Divrej Tora - 2_06 - Mišpatim 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 18

Zagreb, šabat 13. veljače 2021. - 1. adara 5781.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Mišpatim

B’’H

Šabat Mišpatim Jeruzalem 16:47

18:01

Zagreb

17:00

18:02

Rijeka

17:07

18:12

Split

17:02

18:06

Dubrovnik 16:57

18:00

Vinkovci 16:49

17:55

Sarajevo 16:54

17:58

Doboj

16:57

18:01

B. Luka

16:57

18:02

Beograd 16:44

17:48

Novi Sad 16:45

17:50

Subotica 16:44

17:50

Zrenjanin 16:43

17:48

Niš

16:40

17:44

Beč

16:53

18:02

Frankfurt 17:20

18:30

Edison, NJ 17:11

18:21

Jean-Leon Gerome (Jean Leon Gerome) (1824-1904) Moïse sur le mont Sinaï, ulje na platnu, 1895-1900, iz privatne zbirke

(Šemot 21,1-24,18)

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan

utorak 16.2.2021.

Nakon objavljenja na Sinaju, B-g donosi niz zakona koji će se odnositi na izraelski narod. Tu se nalaze i zakoni o slugama

vezanim ugovorom; kazne za ubojstvo,

Alot Hašahar

5:28

otmicu, napad i krađu; građanski zakon

Najranije Talit

6:02

o naknadi štete, pozajmici i odgovornosti

Nec Hahama

6:57

"Četvorice čuvara"; pravila i propisi o

Najkasnije Š’ma

9:34

pravosuđu i sudovima.

Zman Tefila

10:26

Hacot

12:11

Minha Ketana

15:14

Plag Haminha

16:19

Šekia

17:24

Cet Ha-kohavim

18:06



Broj 18

Tu su također i zakoni kojima se zabranjuje loše postupanje sa strancima; zakoni o poštivanju blagdana i o poljoprivrednim plodovima koje treba prinositi u jeruzalemski sveti Hram; zabrana kuha-

nja mesa s mlijekom; micva molitve.

Sveukupno paraša Mišpatim sadrži 53 micvot – 23 zapovijedi i 30 zabrana.

B-g obećaje izraelskom narodu da će ih uvesti u Svetu zemlju i upozorava ih da

ne krenu poganskim putem tamošnjih stanovnika.

Izraelski narod izjavljuje, "Činit ćemo i čut ćemo sve što nam B-g zapovijeda." Ostavivši Aharona i Hura da nadziru tabor Izraelaca, Moše se uspinje na Sinajsko brdo i ostaje tamo četrdeset dana i četrdeset noći kako bi od B-ga primio Toru. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po alija

Kohen – prva alija – 19 p’sukim – 21,1-19

koji to zapovijeda Tora, iskazujući time našu vjeru u B-ga.

V’eile(h) hamišpatim ašer… Završna slova početne tri riječi u Mišpatim tvore riječ Mara. To je naziv mjesta na putu ka Sinaju na kojem smo primili "građanski zakonik", kako je opisano u sedri.

Čovjek može dogovoriti da njegova kćer bude "u službi". Za nju, ama ivrija, ne vrijede ista pravila kao za eved ivri. Njen gospodar, ili gospodarev sin, ili netko drugi, uzme je za ženu sa svim pravima i poštovanjem koje se daje Židovskoj ženi, ili je treba otkupiti ili vratiti njenoj obitelji, no nju se ne može prodati nekom drugom ili je omalovažavati ili osramotiti.

Eved ivri, židovski sluga obavezan ugovorom radi 6 godina i odlazi na slobodu sedme godine. Odlazi onako kako je došao, što znači, ako je imao ženu i djecu prije toga, oni, dakako, odlaze s njime. Ako mu je, pak, njegov gospodar dao šifha kanaanit, tada ona i svako dijete kojemu je on otac ostaju u vlasništvu gospodara – oni nisu njegova žena i djeca.

[Usput, ako šifha i/ili njezina djeca budu kasnije oslobođeni, oni postaju Židovi – neovisno o njihovom biološkom ocu koji je eved ivri. Taj proces odgovara obraćenju. To je mnogo složenije nego li je ovdje predstavljeno, nije primjenjivo u naše doba, no to je ideja.]

Ako eved ivri želi ostati u službi gospodara, probuši mu se uho (kao simbolični znak ukora: "Uho koje je na Sinaju čulo da smo mi B-žje sluge, ne bi trebalo željeti biti sluga sluge.") i sada služi "zauvijek" (do Jovela). Pojedinosti o eved ivri čine pozitivnu zapovijed.

Između svih tema kojima je ova sedra ispunjena micvot mogla započeti, zapažamo značaj izbora koji je Tora načinila u vezi služenja, robovanja. To je dio definicije Vjerovanja u B-ga, prve zapovijedi. B-g sebe stavlja u kontekst Onoga koji nas je oslobodio od ropstva. Mi više ne bismo trebali biti robovi, vjerojatno ne bismo niti trebali posjedovati roba. Ali u doba u kojem se to još uvijek prakticiralo, na nama je obaveza da tretiramo eveda na način na Strana 2

Alternativa gore navedenim mogućnostima je da je se u potpunosti oslobodi. (Očito je namjena ama ivrija da se pomogne mladoj djevojci popraviti njen društveni status.)

S gledišta micve Zanimljivo je i važno primijetiti da micva o pravima i poštovanju Židovske žene obuhvaća davanje prava zajamčenih Židovskim zakonom svim udatim ženama (ne samo nekadašnjim služavkama). Ovo je primjer (ima i drugih) micve čiji je kontekst u Pisanoj Tori ograničen, no čiji je djelokrug, kako nas uči Usmena Tora, mnogo širi. Molim vas zapazite da ovo nije slučaj rabinskog proširenja zakona Tore, niti rabinski propis.

Ovo je definiranje namjere Tore, kako nam je preneseno putem Usmene Tore. Naši su učenjaci činili jedno i drugo – prenosili B-žji zakon i donosili svoje zakone… i rekli nam koje je koje.

stati pred sud.

Pojašnjenje De facto, svatko tko ubije drugoga pobjeći će u gradutočište. Tada će sud u čijoj nadležnosti je slučaj izvesti ubojicu pred sud da mu se sudi. Ako bude izrečena presuda da je to bilo namjerno ■ ubojstvo, čovjek će biti pogubljen.

Ako presuda bude šogeg, nenamjerno ubojstvo, ali rezultat neopreza, tada će on biti poslan natrag u gradutočište, gdje će ostati sve do smrti Kohen Gadola. Ako sud utvrdi da je ubojstvo bilo sasvim slučajno, oni će pustiti ubojicu iz pritvora. A ako je utvrđeno da krivnja pada negdje između dvije od tih službenih kategorija, sud će iskoristiti svoje diskrecijsko pravo i učiniti ono za što utvrdi da je u najboljem interesu svih sudionika, uključujući i društva u cjelini.

Udaranje svog roditelja (tako da poteče krv) kažnjava se smrtnom kaznom.

Ubojstvo se kažnjava odrubljivanjem glave, poznatim kao hereg ili sajif. Ovo je primjer kada Tora iznosi i upozorenje lo tircah, Nećeš počiniti ubojstvo, te kaznu – Onaj koji udari čovjeka pa ovaj umre bit će pogubljen.

Postoje 4 vrste smrtne kazne, od kojih je svaka prilagođena određenim zločinima i grijesima. Rambam smatra da postoje četiri različite micvot koje sudovima zapovijedaju da izvrše pogubljenja kada netko bude na taj način osuđen. Na ovom mjestu u Mišpatim, Rambam navodi micvu pogubljenja gušenjem onoga kojem je bilo suđeno, te je osuđen i izrečena mu je kazna za grijeh za kojega je kazna gušenje.

Nehotičnim ubojicama osigurano je utočište. Ubojica koji pobjegne u grad-utočište prisiljen je vratiti se i

Za proklinjenje svog roditelja (čak i nakon smrti) izriče se smrtna kazna.

Time je ono ozbiljniji zločin od Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

"udaranja", pošto, ukoliko netko udari roditelja nakon smrti, on za to ne bi dobio smrtnu kaznu (mada je i to zabranjeno).

Ako netko nanese drugome ozljede koje nisu opasne po život, mora platiti punu odštetu zasnovanu na pet faktora: šteta, bol, uvreda, troškovi i izgubljena potencijalna zarada (u nekim hrvatskim prijevodima ovo se naziva danguba, op.pr.).

U ovom završnom dijelu naše prve alije, podrazumijeva se naša Židovska i ljudska dužnost, i kušnja da liječimo bolesne. Ovo se izvodi iz dvostrukog ponavljanja riječi v’rapo j’rapei. Drugim riječima, mi ne gledamo na B-ga kao na jedinoga koji liječi. Naravno, sve je ovisno o B-gu, no on od nas očekuje, da tako kažemo, da obavimo svoj dio u zadatku liječenja. On to nadgleda, i preuzima stvar na sebe kada mi učinimo sve što do nas stoji.

Levi – druga alija – 21 p’sukim – 21,20-22,3 Sljedeće je zapovijed sudovima da izvrše kaznu za ubojstvo, odnosno, smrtnu kaznu odrubljivanja glave.

Znakovito je što je Tora kao kontekst za tu micvu "odabrala" situaciju onoga koji pretuče svog eved kanaani na smrt. To se smatra činom ubojstva, bez obzira na svjetsku praksu zlostavljanja robova. Po Židovskom zakonu svoje se robove ne smije zlostavljati.

S druge strane, fizičko kažnjavanje koje nema za posljedicu smrt ili gubitak udova, pripada u isključiva prava vlasnika roba. (No čak i ako mu samo ispadne zub, to se smatra prekomjernim i rezultira time da rob bude pušten na slobodu.).

Tora nadalje razrađuje pravila o ozljedama čovjeka, zahtijevajući od strane koja je kriva da plati naknadu štete. Poznati odlomak "oko za oko…" potaknuo je mnogo kleveta Godina 14 3Broj 18 Strana

Alija po alija

protiv Tore i judaizma time što se doslovno tumačio. Naša Usmena tradicija tumači da ovaj odlomak traži da sud izvrši sveobuhvatnu procjenu kako bi se utvrdili odgovarajući iznosi koje treba isplatiti oštećenoj strani.

Sljedeći odlomak Tore bavi se ozljedama koje nanese nečiji bik (ovo uključuje sve životinje: Tora se koristi praktičnim primjerom). Mi razlikujemo povrede koje se mogu unaprijed predvidjeti, i stoga ih vlasnik mora predvidjeti (i on je za njih u potpunosti odgovoran), od onih koje su posljedica neočekivanog i neuobičajenog ponašanja životinje koja izazove povrede, za koje je vlasnik samo djelomično odgovoran. Životinju koja prouzroči smrt ljudskog bića mora se zatući kamenovanjem i od njezine lešine nitko ne smije izvući bilo kakvu korist.

Tora potom raspravlja o štetama nastalim zbog jame iskopane u zemlji, koja je nemarom ostavljena bez zaštite.

Gemara nabraja različite kategorije šteta. Svaki slučaj je potrebno ispitati na temelju njegovih vlastitih osobitosti, tako da ishod bude najpošteniji tretman za sve strane u sporu.

Krađa životinje kako bi je se zaklalo ili prodalo kažnjava se odštetom koja je 4 do 5 puta veća od njene tržišne vrijednosti. Ovo pokazuje koliko je ozbiljna stvar ukrasti drugome ono od čega živi.

Ako lopov bude uhvaćen "na djelu", te ubijen od strane vlasnika doma, postoje određene okolnosti zbog kojih će ubojica imati opravdanje, dok će u drugim slučajevima biti za to odgovoran. Ovo je vrlo osjetljiv pasus koji se bavi samoobranom i preventivnom akcijom da se zaštiti samog sebe. Tora nam

predstavlja obje mogućnosti; Sanhedrin će morati presuditi o konkretnim slučajevima i vjerojatno odrediti grube smjernice prema kojima će se razlikovati slučaj od slučaja.

Ovdje se nalazi ishodište Tore za "Tko te dođe ubiti, preduhitri ga i ti ubij njega."

Lopov koji se dobrovoljno preda bude kažnjen tako da nadoda 25% vrijednosti onoga što je ukrao (što čini jednu petinu iznosa kojega mora vratiti). Ako je lopov uhvaćen, on plaća dvostruko, ili 4-5 puta više, kao što je gore navedeno.

Lopova (muškarca, ne ženu) koji štetu ne može u potpunosti nadoknaditi sud može prodati kao eved ivri kako bi otplatio svoje dugovanje. Š’liši – treća alija – 23 p’sukim – 22,4-26 Mora se isplatiti naknada za štetu koja nastane kada nečija stoka pase na tuđem posjedu, ili zbog požara koje je netko nemarom prouzročio.

Sljedeće, Tora iznosi odgovornosti starateljstva – kada netko čuva nešto što pripada nekome drugom bez da je plaćen za tu uslugu, te kada je plaćen za to. U ovo posljednje uključena je i regulativa kod iznajmljivanja. Sudovi su zaduženi da pažljivo vode sve ove vrste slučajeva. Četvrti "staratelj" je uzajmitelj koji je odgovoran za svaki gubitak osim smrti radne životinje pri normalnom tijeku posla.

Muškarac koji zavede neudanu ženu obavezan je isplatiti krivičnu štetu njoj i/ili njenom ocu. I, ukoliko to ona želi, mora je oženiti.

Vračanje se kažnjava smrtnom kaznom, kao i općenje sa životinjama. Prinošenje žrtve bilo kome osim B-gu kažnjava se smrću.

Obraćenika na judaizam ne smije se posramljivati ili iskorištavati, ni Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po alija raćenici.

riječima, niti materijalno. Ovi propisi vizavi gera dodatak su na "propisane" zabrane ponižavanja i iskorištavanja drugoga. Na taj nas način Tora senzibilizira na stradanja ranjivijih članova našeg društva. Tora to izlaže u odnosu na siročad i udovicu.

Isto tako, micva je posuditi novac siromašnoj osobi, te ne zahtijevati povrat posudbe dok ne stigne neki razumni prihod. Ovim je ulomkom obuhvaćeno zaračunavanje kamata na osobne zajmove. Ako je netko za osiguranje zajma uzeo posteljinu siromašnog čovjeka, ona mu se mora vraćati svake večeri da se on može njome služiti. Ovo je tek jedna od mnogih pouka Tore o g’milut hasadim.

Primijetite da Tora od nas zahtijeva ponašanje koje je daleko iznad standarda svijeta, pa čak i civiliziranog svijeta.

R’vi’i – četvrta alija – 9 p’sukim – 22,27-23,5 Ne proklinji suce, niti Suca (dakle, ne bogohuli), niti smijemo proklinjati naše vođe. Zamijetite da su prva dva propisa navedeni kao dvije zasebne micvot (zabrane) mada u tom retku dijele sasvim iste riječi– Elohim lo t’kaleil. Ovdje se Elokim uzima tako da se odnosi na B-ga, kao i Elohim, što znači suci.

Jedna misao… Božje ime Jud-HeiVav-Hei pripada isključivo Njemu.

To ime je bilo "ljubomorno" čuvano; mi ga čak niti ne izgovaramo onako kako je napisano.

Ipak "drugo" B-žje ime, Elokim, kruži naokolo. Ono je jedno od sedam svetih imena koje se ne smije izbrisati. No izgleda kao da B-g to ime posuđuje za različite svrhe.

Suci Beit dina nazivaju se elohim. I što je najčudnije, ta se riječ koristi za idole, kao u frazi elohim aheirim.

Zbog čega bi B-g "posuđivao" Svoje Strana 4

Ne uskrati darove uroda – t’ruma, maaser, itd. – niti nemoj pomiješati redoslijed kojim se ti darovi trebaju uzimati od uroda.

ime ljudima, a kamoli poganskim božanstvima?

Možda Tora suce naziva elohim kako bismo ideju o ljudskim sudovima uzeli vrlo ozbiljno. Mogao bi netko reći: ja nemam povjerenja u sudstvo. Suce vreba mito, itsl. Ja ću se oslanjati samo na B-ga. HaŠem želi da prihvatimo p’sak din i g’zar din pravih sudova s najvećim povjerenjem. On je Svoj žig dao autoritetu Židovskih sudova na ovaj naročiti način. Što se idolopoklonstva tiče … jedan mogući odgovor je, da bi nam se dalo do znanja da se u srži svakog oblika obožavanja nalazi element vjerovanja i poštovanja prema nekome višem od nas samih. Koliko god iskrivljena i iskvarena bila neka vrsta idolopoklonstva, duboko u sebi – čak i ako oni koji ga vrše to ne shvaćaju – ono je vjerovanje u Vrhunaravno Biće. Na ovu ideju navodi nas upotreba pojmova elohim aheirim, eil aher, itd.

Drugi odgovor koji se nudi (a kojega mi je rekao Glavni rabin Lau) je da to sprečava narode svijeta da ne mogu reći "nije pošteno". Jednako kao što im je bio dan veliki prorok Bil’am, čije su proročke "moći" mogle parirati moćima Mošea, tako da ne mogu reći: veličina Izraela rezultat je toga što imaju Mošea, bliski odnos s B-gom, ili nešto drugo. Njihovi načini obožavanja nazivaju se avoda zara, no oni se barem mole elohim aheirim. Ovo im omogućava da dođu do pravog vjerovanja u HaŠema, bilo kao bnei No’ah ili ob-

Prvorođeni sinovi trebaju biti "dani B-gu" (tj. otkupiti ih kroz Pidjon haben). Prvo od krave, koze i ovce je posvećeno i zahtijeva da se s njime postupa na poseban način.

Tora ovdje nakratko spominje zabranu uzimanja životinju od njhove majke za korban prije nego li navrše osam dana. Takav korban automatski bi bio nevaljan, m’husar z’man, vremenski manjkav.

■

Treifa, doslovno životinju koju je rastrgala divlja zvijer i koja je ostavljenu da ugine, zabranjeno je jesti (čak i makar je životinja zapravo zaklana u skladu sa š’hita, obrednim klanjem), no ona se može na svaki drugi način iskoristiti. Zakonom o treifa obuhvaćene su životinje za koje se, nakon klanja, pregledom otkrije da imaju točno naznačene nedostatke. Primijetite da je pojam treifa generički za sve što je ne-košer, no on zapravo opisuje jednu vrstu ne-košera.

Sudovi ne mogu saslušati jednu stranu u sporu ukoliko nije prisutna i druga strana. Ova zabrana obuhvaća i da se ne bude pod utjecajem glasina. Suci ne smiju prihvatiti svjedočenje nedostojnog svjedoka.

Ako jedna osoba čini većinu, ta većina nije dovoljna da bi se nekoga osudilo na smrt ili tjelesno kažnjavanje. U svojoj slobodnoj prosudbi suci moraju paziti da ne učine ništa što bi moglo izvrnuti pravdu ili nepravedno okrenuti osjećaje suda protiv optuženog. Općenito, pravne odluke se donose većinom glasova sudaca. Suci ne smiju pokazivati naklonost, čak niti prema siromašnima.

Srce suca može se sažaliti nad Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

siromahom koji pred njim stoji u sporu s imućnim čovjekom. Zar to ne bi bio čin dobrote, cedake, pobrinuti se da siromašni dobije spor?

Ne! Ne po cijenu pravde. Sudac želi biti dobrotvor? U redu. Želi uvjeriti bogataša da pomogne siromašnome? Lijepo. Ali pravda mora biti pošteno dosuđena. Svaki krivi spor uzdrma povjerenje čitavog društva u pravni sustav. Neprihvatljivo.

Ako netko nađe zalutalu životinju, on će je vratiti njenom pravom vlasniku (čak i ako to iziskuje njegove troškove). Ova je zapovijed povezana s izgubljenim i nađenim, čije je "osnovno" mjesto u Ki Teicei. Čovjek mora pomoći čak i svom neprijatelju da svoju životinju rastereti tovara.

Ova micva je jedna od nekoliko micvot koje se smatraju Židovskim konceptom sprečavanja okrutnosti prema životinjama, caar baalei haim.

Sefer HaChinuch kaže da ako ta micva vrijedi za magarca, koliko tek ona više vrijedi za ljudska bića. Ako čovjek vidi bližnjeg pretovarenog svežnjevima tereta, micva je iz Tore pomoći mu s time.

Razmišljajući na taj način, ako ste pretovareni i netko vam ponudi da vam pomogne nositi paket ili nešto slično – dopustite mu. Othrvajte se zamci da automatski kažete "ne hvala, mogu i sam/a". Prihvatite pomoć. Dobit ćete pomoć, a onaj koji vam je pomogao ispunit će micvu iz Tore.

Hamiši – peta alija – 14 p’sukim – 23,6-19 Nitko ne smije izvrtati pravdu čak ni iskrivljavajući slučaj protiv pokvarene osobe. Držite se podalje od laži i pazite da vam spor ne počiva na indicijama i pretpostavkama. Ne uzimajte mita, čak i ako ono neće utjecati na ishod spora.

Godina 14 5Broj 18 Strana

Alija po alija

Ne kinjite stranca (obraćenika?), ovo je pouka iz egipatskog iskustva.

Zemlju se ima obrađivati šest godina, a počivati sedme godine, tako da sirotinja, pa čak i divljač može uživati u zemlji.

Svatko se mora ustegnuti od svake vrste kreativne melaha na šabat.

(Ova je micva pozitivni pandan zabrani za melaha iz četvrte zapovijedi. Ona daje pozitivni kut gledanja na šabatna ograničenja. Kao što je to dajan Grunfeld z”l sročio, mi polažemo do nogu B-žjih, Njemu u čast, Stvoritelju, različite darove i vještine koje nam je On dao za naše radne dane.)

Zaklinjati se (a ponekad i samo spominjanje) u božanstvo je zabranjeno. Treba izbjegavati popularne uzvike čije se porijeklo povezuje s drugim religijama.

Poticanje drugih na idolopoklonstvo (čak i bez štovanja) zabranjeno je.

Hagiga prinose u Beit HaMikdaš treba donijeti na svaki od Tri blagdana.

Maces treba jesti tijekom 7 dana Pesaha. Time se obilježava doba proljeća, vrijeme u kojem smo izišli iz Egipta. Ne smijemo se u Hramu pojaviti praznih ruku (nego donijeti određene blagdanske žrtve). Šavuot je blagdan Prve žetve, a Sukot označava završnu žetvu na "prijelazu godine". Od nas se očekuje da odemo u Jeruzalem na Tri blagdana.

Korban Pesah ne može se držati dok u posjedu imamo hamec, niti njegov loj može preostati do jutra.

Bikurim treba donijeti u Mikdaš od doba Šavuota; zabranjeno je kuhati meso u mlijeku. Šiši – šesta alija – 6 p’sukim – 23,20 -25 B-g će poslati anđela (proroka) da

vodi i štiti Narod nakon što uđe u Obećanu zemlju. Moramo slušati njegove riječi, pa će naši neprijatelji pred nama padati. Ne smijemo se klanjati idolima, ni služiti im, niti učiti od djela poganih; mi moramo uništiti njihove idole. Mi moramo služiti B-gu, a On će nas blagosloviti bogatstvom i zdravljem. Š’vi’i – sedma alija – 26 p’sukim – 23,26-24,18 B-g obećava da ćemo živjeti punim životom ispunjenim zadovoljstvom, dok će naši neprijatelji pred nama zapadati u paniku i biti protjerani iz zemlje - ne brzo, već polagano, tako da narod Izraelov može napučiti zemlju kako treba. Čekajte malo! Čuda, zakoni prirode okrenuti naglavce. Pošasti. Razdvajanje mora. Mana. Voda iz ovoga i onoga. Ma pitom (kao što to kažemo u Izraelu – nešto poput ma, daj, izraz čuđenja i nevjerice, op.pr.) da ćemo zemlju Izrael zauzeti polako?

Zašto ne par čuda koja će riješiti problem?

Odgovor glasi da su čuda lijepa stvar, no mi ne živimo po njima.

Dobijamo ih kada su nam nužna.

Ali ako je svrha odlaska (dolaska) u Erec Jisrael da živimo život po Tori na mjestu koje je stvoreno za to, tada to moramo učiniti na prirodan način. U tome je razlika između zaustavljenog trenutka u Midbaru i realnog, praktičnog života u Erec Jisraelu.

Ne smijemo sklapati savez sa 7 naroda, ni s drugim idolopoklonicima, niti ćemo idolopoklonicima dopustiti da imaju svoje mjesto u Zemlji, kako nam ne bi bili zamka.

Sedra završava s opisom Matan Tore, uključujući znameniti odgovor Naase v’nišma kojeg je Narod dao na ponudu da žive životom Tore.

Moše ostaje na gori 40 dana i 40 noći. ■ Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 42. Loš izbor riječi: Dužnost da se držimo zakona o hebrejskim robovima

55. Bik u staklani: Dužnost da se sudi slučajeve šteta koje su izazavale životinje

Kada stekneš hebrejskog slugu ... (Izl 21,2)

Ako tko dopusti da njegova stoka pase na polju (Izl 22,4)

43. Proslava zaruka: Obveza da se zaruči za židovsku sluškinju

56. Gori, dušo, gori!: Dužnost sudova da prosuđuju slučajeve štete nastale zbog požara

Ako nije po volji gospodaru, koji se treba zaručiti s njom ... (Izl 21,8)

Ako izbije vatra ... (Izl 22,5)

44. Pusti me da odem, ljubavniče: Obveza da se pomogne otkupiti židovsku sluškinju

57. Tko čuva čuvare?: Dužnost sudova da sude u slučajevima čuvara koji nisu plaćeni

... onda on mora dogovoriti da je se otkupi (Izl 21,8)

Ako netko daje bližnjemu novac ili imetak da ga čuva ...

(Izl 22,6)

45. Zabranjena prodaja: Zabrana daljnje prodaje židovske sluškinje

58. I ostale dužnosti koje se traže: Dužnost sudova da sude i u drugim građanskim parnicama

On nema ovlasti da je proda drugoj osobi jer se pogrešno ponio prema njoj (Izl 21,8)

Za svaki slučaj nepravde ... (Izl 22,8)

46. Bračne dužnosti: Zabrana uskraćivanja supružničkih beneficija Ne smije joj uskratiti hranu, odjeću ili bračne odnose (Izl 21,10) 47. Smrtna kazna (1. od 4): Dužnost da je se izvrši gušenjem kada je to potrebno Tko udari drugoga tako da umre, pogubit će se (Izl 21,12)

59. Osiguranje najmodavca: Dužnost sudova da saslušaju slučajeve plaćenih stražara i najmodavaca Ako netko da bližnjemu svom magarcu, bika, ovcu ili bilo koju drugu životinju ... (Izl 22,9) 60. "Ni zajmoprimac ...": Dužnost sudova da saslušaju predmete zajmoprimaca Ako netko posudi od svog bližnjega ... (Izl 22,13)

48. Pljus!: Zabrana da se udari roditelja

61. Punoljetnost: Dužnost suda da novčano kazni zavodnika

Onaj koji udari svoga oca ili majku, bit će pogubljen (Izl 21,15)

Čovjek koji zavede djevojku koja nije isprošena/zaručena ... (Izl 22,15-16)

49. Narodni sud: Dužnost suda da izriče novčane kazne kada je to potrebno

62. Suđenja vješticama iz Salema: Zabrana da sud oprosti osuđenom vračaru

Ako se ljudi raspravljaju ... (Izl 21,18)

Ne dopusti da čarobnica živi (Izl 22,17)

50. Smrtna kazna (2. od 4): Dužnost da je se izvrši odrubljivanjem glave kada je to potrebno

63. Začepi!: Zabrana da se verbalno ugnjetava obraćenika

... bit će osvećen (Izl 21,20)

Obraćeniku se nećeš podrugivati ... (Izl 22,20)

51. Ponekad odrezak uzvraća ugriz: Dužnost da se sudi za nanošenje ozljeda od strane životinja

Preobraćenik je ne-Židov koji je smatrao podobnim da okrene leđa onom načinu života na koji je odgojen, kako bi se pridružio židovskom narodu. S kraja na kraj Tore, B-g potiče narod da vodi računa da se ne ophodi loše prema obraćenicima. On im pruža posebnu zaštitu, budući da oni koji su rođeni kao Židovi imaju očeve, stariju braću i druge članove obitelji koji će se zauzeti za njih. Obraćeniku često nedostaje takav sustav podrške unutar zajednice, stoga On osobno ispunjava tu ulogu za njih.

Ako bik probode muškarca ili ženu ... (Izl 21,28) 52. Ferdinandov posljednji obrok: zabrana da se jede životinju koja je osuđena Taj bik mora biti kamenovan; ne smije se jesti njegova mesa (Izl 21,28) 53. Oklizneš se i padneš: Dužnost suda da sudi u slučajevima šteta do kojih je došlo zbog dovođenja u opasnost Ako čovjek otvori jamu ili ako iskopa jamu, ali je ne pokrije ... (Izl 21,33) 54. Opljačkali su nas!: Dužnost suda da kazni kradljivca Ako čovjek ukrade bika, ovcu ili kozu ... (Izl 21,37) Strana 6

Ima više zabrana neprijateljstva prema obraćeniku.

Ova se posebno odnosi na povredu riječima. Sifra na paršas Kedošim daje primjer verbalnog ugnjetavanja. Na primjer ako se obraćeniku kaže: "Jučer si štovao idole..." (Našim rječnikom, možda bi to bilo kao: "Gle tko je odjednom toliko ortodoksan!")

Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

U temelju ove micve je nadvladavanje samog sebe. Mi nismo bolji zato što smo rođeni kao Židovi i moramo biti oprezni da ne omalovažamo one koji su Židovi po izboru. B-g doista dokazuje kako gleda na to time što nas na to u Tori podsjeća najmanje 36 puta (vidi Talmud Baba Mecia 59b).

Zabrana tlačenja obraćenika vrijedi za muškarce i za žene, u svako vrijeme i na svakom mjestu. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Baba Mecia, stranice 58b-59b.

Ona je kodificirana u Šulhan Aruhu u Hošen mišpat 228.

To je 252. od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 49. od 194 negativnih micvi koje se danas mogu poštivati kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacaru Hafec Hajima.

64. Dva grijeha u jednom: Zabrana da se obraćeniku nanese materijalna nepravda ... i nećeš ugnjetavati (Izl 22,20) 65. Štedjeti šibu ili ne?: Zabrana tlačenja udovice ili siročadi Ne nanosite bol udovici ili siročetu (Izl 22,21) 66. Prijatelji, Rimljani, sunarodnjaci: Dužnost davanja zajmova onima kojima je to potrebno

75. Porota će zanemariti ovo svjedočenje: Zabrana određenim grešnicima da svjedoče Ne poseži za zlom osobom da bi zlonamjerno svjedočila (Izl 23,1) 76. Jedan glas prevage: Zabrana izvršenja smrtne kazne bez kvalificirane većine Ne slijedi većinu da počiniš zlo (Izl 23,2) 77. Nepravilno brojanje glasova: Zabrana da sudac ne smije promijeni svoj glas na: kriv je Nemojte reagirati na nesuglasice tako da se priklonite većini (Izl 23,2) 78. Većina je u pravu: Dužnost da se slijedi mišljenje većine ... slijedite većinu (Izl 23,2) 79. Obrnuta diskriminacija: Zabrana favoriziranja siromašnih na sudu Bijednom nećeš pogodovati u njegovoj tužbi (Izl 23,3) 80. Pogodi magarca: Dužnost pomoći čovjeku da rastereti životinju

Kada posudite novac Mojem narodu ... (Izl 22,24)

Ako vidite da se magarca vašeg neprijatelja muči pod teretom ... pomozi mu, čak i mnogo puta (Izl 23,5)

67. Gdje je moj novac?: Zabrana vršenja pritiska na dužnika da vrati zajam

81. Na lošem glasu: Zabrana sucu da diskriminira "grešnika"

... ne postupajte prema njemu kao vjerovnik ... (Izl 22,24)

Ne izvrćite osudu bijednika (Izl 23,6)

68. Supotpisnici i javni bilježnici: Zabrana da se sudjeluje u zajmu koji uključuje kamate

82. Posredni dokazi: Zabrana izvršenja kazne nad okrivljenikom bez dokaza

... ne nameći mu kamate (Izl 22,24)

Ne kažnjavajte nedužnog ili pravednika (Izl 23,7)

69. Nepoštivanje suda: zabrana da se proklinje suca

83. Ali što je s glavnim konobarom?: Zabrana sucima da prihvaćaju mito

Nećeš proklinjati "elohima" (Izl 22,27) 70. Nezamislivo: Zabrana bogohuljenja Nećeš proklinjati "Elokima" (Izl 22,27) 71. Blaćenje: Zabrana proklinjanja šefa države

Nemojte proklinjati vladara svog naroda (Izl 22,27)

Nemojte prihvaćati mito ... (Izl 23,8) 84. Slobodno vrijeme: Dužnost da se što urodi na subotnju godinu preda kao urod bez vlasnika U sedmoj (godini), ostavit ćeš (zemlju) na miru, i nećeš je obrađivati ... (Izl 23,11)

72. U kvaru: Zabrana odvajanja desetine pogrešnim redoslijedom

85. Menuha v'simha: Dužnost da se odmara na šabes

Ne odgađaj svoj prinose od uroda i polja (Izl 22,28)

Micva br. 32, u "Deset zapovijedi", je negativna micva: zabrana obavljanja djela kreativnog rada na šabat. Ova je micva pozitivna: obveza da se odmara na šabes. Šabes je toliko važan da je njegovo držanje i pozitivna i negativna micva. (Sefer Hahinuh ističe da je šabes toliko važan da Tora ponavlja našu obavezu da ga poštujemo punih dvanaest puta!)

73. Pseća hrana: Zabrana da se jede smrtno ranjena životinja Nemojte jesti mesa životinje koja je bila rastrgana na polju (Izl 22,30) 74. U odsutnosti: Zabrana sucima da slušaju svjedočenje ako je jedna stranka odsutna Ne prihvaćajte bezvrijedni iskaz (Izl 23,1) Godina 14 7Broj 18 Strana

Sedmoga dana ćeš se odmarati (Izl 23,12)

Kao što smo spomenuli u micvi br. 32, odmaranje na šabes ne znači nužno ono na što ljudi misle kada na druStrana 7

(nastavak sa 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

gim jezicima spominju "odmor". Ono znači suzdržati se od rada. Vožnja se čini "mirnijom" od hodanja na našem jeziku, u konverzacijskom smislu, ali hodanje je zapravo "spokojno", jer vožnja zahtijeva zabranjene oblike rada.

Ipak, za nas je također važno "odmarati se" i u konvencionalnijem smislu. U Knjizi Izaije, poglavlje 58, prorok nam govori: "Ako obuzdaš korake svoje zbog šabesa i suzdrižiš se od svog poslovanja na Moj sveti dan, ako šabes smatraš nasladom i častiš B-žji sveti dan, time što se nećeš baviti svojim svakodnevnim poslom, i raditi svoje uobičajene poslove ili raspravljati o svjetovnim stvarima, onda ćeš uživati u B-gu..."(13-14). Ovi stihovi definiraju neke oblike odmora koje naš "odmor" na šabes ima. Mi ne trčimo (osim u šul ili da bismo izvršili micvu), ne radimo stvari koje nisu "šabosdik" (kao što je pripremanje na šabes za poslije šabesa) i ne raspravljamo o stvarima koji nisu prikladne za šabes, kao na primjer o poslu. (Ta su načela poznata kao hiluheha, hefceha i daber davar, o njima se govori u Šabes zemiros u pjesmi Ma jedidus.)

Obveza da se odmara na šabes obavezuje muškarce i žene u sva vremena i na svakom mjestu. Ona je predmet gotovo cijelog talmudskog traktata Šabos, ali intenzivno počinje na 51b. Kodificirana je u Šulhan Aruhu posebice u Orah hajim 246 i 305. Ona je 154. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 20. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu poštivati kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Hafec Hajima.

86. Tako mi…: Zabrana kletvi u ime idola Imena drugih "bogova" nećete zazivati ( Izl 23,13) 87. E Pluribus Madiach: Zabrana navođenja Židova na idolopoklonstvo

... i neka ne izađe iz vaših usta (Izlazak 23,13) 88. Dar kuće: Dužnost da se prinese blagdanski prinos na tri Blagdana Svake godine slavit ćete tri Blagdana za Mene (Izl 23,14) 89. U pola dana: Nemojte klati pashalnu žrtvu dok se kvasno još nalazi uokolo Nemojte ga žrtvovati na kvasnom ... (Izl 23,18) 90. Nikada ne ostavljajte za sutra: Zabrana da se salo pashalne žrtve ostavi preko noći

... i nemojte ostavljajte salo Moje blagdanske žrtve do jutra. (Izl 23,18) 91. Iznad plantaže voćaka: Dužnost razdvajanja i donošenja prvih plodova Donijet ćete najljepše od vaših prvih plodova u Dom Bžji (Izl 23,19) 92. U raju nema cheeseburgera: Zabrana kuhanja mesa i mlijeka zajedno Nemojte kuhati jare/janje u mlijeku njegove majke (Izl 23,19) 93. Posljednje uporište Kanaanaca: zabrana sklapanja sporazuma sa sedam kanaanskih naroda

Nećete sklopiti sporazuma s njima ni njihovim idolima (Izl 23,32) 94. Klopka: Zabrana omogućavanja idolopoklonicima da borave u Zemlji Izrael Ne smiju boraviti u vašoj zemlji, tako da te ne navedu da sagriješiš protiv mene ... (Izl 23,33) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 96. Negativna je zapovijed ne jesti nikakva krilata stvorenja koja se roje kao što Pismo kaže, Svi krilati kukci su za vas nečisti; nećete ih jesti. (D'varim 14,19). To su ne-košer vrste skakavaca, muha, komaraca, pčela, osa, i tako dalje. Ako tko pojede količinu veličine masline od njih, treba biti bičevan. Čiste košer vrste skakavaca, međutim, dozvoljene su za jelo. Oni imaju tri oznake čistoće: štogod ima četiri noge, i četiri krila koja pokrivaju veći dio duljine i obujma njihovog tijela, i dvije noge sa zglavcima kojima skaču.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za Strana 8

muškarca tako i za ženu.

■ 97. Negativna je zapovijed ne jesti niti jedno stvorenje koje gmizi po zemlji kao što Pismo kaže, I sve životinjice koje gmižu po zemlji odvratne su: neće biti za jelo. (Va-jikra 11,41).

"Stvorenja koja gmize po zemlji" oznaka je za zmije, škorpione, bube i crve. Tkogod pojede od njih čitavo stvorenje treba ga bičevati. A ako nije pojeo cijelo, onda ako je pojeo količinu veličine masline treba ga bičevati. Sva stvorenja što gmize koja se pojedu zbrajaju se zajedno u mjeru veličine masline.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškarca tako i za ženu. ■ Divrej Tora

Rabbi Dr. sAzriel Rosenfeld: (nastavak 4. stranice) Rav Kook:

Šulhan Aruh

Unutarnja crta dobrote

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje

16

–

Popodnevne

i

večernje molitve; vladanje po noći

ska sunca (233,1). Večernju Š'ma

Nakon što ode u krevet, osoba tre-

treba kazati odmah nakon što pa-

ba kazati prvi odlomak Š'ma, blago-

dne mrak (235,3). Ako je zajednica

slov "... Koji baca mrežu sna na moje

kaže ranije, jer ranije kažu večernju

oči ...", i druge stihove; nakon toga

Poslijepodnevna se Šmone Esre

Šmone Esre, treba je ponoviti, bez

ne bi trebao raditi ništa više (vidi

može kazati od pola sata iza podne-

blagoslova, nakon mraka (235,1).

239,1). Trebao bi se pokriti kad se

va, ili po mogućnosti pola sata na-

Trebalo bi je reći prije ponoći, ili ako

razodjene, tako da ne leži gol (239,2;

kon sredine poslijepodneva, gdje se

je moguće prije zore (235,3); ako je

vidi i 241,1). Odnose sa svojom že-

za "sat" uzima 1/12 vremena izme-

potrebno, može se kazati sve do

nom trebao bi održavati u redovi-

đu izlaska sunca i zalaska sunca

izlaska sunca, ali bez izgovaranja

■ tim razmacima (vidi 240,1), osobito

(233,1). Može je se kazati sve do za-

blagoslova "Daj da legnemo ..." (235,

u noći nakon njezinog mjesečnog

laska sunca, ili prema nekim, 1 - 1/4

4), i ako se tako učini, Š'ma za slje-

uranjanja, noć prije nego što ide na

sata prije zalaska sunca (233,1). Ne-

deće jutro ne smije se kazati do na-

put ili kad god ona pokaže da to

ki prvo kažu odlomke o dnevnoj

kon izlaska sunca (58,5). Prema ne-

želi (240,1). Njegove namjere ne bi

hramskoj službi; nakon toga slijedi

kima, ako se propusti reći Š'ma tije-

smjele biti za njegovo vlastito zado-

Psalam 145 i (ako je prisutno deset

kom dana, to se može nadoknaditi

voljstvo, već da ispuni svoju obvezu

muškaraca) Kadiš (234,1). Ako je

tako da je se kaže dvaputa navečer,

prema svojoj ženi i prema zapovije-

vremena malo, zajednica govori

i obrnuto (58,7). Dva blagoslov se

di da imaju djecu (240,1.8). O pri-

prva

uključujući

kaže prije večernje Š'ma i dva nakon

mjerenom pristupu i ponašanju

Kedušu, zajedno s predmoliteljem

nje; vidi 236,1. Neki također govore

tijekom odnosa vidi 240,2-5.8-10.

(232,1).

18 stihova koji počinju sa "Neka bi

Par ne bi trebao održavati odnose

Kada se približi vrijeme za poslije-

naše oči vidjele ...", i završavaju s

ako je netko drugi u prostoriji (osim

podnevnu Šmone Esre, čovjek koji

blagoslovom "... Kralja u njegovoj

malog djeteta, vidi također 240,16)

je još nije rekao ne bi trebao zapo-

slavi ..." (vidi 236,4); ali ne bi trebalo

budan (240,6.13) ili ako se tamo na-

četi veliki obrok, šišanje, kupanje ili

biti nepotrebnih prekida između

laze svete knjige, osim ako su pri-

bilo koji rad ili posao; vidi 232,2-3.

prvog blagoslova nakon Š'ma ("...

mjereno pokrivene (vidi: 240,6). Oni

Isto tako, kada se približi vrijeme za

koji je izbavio Izrael") i Šmone Esre

ne bi trebali imati odnose na poče-

večernju Š'ma, osoba koja je još nije

(vidi 236,2-3). Predmolitelj ne pona-

tku ili kraju noći (240,7) ili ako nije

kazala ne bi trebala početi jesti; vidi

vlja večernju Šmone Esre, a Taha-

mračno (240,11). Muškarac ne bi

235,2. Ako je moguće, ruke bi tre-

nun se ne kaže (237,1).

trebao imati odnose u doba gladi ili

tri

blagoslova,

balo oprati prije kazivanja ovih

Proučavati Toru noću još je važni-

molitava, čak i ako su čiste; vidi

je nego li proučavati je tijekom dana

233,2.

(238,1). Osoba koja nije uspjela do-

Večernja Šmone Esre se može po-

vršiti svoju kvotu učenja Tore tije-

četi kazivati nakon što padne noć, ili

kom dana trebala bi je odmah zavr-

prema nekim, 1 - 1/4 sata prije zala-

šiti te noći (238,2).

Godina 14 9Broj 18 Strana

drugih nevolja osim ako je bez djece; vidi 240,12. O opasnostima pre■

tjeranog uživanja u seksu vidi 240, 14; o situacijama u kojima se odnosi ne preporučuju vidi 240,15. ■

Strana 9

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Zakon i red Treba li glavna svrha Zakona o sudovima biti da postavi načela što je ispravno, a što pogrešno ili da čuva zakon i red? Koje od toga nastoje postići dijelovi Tore koji se bave pravnim stvarima?

• Ispitajte zakone koji su predstavljeni u paraši Mišpatim (i u drugim pravnim dijelovima Tore). Koje vrste zakona su uključene? Kako su oni formulirani (jesu li to uvjetne ili apsolutne tvrdnje?) Koje kazne su uključene? Na što nam to ukazuje u vezi svrhe pravnog kodeksa Tore?

• Koliko su slični drugi bliskoistočni pravni kodeksi? Što nas razlike među njima mogu naučiti o temeljnim vrijednostima svake kulture i njihovim konceptima pravde?

• Biste li se za Toru rekli da je ona u cijelosti pravni kodeks?

Zašto da ili zašto ne?

O fetusima, promatračima i ubojstvu Šemot 21 govori o slučaju u kojem je

trudna žena ozlijeđena u kavgi, što je dovelo do pobačaja ili preranog rođenja djeteta. Stihovi obiluju nejasnoćama, i time čine predmetni zakon nejasnim. Proletite kroz stihove i raspravite o sljedećem:

• Što nas ovaj slučaj može naučiti o tome kakvo je stajalište Tora u pogledu statusa fetusa? Smatra li ga se samo-

svojnim nezavisnim bićem,

kriminalca, odmazda ili za-

nimalo drugačijim od bilo

strašivanje? Što ovaj zakon

kojeg ljudskog bića? Ili ga se

predlaže? Je li to pravilo ili

smatra samo dijelom majči-

izuzetak u Tori?

nog tijela ("‫)" עבה ״מה ״א ע‬, što dovodi do manje krivnje ako dođe do pobačaja? Koja pitanja u tekstu utječu na vaš

odgovor?

• Ako je netko namjeravao ubiti neku osobu, ali pogreškom ubije drugu, na koji način treba gledati na taj čin?

Da li je to zločin za smrtnu kaznu, budući da je bila uključena namjera ili je to slučajno ubojstvo, budući da žrtva nije bila cilj ubojstva? Što nas slučaj trudnice – promatrača uči o zakonu?

• Velika većina talmudskih mudraca donosi sud da u slučaju tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali, je li to jednostavno tumačenje stihova u Tori? Da li se pešat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske presude? Ako da, zašto? I, što je najvažnije, kako pomiriti pešat i deraš?

Prednosti Šemita Koja je svrha Šemite? Dok se Ramban usredotočuje na to kako godina

pomaže duhovnom rastu pojedinOko za oko

ca i povećava njegovo priznavanje Hašema, Shadal naglašava kako

Kao kazna za određene vrste fizi-

godina ugrađuje društvenu jedna-

čkog napada Tora iznosi načelo

kost i brigu za one koji su imali ma-

kazne "mjera za mjeru", obznanju-

nje sreće. Za razliku od Rambama

jući da čovjek daje "oko za oko, zub

koji sugerira da Šemita služi prak-

za zub" itd.

tičnoj svrsi održavanja zemlje zdra-

• Da li je to najčasniji oblik pravde, ili "okrutna i neobična" kazna?

• Prilikom određivanja kazni za zločine, koji od sljedećih ciljeva treba imati prioritet: naknada žrtvi, rehabilitacija

vom i plodnom.

• Je li moguće da su neke zapovijedi postavljene samo s uporabnom svrhom? Kojim ■ drugim micvot je dano isto takvo objašnjenje?

• Da li Tora podupire kapitalizam ili socijalizam? Što sugeriraju zakoni Šemita?

• Na koji način su Šemita i Šabat slični? Koje su koristi dobivene od prisilnog odmora i uzdržavanja od posla? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 10

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Uvjetno predanje nije predanje Ovotjedni odjeljak pun je svega i

nos njemu donijeti, on prije preda-

svačega. Pogodili ste, riječ je o uboj-

nja želi znati točno što ga čeka. Pro-

stvima, otmicama, divljim bikovi-

blem je jedino u tome što je život

ma, kamenovanju volova, opasnim

prevrtljiv. I ništa ne može pripre-

grabama, vješticama, zavođenju, da-

miti ljude na izazove zajedničkog

vanju zakletvi i ropstvu. Tu je i je-

podizanja djece, ili na teške fizičke i

dan od najlošije shvaćenih stihova u

mentalne bolesti od kojih supružnik

Tori: 'oko za oko' - koji se naravno

može oboljeti, ili na suočavanje sa

odnosi na financijsku nadoknadu

teškim gubicima i profesionalnim

štete.

padovima. Zato je brak samo za one čija je primarna svrha u odnosu da

Ovotjedna parša sadrži i kaznu za

daju. A za one koji traže samo ono

onoga tko udari svoje roditelje: smr-

što mogu dobiti od odnosa, bolja bi

tna kazna - netko tko dar života po-

mogla biti opcija da žive zajedno

dcjenjuje toliko da je u stanju udariti

■

sve dok im se čaša ne prelije - jer

onoga tko mu je život dao, ne za-

uistinu hoće - i zatim uspostave

služuje sudjelovati u životu koji je za njega od tako male vrijednosti.

neki novi odnos. To je drugačija imaju 33% veću stopu razvoda od

paradigma,

Kada je B-g ponudio Toru židov-

onih koji to ne prakticiraju. Izgleda

koja je spremna dugoročno ispunje-

skom narodu, njihov odgovor je bio

da je najbolji razlog za to da ne živi-

nje zamijeniti za trenutno zadovolj-

'bit ćemo vjerni, čak i prije no što

te zajedno prije braka, upravo to što

stvo.

znamo što ona kaže.' Izgleda kao da

je time veća vjerojatnost da će vaš

je to bio pravi podvig vjere. Prije

brak potrajati.

nego se obavežeš, svakako bi trebao

Kad bi roditelji unaprijed znali svaki detalj teškoća s kojima će se suočiti u odgoju djece, siguran sam

Nijedan smislen odnos ne može biti drugačiji nego odnos bezuvjetne vjernosti

da ne bi bilo problema sa prenapu-

danas ljudi pokušavaju saznati sve čemu se predaju u braku na način da prije braka neko vrijeme žive zajedno. To je iskustvo zvano 'probaj prije no što kupiš'. No, jesu li rezultat toga sretniji brakovi? Parovi koji žive zajedno prije braka zapravo Godina 14 11 Broj 18 Strana

donijeti. Jer uvjetno roditeljstvo nije roditeljstvo. Isto bi trebalo vrijediti i u braku: odnos vrijedi više od detalja - i stoga je vrijedan žrtvovanja.

Jednako tako, na Sinaju je židovski zati se - iako nije znao što točno B-g

sve probleme koji ih čekaju u braku razmislili dva puta. Zanimljivo je da

prijed znati što će to sve sa sobom

narod rekao da je spreman obave-

čenošću svijeta. Kada bi ljudi znali - prije no što uđu u brak - sigurno bi

Brak predstavlja zadovoljstvo stavljanja tuđih potreba ispred svojih. na svoju djecu. Oni ne moraju una-

nosti, nijedan smislen odnos ne motno vjeran.

generaciji

Roditelji čine sličnu stvar u odnosu

znati u što točno ulaziš. No u stvarže biti drugačiji nego da si bezuvje-

svojstvena

I zbilja, očigledno je zašto bi to trebalo biti tako.

Onaj tko na odnos gleda kao na

ima na umu, jer ono što vrijedi je odnos, a ne detalji. Šabat šalom ■

priliku da daje spreman je obavezati se bez da zna sve detalje. Davanje je davanje, štogod da tražilo od nas.

Prevela Anja Grabar

No, onaj tko na odnos gleda na način da želi biti siguran što će taj od-

Strana 11

Rabbi David Stav:

Zlouporaba moći Nakon što nas je upoznala sa idealima Deset zapovijedi, koje će kasnije služiti kao temeljne vrijednosti ljudima diljem svijeta, Tora nas vraća u stvarnost te u parši Mišpatim započinje nabrajati načine na koje te vrijednosti možemo primijenjivati u svakodnevnom životu.

Međutim, prije nego počne s detaljima, Tora na kraju prethodne parše Jitro kaže: "Ne uzlazi k žrtveniku mojemu uza stepenice, da se ne otkrije pred njim golotinja tvoja!" (Izlazak 20,26) Drugim riječima, ako čovjek želi izgraditi žrtvenik na kojem će prinositi žrtve, od njega se traži da ne gradi stepenice do žrtvenika, već da napravi ravan put kako njegova golotinja ne bi bila otkrivena dok se penje prema žrtveniku.

Odmah nakon toga, čitamo prvi stih parše Mišpatim: "A ovo su zakoni koje ćeš im postaviti". (21,1) Postavlja se očigledno pitanje: Koja je poveznica između ova dva stiha?

Površno gledano, nema je. Jedan stih bavi se zakonima o žrtvama i stepenicama do žrtvenika, dok drugi uvodi u pravni i izvršni sustav.

Mogli bismo reći da je veza između dvaju stihova čisto tehničke prirode, te da se nalazi u činjenici da se mjesto zasjedanja Sanhedrina – suda drevnog Izraela – nalazilo u Jeruzalemu, blizu mjesta tog žrtvenika.

Međutim, naši mudraci otkrivaju mnogo dublju poveznicu između stihova. U periodu Talmuda, zajednica bi sjedila na tlu i bilo tko, tko bi hodao među njima, izgledao bi kao da im hoda po glavama. Stoga je rabi Elazar naučavao, "Kako da sudac ne staje na glavu svetog naroda?

Stoga tekst kaže: 'Nećeš se uspinjati stepenicama', i nakon toga kaže 'Ovo su zakoni koje ćeš im postaviti…'"

Naši mudraci povezuju ideju penjanja stepenicama do žrtvenika sa Strana 12

sudskim sistemom. Kako je sve to povezano sa problemom otkrivanja golotinje? Mudraci su razumjeli jasnu poveznicu između čovjekova osjećaja dominacije nad drugima, i toga da čovjek može pokušati izraziti moć i iskoristiti prednosti u odnosu na one koji su pod njegovom kontrolom.

Sudac koji se uspinje stepenicama do žrtvenika, misleći da je on kralj svijeta te da su svi ostali pod njegovom vlašću, završit će tako da će se otkriti njegova golotinja. To će mu se, najjednostavnije rečeno, dogoditi zato jer na druge gleda kao na one koji zaslužuju biti iskorišteni – pa čak i seksualno iskorišteni.

Njegovo otkrivanje, kao što je opisano u stihu, može se također tumačiti i metaforički kao čovjekova oholost koja služi tome da otkrije čovjekovu sramotu. Zanimljivo je da rabini postavljaju drugo pitanje: Zašto tekst kaže, "… a ovo su zakoni koje ćeš postaviti pred njih…", umjesto "… ovo su zakoni kojima ćeš ih poučiti"?

Nakon svega, zakoni bi trebali biti naučavani i naučeni, a ne postavljeni. Njihov je odgovor da je postavljanje zakona također povezano i sa sistemom kazni. Zakoni su osmišljeni da sucima daju u ruke i štapove i bičeve, a ne samo knjige zakona.

Drugim riječima, samo davanje lekcija na sudu nije dovoljno. Sudski sistem je više od pukog teoretskog

beit midraša te su mu potrebna njegova vlastita sredstva kažnjavanja.

Ona uključuju policijsku moć, štap, bič, zatvor itd. To je potrebno i zato je taj sistem tako zastrašujuć. Čovjeku koji misli da ima apsolutnu moć nitko ne može reći što da čini, osobito kad se stvari događaju neprimjetno i kada ostatak populacije ne prati što se događa. Prije no što čovjek shvati što se dogodilo, njegov osjećaj dominacije može mu zavarati zdrav razum i njegove vrijednosti.

Stoga Tora bira karakteristične stihove koji utjelovljuju vrijednosti ■ Deset zapovijedi i to u sljedećoj poruci: skromnost je na prvom mjestu.

Nemoj pretpostavljati da vladaš nad onima koji su ti podređeni, tkogod oni bili. Mudraci nastavljaju tu misao te kažu da zapovijed da se do žrtvenika postavi ravan put umjesto stepenica upućuje na zahtjev da se sudske presude odmjere umjereno.

Po putu prema žrtvenika moramo hodati ne dižući noge kao da hodamo stepenicama. Upravo zbog toga što društvo treba sudski sistem i pravednu policijsku silu, važno je da taj sistem ostane umjeren te da odluke donosi sa velikim oprezom.

Moć koja mu je povjerena nikada se ne smije zloupotrijebiti da bi povrijedio one najranjivije, socijalno ili ekonomski, ili da bi umanjio odgovornosti drugih na pozicijama vlasti, iz straha da će izgubiti svoj položaj.

Nema razlike u tome je li riječ o višim predstavnicima zakona, ili drugim sucima. Čovjek mora biti umjeren i ponizan. Kada oni koji su odgovorni za provođenje zakona i suđenje drugima budu poslušni tim temeljnim pravilima, oni neće biti krivi za otkrivanje golotinje i više neće svjedočiti ovim vrstama skandala koji se u našem društvu događaju prečesto.

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi David Stav:

Usamljenost Zanimljivo je da naš tjedni odjeljak Tore, Paršat Mišpatim, koji donosi osnovna načela našeg pravosudnog sustava - zakone koji se tiču slugu, ubojica i drugih kriminalaca, posebne kazne koje se dosuđuju svim vrstama kaznenih djela, pravilnu primjena pravila o dokazima, donošenje presuda prema pravilu većine i još mnogo toga, sadrži jedan zločin bez ikakve kazne. Nijedna sudom izrečena kazna nije povezana s kršenjem zakona, "Ne smijete ugnjetavati nijednu udovicu ili siroče" [Izl. 22,21]. Zašto to?

Odgovor dolazi u sljedećim stihovima, gdje Svemogući obećava: "Ako ga ugnjetavate, [pazite], jer ako zavapi k Meni, sigurno ću čuti njegov vapaj. Rasplamtjet će se moj gnjev i ubit ću mačem vas, i vaše će žene biti udovice, a vaša djeca siročad" [isto, 22,22-23]. B-g obećava da neće čekati na to da vlasti učine nešto. Umjesto toga, On će reagirati izravno, izričući oštre kazne svakome od nas.

Zašto bi On to učinio? Zašto B-g ne dopušta pravosudnom sustavu koji je odgovoran za održavanje reda i zakona da i po ovom pitanju presuđuje? Treba li cijelo naše društvo patiti jer nadležna tijela ne reagiraju na ono što je učinjeno tim ljudima?

Tražeći odgovor na ova pitanja, bilo bi nam potrebno da se ponovno posjetimo kako započinju ti stihovi.

Tora nas upozorava da ne izazivamo patnje udovicama i siročadi. To je samo po sebi zagonetno: s obzirom da je jedno od osnovnih načela Tore ljubav prema drugim ljudima i briga za njih, proizlazi da je zabranjeno izazivanje bilo kakve nevolje udovicama i siročadi. Ako je tako, zašto je potrebno da Tora naglasi zabranu u vezi udovica? Štoviše, svi se zakoni jasno primjenjuju na sva ljudska bića, pa zašto onda Tora Godina 14 13 Broj 18 Strana

Zlouporaba moći treba naglasiti riječi "bilo koja udovica"?

Doista, Raši (u Francuskoj, 11. stoljeća), jedan od najvećih komentatora Tore, komentira na ovaj redak: "Isto se odnosi na sve ljude, ali Sveto pismo govori o uobičajenoj situaciji, jer su oni [udovice i siročad] ranjivi i često ugnjetavani."

Budući da ih Tora izdvaja i poklanja im posebnu pažnju, ovo bi nas moglo dovesti u zabludu da pomislimo da se zabrana nanošenja patnje udovici odnosi konkretno na staricu koja bespomoćno leži zapuštena na krevetu staračkog doma ili u svom oronulom stanu. Ovdje nije riječ o tome. Redak naglašava da ne smijemo mučiti NIJEDNU udovicu,

Svaka osoba koja se osjeća potpuno samom smatra se udovicom ili siročetom, ostaje sama suočena sa svijetom

a u Midrašu su naši učenjaci komentirali da Tora želi naglasiti da se ova zabrana odnosi i na moćne i bogate udovice, kraljice i plemkinje. Što je to u stanju u kojem se nalaze udovice što zahtijeva izravnu B-žansku intervenciju, čak i za žene koje su prilično moćne?

Gaona iz Vilne, jednog od najvažnijih litvanskih židovskih mislilaca iz 18. stoljeća, njegova je stara majka upitala što bi trebala reći na Nebeskom dvoru kad dođe njezino vrijeme. Odgovorio joj je da bi trebala reći svom Nebeskom domaćinu da je u zemaljskom svijetu bila udovica dvadeset i pet godina. To će učiniti

da se Vrata neba za nju otvore.

Udovice ne moraju biti fizički slabe. Umjesto toga, prva i najvažnija definicija udovica i siročadi jest da su sami. Što će biti s njima? Tko će se pobrinuti za ono što im je potrebno? Ideja je, da se svaka osoba koja se osjeća potpuno samom smatra udovicom ili siročetom, bez obzira na njeno ekonomsko stanje. On ili ona se osjeća kao da je zaštitni mjehur koji ga/je obavija nestao i sada ostaje sam/a suočen/a sa svijetom.

Kao društvo, mi moramo odigrati središnju ulogu u suzbijanju ovog strašnog osjećaja usamljenosti. Mi možemo pružiti financijsku pomoć i podršku, ali to nije dovoljno, jer nas to neće uvijek učiniti dovoljno osjetljivima na njihove potrebe. Udovica i siroče mogli bi se čak obratiti vlastima, ali prema njima se možda neće uvijek pravilno postupati. Stoga je važno da Tora naglasi da B-g pravdu tim ljudima donosi neposredno.

Tora ne precizira što se u konačnici dogodilo nakon žalbe sudovima, ali time što ostaje nijema po tom pitanju, implicira da bi se i tada mogle pojaviti nepravde. U tom kontekstu, Tora prenosi dvije poruke. Prva je usmjerena na nas: svi smo odgovorni za dobrobit udovica, siročadi i onih koji su usamljeni.

Ovo je jedan od trajnih neuspjeha društva.

Druga poruka upućena je ovim ranjivim pojedincima koji su prerano ostali sami. B-g im kaže: ‘Niste sami. Čak i ako osjećate da ste ostali sami i da se suočavate s bezosjećajnim svijetom, pravda postoji.‘ Kad bar udovice i siročad među nama nikada ne bi morali zavapiti Nebesima, jer smo mi, društvo koje ih okružuje, uvijek obraćali pažnju na njihov težak položaj. ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Ephraim Buchwald:

“Pravilo većine“ Ovotjedna parša, parša Mišpatim, jedna je od sadržajno najbogatijih parši u cijeloj Tori. Mišpatim, što znači 'zakoni' ili 'pravila', služi kao temelj židovskog sudskog sistema.

Parša Mišpatim četvrta je na listi po broju zapovijedi koje sadrži – riječ je o 53 od ukupno 613 zapovijedi Tore – 30 negativnih i 23 pozitivne.

Mnoga fascinantna drevna pravila nalaze se u parši Mišpatim te nam pokazuju kako je napredan bio drevni izraelski sudski sistem te koliko je relevantan u odnosu na današnja vremena.

Među najfascinantnijim zakonima jesu oni koji se odnose na prekršaje za koje je propisana smrtna kazna.

Mnogi učenjaci tvrde da koncept "vladavine većine" potječe iz sudske prakse drevnih Grka i Rimljana.

Studenti klasične povijesti znaju da se ta praksa u Grčkoj sastojala od građanskih skupova u drevnoj Agori gdje su oni koji su pravili najveću buku, prevladali u glasanju. To je teška demokracija na djelu ili "vladavina većine" kakvu poznajemo danas.

Međutim, Tora govori o principu "vladavine većine" mnogo stotina godina prije Grka i Rimljana. Tora u Izlasku 23,2 kaže, "Ne povodi se za mnoštvom da činiš zlo; niti svjedoči u parnici stajući na stranu većine protiv pravde." (Doslovno značenje

drugog dijela stiha je "slijedi većinu.")

Kao što često ističemo, najvažnija stvar u judaizmu je svetost ljudskog života. Stoga, rabini često rade sva legalna prevrtanja kako bi sačuvali nečiji život.

U drevnom Izraelu, prekršaji za koje je propisana smrtna kazna morali su se iznositi pred sudom od 23 ili 71 suca, te je, kao što kaže Tora, odluka većine prevagnula. Tako bi, ako je sud brojio 23 člana, a 12 sudaca je glasalo za oslobađanje optuženika te 11 za osudu, optuženik bio oslobođen. Slično tome, na velikom sudu od 71 člana, ako bi 36 glasalo za oslobađanje od krivnje, a 35 za kažnjavanje optuženoga, većina bi prevagnula i optužen bi bio oslobođen krivnje. Za oslobađanje optuženika, sve što je bilo potrebno je jedan glas više.

Međutim, Raši tumači stih u Talmudu, da čovjek ne smije slijediti većinu kako bi činio zlo. Zato židovski zakon zahtijeva da u slučaju osude moraju biti barem 2 glasa više za osudu, dok je u slučaju oslobađanja od krivnje, dovoljan jedan glas više za oslobođenje. Očigledno, zbog čudnog broja sudaca, potrebna je većina od troje ljudi. Tako, ako je 12 sudaca glasalo za osudu, a 11 za oslobađanje, ili na velikom sudu, 36 za osudu, a 35 za oslobađanje, optuženik ne bi mogao biti osuđen.

Potrebna je većina od dvoje, odno-

sno, u stvarnosti, većina od troje.

Odnos potreban za osudu trebao bi biti 13 prema 10 ili 37 prema 34.

Još jedno fascinantno pravilo, očigledno utemeljeno na prethodno spomenutim stihovima koje nalazimo u Talmudu Sanhedrin 17a, jest da ako cijeli sud proglasi optuženika krivim, 23 prema 0 ili 71 prema 0, optuženik ne može biti osuđen.

To što nema nijednog glasa neslaganja, upućuje na to da suci svoju odgovornost nisu shvatili ozbiljno.

Rabi Akiva je rekao da je on bio živ u vrijeme kada su sudovi presuđivali u slučajevima u kojima je bila propisana smrtna kazna, nitko ne bi ■ bio osuđen na smrt jer bi on uvijek našao legalan način da optuženik bude oslobođen.

Još jedno nevjerojatno pravilo je da, ako bi student koji je sjedio na sudu i pratio proceduru suđenja, predložio oslobođenje optuženog, taj bi student odmah napredovao i postao članom suda, kako bi pomogao spasiti život optuženog.

Na sudu, mlađi suci uvijek su prvi iznosili svoje mišljenje, kako na njih ne bi utjecalo mišljenje starijih sudaca te tako svoje mišljenje ne bi mogli slobodno izraziti.

U judaizmu nema dvostruke ugroženosti. Stoga, ako je optuženik proglašen pravednim, a novi dokaz upućuje na to da je kriv, taj novi dokaz nije dopušten jer sudski proces, jednom zaključen, ne može više biti otvoren. Međutim, ako je optuženik proglašen krivim, uvijek se može iznijeti novi dokaz koji bi išao u prilog njegovom oslobađanju.

Pravila o dokazima u slučajevima prekršaja za koje je propisana smrtna kazna ekstremno su rigorozna i kompleksna. Kako bi netko bio osuđen za takav prekršaj, potrebno je da su ga dvojica 'košer' svjedoka upozorila prije počinjenja tog djela da je kazna za ono što želi učiniti smrt, te da su mu konkretno istak-

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

nuli o kakvom obliku smrtne kazne se radi. Svjedoci u ovakvim slučajevima moraju biti muškarci, ljudi visoke reputacije, koji nisu u srodstvu sa žrtvom, počiniteljem ili drugim svjedokom, te oni koji se drže svih zapovijedi. Žene su isključene iz svjedočenja u ovakvim slučajevima jer su pogubljenje onih koji su proglašeni krivima najčešće vršili sami svjedoci - žene treba poštedjeti traume u kojoj bi trebale pogubiti prekršitelja. Tako je 50% mogućih svjedoka automatski eliminirano, što podcrtava činjenicu koliko judaizam cijeni život. Čak i ako 100 svjedoka svjedoči zločinu, ali među njima su otac i sin, svih 100 svjedoka je diskvalificirano od svjedočenja, jer su među njima srodnici.

Ne samo da svjedoci moraju upozoriti počinitelja i konkretno navesti kakva je kazna za to djelo, već počinitelj mora odmah obznaniti da je čuo upozorenje i kaznu. Međutim, indirektni dokazi nisu dopušteni.

Primjerice, čak i da su svjedoci vidjeli počinitelja kako drži nož nad srcem žrtve, ali zbog trenutne distrakcije nisu vidjeli trenutak u kojem je počinitelj zabio nož u prsa žrtve, već su samo vidjeli krvavo oružje nakon toga, počinitelj ne bi mogao biti osuđen jer dokaz nije potpun.

Mjesto pogubljenja trebalo je biti udaljeno barem jedan dan od suda, tako da se može dati na vremenu novim svjedocima koji bi mogli doći i svjedočiti u korist oslobađanja optuženog.

“Pravilo većine“

je srž svake micve i temelj naše židovske vjere.

U nekoliko se navrata u našoj paraši pojavljuje pitanje lopovluka. Na početku 22. poglavlja Izlaska, pokrenut je slučaj provalnika koji je provalio u dom. Tora se čak bavi pitanjem smiju li i kada stanari kuće braniti sebe ako im se čini da su im životi ugroženi.

U Izlasku 22,6 Tora bilježi da ako lopov bude uhvaćen, on mora platiti dvostruku vrijednost predmeta koji je ukrao. Hebrejski izraz za krađu je ‫—גְּ נֵבָ ה‬g’neva, što u židovskoj pravnoj terminologiji znači "potajna krađa" ili pljačka bez sučeljavanja ili fizičkog zastrašivanja legalnog vlasnika. G’neva može imati oblik provale u nečiji dom dok je vlasnik odsutan, krađe nečijeg parkiranog automobila ili pronevjere. U stvari, Tora utvrđuje da kazna za osobu koja krade na ovaj način jest da lopov pretrpi isti osobni gubitak koji je pokušao nanijeti žrtvi. Slijedom toga, židovski zakon kaže da lopov mora ne samo vratiti glavnicu - izvornu vrijednost ukradene stvari, već mora platiti i novčanu kaznu jednaku vrijednosti glavnice. Na primjer, ako je ukraden automobil vrijedan 5.000 američkih dolara, lopov mora platiti 10.000 američkih dolara, pretrpivši tako gubitak jednak onome koji je želio da pretrpi žrtva.

Prema nekim mišljenjima, osuđeni prekršitelj nije mogao biti pogubljen sve dok se nije dobrovoljno složio sa svojim pogubljenjem. Neki rabini na smrtnu kaznu ne gledaju kao na kaznu, već kao na katarzu, pročišćenje od duše ubojice, što dopušta osuđenom ubojici da postigne mjesto u svijetu koji dolazi.

Međutim, u židovskom zakonu postoji još jedna vrsta lopova, poznata kao -‫ גַּזֽ ָל ״‬gazlan. Gazlan je bandit, drumski razbojnik, gusar, ulični pljačkaš, koji prilazi žrtvi i zahtijeva: "Daj novac ili život!" Čudno je, ali židovski zakon kaže da gazlan treba vratiti samo vrijednost izvorne krađe i nije dužan platiti kaznu. Ako, međutim, gazlan želi učiniti‫ׁשּובד ״‬ ָ ‫—ת‬t’šuva, ְּ ako se uistinu želi potpuno pokajati, tada mora dodati nadoplatu od 1/5 ili 20% vrijednosti i donijeti žrtvu u Hram.

Ta pravila, koja su sva utemeljena na pravilu većine, uče nas dubokom značenju načela svetosti života, koje

Može se reći da putem ove neočekivane i nejednake kazne ganavu i gazlanu, Tora i rabini obznanjuju

Godina 14 15 Broj 18 Strana

članovima društva da su zločini takozvanih "bijelih ovratnika" barem jednako toliko ozbiljni i mogu biti podjednako štetni i razorni kao zločini onih koje obično nazivamo "plavim ovratnicima". Tora objavljuje da krađa nečijeg vlasništva, njegove životne ušteđevine, pronevjera nečijeg poslovanja, može biti i fizički i emocionalno destruktivna koliko i povrijediti nekoga ili prijetiti nekome fizički. Društvo nikada ne bi trebalo pogrešno racionalizirati da bi "sofisticiranom" lopovu trebalo dodijeliti manju kaznu.

Neka biste bili blagoslovljeni. :::::::::::::::::::::::::::::::::: Ne zaboravite: ovaj šabat je šabat parašat Šekalim i čitamo dodatni odjeljak Tore, poznat kao parašat Šekalim. To je prvi od 4 dodatna tematska odjeljka Tore koje čitamo na šabate koji okružuju doba Purima.

Ovotjedni dodatni odjeljak nalazimo u Izlasku 30,11-16, a govori o zahtjevu da svi muškarci Izraela, od 20 godina naviše, donesu po pola šekela kako bi bili ubrojani među izraelski narod. U kasnijim godinama, ti šekeli bili su donirani u Hramu tijekom blagdana Pesaha, kada je trebao biti obnovljen fond za svakodnevne žrtve. ■ Prevela Anja Grabar "Bogati neće dati više, a siromašni neće dati manje od pola šekela kad donose prinos Hašemu, da izvrše pomirenja za svoje duše." Izlazak 30,15 U vrijeme Hrama, svaki muškarac u Izraelu bio je dužan dati pola šekela srebra početkom mjeseca adara, koji ove godine počinje u petak, 12. veljače (četvrtak navečer). Novac se obično sakuplja u večer Purima prije čitanja Megile. .

Postoje različiti običaji koliki iznos treba donirati za ispunjenje ove prakse. Neki sugeriraju da iznos treba odgovarati težini pola šekela koji se sakupljao u vrijeme Beit■Hamikdaša, a to je približno 10 grama srebra. Na temelju današnje tržišne vrijednosti srebra vrijednost biblijskih pola šekela iznosi 55 kn ili 7,20 EUR. ■ Strana 15

Rabbi Berel Wein:

Uvod u Židovski zakon Tora nastavlja svoj uzbudljiv i in-

ideju o Židovskom zakonu. Bez ra-

obično slušaju upute prije nego što

spirativan opis objave na gori Sinaj

zumijevanja prakticiranja halahe,

"čine". No, jednostavan odgovor

prilično suhoparnim i detaljnim po-

veliki ideali i nadahnuće Tore goto-

glasi da je narod Izraela shvatio da

pisom raznovrsnih zakona koje na-

vo da djeluju besmisleno i nedo-

samo slušanje neće biti dovoljno.

rod Izraela treba slijediti. Jedna je

stižno.

stvar biti nadahnut i na taj način

Velike i svete općenitosti u Tori

Tora se ne koncentrira samo na

imaju vrijednosti samo onda ako ih

velike ideje, već jednako tako i na

se jasno definira, odredi njihove de-

sitne detalje. Iz tih sitnih detalja

talje i smjesti u aktivnosti svako-

proizlazi razumijevanje velikih ide-

dnevnog života. Mi

ala i sposobnost da se učini da oni

niti" kako bismo bili u stanju u pot-

Mi smo svi svjesni da je vrag uvi-

imaju praktičnu vrijednost i da bu-

punosti "slušati" i razumjeti smjer-

jek u detaljima. Prirodno je složiti se

du od koristi u svakodnevnom ži-

nice i želje Tore. Talmud bilježi da je

da čovjek ne bi trebao krasti ili ubi-

votu. Odatle i bliska povezanost

jednom nežidov rekao rabinu■da su

jati. No koja je zapravo definicija

ovotjedne paraše i objave na gori

Židovi bili "nepromišljen i nagao

krađe? Da li se uzimanje nečega što

Sinaj o kojoj smo raspravljali u pa-

narod" prilikom prihvaćanja Tore,

ti prvobitno nije pripadalo uvijek

raši

Postoji

bez da su prvo provjerili što ona

smatra krađom? Što na primjer ako

prirodni i neophodni kontinuitet u

sadrži. No zapravo, sveta nepromiš-

uzmem susjedovo uže i upotrijebim

tijeku pripovijedanja ove dvije pa-

ljenost Izraela bila je promišljeno i

ga da spasim čovjeka koji se utapa?

raše.

zrelo razumijevanje da Tora koja se

ostvariti velike ideale. Sasvim je druga stvar biti u stanju te ideale i nadahnuća prenijeti u redovni svakodnevni život.

Da li je i to krađa? Smatra li se samoobranu umorstvom? Da li je smrtna kazna koju sud odredi umorstvo?

od

prošlog

tjedna.

Ja smatram da je ta ideja nastala iz znamenite izjave Židovskog naroda kada je bio upitan da li želi prihvatiti Toru. U ovotjednoj paraši njihov

moramo

"či-

sastoji samo od ideja i nadahnuća, bez praktične upute za život ne bi potrajala stoljećima Židovske povijesti.

Kako da se postavimo prema ta-

je odgovor zabilježen kao "činit će-

Samo oni koji su voljni činiti i koji

kvim složenim moralnim pitanjima?

mo i slušat ćemo". Svi komentatori i

znaju što činiti na kraju će intelektu-

To je stvarna srž sve halahe, a ovo-

Talmud komentiraju ovaj naizgled

alno i emocionalno razumjeti veli-

tjedna paraša nam služi kao uvod u

obrnuti redoslijed te izjave. Ljudi

činu Tore. Tek tada oni će biti u sta-

Strana 16

Divrej Tora

(nastavak sa 16. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Uvod u Židovski zakon

zakonu označava novčanu vrijed-

Tijekom vjekova, proces halahič-

nost ozljede koju treba isplatiti

kog donošenja odluka podvrgnut je

ozlijeđenoj žrtvi, a ne da počinitelju

toj vještini da se vidi šuma, a ne sa-

kao kaznu zbog njegovog ponaša-

mo drvo, da se bavi stvarnim ljudi-

nja jednako tako treba iskopati

ma koji su u to uključeni, a ne samo

njegovo oko.

knjigama i slučajevima koje su na

U

Talmudu

primjera

da

nalazimo je

moralni

mnogo utjecaj

Usmenog zakona važniji, kada se primjenjuje na naizgled striktno nju istinski slušati i cijeniti veliki dar koji je G-spod darovao Izraelu – vječnu i svetu Toru.

iznesene

riječi

Pisanog

zakona.

Talmudski rabini su nas učili da postoji

i

treći

nivo

Židovskog

zakona koji upravlja onima koji žele

raspolaganju u vezi pitanja kojim se bavimo. Svako pitanje se na ovaj način razmatra, prosuđuje se sa svih

strana, i izvorima koji su protiv ili u prilog podupire ga se, a ponekad i odbacuje. Neovisno razmišljanje i kreativna rješenja obilježje su povijesti rabinskih responsi na sva halahička pitanja.

Održivi pravni sustav nužno se

da ih se u očima ljudi i B-ga smatra

sastoji od dva dijela. Jedan je sam

pravednima, a to je koncept da se

Postoje pitanja koja su naizgled

zakon, pravila koja vladaju u dru-

ide i iznad onoga što zakon – pa čak

odlučena na osnovu prevage duše i

štvu i koja provode određena za-

i Usmeni zakon – od nas traži.

duha nad čistim slovom zakona.

konska tijela. Drugi dio pravnog

Postoji znamenita responsa o veli-

sustava je moral, eterični sustav

kom rabi Chaimu Rabinowitzu iz

vrijednosti koji vlada općim ljud-

Voložina koji je dopustio ženi, čiji je

skim i društvenim ponašanjem. Ako su zakoni i pravila tijelo – korpus pravnog sustava, onda su sustav vrijednosti i moralni imperativi koji idu uz te propise duh i duša tog pravnog sustava.

Općenito govoreći, možemo reći da Pisani zakon predstavlja tijelo

Samo oni koji su voljni činiti i koji znaju što činiti na kraju će intelektualno i emocionalno razumjeti veličinu Tore.

muž bio nestao, da se ponovo uda, mada dokaz o smrti njenog supruga nije bio baš tako uvjerljiv. On je ustvrdio da je "sklopio dogovor sa svojim B-gom" kojim joj je dopušteno da se ponovo uda.

Ovo je tek jedan primjer od mnogih sličnih slučajeva razasutih širom

pravnog sustava, dok pridruženi

rabinske response o neophodnosti

Usmeni zakon predstavlja dušu i

duševne i duhovne komponente ko-

duh Židovske pravne legislative te

ja se objedinjava sa stvarnim prese-

Židovskog društvenog života i nje-

Tako da, dok proučavamo zakone,

danima koji uvijek postoje kako bi

govih običaja i načina ophođenja.

propise i zapovijedi iz ovotjedne pa-

se došlo do ispravnog tumačenja

Pisani je zakon protumačen i smek-

raše, moramo stalno imati na umu

svetih i B-žanskih knjiga zakona

šan Usmenim zakonom koji ga pra-

čitavu sliku Židovske jurisprudence

koje upravljaju Židovskim životom.

ti, i oba su ova sustava B-žanskog

sa svim njenim mnogobrojnim slo-

porijekla.

jevima, a ne biti zaslijepljeni prihva-

I sasvim je razumljivo kako, na primjer, "oko za oko" u Židovskom Godina 14 17 Broj 18 Strana

Šabat šalom ■

ćanjem doslovnog stava o temi o kojoj Tora u paraši govori.

Strana 17

Rabbi Yissocher Frand:

Pravi prijatelj Znameniti Raši na početku paraše

daju živog bika i razdijele njegovu vri-

"Kada nečiji bik probode bika njegovog

uči da nas prefiks "I" (vov) na počet-

jednost, a i uginulog bika neka podijele

bližnjeg". No, Ibn Ezra citira tuma-

ku riječi "V'ele haMišpatim" uči da

među sobom." (Šemot 21,35) nadugo

čenje iz 'Ben Zute' koje nudi dru-

upravo kao što je ono što je pretho-

se diskutira na početku traktata

gačiji prijevod. Ben Zuta tvrdi da

dilo (Aseres HaDibros [Deset zapo-

riječi 'šor re'ehu' znače 'bližnji bik'

vijedi]) bilo dano na Sinaju, tako je

onog bika koji bode. U tom slučaju

isto, i ono što slijedi (sve građansko

ne bismo prevodili kao 'bik njego-

pravo u paraši Mišpatim) dano na

Sinaju.

Svako društvo ima svoj vlastiti zakonik građanskog prava. Raši uči da zakoni Tore izneseni u parašas Mišpatim – u vezi vola koji nabode drugoga vola, plaćenom i neplaćenom čuvaru, i tako dalje – su drugačije naravi. Oni su "B-žanski Mišpatim". Oni nisu tek građansko pra-

Raši uči da su zakoni Tore izneseni u paraši Mišpatim drugačije naravi.

Oni su “B-žanski Mišpatim”.

Oni nisu tek građansko pravo koje je društvo prihvatilo da će ga se držati.

vo koje je društvo prihvatilo da će

Ibn Ezra ne štedi riječi kojima izražava neslaganje sa tim tumačenjem Ben Zute. U svom prepoznatljivom stilu on kaže da "bik nema prijatelja,

■ osim samog Ben Zute!" Drugim rije-

čima, svatko tko može izreći takvo tumačenje dobar je drug biku i nije mu mjesto na mjestu učenja.

're'a' (bližnjeg, prijatelja) kao u

između društvenih zakona zasnovanih na javnom konsenzusu i nečega

Bava Kama, zajedno sa drugim

što je po svojoj prirodi B-žansko.

zakonima koji uključuju nadoknadu

njegovog bližnjeg i on ugine, neka pro-

bode svog bližnjeg' – drugog bika!

Koncept prijateljstva i koncept

ga se držati. Postoji ogromna razlika

O retku "Ako nečiji bik probode bika

vog bližnjeg', već radije 'bik koji

štete. Fraza koja se koristi na početku ovog stiha "v'ki jeegof šor iš es šor re'ehu…" obično se prevodi kao

stihu 'v'ahavta l're'eha kamoha' (voli bližnjeg svog kao samog sebe), primjenjiv je samo na ljudska bića.

Prijateljstvo je emocionalan odnos koji odražava aspekt čovječnosti. Životinje mogu imati drugove i parove. Ali čitav koncept prijateljstva ne može se primijeniti na njih.

Iz tog razloga, Ibn Ezra odbacuje tumačenje Ben Zute: Nemojmo govoriti o 'životinjskim prijateljima' – takvo što ne postoji.

Rav Hutner, zt“l, daje zanimljivo razmatranje: Riječ 're'a', koja je jedan od nekoliko načina za reći 'prijatelj' u hebrejskom dolazi od istog korijena kao i riječ 'teruah' kao u stihu 'To će biti dan 'teruah' (truba) za vas' (Bamidbar 29,1) (odnosi se na Roš hašanu). Targum Unkelos u tom stihu prevodi 'jom teruah' kao

Strana 18

Divrej Tora

(nastavak sa 18. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Pravi prijatelj

'jom jevava'. 'Jom jevava' znači dan oplakivanja ili dan jadikovanja.

Zato je glavni zvuk šofara 'ševarim' (zvuk jadikovanja, oplakivanja). U halahi postoji pitanje o tome je li ispravno ševarimom nazvati zvuk od 3 kratka tona ili seriju od nekoliko kraćih tonova koje nazivamo teruah ili kombinaciju tih

dvaju zvukova, ali bilo kako bilo, ševarim je temelj puhanja u šofar.

Jedan ton šofara (tekia) koji prethodi ševarimu i slijedi nakon njega, daje samo okvir kako bi naglasio temeljni zvuk šofara – plač ševarima.

Tako, etimologija riječi teruah, koja dijeli korijen sa riječju 'reus' (prijateljstvo) ima konotaciju nečeg slomljenog. Rav Hutner kaže da je razlog zbog kojeg se prijatelj naziva

'reah' taj što je svrha prijatelja da nas 'slomi' i da nas 'izgrdi'. Pravi prijatelj trebao bi nas zaustaviti na našim putevima i ako treba, udariti

Ali – ako je čovjek toga dostojan –

'slomi'.

tip žene koju će za sebe pronaći bit

U jednom od blagoslova iz 'Ševa brohos' (koji se recitiraju na vjenčanju i tijekom slavljeničkih obroka

u tjednu nakon vjenčanja), oslovljavamo novi bračni par sa 'reim ahuvim' (voljeni prijatelji). Iza te fraze

uvijek tapša po leđima i govori nam radimo. Svrha prijatelja (rea) je kao i svrha šofara (teruah), da nam kaže – ponekad – "nemaš pojma o čemu govoriš!"

punom smislu riječi 'rea'.

Zato bik ne može imati prijatelja.

Nijedan bik nikada neće reći svom drugu biku 'Nije u redu tako jesti' ili 'jedeš previše' ili 'jedeš prebrzo'.

Pravi prijatelj to treba činiti.

nas. Prijatelj nije osoba koja nas kako smo sjajni te podržava sve što

će ona koja će biti 'rea ahuva', u

Slično tome, Netziv kaže na stih

Svrha prijatelja (rea) je kao i svrha šofara (teruah), da nam ponekad kaže: "Nemaš pojma o čemu govoriš!"

Očigledno, mora postojati poziti-

"Pomoćnica, nasuprot njega." (Berešit 2,18) da čovjek ponekad, ako želi biti pomoćnik (ezer), mora biti onaj koji se suprotstavlja (k'negdo).

Ne može biti samo ''Dušo, ti si sjajan'' i ''Dušo, ti si uvijek u pravu''.

Ponekad mora biti ''Dušo, ti si idi-

van odnos. Netko tko je uvijek kri-

ot!'' To je pravi primjer za 'reim

tičan neće nam dugo ostati prijatelj.

ahuvim'.

Osoba mora imati povjerenje i po-

stoji poruka. Da bi hoson i kala/ muž

uzdanje u nekoga prije no što je

i žena bili 'voljeni prijatelji', oni

Neka bismo svi zaslužili imati

spremna od njega čuti kritiku. Ali

moraju imati kapacitet da budu

takvo istinsko prijateljstvo između

osoba koja nas uvijek tapša po le-

sposobni reći jedan drugome 'ovo

nas i naših bližnjih te nas i naših

đima i govori nam kako smo sjajni

nije dobar način; ovako se ne možeš

bračnih drugova.■

također nam nije pravi prijatelj.

ponašati'. Očigledno je da odnos u

Pravi prijatelj mora biti sposoban da

kojem bi se čitava interakcija odvi-

nas zaustavi i da nas ponekad

jala tim tonom ne bi dugo potrajao.

Godina 14 19 Broj 18 Strana

Prevela Anja Grabar

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Slijedite (B-žje) dobre ispravne upute Kada je Hašem dao Židovima Toru, oni su rekli: "naase v'nišma", činit ćemo i slušat ćemo.

Komentari pitaju: "Kako mogu činiti prije nego li čuju?"

Na sastanku anonimnih alkoholičara, jedan je istaknuti odvjetnik, prilikom proslave svoje 40. godišnjice trezvenosti, rekao: "Kad sam se prvi put pridružio anonimnim alkoholičarima, odlazio sam na sastanke, ali sam se i nadalje opijao. Upitao sam jednog starog člana zašto ovaj program kod mene ne funkcionira. Rekao je: "Kompa, promatrao sam te. Ti pokušavaš shvatiti kako ovaj program funkcionira. Prestani s time. Samo radi kako ti se kaže i drži uši otvorene."

"Bio sam uvrijeđen. Ja sam odvjetnik. Ja moram shvatiti kako stvari funkcioniraju. Ali sam se i dalje opijao, pa sam odlučio pokušati na njegov način. Sada sam trijezan već 40 godina."

To je naase v'nišma. Učinite kako vam je rečeno i držite uši otvorenima.

Na jednom drugom sastanku anonimnih alkoholičara na kojem sam nazočio, govornik je proslavljao 20. godišnjicu trezvenosti. Svoj je govor otpočeo ovim riječima: "Čovjek kakav sam nekad bio, opijao se.

I čovjek kakav sam nekad bio, opet će se opijati" (ali čovjek kakav sam danas, neće). Alkoholičari koji mnogo godina nisu popili piće, ali nisu popravili svoj karakter su "suhi recidivisti-pijanci" i često će se ponovo početi opijati.

Kako se postaje drugačijom osoStrana 20

bom? Vrijedno radeći na poboljšanju svojih karakternih osobina.

Učenjem kako kontrolirati bijes, riješiti se ljutnje, prevladati mržnju, biti ponizan, biti obazriv prema drugima, biti apsolutno iskren u svemu što radiš, priznati da nisi u pravu, prevladati zavist, biti marljiv i nadvladati odugovlačenje. Ukratko, trebali bi uzeti knjigu Orhos cadikim* i krenuti po popisu karakternih osobina, jačajući one dobre i pokušavajući ukloniti one loše. To ne ide brzo.

"Kloni se lažne riječi."

Kada netko promijeni svoj karakter i postane drugačija osoba, otkrit će da ta "nova osoba" može ostvariti stvari koje prijašnja osoba nije bila u stanju.

Možda postoji kratkoročna korist ■ od laži, ali jedina dugoročna dobit je u istini.

Kloni se lažne riječi (23,7) Ima mnogo rabinskih uredbi koje su donesene kao preventivne mjere da spriječe čovjeka od kršenja zabrana iz Svetog Pisma. Međutim, ovo je jedini slučaj kada sama Tora dodaje mjeru predostrožnosti. Ona nije zadovoljna riječima "Nećete lagati jedan drugome" (Lev 19,11) pa dodaje,

No što se podrazumijeva pod "Kloni se?" To podrazumijeva da čovjek treba postupiti na način na koji neće biti potrebe za laži. Razmislite o onome što se spremate učiniti. Postoji li vjerojatnost da ćete možda u nekom momentu poreći da ste to učinili? Ako je tako, onda nemojte to učiniti. Tako ćete se kloniti laži.

Prorok izjednačava B-ga s istinom (Jeremija 10,10). Svako kršenje istine odvaja čovjeka od B-ga.

Talmud kaže da je mudar čovjek onaj koji može predvidjeti ishod (Tamid 32a). To ne znači da čovjek treba biti prorok. Mudrost se sastoji u predviđanju dugoročnih posljedica vlastitih postupaka, a ne tek trenutnih efekata.

Uklanjanje od laži ne samo da sprečava čovjeka od kršenja zabrane laganja, nego i dovodi do ponašanja koje je i etičko i lukrativno. :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: * Orhos cadikim je priručnik za razvoj karaktera, a napisao ga je u Njemačkoj između 1400. i 1550. g. anonimni autor. To je klasik među knjigama musara za sva vremena.

Orhos cadikim anonimni je autor izvorno nazvao Sefer Ha-Midot, knjigom židovskih etičkih učenja. Orhos cadikim (ili Orhot cadikim) slijedi strukturu "Poboljšanja moralnih osobina" Solomona ibn Gabirola te dodaje učenja Rambama i drugih. Djelo zagovara popravljanje karaktera i održavanje ravnoteže u životu.

Na https://www.sefaria.org/ Orchot_Tzadikim?lang=bi, može je se naći u 2 engleske i jednoj hebrejskoj verziji. ■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti K ap koja život znači Reb Šneur Zalman iz Lijadija ispričao je jednom svojim hasidima ovu priču.

Djetešce jednog velikog kralja toliko se razboljelo da njegovi liječnici nikako nisu mogli smisliti način kako da ga spase. Nakon dugotrajne potrage, konačno su pronašli liječnika koji je mislio da može spasiti

dijete. Tvrdio je da postoji nada za spas djeteta. Potrebno je izvaditi najveći dijamant iz kraljevske krune, samljeti ga i dobiveni prah pomiješati s vodom.

Premda će kruna biti uništena, a liječnik nije mogao garantirati ozdravljenje, kralj je bez razmišljanja pristao. Napokon, što će mu sva bogatstva ovoga svijeta ako ostane bez djeteta?

"Isto vrijedi i za ezoterična učenja Tore, najveći dragulj u kruni", zaključio je Reb Šneur Zalman. "Istina, neka od njih

S vjetlo je u početku čista svjetlost koja reflektira mogu biti izgubljena, ili zaboravljena, ali dovoljno je da božansku suštinu, a potom se manifestira kao dvije samo kap dopre do ljudskog srca i duše i tako spasi nečiji vrste energije: beskonačno svjetlo i konačno svjetlo – život." ■ ono koje se može ograničiti u konačnom životu. Čak i kada je ovo drugo svjetlo stisnuto u "posude" koje definiraju

naše

postojanje,

ono

zadržava

svoju

uzvišenu, transcendentnu kvalitetu stalno zrcaleći suštinu svoga izvora.

Kad osjetiš nešto ugodno, poveži to uz ljubav prema Stvoritelju.

Ako si ljut ili mrziš nekoga,

Iz B-žje perspektive, "posuda" i svjetlo su dva oblika iste božanske energije. Ali iz naše perspektive, one izgledaju kao različite, čak i suprotstavljene snage.

Unutar nas samih, mi doživljavamo tu razliku kao raskol između tijela i duše. Tu je napetost

U vijek budi svjestan svojih misli i osjećaja.

jedino

moguće poništiti ponovnim sjedinjenjem svjetla i "posude", ponovnim sjedinjenjem tijela i duše, a za to je

poveži to sa strahom od B-ga.

Ako osjećaš oholost, sjedi i uči, jer Tora je ponos B-ga.

Osnovno pravilo je da ne radiš ništa, malo ili veliko, a da prvo ne promisliš o istinskom izvoru svega što radiš. ■ R. Haim Heikel iz Amdura

potrebno uvesti treću dimenziju: B-ga. ■ R. Menachem Mendel Schneerson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 14 21 Broj 18 Strana

Strana 21

Yossi Katz, Breslov Research Institute:

Novi dan, nova prilika Dok sam čekao na terminalu zračne luke na moj let kući, nisam si mogao pomoći da ne primijetim nevjerojatnu količinu tehnologije koja se koristila na sve strane oko mene. Gotovo svaka osoba pretražuje na svom pametnom telefonu, tabletu ili prijenosnom računalu.

Ovi aparati su naša veza s internetom i beskrajnim "web" informacijama o svemu i svačemu. Neki vanjski promatrač, ili možda čak i naše bake i djedovi pretpostavili bi da je naša generacija najinteligentnija, a time i najsretnija ikada. Ali znate što? Unatoč svoj toj tehnologiji i inovacijama, ne čini se da je išta lakše pronaći smisao života - ili ga živjeti. Iako je naša generacija može objasniti kako i zašto se stvari događaju, ljudi danas podjednako očajnički traže put i smisao života kao i ranije. Kako je moguće da je civilizacija toliko tehnološki uznapredovala, ali nije postigla nikakav napredak u razumijevanju najosnovnijeg pitanja: "Čemu sve to?"

Kritična pogreška u napretku civilizacije može se pratiti unatrag do trenutka u našoj paraši kad se B-g sprema s ljudima podijeliti plan. svijeta: svoju Svetu Tora. On pita

narode svijeta da li bi željeli primiti to znanje. Narodi zatim pitaju B-ga što je napisano u Tori i, nakon što su čuli neka od njenih ograničenja, zapanjeni odgovore negativno.

Zašto bi odbacili priliku da konačno steknu ključ za razumijevanje najvećih misterija života? Zato što si nisu mogli pomoći. Iako je njihovo pitanje djelovalo pošteno i logično, ono je postavilo nepremostivu barijeru između konačnog čovječanstva i beskonačnog B-ga. Oni su na prvo mjesto stavili svoj ljudski intelekt, i tada su postali njime ograničeni.

Nije vise bilo mjesta za istraživanje velikih i čudesnih stvari koje nadilaze blijedo ljudsko razumijevanje.

S druge strane, Židovski je narod imao sasvim drugačiji stav. Oni su rekli: "Učinit ćemo i onda ćemo razumjeti." Ali kako je to uopće moguće? Ne morate li prvo znati s čime se slažete prije nego li to prihvatite? Zapravo, Tora kaže da je Židovski narod odgovorio: "Sve što je B-g rekao, učinit ćemo i onda ćemo razumjeti." Oni su već znali što je napisana u Tori. Ali ako je to bila istina, što je onda bilo toliko sjajno u njihovom odgovoru? I zašto naši rabini poučavaju da su oni bili

dostojni primiti Toru zbog njihovog odgovora?

Odgovor je da je Židovski narodi bio najponizniji od svih naroda, pa su stoga bili spremni ne nametati B-gu svoja intelektualna ograničenja. Njihova vjera u B-ga osnažila ih je da se puste i otvore svoje umove fantastičnom, beskrajnom znanju koja leži iznad I izvan. Oni su bili spremni najprije "učiniti" ono što se traži, a zatim pričekati dok ne budu blagoslovljeni s "mi ćemo razumjeti". Tako su oni bili ti koji su postali poznati kao "generacija znanja".

Svi nevjerojatni izumi u našem svijetu, od vremena industrijske revolucije sve do danas, nisu donijeli pravo rješenje za našu tugu i bol jer su propustili…. priznati da bez obzira koliko smo pametni ili napredni postali, mi i dalje ostajemo samo smrtnici s izrazito ograničenim pogledom na život. B-g je sve stvorio za vrlo određenom svrhom.

Sve što doživljavamo i podnosimo ima ogroman potencijal za rast.

Međutim, ne samo da čovjek neće nikada imati pristup tom znanju, nego i lažna sigurnost zapadnjačkog "napretka" služi samo da učvrsti njegov ograničeni pogled.

Tora se naziva eliksirom života.

Ona sadržava alate koji daju smisao svakoj našoj interakciji. Ako smo skromni, ponizni i živimo život vjere, mi možemo danas iznova primiti Toru baš kao i jučer. I mi također možemo reći: "Prvo ćemo činiti, a ONDA ĆEMO razumjeti!"

Amen!

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša Mišpatim najavljuje šesti tjedan ovog perioda duhovnog rada i promjene - ŠoVaVIM, početnih slova naziva šest parašot koje opisuju Izlazak.

Ovotjedna paraša, vrhunac je priče o čovječanstvu – stiže do točke potpunog očišćenja, te nastavlja s mno-

go detalja pravnih pitanja, pitanja kako bi nam pokazala da ja B-g u detaljima.

Ova paraša je bitno drugačija od ostalih pet koje smo čitali u pret-

otišla sve dok mogne primiti B-žju

pu. Umjesto tvrdnje da je potreba za

hodnim tjednima, jer nam ne priča

dobrotu zbog svog svog rada na du-

zakonom društvena, tu je koncept

priču o Izlasku nego, umjesto toga,

hovnom rastu. Prema Zoharu, za-

da duhovni univerzalni zakoni ima-

opisuje različite zakone koji čine

koni opisani u paraši Mišpatim su

ju svrhu da nas povežu sa Svjetlom

Biblijski Zakon, poput četiri glavna

kozmički zakoni. I kad se kaže "oko

Stvoritelja. To znači da kad god na-

načela židovskog zakona naknade

za oko", to znači da će nam se vratit

škodimo našem bližnjem mi se

štete, Zakona o hebrejskom robu i

sve što smo prouzročili da se dogo-

odvajamo od obilja Stvoritelja. Praz-

mnogi drugi. Zohar otkriva da je

di našem bližnjem, osim ako ne

nina koja će zauzeti mjesto Svjetlosti

glavna svrha naše paraše da otkrije

popravimo svoja pogrešna djela.

uvijek će se osjećati kao nesreća i

tajne reinkarnacije i pravilnosti po kojoj naš svemir djeluje - uzrok i posljedicu.

Zohar objašnjava pravila ropstva koja su navedena u ovoj paraši kao ropstvo duše tjelesnim porivima.

Pitanje koje se automatski po-

Svako od četiri glavna načela he-

stavlja je koja je veza između rein-

brejskog

karnacije, Mišpatim i judaizma?!

predstavlja

patnja što ćemo na kraju ponovno doživjeli

jer

svemir

ima

svoje

provjere i ravnoteže, pravila uzroka i posljedice.

naknade

štete

Možemo vidjeti da je ta svijest

aspekt

naše

kroz generacije utjecala na nas sve

Abrahamova

ličnosti za koje mi trebamo odabrati

više i više. U ovom razdoblju, mi

monoteizma je jedinstvo B-ga. Što

hoćemo li se boriti protiv njih ili

smo sve više svjesni i osjetljivi na

znači, Stvoritelj je jedan, beskonačan

postati njihova žrtva.

našu odgovornost prema društvu i

Osnovni

koncept

zakona

■

mračni

i nikada se ne mijenja. Budući da je

Židovski je zakon, za razliku od

Njegova suština beskrajno dobro,

zakona koje danas u modernom

onda izvor sve patnje u ovom sve-

društvu poznajemo, shvatio da ako

miru nije Stvoritelj nego odvajanja

je netko oštetio društvo na bilo koji

od Njega i Njegovog beskrajnog

način to je zbog toga što je neurav-

blaženstva. Dakle, ako je netko um-

notežen, i uloga suda je bila pronaći

ro jadan, nesretan onda B-žje nam-

aktivnosti koje će uravnotežiti tu

jere nisu ispunjene (dijeljenje bla-

uznemiranu dušu. To je suština

ženstva, ljubavi i zadovoljstva sa

naše paraše – ravnoteža.

Njegovim stvorenjima), pa se zbog toga ta osoba mora vratiti kako bi nastavila dalje s mjesta s kojeg je Godina 14 23 Broj 18 Strana

Veličina zakona navedenih u pa-

okolišu, ali je i dalje dug put koji

moramo proći. Međutim, što ćemo više znati povezati se na Stvoriteljevu svjetlost i okružiti se duhovnim okruženjem koje će nas podsjetiti i tražiti od nas da podnesemo izvještaj za naše postupke, to će biti lakše ići pravim putem i živjeti život koji je ispunjeniji i potpuniji. ■ Prevela Tamar Buchwald

raši Mišpatim je u njihovom pristuStrana 23

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost Židovski duhovni put musara Suosjećanje (nastavak) Raznolikosti suosjećanja Ipak, sva ta identifikacija i zajednički osjećaj postat će suosjećajni tek kad se provedu u praksi. Prema majstorima musara, suosjećanje može postojati u dva oblika. Postoji "suosjećanje u obliku suosjećanja" kada nas naš osjećaj zajedništva s drugim navodi da postupamo ljubazno, blago i nježno. Druga vrsta suosjećanja dolazi kao "suosjećanje u obliku osude". U ovom slučaju, osjećaji koje dijelimo s drugim pozivaju na čin koji je krut, težak, pa možda čak i surov.

Klasičan primjer suosjećanja u obliku suosjećanja je izbavljenje Židova iz ropstva u Egiptu. Tvrdilo se da Židovi u Egiptu nisu zaslužili da budu otkupljeni iz ropstva. Postoje tradicije koje kažu da se narod Izraela, dok je bio u Egiptu, asimilirao, nisu očuvali ono što su znali o tradiciji (koja je u svakom slučaju bila nepotpuna, jer Toru još nisu primili) i, što je najgore od svega, postali su idolopoklonici. Prorok Ezekiel otkriva, "I još sam im rekao: 'Odbacite, svaki od vas, gnusne stvari koje vas privlače, i ne skrnavite se egipatskim idolima - Ja Vječni sam vaš B-g.' Ali oni su Mi prkosili i odbili me poslušati."

Zašto je onda B-g otkupio Izraelce i oslobodio ih ropskog ugnjetavanja? Bilo je to isključivo zbog B-žjeg suosjećanja. "A HaŠem reče: 'Svakako sam vidio ugnjetavanje Moga naroda koji je u Egiptu i čuo sam njihov vapaj zbog njihovih nadglednika, jer Ja znam njihove tuge.'" Način na koji to kaže prorok Izaija dobro se uklapa u naše gledište da se suosjećanje temelji na doživljaju neodijeljenosti: "U njihovoj žalosti On Strana 24

je bio žalostan." Zbog ovakvog identificiranja HaŠem je postupio suosjećajno i "izveo Tvoj narod Izrael iz zemlje egipatske znakovima i čudima, snažnom rukom, ispruženom mišicom i velikim strahom."

Suosjećanje prerušeno u osudu pojavljuje se u priči o izbacivanju Adama i Eve iz Edenskog vrta. Ovo se čini vrlo strogom kaznom zbog sasvim ljudske pogreške nepridržavanja uputa. Nije im pružena druga prilika. Ali ova naizgled stroga osuda također se može gledati kao čin suosjećanja s B-žje strane. Prvo, B-g je mogao jednim udarcem ukloniti grešni par sa svijeta, ali to nije učinio. Drugo, Edenski svijet bio je savršen i zahtijevao je savršenstvo.

Tada, kao i sada, ovo je više nego što čovjek može podnijeti. Protjeravanjem nas iz Edena, B-g nas je stavio u svijet u kojem se tolerira ljudska nesavršenost i tako nam omogućio da opstanemo.

Ta biblijska priča doziva u sjećanje još jedan primjer koji se može razumjeti na isti način. U posljednjem sam poglavlju kratko spomenuo priču o svojoj učiteljici Rebbetzin Shoshani Perr čija je obitelj živjela u Poljskoj na početku Drugog svjetskog rata. Pobjegli su u Litvu, no 1941. godine Rusi koji su kontrolirali Litvu počeli su sakupljati "klerike i klerikalne studente" radi deportacije, među njima i Rabbi Nekritza (oca gospođe Perr i time budućeg tasta Rabbi Perra). Njegova supruga nije htjela ni čuti da ostane, pa je cijela obitelj zajedno s dojenčadi otpremljena da podnese teške životne uvjete u Sibiru. Međutim, ova naizgled stroga osuda, u sebi je skrivala božansko suosjećanje jer je njihovo progonstvo maknulo obitelj Nekritz s puta nacistima svega ne-

koliko tjedana prije nego što su napali Litvu, gdje su pobili sve preostale Židove. Izgnanstvo koje su izvršili Rusi osiguralo je da svi članovi obitelji Nekritz prežive. Kasniji sporazum između Staljina i poljske vlade u emigraciji oslobodio je sve poljske izbjeglice i Nekritzevi su se na kraju preselili u Sjedinjene Države.

Oblikovanje naše vlastite potrage za cjelovitošću prema B-žjim osobinama od nas zahtijeva da i mi moramo biti u stanju postupati na oba ■ načina - sa suosjećanjem u obliku suosjećanja i sa suosjećanjem u obliku osude. Težimo tome da imamo duhovnu spretnost da se prebacimo s jedne vrste suosjećajnog postupanja na drugo, prema tome kako to situacija zahtijeva i u skladu s time kako nas naša senzibilnost na to navodi.

Daje nam se naslutiti da su naši mudri preci željeli da shvatimo višeslojnost koja je ugrađena u suosjećajnost jer je hebrejski izraz koji su nam ostavili u naslijeđe — rahamim — jedinstven među osobinama duše: njegov naziv nema jednine i uvijek se navodi u množini. Ili su možda htjeli da shvatimo da je unatoč naše prividne dualnosti, suosjećanje jedno, pa smo time i mi.

Suosjećanje treba obuhvaćati sva stvorenja, i ne bi ih trebalo ni prezirati niti uništavati, jer mudrost odozgo obuhvaća sve stvoreno - nežive stvari, biljke, životinje i ljude.

—Tomer Devorah

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Svakidašnja svetost

Red

ta i učenja u Kelmu.

SEDER Red stvara unutarnju usklađenost, mirnu i spremnu.

Uzmite si vremena, budite točni, raščistite um.

—Rabbi Simcha Zissel Ziv, alter iz Kelma

DUŠEVNA osobina reda govori o srednjem putu. Premalo reda rađa kaos, dok nas na drugom kraju raspona previše reda veže u opsesivnu krutost. Ono najbolje u životu leži između ovih krajnosti i savjetovano nam je da potražimo taj umjereni kurs.

Rabbi Eliyahu Dessler daje tri razloga zašto bismo se trebali potruditi uvesti red u svoj život. Prvo, saznanje da su stvari dobro posložene stvara osjećaj unutarnjeg zadovoljstva i samopouzdanja jer je sve pod kontrolom. Drugi je razlog još praktičniji - red vam pomaže pronaći stvari kad ih zatrebate i štedi vam vrijeme koje biste izgubili tražeći ih.

I treći razlog je taj što će mnoge stvari funkcionirati samo ako su pravilno posložene, poput stroja koji zahtijeva da svaki njegov dio bude u ispravnom stanju, često postavljen u određenom redoslijedu, kako bi ispravno radio.

Da takva praktična smjernica proizlazi od učitelja musara statusa Rabbi Desslera otkriva nam nešto o našem duhovnom životu onakvom kakvim ga vide majstori musara.

Put do duhovnog rasta koji oni osvjetljavaju skriven je točno ispred

Godina 14 25 Broj 18 Strana

nas, upravo tamo na putovima ovoga svijeta. Red koji stvorite na svom stolu, u svom autu, sa svojom odjećom, financijskim papirima, alatima, kuhinjskim priborom i slično nije samo dobro upravljanje, to je zapravo vjerodostojni duhovni rad.

Ništa manje od toga.

Duhovni red Rabin Dessler je bio produkt poznate musarske ješive smještene u Kelmu u Litvi, koju je 1862. godine osnovao Rabbi Simcha Zissel Ziv. Rabbi Simcha Zissel bio je jedan od najvažnijih učenika Rabbi Yisraela Salantera i izrastao je u osobu koja je najviše učinila za širenje misli i metoda svog učitelja. Godine 1906., u dobi od četrnaest godina, dječak koji je postao Rabbi Dessler upisao je kelmsku ješivu, postavši jedan od njenih najmlađih učenika. Osim nekoliko godina tijekom Prvog svjetskog rata, Rabbi Dessler je boravio u ješivi do 1928. Godine 1920. oženio se Blumom, praunukom Altera iz Kelma, osnivača ješive, i ukupno je proboravio osamnaest godina živo-

U Kelmu je Rabbi Dessler bio uronjen u okruženje koje je prioritet davalo redu. Alter je ovu kvalitetu promatrao kao glavnu pomoć u samousavršavanju, pa je red postao stub kelmskog načina musara. Njegovo viđenje ove osobine duše temeljilo se na Tori, za koju je smatrao da u potpunosti stoji na načelima reda. Napokon, samo jedan trenutak dijeli Šabat od radnog dana.

Jedna vlas razlikuje košer klanje od neodgovarajućeg klanja. Mala količina vode može košer mikve učiniti nepodesnim. Pojedinosti su sitne, ali one su bitne, često i presudne.

Musar u kelmskoj ješivi usredotočio se prvenstveno na razvijanje unutarnjih stavova i stanja. Vanjski se poremećaj smatra odrazom unutarnjeg rasula. Osoba kod koje je

ono što ima neuredno vjerojatno će imati misli koje su također zbrkane.

Ako ne pazite na čistoću svoje kuće, vjerojatno ćete biti nemarni i prema čistoći svog duha.

Alter je u svom životu visoko cijenio red. Nije dopuštao ničemu da omete njegovo vrijeme određeno za učenje, čak i kad bi mu ljudi lupali na vrata. Kod kuće, pa čak i dok je putovao, slijedio je raspored učenja.

Rekao bi: "Ljudi si odvajaju vrijeme za svoje privatne poslove, za odmor i jelo, i primaju ljude samo u određeno doba dana - i nitko se ne žali." Često se ponavlja priča kako je Rav Simcha Zissel jednom otišao posjetiti svog sina Nachuma Zeva, tada studenta u dalekoj ješivi. Prvo što je otac učinio bilo je da posjeti sinovljevu sobu. Prilikom pregleda našao je dječakove stvari u redu.

Strana 25

(nastavak s 23. stranice)

Alan Morinis:

Već iz ovoga mogao je zaključiti da njegovom sinu ide dobro u ješivi.

Tek potom je otišao vidjeti sina.

Alterov nasljednik i zet, Rabbi Tzvi Hirsch Broide, bio je klasični proizvod ove predanosti redu koja je karakterizirala Kelm. Njegov dnevni raspored bio je pripremljen s gotovo vojnom preciznošću, do te mjere da se govorilo da možete sat narihtati prema dolascima i odlascima Rav Tzvia Hirscha. Čak je i vanjština Rabbi Desslera prenosila kelmski naglasak na redu.

Govorilo se da je njegova odjeća bila jednostavna, ali uvijek besprijekorna. Dok mu je supruga bila živa, običavala ga je pregledati i očetkati mu kapu i kravatu prije nego što bi krenuo prema ješivi. Nakon što je umrla, prije nego što bi napustio kuću, Rabbi Dessler uvijek bi pažljivo u ogledalu promotrio svoju bradu kako bi bio siguran da je uredno počešljana.

Sluga B-žji Kelmski musar prepoznaje praktične posljedice nereda, pa čak i više, njegovu duhovnu cijenu. Duhovni život zahtijeva red jednako kao i naš materijalni život.

Prema židovskom gledištu, onaj koji traga za duhovnim treba biti B-žji sluga. Naš glavni uzor je Mojsije, kojeg se naziva upravo tako: eved HaŠem, B-žji sluga. Prvi redak Jošuine knjige ponavlja ovu frazu, ponovo nazivajući Mojsija eved HaŠem. Psalam 36 započinje: "Glavnom glazbeniku, Psalam Davida, sluge G-spodnjeg." U Levitskom zakonu B-g kaže: "Jer su sinovi Izraelovi Meni sluge, sluge Moje koje sam Strana 26

Svakidašnja svetost izbavio iz Egipta."

To da bi ispravan stav za duhovni način života trebao biti stav sluge umnogome je u suprotnosti sa suvremenim umom. Francuska, ruska i američka revolucija koje su odredile smjer modernog doba, kao i nebrojeni antikolonijalni ratovi za neovisnost, bili su pokušaji rušenja režima koji su propagirali porobljavanje. Tako je bilo i s Američkim građanskim ratom. Malo je nacionalnih ustava koji hvale vrijednost služenja. Ali Židov bi trebao služiti.

Naš odgovor na B-žju zapovijed glasi: "Činit ćemo i čuti ćemo." Činiti je na prvom mjestu. Služit ćemo.

Okrenut ćemo se natrag da vidimo povezanost između služenja B-gu i usavršavanja unutarnje osobine reda. Prvo, ipak, moramo shvatiti što to znači biti onaj koji služi B-gu.

Biti B-žji sluga znači nastojati uskladiti svoju volju s Gospodarevom. Želim ujediniti svoju volju s B-žjom voljom u svom životu i uživati u toj sjedinjenosti. Rabi Gamliel običavao je reći: "Čini Njegovu volju kao da je tvoja volja da On može činiti tvoju volju kao da je Njegova volja." Sluga B-žji nastoji uskladiti ono što on ili ona želi s božanskom voljom i potapa osobnu volju u božanskoj volji.

Služenje na ovaj način traži da se nastojim izdići iznad svojih vlastitih navika razmišljanja, govora, osjećaja i postupanja. Također se moram povući da ne slijedim svoje oči i srce u potrazi za nedopuštenim i neposvećenim zadovoljavanjem svojih želja.

B-žanska volja koju nastojim spoznati i slijediti mnogo je bolja i istinitija od bilo čega što služi mom uskom vlastitom interesu.

Ako ste sluga koji svoju volju usklađuje s božanskom voljom to vas čini vrlo korisnim ljudskim bićem. S vremenom vaši će napori biti ocijenjeni kao ispravni i dobri. Uz to, vrata osobne sreće bit će vam širom otvorena. Nema dugoročnog zadovoljstva koje se može steći slijedeći, pa makar i tek privremeno udovoljavajući željama naše sitne vlastite volje. Usporedite to s Mojsijem, evedom HaŠem bez premca, koji je u šabatnim Amida molitvama opisan kao "Mojsije se radovao darom Tvojim, kad si ga nazvao vjernim slugom."

■

Radovao. Sluga.

Zbog toga što se biti sluga B-žji može tako dobro opisati kao usklađivanje svoje volje s božanskom voljom, prakticiranje reda postaje ključni korak u duhovnom životu.

Usklađivanje je nezamislivo bez reda. Kao ljudska bića obdareni smo slobodnom voljom pa nam je stoga posve moguće odabrati da budemo kaotični, ali kada si uzmemo kao svjesnu praksu da budemo uredni, mi se izvana - i iznutra - usklađujemo sa svemirskim poretkom.

Temeljna vrijednost prakticiranja reda je u tome što se dobrovoljnim usklađivanjem sebe s urednim načinom života približavamo božanskom načinu življenja. Kad smo organizirani, mi oponašamo jedno od B-žjih suštinska obilježja, a ono nas približava B-gu.

Rabbi Aaron Kotler podučavao je u skladu s tim. On je uvidio da prakticiranje reda u vremenu i prostoru preslikava duboki obrazac organizacije u svemiru. To je red koji vidimo u svakom aspektu stvaranja, koje ima mnogo dijelova, a svi su Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

međusobno povezani i međusobno savršeno prilagođeni. Sunce izlazi u određeno vrijeme i prelazi svoj godišnji ciklus, oceani ostaju unutar svojih granica, životinje imaju hranu koja im treba za jesti, voda isparava, pada kiša i fizički svijet funkcionira na uredan, sistematičan način. Čak se i promjena događa prema uređenim načelima. Ako rijeke teku više i brže, može se izmjeriti brzina erozije. Čak se i tsunami pokorava zakonima fizike. Budući da se sve stvoreno upravlja po uređenim načelima, i Tora, koja utjelovljuje nacrt svijeta, također je uredna. Prvo poglavlje Tore opisuje samo stvaranje u smislu pojave reda iz praiskonskog kaosa.

Red nam pomaže i u drugim oblicima božanske službe jer nemoguće je slijediti nečije služenje i oponašanje B-ga bez reda. Rabini koji su iz Tore izvukli zapovijedi nabrojali su načine služenja B-gu i dali nam seder (red) prema kojem svaku trebao vršiti. Primjerice, zapovijeđeno nam je da na Pesah jedemo maces i pijemo četiri čaše vina. U jednom trenutku to je maces, a sekundu kasnije - nakon osamnaest minuta potrebnih za ukvasavanje – taj maces će biti zabranjen na Pesah. Određena je mjera koliko je najmanje macesa neophodno za ispunjenje zapovijedi i koliko vina čini "čašu". I naravno, svi su ti postupci organizirani u određenom slijedu, koji se odvija na Seder (ponovo ista riječ: "red") Pesah.

Postoje pravila koja su daju uputu koliko velik mora biti talis (molitveni šal) i koliko treba dati u dobrotvorne svrhe. Mezuza se uvijek postavlja pod kutom prema dovratniku na koji je pričvršćena kako bi se Godina 14 27 Broj 18 Strana

Svakidašnja svetost Nepoštovanje potrebe za redom unosi kaos.

pomirilo one koji su rekli da bi mezuza trebala biti pričvršćena uspravno i paralelno s dovratnikom, s onima koji su rekli da treba biti postavljena vodoravno i okomito na dovratak. Molitve se moraju reći određenim redoslijedom, u određeno vrijeme, kako je izloženo u molitveniku, koji se naziva Sidur (od istog korijena, a znači "red"). Da biste razvili duboki osjećaj povezanosti s B-gom u svojim molitvama, morate usmjeriti svu svoju pažnju na svoje molitve, a to zahtijeva red.

Sve je u potrazi za redom. Sve je u predanju božanskoj službi.

Slika nereda Razmotrite posljedice nereda i to će vas potaknuti da se odlučite za red u svom životu. Tora nam u tom pogledu daje izravno učenje u poznatoj priči o Babilonskoj kuli. Hebrejska riječ za grijeh, avera - poput istoznačnice u našem jeziku, riječi prijestup - znači "odlutati preko granice". Napori graditelja kule da posegnu da dodirnu nebo bili su grešni jer su prešli granice i ograničenja koja su postavljena u duboku strukturu svemira. Pokušavajući doseći nebo, oni su prekršili razlikovanje između ljudskog i božanskog. Budući da su se razmetali redom, kazna im je bila da pretrpe nered, što je predstavljeno njihovom nemogućnošću međusobne komunikacije.

Ova opominjuća priča vrijedi i za naš život. Koliko vremena, energije, emocija i života je usmjereno u kanale koji izviru iz nereda? Gdje su hagadot za Seder? Gdje je moj talis?

Tko je zaboravio namjestiti sat? Zašto niste izvadili juhu iz zamrzivača? Zašto bih kupio mlijeko ako nije bilo na spisku? Tu je negdje. Samo što nisam stigao.

Koliko je veza pred ozbiljnim izazovima ili čak uništeno zbog premalo poklanjanja pažnje redu?

Bez reda sigurno ćete izgubiti nešto - bilo da se radi o vremenu, resursima, stvarima koje se izgube, vezama itd. Ne rasipati je židovski etički princip.

Bilo koji savjetnik za upravljanje reći će vam da se morate organizirati ako želite biti učinkoviti, ali naša briga to daleko nadilazi. Naša je briga kako život u kaosu stvara zapreke našoj obazrivosti prema božanskoj volji. I nije li život na drugom kraju spektra, onaj opsesivno kruti, u jednakoj mjeri prepreka duhovnom životu?

Dočarajte si kaos, sa stvarima koje lete, gomilama smeća i nesređenog razmišljanja i zveku meteža: tko bi mogao čuti krhki glas istine koji šapuće usred tornada? Suprotno tome, ali podjednako onesposobljavajuće, tamo gdje je red doveden do krajnje nefleksibilnosti, čak i kad biste čuli božansku volju, biste li išta mogli učiniti da svoju osobnu volju spojite s B-žjom voljom, kad su vam vaši putovi postali toliko nepopustljivi?■

Strana 27

U SPOMEN NA NADRABINA

'Kamen spoticanja' oštećen u vandalskom činu iznova postavljen Večernji list 7.2.2021.

Nadrabin Freiberger, koji je tijekom Drugog svjetskog rata spasio brojne pripadnike židovske zajednice, ubijen je u Auschwitzu 1943.

U zagrebačkoj Amruševoj ulici 8 ponovno je postavljena mjedena komemorativna pločica “kamen spoticanja” u spomen na nadrabina Miroslava Šaloma Freibergera. Prva pločica oštećena je u vandalskom činu 5. siječnja. Nadrabin Freiberger, koji je tijekom Drugog svjetskog rata spasio brojne pripadnike židovske zajednice, ubijen je u Auschwitzu 1943.

Jedan je od dvadesetak ljudi koji su dobili svoj “stolperstein” na zagrebačkim ulicama, kao podsjetnik na žrtve ustaškog i nacističkog režima. – Zaborava nema i ne smije ga biti jer zaborav zločina negiranje je čovjeka i njegova dostojanstva, svaka žrtva mora ostati zapamćena i mora joj se odati poštovanje – rekao je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Nadrabin Freiberger za rabina se školovao u Berlinu, a po povratku u Zagreb objavljivao je članke o ustrojstvu i djelovanju židovske općine u europskoj dijaspori.

Bio je predsjednik Židovskoga narodnog akademskog društva

Judeja, a za rabina je imenovan 1929.

broja 29, u znak sjećanja na

djevojčicu Leu Deutsch.■

Te godine je u Osijeku prihvatio službu zamjenika nadrabina, sedam godina kasnije postaje zagrebački rabin, a 1942. i nadrabin, prvi koji je rođen u Zagrebu i općenito u Hrvatskoj, napominju u Centru za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust. Zajedno s predsjednikom Židovske općine Hugom Konom, bio je ključna osoba u ratnim naporima spašavanja židovske zajednice.

Do posljednjeg je trenutka, kad u Zagrebu Židova gotovo više i nije bilo, radio u Židovskoj općini. Uhićen je u noći na 3. svibnja 1943. – Iako mu je kardinal Alojzije Stepinac nudio spas, Freiberger ga nije želio zbog svih onih koji tu sreću nisu imali. Prema svjedočenjima, protestirao je na ulazu u Auschwitz protiv neljudskog tretiranja pripadnika njegove zajednice te je na licu mjesta ubijen – kažu u Centru. Pločice su veličine deset puta deset centimetara, na njima je ugravirano ime i prezime žrtve, datum rođenja i sudbina. Kako bi pročitao što na njima piše, prolaznik se mora sagnuti, čime se zapravo klanja žrtvama. U europskim metropolama postavljeno je više od 75.000 takvih pločica. U Zagrebu je prva postavljena 1. listopada 2020. u Gundulićevoj ulici, ispred kućnog

Izraelci tvrde da su pronašli lijek protiv covida-19 tportal 7.2.2021.

U izraelskoj bolnici Ichilov okončana je Faza 1 testiranja inovativnog lijeka protiv Covida-19 i to uspješno, priopćili su iz Ministarstva vanjskih poslova Izraela.

Od 30 pacijenata koji su bili u umjerenom do teškom stanju, 29 je izašlo iz bolnice za 3 do 5 dana Lijek pod nazivom EXO-CD24 primjenjuje se tako što ga pacijent direktno udiše u pluća na nekoliko minuta jednom dnevno i to u periodu od pet dana i tako prekida tzv. citokinsku oluju koju izaziva virus SARSCoV-2, piše The Times of Isra-

Page 28 Strana 28

el.

Citokinska oluja je po život opasni upalni proces koji ima za posljedicu pretjeranu reakciju imunološkog sustava, a koja može biti izazvana raznim patogenima, virusima, bakterijama, ali i autoimunim bolestima, prenosi RTL. Od 30 pacijenata koji su bili u umjerenom do teškom stanju, 29 je izašlo iz bolnice za 3 do 5 dana. Posljednji pacijent se također oporavio, ali mu je bio potreban duži vremenski period.

Virus COVID-19 izaziva simptome u dvije ključne faze.

Prva faza izaziva simptome slične gripi i ne zahtijeva određeno liječenje.

Druga faza se javlja kod 5 do 7 posto pacijenata, obično kod onih koji se nalaze u rizičnim kategorijama, a karakterizira je prekomjerna aktivnost imunološkog sustava.

Do sada se, usprkos beskrajnim naporima, nijedan lijek nije pokazao efikasnim u liječenju koronavirusa, navode u priopćenju Izraelci. 'Čak i ako cjepiva odrade svoj dio zadatka, čak i ako ne dođe do novih mutacija, koronavirus će i dalje ostati na ovaj ili onaj način s nama. Zbog čega smo

Divrej Tora

razvili ovaj jedinstveni lijek: EXO-CD24. Ovo je događaj bez presedana. Prošlo je nekih šest mjeseci od trenutka kada smo napravili koncept za lijek i tehnologija je izumljena dok nije prvi put testirana na ljudima u prvoj kliničkoj fazi', rekao je profesor Nadir Arber, jedan od najistaknutijih liječnika i istraživača koji je radio na ovom lijeku.

EXO-CD24 je inovativan lijek razvijen u laboratoriji profesora Nadira Arbera u Medicinskom centru 'Sourasky' u Tel Avivu.

Lijek je namijenjen pacijentima u umjerenom do kritičnom stanju, kako im se stanje ne bi pogoršalo. ■

Godina 14 Broj 18