2-06 - Divrej Tora - Mišpatim 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 18

Zagreb, šabat 22. veljače 2020. - 27. švata 5780.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Mišpatim

B’’H

Šabat Šekalim Jeruzalem 16:55

18:08

Zagreb

17:12

18:14

Rijeka

17:19

18:21

Split

17:13

18:15

Dubrovnik 17:08

18:10

Vinkovci 17:01

18:03

Sarajevo 17:05

18:07

Doboj

17:05

18:07

B. Luka

17:08

18:10

Beograd 16:56

17:59

Novi Sad 16:57

18:01

Subotica 16:56

18:01

Zrenjanin 16:55

17:59

Niš

16:51

17:54

Beč

17:07

18:09

Frankfurt 17:34

18:36

Edison, NJ 17:21

18:32

Jean-Leon Gerome (Jean Leon Gerome) (1824-1904) Moïse sur le mont Sinaï, ulje na platnu, 1895-1900, iz privatne zbirke

(Šemot 21,1-24,18)

Nakon objavljenja na Sinaju, B-g donosi

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 25.2.2020.

niz zakona koji će se odnositi na izraelski narod. Tu se nalaze i zakoni o slugama

vezanim ugovorom; kazne za ubojstvo,

Alot Hašahar

5:15

otmicu, napad i krađu; građanski zakon

Najranije Talit

5:49

o naknadi štete, pozajmici i odgovornosti

Nec Hahama

6:43

"Četvorice čuvara"; pravila i propisi o

Najkasnije Š’ma

9:26

pravosuđu i sudovima.

Zman Tefila

10:21

Hacot

12:09

Minha Ketana

15:20

Plag Haminha

16:28

Šekia

17:36

Cet Ha-kohavim

18:18



Broj 18

Tu su također i zakoni kojima se zabranjuje loše postupanje sa strancima; zakoni o poštivanju blagdana i o poljoprivrednim plodovima koje treba prinositi u jeruzalemski sveti Hram; zabrana kuha-

nja mesa s mlijekom; micva molitve.

Sveukupno paraša Mišpatim sadrži 53 micvot – 23 zapovijedi i 30 zabrana.

B-g obećaje izraelskom narodu da će ih uvesti u Svetu zemlju i upozorava ih da

ne krenu poganskim putem tamošnjih stanovnika.

Izraelski narod izjavljuje, "Činit ćemo i čut ćemo sve što nam B-g zapovijeda". Ostavivši Aharona i Hura da nadziru tabor Izraelaca, Moše se uspinje na Sinajsko brdo i ostaje tamo četrdeset dana i četrdeset noći kako bi od B-ga primio Toru. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen – prva alija – 19 p’sukim – 21,1-19

na način na koji to zapovijeda Tora, iskazujući time našu vjeru u B-ga.

V’eile(h) hamišpatim ašer… Završna slova početne tri riječi u Mišpatim tvore riječ Mara. To je naziv mjesta na putu ka Sinaju na kojem smo primili "građanski zakonik", kako je opisano u sedri.

Čovjek može dogovoriti da njegova kćer bude "u službi". Za nju, ama ivrija, ne vrijede ista pravila kao za eved ivri. Njen gospodar, ili gospodarev sin, ili netko drugi, uzme je za ženu sa svim pravima i poštovanjem koje se daje Židovskoj ženi, ili je treba otkupiti ili vratiti njenoj obitelji, no nju se ne može prodati nekom drugom ili je omalovažavati ili osramotiti.

Eved ivri, židovski sluga obavezan ugovorom radi 6 godina i odlazi na slobodu sedme godine. Odlazi onako kako je došao, što znači, ako je imao ženu i djecu prije toga, oni, dakako, odlaze s njime. Ako mu je, pak, njegov gospodar dao šifha kanaanit, tada ona i svako dijete kojemu je on otac ostaju u vlasništvu gospodara – oni nisu njegova žena i djeca.

[Usput, ako šifha i/ili njezina djeca budu kasnije oslobođeni, oni postaju Židovi – neovisno o njihovom biološkom ocu koji je eved ivri. Taj proces odgovara obraćenju. To je mnogo složenije nego li je ovdje predstavljeno, nije primjenjivo u naše doba, no to je ideja.]

Ako eved ivri želi ostati u službi gospodara, probuši mu se uho (simbolični znak ukora: "Uho koje je na Sinaju čulo da smo mi B-žje sluge, ne bi trebalo željeti biti sluga sluge.") i sada služi "zauvijek" (do Jovela). Pojedinosti o eved ivri čine pozitivnu zapovijed.

Među svim temama kojima je ova sedra ispunjena s micvot mogla započeti, zapažamo važnost izbora koji je Tora načinila u vezi služenja, robovanja. To je dio definicije Vjerovanja u B-ga, prve zapovijedi. B-g sebe stavlja u kontekst Onoga koji nas je oslobodio od ropstva. Mi više ne bismo trebali biti robovi, vjerojatno ne bismo niti trebali posjedovati roba. Ali u doba u kojem se to još uvijek prakticiralo, na nama je obaveza da tretiramo eveda Strana 2

Alternativa gore navedenim mogućnostima je da je se u potpunosti oslobodi. (Očito je namjena ama ivrija da se pomogne mladoj djevojci popraviti njen društveni status.)

S gledišta micve Zanimljivo je i važno primijetiti da micva o pravima i poštovanju Židovske žene obuhvaća davanje prava zajamčenih Židovskim zakonom svim udatim ženama (ne samo nekadašnjim služavkama). Ovo je primjer (ima i drugih) micve čiji je kontekst u Pisanoj Tori ograničen, no čiji je djelokrug, kako nas uči Usmena Tora, mnogo širi. Molim vas zapazite da ovo nije slučaj rabinskog proširenja zakona Tore, niti rabinski propis.

Ovo je definiranje namjere Tore, kako nam je preneseno putem Usmene Tore. Naši su učenjaci činili jedno i drugo – prenosili B-žji zakon i donosili svoje zakone… i rekli nam koje je koje.

Ubojstvo se kažnjava odrubljivanjem glave, poznatim kao hereg ili sajif. Ovo je primjer kada Tora iznosi i upozorenje lo tircah, Nećeš počiniti ubojstvo, te kaznu – Onaj koji udari čovjeka pa ovaj umre bit će pogubljen.

Nehotičnim ubojicama osigurano je utočište. Ubojica koji pobjegne u grad-utočište prisiljen je vratiti se i

stati pred sud.

Pojašnjenje De facto, svatko tko ubije drugoga pobjeći će u gradutočište. Tada će sud u čijoj nadležnosti je slučaj izvesti ubojicu pred sud da mu se sudi. Ako bude izrečena presuda da je to bilo namjerno ubojstvo, čovjek će biti pogubljen.

■ Ako presuda bude šogeg, nenamjerno ubojstvo, ali rezultat neopreza, tada će on biti poslan natrag u gradutočište, gdje će ostati sve do smrti Kohen Gadola. Ako sud utvrdi da je ubojstvo bilo sasvim slučajno, oni će pustiti ubojicu iz pritvora. A ako je utvrđeno da krivnja pada negdje između dvije od tih službenih kategorija, sud će iskoristiti svoje diskrecijsko pravo i učiniti ono za što utvrdi da je u najboljem interesu svih sudionika, uključujući i društva u cjelini.

Udaranje svog roditelja (tako da poteče krv) kažnjava se smrtnom kaznom.

Postoje 4 vrste smrtne kazne, od kojih je svaka prilagođena određenim zločinima i grijesima. Rambam smatra da postoje četiri različite micvot koje sudovima zapovijedaju da izvrše pogubljenja kada netko bude na taj način osuđen. Na ovom mjestu u Mišpatim, Rambam navodi micvu pogubljenja gušenjem onoga kojem je bilo suđeno, te je osuđen i izrečena mu je kazna za grijeh za kojega je kazna gušenje.

Za proklinjanje svog roditelja (čak i nakon smrti) izriče se smrtna kazna.

Time je ono ozbiljniji zločin od "udaranja", pošto, ukoliko netko Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

udari roditelja nakon smrti, on za to ne bi dobio smrtnu kaznu (mada je i to zabranjeno).

Ako netko nanese drugome ozljede koje nisu opasne po život, mora platiti punu odštetu zasnovanu na pet faktora: šteta, bol, uvreda, troškovi i izgubljena potencijalna zarada (u nekim hrvatskim prijevodima ovo se naziva danguba, op.pr.).

U ovom završnom dijelu naše prve alije, podrazumijeva se naša Židovska i ljudska dužnost, i kušnja da liječimo bolesne. Ovo se izvodi iz dvostrukog ponavljanja riječi v’rapo j’rapei. Drugim riječima, mi ne gledamo na B-ga kao na jedinoga koji liječi. Naravno, sve je ovisno o B-gu, no on od nas očekuje, da tako kažemo, da obavimo svoj dio u zadatku liječenja. On to nadgleda, i preuzima stvar na sebe kada mi učinimo sve što do nas stoji.

Levi – druga alija – 21 p’sukim – 21,20-22,3 Sljedeće je zapovijed sudovima da izvrše kaznu za ubojstvo, odnosno, smrtnu kaznu odrubljivanja glave.

Znakovito je što je Tora kao kontekst za tu micvu "odabrala" situaciju onoga koji pretuče svog eved kanaani na smrt. To se smatra činom ubojstva, bez obzira na svjetsku praksu zlostavljanja robova. Po Židovskom zakonu svoje se robove ne smije zlostavljati.

S druge strane, fizičko kažnjavanje koje nema za posljedicu smrt ili gubitak udova, pripada u isključiva prava vlasnika roba. (No čak i ako mu samo ispadne zub, to se smatra prekomjernim i rezultira time da rob bude pušten na slobodu.).

Tora nadalje razrađuje pravila o ozljedama čovjeka, zahtijevajući od strane koja je kriva da plati naknadu štete. Poznati odlomak "oko za oko…" potaknuo je mnogo kleveta protiv Tore i judaizma time što se Godina 13 3 Broj 18 Strana

Alija po Alija

doslovno tumačio. Naša Usmena tradicija tumači da ovaj odlomak traži da sud izvrši sveobuhvatnu procjenu kako bi se utvrdili odgovarajući iznosi koje treba isplatiti oštećenoj strani.

Sljedeći odlomak Tore bavi se ozljedama koje nanese nečiji bik (ovo uključuje sve životinje: Tora se koristi praktičnim primjerom). Mi razlikujemo povrede koje se mogu unaprijed predvidjeti, i stoga ih vlasnik mora predvidjeti (i on je za njih u potpunosti odgovoran), od onih koje su posljedica neočekivanog i neuobičajenog ponašanja životinje koja izazove povrede, za koje je vlasnik samo djelomično odgovoran. Životinju koja prouzroči smrt ljudskog bića mora se zatući kamenovanjem i od njezine lešine nitko ne smije izvući bilo kakvu korist.

Tora potom raspravlja o štetama nastalim zbog jame iskopane u zemlji, koja je nemarom ostavljena bez zaštite.

Gemara nabraja različite kategorije šteta. Svaki slučaj je potrebno ispitati na temelju njegovih vlastitih osobitosti, tako da ishod bude najpošteniji tretman za sve strane u sporu.

Krađa životinje kako bi je se zaklalo ili prodalo kažnjava se odštetom koja je 4 do 5 puta veća od njene tržišne vrijednosti. Ovo pokazuje koliko je ozbiljna stvar ukrasti drugome ono od čega živi.

Ako lopov bude uhvaćen "na djelu", te ubijen od strane vlasnika doma, postoje određene okolnosti zbog kojih će ubojica imati opravdanje, dok će u drugim slučajevima biti za to odgovoran. Ovo je vrlo osjetljiv pasus koji se bavi samoobranom i preventivnom akcijom da se zaštiti samog sebe. Tora nam predstavlja obje mogućnosti; Sanhe-

drin će morati presuditi o konkretnim slučajevima i vjerojatno odrediti grube smjernice prema kojima će se razlikovati slučaj od slučaja.

Ovdje se nalazi ishodište Tore za "Tko te dođe ubiti, preduhitri ga i ti ubij njega."

Lopov koji se dobrovoljno preda bude kažnjen tako da nadoda 25% vrijednosti onoga što je ukrao (što čini jednu petinu iznosa kojega mora vratiti). Ako je lopov uhvaćen, on plaća dvostruko, ili 4-5 puta više, kao što je gore navedeno.

Lopova (muškarca, ne ženu) koji štetu ne može u potpunosti nadoknaditi sud može prodati kao eved ivri kako bi otplatio svoje dugovanje. Š’liši – treća alija – 23 p’sukim – 22,4-26 Mora se isplatiti naknada za štetu koja nastane kada nečija stoka pase na tuđem posjedu, ili zbog požara koje je netko nemarom prouzročio.

Sljedeće, Tora iznosi odgovornosti starateljstva – kada netko čuva nešto što pripada nekom drugom bez da je plaćen za tu uslugu, te kada je plaćen za to. U ovo posljednje uključena je i regulativa kod iznajmljivanja. Sudovi su zaduženi da pažljivo vode sve ove vrste slučajeva. Četvrti "staratelj" je uzajmitelj koji je odgovoran za svaki gubitak osim smrti radne životinje pri normalnom tijeku posla.

Muškarac koji zavede neudanu ženu obavezan je isplatiti krivičnu štetu njoj i/ili njenom ocu. I, ukoliko to ona želi, mora je oženiti.

Vračanje se kažnjava smrtnom kaznom, kao i općenje sa životinjama. Prinošenje žrtve bilo kome osim B-gu kažnjava se smrću.

Obraćenika na judaizam ne smije se posramljivati ili iskorištavati, ni riječima, niti materijalno. Ovi proStrana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija maaser, itd. – niti nemoj pomiješati redoslijed kojim se ti darovi trebaju uzimati od uroda.

pisi u pogledu gera dodatak su na "propisane" zabrane ponižavanja i iskorištavanja drugoga. Na taj nas način Tora senzibilizira na stradanja ranjivijih članova našeg društva.

Tora to izlaže u odnosu na siročad i udovicu.

Isto tako, micva je posuditi novac siromašnoj osobi, te ne zahtijevati povrat posudbe dok ne stigne neki razumni prihod. Ovim je ulomkom obuhvaćeno zaračunavanje kamata na osobne zajmove. Ako je netko za osiguranje zajma uzeo posteljinu siromašnog čovjeka, ona mu se mora vraćati svake večeri da se on može njome služiti. Ovo je tek jedna od mnogih pouka Tore o g’milut hasadim.

Primijetite da Tora od nas zahtijeva ponašanje koje je daleko iznad standarda svijeta, pa čak i civiliziranog svijeta.

R’vi’i – četvrta alija – 9 p’sukim – 22,27-23,5 Ne proklinji suce, niti Suca (dakle, ne bogohuli), niti smijemo proklinjati naše vođe. Zamijetite da su prva dva propisa navedena kao dvije zasebne micvot (zabrane) mada u tom retku dijele sasvim iste riječi– Elokim lo t’kalel. Ovdje se Elokim uzima tako da se odnosi na B-ga, kao i elokim, što znači suci.

Jedna misao… Božje ime Jud-HeiVav-Hei pripada isključivo Njemu.

To ime je bilo "ljubomorno" čuvano; mi ga čak niti ne izgovaramo onako kako je napisano.

Ipak "drugo" B-žje ime, Elokim, kruži naokolo. Ono je jedno od sedam svetih imena koje se ne smije izbrisati. No izgleda kao da B-g to ime posuđuje za različite svrhe.

Suci Beit dina nazivaju se elokim. I što je najčudnije, ta se riječ koristi za idole, kao u frazi elokim aherim.

Zbog čega bi B-g "posuđivao" Svoje Strana 4

ime ljudima, ili čak poganskim božanstvima?

Možda Tora suce naziva elokim kako bismo ideju o ljudskim sudovima uzeli vrlo ozbiljno. Mogao bi netko reći: ja nemam povjerenja u sudstvo. Suce vreba mito, itsl. Ja ću se oslanjati samo na B-ga. HaŠem želi da prihvatimo p’sak din i g’zar din pravih sudova s najvećim povjerenjem. On je Svoj žig dao autoritetu Židovskih sudova na ovaj naročiti način. Što se idolopoklonstva tiče … jedan mogući odgovor je, da bi nam se dalo do znanja da se u srži svakog oblika obožavanja nalazi element vjerovanja i poštovanja prema nekome višem od nas samih. Koliko god iskrivljena i iskvarena bila neka vrsta idolopoklonstva, duboko u sebi – čak i ako oni koji ga vrše to ne shvaćaju – ono je vjerovanje u Vrhunaravno Biće. Na ovu ideju navodi nas upotreba pojmova elokim aherim, (k)el aher, itd.

Drugi odgovor koji se nudi (a kojega mi je rekao Glavni rabin Lau) je da to sprečava narode svijeta da ne mogu reći "nije pošteno". Jednako kao što im je bio dan veliki prorok Bil’am, čije su proročke "moći" mogle parirati moćima Mošea, tako da ne mogu reći: veličina Izraela rezultat je toga što imaju Mošea, bliski odnos s B-gom, ili nešto drugo. Njihovi načini obožavanja nazivaju se avoda zara, no oni se barem mole elokim aherim. Ovo im omogućava da dođu do pravog vjerovanja u HaŠema, bilo kao bnei No’ah ili obraćenici.

Ne uskrati darove uroda – t’ruma,

Prvorođeni sinovi trebaju biti "dani B-gu" (tj. otkupiti ih kroz pidjon haben). Prvo od krave, koze i ovce je posvećeno i zahtijeva da se s njime postupa na poseban način.

Tora ovdje nakratko spominje zabranu uzimanja životinja od njihove majke za korban prije nego li navrše osam dana. Takav korban automatski bi bio nevaljan, m’husar z’man, vremenski manjkav.

Trefa, doslovno životinju koju je rastrgala divlja zvijer i koja je ostav■ jesti ljenu da ugine, zabranjeno je (čak i makar je životinja zapravo zaklana u skladu sa š’hita, obrednim klanjem), no ona se može iskoristiti na svaki drugi način. Zakonom o trefa obuhvaćene su životinje za koje se, nakon klanja, pregledom otkrije da imaju točno naznačene nedostatke. Primijetite da je pojam trefa generički za sve što je ne-košer, no on zapravo opisuje jednu vrstu ne-košera.

Sudovi ne mogu saslušati jednu stranu u sporu ukoliko nije prisutna i druga strana. Ova zabrana obuhvaća i da se ne bude pod utjecajem glasina. Suci ne smiju prihvatiti svjedočenje nedostojnog svjedoka.

Ako jedna osoba čini većinu, ta većina nije dovoljna da bi se nekoga osudilo na smrt ili na tjelesno kažnjavanje. U svojoj slobodnoj prosudbi suci moraju paziti da ne učine ništa što bi moglo izvrnuti pravdu ili nepravedno okrenuti osjećaje suda protiv optuženog. Općenito, pravne odluke se donose većinom glasova sudaca. Suci ne smiju pokazivati naklonost, čak niti prema siromašnima.

Srce suca može se sažaliti nad siromahom koji pred njim stoji u sporu s imućnim čovjekom. Zar to Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

ne bi bio čin dobrote, cedake, pobrinuti se da siromašni dobije spor?

Ne! Ne po cijenu pravde. Sudac želi biti dobrotvor? U redu. Želi uvjeriti bogataša da pomogne siromašnome? Lijepo. Ali pravda mora biti pošteno dosuđena. Svaki krivi spor uzdrma povjerenje čitavog društva u pravni sustav. Neprihvatljivo.

Ako netko nađe zalutalu životinju, on će je vratiti njenom pravom vlasniku (čak i ako to iziskuje njegove troškove). Ova je zapovijed povezana s izgubljenim i nađenim, čije je "osnovno" mjesto u Ki Tece. Čovjek mora pomoći čak i svom neprijatelju da svoju životinju rastereti tovara.

Ova micva je jedna od nekoliko micvot koje se smatraju Židovskim konceptom sprečavanja okrutnosti prema životinjama, caar baalei hajim.

Sefer HaChinuch kaže da ako ta micva vrijedi za magarca, koliko tek ona više vrijedi za ljudska bića. Ako čovjek vidi bližnjeg pretovarenog svežnjevima tereta, micva je iz Tore pomoći mu s time.

Razmišljajući na taj način, ako ste pretovareni i netko vam ponudi da vam pomogne nositi paket ili nešto slično – dopustite mu. Othrvajte se zamci da automatski kažete "ne hvala, mogu i sam/a". Prihvatite pomoć. Dobit ćete pomoć, a onaj koji vam je pomogao ispunit će micvu iz Tore.

Hamiši – peta alija – 14 p’sukim – 23,6-19 Nitko ne smije izvrtati pravdu čak ni iskrivljavajući slučaj protiv pokvarene osobe. Držite se podalje od laži i pazite da vam spor ne počiva na indicijama i pretpostavkama. Ne uzimajte mita, čak i ako ono neće utjecati na ishod spora.

Ne kinjite stranca (obraćenika?), Godina 13 5 Broj 18 Strana

Alija po Alija

ovo je pouka iz egipatskog iskustva.

Zemlju se ima obrađivati šest godina, a počivati sedme godine, tako da sirotinja, pa čak i divljač može uživati u zemlji.

Svatko se mora ustegnuti od svake vrste kreativne melaha na šabat.

(Ova je micva pozitivni pandan zabrani za melaha iz četvrte zapovijedi. Ona daje pozitivni kut gledanja na šabatna ograničenja. Kao što je to dajan Grunfeld z”l sročio, mi polažemo do nogu B-žjih, Njemu u čast, Stvoritelju, različite darove i vještine koje nam je On dao za naše radne dane.)

Zaklinjati se (a ponekad i samo spominjanje) u božanstvo je zabranjeno. Treba izbjegavati popularne uzvike čije se porijeklo povezuje s drugim religijama.

Poticanje drugih na idolopoklonstvo (čak i bez štovanja) zabranjeno je.

Hagiga prinose u Beit HaMikdaš treba donijeti na svaki od Tri blagdana.

Maces treba jesti tijekom 7 dana Pesaha. Time se obilježava doba proljeća, vrijeme u kojem smo izišli iz Egipta. Ne smijemo se u Hramu pojaviti praznih ruku (nego donijeti određene blagdanske žrtve). Šavuot je blagdan Prve žetve, a Sukot označava završnu žetvu na "prijelazu godine". Od nas se očekuje da odemo u Jeruzalem na Tri blagdana.

Korban Pesah ne može se držati dok u posjedu imamo hamec, niti njegov loj može preostati do jutra.

Bikurim treba donijeti u Mikdaš od doba Šavuota; zabranjeno je kuhati meso u mlijeku. Šiši – šesta alija – 6 p’sukim – 23,20-25 B-g će poslati anđela (proroka) da vodi i štiti Narod nakon što uđe u

Obećanu zemlju. Moramo slušati njegove riječi, pa će naši neprijatelji pred nama padati. Ne smijemo se klanjati idolima, ni služiti im, niti učiti od djela poganih; mi moramo uništiti njihove idole. Mi moramo služiti B-gu, a On će nas blagosloviti bogatstvom i zdravljem. Š’vi’i – sedma alija – 26 p’sukim – 23,26-24,18

B-g obećava da ćemo živjeti punim životom ispunjenim zadovoljstvom, dok će naši neprijatelji pred nama zapadati u paniku i biti protjerani iz zemlje - ne brzo, već polagano, tako da narod Izraelov može napučiti zemlju kako treba. Čekajte malo! Čuda, zakoni prirode okrenuti naglavce. Pošasti. Razdvajanje mora. Mana. Voda iz ovoga i onoga. Ma pitom (kao što to kažemo u Izraelu – nešto poput ma, daj, izraz čuđenja i nevjerice, op.pr.) da ćemo zemlju Izrael zauzeti polako?

Zašto ne par čuda koja će riješiti problem?

Odgovor glasi da su čuda lijepa stvar, no mi ne živimo po njima.

Dobijamo ih kada su nam nužna.

Ali ako je svrha odlaska (dolaska) u Erec Jisrael da živimo život po Tori na mjestu koje je stvoreno za to, tada to moramo učiniti na prirodan način. U tome je razlika između zaustavljenog trenutka u Midbaru i realnog, praktičnog života u Erec Jisraelu.

Ne smijemo sklapati savez sa 7 naroda, ni s drugim idolopoklonicima, niti ćemo idolopoklonicima dopustiti da imaju svoje mjesto u Zemlji, kako nam ne bi bili zamka.

Sedra završava s opisom Matan Tore, uključujući znameniti odgovor Naase v’nišma kojeg je Narod dao na ponudu da žive životom Tore.

Moše ostaje na gori 40 dana i 40 noći. ■

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 42. Loš izbor riječi: Dužnost da se držimo zakona o hebrejskim robovima Kada stekneš hebrejskog slugu ...

(Izl 21,2) 43. Proslava zaruka: Obveza da se zaruči za židovsku sluškinju Ako nije po volji gospodaru, koji se treba zaručiti s njom ... (Izl 21,8) 44. Pusti me da odem, ljubavniče: Obveza da se pomogne otkupiti židovsku sluškinju ... onda on mora dogovoriti da je se otkupi (Izl 21,8) 45. Zabranjena prodaja: Zabrana daljnje prodaje židovske sluškinje

Ako bik probode muškarca ili ženu ... (Izl 21,28) 52. Ferdinandov posljednji obrok: zabrana da se jede životinju koja je osuđena Taj bik mora biti kamenovan; ne smije se jesti njegova mesa (Izl 21, 28) 53. Oklizneš se i padneš: Dužnost suda da sudi u slučajevima šteta do kojih je došlo zbog dovođenja u opasnost Ako čovjek otvori jamu ili ako iskopa jamu, ali je ne pokrije ... (Izl 21, 33) 54. Opljačkali su nas!: Dužnost suda da kazni kradljivca

On nema ovlasti da je proda drugoj osobi jer se pogrešno ponio prema njoj (Izl 21,8)

Ako čovjek ukrade bika, ovcu ili kozu ... (Izl 21,37)

46. Bračne dužnosti: Zabrana uskraćivanja supružničkih beneficija

55. Bik u staklani: Dužnost da se sudi slučajeve šteta koje su izazvale životinje

Ne smije joj uskratiti hranu, odjeću ili bračne odnose (Izl 21,10) 47. Smrtna kazna (1. od 4): Dužnost da je se izvrši gušenjem kada je to potrebno

Ako tko dopusti da njegova stoka pase na polju (Izl 22,4) 56. Gori, dušo, gori!: Dužnost sudova da prosuđuju slučajeve štete nastale zbog požara

Tko udari drugoga tako da umre, pogubit će se (Izl 21,12)

Ako izbije vatra ... (Izl 22,5)

48. Pljus!: Zabrana da se udari roditelja

57. Tko čuva čuvare?: Dužnost sudova da sude u slučajevima čuvara koji nisu plaćeni

Onaj koji udari svoga oca ili majku, bit će pogubljen (Izl 21,15) 49. Narodni sud: Dužnost suda da izriče novčane kazne kada je to potrebno Ako se ljudi raspravljaju ... (Izl 21, 18) 50. Smrtna kazna (2. od 4): Dužnost da je se izvrši odrubljivanjem glave kada je to potrebno ... bit će osvećen (Izl 21,20) 51. Ponekad odrezak uzvraća ugriz: Dužnost da se sudi za nanošenje ozljeda od strane životinja

Strana 6

Ako netko daje bližnjemu novac ili imetak da ga čuva ... (Izl 22,6) 58. I ostale dužnosti koje se traže: Dužnost sudova da sude i u drugim građanskim parnicama Za svaki slučaj nepravde ... (Izl 22,8) 59. Osiguranje najmodavca: Dužnost sudova da saslušaju slučajeve plaćenih stražara i najmodavaca Ako netko da bližnjemu svom magarca, bika, ovcu ili bilo koju drugu životinju ... (Izl 22,9) 60. "Ni zajmoprimac...": Dužnost sudova da saslušaju predmete zaj-

moprimaca Ako netko posudi od svog bližnjega ... (Izl 22,13) 61. Punoljetnost: Dužnost suda da novčano kazni zavodnika Čovjek koji zavede djevojku koja nije isprošena/zaručena ... (Izl 22, 15-16)

62. Suđenja vješticama iz Salema: Zabrana da sud oprosti osuđenom vračaru Ne dopusti da čarobnica živi (Izl 22,17) 63. Začepi!: Zabrana da se verbalno ugnjetava obraćenika Obraćeniku se nećeš podrugivati ...

(Izl 22,20) Preobraćenik je nežidov koji je smatrao podobnim da okrene leđa onom načinu života na koji je odgojen, kako bi se pridružio židovskom narodu. Od jednog do drugog kraja Tore, B-g potiče narod da vodi računa da se ne ophodi loše prema obraćenicima. On im pruža posebnu zaštitu, budući da oni koji su rođeni kao Židovi imaju očeve, stariju braću i druge članove obitelji koji će se zauzeti za njih. Obraćeniku često nedostaje takav sustav podrške unutar zajednice, stoga On osobno ispunjava tu ulogu za njih.

Ima više zabrana neprijateljstva prema obraćeniku. Ova se posebno odnosi na povredu riječima. Sifra na paršas Kedošim daje primjer verbalnog ugnjetavanja. Na primjer ako se obraćeniku kaže: "Jučer si štovao idole..." (Našim rječnikom, možda bi to bilo kao: "Gle tko je odjednom toliko ortodoksan!")

U temelju ove micve je nadvladavanje samog sebe. Mi nismo bolji zato što smo rođeni kao Židovi i moramo biti oprezni da ne omalovažimo one koji su Židovi po izboru. B-g doista dokazuje kako gleda na to time što nas na to u Tori podsjeća najmanje 36 puta (vidi Talmud Divrej Tora

(nastavak s 6. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Baba Mecia 59b).

Zabrana tlačenja obraćenika vrijedi za muškarce i za žene, u svako vrijeme i na svakom mjestu. U Talmudu se o njoj raspravlja u traktatu Baba Mecia, stranice 58b-59b. Ona je kodificirana u Šulhan Aruhu u Hošen mišpat 228. To je 252. od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 49. od 194 negativnih micvi koje se danas mogu poštivati kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacaru Hafec Hajima.

64. Dva grijeha u jednom: Zabrana da se obraćeniku nanese materijalna nepravda

Tarjag - 613 zapovijedi

72. U kvaru: Zabrana odvajanja desetine pogrešnim redoslijedom Ne odgađaj svoj prinose od uroda i polja (Izl 22,28) 73. Pseća hrana: Zabrana da se jede smrtno ranjena životinja Nemojte jesti mesa životinje koja je bila rastrgana na polju (Izl 22,30) 74. U odsutnosti: Zabrana sucima da slušaju svjedočenje ako je jedna stranka odsutna Ne prihvaćajte bezvrijedan iskaz (Izl 23,1)

... i nećeš ugnjetavati (Izl 22,20)

75. Porota će zanemariti ovo svjedočenje: Zabrana određenim grešnicima da svjedoče

65. Štedjeti šibu ili ne?: Zabrana tlačenja udovice ili siročadi

Ne poseži za zlom osobom da bi zlonamjerno svjedočila (Izl 23,1)

Ne nanosite bol udovici ili siročetu (Izl 22,21)

76. Jedan glas prevage: Zabrana izvršenja smrtne kazne bez kvalificirane većine

66. Prijatelji, Rimljani, sunarodnjaci: Dužnost davanja zajmova onima kojima je to potrebno Kada posudite novac Mojem narodu ... (Izl 22,24) 67. Gdje je moj novac?: Zabrana vršenja pritiska na dužnika da vrati zajam

Ne slijedi većinu da počiniš zlo (Izl 23,2) 77. Nepravilno brojanje glasova: Zabrana sucu da ne smije promijeniti svoj glas na: kriv je Nemojte reagirati na nesuglasice tako da se priklonite većini (Izl 23,2)

... ne postupajte prema njemu kao vjerovnik ... (Izl 22,24)

78. Većina je u pravu: Dužnost da se slijedi mišljenje većine

68. Supotpisnici i javni bilježnici: Zabrana da se sudjeluje u zajmu koji uključuje kamate

... slijedite većinu (Izl 23,2)

... ne nameći mu kamate (Izl 22,24) 69. Nepoštivanje suda: zabrana da se proklinje suca Nećeš proklinjati "elohima" (Izl 22, 27) 70. Nezamislivo: Zabrana bogohuljenja Nećeš proklinjati "Elokima" (Izl 22, 27) 71. Blaćenje: Zabrana proklinjanja šefa države Nemojte proklinjati vladara svog naroda (Izl 22,27) Godina 13 7 Broj 18 Strana

79. Obrnuta diskriminacija: Zabrana favoriziranja siromašnih na sudu Bijednom nećeš pogodovati u njegovoj tužbi (Izl 23,3) 80. Pogodi magarca: Dužnost je pomoći čovjeku da rastereti životinju Ako vidite da se magarac vašeg neprijatelja muči pod teretom ... Pomozi mu, čak i mnogo puta (Izl 23,5) 81. Na lošem glasu: Zabrana sucu da diskriminira "grešnika" Ne izvrćite osudu bijednika (Izl 23, 6)

82. Posredni dokazi: Zabrana izvršenja kazne nad okrivljenikom bez dokaza Ne kažnjavajte nedužnog ili pravednika (Izl 23,7) 83. Ali što je s glavnim konobarom?: Zabrana sucima da prihvaćaju mito Nemojte prihvaćati mito ... (Izl 23,8) 84. Slobodno vrijeme: Dužnost da se ono što urodi na subotnju godinu preda kao urod bez vlasnika U sedmoj (godini), ostavit ćeš (zemlju) na miru, i nećeš je obrađivati ... (Izl 23,11) 85. Menuha v'simha: Dužnost da se odmara na šabes Sedmoga dana ćeš se odmarati (Izl 23,12) Micva br. 32, u "Deset zapovijedi", je negativna micva: zabrana obavljanja djela kreativnog rada na šabat. Ova je micva pozitivna: obveza da se odmara na šabes. Šabes je toliko važan da je njegovo držanje i pozitivna i negativna micva. (Sefer Hahinuh ističe da je šabes toliko važan da Tora ponavlja našu obavezu da ga poštujemo punih dvanaest puta!)

Kao što smo spomenuli u micvi br. 32, odmaranje na šabes ne znači nužno ono na što ljudi misle kada na drugim jezicima spominju "odmor". Ono znači suzdržati se od rada. Vožnja se čini "mirnijom" od hodanja na našem jeziku, u konverzacijskom smislu, ali hodanje je zapravo "spokojno", jer vožnja zahtijeva zabranjene oblike rada.

Ipak, za nas je također važno "odmarati se" i u konvencionalnijem smislu. U Knjizi Izaije, poglavlje 58, prorok nam govori: "Ako obuzdaš korake svoje zbog šabesa i suzdržiš se od svog poslovanja na Moj sveti dan, ako šabes smatraš nasladom i častiš B-žji sveti dan time što se nećeš baviti svojim svakodnevnim poslom i raditi svoje uobičajene po-

Strana 7

(nastavak sa 7. stranice)

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi

slove ili raspravljati o svjetovnim stvarima, onda ćeš uživati u B-gu..." (13-14). Ovi stihovi definiraju neke oblike odmora koje naš "odmor" na šabes ima. Mi ne trčimo (osim u šul ili da bismo izvršili micvu), ne radimo stvari koje nisu "šabosdik" (kao što je pripremanje na šabes za poslije šabesa) i ne raspravljamo o stvarima koji nisu prikladne za šabes, kao na primjer o poslu. (Ta su načela poznata kao hiluheha, hefceha i daber davar, o njima se govori u Šabes zemiros u pjesmi Ma jedidus.)

Obveza da se odmara na šabes obavezuje muškarce i žene u sva vremena i na svakom mjestu. Ona je predmet gotovo cijelog talmudskog traktata Šabos, ali intenzivno počinje na 51b. Kodificirana je u Šulhan Aruhu posebice u Orah hajim 246 i 305. Ona je 154. od 248 pozitivnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvos i 20. od 77 pozitivnih micvos koje se danas mogu poštivati kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Hafec Hajima.

86. Tako mi…: Zabrana kletvi u ime idola

89. U pola dana: Nemojte klati pashalnu žrtvu dok se kvasno još nalazi unaokolo Nemojte ga žrtvovati na kvasnom ... (Izl 23,18) 90. Nikada ne ostavljajte za sutra: Zabrana da se salo pashalne žrtve ostavi preko noći ... i nemojte ostavljajte salo Moje blagdanske žrtve do jutra. (Izl 23,18) 91. Iznad plantaže voćaka: Dužnost razdvajanja i donošenja prvih plodova Donijet ćete najljepše od vaših prvih plodova u Dom B-žji (Izl 23,19) 92. U raju nema cheeseburgera: Zabrana kuhanja mesa i mlijeka zajedno Nemojte kuhati jare/janje u mlijeku njegove majke (Izl 23,19)

Imena drugih "bogova" nećete zazivati (Izl 23,13)

93. Posljednje uporište Kanaanaca: zabrana sklapanja sporazuma sa sedam kanaanskih naroda

87. E Pluribus Madiah: Zabrana navođenja Židova na idolopoklonstvo

Nećete sklopiti sporazuma s njima ni njihovim idolima (Izl 23,32)

... i neka ne izađe iz vaših usta (Izlazak 23,13)

94. Klopka: Zabrana omogućavanja idolopokloncima da borave u Zemlji Izrael

88. Dar kuće: Dužnost da se prinese blagdanski prinos na tri Blagdana Svake godine slavit ćete tri Blagdana za Mene (Izl 23,14)

Ne smiju boraviti u vašoj zemlji, tako da te ne navedu da sagriješiš protiv mene ... (Izl 23,33) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Pozitivne zapovijedi 10. Pozitivna je zapovijed napraviti rese (cicit) "na krajevima svojih odjeća" jer Pismo kaže: neka si naprave rese na krajeve svojih odjeća (Bemidbar 15,38). Kada je to odjeća koju čovjek nosi danju, koja ima četiri kraja ili više; i dovoljno je velika da se njome malom dječaku koji sam može ići ulicom, bez da ga netko mora paziti, pokrije njegovu glavu i veći dio njegovog tijela; i odjeća je vunena ili od lana – ona mora imati cicit (rese) po zakonu Tore; no druga vrsta odjeće zahtijeva cicit samo po zakonu učenjaka.

Ako se tko odjene u odjeću koja ima četiri kraja, i nije na nju stavio cicit, on nije poslušao pozitivnu zapovijed. Dječak koji zna kako se ogrnuti [pravilno – stavljajući dva cicita ispred njega i dva iza njega] ima obavezu cicita po zakonu učenjaka. Neophodno je biti vrlo pažljiv u vezi zapovijedi o cicitu, jer je Pismo po važnosti izjednačava sa svim micvot, vezujući ih sve uz nju: kao što Pismo kaže, i gledat ćete je i sjetit ćete se svih zapovijedi Vječnoga (Bemidbar 15,39).

Strana 8

Na snazi je na svakom mjestu, u svako doba, za muškarce, no ne i za žene.

Negativne zapovijedi 31. Negativna je zapovijed ne izreći zakletvu izgovaranja (B-žjeg imena, op.pr.) nad laži kao što kaže Pismo, I nećeš se zakleti Mojim imenom lažno (Vajikra 19,12), što se naziva zakletva izgovaranja (B-žjeg imena, op.pr.). Osoba zaslužuje kaznu za to ako učini [lažnu] zakletvu nad stvarima za koje je to moguće, bilo u budućnosti ili prošlosti; na primjer "to sam jeo" ili "bacio sam kamen u more," ili "taj-i-taj je razgovarao s tim-i-tim" ili "ja ovo nisam jeo" ili "ja nisam bacio kamen u more," ili "taj-i-taj nije razgovarao s tim-i-tim." A u budućnosti: na primjer, "ovo ću jesti" ili "ovo neću jesti," ili "da ću baciti oblutak, ili kamen, u more"“ ili "neću baciti." Ako se osoba zakune na jednu od ovih tvrdnji, ona će prekršiti ovu zabranu.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Zakon i red Treba li glavna svrha Zakona o sudovima biti da postavi načela o tome što je ispravno, a što pogrešno ili pak da čuva zakon i red? Koje od toga nastoje postići dijelovi Tore koji se bave pravnim stvarima?

• Ispitajte zakone koji su predstavljeni u paraši Mišpatim (i u drugim pravnim dijelovima Tore). Koje vrste zakona su uključene? Kako su oni formulirani (jesu li to uvjetne ili apsolutne tvrdnje?) Koje kazne su uključene? Na što nam to ukazuje u vezi svrhe pravnog kodeksa Tore?

• Koliko su slični drugi bliskoistočni pravni kodeksi? Što nas razlike među njima mogu naučiti o temeljnim vrijednostima svake kulture i njihovim konceptima pravde?

• Biste li za Toru rekli da je ona u cijelosti pravni kodeks? Zašto da ili zašto ne?

O fetusima, promatračima i ubojstvu Šemot 21 govori o slučaju u kojem je trudna žena ozlijeđena u kavgi, što

je dovelo do pobačaja ili preranog rođenja djeteta. Stihovi obiluju nejasnoćama, i time čine predmetni zakon nejasnim. Proletite kroz stihove i raspravite o sljedećem:

• Što nas ovaj slučaj može naučiti o tome kakvo je stajalište Tore u pogledu statusa fetusa? Smatra li ga se samosvojnim nezavisnim bićem, Godina 13 9 Broj 18 Strana

nimalo drugačijim od bilo

strašivanje? Što ovaj zakon

kojeg ljudskog bića? Ili ga se

predlaže? Je li to pravilo ili

smatra samo dijelom majči-

izuzetak u Tori?

nog tijela ("‫)" עבה ״מה ״א ע‬, što dovodi do manje krivnje ako dođe do pobačaja? Koja pitanja u tekstu utječu na vaš odgovor?

• Ako je netko namjeravao ubiti neku osobu, ali pogreškom ubije drugu, na koji način treba gledati na taj čin?

Da li je to zločin za smrtnu kaznu, budući da je bila uključena namjera ili je to slučajno ubojstvo, budući da

• Velika većina talmudskih mudraca donosi sud da u slučaju tjelesne ozljede krivac plaća naknadu umjesto da bude osakaćen. Ali, je li to jednostavno tumačenje stihova u Tori? Da li se pešat biblijskih tekstova razlikuje od rabinske presude? Ako da, zašto? I, što je najvažnije, kako pomiriti pešat i deraš?

Prednosti Šemite

žrtva nije bila cilj ubojstva?

Koja je svrha Šemite? Dok se Ram-

Što nas slučaj trudnice – pro-

ban usredotočuje na to kako godina

matrača uči o tom zakonu?

pomaže duhovnom rastu pojedin-

Oko za oko

ca i povećava njegovo priznavanje

Hašema, Shadal naglašava kako

Kao kazna za određene vrste fizi-

godina ugrađuje društvenu jedna-

čkog napada Tora iznosi načelo ka-

kost i brigu za one koji su imali ma-

zne "mjera za mjeru", obznanjujući

nje sreće. Za razliku od Rambama

da čovjek daje "oko za oko, zub za

koji sugerira da Šemita služi prak-

zub" itd.

tičnoj svrsi održavanja zemlje zdra-

• Da li je to najčasniji oblik pravde, ili "okrutna i neobična" kazna?

• Prilikom određivanja kazni za zločine, koji od sljedećih ciljeva treba imati prioritet: naknada žrtvi, rehabilitacija kriminalca, odmazda ili za-

vom i plodnom.

• Je li moguće da su neke zapovijedi postavljene samo s uporabnom svrhom? Kojim drugim micvot je dano isto takvo objašnjenje?

• Da li Tora podupire kapitalizam ili socijalizam? Što sugeriraju zakoni Šemita?

• Na koji način su Šemita i Šabat slični? Koje su koristi dobivene od prisilnog odmora i uzdržavanja od posla? ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 9

Rav Kook:

Kreiranje zakona o dobroti Ploče od safira "Uspni se k Meni, na planinu, i ostani tamo. Ja ću ti dati kamene ploče, Toru i micve koje sam napisao za pouku narodu. " (Šemot 24,12) Rav Kook je postavio zanimljivo pitanje: zašto su Aseret HaDibrot

(Deset zapovijedi) napisane na kamenim pločama? Zašto je značajno spomenuti materijal koji je korišten za izradu ploča?

Netko bi mogao pomisliti da je jedino važno biti vjeran duhu Tore – jer to je srž judaizma. No, detalji,

koristio ploče načinjene od nesalo-

ošteti ili umre… (onaj koji je posu-

mljivog safira kako bi naglasio da se

dio) mora nadoknaditi štetu. Među-

čak ni fizička manifestacija Tore – tj.

tim, ako je vlasnik bio s njim, ne

njeni praktični svakodnevni zakoni

mora nadoknaditi štetu." (Šemot

– neće promijeniti.

22,13-14)

Koncept nepromjenjivosti Tore,

Onaj koji posuđuje od nekoga

čak i u detaljima svakodnevnog

odgovoran je za sve vrste oštećenja

života, posebno se odnosi na ovaj

ili gubitka – čak i za potpuno ne-

stih. Ponekad se usmena tradicija

predvidive okolnosti. Čak i ako je

čini naizgled oprečnom jednostav-

posuđenu olovku pomeo tornado, ja

nom značenju pisane Tore. Netko bi

još uvijek moram kupiti novu svom

mogao pomisliti da su talmudski

susjedu.

mudraci prilagođavali zakon Tore potrebama svog vremena. Rabi Šimon uči da nema promjena u Tori.

zamršeni zakoni ponašanja, prevla-

Mišna i Talmud su ukorijenjeni u

davajuća su kultura društva. Oni

usmenoj tradiciji koja seže do Sina-

moraju biti prilagođeni potrebama

ja. "Sve je to dano Mošeu na Sinaju."

današnjice. Drugim riječima, ne moramo biti pretjerano zabrinuti

Odgovornosti posuđivača

oko detaljnog zakona Mišpatima.

Rabi S. R. Hirsch napisao je da su

Ono što je važno jest slijediti duh

zakoni kojim se određuju odgovor-

Jitra.

nosti posuđivača možda najteži od

Zato Tora navodi da su ploče bile napravljene od kamena. Prema Midrašu, to nije bio bilo koji kamen, već safir. Taj je materijal toliko čvrst da bi se čekić kojim bi se lupilo po njemu, smrskao u komadiće. B-g je

Strana 10

svih židovskih civilnih zakona. Primjerice, posudio sam olovku od susjeda i ona se otkotrljala sa stola te se razlomila na pola. Trebam li platiti za novu olovku?

"Ako čovjek posudi nešto i to se

Takva se odgovornost čini nera■

zumnom. Da nisam posudio olovku, ona bi svejedno bila izgubljena u naletu tornada. Zašto onda ja moram platiti? Kako pita Talmud u Baba Metzia 36b: "Koju razliku Anđelu Smrti čini lokacija?"

Ohrabrivanje heseda Rav Kook objašnjava da Tora pred onoga koji posuđuje stavlja posebne odgovornosti, čak i u slučajevima poput prethodnog, kako bi ljude ohrabrila da pomažu i pozajmljuju jedni drugima. To je slično objašnjenju posebnog rabinskog zakona koji štiti one koji posuđuju novac

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rav Kook:

Kreiranje zakona o dobroti

kako "vrata ne bi bila zatvorena

posuditi ovome neku stvar. Stoga

(možebitnim) posuđivačima" (San-

Tora ne nalazi potrebu da stavlja

hedrim 32a). Budući da onaj koji

dodatne odgovornosti na posuđi-

pozajmljuje ne dobiva ništa zauz-

vača u svrhu ohrabrivanja posuđi-

vrat za svoju dobrotu, Tora posta-

vanja.

vlja protutežu svakoj sebičnoj misli

Iz tog razloga, stih zaključuje sa

koja bi ga mogla pokolebati u tome

zakonom o posuđenom predmetu:

da pomogne svom bližnjem.

"Ako je predmet bio unajmljen, gu-

Neobična iznimka Razumijevanje

bitak se pokriva cijenom plaćanja ovoga

najma" (Šemot 22,14). Redoslijed

pomaže

ovih dvaju slučaja indicira da je

objasniti najneobičniji aspekt zako-

posuđivač – u slučaju kada je vlas-

na o posuđivaču – isključenje nje-

nik radio s njim – sličan osobi koja

gove odgovornosti kada je vlasnik s

posuđuje stvar. Što je zajedničko

njim (be'alav imo). Tora kaže da ako

tim dvama slučajevima? U objema

je vlasnik radio za posuđivača u

situacijama, vlasnik prima neku

vrijeme zajma (bilo za plaću ili iz usluge),

posuđivač

više

nije

odgovoran za štetu.

odgovornosti jer je vlasnik bio prisutan pa je mogao procijeniti da se

korist od posuđivača. Stoga posuđivač nije odgovoran za slučajni gubitak ili štetu.

Netko bi mogao pomisliti da Tora

posuđeni predmet koristi ispravno.

pri tom misli na situacije u kojima

No, zašto bi činilo razliku to što je

Posuđivanje

su vlasnik i posuđivač zajedno

vlasnik prisutan u vrijeme zajma?

banke

radili sa posuđenim predmetom,

Ta iznimka je toliko nelogična da je

U konačnici, ti nam razlozi poma-

poput primjerice obrađivanja zemlje

jedan visoko rangirani autoritet u

žu razjasniti pitanje koje Talmud

traktorom. No mudraci objašnjavaju

očaju napisao: "To je neriješeni

postavlja u Baba Metzia 96a. Mu-

u Baba Metzia 95b da nije važno

problem oko kojeg sam naprezao

draci raspravljaju o tome je li onaj

kakav je posao vlasnik obavljao za

svoj mozak kako bih našao razlog

tko je posudio životinju za ilegalne

posuđivača. Tako primjerice, ako mi

za njega – no uzalud."

svrhe – recimo, za pljačku banke –

je moj susjed pomagao sa kompjute-

Nema

rom kad sam ga tražio da mi po-

mjerama

sudi olovku, ja više nisam odgovoran za štetu ili gubitak olovke.

potrebe

za

dodatnim

konja

za

pljačku

također odgovoran ako životinja umre. Zašto bi svrha posuđivanja

Objašnjenje koje smo prethodno naveli, međutim, daje rješenje ovoj

bila faktor u određivanju odgovornosti?

zagonetki. Razlog zbog kojeg Tora

Prema gornjem objašnjenju, to

vrijedi ako je vlasnik asistirao posu-

stavlja dodatnu odgovornost na

pitanje postaje jasno. Ako su motivi

đivaču u vrijeme zajma. Ono što je

posuđivača jest kako bi potaknula

posuđivača

vlasnik radio u vrijeme kad je nas-

dobrotu i velikodušnost. Međutim,

Tora ne želi ohrabrivati takvu po-

tala šteta, pak, nije važno. (Baba

u slučaju "be'alav imo" vidimo da

sudbu. Bolje je da posuđivač nije

Metzia 94a-b).

vlasnik

na

odgovoran u svim situacijama jer to

Zašto bi bilo važno je li vlasnik

većoj razini nego što je to uobiča-

obeshrabruje vlasnika da posuđuje

radio za posuđivača? Možemo razu-

jeno među susjedima. Ono što vla-

svoje vlasništvo za ilegalne i nepri-

mjeti da, ako bi vlasnik bio prisutan

snik čini za posuđivača indicira da

kladne svrhe. ■

u trenutku kada je objekt oštećen,

su oni prijatelji. U takvom slučaju,

posuđivač bi se mogao izvući od

nije vjerojatno da će vlasnik odbiti

Još više iznenađuje da ta iznimka

Godina 13 11Broj 18 Strana

pomaže

posuđivaču

neprikladni

(nečisti),

Prevela Anja Grabar

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Uvod u Židovski zakon Tora nastavlja svoj uzbudljiv i inspirativan opis objave na gori Sinaj prilično suhoparnim i detaljnim popisom raznovrsnih zakona koje narod Izraela treba slijediti. Jedna je stvar biti nadahnut i na taj način ostvariti velike ideale. Sasvim je druga stvar biti u stanju te ideale i nadahnuća prenijeti u redovni svakodnevni život.

ala i sposobnost da se učini da oni imaju praktičnu vrijednost i da budu od koristi u svakodnevnom životu. Odatle i bliska povezanost ovotjedne paraše i objave na gori Sinaj o kojoj smo raspravljali u paraši od prošlog tjedna. Postoji prirodni i neophodni kontinuitet u tijeku pripovijedanja ove dvije paraše.

Mi smo svi svjesni da je vrag uvijek u detaljima. Prirodno je složiti se da čovjek ne bi trebao krasti ili ubijati. No koja je zapravo definicija krađe? Da li se uzimanje nečega što ti prvobitno nije pripadalo uvijek smatra krađom? Što na primjer ako uzmem susjedovo uže i upotrijebim ga da spasim čovjeka koji se utapa?

Da li je i to krađa? Smatra li se samoobrana umorstvom? Da li je smrtna kazna koju sud odredi umorstvo?

Ja smatram da je ta ideja nastala iz znamenite izjave Židovskog naroda kada mu je postavljeno pitanje želi li prihvatiti Toru. U ovotjednoj paraši njihov je odgovor zabilježen kao "činit ćemo i slušat ćemo". Svi komentatori i Talmud komentiraju ovaj naizgled obrnuti redoslijed te izjave. Ljudi obično slušaju upute prije nego što "čine". No, jednostavan odgovor glasi da je narod Izraela shvatio da samo slušanje neće biti dovoljno.

Kako da se postavimo prema takvim složenim moralnim pitanjima?

To je stvarno srž sve halahe, a ovotjedna paraša nam služi kao uvod u ideju o Židovskom zakonu. Bez razumijevanja prakticiranja halahe, veliki ideali i nadahnuće Tore gotovo da djeluju besmislenima i nedostižnima.

Velike i svete općenitosti u Tori imaju vrijednosti samo onda ako ih se jasno definira, odredi njihove detalje i smjesti ih se u aktivnosti svakodnevnog života. Mi moramo "činiti" kako bismo bili u stanju u potpunosti "slušati" i razumjeti smjernice i želje Tore. Talmud bilježi da je jednom nežidov rekao rabinu da su Židovi bili "nepromišljen i nagao narod" prilikom prihvaćanja Tore, bez da su prvo provjerili što ona sadrži. No zapravo, sveta nepromišljenost Izraela bila je promišljeno i

Tora se ne koncentrira samo na velike ideje, već jednako tako i na sitne detalje. Iz tih sitnih detalja proizlazi razumijevanje velikih ide-

Strana 12

zrelo razumijevanje da Tora koja se sastoji samo od ideja i nadahnuća, bez praktične upute za život ne bi potrajala stoljećima Židovske povijesti.

Samo oni koji su voljni činiti i koji znaju što činiti na kraju će intelektualno i emocionalno razumjeti veličinu Tore. Tek tada oni će biti u stanju istinski slušati i cijeniti veliki dar koji je G-spod darovao Izraelu – vječnu i svetu Toru.

Održivi pravni sustav nužno se sastoji od dva dijela. Jedan je sam zakon, pravila koja vladaju u društvu i koja provode određena za■ konska tijela. Drugi dio pravnog sustava je moral, eterični sustav vrijednosti koji vlada općim ljudskim i društvenim ponašanjem. Ako su zakoni i pravila tijelo – korpus pravnog sustava, onda su sustav vrijednosti i moralni imperativi koji idu uz te propise duh i duša tog pravnog sustava.

Općenito govoreći, možemo reći da Pisani zakon predstavlja tijelo pravnog sustava, dok pridruženi Usmeni zakon predstavlja dušu i duh Židovske pravne legislative te Židovskog društvenog života i njegovih običaja i načina ophođenja.

Pisani je zakon protumačen i smekšan Usmenim zakonom koji ga prati, i oba su ova sustava B-žanskog porijekla.

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Uvod u Židovski zakon

I sasvim je razumljivo kako, na primjer, "oko za oko" u Židovskom zakonu označava novčanu vrijednost ozljede koju treba isplatiti ozlijeđenoj žrtvi, a ne da počinitelju treba kao kaznu zbog njegovog ponašanja jednako tako iskopati njegovo oko.

U Talmudu nalazimo mnogo primjera da je moralni utjecaj Usmenog zakona važniji, kada se primjenjuje na naizgled striktno iznesene riječi Pisanog zakona. Talmudski rabini su nas učili da postoji i treći nivo Židovskog zakona koji upravlja onima koji žele da ih se u očima ljudi i B-ga smatra pravednima, a to je koncept da se ide i iznad onoga što zakon – pa čak i Usmeni zakon – od nas traži.

Tako da, dok proučavamo zakone, propise i zapovijedi iz ovotjedne paraše, stalno moramo imati na umu čitavu sliku Židovske jurisprudence sa svim njenim mnogobrojnim slojevima, a ne biti zaslijepljeni prihvaćanjem doslovnog stava o temi o kojoj Tora u paraši govori.

Tijekom vjekova, proces halahičkog donošenja odluka podvrgnut je toj vještini da se vidi šuma, a ne samo drvo, da se bavi stvarnim ljudima koji su u to uključeni, a ne samo knjigama i slučajevima koje su na raspolaganju u vezi pitanja kojim se bavimo. Svako pitanje se na ovaj način razmatra, prosuđuje se sa svih strana, i izvorima koji su protiv ili u prilog podupire ga se, a ponekad i odbacuje. Neovisno razmišljanje i kreativna rješenja obilježje su povijesti rabinskih responsi na sva halahička pitanja.

Postoje pitanja koja su naizgled odlučena na osnovu prevage duše i duha nad čistim slovom zakona.

Postoji famozna responsa o velikom rabi Chaimu Rabinowitzu iz Voložina koji je dopustio ženi, čiji je muž bio nestao, da se ponovo uda, mada dokaz o smrti njenog supruga nije bio baš tako uvjerljiv. On je ustvrdio da je "sklopio dogovor sa svojim B-

Godina 13 13Broj 18 Strana

kojom B-g upravlja svijetom. Mislili su da su postigli takvu razinu duhovnosti da su to u stanju učiniti.

Oni nekako kombiniraju ideju fizičke stvarnosti u svom razumijevanju B-ga i zbog toga će kasnije pretrpjeti negativne posljedice. Njihova ambicija, čak i za duhovnost, otišla je predaleko.

gom" kojim joj je dopušteno da se ponovo uda.

Ovo je tek jedan primjer od mnogih sličnih slučajeva razasutih širom rabinske response o neophodnosti duševne i duhovne komponente koja se objedinjava sa stvarnim presedanima koji uvijek postoje kako bi se došlo do ispravnog tumačenja svetih i B-žanskih knjiga zakona koje upravljaju Židovskim životom.

Na kraju ovotjednog čitanja Tore dolazi jedan dio kojeg je teško razumjeti. Zabilježeno je kako je plemeniti narod Izraela nekako promatrao i ugledao lik nebesa i nisu odmah bili kažnjeni niti se što obrušilo na njih zbog toga. Tora je na mnogo mjesta vrlo jasno istaknula da nijedno ljudsko biće, dok je živo, ne može vidjeti, da tako kažemo, tjelesno viđenje G-spoda.

Ako je to tako, što nam onda ovaj redak i Tora govore? Što to znači da su ti plemeniti ljudi mogli promatrati B-žansku prisutnost? Kao što je slučaj u gotovo svim pripovijestima koje se pojavljuju u Tori, postoje različite interpretacije ovog pitanja koje su se množile tijekom stoljeća.

Većina tih mišljenja odražava ideju da promatranje B-žanske prisutnosti od strane ovih velikih i plemenitih ljudi treba shvatiti u metaforičkom smislu, a ne doslovno.

Nakon što su doživjeli objavu na Sinaju i davanje Tore židovskom narodu, ovi posebni ljudi sada su pokušali razumjeti metodologiju

U čitanju Tore koji ćemo čuti za nekoliko tjedana, vidjet ćemo da je i naš veliki učitelj Moše također pokušao napraviti taj preskok da u potpunosti shvati B-žansko. B-g će kazivati Mošeu o nemogućnosti njegovog zahtjeva. Biti čovjek, bez obzira koliko velik bio, automatski ograničava razumijevanje i istinsko uvažavanje Stvoritelja. To je linija koju nijedno ljudsko biće ne može prijeći i ostati na životu, onako kako mi razumijemo da postoji. Čini se da Midraš ukazuje na to da je Moše imao takvu priliku na početku svoje misije, prilikom susreta s B-gom kod gorućeg grma.

Moše tada nije bio voljan iskoristiti tu priliku i G-spod ga obavještava da je sada prekasno da se ta prilika ispravi. Ipak, Moše ima najčvršći odnos s Nebesima kojeg je čovjek ikada iskusio ili mogao iskusiti. Ali čak i taj odnos - razgovori licem u lice, nazovimo to tako, s B-gom treba promatrati kao da ne dostiže potpuno razumijevanje B-žanskog i metodologije koju Nebesa koriste za upravljanje svijetom i ljudskim događajima.

Možda je to ono na što su talmudski rabini mislili kada su rekli, "jednostavno ih pustite da Me ignoriraju i odvoje se od Mene i neka samo promatraju Toru koju sam im dao." Veliki dio svijeta u razna vremena pomiješa ljudska bića s B-gom ili da su kao B-g. Judaizam nam govori kako između ovoga dvojega postoji neizbrisiva linija koja se nikada ne može i neće prijeći. Šabat šalom ■

Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Mito zasljepljuje, ne samo suce Mito zasljepljuje: Ne samo zakon za suce Stih u parši Mišpatim kaže, "Nemojte primati mito jer mito zasljepljuje one koji su mudri i potkupljuje riječi pravednika." (Šemot 23,8) Kada čitamo ovaj stih, većina nas pretpostavlja da se on ne odnosi na nas jer većina nas nismo suci. Ne sjedimo na židovskim sudovima i ne slušamo parnice te se tako zabrana o primanju mita vjerojatno ne odnosi na nas.

Sva klasična djela kažu da to nije istina. Ovaj stih odnosi se na svakog od nas i, ustvari, ne odnosi se na nas samo nekoliko puta u životu, već ponekad čak i nekoliko puta u jednome danu. Kao pojedinci pozvani smo – na konstantnoj bazi – donositi odluke. U donošenju tih odluka, neprestano moramo paziti da ne primamo mito.

Nitko ne bi trebao misliti – "Možda sam pozvan donositi odluke, ali nitko me nikada nije pokušao podmititi u vezi s njima." Mito ne dola-

zi uvijek u formi "gotovine u smeđoj papirnatoj vrećici". Svaki puta kada pojedinac dobiva nešto iz određene odluke, on je kompromitiran i suočen je s nekom vrstom primanja mita. Jedan od velikih životnih izazova je izazov "negiusa". "Negius" znači da smo pod utjecajem naše osobne koristi.

Mnogo puta naše osobne potrebe i želje usmjeravaju proces donošenja odluka na način koji potpuno kompromitira naše odluke. Stih kaže da svaki puta kada je uključena osobna korist (bilo da je riječ o novcu, časti, ugodi ili sigurnosti) mi smo, da tako kažemo, "na kušnji". Naša presuda je stoga kompromitirana. Što da čovjek radi u takvim neizbježnim situacijama? Kada je čovjek uključen u takve situacije i kada zna da je u to uključena njegova osobna korist, on mora shvatiti da ne može vjerovati sebi da će donijeti nepristranu odluku. On mora tražiti savjet od treće strane. Zato Mišna savjetuje (Avos 1,6) "Pronađi sebi učite-

lja i stekni prijatelja". Svakome su potrebne "vanjske oči". Čovjek koji se zavarava mišlju "Znam da sam subjektivan u ovome, ali neovisno o tome, sposoban sam se uzdići iznad toga i donijeti ispravnu odluku" samo sanja. To je nemoguće.

Tora izravno kaže: Mito zasljepljuje mudre. To je nepromjenjivi zakon prirode koji utječe na čovjekovu sposobnost da donosi ispravne odluke u slučaju kad ima osobnu korist u tome.

U svojoj knjizi Emuna V'Bitahon, ■ Hazon Iš piše sljedeće: Osobna uključenost je nešto što utječe podjednako na male i na velike ljude. Čak i pobožni i veliki pojedinci su pod utjecajem toga. Nije to ništa sramotno i ne mora se zbog toga dovoditi u pitanje čovjekova pobožnost ili učenje. To je jednostavno u ljudskoj prirodi. Temelj tog fenomena pojavljuje se u talmudskom odjeljku koji Velikog svećenika i kralja isključuje od sudjelovanja u sudskoj raspravi vezanoj uz potrebu dodavanja prijestupnog mjeseca u kalendaru kako bi imali prijestupnu lunarnu godinu.

Talmud u Sanhedrinu objašnjava da kralj ne može sjediti na tom sudu jer on svoju vojsku plaća na godišnjoj bazi pa bi za njega uvijek bila prednost imati prijestupnu godinu (i tako dobiti dodatni mjesec "besplatnog" rada svojih vojnika i službenika). To bi uvijek moglo kompromitirati kralja u njegovom procesu donošenja odluke. Kohen Gadol ne može sjediti na tom sudu jer za vrijeme Jom Kipura on mora pet puta ući u mikve pa mu je uvijek u interesu da Jom Kipur padne "ranije" u godini, dok je vani još toplo, a

Strana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

ne "kasnije" kada se u zraku već osjeća hladnoća. Ići u mikve pet puta dnevno u rujnu, mnogo je jednostavnije nego učiniti to u listopadu. Zbog toga bi Kohen Gadol u ovom slučaju bio kompromitiran u svojoj odluci.

Hazon Iš ističe da se ovo talmudsko pravilo odnosi i na najpravednije kraljeve te na najpobožnije Velike svećenike. To je realnost. Hazon Iš nastavlja sa citatom da je "Svemogući pogledao u Toru i stvorio svijet." To znači da se Hašem, da tako kažemo, "posavjetovao" s Torom i vidio je da kaže: "mito zasljepljuje mudre." Stoga, kada je Hašem stvorio čovjeka, On je stvorio našu ljudsku prirodu koja je pod utjecajem našeg osobnog "negiusa". Baš kao što je prirodni zakon da svakom čovjeku treba kisik i voda, tako je prirodni zakon da čovjek koji ima osobnu korist od neke odluke, ima predispoziciju odlučiti onako kako je najbolje za njega. Njegova prosudba postaje zamagljena.

Imrei Baruh (Rabi Baruh Šimon) citira odličnu biblijsku egzegezu Rav Haima Kanievskog. Rav Kanievski kaže da svaki puta kada u Tori nalazimo riječ 'cadikim', ona je uvijek napisana "manjkavo" (cadidalet-jud-kuf-mem sofit). Jedina iznimka je ovdje u parši Mišpatim (Šemot 23,8). U zakonima o mitu i korupciji, riječ cadikim napisana je "potpuno" (cadi-dalet-jud-kuf-judmem sofit – sa dva juda). Rav Kanievsky objašnjava razlog. Tora naglašava da je čak i "potpuni cadik", tj. potpuno pravedan pojedinac, korumpiran mitom. Rav Kanievsky objašnjava da se riječ cadikim uvijek piše "nepotpuno" jer "nema pravednika u svijetu koji čini samo dobro i ne griješi" (Koheles 7,20). Međutim, Godina 13 15Broj 18 Strana

Mito zasljepljuje, ne samo suce

ovdje Tora piše riječ cadikim "potpuno" kako bi naglasila da čak ni hipotetički "potpuni cadik" nije imun na utjecaj mita.

Mito zasljepljuje: istraga slučaja Ova ideja odnosi se na nešto što je prije nekog vremena bilo u novostima i vjerujem da je micva objaviti to. Čak i mada dolazi iz izvora koji obično ne citiram, i inače sam rezerviran prema citiranju ovog čovjeka, postoji princip "prihvaćanja istine, bez obzira na to iz čijih usta dolazi" Alan Dershowitz profesor je prava na Harvardu. Po svim kriterijima, on je briljantan odvjetnik. Ne slažem se s većinom njegovih stavova.

Liberalno je obojen i njegova mišljenja to odražavaju, no on je sjajan čovjek kojem definitivno nije potrebno moje priznanje za njegovu akreditaciju. On je napisao članak pod naslovom "Bivši predsjednik na prodaju" o Jimmiju Carteru. Bivši predsjednik Amerike napisao je vrlo prodavanu knjigu pod nazivom "Palestina: Mir, ne aparthejd". I sam naslov knjige je provokativan.

Kakve to veze ima sa ovotjednom paršom? Profesor Dershowitz bilježi – kao što to samo dobar odvjetnik zna – kako je Carter primao novac od fondacije zvane Zayed fondacija, osnovane od strane šeika Zayeda bin Sultana al Nahyana. Prema Dershowitzu, Zayed je bio nepokolebljivi antisemit, do te mjere da je Harvardska bogoslovna škola odbila njegovu donaciju od dva milijuna dolara zbog njegove antisemitske reputacije. Iako je škola tada bila u teškim vremenima, oni su vratili novac. Međutim, Jimmy Carter nije. Carter je izjavio da "ta nagrada ima poseban značaj za

njega jer je nazvana po njegovom osobnom prijatelju, Šeiku Zayedu bin Sultanu al-Nahyanu" Carterov osobni prijatelj bio je, kako se pokazalo, antisemit i čovjek pun predrasuda.

Osim svega, članak bilježi da je Carter primio preko 10 milijuna dolara od vlade Saudijske Arabije za svoj centar u Atlanti kojem je navedena svrha da bude "nepristrana treća strana u rješavanju sukoba između raznih zemalja." Štoviše, Saudijska Arabija nije navedena na Carterovoj listi zemalja u kojima se krše ljudska prava, za razliku od Izraela u kojem se "ljudska prava krše u izobilju". Činjenica da u Saudijskoj Arabiji ženama nije dozvoljeno voziti i u kojoj ti, ako nešto ukradeš, odsjeku ruku, očigledno nije dovoljna da bi uzburkala Cartera. Drugim riječima, Carter je bio prodan – posve, sasvim i potpuno.

Za osobu Carterove pozicije (bivšeg predsjednika za kojeg sam, sram me priznati, glasao 1976. – pogreška koju žalim do današnjeg dana) uzeti novac od vlade Saudijske Arabije i od osobe poput Šeika Zayeda je jedna stvar. Ali da taj čovjek zatim tvrdi da je napisao nepristranu knjigu "Palestina" o izraelsko-arapskom konfliktu je kolosalna hucpa. Tako da, uzmi novac za svoj Carter centar, ali nemoj tvrditi da možeš biti nepristran promatrač koji može reći tko čini pravo, a tko krivo.

Ako mito zasljepljuje mudre i iskrivljuje riječi pravednika, Jimmy Carter zasigurno ima problem. Ja ne znam koliko je on mudar bio, ali jednu stvar vam mogu reći – sigurno nije bio cadik! ■ Prevela Anja Grabar Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Lopove treba naučiti kako da napreduju Ovotjedni odjeljak Tore je zaista

žda bi, u nekim okolnostima, on

stane rob, njegov se gospodar pre-

sjajan paket. Pogodili ste, govori o

išao u zatvor, u tom slučaju svi

ma njemu mora dobro odnositi. Mo-

ubojstvima, otmicama, ubojitim bi-

gube jer poreznike to košta čitavo

ra ga hraniti hranom koju i sam jede

kovima, kamenovanim volovima,

bogatstvo, a lopov vrlo malo postiže

i osigurati mu smještaj jednakog

opasnim jamama, vješticama, zavo-

u tih nekoliko mjeseci ili godina te

standarda kojeg i sam uživa.

đenju, psovanju i ropstvu. Sadrži

izlazi iz zatvora

također i jednu od najviše neshvaće-

vjerojatno zlostavljan i bez kajanja

nih i krivo interpretiranih fraza u

za ono što je učinio. A žrtve ne

Tori: "oko za oko" – što se naravno

dobivaju nikakvu naknadu štete.

nepromijenjen,

odnosi na novčanu naknadu.

On ne smije povrijediti svog roba niti mu zadati ponižavajući posao u

stilu: iskopaj rupu pa ju ponovo zatrpaj. Rad mora biti svrsishodan.

Ukratko, roba mora tretirati kao

U ovom odjeljku također se nalazi

Kako Tora koja sadrži toliko

jednakog sebi u svemu, osim u je-

i kazna za onoga tko udari svoje

nevjerojatno visoke moralne

dnoj stvari: rob je dužan raditi za

roditelje: smrt. Govoreći metaforički

standarde, može iznositi

njega. Gospodar ne smije ni na koji

(jer rabini su smatrali da je jedno

način zloupotrebljavati svog roba,

pogubljenje u 70 godina, jedno po-

ali ima osiguranog radnika na se-

gubljenje previše), netko tko ne

Pogledajmo sada židovski pristup.

dam godina. Po dovršetku sedme

cijeni dar života do tolike mjere da

Ako čovjek nešto ukrade i nije spo-

godine, rob je oslobođen – osim,

je sposoban udariti onoga tko mu ga

soban otplatiti ono što je ukrao, on

kaže Tora, ako želi ostati duže. A

je dao, nije dostojan sudjelovati u

je prodan u 'ropstvo'. Novac od pro-

pod ovakvim uvjetima, nije teško

životu za koji smatra da je tako ma-

daje koristi se da bi nadoknadio

shvatiti zašto bi to mogao poželjeti!

le vrijednosti. Uglavnom, ovotje-

štetu. Tako žrtve dobivaju nazad

dnoj parši ne nedostaje akcije i

barem dio onoga što su izgubile. To

uzbuđenja.

je sjajan početak. Jednom kad po-

Poanta je u tome da rob radi za gospodara koji s njim dobro postupa. Društvo ne plaća ništa za njega.

Koncept ropstva danas nije po

On je uključen u svrhovit posao. I

ukusu zapadnjačkih osjećaja. Ljudi

otplaćuje dug onome od kojega je

se često čude kako knjiga koja sa-

ukrao. Možda se on sam neće pro-

drži toliko nevjerojatno visoke mo-

mijeniti, ali stavljen je u situaciju u

ralne standarde, može iznositi ideju

kojoj ima priliku i podršku za pro-

ropstva.

mjenu.

Ali, hajde da pobliže razmotrimo

Naravno, svaki sistem može biti

tadašnji pojam ropstva i usporedi-

zloupotrijebljen. Ali vjerujem da

mo ga s modernim pristupom toj

sistem judaizma ima daleko veće

situaciji.

šanse za uspjeh od sistema koji

Ako čovjek nešto ukrade i ne može otplatiti ono što je ukrao, što bi se

imamo danas. Šabat šalom ■

dogodilo u našem pravnom sistemu? On bi mogao bankrotirati, u tom slučaju svi kreditori gube. Mo-

Strana 16

Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

Što je zapravo molitva I služit ćete G-spodu svom B-gu, i On će blagosloviti vaš kruh i vašu vodu; i ja ću ukloniti bolest iz vaše sredine (Izlazak 23,25) Maimonides, veliki sefardski pravnik i filozof (iz 11.-12. stoljeća), započinje svoje Zakone molitve ovim riječima: "Pozitivna je zapovijed moliti se svakog dana, kao što je pisano 'i služit ćete G-spodu B-gu svojemu'.

Iz tradicije su nas podučili da se ta 'služba' odnosi na molitvu, kao što je pisano 'služi Mu svim srcem svojim' (Ponovljeni zakon 11,13), zbog čega su naši mudraci podučavali: Što je ta služba srca? Molitva!" Dakle, biblijski izvor za molitvu potječe iz našeg biblijskog odlomka Mišpatim (doslovno Zakoni).

Zanimljivo je primijetiti da molitva, koja se čini toliko bitnim religijskim doživljajem, nije izvedena iz nekog izravnijeg ishodišta koje jasno podučava "molit ćeš se"; no u našoj Bibliji takav stih ne postoji. Štoviše, mnogim je ljudima molitva teško iskustvo, posebno moliti se svaki dan iskreno i s namjerom i koncentracijom (kavana).

Zabilježeno je da je, kada je Rav Shneuer Zalman iz Liadija (1745.1812.), utemeljitelj habadskog hasiduta odlučio da se upiše u hasidski centar u Mezriču, a ne u ješivu u Voložinu, objasnio to svom nezadovoljnom svekru: U Voložinu bih naučio kako pravilno učiti teške tekstove, dok bih u Mezriču naučio kako moliti. Daleko je teže naučiti kako moliti nego kako učiti."

Mislim da nas odabirom našeg konkretno navedenog stiha kao biblijskog izvora za molitvu Maimonides podučava važnu lekciju o činu molitve. Koja bi to bila poruka? I kako trebamo definirati molitvu?

Da li je to čin ljudske predaje B-gu ili je to čovjekova potraga za osnaženjem od B-ga.

Kako bih izvukao tu pouku, želio bih vas podsjetiti na Rašijevo teško tumačenje stiha koje smo čitali prije dva šabata: Egipćani progone Izraelce kako bi ih vratili u Egipat kao robove, a pred našim narodom se nalazi Crveno more. Obuzeti užasavajućim strahom, oni se mole B-gu.

Mojsije pokušava ublažiti njihove strahove pa i on također doziva B-ga, ali odgovor koji je primio od B-ga je iznenađujući: "A G-spod reče Mojsiju: 'Zašto vičeš meni? GovoGodina 13 17Broj 18 Strana

ri djeci Izraelovoj, i neka krenu [u morsku vodu]'"(14,15). Raši (ad loc) širi dijalog: "Sveti, neka je blagoslovljen, rekao je [Mojsiju], 'ovo nije trenutak za dugu molitvu, dok su Izraelci u takvoj nevolji.'" Ali kada bismo se onda trebali upustiti u dugu molitvu; kad Izraelci nisu u nevolji? Što nas Raši želi naučiti?

Vjerujem da je Raši ovaj komentar napisao imajući na umu neobičan agadski odlomak. On se zbiva nakon uništenja Drugog hrama. Rabi Josi ulazi u ruševine razorene sinagoge kako bi se molio za izbavljenje, te bude ukoren od proroka Ilije koji mu kaže; "Trebao si se moliti za izbavljenje dok si sadio, gradio ili se čak borio za izbavljenje "na putu", a ne u beznadnoj ruševini". Ako se netko boji neprijatelja, on se tada može moliti skraćenu molitvu, ali to treba biti molitva koja ide zajedno s ljudskim trudom, ljudskim djelovanjem! (BT Berahot 3a) Upravo to je ono što je B-g rekao Mojsiju: ovo nije vrijeme za dugu molitvu; neka Židovi počnu poduzimati što treba i uđu u vode mora. Nakon što se Izrael pokrene ususret izbavljenju, B-g će svakako odgovoriti.

Iz ove perspektive možemo mnogo bolje razumjeti Maimonidesov biblijski izvor za molitvu, koji dolazi na kraju odlomka koji započinje pet stihova ranije: "Evo, Ja ću poslati glasnika [Mojsija] pred vama da vas čuva na putu (do osvajanja Zemlje Izraelove), da vas dovedem na mjesto koje sam pripremio za vas…

Moj glasnik će ići pred vama [u bitci] i dovest će vas u Amorejsku, Hetitsku, Perizitsku, Kanaansku, Hivitsku i Jebusitsku [zemlju], i ja ću ih odsjeći ... a vi ćete služiti G-spodu, vašem B-gu ..." (Izlazak 23,20-25). Iz konteksta ovog odlomka postaje jasno da molitva nije predviđena da bude izraz potpune ovisnosti o B-gu od strane nemoćnog naroda ili pojedinca; ona je jednostavno zahtjev za snagom i odvažnošću, želja za osnaženjem od strane našeg "Višeg partnera" koji Se sklapanjem saveza pridružio nama u velikom maršu čovječanstva prema izbavljenju.

Također je fascinantno da se Nahmanides, mlađi Maimonidesov suvremenik, ne slaže s Maimonidesom u vezi izvora i učestalosti molitve. On smatra da pojedinam ima biblijsku obvezu da se moli jedino u teškim trenucima. (Jednom sam čuo

od svog cijenjenog učitelja Rav J. B. Soloveitchika da, praktično uzevši, među njima nema spora: Nahmanides je shvatio da je pojedinac u svom životu u nevolji svakog dana, tri puta dnevno). Biblijski tekst kojim to dokazuje glasi: "Kad idete povesti rat u svojoj zemlji protiv neprijatelja koji vas tlači, trubit ćete isprekidane kratke signale trubama i G-spod će vas se spomenuti, i bit ćete spašeni od svojih neprijatelja" (Brojevi 10,9). Molitva se ovdje također nalazi u kontekstu djelovanja!

U većini sefardskih molitvenika, uvodni biblijski poziv na molitvu, prije nego što se započne dnevna molitva nije ni jedan od dva tekstadokaza koje smo upravo citirali, već: „Voljet ćeš svog prijatelja (bližnjeg) kao samoga sebe, ja sam Vječni“ (Lev 19,18). Ovaj uvod u molitvu, koji je inicirao Rav Haim Vital, bio bi potpuno neobjašnjiv kada ne bi postojala teza "molitve kao zahtjeva za B-žanskim osnaživanje" koju smo upravo ponudili. Ako je molitva doista pokušaj približavanja B-žanskom (korban, žrtva, proizlazi iz hebrejske riječi karov - približiti se), onda je svrha molitve osposobiti nas da budemo poput B-ga: da stvaramo savršeniji svijet, pokažemo ljubav, strpljenje i ljubaznost prema svakom biću stvorenom prema B-žanskoj slici. Iz ove perspektive najsmislenija bi molitva trebala biti: "Dragi Oče na Nebesima, ne tražim od Tebe da mi olakšaš život; samo Te molim da mi pomogneš da budem jak/a."

Talmud (BT Sota 49b) donosi zastrašujuće znakove onoga što će se događati na kraju dana: "Prevladavat će drskost i bezobraznost, inflacija će rasti ... vođe će sudjelovati u bludničenju. Mudrost će biti izopačena... istine neće biti ... članovi obitelji postat će neprijatelji čovjeku... izgled lica generacije će biti lice psa ... i jedini u koga ćemo se morati pouzdati je naš Otac na Nebesima." Čini mi se da ova posljednja spomenuta stvar "Jedini u koga ćemo se morati pouzdati je naš Otac na Nebesima" nije rješenje, već najgori problem: kad se osjećamo nemoćnima da učinimo bilo što, naše su se nevolje stvarno pogoršale! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 17

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Ne daj vještici da živi "Ne dopustite vještici da živi" (Izlazak 22,17).

Rebe Nahman uspoređuje *jecer hara* (zli poriv /sklonost ) s lakrdijašem koji trči naokolo sa zatvorenom pesnicom, koja kao da je obavijena oko nečega. "Što to držim u ruci?" pita on. Pa otrči dalje, a mi pohitamo za njim. Nekim ljudima sine ideja koja ih natjera na potragu, druge zapali strast.

Ipak, kad ga konačno sustignemo i on otvori ruku *jecer hara* nam ne pruža ništa. Njegova je šaka prazna,

■

a mi i dalje ostajemo nezadovoljni.

Glupi kakvi jesmo, mi nastavljamo i dalje trčati za njim.

Jedno od sredstava kojim se služe magije i vračanja je odvraćanje pažnje. Samo pitanje: "Što to imam u ruci?" je laž koja unosi sjeme nezadovoljstva. "Postoji nešto što sam propustio/la." Dok on nije postavio to pitanje, jesmo li uistinu tako nešto mislili? Malo je vjerojatno. Je li on rekao da ima nešto u ruci? Ne. Ipak, kada on protrči pored nas, on uznemiri naš um, a mi si ne uzmemo ni trenutka da razmotrimo ima li nečega što nam manjka, i ako stvarno postoji, da li on to ima.

Tako se upustimo, u ljutu, ponekad beznadnu potjeru. I gle čuda!

Uhvatimo ga. Natjerali smo ga da otvori šaku, a ono ništa, ništa, ništa.

No, to ne mora biti tako. Vještica se može poslati na počinak, zauvijek.

Moramo postati svjesni da abrakadabra i hokus-pokus, skretanje pažnje (što rade mađioničari) te doživljeni užici ne zadovoljavaju i ne mogu zadovoljiti. Oni mogu dati obećanje da će nam pružiti zadoStrana 18

voljstvo na površnoj razini ili da će zadovoljiti naš ego, ali oni nikada ne obećavaju da će biti melem duši.

Mi činimo taj korak nevjere.

Trebamo stvoriti neku svetu misao, mudru misao; i / ili neku strast da pomognemo i učinimo pravičnu stvar. Odakle čovjeku dolazi takva misao, kako on može proizvesti neku od tih dobrih strasti? Na isti način na koji je to učinio kralj David - zatražiti to. Prigovarajte ako morate. A potom moramo težiti za Onim koji zapravo može pružiti - i pruža - zadovoljstvo. "Ti otvaraš

Svoju ruku i ispunjavaš želje svih živih bića" (Psalmi 145,16).

(Reb Nosson objašnjava da moć tefila, i avodas Hašem općenito, ovisi o tome koliko mi vjerujemo u nju. Osoba mora vjerovati u svoju vlastitu molitvu, da ga Hašem sluša i da Mu je stalo da njega, i da Hašem uslišava molitve. Sukladno jačini te vjere, Hašem stvarno odgovara na naše molitve.) agutn Šabos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Izvan naše kontrole "A [Rivka] napoji [Eliezera], pa re-

Često se nađemo u situacijama

Isto tako ne treba obećavati da će

če: "Zahvatit ću vode i za vaše deve

nad kojima nemamo kontrole. Na

netko drugi nešto učiniti. Čak i ako

dok se one ne napoje.'"

primjer, ako netko treba posuditi

je to vaš prijatelj, vi ne možete biti

novac to ga može potaknuti da obe-

sigurni da će on imati vremena, re-

ća da će zajam vratiti u kratkom

sursa ili želje da ispuni ono na što

vremenskom

Njegova

ste se obavezali. Također ne bi ste

namjera da brzo vrati novac svaka-

trebali potvrditi činjenicu da je net-

ko je za svaku pohvalu, no može se

ko drugi dao određenu izjavu ako

pokazati da je takvo obećanje ne-

sami niste čuli da ta osoba to kaže,

moguće ispuniti. Brojni faktori mo-

nego ste to čuli samo neizravno.

Rivka nije rekla Eliezeru da bi dala devama da piju, nego da će zahvatiti vode za njih dok se ne napoje.

Ona je pažljivo birala svoje riječi, jer kako je govorila o budućnosti, ona nikako nije mogla znati hoće li deve zaista piti vodu ili ne. Iz njene ponude da zahvati vodu moglo se razumjeti da ona nikako ne može kontrolirati hoće li deve piti ili ne.

Slično tome, kada je Jakov dogovorio s Lavanom da će mu plaća biti koze i ovce koje su imale specifične biljege, dodao je da Lavan može pregledati njegove ovce kako bi bio siguran da nije prekršio njihov do-

govor. Kako bi potkrijepio svoje riječi Jakov je dodao: "U budućnosti ovo će biti znak mog poštenja." Zato što je predvidio da će ga u budućnosti hvaliti, on je nedugo potom bio kažnjen otmicom svoje kćeri Dine, što je bio težak udarac Jakovljevom ugledu.

razdoblju.

gu ga spriječiti da održi riječ. Možda neće biti u mogućnosti u tako kratkom vremenu prikupiti novac da vrati zajam. Mogu se pojaviti drugi hitni troškovi, pa ga to može primorati da novac prvo iskoristiti za plaćanje tih troškova. Čak i ako ima novaca, možda neće uspjeti na vrijeme stupiti u vezu sa zajmodavcem. Budući da takve faktore ne možemo kontrolirati, uvijek je poželjno da pokušamo produžiti odobreno vrijeme za vraćanje zajma.

Jednom dok je vani padala kiša, rav Rafael iz Bershida ušao je u kuću, i kada ga je netko upitao da li još uvijek pada kiša on je odgovorio: "Dok sam bio vani još uvijek je padala kiša." Iako je bio vani samo trenutak ranije on nije htio sa apsolutnom sigurnošću ustvrditi da kiša pada baš u tom trenutku, budući da

nije imao kontrolu nad kišom, a postojala je mogućnost da je kiša prestala padati nakon što je ušao u kuću.

Rav Avraham Yellen iz Venegrova

Niti jedan od ovdje navedenih slu-

napisao je da se on ne bi nikada ob-

čajeva ne može se stvarno smatrati

vezao na kredit, osim kada bi bio

neistinom, jer svi znaju da kad net-

siguran da će imati novac da ga

ko kaže da će nešto učiniti, ili da će

vrati kao što je obećao.

se pobrinuti da se nešto napravi, pretpostavlja se da je to pod uvjetom da će on moći održati svoju riječ. Unatoč tomu naši su mudraci

zagovarali izuzetnu pažnju kada je u pitanju istinitost naših riječi, jer za nas je važno da razvijemo naviku da pazimo na istinitost svake riječi koju izgovorimo, čak i u naizgled beznačajnim stvarima. Na taj način bit će puno manja vjerojatnost da slažemo iz nehata. ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 13 19Broj 18 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: MIŠPATIM Paraša Mišpatim najavljuje šesti tjedan ovog perioda duhovnog rada i promjene - ŠoVaVIM, početnih slova naziva šest parašot koje opisuju Izlazak.

Ovotjedna paraša, vrhunac je priče o čovječanstvu – stiže do točke potpunog očišćenja, te nastavlja s mno-

go detalja pravnih pitanja, pitanja kako bi nam pokazala da ja B-g u detaljima.

Ova paraša je bitno drugačija od ostalih pet koje smo čitali u pret-

nastavila dalje s mjesta s kojeg je

raši Mišpatim je u njihovom pristu-

hodnim tjednima, jer nam ne priča

otišla sve dok mogne primiti B-žju

pu. Umjesto tvrdnje da je potreba za

priču o Izlasku nego umjesto toga

dobrotu zbog svog svog djelovanja

zakonom društvena, tu je koncept

opisuje različite zakone koji čine

na duhovnom rastu. Prema Zoharu,

da duhovni univerzalni zakoni ima-

Biblijski Zakon, poput četiri glavna

zakoni opisani u paraši Mišpatim su

ju svrhu da nas povežu sa Svjetlom

načela židovskog zakona naknade

kozmički zakoni. I kad se kaže "oko

Stvoritelja. To znači da kad god na-

štete, Zakona o hebrejskom robu i

za oko", to znači da će nam se vratit

škodimo našem bližnjem mi se od-

mnogih drugih. Zohar otkriva da je

sve što smo prouzročili da se dogo-

vajamo od obilja Stvoritelja. Prazni-

glavna svrha naše paraše da otkrije

di našem bližnjem, osim ako ne po-

na koja će zauzeti mjesto Svjetlosti

tajne reinkarnacije i pravilnosti po

pravimo svoja pogrešna djela.

uvijek će se osjećati kao nesreća i

kojoj naš svemir djeluje - uzrok i posljedicu.

Zohar objašnjava pravila ropstva koja su navedena u ovoj paraši kao

Pitanje koje se automatski post-

ropstvo duše tjelesnim porivima.

avlja je koja je veza između reinkar-

Svako od četiri glavna načela he-

nacije, Mišpatim i judaizma ?!

brejskog

zakona

doživjeli jer svemir ima svoje provjere i ravnoteže, pravila uzroka i posljedice.

naknade

štete

Možemo vidjeti da je ta svijest

aspekt

naše

kroz generacije utjecala na nas sve

monoteizma je jedinstvo B-ga. Što

više i više. U ovom razdoblju, mi

znači, Stvoritelj je jedan, beskonačan

hoćemo li se protiv njega boriti ili

smo sve više svjesni i osjetljivi na

i nikada se ne mijenja. Budući da je

ćemo postati njegovom žrtvom.

našu odgovornost prema društvu i

koncept

Abrahamova

mračni

patnja što ćemo na kraju ponovno

ličnosti za koji trebamo odabrati

Osnovni

predstavlja

■

Njegova suština beskrajno dobro,

Židovski je zakon, za razliku od

onda izvor sve patnje u ovom sve-

zakona koje danas u modernom

miru nije Stvoritelj nego odvajanja

društvu poznajemo, shvatio da ako

od Njega i Njegovog beskrajnog

je netko oštetio društvo na bilo koji

blaženstva. Dakle, ako je netko um-

način to je učinio zbog toga što je

ro jadan, nesretan onda B-žje nam-

neuravnotežen, i uloga suda je bila

jere nisu ispunjene (dijeljenje bla-

pronaći aktivnosti koje će uravno-

ženstva, ljubavi i zadovoljstva sa

težiti tu uznemiranu dušu. To je

Njegovim stvorenjima), pa se zbog

suština naše paraše – ravnoteža.

toga ta osoba mora vratiti kako bi

Strana 20

Veličina zakona navedenih u pa-

okolišu, ali je i dalje dug put koji moramo proći. Međutim, što ćemo više znati povezati se sa Stvoriteljevom svjetlošću i okružiti se duhovnim okruženjem koje će nas podsjetiti i tražiti od nas da podnesemo izvještaj za naše postupke, to će biti lakše ići pravim putem i živjeti život koji je ispunjeniji i potpuniji. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti S vatko pleše na glazbu koju čuje Upitaše jednom Baal Šem Tova, začetnika hasidskog pokreta: “Kako to da hasidi tako lako zapjevaju i zaplešu? Je li to ponašanje zdrave, razborite osobe?”

Umjesto odgovora, on im ispriča priču: “Jednom je u grad došao nepoznat, ali jako talenti-

rani glazbenik. Zastavio se na uglu ulice i počeo svirati. Oni koji su zastali da ga poslušaju nisu se mogli naslušati i uskoro je mnoštvo stajalo, zaneseno glazbom kakvu nikad do sada nisu čuli. Polako su se počeli kretati u ritmu glazbe i uskoro se cijela ulica pretvorila u plešuću masu.

Prolazio je tuda jedan gluhi čovjek i čudom se čudio: "Jesu li ti ljudi poludjeli? Zašto skaču gore i dolje,

D uša izražava sam razlog našeg postojanja; ona je dio na-

šeg bića koji direktno izražava našu povezanost s B-gom, našim Stvoriteljem. Premda je nedodirljiva i skrivena u tijelu, duša je samo tkanje onoga što mi jesmo. Dok tijelo obuhvaća materijalnu stranu naših života, duša obuhvaća duhovnu.

Tijelo je prije svega usmjereno zadovoljenju fizičkih potreba.

To ne znači da je tijelo samo po sebi loše. Nije, B-g ga je stvorio i ono je u početku neutralno, s velikim potencijalom za dobro. Ali duša je ta koja daje energiju tijelu, usmjerava ga da čini dobra djela i povezuje se s božanskim. Duša je po svojoj prirodi transcendentalna, jer "Božji plamen je duša čovjeka."

Zbog toga postoji duboki razdor između opipljive prirode tijela i transcendentalne prirode duše. Pogledajte pažljivo svijeću i vidjet ćete približan model svoje duše – plamen koji,

mašu rukama i okreću se u krugu na sredini ulice?”

“Haside,” zaključi Baal Šem Tov, “pokreće melo-

dija koja izvire iz svega stvorenog. Ako ih to čini ludima u očima onih s manje osjetljivim ušima, znači li to da bi trebali prestati plesati?”■

upijajući zrak, stremi prema gore kao da se uspinje prema B-gu. U isto vrijeme, vosak je vuče prema zemlji. Slično tome, vaša duša neprestano seže prema gore, dok je tijelo vuče natrag, svojim upornim zahtjevima za tjelesnom okrepom i zadovoljenjem. Pred svakim od nas je dvojba, hoćemo li izabrati da budemo poput plamena koji se uzdiže prema gore, ili poput voska koji nas vuče prema dolje.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 21Broj 18 Strana

Strana 21

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Upoznaj sebe

na izbor karijere koji preferiraju roditelji je pogrešno, ali nema ničeg neprikladnog u promišljanju o prednostima i manama raznih područja poslova, čak i onih koji isprva ne zvuče uzbudljivo.

Važno je poznavati sebe. Sa tim znanjem, vi ćete se u životu usmjeriti na pravu stazu koja će vas zadovoljiti emocionalno i intelektualno i na kojoj ćete biti uspješni.

Jedan je mladić studirao za liječnika samo zato što su njegovi roditelji inzistirali na tome. Uspio je završiti medicinski fakultet, ali je pao na kliničkoj praksi i bio odbijen.

Javila mi se nekadašnja klijentica.

Ona je godinama bila učiteljica u školi.

Sada su od nje tražili da preuzme razred učenika koji sporije uče, ali imala je neke bojazni u vezi toga.

Dosta dobro sam poznavao osobnost te žene. Znao sam da je ona netko kome su potrebni značajni, opipljivi rezultati kako bi bila zadovoljna. Kada bi do kraja školske godine ona naučila svoje učenike kako računati razlomke, decimale, zadatke sa riječima, itd. u naprednoj aritmetici, ona bi bila sretna. Ako bi ona imala razred usporenih učenika i ako ne bi mogla vidjeti progres na koji je navikla, ona bi bila nezadovoljna. Neki drugi učitelj mogao bi biti zadovoljan spoznajom da je dao svoj maksimum tim učenicima, čak i ako napredak nije bio dramatičan. Moja bivša klijentica nije bila osoba za taj posao, i ona bi uskoro izgubila motivaciju. Njene crte osobnosti ne bi joj dozvolile da uživa u ograničenom uspjehu njenih učenika.

Prije nego sam krenuo u medicinsku karijeru, mislio sam da ću postati računovođa. Nakon nekoliko tjedana škole, shvatio sam da svakodnevni rad sa brojevnim stupcima nije za mene i izgubio sam motivaciju da nastavim s time. Iako bi drugi mogli biti fascinirani brojevima, aritmetičkim formulama i poslovnim obrascima, moja osobnost je takva da trebam više međuljudske interakcije kako bih ostao zainteresiran za svoj posao. Nema sumnje da je to bio dobar dio razloga zbog Strana 22

kojeg sam krenuo u rabinsku i psihijatrijsku profesiju. Svatko od nas ima svoje interese kao i stvari koje ga ne zanimaju. Rad u potonjem može rezultirati gubitkom motivacije ako čovjeka ispunjava samo rad na zadacima koji se potpuno poklapaju s njegovim interesima. Međutim, vrlo često nalazimo ljude koji su zaposleni na mjestima koja možda ne ispunjavaju sve njihove emocionalne potrebe, ali im osiguravaju prihod potreban za preživljavanje.

Takvi ljudi nalaze svoje emocionalno zadovoljstvo u drugim aspektima svojih života i zadovoljni su time što znaju da im njihov posao donosi prihod kojim mogu platiti za svoje potrebe.

To je osobito važno kada roditelji pokušavaju usmjeriti dijete na polje koje oni preferiraju, dok ignoriraju djetetove osobne prioritete, sklonosti i vještine. Riječi kralja Salomona, "Uči dijete prema njegovom putu" .

(Izreke 22,6), vrijede za sva vremena.

Roditelji bi trebali poznavati osobnost svoje djece. Ako roditelji kvalitetno provode vrijeme sa svojom djecom i upoznaju ih, oni ih mogu ispravno voditi. Prisiljavanje djeteta

Mladić u kolelu je imao želju baviti se obrazovanjem. Njegov je otac razvio unosan posao i inzistirao na tome da ■ mu se njegov sin, njegovo jedino dijete, priključi u poslu. "Za koga sam izgradio ovaj posao ako ne za tebe?"

Nevoljko, sin se priključio ocu, ali osjećao se jadno i loše je obavljao posao jer nije imao temperament potreban za vođenje poslova. Iako se trudio da ugodi svom ocu i činio sve kako bi uspio, uvijek se osjećao neprikladno u kompaniji i kao da je iznevjerio svog oca. On, njegova žena i njegov otac, svi su bili nesretni.

Da je otac bio usklađeniji sa svojim sinom i shvatio ono što je sin već znao – da taj mladić nije stvoren za svijet biznisa – on bi unajmio menadžera da mu vodi posao i podržao bi svog sina u njegovom istinskom pozivu.

Trajna motivacija zahtijeva da pronalazite zadovoljstvo u onome što radite. Zato je važno poznavati sebe i poznavati svoju djecu.

Vodite dnevnik Pišite, pišite, pišite. Štogod da želite ostvariti, zapišite to i to će vam pomoći razjasniti i organizirati vaše misli i ideje. Čak i ako mislite da točno znate što želite i kako ćete to postići, pisanje je od Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

velike pomoći. Sjetite se samo koliko ste puta na Roš Hašanu tražili od B-ga da zapiše vaše ime! B-žje sjećanje je savršeno, pa ipak mi nismo zadovoljni samo sa zahreinu l'hajim (sjeti nas se za život), već također molimo i, kasveinu b'sefer ha'hajim (upiši nas u knjigu života).

Ako želite zapamtiti Gemaru koju ste naučili, napišite kratki sažetak, uz primjedbe o tome što kaže Raši, što kaže Tosafos, itd. Napišite što je rabi rekao na šijuru.

U vezi razvijanja midos, Rav Wolbe kaže u Alei Šur da bi čovjek trebao voditi dnevnik: Što se dogodilo? Kako ste reagirali? Što ste ostvarili svojom reakcijom? Kako biste željeli da ste reagirali? Zašto niste reagirali na taj način? Zatim treba redovito pregledavati svoj dnevnik, po mogućnosti tjedno ili mjesečno.

Priča se da su se autori Ketzos HaHošen i Nesivos HaMišpar sreli. Iako su oba djela sjajna i raspravljaju o istim općenitim temama fiskalne halahe, Ketzos HaHošen se često koristi i klasik je u ješivama, dok se Nesivos HaMišpat ne koristi toliko često. Autor Nesivosa upitao je autora Ketzosa što on misli, zašto je to tako.

Ketzos je upitao Nesivosa, „Kada ti pišeš?“ Nesivos je rekao, „Kada ustanem ujutro i moj um je svjež i odmoran, tada pišem.“ Ketzos je rekao, „A ja kada ustanem ujutro i moj um je svjež i odmoran, pregledavam ono što sam napisao jučer.“ To razjašnjava jasnoću Ketzos HaHošena.

Rav Wolbe je bio u pravu. Pregledavanje onoga što ste zapisali u svoj dnevnik je iznimno važno.

Godina 13 23Broj 18 Strana

Učinkovit život

Možda želite unaprijediti svoje samopouzdanje. To se može učiniti, ali zahtijeva rad. Kao što smo primijetili, knjige samopomoći poput Deset koraka do najboljeg tebe mogu biti od pomoći, ali ako ne slijedite upute i ne radite neophodno pisanje i pregledavanje, nećete mnogo izvući iz toga.

Bilo da je riječ o učenju ili vođenju posla, pisanje i pregledavanje uvelike pridonose uspjehu.

Roditelji često pitaju, „Što mogu učiniti kako bih motivirao svoje dijete?“ To je kompleksan problem i mnoge se stvari moraju uzeti u obzir, često uz pomoć profesionalnog mehaneha ili dječjeg psihologa. Međutim, ovo je pravilo koje se može primijeniti općenito. Pokušajte izgraditi djetetovo samopouzdanje.

Djeca, kao i odrasli, imaju potrebu da se osjećaju važni. Ne znam podrijetlo aforizma, "Djecu se treba vidjeti, a ne čuti," ali on može voditi do ozbiljnih posljedica.

Nažalost, mi se često više usmjeravamo na negativnosti, nego na pozitivnosti; ispitni listići vraćaju se sa podebljanim krivim odgovorima, a ne točnim odgovorima. Slično tome, roditelji brže primjećuju ono što dijete radi krivo i kritiziraju ga, umjesto da primijete ono što radi ispravno i pohvale ga.

Ispravna pohvala je važna. Svi ju trebamo i želimo. Djeca nisu drugačija od nas po tome.

Pohvala nije isto što i laskanje. Laskanje je često neiskreno i ne postiže ništa. Pohvala je iskrena i ona je izraz toga da nekog istinski cijenimo.

Izjave poput "Ti si dobar dječak/ djevojčica" su previše općenite i ne

podižu djetetovo samopouzdanje.

Međutim, kada dijete učini nešto dobro, to mu treba dati do znanja.

"Cijenim tvoju pomoć oko čišćenja stola." "Drago mi je što si… … bio iskren." . … smirio svađu sa svojim bratom." … napravio brzo svoju domaću zadaću."

Dijete treba pohvaliti za dobre ocjene, ali ako dijete ne dobiva dobre ocjene unatoč trudu, važno je reći, "Znam da se trudiš i ponosim se tobom."

Legitimna pohvala može uvećati djetetovo samopouzdanje i važna je za motivaciju. Ako roditelji shvaćaju koliko je to važno, oni će se potruditi da primijete pohvalne stvari koje dijete radi i dati to do znanja svom djetetu. To može pomoći djetetu da se osjeća važnim i motivirati ga.

Pogledajte samo koliko dugo neka sjećanja ostaju.

Kada mi je bilo 7 ili 8 godina, rabi mi je rekao, “Talmud kaže da je misao jednaka govoru. Ja razmišljam o pitanju.

Možeš li mi dati odgovor?“ Ja sam brzo rekao, “Ja razmišljam o odgovoru.“ Rabi je skočio, utrčao u učionicu mog oca i rekao mu za moj briljantan odgovor. Moj otac je bio vidljivo ponosan na mene.

To se dogodilo prije 75 godina.

Sjećanje na to još uvijek traje i kad se toga sjetim, to mi zagrije srce.

Budite spremni na razloge da legitimno pohvalite svoje dijete. To su darovi koji mogu trajati zauvijek. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 23

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život Čistota

talo pozitivnu povezanost. Stoga se

Tahara

jom vlastitom dušom, s drugim lju-

želimo i trebamo povezati – sa svodima, s B-žanskim Izvorom – kako

Tko može reći: "Očuvao sam svoje srce čistim, čist sam i bez prijestupa"

bismo pažljivo vodili računa o sve-

.

mu što će nas navesti da postanemo odvojeni od njegovanja tih duhovnih veza.

Svakako, biti čist je preduvjet za preobrazbu koja se naziva stjecanje

Rabbi Moshe Chaim Luzzato de-

Tore. Kako bi sveto i okaljano

finira čistotu kao "usavršavanje svog

moglo boraviti na istom mjestu? Ali

srca i svojih misli." On povlači ana-

što podrazumijevamo pod "čisto" u

logiju s žrtvom prinosnicom (žr-

duhovnom smislu, i što je sve sadržano u biti čist? Hebrejska riječ

Za hebrejsku riječ tuma se općeni-

za "čisto" je tahara, ali moramo

to smatra da se izvodi od korijena

paziti da naprečac ne zaključimo da

koji znači biti "sahranjen". Leševi

razumijemo tahara zato što možemo

(ljudski i ostali) su, doista, najuobi-

shvatiti što riječ čisto znači na našem

čajeniji izvor nečistote, ali ta veza sa

jeziku. Ta se dva pojma preklapaju,

smrću zbunjuje kada uključimo ra-

ali se ne poklapaju.

đanje ili dolazak u kontant s tjele-

Čistota se naglašava na mnogim mjestima u Bibliji i doista nalazimo da se neka pitanja nečistote mogu riješiti pranjem ili uranjanjem u vodu, kao npr. uklanjanje mrlja. Ali postoje druge vrste okaljanosti koje su svojstvene biću i ma koliko ih mi čistili, nećemo ih biti u stanju promijeniti. Jedino ribe s ljuskama se smatraju jestivima, na primjer, i kao rezultat toga, nikakvo struganje neće učiniti soma čistim. Tradicion-

snim tekućinama (uključujući i one životodavne) među načine na koje

puta da se osigura da brašno bude savršeno čisto. On nam nalaže da prosijavamo svoje unutarnje biće kako bismo svoje misli, riječi i djela doveli na jednako tako visoku razinu čistoće.

Većina od nas je u stanju lako pre-

živa osoba može postati nečista.

Ono što dovodi do nečistote su me-

koje kaljaju našu unutarnju čistotu.

taforička ili duhovna stanja koja uk-

Žudnja za onim što ne treba biti

ljučuju taj materijal, ali nisu ograni-

naše ili željeti zlo drugima koji nam

čena samo na to. Netko postane "sa-

nisu ništa učinili osim što su uspje-

hranjen" u životu time što čini nešto

šniji od nas, ili nastojanje da sebe

ili se susretne s nečime što izazove

proslavimo, potpadaju u tu kate-

da on ili ona postane ograđen, što u

goriju. Ali to nije ono na što se Rab-

tom kontekstu znači duhovno od-

bi Luzzato koncentrira. Ne bi bilo

spojen.

potrebno toliko mnogo osjetljivosti

Pouka iz ovoga je da kada se dot-

nečistom priziva meafizičku stvar-

ičemo onoga što ne bismo trebali ili

nost koja je sasvim različita od

radimo stvari koje nas onečišćuju u

predstave o čistoći koja se zasniva

materijalnom svijetu, time postaj-

na bakterijama s kojom većina od

emo okaljani, a duša nam bude

nas danas živi.

istrgnuta sa svog duhovnog korijena i prehranjivanja.

je osnovna pozicija da budemo čisti

Ovu ideju možemo iskoristiti.

i samo zbog određenih okolnosti

Osoba ili predmet su čisti dok nisu

ispadamo iz tog stanja stvari.

kontaminirani bilo čime što bi ome-

Strana 24

■

Hramu i koju se prosijavalo trinaest

poznati one vrste misli i osjećaja

alna židovska predstava o čistom i

Koliko god daleko ljudi otišli, naša

tvom od brašna) koja se pravila u

da se te vrste misli uhvati prvi prvom ili drugom prosijavanju. On nas vodi dalje u tom procesu da pazimo na nečistoće koje zaraze ne samo negativne stvari koje radimo već i pozitivne. Tu su glavni krivac skrivene pobude.

Musarsko učenje o skrivenim pobudama ilustrira koliko veliku pažnju moramo obratiti na finese našeg unutarnjeg života i koliki je Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

trud potreban da ih se očisti. "Ništa

svjesni čak i sitnih naznaka ugađan-

pobuda mi postupamo? Koliko su

ne zahtijeva bolje razumijevanje i

ja samom sebi, izrabljivanja, nam-

naši ideali i naša djela čisti? Što se

veći trud od izbjegavanja nečistih

jerne zaslijepljenosti, i ega koji će

ispriječilo na putu naše čiste po-

pobuda" piše Rabbi Luzzato. On

ostaviti

vezanosti sa dušom, drugima i s

zatim uspoređuje ideal dobrih djela

uglačanom zrcalu duše, vaše duše.

koja se čine radi njih samih s onima u koje se uvukla želja za pohvalom ili nagradom. Pa čak i kada nema želje za pohvalom, "ako se raduje zbog hvale koju prima, osoba može

zadobiti veće bolove nego što bi ih inače imala, kao što je to bilo sa kćeri rabina Hanine ben Teradjona (Avoda Zara 18a) koja je načula da neki muškarci komentiraju njen graciozni hod, govoreći: 'Kako li lijepo ova djevojka hoda', i istog se trenutka htjela, zbog te pohvale,

svoje

masne

otiske

na

Kakva je čistota na izgleda i na dodir?

Možemo

jedino

izvlačiti

analogije, poput uglačanog zrcala.

Talmud predlaže drugačiju predo-

džbu: dah male djece koja su zaokupljena učenjem u svom razredu.

Nevini i slatki glasići djece odražavaju onu čistotu za koju mi koji smo davno prestali biti djeca znamo i osjećamo da još uvijek postoji u nama. Tu osobinu moramo njegovati ako se želimo preobraziti.

pokazati još gracioznijom." On za-

Talmudska slika o dječjim glasići-

ključuje: "Čak i ako nečista pobuda

ma ima još jednu poantu. Ti nevini

ima tek neznatan udio, djelo koje u

glasići nisu samo slatki zbog svoje

sebi ima tu pobudu više nije u pot-

čistoće, oni su lijepak koji održava

punosti čisto."

ovaj svijet u postojanju. Ono što su

Ovo postavlja standarde naše čistote. Naravno, ne bismo smjeli činiti nešto štetno. Ali čak i dobre stvari koje nastojimo činiti podložne su nečistoti ako dopustimo da se u njih ušunjaju iskvarene pobude. Ovo je stupanj samosvijesti za koji nas učitelji musara bodre da postignemo.

Prosijte trinaest puta. Nastojte biti

učenjaci zapravo rekli bilo je da "svijet preživljava jedino zbog daha školske djece." Čuvši to, učenjak Rav Papa je rekao svom kolegi Abajeu: "A što je s mojim i tvojim dahom?" Abaje mu je odgovorio: "Dah u kojem ima grijeha nije poput onoga u kojem nema grijeha."

Na nama je da pogledamo unutar sebe i spoznamo razliku. Iz kojih

b-žanskim? Što možemo učiniti da postanemo čišći?

PRAKSA Potpuni sustav tahara i tuma koji nam je dan u Tori, više se ne prak-

ticira, pa stoga imamo slobodu potražiti suštinu te ideje i primijeniti je u svom vlastitom životu. Pozivam vas da to učinite razmišljajući što možete učiniti da uklonite prepreke za povezanost u svom životu.

Ima mnogo toga što može ukaljati našu čistotu, a mi ih svejedno odabiremo i svjesno sudjelujemo u njima, makar imaju negativne posljedice. Hrana, seksualne maštarije, piće, druge supstance, televizija,

internet, neki ljudi, i mnogo toga drugoga može imati onečišćujući utjecaj na naše živote i naše duše.

Vaša praksa je da prepoznate svako iskušenje koje dođe pred vas koje ima potencijal da bude onečišćujuće, i da odgovorite na njega tako što ćete povući svoju ruku natrag u svjesnom činu obuzdavanja samih sebe. Potom mudro birajte, tražeći ono što je čisto i sveto.

Postoji li kakva nečistota koja ometa

vaš vlastiti osjećaj povezanosti sa svojom svetom srži, svojom dušom? Što možete učiniti u vezi toga?

Ima li nečistote između vas i druge osobe koju možete očistiti? Što vas sprečava da to učinite?

Je li potrebno neko čišćenje da očisti vaš odnos s B-gom?

Kako možete biti čišći? ■

Godina 13 25Broj 18 Strana

Strana 25

Pet stoljeća nakon protjerivanja, Madrid otvara svoj prvi židovski muzej DIJASPORA:

Jerusalem Post, 11.2.2020.

povi-jesne veze zemlje s njezinom židovskom povijesti i zajednicom. Također je rekao da gradsko poglavarstvo neće osigurati nikakav fond za izgradnju muzeja, već će za to biti odgovorna Fondacija Hispanojudía.

Muzej želi obuhvatiti "3000 godina židovske povijesti i židovskog doprinosa Španjolskoj i svijetu."

U Španjolskoj je nekada bila jedna od najvećih židovskih zajednica na svijetu, u čijem je carstvu živjelo i napredovalo stotine tisuća Židova. Protjerivanje 1492. godine pred njih je stavilo izbor da ostave sve iza sebe i bježe ili da pređu na katoličanstvo, čime je okončan stoljetni procvat židovskog života.

Ova bogata i tragična povijest uskoro će biti predstavljena u novom židovskom muzeju u Madridu, koji treba biti otvoren za dvije godine.

Gradonačelnik Jose Luis Martínez-Almeida objavio je u petak da je gradsko poglavarstvo potpisalo sporazum sa zakladom Hispanojudía da će joj na 50 godina odobriti korištenje

Prema španjolskom dnevnom listu El Pais, projekt i konkretan vremenski okvir muzeja još nisu predstavljeni, ali Fondacija bi trebala razgovarati o tome s madridskim vlastima u narednim mjesecima. Izvještaj dodaje da je muzej namijenjen pokrivanju "3000 godina židovske povijesti i židovskih doprinosa Španjolskoj i svijetu." zgrade u centru grada za stvaranje židovskog muzeja.

Zgradu koja se prostire na više od 3.000 kvadratnih metara prethodno su bili zauzeli socijalni aktivisti koji su deložirani u studenom i poznata je kao "La ingobernable" (Neukrotiva).

U najavi, čiji je video podijeljen na njegovom Twitter računu, gradonačelnik je precizirao da smatraju važnim da se zgrada posveti u kulturološke svrhe i da ta odluka ima posebno značenje, jer „Madrid je jedina velika europska prijestolnica koja trenutno nema židovski muzej”, kao i uzimanje u obzir i

U posljednjih nekoliko desetljeća židovski je život u Španjolskoj doživio preporod. Prema Europskom židovskom kongresu u zemlji danas živi oko 45.000 Židova, većinom u Madridu (20.000) i Barceloni (15.000). ■

Predstavljena nova poštanska marka povodom 50. obljetnice BGU-a Jerusalem Post, 9.2.202.

Dizajner Zvika Roitman, koji je dizajnirao desetke poštanskih maraka, opisao je proces dizajniranja, od odabira narančasto-crvenkaste boje u pustinjskoj i sunčanoj atmosferi do ugrađenih simbola u markici vizualno impresivnim u predstavljanju istraživačkih interesa sveučilišta.

U čast 50. obljetnice osnutka Sveučilišta Ben Gurion u Negevu ovog mjeseca, filatelistička služba izdala je nominalnu poštansku marku od 5 NIS, prikazujući poruke napretka i tehnologije te lik Davida Ben-Guriona u njrgovom poznatom viđenju.

Dizajner Zvika Roitman, koji je dizajnirao desetke poštanskih maraka, opisao je proces dizajniranja, od odabira narančastocrvenkaste boje u pustinjskoj i sunčanoj atmosferi do ugrađenih simbola u markici vizualno impresivnim u predstavljanju istraživač-kih interesa sveučilišta.

Page 26 Strana 26

Također se vide i studenti koji studiraju na sveučilištu, središnja knjižnica, znanstveni i tehnološki simboli i DNK most koji povezuje sveučilište s parkom

visoke tehnologije Beersheba.

Službenu marku je predsjednik Reuben Rivlin predao profesoru Danielu Haimovichu, pred-

Divrej Tora

sjedniku Sveučilišta Ben-Gurion, na ceremoniji koja je održana prije službenog predstavljanja. ■

Godina 13

Broj 18