2-04 - Divrej Tora - Bešalah 5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 16

Zagreb, šabat 19. siječnja 2019. - 13. ševata 5779.

http://twitter.com/DivrejTora

divrejtora@gmail.com

Paraša Bešalah

B’’H

Šabat Bešalah Jeruzalem 16:20

17:40

Zagreb

16:23

17:25

Rijeka

16:31

17:33

Split

16:28

17:30

Dubrovnik 16:24

17:26

Vinkovci 16:13

17:15

Sarajevo 16:19

17:21

Doboj

16:18

17:20

B. Luka

16:21

17:23

Beograd 16:08

17:15

Novi Sad 16:09

17:17

Subotica 16:07

17:16

Zrenjanin 16:07

17:14

Niš

16:07

17:12

Beč

16:13

17:15

Frankfurt 16:37

17:39

Edison, NJ 16:41

17:51

Sommersione dell'esercito del faraone nel Mar Rosso, Andrea Previtali (1480 – 1528) Gallerie dell'Accademia, Venezia

(Šemot 13,17 - 17,16) Ubrzo nakon što je djeci Izraelovoj do-

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 22.1.2019.

pustio da napuste Egipat, faraon je jurnuo za njima kako bi ih prisilio na povratak, pa su se Izraelci našli u stupici između faraonove vojske i mora. B-g kaţe Mo-

Alot Hašahar

5:55

Najranije Talit

6:30

Nec Hahama

7:29

opet zatvara nad egipatskim progonite-

Najkasnije Š’ma

9:48

ljima.

Zman Tefila

10:35

Hacot

12:08

Minha Ketana

14:51

Plag Haminha

15:27

Šekia

16:47

Cet Ha-kohavim



17:29

Broj 16

šeu da digne svoj štap iznad vode; more se razdvaja i Izraelci prelaze, a onda se

Moše i Izraelci pjevaju B-gu pjesmu zahvalnicu.

U pustinji narod ţeđa i gladuje, i neprestano prigovara Mošeu i Aharonu.

B-g na čudesan način gorke vode Mare pretvara u slatke, a kasnije Moše udar-

cem po stijeni učini da iz nje voda poteče; učinio je i da mana pada s neba svakog jutra prije svitanja i da se prepelice pojavljuju u taboru Izraelaca svake večeri.

Izraelci dobivaju uputu da petkom skupljaju dvostruku količinu mane jer je na Šabat, dan kojeg je B-g proglasio danom počinka, neće biti. Neki nisu poslušali i krenuli su skupljati manu sedmog dana, ali nisu ništa našli.

Aharon je u ćupu sačuvao malu količinu mane kao svjedočanstvo budućim naraštajima.

U Refidimu narod napadaju Amalekiti. Porazile su ih Mošeove molitve i vojska s kojom je Jošua na njih krenuo. ■ Prevela Dolores Bettini

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ר״י״ ״ת״ו״ר״ה״ ״מ״כ״י״ן״״״ו״ע״ו״ר״ך״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

U spomen na Moska ben Josef Papu, z’’l, koji je preminuo 6. švata 5779. u Zagrebu Kohen – prva alija – 14 p’sukim –

status Levitskog tabora, i na njega

da njegovo srce učini “teškim” i “si-

13,17-14,8

se moţe otići nakon što se uroni u

gurnim”) sa sobom uzima straho-

“Kad Par‟o otpošalje Narod…”, B-g

mikve da se oslobodi “nečistoće

vitu vojnu silu i daje se u potjeru za

ih vodi okolnim putem da spriječi

koja dolazi od tijela“. (Onečišćenje

Narodom Izraela.

da među njima nastane panika i da

od mrtvog tijela ne moţe se ukloniti

se vrate u Egipat. Moše, odrţi obe-

bez napitka od para aduma – uz od-

ćanje koje su braća dala Josefu, te

ređenja ograničenja.) Osoba koja pa-

zajedno s Narodom iz Egipta uzima

zi na halahu prije nego li se uspne

i Josefove posmrtne ostatke.

na Brdo Hrama treba se konzultirati

Midraš nam kaţe da su Egipćani

s rabanim koji ga osobno poznaju.

“A B-g im ne dopusti da krenu Dereh Erec P’lištim. Doslovce, oni nisu krenuli izravnim putem prema teritoriju Filistinaca. Jedan komentator ukazuje na zanimljiv draš temeljen na igri riječi. B-g nije izveo Na-

Josefove kosti sakrili u Nilu, kako bi

rod iz Egipta na dereh erec, na nor-

spriječili Izraelce da napuste zemlju.

malan, prirodan način. Normalno,

Josefov se lijes čudesno u pravi čas

kruh dolazi iz tla; Izraelskom naro-

pojavio na površini, tako da ga Narod moţe uzeti sa sobom kada je odlazio. Učimo da je Josef zasluţio da bude prenesen u Erec Jisrael i da tamo bude sahranjen time što je organizirao pogreb svog oca. Moše je pak, dobio najveću počast – sam B-g se pobrinuo za Mošeov pogreb, kao nagradu za brigu koju je on pokazao

za

Josefove

posmrtne

ostatke.

Učimo da je Josef zasluţio da bude prenesen u Erec Jisrael i da tamo bude sahranjen time što je organizirao pogreb svog oca.

Moše je pak, dobio najveću počast – sam B-g se pobrinuo za Mošeov pogreb, kao nagradu za brigu koju je on pokazao za Josefove posmrtne ostatke.

taboru “, a zabranjena je samo na području Mikdaša. To učimo iz činjenice da je Moše uzeo Josefove kosti “sa sobom”. Ova halaha danas je vaţna u pogledu dozvole da se na Brdo Hrama popne na ona području na kojima nije stajao Hram i njegovo predvorje. Brdo Hrama – ono što je izvan područja Mikdaša – ima Strana 2

kruh

normalnim

šalje

odozgo.

okolnostima,

U

voda

dolazi odozgo; Izraelski narod B-g je snabdjevao vodom odozdo, iz čudesnog Vrela koje ih je pratilo na putovanju, Mirjam u čast. Time što nas nije izveo na prirodan način, izvan svake je sumnje da je uistinu B-g bio taj koji nas je izveo iz Egipta.

To je suštinski temelj judaizma. Ne samo da smo izišli iz Micrajima, već njega. Ne samo da nas je izveo, već

mrtvog tijela – a dakako i onoga tko tijelom – dopuštena u “Levitskom

B-g

da je B-g bio taj koji nas je izveo iz

Gemara nas uči da je prisutnost je onečišćen doticajem s mrtvim

du

je i narod bio toga potpuno svjestan.

B-g je Narodu osigurao pratnju u vidu stupa od oblaka danju i vatrenog stupa noću. B-g govori Mošeu o Svom planu da povede Narod na takav način da će Faraon krenuti u potjeru za njima u promašenoj nadi da će ih vratiti u Egipat. Kada je Faraon bio obaviješten (od strane doušnika koje je poslao da se pridruţe Izraelcima) o tome gdje se Narod nalazi, on (uz B-ţju pomoć

Levi – druga alija – 6 p’sukim – 14,9-14 Moćna egipatska vojska daje se u potjeru za Narodom. Kada ih Narod vidi kako dolaze, to ga uţasno preplaši jer nije imao kamo pobjeći.

Jadaju se Mošeu da bi im bilo bolje da su pomrli u Egiptu. Moše umiruje Narod, ohrabruje ih da se ne plaše, obećava im da će se B-g boriti u Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

njihovo ime, te im kaţe da će Egipat

Koja je bila svrha snaţnog vjetra

uskoro propasti.

koji je puhao čitave noći? Nije li B-g mogao razdijeliti more tako da puc-

Moţe se pretpostaviti da je ovo što

ne prstima? Odgovor glasi: Narav-

se događa razjašnjenje u vezi toga

no da jest. No, noćna priprema za

tko je izveo Izraelski narod iz Egipta. Faraon je zapravo mislio da je on pustio Narod da ode – da ga je potjerao iz Egipta. To čak tako i izgleda na početku ovotjedne sedre. B-g je uredio da Faraon pohita za njima.

Tada su mu zbivanja – a i nama ta-

čuda koja su uslijedila po danu sluodlučan čin. Pokrenite se! Ima još

ţila su u nekoliko svrha. Egipćane je

jedan primjer kasnije u Tori, kad su

to uljuljkalo u laţan osjećaj sigur-

se Moše i Aharon bez odgađanja

nosti jer se događalo nešto što su

bacili u akciju da zaustave pomor

mogli objasniti. Oni nisu ţeljeli

koji je počeo desetkovati Narod.

prihvatiti da B-g Izraela vrši čudesa

kođer – pojasnila da je B-g, i jedino

B-g kaţe Mošeu da podigne svoju

B-g, Onaj koji nas je izveo iz Egipta.

ruku nad morem i da ga rascijepi,

Š’liši – treća alija – 11 p’sukim – 14,15-25 B-g “pita” Mošea zašto Narod viče; neka samo nastave ići dalje.

tako da će Narod moći proći kroz njega suhom zemljom. B-g obavještava Mošea da će ponovo otvrdnuti srca Egipćana tako da oni nastave svoju potjeru. Egipćani će na kraju

Naši nas učenjaci podučavaju da

spoznati B-ţju moć. Anđeo čuvar

postoje trenuci koji nas potiču na

(stup od oblaka) koji je išao pred

molitvu, a postoje i oni koji nalaţu

Narodom sada se premjestio izme-

da se nešto poduzme. Ponekad se

đu Ţidova i egipatske vojske koja ih

moramo koristiti dugim molitvama

je progonila, sprečavajući na taj na-

i molbama; pokatkad kratka moli-

čin da dođu u kontakt.

tva ne samo da je dovoljna, već bi previše riječi bilo i kontraproduktivno. B-g kaţe: ma tic’ak Eilai, zašto Mene pozivaš? Ma se piše mem-hei.

Mem predstavlja 40 dana i 40 noći koje je Moše proveo moleći se za Narod nakon grijeha sa Zlatnim teletom. Mem predstavlja dugu molitvu. Hei simbolizira jednostavnu ali riječitu molitvu od pet riječi za ozdravljenje Mirjam od cora’at koju

za Svoj narod. Bez ikakve sumnje, njihovi su vračevi objasnili pustinjske vjetrove i čime oni mogu rezultirati. Itd. Među Ţidovima, uvijek ima i onih pojedinaca koji ne ţele priznati da B-g ima silnu moć. Oni će uvijek pronalaziti svoje “opravdanje“ u prirodnim elementima čuda. A moţda nam, i to je najvaţnije, ovaj vjetar (i slični elementi vezani uz druga čuda) omogućuju da se lakše poveţemo i više cijenimo sama čuda. Pucnuti prstima donosi rezultate suviše brzo da

Moše podiţe ruku iznad mora i B-g

bismo uspjeli porazmisliti o tome

učini da snaţan istočni vjetar puše

što s događa. Jedna noć za razma-

čitave noć, i razdvoji vodu. Izraelski

tranje o tome što se dešava, još je

narod ulazi u more po suhoj zemlji,

više osnaţila poštovanje Djece Izra-

između vodenih zidova. Egipat od-

elove prema onome što se događa-

vaţno kreće za njima. Oholo pona-

lo, što se događa i što će se doga-

šanje Egipćana odjednom se pretvo-

đati.

ri u strah i paniku kada im borna kola ostanu bez kotača i zaglibe u morskom dnu. (Tu nailazimo na

R’vi’i – četvrta alija – 32 p’sukim – 14,26-15,26

oštru suprotnost u odnosu na pot-

Moše sada dobija uputu od B-ga da

puno suhu zemlju kojom kroče Izra-

još jednom podigne svoju ruku nad

elci.) Egipat konačno (i prekasno)

morem tako da se vode mogu vrati-

A ponekad, nisu primjerene ni kra-

priznaje B-ga, ne samo u ovom tre-

ti. On čini tako i Egipćani se utope.

tka niti duga molitva. Ovaj trenutak

nutku, već i za sve ono ranije, kao

Narod je, međutim, uspio proći

Izlaska, nalagao je da se poduzme

Onoga koji se borio za Izrael u

kroz more i sada je ushićen svojim

Egiptu.

spasenjem. Oni zadobijaju istinsku

je dobila kao kaznu zbog toga što je o Mošeu govorila bez poštovanja.

Godina 12 3 Broj 16 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

vjeru i pouzdanje u B-ga i Mošea,

Hamiši – peta alija – 11 p’sukim –

Njegovog slugu. (Rambam kaţe da

15,27-16,10

je potpuna, čvrsta i trajna vjera u

Narod potom putuje do Eilima. a od

B-ga bila zadobivena na Sinaju. Na

tamo u Midbar Cin, na putu prema

ovom mjestu moramo reći da je ov-

Sinaju. Ovaj put, oni se ţale da im

dje zadobivena vjera bila velika, no još uvijek ne i trajna.) Sada slijedi

Komentatori naglašavaju glagolsko

Pjesma o moru.

vrijeme koje se koristi na početku

Vama za informaciju… Pjesma o moru napisana je na za Toru jedinstven način. Stupci u kojima je zapisana širi su od ostalih stupaca u Sefer Tori. Pet je redaka običnog

Pjesme: Tada će Moše i Djeca Izraelova pjevati… Ovo se uzima kao jedna od nekoliko aluzija na koncept

t’hi’at hameitim,

uskrsnuće

mrtvih, kojeg nalazimo u Tori.

manjka hrane. B-g govori Mošeu o mani kojom će On uskoro snabdijevati Narod. Moše kaţe Narodu da će uskoro vidjeti kako B-g čuje i uslišava njihove prigovore. Mana nije samo hrana koja će hraniti narod tijekom njihovog putovanja, ona je i ključni ispit vjere koju ljudi trebaju

teksta na vrhu stupca, iza čega

Pisano je u Sefer Hahareidim da

imati u B-ga. Mana je trebala padati

slijedi prazan red. Stupac započinje

“onaj koji kaţe Pjesmu o moru

svakodnevno, osim na šabat, i nije je

s riječju haba’im u svim sifrei Tora

naglas i s radošću, on je kao da je

bilo dopušteno sačuvati preko noći

(tradicijama pisanja). To je jedan od

sam bio izašao iz Egipta u tom

(osim onoga što padne u petak).

samo 5 stupaca koji ne započinju s

trenutku – i njegovi će grijesi biti

Ovo je pomoglo neprestanom jača-

vav (tako je u najvećem broju Tora,

oprošteni.”

o

nju naše vjere u B-ga - ta potreba da

no ima nekih koje nisu vav-Tore). Za

moru, B-g je Narodu razdvojio

se “pouzdaje” u Njega svakog poje-

prazna polja se kaţe da skrivaju

more i oprostio im njihove grijehe.

dinog dana.

Narod nastavlja svoje putovanje i tri

Šiši – šesta alija – 26 p’sukim –

dana ne uspijeva pronaći vodu. Ka-

16,11-36

da je ipak nađu, gorko (ovo je na-

Nastavlja se opis mane … uvečer se

mjerna igra riječima) se ţale što je

čudesno pojavljuju prepelice. Slje-

ne mogu piti. B-g uputi Mošea da

dećeg jutra se – zaštićena slojem ro-

izvede čudo čime voda postaje slatka.

se ispod i iznad nje – pojavljuje ma-

Osim doslovnog značenja teksta,

na. Narod je time fasciniran, pa ka-

ova se epizoda smatra aluzijom na

da upitaju Mošea on im objasni sva

primat koji Tora ima u ţivotu Ţido-

pravila i procedure koje je B-g

va. I Tora i voda su odrţavatelji ţi-

postavio.

vota – duhovnog i fizičkog. Na isti

Unatoč tome što im je bilo rečeno da

način, “tri dana bez vode” dovelo je

mana neće padati na šabat, bilo je

do našeg čitanja Tore u ponedjeljak

nekih koji su izišli traţiti manu. B-g

i četvrtak, tako da u našem lutanju

“uzme na znanje” ovaj iskaz po-

po duhovnoj pustinji ţivota, neće-

manjkanja vjere.

duboke tajne Znanja Tore.

Tada će Moše i Djeca Izraelova pjevati… se uzima kao jedna od nekoliko aluzija na koncept t’hi’at hametim, uskrsnuće mrtvih, kojeg nalazimo u Tori Ono što čini Pjesmu o moru toliko posebnom je da je ona izravno citiranje Izraelskog naroda koje je B-g od riječi do riječi stavio u Svoju Toru. Drugim riječima, ostali dio Tore napisao je B-g; mi smo napisali ovaj dio. To je nadahnuti odlomak koji je postao sastavni dio naše svakodnevne molitve.

Strana 4

Zaslugom

Pjesme

mo hoditi 3 dana bez duhovne vode. To je samo jedna od “svrha” dobro poznate analogije između Tore i vode.

■

U uputu o mani uključena je i zapovijed da se ne “napušta svoje mjesto na sedmi dan (kako bi se sakupljala mana)”. Ona nije bila samo pravilo Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

za taj naraštaj; ona je jedna od 613 micvi – micva o t’hum šabat.

S gledišta micve Čovjek neće napustiti svoje mjesto na sedmi dan. Učenjaci se ne slaţu oko toga da li je ovaj pasuk zapovijed u vezi šabatnih granica, ili je on potaknuo učenjake da ograniče naše “putovanje” na šabat. Rambam tvrdi da je t’hum šabat biblijska zapovijed. Rambam smatra da Tora zabranjuje da se hoda više od 19 km (24.000 amot) od vlastitog “šabatnog mjesta”. Ovo se podudara s duljinom i širinom Izraelskog tabora u pustinji. Budući da je to kontekst zapovijedi o kojoj se govori, Rambam daje da je ograničenje koje Tora postavlja 19 km.

grada. Zakoni o t’humu i povezano pitanje o eruvu vrlo su sloţeni. Njihove pojedinosti područje su struč-

Posljednjih devet p’sukim (koji su i

njaka za halahu. Mi se moramo ru-

čitanje Tore na Purim ujutro) govo-

kovoditi prema njihovom savjetu u

re o napadu Amaleka na tek nastali

tim pitanjima. S druge strane, ideja

narod Izraela. Ovo je arhetipska bit-

koja se nalazi u pozadini toga treba

ka protiv onih koji gledaju kako da

nam svakako biti dostiţna. Šest da-

nas unište. Ta se bitka ponavlja – u

na radnog tjedna okarakterizirano je

različitim oblicima – uzduţ i popri-

kao “biti u pokretu”. Šabat je dan

jeko Ţidovske povijesti.

odmora. Ne samo da se klonimo

Međutim, učenjaci su uvelike skra-

različitih vrsta kreativnih aktivnosti,

tili t’hum, na 2.000 amot, da ga prila-

već

gode levitskim gradovima (kraj

pokazujemo da je B-g Gospodar.

knjige BaMidbar), gdje se izričito spominje 2.000 amot kao područje koje pripada gradu. Ramban smatra da je cijeli ovaj koncept ograničavanja razdaljine koju netko moţe prehodati na šabat rabinskog porijekla – potaknut Torom, ali zakon su donijeli rabini. Bilo kako bilo, svi se

čitavim

svojim

ponašanjem

Epizoda s manom je kontekst u kojem je šabat po prvi puta predstavljen Izraelskom narodu. Primjerak mane bio je pohranjen za spomen budućim naraštajima.

Haftara – 52 p’sukim – Šo’f’tim 4,45,31 U vrijeme Sudaca Bnei Jisrael su bili okrutno ugnjetavani. Kad su izbavljeni od ugnjetavanja, Devora je pjevala pjesmu hvale i zahvalnosti B-gu, po svojoj prirodi pjesmu sličnu pjesmi Mošea i Bnei Jisrael u ovoj parši. Isto tako, vjera naroda u

Š’vi’i – sedma alija – 16 p’sukim –

B-ga imala je slične uspone i padove

17,1-16

onima koje nalazimo u sedri.

slaţu da nam je zabranjeno hodati

Narod putuje do Refidima, te se još

više od 2.000 amot izvan našeg “mje-

jednom ţali da nema vode. (Sam

sta” na šabat. “Mjesto” se definira

prigovor nije ono što “ljuti“ B-ga,

kao ono gdje se osoba zatekne na

ako si ţedan, ţedan si. Manjak vjere

početku šabata. Ukoliko je to neko

i sumnja u vrijednost Izlaska je ono

mjesto ili grad, tada se to čitavo

što baca negativno svjetlo na Na-

naseljeno područje, bez obzira na

rod.) Kao odgovor, B-g kaţe Mošeu

njegovu veličinu, smatra za vlastita

da okupi starješine i Narod te pred

“četiri lakta” te osobe, a 2.000 amot

njima udari stijenu svojim čudo-

ograničenje počinje izvan granica

tvornim štapom. To će rezultirati

Godina 12 5 Broj 16 Strana

vodom za Narod.

Devora je bila instrument kojim je u narodu obnovljena visoka razina vjere u B-ga, i kojim je narod bio poveden do velikih pobjeda. Format Devorine pjesme jednak je formatu Pjesme na moru. U nekim je tradicijama ova haftara kraća. Rabbi Jacobs ističe neke izuzetne sličnosti u frazeologiji između sedre i haftare. ■

Strana 5

Rav Kook: Rabbi Jack Abramowitz:

Unutarnja dobrote Tarjag - 613crta zapovijedi 24. Ostani gdje jesi: Zabrana putovanja izvan propisane granice na Šabes Neka nitko ne izađe sa svog mjesta u sedmi dan (Izlazak 16,29) Granice šabesa nazivaju se "tehum šabes" (ili kraće "tehum") i prostiru se 2.000 lakata uokolo grada u svakom smjeru. (Lakat je oko 45 cm.) Talmud u Eruvin (51a) izvodi mjeru tehuma iz 2.000 lakata širine granica oko levitskih gradova u Brojevima 35,5 pomoću gezera šava (istovjetne riječi u dvije teme).

Zapravo, postoje različita mišljenja u vezi toga je li ograničenje od 2.000 lakata izvorno biblijsko ograničenje.

Moguće je da Tora dopušta da se prođe do tri parsanga van granica grada na šabes i da je granica od 2.000 lakata rabinski ukaz. (Parsang je oko 5 i pol kilometara.)

Tehum počinje kod posljednje zgrade u gradu, i veličina grada ne utječe na njega. (Grad je ili opasan zidinama, ili zgrade međusobno nisu udaljene više od 32 metra.) Ako ţivite u New Yorku, moţete slobodno prošetati od Battery Parka do Harlema. Čovjek moţe produţiti svoj osobni tehum u jednom smjeru pomoću neke vrste eruva. (Eruv nije samo uţe oko vašeg grada, postoje različite vrste za različite svrhe, i postavljaju se na različite načine. Nošenje u zajedničkom području uređeno je pravilima eruvei haceros. Kada šabes padne nakon jom tova, za šabes se pripremamo na bazi eruv tavšilina. Ovdje pak govorimo o eruvei tehumin.) Kada netko načini eruv tehumin u jednom smjeru, on gubi podjednaku udaljenost od duljine koju mu je dopušteno prijeći u suprotnom smjeru. Na primjer, ako načini svoj

eruv 1.500 lakata prema istoku, on tada moţe otići 3.500 lakata od gradskih granica na istok, ali samo 500 lakata prema zapadu. Drugim riječima, eruv moţe pomaknuti tehum, ali ga ne moţe povećati.

Razlog za tu micvu je da nas podsjeti da je B-g cijeli svijet stvorio ni iz čega. Postoji zanimljiv događaj koji se iznosi u Talmudu u vezi načela tehuma. Zbog posebno traumatičnog doţivljaja, R. Eliša b. Abuja je izgubio svoju vjeru i postao heretik poznat kao Aher ("onaj drugi").

Talmud nam u Hagiga (15a) govori da je jednog šabesa, rabi Meir, hodao i razgovarao s Aherom, svojim bivšim učiteljem koji je jahao na konju. Kad su stigli do određene točke, Aher je rekao Rabi Meiru da se vrati, jer su došli do granice tehum šabesa. (Vrijedno je spomenuti da, mada je zastranio, Aher nije ţelio da Rabi Meir prekrši ovu vaţnu halahu.) Rabi Meir je rekao Aheru da bi se i on trebao vratiti, tako da se vrati B-gu,! (Naţalost, Aher ■ pokaje bio uvjeren da je otišao predaleko, i da njegovo janje neće biti prihvaćeno.) Ipak, rabi Meir je uspio izvući pouku o tešuvi (pokajanju) iz šabatnih granica.

Ova se zabrana odnosi i na muškarce i na ţene, u sva vremena i na svim mjestima. Ona je 321. od 365 negativnih micvi u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 7. od 194 negativnih micvi koje se danas mogu vršiti kao što je navedeno u Sefer HaMicvos HaKacar Chofetz Chaima (koje iz tjedna u tjedan moţete učiti u Divrej Tori, op.ur.). Ramban (Nahmanides), međutim, smatra kako je zakon tehuma po svom podrijetlu rabinski te ga ne ubraja u 613 micvos. O njemu se raspravlja u talmudskim traktatima Šabos i Eruvin, osobito u Eruvin 17, 35-36, 51 i 58-59. Kodificiran je u Šulhan Aruhu u Orah hajim 396-416. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 158.

Negativna je zapovijed ne odstupati od riječi velikog bet dina (vrhovnog vjerskog suda)

jer Pismo kaže, nećeš odstupati od onoga, što ti kaţu, ni nadesno ni nalijevo (Dvarim 17,11). Ovime je obuhvaćeno i [pravilo da se pazi] sve što smo primili od učenjaka, blagoslovljeno bilo sjećanje na njih, prema Talmudu kojega imamo. Tko god vjeruje u Mošea našeg učitelja (mir neka bude s njime) i njegovu Toru, dužan je svoje držanje vjere temeljiti na njihovoj riječi i oslanjati se na njih. Ovo se podjednako odnosi na stvari koje su oni usmeno primili, koje sačinjavaju Strana 6

Usmenu Toru, kao i na stvari koje oni izveli putem jednog od pravila po kojima se tumači Tora, i ono koje su oni ustanovili kako bi načinili “ograde” da zaštite Toru.

Svaka od njih obuhvaćena je gore navedenim pravilom. A ovako je zapisano u Sefer Hahinuhu: Što se tiče obaveze, na nama je da se držimo riječi naših učenjaka iz davnina, naših velikih autoriteta u mudrosti Tore, kao i naših sudaca u našem naraštaju.

Ovo je na snazi na svakom mjestu, u svako doba, i za muškarca i za ţenu. Ukoliko to netko prekrši i načini “otvor u ogradi,” u bilo kojoj od svih stvari koje su nas učenjaci podučili u tumačenju Tore, on krši tu zabranu. ■ Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Što ako?

Na početku paraše Bešalah nam je rečeno kako je Hašem, kada je izvodio narod iz Egipta, odbacio pravac preko teritorija Filistejaca i odabrao trasu kroz pustinju. No, što bi se dogodilo da je odabrao put preko područja Filistejaca?

 Da li se objava ne bi dogodila na gori Sinaj? Ali, nije li Hašem već rekao Mošeu da će narod, nakon što izađe iz Egipta, služiti Mu u pustinji, na Horevu? Ako ne tamo na kojem bi drugom mjestu bila dana Tora? Kako bi se iskustvo objave razlikovalo, da se to, primjerice, dogodilo u Izraelu?  Da se Egipćani ne bi utopili u Jam Sufu? Koliko bi povijest biti drugačija da se tako desilo? Da je Hašem uništio njihovu vojsku na drugačiji način, ili da je moţda jednostavno spriječio njihovu potjeru? Je li bilo nužno da narod svjedoči smrti svojih bivših gospodara kako bi uistinu bio slobodan ili bi Izlazak bio dovoljan?

providnosti, ili da im On osigurava

ci nisu vodili nadnaravan

prehranu.

ţivot, već tipičan nomadski

 Na što svako od tih gledišta ukazuje u vezi toga koje su bile najhitnije potrebe naroda kada je izašao iz ropstva i na koji se način Hašem nosio s tim? Je li važnije naciji u povojima dati duhovni i moralni kompas ili im prvo zadovoljiti njihove fizičke potrebe?  Oni koji zauzimaju stajalište da se izrazi odnose na B-žanske zapovijedi imaju različite poglede na to koje je zakone Hašem prenio. Među onima koje oni predlažu su: šabat, poštivanje roditelja, građansko pravo, zabranjeni seksualni odnosi i obred crvene junice. Koja bi se tekstualna i / ili idejna motivacija mogla nalaziti iza svakog od prijedloga?

Pustinja: Čisto natprirodno postojanje?

Paraša Bešalah opisuje nekoliko čudesa iz vremena boravka u pustinji, uključujući snabdjevanje vodom, nebesku manu i ‫ ְׂשלָו‬. Jesu li takva čuda bila pravilo ili iznimka?

Fizička ili duhovna pomoć?

Kada tekst opisuje događaje koji su se dogodili u Mari, prvom mjestu na kojem se narod zaustavio u pustinji, kaže: "‫״ּומ ְׂשפָ ט‬ ִ ‫״שם ״לוו ״חוק‬ ָ ‫" ָשם‬.

Različiti komentatori smatraju da se ovo odnosi na to da Hašem poučava narod o nekim zakonima Tore, ili Njegovo prenošenje načela B-žanske

Godina 12 7 Broj 16 Strana

 Koje dokaze možete dati kao potporu mišljenju da Izraela-

način života u pustinji, koji je s vremena na vrijeme bio dopunjen ponekim čudom?

 Jesu li čuda postignuta potpuno nadnaravnim metodama ili korištenjem zakona prirode?

Uništenje Amaleka Što je to bilo toliko strašno u napadu Amaleka da je dovelo do zapovijedi da se ta nacija potpuno uništi? Za nekoliko različitih pristupa porazmislite o sljedećem:

 Kako treba reagirati na terorizam? Ako neki narod s terorističkim načinom razmišljanja i pomanjkanjem etičkih normi napadne nekoga, koliko ekstremno je nužno ili prikladno uzvratiti? Što ako će nedužni nastradati kao kolateralne žrtve?  Ako smatrate da je neka druga zemlja egzistencijalna prijetnja vašem opstanku, je li opravdano pokrenuti preventivni napad kako biste spriječili da budete uništeni?

Kako možete precizno utvrditi kada se pojavi takva prijetnja?  Koliko je iznimna zapovijed da se uništi Amaleka? Na koji način Hašem uobičajeno postupa s neprijateljima Izraela u ostatku Tanaha? ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Nes i nisajon

djeluje kao znak. Slijedeća riječ s

šijev pristupu. Chavel kaţe da se

oba značenja u hebrejskom je ot ‫אות‬

Rambanovo mišljenje zasniva na

Čak i u biblijskom hebrejskom, ot

drugačijem

U petom poglavlju Pirkei Avot

znači i "znak" i "čudo" (uz rasprave

riječi ‫נסות‬. Ali ja mislim da iz gore

imamo niz miišnajot koje razmatraju

među lingvistima koje je od tih

navedenih mišnajot moţemo vidjeti

skupove od deset:

značenja nastalo prvo.)

veći problem. Za one koji kaţu da

‫עשרה״נסיונות״נתנסה״אברהם״אבינו‬

Prema Kleinu i drugima, nes se

‫עשרה״ניסים״נעשו״לאבותינו״במצריים‬

odnosi na korijen - ‫ נשא‬što znači

‫עשרה״נסיונות״ניסו״אבותינו״את״המקום״במדבר‬

"podići". To ima smisla za rana značenja zastave i jarbola za zastavu.

‫עשרה״ניסים״נעשו״בבית״המקדש‬

"Avraham, naš praotac, bio je isku-

Što se tiče nisajona - on proizlazi iz

šan s deset kušnji ... Deset je čuda

korijena ‫נסה‬, što znači "iskušati, is-

bilo izvedeno za naše pretke u Egi-

probati, pokušati" (u biblijskom he-

ptu ... S deset kušnji su naši preci

brejskom suđenje je poznato kao

kušali B-ga u pustinji ... Deset je ču-

masa ‫מסה‬.) Neki učenjaci ne pove-

da bilo izvedeno za naše pretke u

zuju ‫ נסה‬i nes (čiji korijen je ‫ )נסס‬ali

Hramu"

meni je Steinbergovo objašnjenje

Postoji li veza između nes - ‫נס‬ čuda i nisajon - ‫ ״נסיון‬ispita ili kušnje?

kog predmeta ispitujemo tako da ga podignemo, a i snaga čovjeka se mjeri time koliko moţe podići, no-

Razmotrimo najprije nes. U Tanahu, ta riječ označava zastavu ili jarbol za zastavu. Postoje neke rasprave o tome je li ono ikada biblijski

intrigantno. On piše da teţinu ne-

značilo

"čudo".

Amos

Chacham u Daat Mikra na Šmot 17,16 kaţe da ono nikad nije imalo to značenje (unatoč Onkelosu i nizu midrašim na

taj

redak.)

Even

Shoshan u svojoj Konkordanciji daje da Bamidbar 26,10 i Jišajahu 11,10 znače mofet

– ‫ מופת‬što se obično

prevodi kao "čudo".

gledanju

na

korijen

‫ נסה‬znači "učiniti velikim" ili "podi-

ći" - kako oni objašnjavaju nisjonot B-ga od strane Bnei Jisraela? Njihove prituţbe svakako nisu imale za cilj da B-ga učine većim, nego da Ga iskušaju.

Međutim, Jastrow nam ukazuje na ■ zanimljiv redak koji bi nam mogao

pomoći da bolje shvatimo ovaj problem. On ‫ נסה‬definira kao "postaviti znak, traţiti iskušenje" i upućuje nas na Jišajahu 7,11, gdje B-g traţi Ahaza da ga iskuša: ‫״‬,‫״שָאלָה‬ ְׂ ‫ ״מֵ ִעם ״השם ״אֱ ֹלהֶ יָך; ״הַ ְׂעמֵ ק‬,‫לְׂ ָך ״אוֹת‬-‫ְׂשַאל‬ .‫אוֹ״הַ גְׂ בֵ הַ ״לְׂ ָמ ְׂעלָה‬

siti. Iz ovoga je on razvio smisao

"Zatraţi znak (ot) od Vječnoga, B-ga

općenitog ispitivanja.

svoga, od bilo čega od Šeola dolje

Zbog sličnosti riječi, postoji niz pokušaja da se zamijeni značenje "ispit" sa "jarbol" ili "zastava". Na primjer, u Berešit 22,1 i Šmot 20,17 se kaţe da je B-g minase ‫ מנסה‬Avraham i Bnei Jisrael, svakoga za sebe.

do neba gore."

Ahaz odgovara (7,12): .‫השם‬-‫״אֶ ת‬,‫אֲ נַסֶ ה‬-‫אֶ ְׂשַאל״וְׂ ֹלא‬-‫ֹלא‬

"Neću traţiti, i ne ću iskušavati Vječnoga".

Na oba mjesta Raši, na temelju mi-

Dakle Ahaz je shvatio da je tra-

drašima, kaţe da glagol ‫ נסה‬znači

ţenje znaka – nes-a - ispit - nisajon.

"učiniti velikim". U svom komen-

(Pogledajte Daat Mikra za daljnje

taru na Šmot Ramban odbacuje Ra-

objašnjenje onoga što je motiviralo Ahaza.) No, moţda se to razumije-

Međutim, čak i uz ova tri retka,

vanje moţe primijeniti i na Avra-

veza sa zastavom je jasna. I mislim

hama i Bnei Jisrael - kada ih je B-g

da moţemo vidjeti razvoj nes-a od

kušao, on je traţio znak.

zastave do čuda gledajući na tu riječi kao na "znak". To nisu samo čuda tek zbog čuda samih - ona pokušavaju Strana 8

nešto

pokazati,

da

Dakle, na neki način, svojim odgovorom - osobito Avrahamovim u akeda - oni su učinili nisim!

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Nes i nisajon

hameš

). On kaţe da više o tome raspravlja u - ‫ מערכי ״לשון ״עבר‬Maarchei Lashon

Hebrejska riječ za broj pet je - ‫חמש‬

Avar 127, 28 - koji je objavljen 1884.

hameš. Drugi skup riječi koje izgleda

On tvrdi da se izvorno sufiks ‫( ה‬a)

da imaju isti korijen su hamuš - ‫חמוש‬ naoruţani

i

tahmošet

koristio i za muške i ţenske brojeve.

- ‫תחמושת‬

On daje primjere iz Melahim I 7,30,

municija. Postoji li između njih

Jehezkel 7,2 i Jirmijahu 36,23. U

povezanost?

trenutku

Najraniji izvor koji bi mogao dati

kada

su

počeli

vršiti

razlikovanje između spolova za

odgovor je Šmot 13,18 - ‫וַ חֲ מֺ ִשים ״עָ לּו״‬

Steinberg u svojem Milon HaTa-

‫״מ ְׂצ ָריִם‬ ִ ‫ ״מֵ אֶ ֶרץ‬,‫י ְִׂש ָראֵ ל‬-‫בְׂ נֵי‬. "Bnei Jisrael po-

brojeve, ispustili su zadnji slog u

nach, kaţe da ‫ חמש‬na arapskom

đoše gore, hamušim, iz zemlje egipa-

ţenskom obliku. On kaţe da se

znači "skupljanje i veza", a to je

tske." Većina prevoditelja i komen-

sličan razvoj dogodio s muškim

izvor broja hameš, koji znači "stisnuti

tara hamušim ovdje tumače u znače-

riječju "ti" - ‫ אתה‬ata i ţenskim ‫ את‬at.

(u šaku) pet prstiju". On daje pri-

nju "naoruţani". (Postoje neke iz-

mjere iz drugih jezika gdje ista riječ

nimke. Septuaginta prevodi hamu-

označava ruku i pet, npr. piast' i

šim kao "peti naraštaj", unatoč tome

piat' u ruskom jeziku. On zbog toga

a) Suha mjera za obujam nalazi se

što se hamušim u Jehošua 1,14 pre-

objašnjava značenje hamuš kao na-

u Tehilim 80,6, i Jišajahu 40,12.

vodi kao "naoruţan". Očito, ovaj

oruţani, jer vojnici su okupljeni i

Klein tvrdi da je to vjerojatno

neobični prijevod nastao je zbog

skupljeni zajedno. (Nešto slično

trećina efe.

poteškoća da se rastumači porijeklo naoruţanja. A što se tiče midraša kojeg navodi Raši, da je samo jedna petina Bnei Jisrael napustila Egipat, prikladno je citirati odgovor Ibn Ezre: "Već nam isuviše problema stvara objašnjavanje arapskim učenjacima kako je 55 muškaraca moglo imati 600.000 muških potomaka u dobi od 20 do 210 godina - a još ih je i više kad se pribroje ţene i djeca!")

smo vidjeli u našem objašnjenju veze između lehem i milhama.)

Pomislio sam da moţda postoji sličan razvoj u engleskom, između

u Tori da opiše egipatske oficire, i dan danas se koristi u Izraelskoj

došlo do iste vrste razvoja smislu

vojsci. Ima i onih koji tvrde da riječ

kao u hebrejskom.

nije povezana s brojem tri (Onkelos,

šaloš

Raši na Šmot 14,7), a Daat Mikra

bi mogla postojati. U svojoj bilješci

šloša. Svi brojevi od tri do deset

za ‫חמוש‬, on piše:

slijede ovaj obrazac, gdje muški broj

krila. Stoga je vezano i uz arapski

završava sa‫( ה״‬a), a ţenski ne. Ovo je iznimka od opće tendencije - kod većine imenica, glagola i pridjeva ţenske završavaju sa ‫( ה‬a), a ne muški. O čemu se ovdje radi?

hamis (= vojska, točnije 'vojska po-

Za sada, jedino objašnjenje koje

dijeljena u pet dijelova ") od hams (=

sam uspio naći je u Steinbergovom

pet.)

Milon HaTanachu (u unosu za ‫ארבע‬

Godina 12 9 Broj 16 Strana

kom) ili tri ţice.

europskog korijena, čini se da nije

‫ שלוש‬šaloš, a muški je oblik ‫שלושה‬

prethodnicu, glavninu, zaleđe i dva

stranice (poput trokuta na engles-

c) Oficir u vojsci, najprije korišten

dva značenja ‫ ?חמש‬Klein smatra da

na podjelu vojske u pet dijelova:

b) Muzički instrument, spomenut u Šmuel I, 18,6. On je imo ili tri

ţja), no mada dolaze iz istog indo-

Ţenski oblik za tri u hebrejskom je

povezana s ‫ =) חמשה‬pet), a odnosi se

riječ ima tri značenja:

arm (ruke, ekstremiteta) i arm (oru-

Dakle, postoji li veza između ova

Neizvjesnog podrijetla. Moguće je

Derivat od šaloš je šališ ‫שליש‬. Ova

spominje da se šališim u ugaritskom odnosi na vojnike koji su bili obučeni da ispaljuju strijele iz kola u pokretu. Međutim, postoje i dvije druge teorije koje ne povezuju šališ sa šaloš. Jedna tvrdi da je šališ bio treći u zapovijednom lancu, a druga teorija tvrdi da su se u svakim kolima nalazila tri vojnika.

Još jedna izvedenica od šaloš je šilšom - ‫ שלשום‬prekjučer. Klein kaţe da to doslovno znači "prije tri dana". ■ Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Duži, kraći put

Na kraju svoje nove knjige, Tribe of

mo-ţda krenuli krivim putem. Ako

faraonovo srce“ (Izlazak 14,4), na-

Mentors, Timothy Ferris citira slje-

ima-mo sreće, pronalazimo drugi

vodeći ga na to da pođe za Izrael-

deću poemu Portie Nelsona. Ta se

put.

cima sa vojskom i šest stotina bojnih

poema naziva 'Autobiografija u pet kratkih poglavlja':

Stoga na početku ovotjedne parše čitamo:

kola. To je toliko obeshrabrilo Izraelce da su počeli plakati, "Zar nije bilo grobova u Egiptu", reknu Moj-

1. poglavlje: Hodam ulicom. Na

Kad je faraon dopustio da na-

nogostupu je duboka rupa. Upadam

rod ode, B-g ih nije poveo kroz

u nju. Ja sam izgubljen… Ja sam

zemlju Filistejaca, iako je onu-

bespomoćan. To nije moja krivica.

da bilo najbliţe. B-g je, naime,

Pronalaţenje izlaza traje cijelu

rekao: "Mogao bi se narod pre-

vječnost.

domisliti i vratiti u Egipat kad

sluţiti nego u pustinji poginuti.“

2. poglavlje: Hodam istom ulicom.

vidi ratovanje. Stoga B-g pove-

(Izlazak 14,11-12) Zašto je B-g naveo

Na nogostupu je duboka rupa.

de narod zaobilaznim putem,

faraona da goni Izraelce ako nije

Pretvaram se da ju ne vidim.

kroz pustinju prema Crvenome

Ponovno upadam u nju. Ne mogu

moru… (Izlazak 13,17-18)

ţelio da se vrate u Egipat? U ■ tom slučaju trebao je prvu fazu njihovog

vjerovati da sam na tom istom

To je zapravo prilično teţak tekst

mjestu. Ali to nije moja krivica. Još

za razumjeti. Sam po sebi on je pot-

uvijek je potrebno mnogo vremena

puno smislen. B-g nije ţelio da se

da se izvučem odatle.

narod odmah suoči s bitkama protiv

3. poglavlje: Hodam istom ulicom.

sedam naroda koji su ţivjeli u kana-

Na nogostupu je duboka rupa.

anskoj zemlji, jer su oni kao tek os-

Vidim da je tamo. I opet upadam u

lobođeni robovi bili psihički nespre-

nju… To je navika… Ali, moje oči

mni za rat. Sada znamo da je posto-

su otvorene. Znam gdje sam. To je moja krivica. Izlazim odmah.

4. poglavlje: Hodam istom ulicom.

Na nogostupu je duboka rupa.

Zaobilazim je.

5. poglavlje: Hodam drugom ulicom.

To je vjerojatno opis ţivota većine od nas. Svakako vrijedi za moj ţi-

jao i još jedan dodatni faktor. Egipatske utvrde nalazile su se na raznim točkama uzduţ morske rute prema Kanaanu pa bi se tako Izraelci morali suočiti s njima čak i prije nego što bi došli do zemlje.

siju, "pa si nas izveo da pomremo u pustinji? … Zar ti nismo baš ovo rekli u Egiptu: Pusti nas! Sluţit ćemo Egipćane! Bolje nam je i njih

putovanja svakako učiniti što je moguće manje zahtjevnom.

Drugo, narod se suočio s ratom već mnogo prije nego što su došli do kanaanske zemlje. Gotovo neposredno nakon prelaska preko Crvenog mora, napali su ih Amalečani (Izlazak 17,8). Neobična činjenica jest to da kada su sami trebali vojevati svoju bitku, bez ikakvih čudesnih B-ţjih intervencija, oni nisu pokazali nikakav strah. Inspirirani Mojsijevim podignutim rukama, oni su se borili i pobijedili (Izlazak 17,10-13).

Čini se da taj okolni put

Treće, okolna ruta kojom su išli,

vot. Krećemo, puni pouzdanja, uvje-

kojim je B-g vodio Izraelce

nije uspjela spriječiti negativnu re-

reni da znamo kuda idemo, tek da

nije služio tome da ih spriječi

akciju naroda nakon izvještaja uho-

bismo shvatili da je rijetko sve tako jednostavno. „Ţivot,“ rekao je John

u želji da se vrate,

Lennon, „je ono što se događa dok

već umjesto toga, da

smo mi zaokupljeni drugim plano-

spriječi mogućnost da se vrate

vima.“ Upadamo u rupe. Činimo

snaţnih

domorodaca

i

njihovih

dobro utvrđenih gradova, oni su rekli, „Postavimo si (novog) vođu i vratimo se u Egipat“ (Brojevi 14,4).

pogreške. Zatim ih činimo ponovo.

Na kraju ih izbjegavamo, ali do tada

Međutim, još uvijek je potrebno

se u nama probudi sumnja da smo

razmotriti tri činjenice. Najprije, Tora sama kaţe da je B-g „otvrdnuo

Strana 10

da. Zastrašeni njihovim opisom

Tako, čini se da taj okolni put kojim je B-g vodio Izraelce nije sluţio tome da spriječi njihovu ţelju da se Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Duži,

kraći put

vrate, već umjesto toga, da spriječi

bogatstvo poput Jonine tikve: poja-

njihovu mogućnost da se vrate.

vljuje se preko noći i nestaje sljede-

Čudesan prelazak preko Crvenog

ćeg dana. Kada pokušavaš ići preči-

mora

com, nađeš se, poput pjesnika, kako

bio

je

poput

Cezarovog

prelaska Rubikona, ili Cortesovog spaljivanja brodova prije njegovog

upadaš u rupu.

da vodi.

Današnji svijet prepun je knjiga, videa i programa koji obećavaju brza postignuća u gotovo svemu od gubitka kilograma do bogatstva, us-

Talmud nam donosi priču rabi Je-

pjeha i slave. Ideja koja mijenja ţi-

hošue ben Hananije koji je upitao

vot, a koju simbolizira ruta kojom je

mladog čovjeka koji je sjedio na ras-

B-g vodio Izraelce kada su izašli iz

kršću, „Koji put vodi u grad?“ Mla-

Egipta jest da nema brzih puteva. Du-

dić je pokazao na jedan od puteva i

gačak put je kratak; kratak put je

rekao, „Ovaj put je kratak, ali dug.

dugačak. Bolje je na samom početku

Drugi put je dug, ali kratak.“ Jeho-

znati da je put dug, da je posao te-

šua ben Hananjia je krenuo prvim

ţak, da će biti mnogo prepreka i po-

putem, brzo je stigao u grad, ali se

grešnih skretanja. Trebat će nam

našao okruţen vrtovima i voćnja-

mnogo borbenosti, otpornosti, us-

cima koji su mu prepriječili prolaz.

trajnosti i izdrţljivosti. Umjesto stu-

Zatim se vratio mladiću i rekao,

ba od oblaka koji nas vodi putem,

„Nisi li mi rekao da je ovaj put

trebat će nam savjeti mentora i oh-

Židovi su bili prisiljeni naučiti

kratak?“ „Jesam,“ rekao je mladić,

rabrenje prijatelja. Ali putovanje je

da za trajno postignuće

„ali sam te također upozorio na to

iscrpljujuće i nema drugog puta. Što

da je dugačak.“ Bolje je poći duţim

teţe postaje, to mi postajemo snaţ-

putem koji te na kraju dovodi do

niji.

osvajanja Azteka. To je učinilo povratak nemogućim. Bez obzira na sve njihove sumnje i strahove, Izraelci nisu imali pravog izbora.

Morali su nastaviti prema naprijed, čak i ako je na kraju bilo potrebno četrdeset godina i nova generacija kako bi stigli do svoje destinacije.

Od samog početka njihove povijesti kao naroda,

treba vremena

tvog cilja, nego ići onim kraćim koji Ono što je značaj toga jest da su od samog početka njihove povijesti

tamo ne vodi, čak i ako izgleda kao

Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

kao naroda, Ţidovi bili prisiljeni naučiti da za trajno postignuće treba vremena. Tamo nikada ne moţeš stići najkraćim putem. Zahvaljujući djelu Andersa Ericssona, koje je popularizirao Malcolm Gladwell, znamo da uspjeh i veličina u mnogim područjima zahtijeva 10 tisuća sati vjeţbe. Povijest pretjerano mnogobrojnih naroda koji su nastali nakon Drugog svjetskog rata i raspadom carstava, pokazuje da se demokracija ne moţe stvoriti proglasom Ujedinjenih naroda, niti se sloboda moţe postići Univerzalnom Deklaracijom o ljudskim pravima. Ljudi koji se pokušavaju obogatiti na brzinu, često otkrivaju da je njihovo Godina 12 11 Broj 16 Strana

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Ponovno razmišljanje Egipatski faraon napokon je popustio i nakon stoljeća ropstva i progona oslobodio ţidovski narod i dopustio mu da napusti njegovu zemlju. Iako je na to bio prisiljen neprekidnim nizom pošasti i katastrofa koje su zadesile njega i njegov narod, oslobađanje ţidovskog naroda koje je učinio bilo je plemenita stvar.

Ipak, kako je to s voljom svih tirana i zlih ljudi, on svoje ponašanje i postupke ne smatra plemenitima ni hvalevrijednima. Umjesto toga, uvjeren je da je počinio veliku pogrešku te da bi je ispravio, mobilizira svoju vojsku kako bi prisilio ţidovski narod da se vrati u egipatsko ropstvo.

Ponovno je razmotrio to što je učinio i odlučio se još jednom vratiti tiraniji i ubojstvu kako bi "ispravio" svoju prethodnu pogrešku. Upravo taj proces ţaljenja zbog dobrog i ponavljanje zla pokazat će se njegovom konačnom propašću.

U judaizmu su ponovno razmatranje i ţaljenje obično rezervirani za proces pokajanja zbog nedjela i ranijih pogrešaka i grijeha. Prvi korak u procesu pokajanja je doţivjeti potpuno i iskreno ţaljenje radi krivice zbog pogrešnog ponašanja i zabra-

Strana 12

njenih postupaka. Ponovno razmatranje je rezervirano za dobro i za poboljšanje, a ne za povlačenje i ţaljenje zbog onoga što je osoba učinila u svom ţivotu.

egipatskog naroda. Međutim, nakon što je taj prvi šok prošao i počela se pokazivati njegova prava priroda, faraon se daje u potjeru za djecom Izraelovom i odlučan je da ih uništi i vrati u egipatsko ropstvo.

Čin ponovnog promišljanja

Tora nas ovdje uči da naš čin ponovnog razmatranja u velikoj mjeri otkriva tko smo i koji put u ţivotu ţelimo slijediti. Mnogo puta smo prisiljeni činiti dobre stvari zbog društvenih pritisaka i drugih nesvetih motiva. Kada se oni povuku, povuče se i naša ţelja da činimo dobro.

■ Isto vrijedi i u obrnutom slučaju.

o stvarima koje smo učinili u velikoj mjeri otkriva tko smo i koji put u životu želimo slijediti Razlog zbog kojeg ţaljenje moţe preobraziti prethodne nepravde u pozitivno postupke i posluţiti kao znak opraštanja tih postupaka je to što ponovno razmatranje, taj istinski odraz onoga što vjerujemo i osjećamo, otkriva našu pravu namjeru i naše intimne ţelje. Ako smo u stanju ţaliti zbog zla, to znači da smo odlučni da idemo za dobrim, i stoga će Vječni prihvatiti, da tako kaţemo, naše ţelje i preobraziti prethodni pad u pozitivan korak, u pravcu poslušnosti i svetosti.

Faraonovo ponovno razmatranje otkriva njegovu pravu prirodu i ono što je osjećao i ţelio. On nikada nije namjeravao osloboditi ţidovski narod od ropstva i to je učinio samo pod pritiskom smrti prvorođenca

Ponekad smo zbog vanjskih pritisaka koje ne moţemo kontrolirati prisiljeni činiti stvari koje su nam stvarno odvratne . Ali nam je ţao što smo to učinili jer naše unutarnje ja samo ţeli dobro i iskrenu privrţenost B-gu i Njegovoj Tori. Dakle, naše ponovno razmatranje, u velikoj mjeri otkriva naše istinsko ja i svima otkriva što doista jesmo.

Ovotjedno čitanje Tore spominje i vječni problem s kojim se suočavaju svi oni koji prikupljaju sredstva za institucije – a to je da, iako čovjek moţe biti uspješan u prikupljanju

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

velikih svota novca za zgrade, mnogo je teţe prikupiti sredstva za neophodno svakodnevno odrţavanje ustanove i plaće onih koji se svakodnevno njome bave. Ţidovski je narod istinski cijenio i pjevao hvale B-gu što ih je izveo iz egipatskog ropstva i razdvojio more kako bi omogućio da njihov egzodus bude potpun. Međutim, oni su se našli usred nepregledne pustinje bez uočljivih zaliha hrane, vode i skloništa. Ukratko, zgrada je sagrađena, ali pitanje kako je odrţavati još je uvijek nije bilo riješeno?

Odgovor Vječnoga, da tako kaţem, na ovo osnovno pitanje intrigantan je i poučan. Baš kao što je cijeli proces izlaska iz Egipta bio potpuno čudesan, neočekivan i van domašaja ljudske spoznaje, tako je bilo i s uzdrţavanjem ţidovskog naroda dok su četrdeset godina lutali Sinajskom pustinjom. Bilo je to čudesno, neočekivano, nepredvidivo i van domašaja ljudskog shvaćanja.

Ponovno razmišljanje čudo od mane koja pada s neba da bi desetljećima prehranjivala milijune ljudi.

Moramo shvatiti da sve nas prehranjuje mana s neba, u kojem god obliku je primao svaki naraštaj Obrazovanje ţidovskog naroda četrdesetogodišnjim tečajem njihovog osnovnog školovanja za jedinstveni i posebnan narod, imalo je za cilj da ih navede da shvate koliko je tanka linija između onoga što mi ljudi smatramo prirodnim i racionalnim, i onoga što je čudesno i izvan našeg razumijevanja.

Prilično je jasno da mnogo puta ţivimo u svijetu koji izgleda potpuno neracionalan, nama nerazumljiv i van naše kontrole. Međutim, umjesto da ova spoznaja kod nas izazove

poniznost, mi mnogo puta zadrţimo svoju oholost i aroganciju pa tvrdimo da stvarno razumijemo i imamo trajna rješenja za teške probleme koji se stalno pojavljuju.

Mi svakako moramo pokušati učiniti sve što je u našoj moći i marljivo nastojati riješiti naše probleme. Međutim, naposljetku trebamo shvatiti da nas sve prehranjuje mana s neba, u kojem god obliku je primala svaka generacija. Izvođenje vode iz stijene od strane Mošea zasigurno se smatra čudesnim događajem. No, biti u stanju desalinizirati slanu morsku vodu, proces koji se pripisuje ljudskoj kreativnosti i umotvorini, realno gledano, nije ništa manje čudesan. I ova vaţna pouka koju nas Tora uči u čitanju od ovog tjedna osnovni je aksiom judaizma i ţidovskog ţivota. Šabat šalom ■

Što se tiče ţidovske misli, granica između čudotvornog i onoga što smatramo prirodnim je nejasna. Sve na svijetu je čudesno, a sve je također i prirodno i na neki način se moţe racionalno objasniti.

Talmudski rabini su to saţeli u jezgrovitoj izjavi onog siromašnog učenjaka koji nije imao novca da kupi ulja za svjetiljku. Pa je umjesto ulja upotrijebio ocat i uvjereno ustvrdio: "Onaj koji je naloţio i odredio ulju da gori, također će naloţiti i odrediti octu da gori."

To što zemlja urodi ţitom, što ga sameljemo u brašno i ispečemo kruh ni na koji način nije manje Godina 12 13 Broj 16 Strana

Strana 13

Rabbi Ismar Schorsch:

Tora poput vode Kreativno tumačenje daje vrijednu

metaforičkog čitanja koja nas u je-

bez Tore, proroci među njima istu-

pouko o vitalnoj vaţnosti Tore za

dnom potezu vodi iz fizičkog svijeta

pili su naprijed i donijeli zakon da

Ţidovski narod.

u području duhovnog. Ja ću se usre-

se Tora treba čitati drugog i petog

dotočiti na ovaj djelić midraša ne

dana u tjednu, kao i na šabat, i tako

samo zato što on briljantno odra-

oni neće dopustite da prođu tri da-

ţava kako su rabini nadišli bukval-

na bez Tore "(Babilonski Talmud,

na ograničenja Tore, već i zato što

Bava Kama 82a).

Kanon koji nema zaključka Skloni smo tome da o objavi razmišljamo kao o vrlo ograničenom pojmu.

Sudbina

je

objavljenog

teksta da bude nepromjenjiv. Mi ljudi nemamo pravo mijenjati ono

baca svjetlo na tajnu Ţidovskog opstanka.

Analogija nas vodi do zaključka da je Tora Ţidovima vitalna kao

što je B-g dao. No, u Ţidovstvu,

Nakon što su prešli Trstikovo mo-

voda ljudima. Oboje su prijeko

upravo zbog toga što se Tora štuje

re uz nezaboravnu B-ţju pomoć,

potrebni izvori ţivota. Istraţivanju

kao b-ţanska, ona postaje podloţna

Izraelci su krenuli dalje u pustinju

postojanje ţivota na drugim plane-

nebrojenim tumačenjima. Bilo bi to

Šur. Putujući tri dana bez vode,

tama, znanstvenici prvo traţe■ zna-

blaćenje B-ţje riječi kada bi je

njihovo

postalo

kove postojanja vode. Bez Tore,

opteretili samo jednim značenjem.

grozno. Voda u Mari bila je previše

ţidovski ţivot našao bi se pred

gorka za piće. Oni gunđaju i B-g

izumiranjem. Zato je R. Akiva

daje uputu Mojsiju da s komadom

prkosio rimskoj zabrani učenja Tore

drveta učini vodu slatkom, što je on

nakon propasti bar Kohbine pobu-

U židovstvu, upravo zbog toga što se Tora štuje kao

je

raspoloţenje

uspješno izveo (15,22-25). Ovaj je

ne. Ţidovi bi nestali poput riba

b-žanska, ona postaje podložna

primjer vrijedan spomena samo kao

izvan vode. Čak i nakon što je bio

nebrojenim tumačenjima.

preteča pobuna koje će uslijediti.

uhićen, on je svoje učenike nastavio

Bilo bi to blaćenje B-žje

Čuda nisu uspjela pretvoriti Izra-

poučavati iz zatvora. Njegovo mu-

elce u dugoročne vjernike.

čeništvo posluţilo je kao neizbrisiv

riječi kada bi je opteretili samo jednim značenjem.

Za razliku od govora čovjeka, čiji je doseg značenja ograničen, za Bţji se jezik smatralo da je obdaren bezbrojnim značenjem. Ova je teologija dala slobodu rabinima da skuju midraš, stvarajući neuobičajeni kanon koji nema zaključka. Posude su neprestano mijenjale svoj sadrţaj.

Novi izazovi izazvali su nove uvide u tekstu koji samo na površini izgleda nepovrediv.

Metaforičko čitanje U ovotjednoj paraši imamo primjer

Strana 14

Ţedni Tore

čin odavanja počasti primatu Tore (BT Berahot 61b, PT, Jevamot 12,5).

Midraš je taj koji ovu epizodu iz-

Tako je jedan nadahnuti midraš

diţe iz običnosti. Na redak "Puto-

pretvorio prozaičnu priču u poetski

vahu tri dana po pustinji, a vode nisu našli" (22), neki mistici skloni rabini iznijeli su mišljenje: "Voda zapravo predstavlja Toru, kao što je rečeno (Izaija, 55,1), 'O svi vi koji ste ţedni, dođite na vodu.' Pošto su išli tri dana

simbol trajne snage. Voda kao metafora Tore postala je osnovno obiljeţje rabinske literature.

Tora: središnja točka sinagogalne sluţbe Nije manje vaţno ni to da je ovaj midraš opravdao postavljanje temeljnog teksta judaizma za središnju točku sinagogalne sluţbe. Javno čitanje toga teksta svaka tri dana osiguralo je da će njegov sadrţaj postati opće poznat. Ovim je rituaDivrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Ismar Schorsch:

Tora poput vode

lom pokazano potpuno odvajanje od prakse drevnog Bliskog istoka (ili onoga srednjovjekovne crkve) koji su svete tekstove povjerili hramskim prostorijama kao ezoteričnu

literaturu

za

svećenika.

Upravo kao što su izvornoj objavi na Sinaju svjedočili svi ljudi, čitanje Tore u sinagogi bilo je zamišljeno kao ponavljanje toga za javnu upotrebu. Ţidovi su postali ono što je Kuran nazvao "ljudima knjige."

Kao prva religije na svijetu koja se bazira na knjizi, judaizam je stekao tri prednosti. Prvo, pomak sa svete zemlje na sveti tekst učinio ju je prenosivom. Da judaizam nije učinio taj radikalni pomak, malo je vjerojatno da bi preţivio sudbinu izgnanstva. Naš je midraš moţda imao na umu babilonsko izgnanstvo nakon uništenja Prvog Hrama 586. godine p.n.e. U to vrijeme nije se moglo zamisliti da vjerski vođe potiču javno čitanje svetih tekstova kako bi učvrstili vjeru i pamćenje svog prognanog stada.

Drugo, knjiga nije ni izbliza toliko ranjiva kao što je hram. Našavši svoje utočište u knjizi, judaizam je uvelike poboljšao svoje šanse za opstanak. Jasno, knjige se moţe spaliti, kao što je to Crkva često činila u srednjem vijeku, ali to je uništilo samo medij, ne i poruku. dok je umirao na rimskoj lomači umotan u svitak Tore, kao znak poruge, tješio svoje učenike da "pergament gori, ali se slova uzdiţu" (Babilonski Talmud, Avoda Zara 8a). Knjige se uvijek mogu ponovo

Prenosivost svete knjige podiglo je

otisnuti. Oblik je bio više neosvojiv od tvrđave.

gije. B-ţja prisutnost više nije bila

Treće, judaizam u obliku knjige

ograničena na svetost jednog sveti-

postao je demokratski. Dok je hram

šta. Kroz vrata Tore, Ţidovi su mo-

bio van domašaja za mnoge Ţidove

gli pristupiti B-gu na svakome mjestu. U tome je snaga poznate

i ţrtve, te čuvan od strane svećenika, sinagoga očekuje od svakog

tvrdnje R. Šimon ben Johaja iz

Ţidova da se B-gu pribliţi osobno i

drugog stoljeća "gdje god je Izrael

izravno. Primat Tore zahtijevao je

prognan lutao, B-ţja je prisutnost

od svakoga da bude pismen i uči.

(Šekina) išla s njime" (BT Megila 29a).

Godina 12 15 Broj 16 Strana

Ako jezik postane nečitljiv poput hijeroglifa, postoji rizik da će se sinagoga pretvoriti u muzej

Kao što je R. Hananja Ben Teradjon

Tora je prenosiva

judaizam na nivo univerzalne reli-

osnovu znanja, a ne po rođenju.

Ubuduće, vođe će se birati na

Obrazovanje je bitno No, ove prednosti imaju svoju cijenu. Učinci Tore djelovali su samo dotle dok su je ljudi mogli čitati. Ako njezin jezik postane neprobojan poput hijeroglifa, postoji rizik da će se sinagoga pretvoriti u muzej, a njezini rabini u posrednike. Ozbiljno obrazovanje i cjeloţivotno izučavanje ono je što inertna slova pretvara u vodu ţivota. Najveća opasnost po judaizam oduvijek je bila nepismenost, i zbog toga su rabini inzistirali na tome da "svijet počiva na disanju djece u školi" (Babilonski Talmud, Šabat 119b). ■ Strana 15

Rabbi Dovid Goldwasser:

Nevjernik

„Vidje Bnei Jisrael silinu ruke kojom

Hašema, a potaknulo ga je straho-

narod ne moţe odmaknuti dalje od

Hašem udari po Egiptu, te se narod

poštovanje

početnog stadija jiras Hašem posti-

uplaši Hašema i pouzda se u Hašema i

uzvišenosti.

prema

Hašemovoj

Mošea, slugu njegova.“ (Šemot, 14,31)

gnutog u Micrajimu. Oni nisu razumjeli, niti su u potpunosti mogli

Prilikom razdvajanja Crvenog

shvatiti razmjere Hašemove blago-

vao u Hašema i Mošea i prije raz-

mora mi smo bili u stanju

sti i milosti. To stanje su postigli

dvajanja Crvenog mora. Mehilta

postići vrlo visoku razinu

samo prilikom krias Jam suf (raz-

primjećuje, međutim, da do tada

sveukupne emune:

Znamo da je ţidovski narod vjero-

Bnei Jisroel nije imao jiras Hašem

dvajanja Crvenog mora).

Kao sluge Hašemove, naše haha-

(strah od B-ga). Kako je to moguće

U Egiptu su Bnei Jisroel iskusili

mim je Hašem odabrao da prenesu

nakon što su svjedočili velikim ču-

strah od kazne, svjedočeći Hašemo-

njegovu volju u ovaj svijet. Oni su

dima koja su se dogodila u Micraji-

voj odmazdi nad Egipćanima. Bu-

nakupili velike količine Tore i ople-

mu i strašnoj kazni koju su Egipćani

dući da su cijenili činjenicu što su

menili svoj karakter kroz micvot i

pretrpjeli s pošastima?

njihovi ţivoti bili potpuno pod

maasim tovim. Njihovo povišeno

Bait Halevi raspravlja ovu mehiltu

Hašemovim nadzorom i što je on

stanje dopušta im uvid u poboţnost

i objašnjava da postoje tri razine

nadgledao svaki njihov udisaj, po-

koja je izvan norme. Nesivos Šalom

jiras Hašem. Kada osoba razmišlja o

stigli su drugu razinu jiras Hašem.

tvrdi da emuna u Hašema i u Mošea

tome što je učinila krivo ili o svojoj

Treća razina je stanje koje nas čeka u

ili u naše hahamime, idu ruku pod

pogrešivosti i mogućnost da počini

budućnosti. Ipak, kod razdvajanja

ruku. Emuna u Hašema pročišćava

grijeh, boji se Hašemove kazne.

Crvenog mora, Bnei Jisroel su svje-

dušu; emuna u hahamime čisti tijelo.

Kada razmišlja o svem dobru koje

dočili čudima koja nije bilo moguće

Prilikom razdvajanja Crvenog mora

Hašem čini za njega svakodnevno,

podrobno objasniti i njihovo straho-

pročišćeni su i duša i tijelo. R. Me-

on je u potpunosti posvećen Haše-

poštovanje prema Hašemu se uve-

nahem Mendel iz Vitebska dodao je

mu i postiţe drugu razinu jiras

ćalo.

da smo bili u mogućnosti postići

Hašem. Treća razina jiras Hašem je puno viša. To je uzvišeni strah od

Midraš navodi da se ţidovski

■

vrlo visoku razinu sveukupne emune, a to je uključivao tri komponente: emuna mozga, emuna srca i emuna udova.

R. Josi HaGalili navodi (Brahot 61b) dobar

da

pravednicima

nagon;

zlom

upravlja

vlada

zao

nagon; a prosječnim ljudima oba.

Gaon iz Vilne obrazlaţe, u ime svog brata R. Avrahama, da riječ koja se koristi u Talmudu podrazumijeva da bilo koja od sklonosti, ili obje, utječu na karakter pojedinca, njegov način razmišljanja i njegov način ponašanja.

Strana 16

Cadikom

upravlja

Divrej Tora

(nastavak s 16. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Nevjernik

nadmoćno dominantan jecer hatov.

dilo se da je rabin Elijahu prenoćio

Kada se od učitelja Tore ili hahama

u svratištu u kojem gosti nisu plaća-

zatraţi savjet, on je pod izravnim

li smještaj. Tamo je prepoznao svog

utjecajem

prijašnjeg domaćina, a ovaj nije

jecer hatova.

Zato

su

njegov savjet i uputa moćne.

prepoznao njega. Gaon je s njim

Bio jednom jedan bogati seljak koji je ţivio uz granicu s Rusijom. Trgovao je vinom i posjedovao i ogrom-

poveo raspravu i upitao ga odakle je, kako je dospio u ovo sklonište i treba li mu kakva novčana pomoć.

na zemljišta, mnogo mlinova, a tr-

Sa suzama u očima siromah je

govao je i raznom drugom robom.

ispričao kako je u nekad imao

Uz sve te poslove, također je posu-

mlinove i poslovanje, a onda se

đivao novac uz kamatu ljudima iz

njegov svijet okrenuo naopačke i

okolnih gradova i sela. Svo to podu-

bio je prisiljen pobjeći od kuće.

zetništvo mu je donosilo ogroman profit, pa je postao vrlo uspješan.

Visoko pozicionirani ruski poli-

■

cajci ulazili su u grad preko mosta koji je on izgradio i most je popu-

Pravednicima upravlja

stio. Ljudi i konji su propali u vodu,

dobar nagon;

a njega su smatrali odgovornim za

zlima vlada zao nagon;

dvije potporne daske koje su nesta-

a prosječnim ljudima oba

le. Optuţivali su ga da je namjerno sabotirao rutu i htjeli su ga zatvoriti.

Srećom, on je pobjegao. U bijegu je

Jednom je veliki gaon rabin Elijahu

nekoliko tjedana i ništa nema. Ne

Leider, putujući radi obavljanje po-

zna gdje su mu članovi obitelji, a

slova svoje zajednice, prenoćio u

čak i vjerovnici su u potrazi za njim.

domu tog bogataša. Za stolom su se upustili u raspravu o emuna i bitahonu. Na svoje veliko razočaranje,

Prisjetio se rasprave koja se odigrala prije nešto godina kada je bio opijen svojim bogatstvom i sjetio se

Gaon je ustanovio da je njegov do-

da mu je rabin Leider zamjerio što je

maćin izgubio vjeru u Hašema i da

govorio kao nevjernik. Priznao je

je od svog novca i imovine napravio

istinitost pasuka u Mišlei (21,30):

idole. Zapravo, domaćin je bahato

„Nema ni mudrosti ni razumije-

izjavio kako ima toliko mnogo da bi mu

bilo

nemoguće

da

vanja, niti savjeta protiv Hašema.“ ■

ikad

osiromaši.

Prevela Dolores Bettini

Gaon se stvarno uzrujao i rekao domaćinu da bi trebao odmah učiniti tešuva. Međutim, domaćin je prijedlog samo ismijao.

■ ■

Nekoliko godina je prošlo i dogoGodina 12 17 Broj 16 Strana

Strana 17

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Ne uvedi me u napast smiju biti zajedno sami u zasebnoj prostoriji. Smatram da bi, da je taj policajac ţivio u društvu u kojem se to poštuje, on i dan danas bio na svom poslu. Njegove ţelje mogle bi ga navesti da prekrši zakon jihuda baš kao što su ga navele da prekrši druge etičke propise. Ali po mom iskustvu, što se više stvori osjećaj udaljenosti, to je manje vjerojatno da se tako nešto dogodi. Prevladavanje ţelje da budeš sam u sobi s nekime je jednostavnije nego prevladavanje ţelje da s njim budeš intiman jednom kad već jeste sami u ■ sobi.

Ţidovi napuštaju Egipat. Faraon juri za njima. More se razdvaja. Ţidovi prelaze na drugu stranu. Egipćani ne. Ţidovi pjevaju proročku pjesmu na slavu B-gu, a zatim započinju svoju milenijsku ljubavnu aferu u kojoj se ţale na Njega. B-g proviđa manu. Amalek napada, ali je pobijeđen. I to je sve do sljedećeg tjedna.

Nakon što je ţidovski narod u cjelini proslavio svoje spasenje na Crvenom moru, ţene su se odvojile i same plesale i pjevale, dalje od pogleda muškaraca. To nije direktiva koju je izdao Mojsije, već inicijativa samih ţena. Mnogo se govori o odvajanju muškaraca i ţena u judaizmu (i drugim religijama) – i smatra se da je to seksistički. Po mom mišljenju, to nije točno – to je jednostavno ponizno, iskreno i realistično, i nema nikakve veze sa seksizmom. Dozvolite da objasnim.

Sjećam se članka u vijestima koji je govorio o oţenjenom policajcu iz sjeverne Engleske koji je bio otpušten zbog učestalih seksualnih odnosa sa 5 različitih ţena (koje su dale svoj pristanak) za vrijeme duţnosti i to u samoj policijskoj postaji. Iz te je priče bilo očigledno da on to nije smatrao dobrom idejom – iako je aktivno učestvovao u tome. To ga nikako ne oslobađa odgovornosti za njegov odabir (niti oslobađa ţene od njihove uloge u tome), no meni se čini da je njegova ţelja bila toliko jaka da mu se u tom trenutku činilo kao da nema drugog izbora nego da učini ono što je učinio – koliko god to bila loša ideja.

Judaizam sugerira da u svakome od nas postoji strastvena ţivotinjska priroda. Ta priroda je, kao što je slučaj sa divljim ţivotinjama, nepredStrana 18

vidiva i moţe izbiti na površinu u najmanje očekivanim trenucima.

Ona je nepromišljena i nemoralna u svom pogledu na svijet – i moţe se činiti neodoljivom u nekim trenucima naših ţivota. Nije neodoljiva, ali kada izgleda kao da jest, veoma je teško vidjeti drugačije.

Ja vjerujem da judaizam čini dobro štiteći nas od nas samih

Tako, judaizam ima jednostavan princip. Ako si na dijeti, onda nemaš veliki masni cheesecake u svom friţideru. Mi smo ljudska bića i dovoljno nam je teško slijediti ono što ima smisla i bez dodatnih komplikacija. Judaizam vjeruje da se to nigdje jače ne očituje nego u području seksualnog promiskuiteta. I odgovor je, koliko god je to realistično moguće, stvoriti ograde između spolova. Jedan jednostavan primjer su zakoni jihuda – u osnovi, muškarac i ţena koji nisu u srodstvu ne

Seks nije nešto bez posljedica – on ne završava kada završi sam čin.

Postoje emocionalne posljedice, duhovne posljedice i praktične posljedice koje mogu biti duboke i trajne.

Svjesno ili podsvjesno, efekti tog čina idu dalje od samog jednostavnog iskustva; i efekti noći 'zabave' mogu još dugo imati odjeka.

Tako, ja vjerujem da judaizam čini dobro štiteći nas od nas samih.

Nema smisla da sami sebe dovodimo u situacije koje nas mogu odvesti, nevino, ali aktivno, do odabira zbog kojih ćemo kasnije zaţaliti.

Naravno, to zahtijeva balans, zahtijeva senzitivnost, zahtijeva zdrav razum – i zahtijeva da se seks, mičući ga sa pročelja društva, dovede u poziciju svetosti i nečega što se cijeni, a ne u poziciju u kojoj postaje tabu i 'prljava' tema. Nije lako pronaći taj balans. Ali vjerujem da u pokušaju da ga nađemo, moţemo zaštiti naše brakove, naše obitelji i naše dostojanstvo od strasti i ţelja koje nam je izazovno prevladati. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Tko si ti

Podigni štap svoj i

trebno i moliti se B-gu za uspjeh.

depresivna, da joj hrana moţe imati

pruţi ruku svoju nad

Imat ćemo mnogo više vremena za

gorak okus. Izraelci su gunđali u

morem i razdvoji ga

izučavanje Tore, molitvu i vršenje

vezi napuštanja Egipta, i bili neza-

(14,16).

micvos. I ako eliminiramo posljedi-

dovoljni vodom koja im je bila na

čnu mahnitost koja nas nagoni da

raspolaganju.

Talmud kaţe da je zarađivanje za ţivot teško koliko i razdvajanje mora (Pesahim 118a). R. Yechiel Meir iz Gostanina iznio je pitanje: U čemu je sličnost zarađivanja za ţivot i razdvajanja mora? Odgovorio je: "Kad su se Izraelci našli u stupici između

zaradimo više, time ćemo također na najmanju moguću mjeru svesti i brojne zdravstvene probleme. Kaţe se da ljudi potrate svoje zdravlje kako bi zaradili novac, a potom spiskaju svoj novac pokušavajući povratiti svoje zdravlje.

Često se osjećamo nezadovoljni stvarima, pa svoje nezadovoljstvo stvarima pripisujemo tome da one imaju nedostatke. Baal Šem Tov nam kaţe: "Ako se osjećate nezadovoljni nečim: svojim poslom, svojim automobilom, pa čak i svojom

mora i Egipatske vojske koja je na-

Povjerenje u B-ga i duhovan ţivot

suprugom, ne krivite njih. Vi ste

dirala, „oni su zavapili B-gu‟ (Izl 14,

blagotvorno djeluju kako na tijelo

vjerojatno nezadovoljni sami ■ so-

10). Molili su se za b-ţansko izbav-

tako i na dušu.

bom, te svoje nezadovoljstvo projicirate na njih".

ljenje, ali nisu znali na koji način će ono doći. Moţda će B-g udariti Egi-

Evo jedne priče:

patsku vojsku onako kao što je činio sa 10 zala u Egiptu. Nikome nije bi-

Jednog dana, neki se stanovnik

lo ni nakraj pameti da će ih B-g spa-

Chelma našao u javnom kupalištu.

siti razdvajanjem mora. Izbavljenje

Iznenada mu je sinulo da bez odjeće

im je došlo na neočekivan način.

većina ljudi izgleda slično. Ta ga je misao poprilično zabrinula: "Kada

"Jednako je tako i s parnasa (ţivot-

dođe vrijeme da odem kući, kako ću

nom egzistencijom) čovjeka. Od nas

znati koji sam od svih tih ljudi ja?"

se doduše traţi da učinimo nešto da

Nakon što je malo o tome razmislio,

zaradimo za ţivot. „B-g će blagosloviti

na um mu je palo briljantno rješenje.

tebe i djelo tvojih ruku koje ćeš učiniti‟

Pronašao je komad crvenog uţeta i

(Pnz 14,29). No, to ne znači da će eg-

vezao ga sebi oko noţnog palca. Sad

zistencija doći na onaj način na koji je čovjek odlučio da je ostvari. Ona

Tora dalje kaţe da su Izraelci do-

moţe doći iz potpuno neočekivanog

šli u Maru, "... ali nisu mogli piti vode

izvora, isto onako kako je izbavljenje

u Mari jer su oni/one bili/bile gorki/gor-

Izraelaca došlo na neočekivan način.

ke" (Izlazak 15,23.25).

je bio jasno prepoznatljiv. Na nesreću, dok se sapunao i prao, crvena je nit spala s njegovog prsta, i kad je jedan drugi čovjek stao na nju, zalijepila se njemu za nogu. Kad je do-

Talmud kaţe da ni neimaština ni

Ovaj stih razumijemo kao da nam

šlo vrijeme da izađe, prvi kupač je

bogatstvo ne ovise o vrsti posla ko-

hoće reći da je voda bila gorka. Baal

pogledao svoje stopalo i ostao zbu-

jom se čovjek bavi. Čovjek treba iza-

Šem Tov je rekao da se "oni" odnosi

njen kada na njemu nije ugledao ni-

brati čist i ne suviše kompliciran

na Izraelce, a ne na vodu. Zbog toga

šta. A onda je ugledao drugog mu-

posao i moliti se B-gu za uspjeh.

što su Izraelci bili depresivni, ljuti i

škarca s crvenom niti na nozi. Pri-

ogorčeni, voda im je imala gorak

šao mu je i rekao: "Znam tko si ti, ali

okus.

moţeš li mi reći tko sam ja?"

Ako prepoznamo da naša zarada za ţivot dolazi od B-ţjeg blagoslova, radit ćemo minimalno koliko je poGodina 12 19 Broj 16 Strana

Česta je pojava, kada je osoba jako

Gut šabes! ■ Strana 19

Rabbi Shlomo Carlebach:

Geula šleima: Ispravljanje straha Na početku paraše Bešalah kazano je, “Vajehi Bešalah…naţalost faraon je dozvolio Ţidovskom narodu da ode.“ Komentatori pitaju, zašto “naţalost?“ Ishibitzer Rebbe kaţe da ima trenutaka kada ste u prilici dobiti sve na ovom svijetu, i najţalosnije je kada se u tom trenutku ograničite na samo jednu stvar.

One noći kada nas je B-g izveo iz Egipta, u svojim smo rukama imali sve da dovedemo do izbavljenja. U tom smo trenutku mogli napraviti tisuće dodatnih stvari, no mi smo

Strah Kada nas je B-g izveo iz Egipta, znate li što je bilo pogrešno? Mi smo se još uvijek bojali faraona. Kada smo otišli iz Auschwitza mi smo se još uvijek bojali nacista. To je strah uklesan u nas. Čudo koje se desilo na Crvenom moru je da nam je B-g oduzeo taj strah, na trenutak smo bili slobodni.

najdublje, 'posuda' za sve. Dok smo stajali pored Crvenog mora, upravo tada smo se nalazili u stanju najdubljeg raspada. S jedne strane Egipćani, s druge strane more, a na trećoj strani divlje zvijeri. U tom smo trenutku bili na najdubljem mjestu prepoznavanja, i djeca Izraela su po prvi puta vidjela B-ga kada su prešla kroz Crveno more. Mi smo se raspali, ali očito još uvijek nedovolj-

Strah nas paralizira. Što je manje

no. Još smo se uvijek bojali faraona,

straha to smo mi više slobodni, to

još smo se uvijek suviše bojali da

više moţemo rasti.

budemo proroci.

bili sretni samo s time da izađemo.

Naša Tora kaţe da kada je onaj

Koji je osnovni pokazatelj da je

Zaista je tuţno što smo se ograničili

najmanji na svijetu prešao preko

netko sluga? Nedostatak samopo-

na nešto malo. U tom trenutku mo-

Crvenog mora, njegova je vizija bila

uzdanja, strah.

gli smo eliminirati sve i popraviti

veća od vizije proroka Ezekiela. Mi

sve. Uvijek se u krivo vrijeme odlu-

smo bili spremni za najviše. Na tre-

čimo za manje. U trenutku kada su Vrata otvorena nemojte se ograni-

nutak je čitav Izrael imao istu viziju

Rebe Nahman kaţe da ne moţete

no sposobnost viđenja jednaku Mo-

okusiti skriveno svijetlo svijeta ako

šeovoj? Zbog straha.

se prethodno ne oslobodite straha,

unutar sebe, ne bojim se ničega.

Do kraja Pesaha mi dostiţemo nivo beskonačnog proročanstva i beskonačnog bogatstva. Egipćani su ponijeli sve svoje zlato i srebro sa sobom, a more ga je izbacilo van.

Postoji uzvišeno jedinstvo i skromno jedinstvo. Uzvišeno jedinstvo je poput onoga na Roš Hašanu, ka-

Što će se dogoditi kada dođe Mašijah? Iz čega proizlazi mrţnja među narodima? Mrţnja dolazi od toga što nam nedostaje nešto što nije naše, nešto što nismo uzeli.

da se prostirem pred B-gom. Postoji samo B-g: ja ne postojim. Skromno jedinstvo je da postojiš ti, a zatim postojim ja.

Zašto se sjeme mora raspasti prije nego što od njega nastane nešto?

Ono što ostaje od sjemena je ono

Strana 20

uvijek pomalo bojimo toga.

kao i Moše. Zbog čega nemamo stal-

Ako sam ja potpuno slobodan

čavati na nešto malo.

Zašto Mašijah ne dolazi? Jer se još

jer nas strah mentalno i fizički paralizira. Na Crvenom moru smo naučili ne bojati se, uzdati se i imati povjerenja u B-ga na najdublji način.

Mi se bojimo voljeti ljude. Jedini koji se ne boje su naša djeca. Noć Sedera je ispravljanje tog straha. Kako to radimo? U središte stavljamo djecu.

Prvog dana Pesaha prinosimo ţrtvu za grijeh kojom molimo B-ga da nam oprosti što nismo još ranije doveli Mašijaha. Mogli smo, ali smo se bojali to učiniti.

Prelaskom Crvenog mora, čitav je Izrael, po prvi put ikada, otišao u mikve (ritualnu kupelj). Bilo je to neDivrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Geula

posredno prije Sinaja – prije naše konverzije – zbog toga smo svi išli u mikve.

šleima: Ispravljanje straha

tako da sada moţemo pjevati.

Da bi pjevali vi morate biti slobodni. No, dobro. Robovi u Africi obi-

Kraj Pesaha predstavlja najveću

čavali su pjevati da vam kaţu da

mikvu na svijetu. Većina ljudi ne dr-

bez obzira koliko se trudili pretvo-

ţi Šabos, ne drţi Jom tov (blagdane)

riti ih u robove oni su ipak slobodni.

jer se boje to raditi. Čak i kada ih

Pjevanje dolazi iz svijeta slobode.

drţe to se ne radi na razini Krijas

Kada pjevate vi kaţete zlu, “Ti ne-

Jam sufa (prelaska preko Crvenog

maš vlast nada mnom.“

mora). Tek nakon što smo prešli Crveno more mi smo bili u stanju primiti Šabos bez ograničenja, Jom tov bez ograničenja. Šabos i Jom tov su darovi iz nutrine ili unutarnje biti neba.

U Ţidovstvu je hodanje, putovanje, izuzetno vaţno. Ţidovstvo postaje dragocjeno zbog tog dugog hoda. Njegova svetost se sastoji u tome da vas uči da ste uvijek na putu. Učitelji vas trebaju naučiti

Način na koji se trebamo boriti

svetost hodanja, i oni sami moraju

protiv zla je da postanemo neiz-

hodati s vama. Baal Šem Tov kaţe

mjerno sveti.

da učitelj koji ne hoda s vama, ne

Kada smo izišli iz Egipta, faraon je i dalje bio tamo. Još uvijek je bilo zla na svijetu. Ako znamo da još uvijek

poznaje vašu dušu, i nije pravi učitelj. ■ Prevela Tamar Buchwald

ima zla na svijetu kako moţemo pjevati? Ali kada smo prešli Crveno more, zla nije bilo u našem svijetu,

Godina 12 21 Broj 16 Strana

Strana 21

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: BEŠALAH

Paraša (priča) Bešalah je četvrta paraša u, prema kabali, vrlo vaţnom periodu godine, šest tjedana koji se nazivaju Šovavim (prema početnim slovima naziva parašot tih tjedana).

Tijekom ovih šest tjedana, dok čitamo o Izlasku, imamo sjajnu priliku da sebe dovedemo na više i dareţljivije mjesto. Ovi tjedni nisu lagani. Skrivena bol, konflikti i stres imaju tendenciju da isplivaju na površinu. Moramo biti strpljivi i hrabri. Ţelimo vam svima uspjeha!

Priča u paraši Bešalah započinje opisom Izraelaca kako napuštaju Egipat i njihovih prvih dana putovanja na goru Sinaj. Predstavili bi-

vlja. Nakon svakog čuda koje se do-

našu viziju bez obzira što se doga-

godilo Izraelci su zaboravili da su

đa. Kada se odlučimo za prelazak

upravo spašeni i počinjali su se ţa-

na "putovanje", mi se povezujemo s

liti i bojati sljedećeg.

izvorom stvaranja čija je suština

smo si ovo putovanje kao radosno i oslobađajuće

iskustvo.

Sedam dana nakon što su hrabro

■

"Dijeljenje dobra sa svim stvorenjima", i onda moţemo ostvariti sve

Međutim,

napustili Egipat oni dolaze do Cr-

Izraelci su zapravo slomljeni i up-

venog mora. Planine su im slijeva i

lašeni, kaţe Zohar. Nakon što su

zdesna, a faraon i njegova vojska iza

generacijama bili robovi u Egiptu,

njih. Oni su prigovarali Mošeu "Zar

Mi smo stvoreni na B-ţju sliku

oni se nisu mogli ni sjetiti niti os-

zato što u Egiptu nije bilo grobova,

kako bismo bili partneri u stvaranju.

jetiti slobode. Isto tako, kad god mi

odveo si nas da umremo u pusti-nji?

To znači, da u bilo kojem trenutku,

dođemo u priliku da isprobamo i

...

bilo bi nam bolje da sluţimo

bez obzira kakve su okolnosti, mi

počnemo nešto novo u našem ţivo-

Egipćanima nego da umremo u pu-

imamo mogućnost stvoriti novu

tu, da krenemo novim putem, mi se

stinji". Ovo je alegorija za naš unu-

stvarnost - pretvoriti gorko u slatko

bojimo napustiti svoje naizgled si-

tarnji razgovor - ostati u stanju rop-

i tamu u svjetlo.

gurno mjesto. Volimo našu staru-

stva ili preuzeti odgovornost i sami

poznatu stvarnost, čak i ako je loša,

upravljati svojim ţivotima.

i uvijek ćemo radije naći izgovor da ju preferiramo nego da iskušamo nešto novo.

što bismo ţeljeli. To je mjesto na kojem se događaju velika čuda.

"Pjesma na moru" koja je pjevana nakon što su Izraelci prešli Crveno

Kad se Moše obraća B-gu, On mu

more počinje u budućem vremenu,

odgovara "... Zašto meni vičeš? Go-

kako bi nam kazala da priča vrijedi

vori Izraelcima, oni bi trebali puto-

za generacije koje dolaze i da nas

Traţimo slobodu, ali je se isto-

vati prema naprijed ". Što znači da

uvjeri da svaki čovjek treba doţiv-

vremeno i bojimo, pa postanemo

se nas ne moţe prisiliti da budemo

jeti osjećaj iskustva slobode tog po-

paralizirani. Napravimo jedan ko-

slobodni i sretni. Zohar objašnjava

vijesnog trenutka. Ona je poruka da

rak prema njoj i dva natrag, baš

da izraz "putovati prema naprijed",

je sve moguće i da nema problema

kako su Izraelaca opisani u ovoj

znači da je sada vrijeme da se podu-

kojeg ne moţemo prevladati. To je

priči.

zme akcija. Nema vremena za mo-

naša suština i to je razlog zašto će-

litvu i oklijevanja. Treba neposre-

mo je na kraju svi iskusiti. ■

Naša je priča o velikim čudima; međutim tu je obrazac koji se pona-

Strana 22

dno poduzeti odluku – odustati od neuspjeha i uništavanja i slijediti

Prevela Tamar Buchwald Divrej Tora

Chaya Rivka Zwolinski:

Blagoslovi na Tu B'Ševat U ponedjeljak, 21.1.2018. je Tu Bišvat

Talmud (Taanis 8b) nas uči da kada čovjek uđe u hambar da izmjeri urod nove žetve pšenice treba izreći blagoslov: Neka to bude Tvoja volja G-spodine Bo-že naš, da Ti pošalješ blagoslov na djelo naših ruku. Potom on počinje mjeriti i kaže: Neka bude blagoslovljen On koji šalje blagoslov na ovu hrpu ţita.

Ali ako je čovjek prvo izmjerio ţito pa tek potom rekao blagoslov, onda mu je molitva uzaludna. To je zato što se blagoslov ne može naći u nečemu što je već izvagano, izmjereno ili izbrojano, nego samo u nečemu skrivenom, nečemu još uvijek neutvrđenom, ili onome što oko ne može vidjeti.

Koncept skrivanja onoga što nam je dragocjeno do doba (vremena i mjesta) kada je to spremno da procvjeta i donese plod, koncept je koji prožima židovski način života. Beba je skriven unutar svoje majke dok ne dođe vrijeme da se rodi. Srodna duša ostaje neprepoznata sve dok ne sazrije vrijeme za susret. Naše duhovno blago se čuva sve dok ne bude zrelo da se otkrije.

Rođendan Reb Nossona Tu B'Ševat, Nova godina drveća počinje večeras, u petak, 10. veljače i traje do sutrašnjeg zalaska sunca.

Tu B'Ševat je i rođendan Reb Nossona (rođen je 1780.), najistaknutijeg učenika i pisara Rebe Nachmana.

Rebe nam kaže da bez pažljivog zapisivanja njegovog rada koje je činio Reb Noson, njegov voljeni "Nosseleh", njegova učenja koja mijenjaju svijet nikada ne bi ugledala svjetlo dana. Cijeli život Reb Nossona bio je posvećen donošenju Rebeovog "ploda" svijetu.

Godina 12 23 Broj 16 Strana

Tu B'Ševat jedan je od rijetkih židovskih blagdana koji se ne spominju u Savjetu (Likutey Eitzos), sabranim savjetima Rebe Nachmana koje je sakupio Reb Nosson. No sam Reb Nosson spominje Tu B'Ševat u Likutey Halachos. On navodi da Tu B'Ševat uvijek dolazi uz Šabos Šira.

Pjesma na moru Šabos Šira je Šabos pjesme, na koji čitamo u Tori parašu Bešalah u kojoj su Moše i Djeca Izraelova pjevali posebnu pjesmu hvale i zahvalnosti nakon čuda razdvaranja mora. Mi govorimo ovu pjesmu svako jutro u našim molitvama, i postoje mnoge prednosti koje se daruju onima koji je izgovaraju s kavana (usredotočenom namjerom).

U pjesmi na moru Djeca Izraelova zahvaljuju Hašemu, vrlo detaljno, za čuda kojima su svjedočili, čuda koja je upravo On učinio. Oni, i mi, veličamo i hvalimo Hašema za Njegovu slavnu pobjedu, za to što je bacio ubojite progonitelje i njihova kola u more, zbog sigurnog dovo-

đenja svog naroda na drugu stranu po suhom, i tako dalje. Cijeli svijet je znao za Njegovu slavu, jer nam midraš kaže da su se sve vode svijeta razdvojile, ali su Djeca Izraelova bila ta koja su to objavili.

■ Pjesma na moru ne govori samo o nečemu što se dogodilo prije. Ona također zahvaljuje Hašemu za događaj koji se tek trebao dogoditi, a to je da će Hašem zasaditi Svoj narod na gori Njegove baštine. Nakon što su zahvalili Hašemu za razdvajanje mora, Djeca Izraelova pokazali su svoju emuna, svoju vjeru, pjevajući o blagoslovima koje je Hašem obećao da će im dati u budućnosti.

Vjera i voće Tijekom Tu B'Ševata budući blagoslovi su od nas skriveni, baš kao što je rano mješanje biljnih sokova u drveću skriveno od naših osjetila.

Ali večeras ćemo po našem stolu rasprostrti bogati izbor različitog voća, reći blagoslov nad voćem, kao i blagoslov šehehiajanu, onaj koji mi kažemo u znak zahvalnosti što smo dosegli novu prekretnicu, ili posebnu prigodu. Tu B'Ševat ukazuje na obećanje nadolazećeg uroda voća s drveća, kao i završetak stare i početak nove godine za drveće.

To je snažna noć vjere – emune i noć koja nas podsjeća da će se Hašemovi blagoslovi ostvariti, čak i ako ih mi još ne možemo osjetiti.

Drž’mo se toga. ■ . .

Prevela Tamar Buchwald Strana 23

Biseri hasidske mudrosti Veliki i mali umovi

J ednom se neki hasid hvalio čuvenom cadiku iz Streliska kako mu je trebalo

mnogo vremena i truda da nauči cijeli Zohar napamet.

Cadik se zamisli, pa mu odgovori: "Ja nisam u stanju zadrţati u glavi toliko dubokih misli. Često se dogodi da jedna jedina misao zaokupi moj um nekoliko godina. ■

U našoj okolini moţemo pronaći bezbroj primjera

I skrenost, autentičnost i integritet bez ljubavi

za jedinstvo. Naše je tijelo, na primjer, jedinstvena

mogu rezultirati uništenjem drugoga, samoga sebe, ili

cjelina sastavljena od milijuna različitih elemenata –

oboje.

gena, stanica, organa i sustava – a sve njih odrţava

S duge strane, ako su ljubav, gorljivost, ushit, bez

različita hrana, tekućine, vitamini, minerali i nevidljive

korekcije istine, mogu nas zavesti kao budalu u raju –

snage koje tek počinjemo razumijevati.

mudraca u paklu.

Izazov jedinstva je u spoznaji snage tih različitih

Abraham Joshua Heschel ■

elemenata i njihovom udruţivanju, pazeći pri tome da ne uništimo njihovu individualnost. Razmislite o ljubavi između dva ljudska bića: svaka se strana mora biti spremna vezati i uvaţavati individualne potrebe i kvalitete drugog bića.

R. Simon Jacobson ■

S ve na ovom svijetu -

sve što postoji i događa se predstavlja ispit, postavljen pred tebe da bi imao slobodu izbora.

Biraj mudro!

R Nahman iz Breslova ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 24

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

8b) pomiješa s većinom dopuštenih

Dio II: Jore De'a

stvari, sve što je izvađeno iz te smje-

Poglavnje 9 — Povjerenje i sumnja

se je zabranjeno; ali ako je jedna od

Ako se meso ostavi bez nadzora na

stvari slučajno odvojena od smjese,

pristupačnom mjestu i moţda je po-

ili ako je nešto bilo izvađeno iz

maknuto, ono postaje rabinski za-

smjese prije nego li je postalo po-

branjeno, osim ukoliko ga se moţe

znato da ona sadrţi zabranjenu

prepoznati (63,1-2; 1,4). Vrstu hrane

zakona koji se smatraju manje stro-

stvar, to je dopušteno jer uzimamo

koja je ponekad biblijski zabranjena

gima, ali joj se obično moţe vjero-

da je od većine; i ako se cijela mje-

ne bi trebalo povjeriti brizi neţidova

vati kod drugih stvari (119,4-8).

šavina rasprši, dopušteno je čak

ili osobi za koju se sumnja da ne po-

Osobi za koju se zna da je idolopo-

uzimati stvari jednu po jednu dok

štuje zakone o prehrani, osim ukoli-

klonik ili javno krši šabat ili ne vje-

ne preostanu samo dvije, jer uzima-

ko je se moţe prepoznati ili je dvo-

ruje riječima učenjaka, ne smije se

mo da je svaka uzeta stvar uzeta od

struko zapečaćena ili označena; ako

vjerovati ni u čemu (119,7). U vezi

većine (110,5-6; vidi također 107,1 i

je hrana samo rabinski zabranjena,

drugih ljudi koji se ne drţe propisa

16,12).

dovoljan je jedan pečat ili oznaka,

vidi 119,9-12 i usporedi s 2,1-9.

ali u oba slučaja ne smije biti

Osobi koja je popustljiva u vezi s

nikakvih

tragova

nečim što se općenito ne smatra za-

rukovanja

(118,1-6.8-9;

neovlaštenog 119,1.20.).

branjenim, moţe se vjerovati, a oso-

Slične zabrane vrijede i za posuđe

ba koja se strogo drţi nečega čega se

koje se koristi s hranom (vidi 122,9-

drugi ne drţe moţe imati povjerenja

10.12.). Blaţi smo u vezi takvih

u druge u vezi toga (119,7). Pouzda-

stvari ako osoba nije imala što

noj osobi se vjeruje da je nešto do-

dobiti zamjenom hrane ili se našla u

pušteno ako je njen status nedvoj-

opasnosti da bude uhvaćena da to

ben ili ako je u situaciji da ga učini

učini (118,2.5.7.10-13.; 119,19). U

dopuštenim, ali joj se ne vjeruje da

vezi vina ili vinskog pribora, s

je nešto zabranjeno ako joj vlasnik

kojima je neţidov moţda došao u

toga proturječi; vidi 127,1-4.

doticaj, vidi 128-131; 136; 137,6.

■

U slučajevima koji uključuju biblijsku zabranu, postupamo strogo kad se pojavi sumnja, ali odlučujemo popustljivo u određenim slučajevima “dvostruke sumnje” (vidi 110,

Ako zabranjene i dopuštene stvari

Hranu ili posuđe treba nabavljati

dolaze iz zasebnih izvora, stvar koja

samo osoba za koju se zna da poštu-

je uzeta iz jednog od izvora zabra-

je zakone o prehrani; osobi za koju

njena je ukoliko se izvor ne moţe

se sumnja da ih ne poštuje, ne smije

prepoznati, čak i ako dopušteni iz-

4.8-9.). Ako je zabrana samo rabin-

se povjeriti pitanje dopuštenosti

vori čine većinu, ali pronađena

ska, presuđujemo popustljivo čak i

hrane (119,1, vidi 2-3 i 122,11; vidi i

stvar za koju je sigurno da je došla

u slučajevima "jednostruke sumnje"

15,3; 83,7; 86,1-2). Osobi za koju se

iz jednog od izvora u načelu je do-

kada postoji mogućnost da predme-

sumnja da ne poštuje određeni za-

puštena jer uzimamo da je došla od

tna stvar uopće nije zabranjena (111,

kon ne smije se ni pod prisegom

većine (110,3). Slično tome, ako se

1-6). Smjesa je zabranjena ako su ko-

vjerovati u vezi srodnih zakona ili

“vaţna” zabranjena stvar (vidi pogl.

ličine dvojbene; vidi 98,2-3. ■

Godina 12 25 Broj 16 Strana

Strana 25

Alan Morinis

Program musara ga od prvih 6 dana tjedna, a sedmog

Podnesi teret situacije.

dana sve ih ponovo pregledajte.

Svake večeri zapišite svoja iskustva i zapaţanja koja se odnose na oso-

Učenja i pitanja za razmišljanje

Radionica – Praktični dio

binu strpljenja.

Jedna od glavnih tehnika musara

Ova je vjeţba osmišljena da bi vam

ste to u stanju izbjeći, nemojte još više

koja nam pomaţe da u sebe ugradi-

pruţila dublji uvid i osjećaj za pita-

pogoršavati situaciju bespotrebnim ţa-

mo promjenu je učenje s drugom

nje strpljenja. U isto vrijeme, ona je

ljenjem. (Hešbon HaNefeš)

osobom. Kada nešto čitate sami za

tu da vam prenese vrlinu učenja s

Kako ţaljenje moţe pogoršati situ-

sebe, postoji prirodna tendencija da

partnerom. Kao što sam rekao, uči-

aciju? Postoji li ţaljenje koje nije

čitate brzo, te da informacije usvo-

telji musara bili su vrlo pronicavi u

uzaludno? Ako ţaljenje nije primje-

jite u sklopu zamisli koje već imate.

prepoznavanju vrijednosti zajedni-

rena reakcija na neizbjeţnu trage-

Ali kada učite s drugom osobom,

čkog procesa učenja, i svi su učinili

prisiljeni ste ići sporije. I po svoj pri-

učenje s partnerom (hevrutu) glav-

diju i gubitak, što jest? Kakve■ veze

lici druga će osoba imati drugačije

nom značajkom metodologije mu-

poglede na tu materiju. Vi ćete se

sara kojeg su podučavali.

moţda usredotočiti na jednu stvar u tekstu, dok će druga osoba naći nešto drugo što će joj biti značajnije.

Radeći s partnerom, naučiti ćete puno više i dublje ćete ući u materiju.

(1) Kada vam se dogodi nešto loše i ni-

ono ima sa strpljenjem?

(2) Većina vrsta boli i patnje stvorene su da bi vam dale poticaj da pohitate i

Na kraju, potrebna vam je još klju-

potraţite si lijek, da vam posluţi za

čna fraza “strpljenja” koju ćete ko-

očuvanje čitavog tijela ili određenog

ristiti kao jutarnju izjavu. Predlaţem

njegovog dijela.... Od boli i patnje veće

vam sljedeću frazu, iako vi moţete

su briga i strah koje prethode boli. One

izabrati i neku drugu po svojoj ţelji:

vas potiču da upotrijebite svoj um kako

Vaša zadaća za ovu lekciju je da pročitate odlomke iz Ţidovskih izvora koji slijede, a bave se temom strpljenja. Nakon svakog citata nalazi se nekoliko kratkih pitanja koja će vam pomoći da promislite o tome i naučite nešto iz tog odlomka.

Vaš je zadatak da pronađete jednu osobu s kojom ćete podijeliti to što ste naučili. Moţe je izabrati na jednostavan način – svog bračnog partnera, svog brata, svog partnera s kojim već učite. Ili se moţete pomučiti pa pronaći nekoga. Vašem bi rabinu, siguran sam, bilo drago da vam u tome pomogne.

Pročitajte po jedno od učenja svakoStrana 26

Divrej Tora

(nastavak s 26. stranice)

Alan Morinis

Program musara

biste izbjegli i sam početak boli...

(Hešbon HaNefeš) Slaţete li se s piscem da bol, patnja, briga i strah imaju pozitivnu ulogu u našim ţivotima? Na koji način su bol i patnja bili katalizatori napredovanja u vašem ţivotu? Na koji način su briga i strah bili katalizatori? Kako ljudi mogu postati zarobljeni brigom i strahom? Kako moţemo napraviti pomak da nam briga i strah ne budu okovi, već katalizatori u prilog napredovanju?

(3) Na koji način se penjete ljestvama?

Kada stanete na najdonju prečku morate provjeriti da li je poloţaj siguran, prečka čvrsta, i tek tada se moţete nastaviti penjati na slijedeću prečku. Tako je također i u vezi sluţbe B-gu: Je li moguće odjednom skočiti na Nebo? Čovjek se mora uspinjati u fazama, prečku po prečku? (Sayings of Kotsker, str. 149) Ljudi ţude penjati se ljestvama prema Nebu, prema prosvjetljenju, prema blaţenstvu i radosti. Ipak, u svojoj trci prema kraju, mogu pasti u sredini. Na koji način biste trebali poduzeti procjenu kvalitete vašeg poloţaja na svakoj pojedinoj prečki vaših ljestava?

čan prema onima koji brzo uče. „Ako ljudi uče bez poniranja u dubinu i razumijevanja, kako će njegovati straho(Sparks of

Mussar, str. 10) Na koji način vi učite? Da li protrčavate kroz situacije, uzimajući ono što se moţe na putu do slijedećeg doţivljaja? Ili se zadrţavate u situGodina 12 27 Broj 16 Strana

(Buber, Tales of the Hasidim, Later

sazrije dublje razumijevanje? Po

Masters, str. 166)

čemu znate koji je vaš tip učenja?

Na koji način učenje donosi „strahopoštovanje i poniznost“?

Propagira li rabin Moshe pasivnost ili strpljenje? Kako biste definirali u čemu je razlika između tih kva-

(5) Jedan od hasida Rabi Moshea bio je

liteta? Da li prihvaćanje svijeta ona-

vrlo siromašan. Poţalio se cadiku da su

kvim kakav jest vodi u pasivnost?

mu te nesretne okolnosti prepreka nje-

Kako prihvaćanje stvarnosti moţe

govom učenju i molitvi. „U današnje

voditi do djelotvornijeg postupanja?

vrijeme i u ovo doba,“ rekao je Rabi Moshe, „najveća se poboţnost, veća od učenja i molitve, sastoji u prihvaćanju svijeta upravo onakvim kakav jest.“.

(4) Rabin Israel [Salanter] bio je kriti-

poštovanje i poniznost?“

aciji dovoljno dugo da kod vas

(6) Ako ti pobjegne vlak, nemoj reći, „Zakasnio sam i propustio svoj vlak.“ Umjesto toga kaţi, „Stigao sam prerano za slijedeći vlak – jer sve je u rukama Nebesa“ (Rabin Yosef Yozel Hurwitz, Alter iz Novardoka, na osnovu Talmuda - Brahot 33b) Je li strpljenje išta drugo nego li stav? Izgleda li vam moguće da ga se moţe uzeti ovako spontano? Na koji način biste vi pomogli usmjeriti nekog drugoga prema ovoj vrsti promjene načina na gledanje stvari? ■

Strana 27

Iz d

g aće

’16. siječnja u crkvi u Zagrebu promocija djela koje bi moralo biti

a tisk

om

LOVAC NA NACISTE NAPAO VLADU

Danas, 9.1.2019.

Razotkrivena jasenovačka laţ u Njemačkoj i Austriji bi odmah bila zabranjena i to opravdano”, navodi Zuroff u priopćenju Centra.

Centar Simon Wiesenthal u svojem priopćenju napominje kako Društvo za istraţivanje trostrukog logora Jasenovac sponzorira promociju knjigu 16. siječnja kako bi se sakrili stravični zločini ustaša

Suprotno obvezama

Centar Simon Wiesenthal pozvao je hrvatske vlasti da zabrane djela koja negiraju zločine ustaškog reţima počinjene tijekom II. Svjetskog rata.

U Njemačkoj zabranjeni

bi

bili

U priopćenju lovca na naciste i direktora istočnoeuropskog ureda Centra dr. Efraim Zuroff, Centar skreće paţnju na događaj koji će se odrţati 16. siječnja u crkvi u Zagrebu i koji će promovirati knjigu

„Razotkrivena jasenovačka laţ‟ koja niječe masovna ubojstva Srba, Ţidova, Rona i hrvatskih antifašista koji su se dogodili u zloglasnom koncentracijskom kampu Jasenovac.

“Društvo trostrukog

za istraţivanje logora Jasenovac

koje sponzorira taj događaj stvoreno je kako bi sakrili stravične zločine ustaša, kojima nema ravnih na Balkanu. Te zločine potvrdili su povijesni dokumenti, svjedočenja svjedoka kao i znanstvena otkrića brojnih uglednih povjesničara. Djela poput

međunarodnim

“Kao član IHRA-e, Hrvatska bi trebala učiniti sve potrebne korake da spriječi sve one koji negiraju holokaust i iskrivljenje povijesnih činjenica. Kontinuirana pozitivna paţnja dana je naporima da se prekrojila i iskrivila povijest u Hrvatskoj što je suprotno međunarodnim obvezama koje je preuzela Hrvatska kada se priključila IHRA-i,” istaknuo je Mark Weitzman, direktor za politike Centra i bivši direktor Međunarodni savez za sjećanje na holokaust. ■

Belgija je zabranila klanje životinja prije nego što ih se omami. Problem je što to propisuju košer i halal Telegram, 11.1.2019.

Optužuju ih da tako narušavaju vjerske slobode Regija sjeverne Belgije, Flandrija, zabranila je klanje ţivotinja kako propisuju košer i halal, osim ako ţivotinja nije omamljena prije nego je zakolju, unatoč kritikama da se tako narušava sloboda vjere.

Ovo je prva belgijska pokrajina koja je počela primjenjivati zabranu, a u rujnu, istu će odredbu primjenjivati Wallonia, juţna pokrajina Belgije.

Europski ţidovski kongres donio je zaključak da je to “najveći udar na ţidovsku religiju od nacističke okupacije.” Oba rituala, muslimanski halal i ţidovski košer zahtijevaju da mesari ubijaju ţivotinje rezanjem vrata i ispuštanjem krvi. Prema novom zakonu, ţivotinje moraju biti omamljene električnom strujom prije nego ih ubiju, što većina aktivista za Page 28 Strana 28

prava ţivotinja smatra humanijim.

I NEKE DRUGE ZEMLJE ZABRANILE KLANJE NEOMAMLJENIH ŽIVOTINJA Belgijski muslimani i Ţidovi protive se zakonu, jer kaţu da i halal i košer zahtijevaju da ţivotinja bude izvrsnog zdravlja kada joj se prereţe vrat, a to neće biti tako ako je ţivotinja omamljena. Neki kaţu da se ne radi o pravima ţivotinja nego o antisemitizmu i islamofobiji.

Rabin u Antwerpenu, glavnom gradu Flandrije, Yaakov David Schmal, za The New York Times izjavio je da je nemoguće znati prave intencije ljudi. Osim ako ljudi izričito ne kaţu što misle, a većina antisemita to ne čini.

“Definitivno zakon podsjeća na sličnu situaciju prije Drugog svjetskog rata kada su ovakve zakone donosili Nijemci.”

U siječnju 2018. nekoliko je vjerskih organizacija poduzelo korake da spriječe novi zakon.

Europski sud za ljudska prava opisao je košer klanje kao bitan aspekt prakticiranja ţidovske vjere, piše u sudskoj ţalbi na zakon. Nekoliko drţava, Švedska, Danska, Švicarska i Novi Zeland već su zabranile klanje neomamljenih ţivotinja. ■

Divrej Tora

Godina 12

Broj 16