenom i neplaćenom čuvaru, i tako dalje – su drugačije naravi. Oni su "B-žanski Mišpatim". Oni nisu tek građansko pra-

Raši uči da su zakoni Tore izneseni u paraši Mišpatim drugačije naravi. Oni su “B-žanski Mišpatim”. Oni nisu tek građansko pravo koje je društvo prihvatilo da će ga se držati.

vo koje je društvo prihvatilo da će

Ibn Ezra ne štedi riječi kojima izražava neslaganje sa tim tumačenjem Ben Zute. U svom prepoznatljivom stilu on kaže da "bik nema prijatelja, ■

osim samog Ben Zute!" Drugim riječima, svatko tko može izreći takvo tumačenje dobar je drug biku i nije mu mjesto na mjestu učenja.

're'a' (bližnjeg, prijatelja) kao u sti-

između društvenih zakona zasnovanih na javnom konsenzusu i nečega

Bava Kama, zajedno sa drugim za-

što je po svojoj prirodi B-žansko.

konima koji uključuju nadoknadu

O retku "Ako nečiji bik probode bika

bode svog bližnjeg' – drugog bika!

Koncept prijateljstva i koncept

ga se držati. Postoji ogromna razlika

njegovog bližnjeg i on ugine, neka pro-

vog bližnjeg', već radije 'bik koji

štete. Fraza koja se koristi na početku ovog stiha "v'ki jeegof šor iš es šor re'ehu…" obično se prevodi kao

hu 'v'ahavta l're'eha kamoha' (voli bližnjeg svog kao samog sebe), primjenjiv je samo na ljudska bića. Prijateljstvo je emocionalni odnos koji odražava aspekt čovječnosti. Životinje mogu imati sudrugove i partnere. Ali čitav koncept prijateljstva ne može se primijeniti na njih. Iz tog razloga, Ibn Ezra odbacuje tumačenje Ben Zute: Nemojmo govoriti o 'životinjskim prijateljima' –

takvo što ne postoji. Rav Hutner, zt“l, daje zanimljivo razmatranje: Riječ 're'a', koja je jedan od nekoliko načina za reći 'prijatelj', u hebrejskom dolazi od istog korijena kao i riječ 'terua' kao u stihu 'To će biti dan 'terua' (trube) za vas' (Bamidbar 29,1) (odnosi se na Roš hašanu). Targum Unkelos u tom stihu prevodi 'jom terua' kao Strana 18

Divrej Tora

(nastavak sa 18. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

Pravi prijatelj

'jom jevava'. 'Jom jevava' znači dan oplakivanja ili dan jadikovanja. Zato je glavni zvuk šofara 'ševarim' (zvuk jadikovanja, oplakivanja). U halahi postoji pitanje o tome je li ispravno ševarimom nazvati zvuk od 3 kratka tona ili seriju od nekoliko kraćih tonova koje nazivamo terua ili kombinaciju tih dvaju

zvukova, ali bilo kako bilo, ševarim je temelj puhanja u šofar. Jedan ton šofara (tekia) koji prethodi ševarim i slijedi nakon njega, daje samo okvir kako bi naglasio temeljni zvuk šofara – plač ševarima. Tako, etimologija riječi terua, koja dijeli korijen sa riječju 'reus' (prija-

zaustaviti i da ponekad nas 'slomiti'.

teljstvo) ima konotaciju nečeg slo-

U jednom od blagoslova iz 'Ševa

mljenog. Rav Hutner kaže da je ra-

brohos' (koji se recitiraju na vjen-

zlog zbog kojeg se prijatelj naziva

čanju i tijekom slavljeničkih obroka

'rea' taj što je svrha prijatelja da nas

u tjednu nakon vjenčanja), novi bra-

'slomi' i da nas 'izgrdi'. Pravi prija-

čni par oslovljavamo kao 'reim ahu-

telj trebao bi nas zaustaviti na na-

vim' (voljeni prijatelji). Iza te fraze

šem putu i ako treba, udariti nas. tapša po leđima i govori nam kako mo. Svrha prijatelja (rea) je kao i svrha šofara (terua), da nam – ponekad – kaže "nemaš pojma o čemu govoriš!"

stojan – tip žene koju će za sebe pronaći bit će ona koja će biti 'rea ahuva', u punom smislu riječi 'rea'.

Zato bik ne može imati prijatelja. Nijedan bik nikada neće reći svom drugu biku 'Nije u redu tako jesti' ili 'jedeš previše' ili 'jedeš prebrzo'. Pravi prijatelj to treba činiti.

Prijatelj nije osoba koja nas uvijek smo sjajni te podržava sve što radi-

potrajao. Ali – ako je čovjek toga do-

Svrha prijatelja (rea) je kao i svrha šofara (terua), da nam ponekad kaže: "Nemaš pojma o čemu govoriš!"

Očigledno, mora postojati poziti-

Slično tome, Netziv kaže na stih "Pomoćnica, nasuprot njega." (Berešit 2,18) da čovjek ponekad, ako želi biti pomoćnik (ezer), mora biti onaj koji se suprotstavlja (k'negdo). Ne može biti samo ''Dušo, ti si sjajan'' i ''Dušo, ti si uvijek u pravu''. Ponekad mora biti ''Dušo, ti si idi-

van odnos. Netko tko je uvijek kri-

ot!'' To je pravi primjer za 'reim

tičan neće nam dugo ostati prijatelj.

ahuvim'.

Osoba mora imati povjerenje i po-

stoji poruka. Da bi hoson i kala/ muž

uzdanje u nekoga prije no što je

i žena bili 'voljeni prijatelji', oni mo-

Neka bismo svi zaslužili imati

spremna od njega čuti kritiku. Ali

raju biti u stanju jedno drugome reći

takvo istinsko prijateljstvo između

osoba koja nas uvijek tapša po le-

'ovo nije dobar način; ovako se ne

nas i naših bližnjih te nas i naših

đima i govori nam kako smo sjajni

možeš ponašati'. Očigledno je da

bračnih drugova.■

također nam nije pravi prijatelj.

odnos u kojem bi se čitava intera-

Pravi prijatelj mora nas biti u stanju

kcija odvijala tim tonom ne bi dugo

Godina 17 19 Broj 18 Strana

Prevela Anja Grabar

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Slijedite (B-žje) dobre ispravne upute Kada je Hašem Židovima dao Toru, oni su rekli: "naase v'nišma", činit ćemo i slušat ćemo. Komentari pitaju: "Kako mogu činiti prije nego li čuju?" Na sastanku anonimnih alkoholičara, jedan je istaknuti odvjetnik, prilikom proslave svoje 40. godišnjice trezvenosti, rekao: "Kad sam se prvi put pridružio anonimnim alkoholičarima, odlazio sam na sastanke, ali sam se i nadalje opijao. Upitao sam jednog starog člana zašto ovaj program kod mene ne funkcionira. Rekao je: "Kompa, promatrao sam te. Ti pokušavaš shvatiti kako ovaj program funkcionira. Prestani s time. Samo radi kako ti se kaže i drži uši otvorene." "Bio sam uvrijeđen. Ja sam odvjetnik. Ja moram shvatiti kako stvari funkcioniraju. Ali sam se i dalje opijao, pa sam odlučio pokušati na njegov način. Sada sam trijezan već 40 godina." To je naase v'nišma. Učinite kako vam je rečeno i držite uši otvorenima. Na jednom drugom sastanku anonimnih alkoholičara na kojem sam nazočio, govornik je proslavljao 20. godišnjicu trezvenosti. Svoj je govor otpočeo ovim riječima: "Čovjek kakav sam nekad bio, opijao se. I čovjek kakav sam nekad bio, opet će se opijati" (ali čovjek kakav sam danas, neće). Alkoholičari koji mnogo godina nisu popili piće, ali nisu popravili svoj karakter su "suhi recidivisti-pijanci" i često će se ponovo početi opijati. Kako se postaje drugačijom osoStrana 20

bom? Vrijedno radeći na poboljšanju svojih karakternih osobina. Učenjem kako kontrolirati bijes, riješiti se ljutnje, prevladati mržnju, biti ponizan, biti obazriv prema drugima, biti apsolutno iskren u svemu što radiš, priznati da nisi u pravu, prevladati zavist, biti marljiv i nadvladati odugovlačenje. Ukratko, trebali bi uzeti knjigu Orhos cadikim* i krenuti po popisu karakternih osobina, jačajući one dobre i pokušavajući ukloniti one loše. To ne ide brzo.

"Kloni se lažne riječi."

Kada netko promijeni svoj karater i postane drugačija osoba, otkrit će da ta "nova osoba" može ostvariti stvari koje prijašnja osoba nije bila u stanju.

Možda postoji kratkoročna korist ■ od laži, ali jedina dugoročna dobit je u istini.

Kloni se lažne riječi (23,7) Ima mnogo rabinskih uredbi koje su donesene kao preventivne mjere da spriječe čovjeka od kršenja zabrana iz Svetog Pisma. Međutim, ovo je jedini slučaj kada sama Tora dodaje mjeru predostrožnosti. Ona nije zadovoljna riječima "Nećete lagati jedan drugome" (Lev 19,11) pa dodaje,

No što se podrazumijeva pod "Kloni se?" To podrazumijeva da čovjek treba postupiti na način na koji neće biti potrebe za laži. Razmislite o onome što se spremate učiniti. Postoji li vjerojatnost da ćete možda u nekom momentu poreći da ste to učinili? Ako je tako, onda nemojte to učiniti. Tako ćete se kloniti laži. Prorok izjednačava B-ga s istinom (Jeremija 10,10). Svako kršenje istine odvaja čovjeka od B-ga.

Talmud kaže da je mudar čovjek onaj koji može predvidjeti ishod (Tamid 32a). To ne znači da čovjek treba biti prorok. Mudrost se sastoji u predviđanju dugoročnih posljedica vlastitih postupaka, a ne samo trenutnih efekata. Uklanjanje od laži ne samo da sprečava čovjeka od kršenja zabrane laganja, nego i dovodi do ponašanja koje je i etičko i lukrativno. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: * Orhos cadikim je priručnik za razvoj karaktera, a napisao ga je u Njemačkoj između 1400. i 1550. g. anonimni autor. To je klasik među knjigama musara za sva vremena. Orhos cadikim anonimni je autor izvorno nazvao Sefer Ha-Midot, knjigom židovskih etičkih učenja. Orhos cadikim (ili Orhot cadikim) slijedi strukturu "Poboljšanja moralnih osobina" Solomona ibn Gabirola te dodaje učenja Rambama i drugih. Djelo zagovara popravljanje karaktera i održavanje ravnoteže u životu. Na https://www.sefaria.org/ Orchot_Tzadikim?lang=bi, može je se naći u 2 engleske i jednoj hebrejskoj verziji. ■

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K ap koja život znači Reb Šneur Zalman iz Lijadija ispričao je jednom svojim hasidima ovu priču. Djetešce jednog velikog kralja toliko se razboljelo da njegovi liječnici nikako nisu mogli smisliti način kako da ga spase. Nakon dugotrajne potrage, konačno su pronašli liječnika koji je mislio da može spasiti

dijete. Tvrdio je da postoji nada za spas djeteta. Potrebno je izvaditi najveći dijamant iz kraljevske krune, samljeti ga i dobiveni prah pomiješati s vodom. Premda će kruna biti uništena, a liječnik nije mogao garantirati ozdravljenje, kralj je bez razmišljanja pristao. Napokon, što će mu sva bogatstva ovoga svijeta ako ostane bez djeteta? "Isto vrijedi i za ezoterična učenja Tore, najveći dragulj u kruni", zaključio je Reb Šneur Zalman. "Istina, neka od njih

S vjetlo je u početku čista svjetlost koja reflektira mogu biti izgubljena, ili zaboravljena, ali dovoljno je da božansku suštinu, a potom se manifestira kao dvije samo kap dopre do ljudskog srca i duše i tako spasi nečiji vrste energije: beskonačno svjetlo i konačno svjetlo – život."■ ono koje se može ograničiti u konačnom životu. Čak i kada je ovo drugo svjetlo stisnuto u "posude" koje definiraju

naše

postojanje,

ono

zadržava

svoju

uzvišenu, transcendentnu kvalitetu stalno zrcaleći suštinu svoga izvora.

Kad osjetiš nešto ugodno, poveži to uz ljubav prema Stvoritelju. Ako si ljut ili mrziš nekoga,

Iz B-žje perspektive, "posuda" i svjetlo su dva oblika iste božanske energije. Ali iz naše perspektive, one izgledaju kao različite, čak i suprotstavljene snage.

Unutar nas samih, mi doživljavamo tu razliku kao raskol između tijela i duše. Tu je napetost

U vijek budi svjestan svojih misli i osjećaja.

jedino

moguće poništiti ponovnim sjedinjenjem svjetla i "posude", ponovnim sjedinjenjem tijela i duše, a za to je

poveži to sa strahom od B-ga. Ako osjećaš oholost, sjedi i uči, jer Tora je ponos B-ga. Osnovno pravilo je da ne radiš ništa, malo ili veliko, a da prvo ne promisliš o istinskom izvoru svega što radiš. ■ R. Haim Heikel iz Amdura

potrebno uvesti treću dimenziju: B-ga.■ R. Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 17 21 Broj 18 Strana

Strana 21

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Novi dan, nova prilika Dok sam na terminalu zračne luke čekao na svoj let kući, nisam si mogao pomoći da ne primijetim nevjerojatnu količinu tehnologije koja se koristila na sve strane oko mene. Gotovo svaka osoba pretražuje na svom pametnom telefonu, tabletu ili prijenosnom računalu. Ovi aparati su naša veza s internetom i beskrajnim "web" informacijama o svemu i svačemu. Neki vanjski promatrač, ili možda čak i naše bake i djedovi pretpostavili bi da je naša generacija najinteligentnija, a time i najsretnija ikada. Ali znate što? Unatoč svoj toj tehnologiji i inovacijama, ne čini se da je išta lakše pronaći smisao života - ili ga živjeti. Iako naša generacija može objasniti kako i zašto se stvari događaju, ljudi danas podjednako očajnički traže put i smisao života kao i ranije. Kako je moguće da je civilizacija toliko tehnološki uznapredovala, ali nije postigla nikakav napredak u razumijevanju najosnovnijeg pitanja: "Čemu sve to?" Kritična pogreška u napretku civilizacije može se pratiti unatrag do trenutka u našoj paraši kad se B-g sprema s ljudima podijeliti plan svijeta: svoju Svetu Tora. On pita na-

rode svijeta da li bi željeli primiti to znanje. Narodi zatim pitaju B-ga što je napisano u Tori i, nakon što su čuli neka od njenih ograničenja, zapanjeni odgovore negativno. Zašto bi odbacili priliku da konačno steknu ključ za razumijevanje najvećih misterija života? Zato što si nisu mogli pomoći. Iako je njihovo pitanje djelovalo pošteno i logično, ono je postavilo nepremostivu barijeru između konačnog čovječanstva i beskonačnog B-ga. Oni su na prvo mjesto stavili svoj ljudski intelekt, i tada su postali njime ograničeni. Nije više bilo mjesta za istraživanje velikih i čudesnih stvari koje nadilaze blijedo ljudsko razumijevanje. S druge strane, Židovski je narod imao sasvim drugačiji stav. Oni su rekli: "Učinit ćemo i onda ćemo razumjeti." Ali kako je to uopće moguće? Ne morate li prvo znati s čime se slažete prije nego li to prihvatite? Zapravo, Tora kaže da je Židovski narod odgovorio: "Sve što je B-g rekao, učinit ćemo i onda ćemo razumjeti." Oni su već znali što je napisano u Tori. Ali ako je to bila istina, što je onda bilo toliko sjajno u njihovom odgovoru? I zašto naši rabini poučavaju da su oni bili dosto-

jni primiti Toru zbog njihovog odgovora? Odgovor je da je Židovski narodi bio najponizniji od svih naroda, pa su stoga bili spremni ne nametati B-gu svoja intelektualna ograničenja. Njihova vjera u B-ga osnažila ih je da se puste i otvore svoje umove fantastičnom, beskrajnom znanju koja leži iznad i izvan. Oni su bili spremni najprije "učiniti" ono što se traži, a zatim pričekati dok ne budu blagoslovljeni s "mi ćemo razumjeti". Tako su oni bili ti koji su postali poznati kao "generacija znanja". Svi nevjerojatni izumi u našem svijetu, od vremena industrijske revolucije sve do danas, nisu donijeli pravo rješenje za našu tugu i bol jer su propustili…. priznati da bez obzira koliko smo pametni ili napredni postali, mi i dalje ostajemo samo smrtnici s izrazito ograničenim pogledom na život. B-g je sve stvorio za vrlo određenom svrhom. Sve što doživljavamo i podnosimo ima ogroman potencijal za rast. Međutim, ne samo da čovjek neće nikada imati pristup tom znanju, nego i lažna sigurnost zapadnjačkog "napretka" služi samo da učvrsti njegov ograničeni pogled. Tora se naziva eliksirom života. Ona sadržava alate koji daju smisao svakoj našoj interakciji. Ako smo skromni, ponizni i živimo život vjere, mi možemo danas iznova primiti Toru baš kao i jučer. I mi također možemo reći: "Prvo ćemo činiti, a ONDA ĆEMO razumjeti!" Amen! A gutn Shabbos! Šabat šalom!■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša Mišpatim najavljuje šesti tjedan ovog perioda duhovnog rada i promjene - ŠoVaVIM, početnih slova naziva šest parašot koje opisuju Izlazak. Ovotjedna paraša, vrhunac je priče o čovječanstvu – stiže do točke potpunog očišćenja, te nastavlja s mno-

go detalja pravnih pitanja, pitanja kako bi nam pokazala da ja B-g u detaljima. Ova paraša je bitno drugačija od ostalih pet koje smo čitali u pretho-

otišla sve dok mogne primiti B-žju

pu. Umjesto tvrdnje da je potreba za

dnim tjednima, jer nam ne priča pri-

dobrotu zbog svog svog djelovanja

zakonom društvena, tu je koncept

ču o Izlasku nego umjesto toga opi-

na duhovnom rastu. Prema Zoharu,

da duhovni univerzalni zakoni ima-

suje različite zakone koji čine Bib-

zakoni opisani u paraši Mišpatim su

ju svrhu da nas povežu sa Svjetlom

lijski Zakon, poput četiri glavna na-

kozmički zakoni. I kad se kaže "oko

Stvoritelja. To znači da kad god na-

čela židovskog zakona naknade šte-

za oko", to znači da će nam se vratit

škodimo našem bližnjem mi se od-

te, Zakona o hebrejskom robu i

sve što smo prouzročili da se dogo-

vajamo od obilja Stvoritelja. Prazni-

mnogih drugih. Zohar otkriva da je

di našem bližnjem, osim ako ne po-

na koja će zauzeti mjesto Svjetlosti

glavna svrha naše paraše da otkrije

pravimo svoja pogrešna djela.

uvijek će se osjećati kao nesreća i

tajne reinkarnacije i pravilnosti po kojoj naš svemir djeluje - uzrok i posljedicu.

Zohar objašnjava pravila ropstva koja su navedena u ovoj paraši kao ropstvo duše tjelesnim porivima.

Pitanje koje se automatski posta-

Svako od četiri glavna načela he-

■

patnja što ćemo na kraju ponovno doživjeli jer svemir ima svoje provjere i ravnoteže, pravila uzroka i posljedice.

vlja je koja je veza između reinkar-

brejskog

štete

Možemo vidjeti da je ta svijest

nacije, Mišpatim i judaizma ?!

predstavlja mračni aspekt naše li-

kroz generacije utjecala na nas sve

Abrahamova

čnosti za koji trebamo odabrati ho-

više i više. U ovom razdoblju, mi

monoteizma je jedinstvo B-ga. Što

ćemo li se protiv njega boriti ili će-

smo sve više svjesni i osjetljivi na

znači, Stvoritelj je jedan, beskonačan

mo postati njegovom žrtvom.

našu odgovornost prema društvu i

Osnovni

koncept

zakona

naknade

i nikada se ne mijenja. Budući da je

Židovski je zakon, za razliku od

Njegova suština beskrajno dobro,

zakona koje danas u modernom

onda izvor sve patnje u ovom sve-

društvu poznajemo, shvatio da ako

miru nije Stvoritelj nego odvajanja

je netko oštetio društvo na bilo koji

od Njega i Njegovog beskrajnog

način to je učinio zbog toga što je

blaženstva. Dakle, ako je netko um-

neuravnotežen, i uloga suda je bila

ro jadan, nesretan onda B-žje nam-

pronaći aktivnosti koje će uravno-

jere nisu ispunjene (dijeljenje bla-

težiti tu uznemiranu dušu. To je

ženstva, ljubavi i zadovoljstva sa

suština naše paraše – ravnoteža.

Njegovim stvorenjima), pa se zbog toga ta osoba mora vratiti kako bi nastavila dalje s mjesta s kojeg je Godina 17 23 Broj 18 Strana

Veličina zakona navedenih u pa-

okolišu, ali je i dalje dug put koji

moramo proći. Međutim, što ćemo se više znati povezati sa Stvoriteljevom svjetlošću i okružiti se duhovnim okruženjem koje će nas podsjetiti i tražiti od nas da podnesemo izvještaj za naše postupke, to će biti lakše ići pravim putem i živjeti život koji je ispunjeniji i potpuniji. ■ Prevela Tamar Buchwald

raši Mišpatim je u njihovom pristuStrana 23

Rabbi Menachem Leibtag:

Mišpatim: Posebna cjelina - napredovanje u obrazovanju Ovaj šiur je ljubaznošću ustupio The Tanach Study Center u spomen na Rabbi Abrahama Leibtaga

Što je bolje - Humaš ili Šulhan Aruh? Pitanje doista nije pošteno, ali svatko tko je proučavao obje knjige shvaća koliko su različite. Kako Paršat Mišpatim sadrži skup zakona koji pomalo zvuči kao Šulhan Aruh [židovski zakon], ovotjedni šiur analizirat će njihov napredak, kako bi pokazao kako Tora prenosi svoju poruku kroz način njihove prezentacije. Uvod U prošlotjednom šiuru započeli smo raspravu o tome kako su zakoni u Humašu predstavljeni u skupinama (ili 'cjelinama'). Na primjer, u Paršat Jitro, vidjeli smo kako je prvih 'deset' zapovijedi dano kao dio Ma'amad Har Sinai. Nakon toga, identificirali smo sljedeću 'cjelinu' micvot - koju smo nazvali cjelinom 'ko tomar', koja počinje u 20,19 i nastavlja se do kraja 23. poglavlja (koje se sastoji od većine Paršat Mišpatim). Kasnije ćemo u Humašu pronaći mnoge dodatne 'cjeline' micvot, ugrađene unutar njegovih različitih narativa. Budući da Humaš svoje micvot predstavlja u 'cjelinama', svakako bismo očekivali da će prva 'cjelina', tj. ona koja slijedi nakon Deset zapovijedi, biti posebna. U našem šiuru, poduzimamo analizu unutarnje strukture ove "ko tomar" cjeline, u pokušaju da shvatimo zašto su konkretno ove micvot zabilježene na ovom mjestu, i na ovaj način. Podjela cjelina Na prvi pogled, čini se da ova tri poglavlja sadrže jednostavno nasumičan skup zakona, iz svih vrsta kategorija - dok skače naprijed-natrag od "bein adam lamakom" [zakona između čovjeka i B-ga] do "bein adam l'havero" [zakoni između čovjeka i njegovih bližnjih (ili društva)]. S druge strane, čini se da postoji neka vrlo logična unutarnja struktura unutar određenih skupina ovih zakona, kao što su građanski zakoni u poglavlju 21. Da bismo lakše shvatili sveukupnu strukturu ove cjeline, počinjemo s napomenom kako zakoni koji otvaraju i zatvaraju ovu cjelinu spadaju u kategoriju "bein adam lamakom".

Strana 24

Objasnimo. Prisjetite se kako je ova cjelina "ko tomar" započela (na kraju Paršat Jitro) s četiri psukim koji raspravljaju o različitim zakonima koji se tiču obožavanja idola i izgradnje mizbeaha [žrtvenika] (vidi 20,20-23). Jasno, ova kratka 'paršia' bavi se zakonima između čovjeka i B-ga, točnije - kako Ga obožavati (ili ne obožavati). Slično tome, na kraju ove cjeline nalazimo još jedan skup zakona koji su "bein adam la'makom" - objašnjavajući kako se od nas očekuje da slavimo B-ga na tri hodočasnička poljoprivredna praznika ("šaloš regalim" / vidi 23,13 -19). [Ove psukim smatramo posljednjim skupom zakona, jer odmah nakon toga (tj. od 23,20 do kraja 23. poglavlja) nalazimo nekoliko uvjetnih obećanja koja B-g daje o tome kako će pomoći Bnei Jisrael da osvoji zemlju, ali dio zakona ove cjeline definitivno završava s 23,19.] Na taj način nalazimo da je ovaj poduži skup zakona u Paršat Mišpatim obavijen odgovarajućim skupom zakona (20,20-23 & 23,13-19) koji govore o tome kako ispravno štovati B-ga. Unutar ovog 'sendviča' pronaći ćemo brojne zakone (tj. od 21,1 do 23,12), no gotovo svi oni potpadaju pod kategoriju "bein adam l'havero" - između čovjeka i njegovog bližnjeg (ili društva). Sljedeća tablica sažima ovu osnovnu podpodjelu ove cjeline "ko tomar", koja će postaviti okvir za naše sljedeće razmatranje: PESUKIM

TEMA

20,19-20,23

Kako štovati B-ga putem 'mizbeaha'

21,01-23,12

Niz različitih građanskih zakona

23,13-23,19

Slavljenje B-ga na 3 hodočasnička blagdana

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Mišpatim: Posebna cjelina - napredovanje u obrazovanju 23,20-23,33 --- B-žja obećanja se odnose na: ulazak u zemlju

Imajući ovo na umu, ispitajmo unutarnju strukturu zakona "bein adam l'havero", koji počinju s Mišpatim u 23,1 do 23,12. Kao što ćemo sada pokazati, ovaj 'srednji dio' građanskih zakona vrlo će se lijepo podijeliti u dvije osnovne kategorije. 1. Sudska praksa - koja ide pred "bet-din" [židovski sud] 2. Apsolutni zakoni – koji upravljaju ponašanjem pojedinca MIŠPATIM - SUDSKA PRAKSA Paršat Mišpatim počinje sa zakonima hebrejskog roba (vidi 21,2-11) i slijede brojni građanski zakoni 'tipa slučaja' koji se prvenstveno bave štetama ["nezikin'"] koji se nastavljaju do sredine 22. poglavlja. prezentacija se razvija na organiziran, strukturiran način, napredujući na sljedeći način: PESUKIM

TEMA

21,12-27 Osoba koja ubije ili ozljedi drugu osobu [napad] 21,28-32 Nečija imovina koja ubija ili ranjava drugu osobu

21,33-36 Nečija imovina oštećuje tuđu imovinu 21,37-22:3 Osoba koja krade od druge 22,4-5 Imovinska šteta drugih uzrokovana ispašom ili vatrom

Imajte na umu kako ovi različiti slučajevi variraju od kaznenog djela sa smrtnom kazni do slučajnog oštećenja imovine. 'Ključna' riječ Kao što ste vjerojatno primijetili, 'ključna riječ' u ovom odjeljku je 'ki' [namjerna igre riječi], što implicira ako ili kada. Primijetite kako većina paršiot od 21,1-22,18 počinje riječju 'ki' [ili 'im' / ako/ kada] i čak i kad nije napisano, implicitno je. Drugim riječima, svaki od ovih 'mišpatim' počinje određenim padežem [ako...] i slijedi ga pravilo [onda...]. Na primjer: Ako čovjek udari svoga slugu tada... (vidi 21,20); Ako vol probode čovjeka... onda se vol mora kamenovati (21,28). Uglavnom, ovaj odjeljak sadrži brojne primjere 'precedentne prakse' na temelju kojih židovski sud (bet din) donosi svoje odluke. Ovo je osnovno značenje "mišpata" - slučaja u kojem dvije osobe dolaze na sud - jedna osoba traži odštetu od druge - i šofet (sudac) mora donijeti odluku. Godina 17 25 Broj 18 Strana

Zapravo, te slučajeve može suditi samo sud, a ne privatna osoba. [Dok pregledavate ove slučajeve, primijetite kako većina njih spada u kategoriju "hošen mišpat" u Šulhan aruhu.] Kao što pokazuje naša gornja tablica, ovaj dio 'precedentne prakse' (počinje riječju "ki") nastavlja se sve do 22,16; nakon čega nalazimo zanimljiv prijelaz. Imajte na umu da počevši od 22,17, nalazimo tri zakona, napisana u imperativnijem obliku, koji ne počinju s određenim 'slučajem': "Čarobnica se ne smije ostaviti na životu. Svatko tko legne sa životinjom bit će ubijen, a onaj tko žrtvuje [drugim] bogovima bit će izopćen..." (vidi 22,17-19). Ovi zakoni ne počinju riječju 'ki' iz vrlo jednostavnog razloga - ne postoji tužitelj koji dolazi na sud da podigne tužbu! U svim slučajevima do ove točke, proces 'mišpat' obično se pokreće jer tužitelj dolazi pred sud. U ova tri slučaja, odgovornost je suda da pokrene proces (vidi Raši & Rašbam & Ramban na 22,17!), tj. da pronađe čarobnicu, ili osobu koja 'leži sa životinjom', itd. Stoga, iako ti su zakoni predstavljeni u 'imperativnom' formatu, oni ostaju odgovornost "bet-dina". Ova tri slučaja također se prilično razlikuju od gornje sudske prakse, jer također spadaju u kategoriju "bein adam lamakom" [između B-ga i čovjeka]. Najznačajnija je treća uputa - "zovejah la'elokim jo'ho'ram - bilti l'Hašem l'vado" - onaj tko žrtvuje [drugim] bogovima bit će izopćen..." - gdje još jednom nalazimo zakon o tome 'kako (ili ne) štovati B-ga' - baš kao što nalazimo u početnim i završnim odjeljcima koji obuhvaćaju ove građanske zakone. U tom smislu, ova tri zakona služit će kao 'tampon' koji nas vodi u sljedeću kategoriju, gdje će zakoni nastaviti u 'imperativnom' formatu, ali će napustiti područje "betdina" i ući u područje etičkog ponašanja. Objasnimo: Etički zakoni Obratite pažnju na naglu promjenu formata koja se događa u sljedećem zakonu: “Ne činite nepravde strancu niti ga tlačite, jer ste i sami bili stranci u zemlji egipatskoj” (22,20). Ne samo da je ovaj zakon napisan u obliku imperativa, on ne sadrži kaznu "bet-din". Umjesto toga, uključuje Strana 25

(nastavak s 25. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Mišpatim: Posebna cjelina - napredovanje u obrazovanju poticaj zašto bi se svaki Židov trebao pridržavati ovog zakona - jer i mi smo nekada bili stranci u zemlji Egiptu! Zapazite i kako se ovaj imperativni format nastavlja sve do 23,10. Za razliku od onoga što smo do sada pronašli, sada nalazimo zbirku zakona imperativnog stila [tj. učini... ili nemoj...], za koje se čini da su izvan područja provedbe od strane bet-dina. Ovaj se dio usredotočuje na zakone ponašanja pojedinaca koji služe kao smjernice koje će oblikovati tip društva kojega se B-g nada stvoriti unutar svoje posebne nacije. Prema završetku ove 'etičke' cjeline, nalazimo pasuk koji kao da jednostavno ponavlja isti stih koji je započeo ovu cjelinu: "Nećete ugnjetavati stranca, budući da poznajete osjećaje stranca, jer ste i sami nekoć bili stranci u zemlji egipatskoj" (vidi 23,9). [i usporedite to s uvodnom izjavom ove cjeline: "Ne smiješ činiti nepravdu strancu niti ga tlačiti, jer si bio došljak u zemlji egipatskoj" (vidi 22,20). Dok pregledavate brojne zakone koji su 'obavijeni' s ova dva 'podudarna' pesukim, primijetite kako su svi napisani u obliku imperativa i dijele zajedničku temu življenja prema višim etičkim standardima. Da bismo dokazali ovu tvrdnju, proučimo napredovanje teme od 22,20 do 23,9:

• "Nećeš zlostavljati nijednu udovicu ili siroče. Ako ih budeš maltretirao, Ja ću uslišiti njihov vapaj..." • "Kada posudiš novac... ako uzmeš njegovu odjeću u zalog, moraš je vratiti do zalaska sunca... jer ako to ne učiniš, kad me pozove, sigurno ću čuti njegov vapaj... “ (vidi 22,20-26). Za razliku od prethodnog odjeljka (vidi 20,12 do 22,16), gdje je sud izvršio kaznu - ovaj odjeljak počinje skupom zakona gdje sam B-g prijeti da će izreći kaznu! Budući da sudski sustav ne može 'prisiliti' svakog člana društva da se ljubazno odnosi prema siromašnima i potrebitima, sam B-g obećava da će 'intervenirati' ako se loše postupa prema 'manje privilegiranima'. Nadalje, upravo stranac, siroče i udovica najmanje bi znali kako svoj slučaj iznijeti na sud. Budući da je tako lako iskoristiti ove niže društvene klase, sam B-g će kazniti one koji ih iskorištavaju. Biti 'dobar građanin' Strana 26

Sljedeća četiri pesukim (22,27-30) tvore 'paršiu', i na prvi pogled se čini da spadaju u kategoriju 'bein adam lamakom". Međutim, u njihovom kontekstu, također ih je moguće shvatiti kao zakone koji se bave s vladanjem pojedinca u društvu, ili jednostavnije rečeno – kako biti dobar građanin. Objasnimo kako. "Ne proklinji Elokima [bilo B-ga ili suca / vidi 22:7]:, niti proklinji vođu svog naroda" (vidi 22,27). Ova uputa 'ne proklinjite svoje vođe' može se shvatiti kao lijep način da se kaže - poštujte svoje vodstvo. Bilo bi teško razviti pravedno društvo ako bi ljudi stalno psovali i ne iskazivali poštovanje prema svojim sucima i političkim vođama. Sljedeći zakon - "Ne oklijevaj donijeti puninu svoje žetve i izljev iz svoje preše" (vidi 22,28) - također bi mogao potpasti pod ovu kategoriju, budući da se odnosi na obvezu svakog pojedinca da daje desetinu od svojeg uroda. Budući da se ova desetina koristi za pokrivanje plaća državnih službenika (na primjer vidi Bamidbar 18,21 o: plaći Levita), ovaj bi se zakon mogao parafrazirati kao zahtjev da svatko mora 'plaćati svoje poreze' - i na vrijeme; još jedan primjer 'uzornog građanina'. Slično, sljedeći zakon: "Ti ćeš Mi dati svoje prvorođene sinove. Isto tako [prvorođene] od svojih goveda i ovaca..." (vidi 22,28-29) - prvi put je dano kada su Bnei Jisrael napustili Egipat (vidi Šmot 13,12,11-14). Očito, ova zapovijed ne podrazumijeva da zapravo žrtvujemo svoju prvorođenu djecu; već se odnosi na obvezu svake obitelji da svog prvorođenog sina posveti B-žjoj službi. Svrha ovog zakona bila je osigurati da u svakoj obitelji postoji 'odgajatelj' (ili 'državni službenik') da podučava zakone Tore. Iako je ova 'obiteljska odgovornost' kasnije prenesena na cijelo Levijevo pleme (nakon het ha-egel / vidi Devarim 10,8-9); u vrijeme kada su dani zakoni Paršat Mišpatim to je trebao biti posao prvorođenog sina. Slično tome, vrijednost 'prvorođenih' životinja također bi bila posvećena riznici Hrama (ili za prehranu radnika). Ako je ovo shvaćanje točno, onda ova zapovijed služi kao podsjetnik svakoj obitelji da ispuni svoju odgovornost da osigura svoj dio 'državnih službenika' koji će služiti u Miškanu i služiti kao suci i odgojitelji (vidi Devarim 33,10). Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Mišpatim: Posebna cjelina - napredovanje u obrazovanju većine; a ne 'favorizirati' kod suđienja (vidi 23,1-3). [Ovi se zakoni također mogu promatrati kao smjernice za 'suce' koji odlučuju o zakonima u prvom odjeljku, tj. građanska 'sudska praksa' u 21,12-22,16.] Zatim, nalazimo dva zanimljiva zakona koji odražavaju najvišu razinu etičkog ponašanja, a koja su formulirana na poseban način.

[Odg: gledanje na prvorođene životinje kao na porez za nadoknadu tim državnim službenicima - vidi Bamidbar 18,15-20!] Vladati se kao 'Mensch' U završnom pasuku ove 'paršie' nalazimo vrlo općenitu zapovijed da budemo ne samo dobri građani, nego i da se ponašamo kao 'mensch': "I vi ćete mi biti sveti ljudi; [primjer] nađete li u polju meso koje su rastrgale zvijeri - nemojte ga jesti - umjesto toga nahranite njime pse" (22,30).

Iako je uvodna izjava – da budemo sveti ljudi - prilično nejasna; potpunije značenje ove zapovijedi detaljno je objašnjeno u Paršat Kedošim (vidi Vajikra poglavlje 19). Brzi pogled na to poglavlje odmah ponovno ukazuje na potrebu etičkog djelovanja u svim područjima života. [Obratite pažnju na brojne paralele između 19. poglavlja Vajikra i Šemot 22 20-33 10!] Zapovijed 'ne jesti meso rastrgane životinje' može se shvatiti kao primjena kako 'biti svet', implicirajući ponašati se kao 'mensch', a ne kao proždrljivac koji bi žderao (kao pas) meso životinja pronađenih mrtvih u polju. Ukratko, tvrdimo da se ovaj kratki odjeljak usredotočuje na potrebu da se bude 'uzoran građanin', u skladu s općom temom etičkog ponašanja - kao dužnost člana društva koji tvrdi da predstavlja B-ga. Viša etika U 23. poglavlju ova cjelina 'napreduje' korak dalje, s nekoliko micvot koji naglašavaju još višu razinu moralnog i etičkog ponašanja. Prva tri pesukim raspravljaju o zakonima koji osiguravaju da pravosudni sustav neće biti zlouporabljen - Na primjer, da se ne planira lažno svjedočenje; slijediti pravilo Godina 17 27 Broj 18 Strana

• Vraćanje izgubljene životinje, čak i one vašeg neprijatelja, njenom vlasniku ('hašavat aveida') (vidi 23,4); • Pomaganje susjedovoj životinji (opet, čak i vašem neprijatelju) s teretom ('azov ta'azov imo') (vidi 23,5); Tora nam ne naređuje samo da vratimo izgubljeni predmet, ona opisuje ekstremni slučaj, gdje se čovjek mora potruditi da bude 'izuzetno fin' prema osobi koju prezire. Ono što se može smatrati 'uzornim ponašanjem' u regularnom društvu - postaje zahtijevano ponašanje za naciju koja predstavlja B-ga. Na kraju, ovaj posebni odjeljak završava poznatom izrekom "mi-dvar šeker tirchak" - držanje distance. od bilo kojeg oblika nepoštenja (vidi 23,7), nakon čega slijedi upozorenje da se ne uzima mito - 've-šohad lo tikah' (vidi 23,8). Kao što je ranije spomenuto, ovaj odjeljak, koji opisuje micvot višeg etičkog standarda, završava stihom "ve-ger lo tilhac..." (vidi 23,9) - gotovo identičan uvodnoj izjavi (vidi 22,20). Unatoč teškoćama njihovog ropstva u Egiptu, od Bnei Jisrael se očekuje da nauči iz tog iskustva i stvori društvo koje pokazuje dodatnu osjetljivost za potrebe manje sretnih. Konkretno, židovskom narodu – budući da smo nekoć bili robovi – naređeno je učiti iz tog iskustva, kako bi postali još osjetljiviji na potrebe drugih! Šabat i blagdani Kao što smo ranije objasnili, nakon ovog 'etičkog' odjeljka slijedi još jedan niz micvot (vidi 23,10-19), koji se, čini se, usredotočuje na 'micvot bein adam la-Makom'. Uključuje sljedeće zapovijedi:

• 'Šmita' - ostavljanje polja neobrađena svakih sedam godina; • 'Šabat' - odmaranje jedan dan u svakih sedam daStrana 27

(nastavak s 27. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Mišpatim: Posebna cjelina - napredovanje u obrazovanju na;

• 'Šaloš Regalim' - tri poljoprivredna praznika: • 'Hag HaMacot' - sedam dana jedenja macesa • 'Hag HaKacir' - žetva pšenice (sedam tjedana kasnije) • 'Hag HaAsif' - žetva plodova (sedam dana). (23,10 -19) Unatoč tome, treba primijetiti kako su zakoni šmita i šabata zapravo predstavljeni iz perspektive 'bein adam lehavero'. Ciklus 'šmita' osigurava dodatnu hranu za siromašne i potrebite (vidi 23,11), dok 'šabat' osigurava dan odmora za 'rogu i stranca' (vidi 23:12). U tom smislu, ova dva zakona čine prekrasan prijelaz od odjeljka "bein adam l'havero" do završnog odjeljka "bein adam lamakom" koji 'zatvara' cijelu ovu cjelinu. Na ovom mjestu nalazimo kratak sažetak pasuka koji predstavlja posljednji dio koji opisuje hodočasničke 'blagdane' (vidi 23,13-19). Ovi 'šaloš regalim' opisani su kao tri puta tijekom godine kada se cijela nacija okuplja 'pred B-gom' (tj. uz Bet Ha-Mikdaš) kako bi mu zahvalili za svoju žetvu.

[Moglo bi se sugerirati da ova micva 'alija la-regel' također utječe na društveni razvoj nacije, jer daje siromašnima i potrebitima priliku da slave zajedno sa sretnijima (vidi Devarim 16,11,14-16)] 'Dvostruki' sendvič - Cedaka & Mišpat Vratimo se sada da primijetimo prekrasnu strukturu cijele ove cjeline proučavajući sljedeću tablicu, gdje * označava zakone "bein adam lamakom", a # označava zakone "bein adam l'havero". Kako bismo pojasnili ovu slojevitu prirodu ove unutarnje strukture, u sljedećoj tablici uspoređujemo je sa 'sendvičem' s dva sloja 'mesa', obavijena 'kruhom', * NAJVEĆI Zakoni o: obožavanju idola i 'mizbeaha' (20,1920,23) [tj. kako štovati B-ga] SLOJ 1 # Građanski zakoni - 'slučajni' zakoni za "betdin" (21,1-22,16) tj. zakoni koji se odnose na MIŠPAT presudu * BUFFER 19)

kratki niz zakona "bein adam lamakom" (22,17-

SLOJ 2 # Etički zakoni - individualno ponašanje (22,2023,12) tj. zakoni koji se odnose na CEDAKU - pravednost * DOLJE Zakoni triju hodočasničkih blagdana (23,13-19) [opet, kako ispravno štovati B-ga]

Strana 28

Drugim riječima, nekoliko zapovijedi koje se odnose na to kako bismo trebali štovati B-ga (*) 'obuhvaćaju' brojne zapovijedi koje objašnjavaju kako B-g očekuje da djelujemo (#). Međutim, one micvot koje upravljaju našim ponašanjem također se dijele u dvije različite skupine. Prva skupina (ili sloj) fokusira se na zakone pravde koje mora provoditi sudski sustav - tj. MIŠPAT; dok se druga skupina fokusira na etičko ponašanje - tj. CEDAKA ili ispravno ponašanje. Povratak Avrahamu Avinu! Ako se sjećate naših šiurim na Sefer Breišit, ova dvoslojna struktura - naglašavajući elemente i CEDAKA i MIŠPAT - ne bi nas trebala iznenaditi. Uostalom, B-g je izabrao Avrahama Avinu upravo za ovu svrhu: "Jer Avraham će sigurno postati velik i moćan narod, i blagoslov za sve narode zemlje. Jer ja sam ga poznao KAKO BI mogao zapovijedati svojoj djeci i svome domu nakon sebe, da drže put B-žji i čine CEDAKA & MIŠPAT [pravednost i pravda]..." (vidi Breišit 18,18-19, usporedi Breišit 12,1-3) Sada kada su potomci Avrahama Avinu konačno postali nacija i sada se pripremaju za ulazak u zemlju - oni sklapaju savez na Har Sinaju. Stoga se prvi skup detaljnih zakona primljenih na Sinaju usredotočuje na to kako se od izraelske nacije očekuje da zadrži i primjenjuje vrijednosti "cedaka & mišpat" - kako bi ova nacija mogla ostvariti svoju božansku sudbinu. Napredak obrazovanja Prije nego što zaključimo, trebali bismo primijetiti još jedan slijed koji se odvija unutar ovih različitih pododjeljaka zakona. Dok pregledavate ove različite odjeljke, imajte na umu kako slijede vrlo značajan napredak obrazovanja: 1) Strah od čovjeka Prvi odjeljak (21,1-22,19) sadrži građanske zakone u vezi s kompenzacijskim obvezama, zajedničke svakom civiliziranom društvu (nije jedinstveno za Am Jisrael). Ove sudske zakone provodi bet-din. Strah od kažnjavanja od strane sudova osigurava pokornost građana. 2) Strah B-žji Sljedeći odjeljak (22,20-26) sadrži imperative vezane uz etičko ponašanje, posebno naglašavajući obzir prema manje sretnim članovima društva. S obzirom na poteškoće u provođenju ovog standarda od strane bet-dina, Divrej Tora

(nastavak s 28. stranice) Rabbi Menachem Leibtag: Mišpatim: Posebna cjelina - napredovanje u obrazovanju "Evo, ja šaljem malaha pred vama, da vas vodi i dovede u ... (Obećanu zemlju). ... jer ako ga poslušate [B-žjeg 'mal'aha'] i činite sve što Ja kažem, Ja ću biti neprijatelj tvojim neprijateljima i dušman tvojim dušmanima. Jer će vas Moj mal'ah odvesti i dovesti u [zemlju] Amorejaca, Hetita, itd." (23,20-23). [Vidi također 23,27-31!]

sam B-g preuzima odgovornost za kažnjavanje prekršitelja u tom pogledu. 3) Ljubav prema bližnjemu Posljednji odjeljak imperativnih građanskih zakona (23, 1-9) sadrži micvot koje se odnose na još viši moralni i etički standard. U ovom dijelu, Tora ne spominje nikakvu kaznu. Ovim micvot prethodi pasuk "ve-anšei kodeš tihijun li" (22,30) i odražavaju ponašanje "mamlehet kohanim ve-goj kadoš" (vidi 19,5-6). Kada je civilno ponašanje posebne B-žje nacije motivirano ne samo strahom od kazne, već i visokim etičkim standardom i osjećajem podređenosti B-gu, nacija doista postaje 'goj kadoš' svrha Matan Tore (vidi 19,5-6!). 4) B-žja ljubav Nakon stvaranja etičkog društva, nacija je vrijedna posebnog odnosa s B-gom, kao što se odražava u zakonima šabata, šmita i 'alija la-regel' - 'biti viđen od B-ga' na tri hodočasnička blagdana (vidi 23,10-17). Ovaj napredak naglašava činjenicu da visoki standard etičkog ponašanja (II i III) sam po sebi nije dovoljan. Društvo se prvo mora usidriti osiguravanjem pravde uspostavom sudskog sustava koji će provoditi te najosnovnije građanske zakone (I). Jednom kada je ovaj standard uspostavljen, društvo može težiti postizanju više etičke razine (II i III). Zatim, čovjek je dostojan susresti i 'posjetiti' B-ga (IV). Posljednje obećanje Iako 'mišpatim' i micvot završavaju u 23,19, ovaj dugačak odjeljak (koji je započeo s 'ko tomar...' u 20,19) sadrži posljednji dio - 23,20->33 - koji se pojavljuje više kao obećanje nego skup zakona. B-g kaže Mošeu da kaže Bnei Jisrael sljedeće:

Godina 17 29 Broj 18 Strana

Ovaj zaključak ukazuje na svrhu ove čitave cjeline. Prihvaćanjem ovih zakona, Bnei Jisrael će oblikovati svoj karakter kao posebne B-žje nacije. Dakle, ako se budu pokoravali ovim pravilima, tada će im B-g pomoći u osvajanju Zemlje. Uzimajući u obzir da su Bnei Jisrael na putu da osvoje i naslijede Zemlju, ovaj odjeljak (23,20-33) čini odgovarajući zaključak za cijelu ovu cjelinu. Budu li slijedili te zakone, On će im pomoći da osvoje tu zemlju, gdje će im ti zakoni pomoći da postanu posebna B-žja nacija. Povratak na Brit Sinai Ovo nam tumačenje može dati prekrasno objašnjenje zašto Bnei Jisrael primaju upravo ovaj skup micvot odmah nakon Deset zapovijedi. Prisjetite se B-žjeg izvornog prijedloga Bnei Jisrael pred Ma'amad Har Sinai - "ako Me budu poslušali i držali Moj savez... tada će postati - mamlehet kohanim ve-goj kadoš" (vidi Šmot 19,5-6). Nakon što narod prihvati ovaj prijedlog (vidi 19,8), on dobiva Deset zapovijedi, nakon kojih slijede zakoni cjeline "ko tomar". Ovo može objasniti zašto Bnei Jisrael primaju upravo ove zakone ("ko tomar cjeline") u ovo vrijeme. Budući da će ovi zakoni upravljati etičkim ponašanjem svakog pojedinca u Am Jisraelu i izgraditi moralno tkivo njegovog društva, oni postaju 'recept' koji će transformirati ovu naciju u "mamlehet kohanim ve-goj kadoš". Nadalje, oni naglašavaju kako su zakoni koji se usredotočuju na naš poseban odnos s B-gom, posebno u odnosu na to kako ga štujemo - kao što su zakoni o blagdanima, smisleni samo ako su ukorijenjeni u društvu koje djeluje na uzoran način. Budući da su ove smjernice za ponašanje pojedinca 'obavijene' pojedinostima o tome kako ispravno štovati B-ga, možemo zaključiti da čitava ova cjelina raspravlja o tome kako se od izraelske nacije očekuje da štuje B-ga - jer način na koji se odnosimo prema našim bližnjima stoji u središtu našeg odnosa s B-gom. ■

Strana 29

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara Suosjećanje (nastavak) Raznolikosti suosjećanja Ipak, sva ta identifikacija i zajednički osjećaj postat će suosjećajni tek kad se provedu u praksi. Prema majstorima musara, suosjećanje može postojati u dva oblika. Postoji "suosjećanje u obliku suosjećanja" kada nas naš osjećaj zajedništva s drugim navodi da postupamo ljubazno, blago i nježno. Druga vrsta suosjećanja dolazi kao "suosjećanje u obliku osude". U ovom slučaju, osjećaji koje dijelimo s drugim pozivaju na čin koji je krut, težak, pa možda čak i surov. Klasičan primjer suosjećanja u obliku suosjećanja je izbavljenje Židova iz ropstva u Egiptu. Tvrdilo se da Židovi u Egiptu nisu zaslužili da budu otkupljeni iz ropstva. Postoje tradicije koje kažu da se narod Izraela, dok je bio u Egiptu, asimilirao, nisu očuvali ono što su znali o tradiciji (koja je u svakom slučaju bila nepotpuna, jer Toru još nisu primili) i, što je najgore od svega, postali su idolopoklonici. Prorok Ezekiel otkriva, "I još sam im rekao: 'Odbacite, svaki od vas, gnusne stvari koje vas privlače, i ne skrnavite se egipatskim idolima - Ja Vječni sam vaš B-g.' Ali oni su Mi prkosili i odbili me poslušati."

Zašto je onda B-g otkupio Izraelce i oslobodio ih ropskog ugnjetavanja? Bilo je to isključivo zbog B-žjeg suosjećanja. "A HaŠem reče: 'Svakako sam vidio ugnjetavanje Moga naroda koji je u Egiptu i čuo sam njihov vapaj zbog njihovih nadglednika, jer Ja znam njihove tuge.'" Način na koji to kaže prorok Izaija dobro se uklapa u naše gledište da se suosjećanje temelji na doživljaju neodijeljenosti: "U njihovoj žalosti On Strana 30

je bio žalostan." Zbog ovakvog identificiranja HaŠem je postupio suosjećajno i "izveo Tvoj narod Izrael iz zemlje egipatske znakovima i čudima, snažnom rukom, ispruženom mišicom i velikim strahom." Suosjećanje prerušeno u osudu pojavljuje se u priči o izbacivanju Adama i Eve iz Edenskog vrta. Ovo se čini vrlo strogom kaznom zbog sasvim ljudske pogreške nepridržavanja uputa. Nije im pružena druga prilika. Ali ova naizgled stroga osuda također se može gledati kao čin suosjećanja s B-žje strane. Prvo, B-g je mogao jednim udarcem ukloniti grešni par sa svijeta, ali to nije učinio. Drugo, Edenski svijet bio je savršen i zahtijevao je savršenstvo. Tada, kao i sada, ovo je više nego što čovjek može podnijeti. Protjeravanjem nas iz Edena, B-g nas je stavio u svijet u kojem se tolerira ljudska nesavršenost i tako nam omogućio da opstanemo. Ta biblijska priča doziva u sjećanje još jedan primjer koji se može razumjeti na isti način. U posljednjem sam poglavlju kratko spomenuo priču o svojoj učiteljici Rebbetzin Shoshani Perr čija je obitelj živjela u Poljskoj na početku Drugog svjetskog rata. Pobjegli su u Litvu, no 1941. godine Rusi koji su kontrolirali Litvu počeli su sakupljati "klerike i klerikalne studente" radi deportacije, među njima i Rabbi Nekritza (oca gospođe Perr i time budućeg tasta Rabbi Perra). Njegova supruga nije htjela ni čuti da ostane, pa je cijela obitelj zajedno s dojenčadi otpremljena da podnese teške životne uvjete u Sibiru. Međutim, ova naizgled stroga osuda, u sebi je skrivala božansko suosjećanje jer je njihovo progonstvo maknulo obitelj Nekritz s puta nacistima svega ne-

koliko tjedana prije nego što su napali Litvu, gdje su pobili sve preostale Židove. Izgnanstvo koje su izvršili Rusi osiguralo je da svi članovi obitelji Nekritz prežive. Kasniji sporazum između Staljina i poljske vlade u emigraciji oslobodio je sve poljske izbjeglice i Nekritzevi su se na kraju preselili u Sjedinjene Države. Oblikovanje naše vlastite potrage za cjelovitošću prema B-žjim osobinama od nas zahtijeva da i mi moramo biti u stanju postupati na oba ■ načina - sa suosjećanjem u obliku suosjećanja i sa suosjećanjem u obliku osude. Težimo tome da imamo duhovnu spretnost da se prebacimo s jedne vrste suosjećajnog postupanja na drugo, prema tome kako to situacija zahtijeva i u skladu s time kako nas naša senzibilnost na to navodi. Daje nam se naslutiti da su naši mudri preci željeli da shvatimo višeslojnost koja je ugrađena u suosjećajnost jer je hebrejski izraz koji su nam ostavili u naslijeđe — rahamim — jedinstven među osobinama duše: njegov naziv nema jednine i uvijek se navodi u množini. Ili su možda htjeli da shvatimo da je unatoč naše prividne dualnosti, suosjećanje jedno, pa smo time i mi. Suosjećanje treba obuhvaćati sva stvorenja, i ne bi ih trebalo ni prezirati niti uništavati, jer mudrost odozgo obuhvaća sve stvoreno - nežive stvari, biljke, životinje i ljude. —Tomer Devorah

Divrej Tora

(nastavak s 30. stranice) Alan Morinis:

Svakidašnja svetost

Red

ta i učenja u Kelmu.

SEDER

U Kelmu je Rabbi Dessler bio uronjen u okruženje koje je prioritet davalo redu. Alter je ovu kvalitetu promatrao kao glavnu pomoć u samousavršavanju, pa je red postao stub kelmskog načina musara. Njegovo viđenje ove osobine duše temeljilo se na Tori, za koju je smatrao da u potpunosti stoji na načelima reda. Napokon, samo jedan trenutak dijeli Šabat od radnog dana. Jedna vlas razlikuje košer klanje od neodgovarajućeg klanja. Mala količina vode može košer mikve učiniti nepodesnim. Pojedinosti su sitne, ali one su bitne, često i presudne.

Red stvara unutarnju usklađenost, mirnu i spremnu. Uzmite si vremena, budite točni, raščistite um. —Rabbi Simcha Zissel Ziv, alter iz Kelma

DUŠEVNA osobina reda govori o srednjem putu. Premalo reda rađa kaos, dok nas na drugom kraju raspona previše reda veže u opsesivnu krutost. Ono najbolje u životu leži između ovih krajnosti i savjetovano nam je da potražimo taj umjereni kurs. Rabbi Eliyahu Dessler daje tri razloga zašto bismo se trebali potruditi uvesti red u svoj život. Prvo, saznanje da su stvari dobro posložene stvara osjećaj unutarnjeg zadovoljstva i samopouzdanja jer je sve pod kontrolom. Drugi je razlog još praktičniji - red vam pomaže pronaći stvari kad ih zatrebate i štedi vam vrijeme koje biste izgubili tražeći ih. I treći razlog je taj što će mnoge stvari funkcionirati samo ako su pravilno posložene, poput stroja koji zahtijeva da svaki njegov dio bude u ispravnom stanju, često sklopljen određenim redoslijedom, kako bi ispravno radio. Da takva praktična smjernica proizlazi od učitelja musara statusa Rabbi Desslera otkriva nam nešto o našem duhovnom životu onakvom kakvim ga vide majstori musara. Put do duhovnog rasta koji oni osvjetljavaju skriven je točno ispred

Godina 17 31 Broj 18 Strana

nas, upravo tamo na putovima ovoga svijeta. Red koji stvorite na svom stolu, u svom autu, sa svojom odjećom, financijskim papirima, alatima, kuhinjskim priborom i slično nije samo dobro upravljanje, to je zapravo vjerodostojni duhovni rad. Ništa manje od toga.

Duhovni red Rabin Dessler je bio produkt poznate musarske ješive smještene u Kelmu u Litvi, koju je 1862. godine osnovao Rabbi Simcha Zissel Ziv. Rabbi Simcha Zissel bio je jedan od najvažnijih učenika Rabbi Yisraela Salantera i izrastao je u osobu koja je najviše učinila za širenje misli i metoda svog učitelja. Godine 1906., u dobi od četrnaest godina, dječak koji je postao Rabbi Dessler upisao je kelmsku ješivu, postavši jedan od njenih najmlađih učenika. Osim nekoliko godina tijekom Prvog svjetskog rata, Rabbi Dessler je boravio u ješivi do 1928. Godine 1920. oženio se Blumom, praunukom Altera iz Kelma, osnivača ješive, i ukupno je proboravio osamnaest godina živo-

Musar u kelmskoj ješivi usredotočio se prvenstveno na razvijanje unutarnjih stavova i stanja. Vanjski se poremećaj smatra odrazom unutarnjeg rasula. Osoba kod koje je

ono što ima neuredno vjerojatno će imati misli koje su također zbrkane. Ako ne pazite na čistoću svoje kuće, vjerojatno ćete biti nemarni i prema čistoći svog duha. Alter je u svom životu visoko cijenio red. Nije dopuštao ničemu da omete njegovo vrijeme određeno za učenje, čak i kad bi mu ljudi lupali na vrata. Kod kuće, pa čak i dok je putovao, slijedio je raspored učenja. Rekao bi: "Ljudi si odvajaju vrijeme za svoje privatne poslove, za odmor i jelo, i primaju ljude samo u određeno doba dana - i nitko se ne žali." Često se ponavlja priča kako je Rav Simcha Zissel jednom otišao posjetiti svog sina Nachuma Zeva, tada studenta u dalekoj ješivi. Prvo što je otac učinio bilo je da posjeti sinovljevu sobu. Prilikom pregleda našao je dječakove stvari u redu.

Strana 31

(nastavak s 23. stranice) Alan Morinis: Već iz ovoga mogao je zaključiti da njegovom sinu ide dobro u ješivi. Tek potom je otišao vidjeti sina. Alterov nasljednik i zet, Rabbi Tzvi Hirsch Broide, bio je klasični proizvod ove predanosti redu koja je karakterizirala Kelm. Njegov dnevni raspored bio je pripremljen s gotovo vojnom preciznošću, do te mjere da se govorilo da možete sat narihtati prema dolascima i odlascima Rav Tzvia Hirscha. Čak je i vanjština Rabbi Desslera odavala kelmski naglasak na redu. Govorilo se da je njegova odjeća bila jednostavna, ali uvijek besprijekorna. Dok mu je supruga bila živa, običavala ga je pregledati i očetkati mu kapu i kravatu prije nego što bi krenuo prema ješivi. Nakon što je umrla, prije nego što bi napustio kuću, Rabbi Dessler uvijek bi pažljivo u ogledalu promotrio svoju bradu kako bi bio siguran da je uredno počešljana.

Sluga B-žji Kelmski musar prepoznaje praktične posljedice nereda, pa čak i više, njegovu duhovnu cijenu. Duhovni život zahtijeva red jednako kao i naš materijalni život. Prema židovskom gledištu, onaj koji traga za duhovnim treba biti B-žji sluga. Naš glavni uzor je Mojsije, kojeg se naziva upravo tako: eved HaŠem, B-žji sluga. Prvi redak Jošuine knjige ponavlja ovu frazu, ponovo nazivajući Mojsija eved HaŠem. Psalam 36 započinje: "Glavnom glazbeniku, Psalam Davida, sluge G-spodnjeg." U Levitskom zakonu B-g kaže: "Jer su sinovi Izraelovi Meni sluge, sluge Moje koje sam Strana 32

Svakidašnja svetost izbavio iz Egipta." To da bi ispravan stav za duhovni način života trebao biti stav sluge umnogome je u suprotnosti sa suvremenim umom. Francuska, ruska i američka revolucija koje su odredile smjer modernog doba, kao i nebrojeni antikolonijalni ratovi za neovisnost, bili su pokušaji rušenja režima koji su propagirali porobljavanje. Tako je bilo i s Američkim građanskim ratom. Malo je nacionalnih ustava koji hvale vrijednost služenja. Ali Židov bi trebao služiti. Naš odgovor na B-žju zapovijed glasi: "Činit ćemo i čuti ćemo." Činiti je na prvom mjestu. Služit ćemo. Okrenut ćemo se natrag da vidimo povezanost između služenja B-gu i usavršavanja unutarnje osobine reda. Prvo, ipak, moramo shvatiti što to znači biti onaj koji služi B-gu. Biti B-žji sluga znači nastojati uskladiti svoju volju s Gospodarevom. Želim ujediniti svoju volju s B-žjom voljom u svom životu i uživati u toj sjedinjenosti. Rabi Gamliel običavao je reći: "Čini Njegovu volju kao da je tvoja volja da On može činiti tvoju volju kao da je Njegova volja." Sluga B-žji nastoji uskladiti ono što on ili ona želi s božanskom voljom i potapa osobnu volju u božanskoj volji.

Služenje na ovaj način traži da se nastojim izdići iznad svojih vlastitih navika razmišljanja, govora, osjećaja i postupanja. Također se moram povući da ne slijedim svoje oči i srce u potrazi za nedopuštenim i neposvećenim zadovoljavanjem svojih želja. B-žanska volja koju nastojim spoznati i slijediti mnogo je bolja i istinitija od bilo čega što služi mom uskom vlastitom interesu.

Ako ste sluga koji svoju volju usklađuje s božanskom voljom to vas čini vrlo korisnim ljudskim bićem. S vremenom vaši će napori biti ocijenjeni kao ispravni i dobri. Uz to, vrata osobne sreće bit će vam širom otvorena. Nema dugoročnog zadovoljstva koje se može steći slijedeći, pa makar i tek privremeno udovoljavajući željama naše sitne vlastite volje. Usporedite to s Mojsijem, evedom HaŠem bez premca, koji je u šabatnim Amida molitvama opisan kao "Mojsije se radovao darom Tvojim, kad si ga nazvao vjernim slugom." ■

Radovao. Sluga. Zbog toga što se biti sluga B-žji može tako dobro opisati kao usklađivanje svoje volje s božanskom voljom, prakticiranje reda postaje ključni korak u duhovnom životu. Usklađivanje je nezamislivo bez reda. Kao ljudska bića obdareni smo slobodnom voljom pa nam je stoga posve moguće odabrati da budemo kaotični, ali kada si uzmemo kao svjesnu praksu da budemo uredni, mi se izvana - i iznutra - usklađujemo sa svemirskim poretkom. Temeljna vrijednost prakticiranja reda je u tome što se dobrovoljnim usklađivanjem sebe s urednim načinom života približavamo božanskom načinu življenja. Kad smo organizirani, mi oponašamo jedno od B-žjih suštinska obilježja, a ono nas približava B-gu. Rabbi Aaron Kotler podučavao je u skladu s tim. On je uvidio da prakticiranje reda u vremenu i prostoru preslikava duboki obrazac organizacije u svemiru. To je red koji vidimo u svakom aspektu stvaranja, koje ima mnogo dijelova, a svi su Divrej Tora

(nastavak s 32. stranice) Alan Morinis: međusobno povezani i međusobno savršeno prilagođeni. Sunce izlazi u određeno vrijeme i prelazi svoj godišnji ciklus, oceani ostaju unutar svojih granica, životinje imaju hranu koja im treba za jelo, voda isparava, pada kiša i fizički svijet funkcionira na uredan, sistematičan način. Čak se i promjena događa prema uređenim načelima. Ako rijeke teku više i brže, može se izmjeriti brzina erozije. Čak se i tsunami pokorava zakonima fizike. Budući da se sve stvoreno upravlja po uređenim načelima, i Tora, koja utjelovljuje tlocrt svijeta, također je uredna. Prvo poglavlje Tore opisuje samo stvaranje u smislu pojave reda iz praiskonskog kaosa. Red nam pomaže i u drugim oblicima božanske službe jer nemoguće je slijediti nečije služenje i oponašanje B-ga bez reda. Rabini koji su iz Tore izvukli zapovijedi nabrojali su načine služenja B-gu i dali nam seder (red) prema kojem svaku treba vršiti. Primjerice, zapovijeđeno nam je da na Pesah jedemo maces i pijemo četiri čaše vina. U jednom trenutku to je maces, a sekundu kasnije - nakon osamnaest minuta potrebnih za ukvasavanje – taj maces će biti zabranjen na Pesah. Određena je mjera koliko je najmanje macesa neophodno za ispunjenje zapovijedi i koliko vina čini "čašu". I naravno, svi su ti postupci organizirani u određenom slijedu, koji se odvija na Seder (ponovo ista riječ: "red") Pesah. Postoje pravila koja daju uputu koliko velik mora biti talis (molitveni šal) i koliko treba dati u dobrotvorne svrhe. Mezuza se uvijek postavlja pod kutom prema dovratniku na koji je pričvršćena kako bi se Godina 17 33 Broj 18 Strana

Svakidašnja svetost Nepoštovanje potrebe za redom unosi kaos.

pomirilo one koji su rekli da bi mezuza trebala biti pričvršćena uspravno i paralelno s dovratnikom, s onima koji su rekli da treba biti postavljena vodoravno i okomito na dovratak. Molitve se moraju reći određenim redoslijedom, u određeno vrijeme, kako je izloženo u molitveniku, koji se naziva Sidur (od istog korijena, a znači "red"). Da biste razvili duboki osjećaj povezanosti s B-gom u svojim molitvama, morate usmjeriti svu svoju pažnju na svoje molitve, a to zahtijeva red. Sve je u potrazi za redom. Sve je u predanju božanskoj službi.

Slika nereda Razmotrite posljedice nereda i to će vas potaknuti da se odlučite za red u svom životu. Tora nam u tom pogledu daje izravno učenje u poznatoj priči o Babilonskoj kuli. Hebrejska riječ za grijeh, avera - poput istoznačnice u našem jeziku, riječi prijestup - znači "odlutati preko granice". Napori graditelja kule da posegnu da dodirnu nebo bili su grešni jer su prešli granice i ograničenja koja su postavljena u duboku strukturu svemira. Pokušavajući doseći nebo, oni su prekršili razlikovanje između ljudskog i božanskog. Budući da su se razmetali redom, kazna im je bila da pretrpe nered, što je predstavljeno njihovom nemogućnošću međusobne komunikacije.

Ova upozoravajuća priča vrijedi i za naš život. Koliko vremena, energije, emocija i života je usmjereno u kanale koji izviru iz nereda? Gdje su hagadot za Seder? Gdje je moj talis? Tko je zaboravio namjestiti sat? Zašto niste izvadili juhu iz zamrzivača? Zašto bih kupio mlijeko ako nije bilo na spisku? Tu je negdje. Samo što nisam stigao. Koliko je veza pred ozbiljnim izazovima ili čak uništeno zbog premalo poklanjanja pažnje redu? Bez reda sigurno ćete izgubiti nešto - bilo da se radi o vremenu, resursima, stvarima koje se izgube, vezama itd. Ne rasipati je židovski etički princip. Bilo koji savjetnik za upravljanje reći će vam da se morate organizirati ako želite biti učinkoviti, ali naša briga to daleko nadilazi. Naša je briga kako život u kaosu stvara zapreke našoj obazrivosti prema božanskoj volji. I nije li život na drugom kraju spektra, onaj opsesivno kruti, u jednakoj mjeri prepreka duhovnom životu? Dočarajte si kaos, sa stvarima koje lete, gomilama smeća i nesređenog razmišljanja i zveku meteža: tko bi mogao čuti krhki glas istine koji šapuće usred tornada? Suprotno tome, ali podjednako onesposobljavajuće, tamo gdje je red doveden do krajnje nefleksibilnosti, čak i kad biste čuli božansku volju, biste li išta mogli učiniti da svoju osobnu volju spojite s B-žjom voljom, kad su vam vaši putovi postali toliko nepopustljivi?■

Strana 33

‘MRTVI SU‘

Izrael obiteljima talaca priopćio najgore vijesti Jutarnji list 6.2.2024. ‘Obavijestili smo 31 obitelj da njihovi najmiliji više nisu među živima i da smo ih proglasili mrtvima‘, rekao je glasnogovornik vojske Glasnogovornik izraelske vojske kontraadmiral Daniel Hagari rekao je u utorak da je 31 od preostalih talaca koje Hamas drži u Gazi proglašen mrtvim. "Obavijestili smo 31 obitelj da njihovi zarobljeni najmiliji više nisu među živima i da smo ih proglasili mrtvima", rekao je na redovnom brifingu za medije. Izrael je rekao da se 136 talaca još uvijek drži u Gazi.

INDIJCI HRLE U IZRAEL

U Hamasovu napadu na Izrael 7. listopada poginulo je 1200 ljudi, a oteto ih je oko 250. Dio taoca je u međuvremenu pušten u okviru razmjene s Palestincima. Istodobno, američki državni tajnik Antony Blinken danas je rekao da SAD razmatra odgovor Hamasa na okvirni sporazum o oslobađanju talaca kao dio produljene stanke u borbama u Gazi.

Blinken je na tiskovnoj konferenciji u Katru rekao da će razgovarati o odgovoru Hamasa s izraelskim dužnosnicima kada u srijedu posjeti tu zemlju. Odbio je otkriti detalje odgovora Ha-

masa. Državni tajnik je naglasio da će Washington upotrijebiti svaki način koji mu je na raspolaganju kako bi postigao stanku u borbama koja bi se temeljila na ranijem oslobađanju više od 100 talaca. "Ima još puno posla za obaviti, ali mi i dalje vjerujemo da je sporazum moguć i da je doista neophodan", dodao je. Sjedinjene Američke Države su odlučne iskoristiti svaku stanku u borbama za izgradnju diplomatskog puta prema "pravednom i trajnom miru" na Bliskom istoku, rekao je.

vio priopćenje u kojem stoji da je dostavio svoj odgovor Egiptu i Katru u vezi s okvirnim sporazumom o prekidu vatre koji je predložen za Pojas Gaze. ■

Hamas je ranije u utorak obja-

Na tisuće ih se prijavilo na regrutaciji

Hercegovina.info 4.2.2024. Uprkos niskim temperaturama i zimskoj magli na sjeveru Indije, više od 7.000 radnika sudjelovalo je u egrutaciji u gradu Laknau, javlja španjolska agencija EFE.

Glavni grad države Utar Pradeš bio je poprište jednotjednog praktičnog procesa regrutira-

nja, koji je završen prošlog utorka, gdje su kandidati pokazali svoje umijeće kroz oblaganje zidova ili polaganje pločica pod nadzorom izraelskog tima. Plaća koju bi radnici dobili u Izraelu je jedan od glavnih razloga željene migracije, s oko 1.600 dolara mjesečno u usporedbi s prosječnom mjesečnom plaćom od 330 dolara u Indiji,

prema podacima indijskog Ministarstva statistike iz srpnja 2023. Nakon početka sukoba s Hamasom, Izrael je ukinuo radne dozvole za oko 150.000 palestinskih radnika, stvarajući manjak radne snage koju je Tel Aviv pokušao popuniti radnicima iz zemalja poput Indije ili susjedne Šri Lanke.

"Ovaj sporazum nije dobar zbog sigurnosnih uvjeta u Izraelu", rekao je za EFE Sandžaj Kumar Sing, generalni tajnik Kongresa indijskog nacionalnog sindikata. Kritike dijele i drugi veliki sindikati u zemlji, od kojih je njih desetak osudilo planove zapošljavanja u Izraelu. ■

Koncert povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta - Židovski napjevi u skladbama Emila Cossetta Požeška kronika 31.1.2024. POŽEGA - Židovski napjevi u skladbama Emila Cossetta – povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta zajednički je školski projekt učenika i nastavnika srednje glazbene škole s ciljem obilježavanja 105. obljetnice rođenja Emila Cossetta i koncertnom izvedbom djela inspiriranih židovskom tematikom ovog istaknutog hrvatskog skladatelja. Projektom se, uz podsjećanje na žrtve holokausta, želio potaknuti interes za istraživanje i razumijevanje glazbe koju učenici nemaju prilike često slušati ili praktično izvoditi te razviti interes za umjetnost, kulturu i

Page 34 Strana 34

demokraciju kroz upoznavanje glazbene tradicije europskih Židova, poglavito sefardskih Židova čije su pjesme na gotovo zaboravljenom ladino jeziku.

Središnja skladba sinoćnjeg koncerta bila je poznata Partita Sefardica za soliste, mješoviti zbor i klavir četveroručno, Na ladinu su izvedene solo pjesme Durme, durme, Quien es esto a la ventana i Adios querida, a mogli smo čuti i Bagatellu br. 1 za flautu i klavir. Koncert koji je započeo potresnom glazbenom temom Johna Williamsa iz filma Schindlerova lista, završava optimistično uz poznatu pjesmu Shalom Aleichem. Najpoznatiju melodiju za nju skladao je rabin Israel Goldarb, koja je prema njegovim

riječima nastala jednog petka 1918., dakle iste godine kada je rođen skladatelj kojemu smo ovu večer posvetili. U ostvarivanju ovog zahtjevnog projekta angažirani su nastavnici raznih odjela. Odjel za klavir i orgulje u vidu klavirske suradnje: Miroslav Majić, mag. mus., Matea Šeremet, prof. mentor i Marija Milinković, prof. savjetnik Odjel za glazbenu teoriju i pjevanje: Ana Ticl Bušić, mag. mus. solo i mentorstvo solo pjevaču, Damjan Pirović, bacc., audio i video produkcija; Anton Ećimović, mag. mus., čitanje teksta, Branka Horvat, prof. savjetnik, voditeljica Mješovitog zbora Odjel za gitaru i gudače: Tamara Mikulić, mag. mus., violina

Divrej Tora

Odjel za puhače i udaraljke: Nenad Jurčić, mag. mus., klarinet i Lucija Zovko Čevapović, prof. mentor, flauta Odjel za općeobrazovne predmete: Ivor Čevapović, mag. hist., istraživanje tekstova i upoznavanje učenika s temom holokausta na satu Povijesti, Eva Grgić, prof., autor plakata. Koncert su svojim dolaskom uveličali gradonačelnik Požege dr. sc. Željko Glavić i Ferdinand Troha, zamjenik županice Požeško-slavonske županije. - Nadamo se da smo kroz pripremu i realizaciju koncerta, uspjeli barem malo senzibilizirati naše učenike i razviti vještine komunikacije i tolerancije za manjinske kulture i jezike putem univerzalnog jezika – glazbe - kažu iz Glazbene škole Požega. ■

Godina 17 Broj 18