1-08 - Divrej Tora - Vajišlah-5779

Divrej Tkra Godina 12 Broj 8

Zagreb, šabat 24. studenog 2018. - 16. kisleva 5779.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Vajišlah Jeruzalem 15:56

17:15

Zagreb

16:00

17:00

Rijeka

16:07

17:07

Split

16:05

17:04

Dubrovnik 16:00

17:00

Vinkovci 15:50

16:50

Sarajevo 15:56

16:56

Doboj

15:54

16:54

B. Luka

15:58

16:58

Beograd 15:45

16:50

Novi Sad 15:46

16:52

Subotica 15:44

16:51

Zrenjanin 15:43

16:49

Niš

15:43

16:47

Beč

15:50

16:50

Frankfurt 16:14

17:13

Edison, NJ 16:16

17:24

divrejtora@gmail.com

Paraša Vajišlah

(Berešit 32,4—36,43)

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Na dan utorak 27.11.2018.

Alot Hašahar

5:37

Najranije Talit

6:12

Nec Hahama

7:12

Najkasnije Š’ma

9:27

Zman Tefila

10:13

Hacot

11:43

Minha Ketana

14:22

Plag Haminha

15:19

Šekia

16:15

Cet Ha-kohavim

16:57

Jaakov se vraća u Svetu Zemlju nakon što je 20 godina boravio u Haranu, te šalje anđele glasnike Esavu u nadi da će se pomiriti. No njegovi glasnici mu donose vijest da je njegov brat krenuo u vojni pohod s 400 naoružanih ljudi. Jaakov se stane pripremati za rat, moli se, i šalje Esavu veliki dar (koji se sastojao od stotina grla ovaca i goveda) ne bi li ga umirio. .

Te noći, Jaakov prebacuje splavom svoju obitelj i imetak preko rijeke Jabok, dok sam ostaje iza njih i susreće se anđelom koji predstavlja Esavov duh, s kojima se bori sve do zore. Jaakov u borbi pretrpi iščašenje kuka, ali nadvlada nadljudsko biće, koji mu nadjene ime Israel, što znači "Onaj koji je nadvladao božansko."

Jaakov i Esav se susretnu, zagrle se i



Broj 8

poljube, no odu različitim putevima. Jaakov kupi komad zemlje u blizini Šhema.

Sin vladara tog grada također imena Šhem – zarobi i siluje Jaakovljevu kćer Dinu. Dinina braća Šimon i Levi osvete se za to djelo tako što pobiju sve muške stanovnike grada nakon što su ih oslabili uvjerivši ih da se obrežu. .

Jaakov otputuje dalje. Rahel umre tijekom porođaja svog drugog sina, Binjamina, i bude sahranjena uz put u blizini BetLehema. Ruben gubi svoje prvorodstvo jer se upušta u odnos s bračnom družicom svog oca. Jaakov stigne u Hebron, k svom ocu Jichaku, koji kasnije umre u dobi od 180 godina (Rivka je umrla prije Jakovljevog povratka). .

Naša paraša završava s detaljnim popisom Esavovih žena, djece i unučadi te obiteljske povijesti naroda sa Se'ira među kojima se Esav naselio. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ה״ ״ד״ב״ה״מ״ ״ ״ו״ה״ה״ ״מ״ ״מ״ן״״״ו״ע״ו״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Paraša Vajišlah

Kohen – prva alija – 10 p’sukim – 32,4-13 Jaakov šalje glasnike svom bratu Esavu s porukom o pomirenju (i upozorenjem?). Čini se da Onkelos smatra da su glasnici koje je Jaakov poslao bili ljudska bića (izgadin su trkači ili glasnici); Raši pak veli da riječ mal’ahim treba uzeti doslovno, kao nebeske anđele. Komentari nas usmjeravaju na završetak prošlotjedne sedre (koja govori kako je Jaakov naišao na ―tabore‖ anđela prilikom svog povratka u Erec Jisrael) kao potporu Rašijevom gledištu. Bartenura dalje tumači da biblijsko spominjenje anđela uvijek uključuje nešto što su anđeli rekli ili proročku poruku. Kada se Jaakov susreo s anđelima, ništa nije bilo izgovoreno.

Moglo bi se ustvrditi da Tora spominje anđele vezano uz Jaakovljevo slanje anđela Esavu. Drugi komentari kaţu da je Jaakov poslao anđele jer bi na ljudska bića Esav mogao utjecati, dok će anđeli biti u stanju ispravno ―pročitati‖ situaciju.

Jedna je od Jaakovljevih tvrdnji bila da je ţivio kod Lavana, te bio tamo zadrţavan sve do sada. Rašijev komentar daje naslutiti da je ―on ţivio kod Lavana, ali nije učio od njegovih pokvarenih navika‖. Neki to vide kao kompliment Jaakovu, kako je bio u stanju očuvati svoju

panja nije naučio ...kako se nositi s lukavošću i pohlepom prema njegovom vlastitom sluţenju B-gu, koje je gledao svojim vlastitim oči. Ima lekcija koje treba naučiti čak i iz loših primjera.

Jaakov izjavljuje Esavu da ima "vola, magaraca, ovcu, sluge".

skom braćom" koa bi nam rado do-

Zašto Jaakov to kaţe Esavu? Da li

pustila da se asimiliramo u njihove

se hvali bogatstvom koje je nakupio

kulture - i time također doveli do

u Lavanovoj kući? Baš naprotiv.

uništenja Ţidovskog naroda. Jaakov

Jaakov govori Esavu da, iako ima

moli za spas od obiju prijetnji.

mnogo materijalnog bogatstva i velika stada ovaca i goveda, on nema zemlju. Nije (još) ostvario koristi blagoslova (koji je Esav smatrao svojim) "od rose nebeske i plodnosti zemlje ..." Stoga se Jaakov nadao da se Esav neće ljutiti na njega. Usput:

Slično tome, u prvom pasuk■sedre, Jaakov šalje anđele (ili glasnike) svome bratu Esavu. Jaakov je neprestano svjestan da je Esav oboje, i mora biti na oprezu od obje te ličnosti.

Ovo je slično odnosu između braha

Beit Halevi tumači to na ovaj na-

Še'hakol i svih ostalih "posebnih"

čin. Opasnost broj 1 je rat. Opasnost

brahot. Jaakov je do sada blagoslov-

broj 2 je ugovor s Esavom koji tako-

ljen bogatstvom tipa Še'hakol. Dru-

đer moţe imati katastrofalne poslje-

gih 5 od 6 brahot za hranu povezani

dice.

su s onim što dolazi iz zemlje, blagoslovima tal hašamajim i š'mane ha'arec, koje Jaakov još nije bio primio.

Vijest da Esav dolazi s 400 ljudi sili Jaakova na tri načina djelovanja. On prvo podijeli svoj logor na dva dijela, tako da jedan dio moţe pobjeći ukoliko drugi bude napadnut. Zatim moli B-ga za Njegovu pomoć i ispunjenje obećanja koje je dao.

(Treća faza se nalazi u sljedećem odlomku.)

potpunu privrţenost Tori u tako

Komentari ističu da on od B-ga

tuđinskoj atmosferi. Drugi tu zapa-

traţi da ga spasi "od mog brata - od

ţaju nagovještaj kritike: Sve te godi-

Esava". Ovo nije suvišna riječ. Ţi-

ne u Lavanovom domu, a iz Lava-

dov se suočava s dva neprijatelja: S

novog pokvarenog načina postu-

Esavima ovoga svijeta koji ţele uni-

Strana 2

štiti Ţidovski narod, i s "prijatelj-

Levi – druga alija – 17 p’sukim – 32,14-30 Slijedeće što Jaakov priprema su promišljeni darovi za Esava od njegove stoke i ovaca, koji će biti izručeni uz poruke dobre volje i pomirenja.

Baal HaTurim ističe da u Tori postoje dva p'sukim u kojima svaka riječ završava sa ―završnim mem‖.

Ovdje u Vajišlah (32,15): 200 koza, 20 jaraca… i u BaMidbar (29,33): I njihov (odnosi se na ţrtve) prinos od brašna i ulja, njihovi naljevi, za bikove… Je li to na neki način povezano? Jaakov je poslao 550 ţivotinja kako bi smirio Esava, čak iako ga je Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

B-g uvjerio da će ga On štiti. Jaakov-

toj borbi, no ozlijeđen je. On prima

Spomen na neprestanu borbu iz-

ljevim potomcima bilo je određeno

neobičan blagoslov od anđela u

među Esava i Jaakova, koju ova

da prinesu 550 ţivotinja godišnje

obliku dodatnog imena – Jisrael.

borba simbolizira, je obiljeţen za-

kao musaf ţrtve.

Jaakov zatraţi anđela koji se s njim

(Na ovim brojakama još treba ra-

hrvao da mu da braha. Raši kaţe da

diti, ali konačni rezultati podupiru

je on traţio od anđela da prizna bra-

izvanredno zapaţanje Baal HaTu-

hot koje je Jaakov dobio od Jichaka,

rima.)

a koje je Jichak namijenio Esavu.

On daje uputu svojim slugama što da kaţu kad susretnu Esava. Tijekom noći prije svog susreta s Esavom, Jaakov se nađe sam. (Ovo je jedan od izvora za pravilo da čovjek ne bi trebao noću izlaziti sam.)

Komentari nam kaţu da se Jaakov

Moţda je Rašija na ovakvo objašnje-

Tora ovu micvu uvodi u kontekstu ove priče, micva se smatra dijelom Objave na Sinaju, kao što će biti rečeno: "A B-g progovor Mošeu i reče – zapovijedi narodu da ne jedu gid.‖

nje, umjesto situacije u kojoj Jaakov

Jedina ―negativna‖ micva u knjizi

jednostavno traţi novi blagoslov,

B‘reišit je ta zabrana jedenja―Gid

navela neuobičajena riječ beirahtani

HaNaše‖. Odstranjivanje ―gida‖ i

(koja se odnosi na prošlost) a ne

njegovih ţivčanih ogranaka iz buti-

borheini (blagoslovi me sada).

ne i noge ţivotinje, kao i masti i me-

Gematrija

vratio preko potoka Jaboka kako bi

R. Yaakov Auerbach z"l daje zani-

našao bočicu ulja koja mu je tamo

mljiv brojčani zaokret za Jaakovlje-

ostala. Neki kaţu da je to ulje kojim

vu promjenu imena-blagoslov. Zo-

je pomazao ţrtvenik i spomenik koji

har kaţe da se Jaakov borio protiv

je podigao B-gu u čast, i da je ta bo-

Satana. Jaakov = 10 + 70 + 100 + 2 =

čica ulja preteča jedine boce ulja

182. Satan = 300 + 9 + 50 = 359. Po-

koju su Hašmonaim pronašli mno-

razivši Satana, Jaakov dodaje nume-

go stoljeća kasnije. Ovo je još jedan

ričku vrijednost Satana svojoj vlasti-

od mnogih primjera maasei avot

toj i stječe novo ime: Jisrael, koje je

siman l'banim.

10 + 300 + 200 + 1 + 30 = 541, tj. 182

Jaakov se bori s ―čovjekom‖ (za

branom u vezi ―Gid HaNaše‖. Iako

+ 359 = 541.

sa s tog područja, je teško. Dodatni problemi iskrsavaju zbog krvnih ţila koje se moraju ukloniti iz tog dijela tijela ţivotinje. Proces uklanjanja gida i drugih ţila poznat je kao ―nikur‖ ili ―treibering‖. U najvećem broju slučajeva, nema ekonomskog opravdanje za uklanjanje ―gida‖. Čitave straţnje noge ţivotinje u pravilu se prodaju kao ne-košer. To je standardna praksa u Americi. U Izraelu, međutim, gdje ne-košer trţište nije toliko dostupno, radi se ni-

kojeg nam je rečeno da je bio Eisa-

Šliši – treća alija – 8 p’sukim –

kur. To znači da se neki odlični ko-

vov anđeo čuvar). Jaakov pobijedi u

32,31-33,5

madi mesa sa straţnjeg dijela dostupni košer potrošačima.

(file, bub-

reţnjak, odrezak…)

Jaakov ugleda Esava i njegovo ljudstvo kako se pribliţavaju; on zgura svoju obitelj iza svojih leđa, te se više puta nakloni svom bratu.

Esav potrči prema njemu i zagrli ga, p*o*lj*u*b*i i zaplače.

Mišlei 24,16 kaţe: Jer pravednik će pasti sedam puta i ustati … Baal HaTurim povezuje ovaj pasuk s Jaakovljevih sedam naklona pred Esavom.

Esav se raspituje za ţene i djecu, i Godina 12 3 Broj 8 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Jaakov se priprema da svoju obitelj

pak.

predstavi Esavu.

B-g kaţe Jaakovu da se preseli u

R’vi’i – četvrta alija – 15 p’sukim –

Beit-El i podigne tamo ţrtvenik. Ja-

33,6-20

akov uklanja idole iz svog gazdinstva. B-g sprečava lokalno stanovni-

Jaakov se pokorava (poniţava?)

štvo da ne progna Jaakova i njegove

pred Esavom dok mu predstavlja svoju obitelj, i svi se oni klanjaju Esavu. Jaakov je predstavio svoje ţene i 11 djece.

Zašto je Jaakov sakrio Dinu od Esava? Neki objašnjavaju da Jaakov nije ţelio da Esav zatraţi da uzme Dinu za ţenu i time je izvrgne njegovoj zloći. Zbog toga je Jaakov bio kaţnjen, jer je Dina mogla biti (vjerojatno bi bila) pozitivan utjecaj na Esavov ţivot. (Već slijedeći odjeljak Tore nam govori o otmici i silovanju Dine od strane Š'hema i nakon toga o fijasku osvete koju su izveli Šimon i Levi.)

Komentari pitaju ne treba li Jaakova pohvaliti, umjesto kazniti, zato što je zaštitio Dinu. Bartenura kaţe da Jaakovljev razlog što je sakrio Dinu nije bio strah da će joj se dogoditi nešto negativno, već strah da će uspjeti reformirati Esava, što bi ga učinilo vrijednim blagoslova da će dominirati nad svojim bratom.

Esav postavlja pitanje u vezi skupina ţivotinja koje je susreo putem.

Esav isprva odbija primiti darove, no na koncu ih prihvati. Potom Eisav predloţi da se on i Jaakov udruţe. Jaakov to odlučno odbije.

caju, Jaakov odvaţno riskira sukob.

To je stvar koju treba naučiti.

obitelji iz osvete zbog ubojstva naroda Š'hema. Rivkina dojilja Devora umre i bi sahranjena. (Postoji tradi-

Jaakov otputuje u blizinu Š'hema i

cija da je i Rivka umrla u tom trenu-

tamo kupuje zemlju, te podiţe miz-

tku.) B-g se još jednom ukazuje Ja-

be'ah.

akovu i blagoslovi ga. Potvrđuje

Zemlja koju je Jaakov kupio kasnije je bila upotrijebljena za sahranu Josefovih posmrtnih ostataka. Ironi-

njegovo novo ime Jisrael (koje se koristi uz njegovo ime Jaakov, i svako od njih ima drugačije značenje).

■

čno je da su Š'hem i Hebron kupili

B-g kaţe Jaakovu, p'rei u'r'vei.

naši avot, a upravo su ta dva mjesta

Prethodne naredbe da se bude plo-

prva bila predana Palestinskoj upra-

dan i mnoţi se bile su izrečene pa-

vi kao Područje A. Dodajte prethod-

rovima - Adamu i Havi, No'ahu i

nom još Beit Lehem, i pokazali smo

njegovima. Iz toga se moţe zaklju-

(u najmanju ruku) krajnje nepo-

čiti da je p'ru u'r'vu obaveza za mu-

štovanje prema kivrei avot. Ono što

škarca, ali ne i za ţenu. (Ne slaţu se

su Arapi učinili Kever Josef neo-

svi s time.)

prostivo je oskvrnuće. Ne djelovanje naše vlade u to doba i poslije, još je gore. (Rabinovo osobno mišljenje) Hamiši – peta alija – 42 p’sukim – 34,1-35,11

Šiši – šesta alija – 37 p’sukim – 35,12-36,19 B-g Jaakovu i njegovim potomcima ponavlja svoje obećanje u Zemlji.

Jaakov podiţe još jedan spomenik

Dina odlazi istraţiti ―lokalne zani-

da bi obiljeţio mjesto na kojem mu

mljivosti‖. Bude oteta, te je Š'hem

se B-g objavio. Rahel rađa Binjami-

siluje i potom se zaljubi u nju. Nje-

na (11. hešvana) te umre pri poro-

gov otac predloţi Jaakovljevoj obi-

du. Svojim posljednjim dahom ona

telji savezništvo s ciljem međusob-

zahvali B-gu što joj je podario dvoji-

nog stupanja u brak i spajanja nji-

cu sinova. Ona bude sahranjena na

hovih kultura. Šimon i Levi na pri-

―putu za Efrat‖ i mjesto na kojem je

jevaru navedu Š'hema i njegov na-

pogrebena označeno je ―do današ-

rod da se obreţu. Kad narod bude

njeg dana‖.

Zapazite: Na početku se čini da Ja-

oslabljen, Šimon i Levi ih poubijaju

akov ţeli izbjeći suprotstavljanje Ei-

iz osvete za ono što je učinjeno Dini.

savu, sve do točke u kojoj se poniţa-

Jaakova uzruja to što su oni učinili

va pred svojim bratom. Međutim,

(moţda i ne – komentari kaţu da ga

U Gemari stoji: Tkogod misli da je

kada se postavi pitanje podređiva-

je uzrujalo što nisu prvo njega pitali

Reuven doista spavao s Bilhom, na

nja njegove obitelji Esavovom utje-

za savjet), ali on brani njihov postu-

što ukazuje doslovan prijevod pa-

Strana 4

Reuven ―počini indiskreciju‖ s Bilhom.

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

suka, uvelike griješi. Neki kaţu da je Reuven preselio Jaakovljev krevet iz šatora Bilhe – kamo ga je Jaakov stavio nakon Raheline smrti – u šator svoje majke. Zagonetni opis u Tori toga što je on učinio, smatra se oštrim ukorom za njegov postupak, kojim

je

pokazao

nepoštovanje

prema svom ocu. Ipak, njega je na to potakla zaštitnička ljubomora za njegovu majku Leu. Mišna kaţe da

Alija po Alija

stavljen kao Jaakovljev b'hor .

Jaakovljevi sinovi su pobrojani.

Jaakov se vraća domu svoga oca.

Jichak umire u dobi od 180 godina (ţivio je 5 godina više od Avrahama. Neki kaţu da je Avraham bio ―uzet 5 godina prije svog vremena‖ kako bi bio pošteđen toga da vidi zle putove

Esava) te ga Jaakov i

Esav sahranjuju.

gradovima-drţavama, ―čak prije nego li je počeo vladati kralj Izraela‖.

Izrael još mora proći kroz mnoge faze pročišćavanja i susresti se s mnogim kušnjama i nevoljama prije nego li izroni kao narod Izraela.

To se ponavlja u Hagadi za Pesah kad se kaţe da je B-g dao teritorij

kada je Tora bivala prevođena na

Navedeni su Esavovi potomci.

aramejski za vrijeme javnog čitanja

Činjenica da je to učinjeno na

Tore, ovaj se pasuk nije prevodio.

ovom mjestu u Tori, prije nego li

Bio je pročitan, ali je ostavljen bez

Tora nastavi s pripovijedanjem o

tirguma kako ne bi ljude naveo na

Jaakovljevoj obitelji čini se kao da

pogrešne zaključke i zbunio ih.

Tora nastavlja nabrajati potomke Esava i kraljeve koji su vladali

kaţe: Završimo prvo s Esavom,

To je sjajan primjer (no ima ih

prije nego li nastavimo s vaţnom

mnogo više, kao i onih suptilnijih)

obiteljskom lozom. Esav je sila u

nemogućnosti da se razumije Pisana

ovome svijetu, no on nije razlog

riječ bez svog neodvojivog partnera,

njegova postojanja. Ja (kaţe Tora,

Usmene Tore. To vrijedi za dio Tore

recimo to tako) još nisam spremna

koji iznosi ―priče‖, kao i za halahi-

da govorim o Israelu; na to ću doći

čke tekstove. U tome se sastoji tra-

nakon što ovo maknem s puta.

Esavu, a Jaakov i njegovi sinovi su sišli u Micrajim.

Haftara – 21 p’sukim - Knjiga (knjižica) proroka Ovadje Različite zajednice čitaju različite haftare.

Kontinuirana bitka između Jaakova i Esava glavna je tema proroštva Ovadije. Proročanstvo se fokusira na konačnu presudu s kojom se suočavaju Esavovi potomci; B-g će se pojaviti kao pravi kralj svih.

Haftara daje "odgovor" na pitanje

gedija prijevoda pisane Tore na dru-

Drugi razlog koji se nudi za

ge jezike. U tome je tragedija naroda

detaljno predstavljanje Esavove loze

istinski

svijeta koji se hvataju svoje Biblije i

je neka vrsta prijekora Jaakovu zbog

Jaakovu. ■

misle da u svojim rukama drţe

njegova poniţavanja pred Esavom.

B-ţju Riječ. Oni drţe samo dio B-ţje

Nazvao si ga gospodarem, a sebe

riječi koju se tako lako moţe pogre-

njegovim

šno razumjeti i izokrenuti kada

kaţe B-g (nazovimo

nema njenog Usmenog dijela

to tako), pa ću ja utvrditi

Sinova Jaakovljevih je 12.

Ova izjava je dio istog pasuka (iako njime započinje nova parša) u kojem se nalazi izjava o Rubenovom činu.

Ovo

se

smatra

dokazom

gore

spomenute talmudske izjave. Da je Reuven uistinu počinio grijeh, njega se ne bi odmah potom stavilo na popis sinova Jaakovljevih, već bi bio izopćen, ili nešto još gore. Osim toga, on je u pasuku koji slijedi pred-

Godina 12 5 Broj 8 Strana

lozu

u

osjećaji

Esava

prema

slugom,

njega

njegovu

postavljeno u sedri o tome koji su

i

kraljevsku njihovoj

vlastitoj zemlji, prije nego ćete ti i tvoje potomstvo biti spremni

da

postanete

narodom. Š’vi’i – sedma alija – 24 p’sukim – 36,2043

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi 3. Filet mignon: zabrana jedenja bedrenog živca Stoga djeca Izraelova do današnjeg dana ne jedu bedreni živac s kuka, pošto je Jakov dobio udarac u bedreni živac njegove čašice kuka. (Postanak 32,33) Ova micva, treća i posljednja u Knjizi Postanka, također je jedina negativna micva u Knjizi Berešit. Pojavljuje se u paršas Vajišlah, nakon Jaakovljevog hrvanja s anđelom.

Umjesto da istupi i kaţe: "Nećete…", zapovijed je utkana u priču.

U 32. poglavlju Postanka, dok uznemireno iščekuje susret sa svojim otuđenim bratom Eisavom (Ezavom), Jaakov se bori s Eisavovim "anđelom čuvarom", i pobijedi ga. Anđeo ga blagoslivlja i daje mu ime Izrael (čin kojega je kasnije i B-g potvrdio). Međutim, Jaakov je ozlijeđen u borbi. Redak 33. nam kaţe: "zbog toga sinovi Izraelovi ne jedu bedrenu tetivu do današnjeg dana".

Talmud u Hulin 101b objašnjava da je, unatoč njenoj narativnoj prirodi, ova micva bila zapovjeđena na Sinaju poput svih drugih. Ona je zabiljeţena u ovom trenutku samo zbog svoje tematske vaţnosti za priču. (Potpora ovoj ideji dolazi od uporabe pojma "djeca Izraelova ",

koja se ne koristi sve do doba egipatskog ropstva.)

Simbolika ove micve je da će Ţidovi podnositi patnje od ruku drugih naroda - uključujući i našeg brata Eisava ali da ćemo uvijek istrajati i nikada nećemo nestati. Ova je poruka potvrđena tako što je povezana s micvom.

Bedreni se ţivac - na hebrejskom gid hanaše - mora ukloniti tijekom procesa uklanjanja ţila koji se na hebrejskom naziva nikur (ili trejbering na jidišu), kojim se također uklanja određene zabranjene masnoće i krvne ţile.

Zbog toga što je to dosta komplicirano, uklanjanje bedrenog ţivca u nekim se zajednicama ne smatra financijski isplativim, pa se straţnji dio ţivotinje moţe prodati ne-košer mesnici.

Ova je micva na snazi u svim vremenima i na svakom mjestu. Odnosi se podjednako na muškarce i ţene.

Pojedinosti se mogu naći u sedmom poglavlju talmudskog traktata Hulin i Šulhan Aruhu u Jore Dea 65.

Ona je 183. od 365 negativnih micvos u Rambamovom Sefer HaMicvosu i 1. od 194 negativnih micvos koje se danas mogu ispunjavati kako ih navodi Chofetz Chaim u Sefer HaMicvos HaKacar. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 146. Negativna je zapovijed ne kopirati sastav tamjana [u Svetinji] jer

Pismo kaţe, A tamjan…po njegovom sastavu nećeš činiti za sebe… Tkogod će učiniti nešto poput njega da uživa u njegovom mirisu bit će odsječen (Š'mot 30,37-38). Čak i ako osoba nije učinila njegovu punu mjeru [količinu kao u Svetinji] već samo polovinu ili trećinu toga, budući da ju je sačinio prema omjeru njegovih [izvornih] sastojaka, on bi zasluţio karet [bogomdani prestanka postojanja]; a ako je nehotice, zahtijevala bi se hatat (ţrtva za grijeh). Ako ga je učinio kako bi uţivao u njegovom mirisu, čak i ako ga zapravo nije pomirisao, bez obzira na to on je kriv; no ako ga je načinio u svrhu učenja, bio bi oslobođen od kazne.

147. Negativna je zapovijed ne raditi nikakvog posla na prvi dan Pesaha kao što Pismo kaţe, A na petnaesti dan… nećeš raditi teškog posla (Vajikra 23,6-7). (Vidi dio o pozitivnim zapovi-jedima, §25.)

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ţenu.

148. Negativna je zapovijed ne raditi nikakvog posla

na sedmi dan Pesaha kao što Pismo kaţe, na sedmi dan je svečani sabor; nećeš raditi nikakvog teškog posla (Va-jikra 23,8).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ţenu. ■

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarca tako i za ţenu.

Strana 6

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Šimon i Levi na suđenju Kako vi prosuđujete pokolj koji su počinili Šimon i Levi u gradu Šhemu? Trebal li njihova djela opravdati kao primjerenu osvetu časti njihove sestre ili ih osuditi kao pretjerano surove i okrutne?

 S čim od gore navedenog se slaţete?  Priča postavlja pitanje relativne koristi politike suzdržanosti u odnosu na preventivne aktivnosti, moralnosti kolektivnog kažnjavanja u odnosu na onu ciljanih ubojstava i primjerenog odgovora na korištenje ljudi kao štita. Raspravite s obitelji o tim pitanjima, te o tome kako se odnose na postupke braće, kao i na suvremene kontroverze.

Esav: Prijatelj ili neprijatelj?

Paraša Vajišlah otpočinje sa strahovanjem Jaakova da ih Esav dolazi napasti s 400 ljudi. Međutim, kada se njih dvojica stvarno nađu zajedno, Esav ga pozdravlja zagrljajem i poljupcem. Je li promjena srca rezultat Jaakovljeih nastojanja da ga udobrovolji ili je moguće da je Jaakovljeva prvotna procjena Esavove namjere bila pogrešna i da je Esav već oprostio svome bratu? Što je to što ljudima omogućava da oproste i zaborave?

kvim ga prikazuje Midraš, točniji prikaz? Koliko je od midraških prikaza utemeljeno na tekstu, a koliko ih je rezultat polemičkih razmatranja i pridruživanja Edoma, Rima i Crkve?

Hrvanje s anđelim i ljudima Jedan od najvažnijih dogašaja u paraši Vajišlah je hrvanje Jaakova sa zagonetnim "‫"אמש‬. Da li je napadač na Jaakova bio čovjek ili anđeo? S jedne strane, naziva ga se "čovjek", a ne "‫"מַ לְ אָ ְך‬, što sugerira da je bio čovjek. Međutim, Jaakov o njemu govori koristeći naziv "‫ֹלהמם‬ ִ ֱ‫"א‬, dajući naslutiti da je on bio neka vrsta božanskog bića.

 Koje druge dokaze možete navesti kao podršku za jedan ili drugi stav?  Ako je napadač bio nebesko biće, je li bio poslan božanskom voljom ili je djelovao na svoju ruku? Ako je prvo u pitanju, zašto bi Hašem poslao glasnika da ozlijedi Jaakova? A ako je potonje, i anđeo je djelovao u korist Esava, a ne Jakova, možemo li iz toga razumjeti da anđeli imaju slobodnu volju?

Je li "Plan B" zamijenio “plan A”? Često puta, kada neki lik u Tanahu kaže da će izvršiti određeni čin, pretpostavljamo da su oni proveli

svoj izvorni plan, ne razmišljajući o mogućnosti da bi intervencije u događajima mogle utjecati na njihovu odluku, što bi dovelo do "Plana B".

Obrnuto, "sveznajući čitatelj", budući da zna kraj priče, često pretpostavlja da su i biblijski likovi to znali i da su postupali u skladu s time, mada je moguće da su imali u potpunosti drugačiji scenarij na umu. U oba slučaja, umetanjem promjene u planovima moglo bi objasniti inače teško razumljive aspekte pripovijesti.

 Konkretan slučaj bi mogao biti Jaakovljeva podijela njegovog tabora. On prvobitno govori o tome u poglavlju 32, ali u poglavlju 33 nema dokaza o dva odvojena tabora. Da razriješi prividnu proturječnost, R. Avraham b. HaRambam tvrdi da su događaji koji su se umiješali izazvali Jaakova da promijeni mišljenje, dok Rašbam sugerira da su ga promjene okolnosti spriječile da postupi kako je nagovijestio.  Postavite izazov pred svoju obitelj da razmisle o drugim slučajevima u Tanahu u kojima bi unošenje promjene u plan moglo riješiti tekstualne poteškoće ili baciti novo svijetlo na priču. ■ Prevela Tamar Buchwald

 Usporedite Radakov i Rašbamov pristup. S kojim se od njih dvojice slažete?  Rašbam tvrdi da ne samo da je Jaakovljev strah od njegovog brata neutemeljen, već da ga je stigla kazna za njegove pokušaje bijega. Kakvu podršku iz teksta možete dati za takav stav?

■

 Rašbam je u svojim komentarima na knjgu Berešit dosljedan u svom gledištu da je Esav neutralna osoba, a ne pokvaren lik.

Slažete li se s takvim prikazom, ili smatrate li da je zli Esav, kaGodina 12 7 Broj 8 Strana

Strana 7

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Avuka, ptil i jedan miš

Međutim, postoji i ranija etimologija za avuka, kako je to iznio Ramban u svom komentaru na Berešit 32,25. U tom retku nalazimo korijen avuka i ptil

‫ אבק‬kao glagol:

Ezre i Radaka.

Raši iznosi drugo mišljenje, i kaţe da je riječ ‫ אבק‬aramejskog porijekla, i da znači "on se zalijepio, zakačio."

On iznosi nekoliko talmudskih navoda u kojima ‫ אבק‬znači "zakačen",

na indeksirajući knjige i stranice na

‫ עַד עֲלֹות‬,‫ ְלבַּדֹו; ַוי ֵָאבֵק אִּיׁש עִּ​ּמֹו‬,‫ַויִּוָּתֵ ר יַעֲק ֹב‬ ‫שחַר‬ ָּ ‫ַה‬

internetu koje sam već koristio, nai-

"Jaakov osta nasamo; i neki se čovjek

se dva čovjeka bore, jer jedan čovjek

Iako provodim najveći dio vreme-

šao sam na neke nove materijale.

No, barem meni nove. Jedna fantastična knjiga koju sam kupio prije par tjedana je Yad Halashon (1964) čiji je autor Yitzhak Avinery, lingvist koji je također dobro poznat kao autor knjige Heichal Rashi. Tih nešto više od 600 stranica knjige sadrţi stotine članaka koje je Avinery desetljećima pisao. Engleski podnaslov knjigu naziva "leksikon lingivističkih problema u hebrejskom jezi-

hrvaše s njime sve do zore".

Jasno je da riječ ‫ ומאבק‬znači "on se hrvao", ali koja joj je etimologija?

Rabi Jehošua ben Levi u Hulin 91a iznosi dvije različite teorije:

‫וריב"ל אמר אמר קרא (בראשית לב) בהאבקו‬ ‫עמו כאדם שחובק את חבירו‬ "Rabi Jehošua ben Levi reče: Tora piše (Berešit 32,26) 'dok se hrvao ‫ בהאבקו‬s njim' – kao što netko zagrli

i potom kaţe da je to način na koji baci drugoga dolje i onda ga čvrsto stegne - – ‫ אובקו‬i prigrli ga - – ‫חובקו‬ u svoj naručaj."

Povezivanjem korijena ‫ אבק‬i ‫חבק‬ čini se da Raši ovdje slijedi prvo ■

mišljenje Rabi Jehošue ben Levija.

Ramban nastavlja u istom smjeru, te ističe da alef i het često mijenjaju jedan drugoga, pa donosi niz primjera. I da se vratimo na temu ovog

- hovek – ‫ חובק‬svog prijatelja".

teksta, Ramban piše da je riječ avuka jedno". I tu vidimo sličnost između

između Ben Yehudina rječnika i

‫אמר ר' יהושע ב"ל מלמד שהעלו אבק‬ ‫מרגלותם עד כסא הכבוד‬

inovacija te suvremenog hebrejskog

"Rabi Jehošua ben Levi reče: ovo

oboje vuče korijen od ideje među-

kojega ja danas govorim.

nas uči da se prah - avak – ‫ אבק‬s

sobno vezanih ili isprepletenih stru-

njihovih nogu podigao do Nebes-

na ili granja.

ku." Siguran sam da ću je redovito spominjati jer ona je vaţan most

No dobro, primimo se današnjeg teksta. U članku iz 1949., Avinery

kog Prijestolja."

značila "sveţanj grana vezanih zaptil / ptila i avuka – moguće je da

Zbog čega Avinery sve to spomi-

dovodi u vezu dvije riječi: avuka

Svako od ovih tumačenja bilo je

nje? Zato što je primijetio da kada

‫ אבוקה‬- "baklja" i ptil ‫ פתיל‬- "fitilj,

iskazano u gledištima Rišonim. Raši

ljudi govore o zavrtanju nečije ruke,

konopac" (također ptila ‫)פתילה‬. Eti-

navodi Menahema koji kaţe da je

oni kaţu ‫ הוא מסובב א המד ״‬. No on

mologija za ptil je dobro znana. Iz-

glagol ‫ אבק‬značio "on je bio prekri-

ističe da korijen ‫ סובב‬znači "okru-

vodi se iz korijena " - ‫ פתל‬zavrnuti,

ven prašinom", jer su oni podizali

ţiti" – a ne "zavrnuti". Stoga on pre-

plesti". Ona također znači "hrvati se,

prašinu dok su se kretali. Ovo se

poručuje upotrebu glagola ovek ‫אובק‬

boriti se", i od nje smo dobili porije-

slaţe s drugim mišljenjem Rabi Je-

– i na to ga je nadahnuo nitko drugi

klo imena Naftali (vidi Berešit 30,8).

hošue ben Levija, i to je gledište Ibn

do Raši, koji je tema njegova najvaţ-

Porijeklo avuka nije toliko jasno.

Klein kaţe da je porijeklo nejasno.

On vjerojanto slijedi Ben Yehudu, koji piše da "porijeklo riječi nije jasno, no moguće je da je skraćeni oblik od ‫ אבהוקה‬avhuka, od korijena

‫ בהק‬- "sjati, blistati".

Strana 8

nijeg djela. Jer izgleda da je Raši skovao kal oblik glagola ‫ אבק‬u svom komentaru koji smo gore čitali. (U Heichal Rashi, Avinery donosi popis hebrejskih riječi koje Raši skovao.)

Tako, iako bi ovo mogao biti zgodan tekst za Hanuku, kada bih zaDivrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Avuka, ptil i jedan miš

vršio s razmatranjem o fitiljima i

njegova supruga Zahava mislila da

Iz korijena ‫ בה‬dobijamo niz dru-

bakljama, ne mogu da ne spome-

riječ akbar u arapskoj frazi "Allahu

gih riječi, uključujući i pridjev kabir

nem zanimljivu bilješku o riječi avak

Akbar" ("B-g je velik") znači "miš"

koja znači "prah". Klein iznosi slje-

.(kao hebrejski ahbar )‫)ע בה‬. Arapski

‫ במה‬- "velik", a moţda i grčke bogove - kabire.

deću etimologiju:

zaposlenik u supermarketu ispravio

Zajedno s aramejsko-sirijskim ‫=( אבקא‬prašina), vjerojatno izvedenim iz [glagola] [ ‫ אבק‬povezanim s arapskim abaqa (= on je pobjegao)] i doslovno znači 'ono što bjeţi.' ... grčki abax, genitiv abakos (= četvrtasta ploča posuta prahom za crtanje geometrijskih dijagrama; ploča za računanje) je hebrejski naziv za zajam.

ju je i rekao:

I druga se dva homonima od ‫בה‬ također mogu povezati. Glagol ‫בה‬

"Ne... 'Ahbar' [kod njega je 'h zvučalo kao da mu struţe duboko u grlu] znači miš. Akbar [kod kojega je 'k' zvučalo kao da udara o svod njegove usne šupljine], je bilo... nešto sasvim drugo."

znači "prosijati", a kvara ‫ בהה‬je sito.

Klein sugerira vezu: Prema nekim znanstvenicima ‫בה״‬ ("biti velik") je istovjetan s ‫( בה‬prosijati"), a razvoj značenja ove osnove dolazi od "namotati, zavrnuti, ojača-

Uţivao sam u njegovoj priči, ali

ti". Oni uspoređuju osnove ‫"( גדל‬biti

nisam previše razmišljao o njenoj

velik") i ‫"( גדל‬zavrnuti, plesti") koje

lingvističkoj strani, sve do prošlog

izgleda da su prošle isti razvoj zna-

Stoga vrlo lako moţe biti da aba-

petka. U našoj mjesnoj knjiţnici,

čenja.

kus dolazi iz hebrejskog. (Postoji

pronašao sam vrlo vaţnu natuknicu

Philologosov članak o teoriji kako

u Encyclopedia Mikrait (Biblijskoj

su hebrejske riječi ušle u grčki.)

enciklopediji) pod nazivom Milim

Moţda ipak sve ovo moţemo na kraju povezati s Hanukom. Dva koncepta koja izgledaju vrlo grčki, – hrvanje i abakus – oba imaju čvrstu hebrejsku pozadinu. Tek toliko da pokaţu da odnosi između Ţidova i Grka nisu oduvijek bili tako crnobijeli, svjetlo i tama... ahbar

Zarot (Strane riječi u Bibliji) koju je napisao značajni izraelski lingvist Chaim Rabin. Članak spominje destak riječi koje su moţda ušle u Bibliju iz susjednih jezika, i kao što moţda očekujete, to je kod mene urodilo mnoštvom ideja za buduće tekstove.

Slijedeća riječ s istim slovima je kvar ‫"— בה‬već". U Bibliji se pojavljuje samo u Koheletu, pa u Gordisovoj knjizi o Koheletu on piše sljedeće: Česta je u hebrejskom jeziku Mišne, no rijetka je u targumskom aramejskom. Pojavljuje se također i u sirijskom, gdje obično znači "moţda", iako se pojavljuje i kao "već" u

Mada su mi poznate riječi akad-

Mat. 11,21; Heb 10,2 te u mandaj-

skog, egipatskog, pa čak i grčkog

skom ‫ באה‬. Njezin je korijen uobi-

Prije nego vremena je Treppen-

porijekla, nisam znao da postoje bi-

čajen u svim semitskim jezicima u

witz, jedan od mojih redovitih čita-

blijske riječi koje su izvedene iz

značenju "biti velik", stoga je = ‫בה‬

telja i sugrađanin u Efratu, napisao

arapskog (zapravo protoarapskog

dosl. "duljina vremena:, dok ‫ בהה‬je

vrlo zabavan tekst o tome kako je

ili

"duljina

drevnog

sjevernoarabijskog).

Jedna od hebrejskih riječi za koje Rabin sugerira da dolaze iz arapskog upravo je ‫ ע בה‬ahbar, miš! On piše da je to vjerojatno značilo "veličanstven / velik", na eufemistički način. Onda bi to bilo vrlo čvrsto povezano s arapskim akbar, što se na hebrejski piše ‫א בה‬, od korijena - ‫בה‬ "velik". On piše da je u nekim arapskim dijalektima u regiji uobičajena

zemlje"

(Postanak 35,16,

48,7, II Kr. 5,19) Što se tiče kivra ‫ בהה‬, Ben-Yehuda doista navodi pristup koji je vezan za kabir, no ipak se u prvom redu slaţe s većinom drugih znanstvenika koje sam ja pročitao, a koji tvrde da kaf u kivra nije korjenski, pa korijen te riječi treba promatrati kao ‫בהה״‬ ili ‫בה‬. ■

zamjena alefa i ajina.

Godina 12 9 Broj 8 Strana

Strana 9

Rabbi Lord Jonathan Sacks:

Jakovljeva borba Epizoda u kojoj ţidovski narod

blagoslov koji je Izak imao za njega,

te godine nosio sa sobom kao sliku

dobiva svoje ime – kada se Jakov

te se zavjetuje da će ga ubiti čim

osobe koja ţeli biti. To je ključni tre-

hrva sa tajanstvenim suparnikom u

Izak više ne bude ţiv.

nutak Jakovljevog ţivota. Od sada

noći i prima ime Izrael – od ključne je vaţnosti za razumijevanje toga što znači biti Ţidov.

Jakov bjeţi k Labanu gdje se susreće sa još konflikata, a na povratku kući saznaje da mu Ezav dolazi

pa nadalje, on je zadovoljan time da bude onaj koji jest. Tek kada prestanemo ţeljeti biti netko drugi, moţemo biti u miru sami sa sobom i sa

Postoji nekoliko teorija o tome tko

u susret sa 400 snaţnih muškaraca.

je bio 'čovjek' koji se borio sa našim

U neobično jakom opisu emocija,

patrijarhom te noći. Tora ga naziva

Tora nam kaţe da je Jakov bio „vrlo

čovjekom. Prorok Hošea naziva ga

uplašen i tjeskoban,― uplašen, bez

Sve dok je Jakov

anđelom (Hošea 12,4-5). Mudraci

sumnje, misleći da će ga Ezav poku-

kaţu da je to bio Samael, Ezavov

šati ubiti, a tjeskoban moţda zbog

htio biti Ezav

anđeo čuvar i sila zla (Berešit Raba

brige da netrpeljivost njegovog bra-

77; Raši; Zohar). Jakov je bio uvjeren

ta nije bezrazloţna.

da je to bio B-g. „Onom mjestu Jakov nadjene ime Penuel jer - reče "Vidjeh B-ga licem u lice, i na ţivotu ostadoh― (Postanak 32,31).

svijetom.

bilo je tenzija, ■

konflikta, neprijateljstva

Jakov mu je zbilja učinio krivo.

Izak je rekao Ezavu, „Tvoj brat je došao i na prevaru uzeo tvoj blagoslov.― Stoljećima kasnije prorok Ho-

Nije lako nadvladati tu ţelju da budemo netko drugi, da imamo ono što drugi imaju i budemo ono što

Moje mišljenje je da ovaj odlomak

šea je rekao, „S Judom B-g ima par-

moţemo razumjeti jedino ako zna-

nicu, kaznit će Jakova prema njego-

mo cijelu pozadinu Jakovljevog ţi-

vim postupcima, vratit će mu po

vota. Jakov se rodio drţeći Ezava za

djelima njegovim. Već u krilu mate-

petu. Kupio je Ezavovo prvorod-

rinu brata je za petu uhvatio, u sna-

stvo. Ukrao je Ezavov blagoslov.

zi muţevnoj s B-gom se borio― (Ho-

Kada ga je njegov slijepi otac upitao

šea 12,3-4). Jeremija koristi ime Ja-

tko je, on je odgovorio, „Ja sam

kov u kontekstu čovjeka koji prak-

Ezav, tvoj prvorođenac.― Jakov je

ticira prevaru: „Nek se svatko čuva

bio dijete koje je ţeljelo biti Ezav.

prijatelja, a brat bratu neka ne vje-

To je ono što se događa u ovotjed-

ruje, jer svaki brat je varalica (akov

noj parši. Nakon što se borio sa

Jaakov - nasljeduje Jakova), a svaki

strancem, Jakov prolazi kroz pro-

prijatelj raznosi klevete― (Jeremija

mjenu svoje osobnosti. On vraća

9,3).

Ezavu blagoslov koji je uzeo od

Zašto? Zato što je Ezav bio stariji.

Bio je snaţan, fizički sposoban, lovac. Iznad svega, Ezav je bio očev ljubimac: „Izaku je Ezav bio draţi jer je volio divljač, a Rebeka je više

Sve dok je Jakov htio biti Ezav po-

voljela Jakova― (Postanak 25,28).

stojala je tenzija, konflikt, neprija-

Jakov je paradigma slučaja u kojem

teljstvo. Ezav se osjećao prevare-

ţelimo ono što netko drugi ţeli, zato

nim, Jakov se osjećao prestrašenim.

što ţelimo biti netko drugi. Rezultat

Te noći, prije no što je trebao pono-

toga je tenzija između Jakova i Eza-

vno sresti Ezava nakon 22 godine,

va koja doseţe nesnosan intenzitet

Jakov se borio sam sa sobom i kona-

kada Ezav otkriva da je Jakov uzeo

čno odbacio sliku Ezava koju je sve

Strana 10

oni jesu. Većina nas s vremena na vrijeme ima takve osjećaje. Francuski antropolog Rene Girard kaţe da je to jedan od glavnih izvora konflikata tokom povijesti. Ponekad borba u kojoj saznajemo tko smo i u kojoj otpuštamo ţelju da budemo ono što nismo traje čitav ţivot.

njega. Stada koja je poslao Ezavu predstavljala su bogatstvo („rosu s nebesa i plodnu zemlju―). Sedmerostruko klanjanje pred Ezavom i nazivanje sebe „slugom―, a Ezava „gospodarom― predstavljalo je moć („Budi gospodar nad svojom braćom i neka se sinovi tvoje majke klanjaju pred tobom―). Jakov više Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Lord Jonathan Sacks: Jakovljeva

borba

nije ţelio niti trebao te stvari („Ja

primio taj blagoslov, Jakov se nije

znavao bogatstvo drevne Grčke ili

imam sve― – značilo je, „Više mi ne

trebao odjenuti u Ezavovu odjeću.

Rima, renesansne Italije ili aristo-

treba ni bogatstvo ni moć da bih bio

Umjesto toga, trebao je biti ono što

kratske Francuske. On nikad nije

potpun―). Jakov jasno kaţe, „Molim

jest, ne čovjek divljine, već čovjek

imao moć velikih carstava, njihove

te uzmi (ne samo moj dar, već tako-

čije uši su usklađene sa glasom koji

nepobjedive vojske i destruktivno

đer i) „moj blagoslov.― On sada zna

stoji iza prirode, sa pozivom Autora

oruţje. Kada je čeznuo za tim stva-

da blagoslov koji je uzeo od Ezava

svega što postoji da bude istinit pre-

rima (kao u dane Salomona), izgu-

nikad nije bio namijenjen njemu, te

ma onome što se ne moţe kupiti

bio je sebe.

ga vraća. Rezultat toga je da se dvo-

bogatstvom niti kontrolirati sna-

jica braće susreću i rastaju u miru.

gom, a to je ljudski duh kao dah

Ponekad borba

B-ţji i ljudsko dostojanstvo kao slika

u kojoj saznajemo tko smo

Blagoslov koji je Jakov uzeo Ezavu nikad nije bio predviđen za njega.

B-ţja.

Istinski Jakovljev blagoslov bio je

Ime Izrael je također označavalo

onaj kojeg je primio kasnije kada je

borbu. Ali uvjeti konflikta bili su

njegov otac Izak znao da blagosli-

obrnuti.

vlja Jakova, i kada ga nije zamijenio sa Ezavom.

Nije slučajnost da upravo ova epizoda u Tori opisuje rođenje našeg

Jakovljev blagoslov nije bio vezan

identiteta (našeg 'imena') kao Izra-

uz bogatstvo ili moć. On je bio ve-

ela. Na gotovo svakoj značajnoj ras-

zan uz djecu i zemlju – djecu koju će

krsnici u našoj povijesti mi smo se

poučiti da hodaju putevima saveza i

borili s civilizacijama koje su štovale

zemlju u kojoj će njegovi potomci

bogove prirode: bogatstvo („rosu s

teţiti da izgrade društvo saveza ko-

nebesa i plodnu zemlju―) ili moć

je će biti utemeljeno na pravdi, suo-

(„neka ti narodi sluţe i klanjaju se

sjećanju, zakonu i ljubavi. Kako bi

pred tobom―). Izrael nikad nije po-

i u kojoj otpuštamo želju da budemo ono što nismo traje čitav život Snaga Izraela nikad nije leţala u samoj moći, već u onome što je veće od toga: u moći koja nadilazi sve zemaljske moći, i u bogatstvu koje nije materijalno nego duhovno bogatstvo, u onome što je stvar uma i srca. Ţidovi su često ţeljeli biti netko drugi, Ezavi svog vremena.

To je osjećaj koji moramo odlučno odbacivati. Tora od nas ne traţi da mislimo loše o Ezavu. Baš suprotno, ona nam zapovijeda: „Ne mrzi Edomca (potomka Ezava), jer on je tvoj brat.― Međutim, traţi od nas da se borimo, kao što je to Jakov činio, sami, u noći, u dubini naše duše, te da otkrijemo lice, ime i blagoslov koji je naš. Prije no što Jakov moţe biti u miru sa Ezavom, on mora naučiti da on nije Ezav nego Izrael – onaj koji se bori s B-gom i koji nikad ne odustaje. Šabat šalom. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 12 11 Broj 8 Strana

Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Vjekovna borba nevjerojatne patnje, pomiješanih s

posljednjih generacija, posebice u

frotacije između braće Esava i Ja-

trenucima

tolerancije,

svijetu Tore i postignućima drţave

akova. Ispočetka je Jaakov vrlo za-

slobode i uspjeha. No, duboko u

Izrael. U velikoj mjeri svjedočimo

brinut zbog susreta. Boji se da mu

srcima svih uključenih postoji strah

padu utjecaja i moći Crkve i opće-

brat, koji dolazi s grupom od 400

da posljednje poglavlje ove borbe

nito zapadnog društva. Esav gubi i

Dolazi do dugo očekivane kon-

olakšanja,

ono malo moralne perspektive koju

muškaraca, zacijelo namjerava nanijeti štetu. I zna da je njegov brat u stanju zaklati nevine ţene i djecu.

Mora da je Jaakovom ovladalo veliko olakšanje kada je Esav uzeo darove koji su ga trebali smekšati.

Jaakov je svjestan da je to samo

je zadrţao iz kuće svojih roditelja i

Borba s Esavom predstavlja borbu židovskog naroda s narodima svijeta

njihove povezanosti sa ţidovskim narodom u svim dobima.

Time smo svjedoci ispunjenja stiha da je Jaakov ostao sam. Nema više mnogo onih koji razmišljaju

još nije napisano.

kao mi, čiji pogled na svijet ■i nje-

privremeni predah i da u dubini na

govu povijest ide kroz istu leću i

činjenicu da Jaakov ima pravo na

ovom svijetu prema ţidovskom

perspektivu. Jaakov je navikao da

blagoslove koje mu je dao njegov

narodu jedna je od velikih misterija

ostane sam. On je već vidio previše

otac Jichak. Svejedno, privremeni

povijesti čovječanstva. To je najsta-

hirova, ideja i teorija - socijalnih i

predah također je uspjeh, i Jaakov-

rija društvena bolest koja je, naţa-

ekonomskih – koje nakratko blje-

ljevo se srce sigurno moralo osjećati

lost, i danas snaţno prisutna u da-

snu, pa potom padnu u tami pro-

lakše kada je Esav otišao bogatiji

našnjem društvu. I čini se da se Esa-

šlosti.

nego što je stigao.

va, ovog puta, ne moţe lako potku-

svog srca Esav još nije prihvatio

Bezrazloţna

mrţnja

nekih

piti.

Ta borba s Esavom predstavlja

Bolje je biti sam ali se drţati istine i vjere, nego biti dio mnoštva pod-

borbu ţidovskog naroda s narodi-

Ipak, nakon svih okršaja s razli-

smjevača i ulizica. Posljednje pogla-

ma svijeta tijekom naše dugotrajne i

čitim formama Esava tijekom naše

vlje će pokazati da će se braća uje-

bolne povijesti. U toj priči ima us-

povijesti, očito je ponovno oţivlja-

diniti, ali pod zastavom Jaakovljeve

pona i padova, velikih tragedija i

vanje ţidovskog naroda u nekoliko

vjere. To je proces koji zahtijeva str-

Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Vjekovna borba da

potkupi

Ovo je dio razloga osnivanja Dr-

nov-

ţave Izrael i njezinog fenomenalnog

čano ga časte-

rasta i neobjašnjive stabilnosti. Iako

ći, i / ili da se

je do toga došlo pogreškama politi-

moli.

Opcija

ke i ustupcima njenim susjedima, to

bijega ni na

je kao da je ţidovski narod, poput

koji način nije

svog praoca Jakov, izjavio da će tu

ulazila u jed-

ostati.

Esava

nadţbu. To je vjerojatno os-

Molitva je konstanta u današnjem

pljenje i mudrost, osobine kojima

nova poznate talmudske odredbe

ţivotu Izraela, čak i za one koji ne

ljudski rod uvijek oskudjeva. No,

koja znatno ograničava pravo Ţido-

smatraju da se drţe ţidovskog za-

obećanje koje su si braća davno dala

va da samo tako napusti zemlju

kona i tradicije. No usprkos svim

u vezi s suda gore Cion pruţa nam

Izrael.

nevoljama, problemima i bezbroj-

nadu i ţivotnu snagu kako bismo slijedili svoj san i ostvarili ga.

nim izazovima koje pred nas stavlja Pročišćena ţidovska povijest, od

ţivot

u

našoj

zemlji,

bijeg

u

biblijskih vremena do danas, poka-

kolektivnom smislu jednostavno ne

Prorok Izraela, opisujući ono što

zuje nam da se izgnanstvo iz zemlje

nepostoji kao mogućnost.

se naţalost moţe opisati kao uobi-

Izraelova na kolektivnoj osnovi ni-

čajena situacija u ţidovskom ţivotu,

kad nije dogodilo dobrovoljno. Naj-

tvrdi da se to moţe usporediti s čo-

mobilniji i najviše lutajući narod u

vjekom koji bjeţi od lava pa naleti

povijesti civilizacije nikada nije na-

na medvjeda. Naš otac Jakov, koji je

pustio svoju domovinu vlastitom

koji nikad nije

jedva pobjegao od podmuklosti La-

voljom. Time su slijedili primjer

razmišljao o tome da

vana, ubrzo se suočio sa smrtono-

svoga oca Jakova, koji nikad nije

pobjegne iz Izraela,

snom bandom svog brata Esava.

razmišljao o tome da pobjegne iz

Jakov, u svojoj konfrontaciji s Lavanom, odabire opciju bijega, odlazeći s teritorija koji kontroliraju Lavan i njegovi sinovi. No, ova opcija

Izraela, kako bi izbjegao dugo vre-

Izraelci su slijedili primjer svoga oca Jakova,

kako bi izbjegao

mena očekivan i pribojavan sukob s njegovim agresivnim i hirovitim bratom.

Mada nesposobni da nas vojno ili ekonomski poraze, iako su nas diplomatski ozbiljno ranili, naši nepri-

bijega više nije moguća u njegovom

Na našem dugom i krivudavom

jatelji otvoreno iznose namjeru da

nadmetanju s Esavom. Jakov se n-

putu progonstva, tijekom protekla

nas natjeraju da napustimo svoju

alazi na svojoj vlastitoj zemlji, zemlji

dva tisućljeća, kad bi nam se jedna

domovinu. Ali to je vrlo nerealna

njegovih predaka, zemlji koju mu je

zemlja zatvorila zbog gospodarskih,

politika. Jakovljeva djeca, u drţavi

B-g osobno obećao kao njegovo pu-

socijalnih ili vjerskih razloga, ţidov-

koja nosi njegovo ime, zasigurno će

nopravno prebivalište. I kao takav,

ski bi narod krenuo drugdje. Ali,

slijediti njegov primjer sve dok on

Jakov nema kamo pobjeći.

kao što smo otkrili, ponestalo nam

konačno ne donese mirnija vremena

je mjesta na ovome svijet na koje

i bolje odnose.

Kao što nas je učio Midraš i kao što je Raši citirao, njegove su jedine mogućnosti bile da ustane i bori se, Godina 12 13 Broj 8 Strana

bismo otišli. Nema novih neotkrivenih kontinenata na svijetu, niti

Šabat šalom. ■

kakvih očiglednih sigurnih utočišta.

Strana 13

Rabbi Dovid Goldwasser:

Na štetan način „I te noći on (Ja'akov) ustane, uzme

aktivno ometaju druge u učenju To-

obje svoje žene, svoje dvije sluškinje i

re ili izvršavanju micve, smatrat će

svojih jedanaestero sinova i prijeđe

ih se protivnicima Hašema. To uklju-

Jabok“ (Berešit, 32,23)

čuje i ljude koji preziru talmidei ha-

Gdje je bila Dina? Raši objašnjava da je Ja'akov Dinu uzeo u naručje.

Sefer Or Elhonon, koji opisuje ţivot i doba velikog Gaona rabina Elhonona Wassermana, sadrţi i razmjenu pisama između rabina Elhonona i Hazon Iša u vezi povezanosti onih unutar kruga Tore s onima koji su se odrekli Tore i micvot.

rješavanja

umanjiti čast Tore i omalovaţavaju krunu sjaja koju je Hašem dao ovom svijetu.― Tkogod se priključi tim ljudima, bilo putem novčane pomoći, bilo posredno ili stvarnim sudjelovanjem u njihovim aktivnostima, ne samo da podupire njihovu stvar, nego se i povezuje sa zlim ljudima,

■

što je čin kojeg se oštro kritizira u

Rabin Elhonon je pisao: Umjesto

hamim i pravednike. Oni nastoje

Pirkei avot (1,7).

najvaţnijih

pitanja u ovom pismu, ja ću posebno govoriti o temeljima obrazova-

Nitko dolje na zemlji

savjet opakih, ne staje na stazu grešnih, niti sjeda u zbor podrugljivaca.― Tal-

nja koja je Va'ad Ha'olami ustanovio

neće ni palac udariti

mud pita (Avoda zara 18b): „Ako ne

u školama Tore u kojima se malu

ako to već nije

ide tim putem, kako moţe tamo sta-

djecu učilo da se odriču Tore i mic-

na Nebesima odlučeno.

vot i uvjeţbavalo ih se buntovništvu

(Talmud)

i potrazi za grijehom radi vlastitog uţitka. Neupitno je da su oni vodili otvoreni rat protiv Nebeskog kraljevstva jer su veoma bestidni i ne pokušavaju sakriti to što rade. Nedvosmisleno je jasno da su ti ljudi u kategoriji sonei Hašem, onih koji preziru Hašema.

U našem slučaju, ti pojedinci su

da se iz te formulacija uči kako onaj tko ide prema opakima, nakon toga

nju ljudi da napuste izvršavanje

će stati uz njih, a ako stane uz njih,

micvot. Postoji li uopće pitanje treba

u konačnici će sjesti s njima, a onda

li im se ili ne priključiti? Jasno smo

će i on doći do toga da prezire.

naučili da je odmazda za one koji da su sami počinili grijeh. Pa ipak,

jedincima u Ša'arei tešuva (3. poglav-

oni koji nastoje utvrditi savezništvo

lje) i piše: „Onih koji preziru Haše-

s njima, misle da će ih moţda spasi-

ma ponekad se moţe naći i među

ti. Međutim, rabin Haim Voloţiner

ljudima koji izvršavaju micvot i iz-

je označio to kao potencijalni aveiroh

bjegavaju počiniti aveirot bilo kroz

l'šma – činjenje grijeha u korist

riječi, bilo kroz djela. Međutim, ako

Šamajim – a to je nešto što mi ne

zlo oboji njihove misli, oni ne mogu

radimo.

strahopoštovanjem.

Strana 14

Dakako,

ako

ne sjeda, onda očito ne moţe prezi-

suučesnici u širenju hereze i potica-

Rabeinu Jona govori o takvim po-

te vrijeđaju one koji sluţe Hašema sa

među njih ne sjeda, a ako među njih rati.― Talmud nastavlja i objašnjava

pomaţu ljudima koji griješe ista kao

prihvatiti svoju braću koja uče Toru,

ti? Ako tamo ne staje, onda očito

David HaMeleh kaţe (Tehilim 1,1): „Vrijedan hvale je čovjek koji ne ulazi u

Hazon Iš opširno odgovara rabinu Elhononu i piše da je takav savez zaista potrebno paţljivo razmotriti jer nam naši mudraci kazuju da je Ja'akov avinu kaţnjen jer je Dinu odbio dati Esavu. „Kako su moćni oni koji se upuštaju u milhemet micva (obrambeni rat)! Njega se ne moţe smatrati nekim tko ide ili stoji na stazi grešnih jer on se protiv grešnika bori.― Pa ipak Hazon Iš priznaje da će takav Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Dovid Goldwasser:

Na štetan način

poduhvat zazivati ogromnu sijata

biti razlogom što hasidizam ne odo-

d'šmaja (b-ţansku pomoć) kako bi se

brava učenje dikduka.

osiguralo da pojedinac ne podlegne u toj borbi.

Kad je razgovor završio, melamed je iz dţepa izvadio knjigu u kojoj su

Kad je Elihonon dobio pismo, od-

bila načela gramatike. Poučio ga je

mah se usprotivio Hazon Išovoj

da bi on sa svojim sposobnostima

tvrdnji vezanoj uz Ja'akova i učinio

lako ovladao osnovama dikduka i

tvrdnju upitnim: Ako netko ima

tako mogao ojačati svoje učenje

kćer za udaju, bi li on traţio neku

Tore.

zlu osobu kako bi ga njegova kći spasila i učinila pravednikom? Ovo je pitanje postavljeno Rišonima, a rabin Ovadija M'Bartenua objašnjava na početku paraša Vajišlah da

Ubrzo nakon tog susreta, otac ra-

dana u društvu Premišlanera, otac

stva (Haskale) mnoge obitelji bile

je bio spreman vratiti se kući. Još

uhvaćene u zamku maskilima, a

jednom je otišao do rabina Meira po

mladi ljudi su vješto udaljavani od

blagoslov prije odlaska. Rabin Meir

Tore. Jedan melamed koji je postao

je poloţio ruke na Šalomovu glavu i

pripadnik maskilima, nastojao je ut-

zavapio tri puta, citirajući Mišlei

jecati na mladog rabina Šaloma.

(1,15-16): „Sine moj, ne idi njihovim

Lukavo je dodao da onaj tko ne zna gramatiku, kasnije u ţivotu neće imati uspjeha. A budući da su mnogi melamdim, pretpostavio je, protivnici hasiduta, a otac rabina Šaloma je iz hasidske zajednice, to bi moglo

Godina 12 15 Broj 8 Strana

ja mogu ispuniti nalog (Devarim, 17,7): „Iskorijenit ćeš zlo iz svoje sredine.― ■ Prevela Dolores Bettini

veo sina. Odmah po dolasku pohi-

smatra da su u vrijeme prosvjetitelj-

gramatiku da bude vješt u Šasu.

smjesta, dok su mu se suze slijevale

Meira iz Premišlana i sa sobom po-

braha. Nakon što su proveli nekoliko

jašnjavati koliko je vaţno naučiti

knjigu dao ocu. On ju je pregledao i

bina Šaloma je otišao posjetiti rabina

Šalom Schwadron, s tim u vezi

Zlonamjerni melamed je krenuo ob-

medom. Čim su stigli kući, Šalom je

moj sin spašen iz ruku maskilima, a

tao je sa Šalomom rabinu Meiru po

tiku. Dječak je odgovorio niječno.

nostima slučajnog susreta s mela-

događaja; cjelokupni život

Maharšam iz Bereţanija, rabin

pitao da li je naučio dikduk, grama-

dilo. Dječak je to povezao s pojedi-

ovo s velikom sijata d'šmaja da je

du s Rambamom koji kaţe da ima

Sreo je Šaloma i kao slučajno ga

Šaloma da mu objasni što se dogo-

dogodi, to nije nepovezan slijed

povezan s duhovnim svijetom.

karakter.

kad je došao k sebi, zatraţio je od

mov otac je onda izjavio: „Bilo je

„popravljanje― Esava, što je u skla-

vjerovao da je Esav takav jedan

Premišlera. Otac se onesvijestio, a

niz lice, bacio je u vatru. Maharša-

svakog pojedinca je neraskidivo

gućiti da učine tešuva. Ja'akov je

iznimno potreseni i kad su otišli od

Štogod se na ovom svijetu

Ja'akov nije bio zainteresiran za

zlih pojedinaca koje treba onemo-

Rabin Šalom i njegov otac su bili

putem; zadrži svoja stopala (da ne idu) njihovim putevima, jer njihove noge trče k zlu i oni žure proliti krv.― Onda se netremice zagledao u Šaloma i uputio ga da ne sluša nikoga tko mu govori da uči nepoznate i čudne predmete. „Čini točno ono što su tvoji roditelji, djedovi i pradjedovi činili svih ovih brojnih godina i postat ćeš velik u Klal Jisroelu i dugo ćeš poţivjeti. Upamti moje riječi,― odlučno je zaključio rabin Meir.

Strana 15

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Dar samoće

Jakov je na povratku u Izrael te saznaje da mu njegov brat Ezav dolazi u susret sa 400 muškaraca – nije baš neka zabava dobrodošlice.

Jakov pokušava umiriti Ezava te se moli B-gu za spasenje. Međutim, uvijek praktičan, priprema se i za bitku. Nema ţelju boriti se. Ali se ne boji borbe. Ezav, preplavljen izljevima Jakovljeve velikodušnosti, srdačno dočekuje svog brata.

Rabi Levin objašnjava da postoji kvaliteta samoće koju mi ljudi dijelimo sa B-gom. Volio bih parafrazirati ono što je on rekao i dodati svoje razmišljanje.

Ljudi su u osnovi društvena bića.

Mi traţimo od drugih podršku, ljubav, zajedništvo, sigurnost, itd. No, duboko u nama, postoji dio nas koji je potpuno 'sam'. A taj dio je naša

Međutim, Jakovljeve nevolje nisu ni blizu kraja. Njegovu kći, Dinu, siluje sin lokalnog poglavara, Šehem. Stvari idu od lošeg ka gorem kada dvojica njegovih sinova, Šimon i Levi uzimaju pravdu u svoje ruke te izvrše pokolj nad cijelim plemenom.

Donošenje odluka je ono što čini srž života: neovisnost, postajanje onim što jesmo Jakovljeva ţena, Rahel, umire tijekom porođaja u kojem na svijet dolazi Benjamin, njen drugi sin. Odjeljak završava popisom Ezavove obitelji i potomaka. No za Jakova, najgore tek dolazi… Uključite se sljedeći tjedan.

Ovog tjedna čuo sam krasnu ideju rabija Shloma Levina iz South Hampstead sinagoge. U ovotjednom odjeljku, prije njegove bitke s anđelom, Tora nam kaţe da je Jakov ostao 'sam' na istočnoj obali rijeke Jordan.

Naši mudraci ističu da postoji još jedno mjesto u Bibliji na kojem se koristi riječ 'sam', a na kojem se ta riječ odnosi na B-ga.

Strana 16

srţ. Rađamo se sami. Umiremo sami. I, na kraju, svoje ţivote ţivimo u tom prostoru u kojem smo 'sami'. I Tora to podrţava; ona to hvali kao kvalitetu koju je Jakov pokazao. To je karakteristika ljudskog ţivota koja nas moţe učiniti usamljenima do srţi – bez obzira na to s koliko smo ljudi okruţeni. Ali ista ta karakteristika moţe učiniti da se osjećamo snaţnima, neovisnima i boţanskima. Vjerujem da je sve stvar toga da li to prihvaćamo ili se protiv toga borimo.

Rabini nam kaţu da bi čovjek trebao sam sebi reći, 'svijet je stvoren za mene'. Ne na arogantan način,

već na ponizan, zahvalan način. B-g nije stvorio ovaj svijet kako bi sedam milijardi ljudi dijelilo svoje iskustvo zajedno. On ga je stvorio kako bi postojalo sedam milijardi iskustava predivne i inspirativne samoće ljudske duše. Da, mi brinemo o drugima, doprinosimo, dajemo, volimo i proviđamo za druge. Ali, na kraju, kada je riječ o 'meni', ja sam potpuno 'sam' u svojim izborima. Nitko ne moţe odlučiti za mene. Da, ljudi me mogu prisiljavati i nametati mi kako ću djelovati. Ali nitko me ne moţe ni na koji ■ način natjerati kako ću birati. To je u potpunosti u mojim rukama. Izbori su moji i samo moji – a izbori su ono što čini srţ ţivota; neovisnost, to da postajem ono što jesam, pronalazak i stvaranje vlastitog puta. Sam. To je veličina našeg svijeta. Samoća svega. To je boţanska stvar u našem svijetu: duboka, predivna i dramatična boţanska osobina koja je u srţi svakog ljudskog bića.

Usamljen? Jedino ako vjeruješ da su ti drugi potrebni kako bi ti pomogli definirati i podrţati tvoj identitet. Sam? To je nešto mnogo drugačije. To je boţanska svrha našeg svijeta. To nije usamljenost, to je širenje.

Sa mjesta na kojem smo sami, mi moţemo davati, moţemo biti korisni, moţemo doprinositi, moţemo biti ljubazni i puni ljubavi. Jer, na mjestu na kojem naša duša ne treba ništa ni od koga, davanje je jedina opcija koja nam preostaje. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

Divrej Tora

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Sigurnost daleko od kuće Tora kaţe da se

osjećaj depresije postoji ako je došlo

biti depresivan, ali ne i u depresiji.

Jakov bojao Esava,

do kakvog gubitka. Osoba je ostala

Začudo, netko moţe imati kliničku

mada mu je Ha-

bez člana obitelji. Izgubila je svoje

depresiju, a da ne bude depresivan.

šem obećao: "Ja ću

bogatstvo. To su stvarni osjećaji tu-

I to će se pokazivati u nemogućnosti

biti s tobom i štititi

ge. Ovo je ţaloban oblik depresije i

da osjeća.

te." To obećanje bi-

tu antidepresivi i Prozac ništa neće

lo mu je dano kad je tek napustio dom Izaka i Rebeke, i još uvijek bio pod njihovim ut-jecajem. Sada je, međutim, dvadeset godina bio s pokvarenim Labanom, i Jakova je brinulo da su moţda La-banovi grešni načini postupanja na njega ostavili utjecaj, i da on više ne zasluţuje zaštitu Hašema.

Moramo uvijek biti svjesni da smo podloţni utjecaju našeg okoliša.

Moţemo se osjećati sigurno kada redovito prisustvujemo sastancima koji su nam poznati. Ali, ako idemo na neko drugo mjesto, bilo zbog posla ili na odmor, moţda nemamo zaštitu na koju smo navikli.

Neprijatelj je lukav, pokvaren i snaţan, i uvijek traţi slabo mjesto u

promijeniti.

Međutim, postoji nešto u unutrašnjosti našeg tjelesnog sustava, a to je naš kemijski sustav, što utječe na to na koji način osjećamo. I ako imamo određene poremećaje u našim

Moramo uvijek biti svjesni da smo podložni utjecaju svog okoliša.

Kada napustimo sigurno okruženje,

neurohormonima, to mijenja način

svoju obranu moramo■

na koji osjećamo i moţe nam dati

podići na višu razinu.

osjećaj teške depresije i očajanja.

Njega moţe pokrenuti bilo što, a ponekad je moţda čak i nasljedan.

Ili, veliki stres, nesanica, pritisak, mogu dovesti do biokemijske depresije. Ako se to pretvori u biokemijsku depresiju, tada antidepresivi mogu pomoći.

Stoga mislim da moramo biti u stanju razlikovati to dvoje. Ja mogu

Ja vjerujem da kada dođe do samoubojstva, ono je rezultat osjećaja očajanja i uvjeren sam da očaj, gotovo bez izuzetka, nastaje uslijed biokemijske promjene, pri čemu čovjek gleda u crnu ploču misleći da je ona prozor, i vidi svijet kao beznadan.

Zato mislim da moramo biti u stanju ustanoviti što je to što osjećamo i zbog čega, što se od toga da

našoj obrani. Kada napustimo sigur-

popraviti i kako bi se to trebalo po-

no okruţenje, moramo svoju obranu

praviti. Pokušavati vršiti psihotera-

podići na višu razinu.

piju s osobom koja ima biokemijsku

O depresiji Smatram da depresiju moramo shvatiti, zbog toga što je depresija opisni naziv: čovjek je depresivan.

Ona je također postala i klinički naziv: on pati od depresije. To je dijagnoza poput dijabetesa ili upale

depresiju je kao da pokušavate popraviti televizor, a da ga niste uključili u struju.

Dakle, moramo razumjeti prirodu depresije i biti u stanju pristupiti svakom

dijelu

depresije

na

odgovarajući način.

pluća.

Idemo korak dalje. Ja smatram da Godina 12 17 Broj 8 Strana

■

Strana 17

Rabbi Shlomo Carlebach:

Ne mrzi brata svog u svom srcu U Tori ima micva "ne mrzi brata

mogao biti ubijen, ali nije u tome

Evo još jedne interpretacije ove

svog u srcu svom". Ako, ne daj B-ţe,

stvar. Moguće je umrijeti od mrţnje.

micve. Budući da Tora kaţe "volite

udarim nekoga kršim li zakon da ne

Ona mi moţe izjesti srce. Mogu mr-

svog bliţnjeg kao sebe samoga", na-

mrzim? Rambam kaţe da nije dopu-

ziti nekoga toliko da bih mogao

ravno da ne smijete mrziti. To je

šteno udariti, ali ne zbog micve o za-

dobiti srčani udar, čisto od mrţnje.

nešto što se ne bi trebalo ni reći, pa

brani mrţnje. Jednim drugim zako-

To je pretjerana mrţnja. Tko je naj-

zašto onda Tora kaţe ‗ne mrzi svog

nom nije dopušteno udariti. Zakon

jači od jakih? To je onaj koji moţe

brata?‘ Ova kontradikcija izgleda

o kojemu govorimo jest to da ne

voljeti onoga tko ga mrzi. Okrenuti

nije baš smetala Maimonidesa. Po-

smijete mrziti u svom srcu. Ako

drugi obraz znači da ja dođem do

stoji jedan zakon o ljubavi, a drugi

udarim nekoga i istodobno ga mr-

vas i kaţem vam: "Jednom ste me

protiv mrţnje. Targum je ipak mu-

zim, kršim dva zakona. Nije vam

udarili, hvala vam, udarite me o-

čila kontradikcija da, ako morate

dopušteno mrziti, i nije vam dopu-

pet". Prema mojoj teoriji, ako te ne-

voljeti, naravno da ne smijete mrzi-

šteno udariti, ali jedno nema veze s

tko udari, reci: "Hoćeš li molim te

ti. Njegov odgovor je da to znači

drugim.

maknuti svoje šape?" Reći ću vam,

ako nekoga mrzite i ne moţete si

ako me neki mali čovjek, sitna duša,

pomoći u vezi toga, nemojte lagati i

mrzi da li bih ga zauzvrat ja trebao

reći da vam se sviđa. On također

mrziti zato što on mrzi mene? Pa da

kaţe da to govori o nekome tko je

me spusti na svoj nivo?

stvarno loš, zao čovjek. Dopušteno

Bilo je nekoliko ljudi koji su napravili popis svih 613 zapovijedi.

Maimonides (Rambam) je bio jedan od njih. Drugi je bio Chinuch, koji je kasnije ţivio u Španjolskoj i on kaţe

G'mora govori nešto još jače. Kad

da je mrţnja u srcu uzrok mnogih

mrzite nekoga vi ga mamaš (u stvari,

zala među ljudima. To je uzrok

op.pr.) ubijate. Ne morate upotrije-

"mača između čovjeka i njegovog

biti noţ. Targum kaţe nešto druga-

brata". U to vrijeme bi ljudi prijav-

čije. U čemu se sastoji zakon da ne

ljivali jedni druge policiji, predavali

mrzite brata svog u svom srcu? Pre-

jedni druge vlastima. On kaţe da je

ma Targumu vi ne kršite zakon ako

to najniţa i najgroznija emocija koja

nekoga samo mrzite. Vi kršite za-

moţe postojati kod bilo koga tko

kon kad nekome kaţete da ga voli-

ima imalo zdravog razuma. G'mora

te, ali tako u svom srcu ne mislite.

kaţe da vas zlo oko, zli duhovi i

Stoga prema njemu, mrziti vašeg

mrţnja ljudi mogu ubiti. To moţe

brata u srcu znači da vaša usta go-

značiti dvije stvari. Ako se borim s

vore nešto drugačije od onoga što

ljudima to moţe izazvati rat, i ja bih

vaše srce osjeća. Prema Maimonidesu, ja kršim zakon kad god nekoga mrzim. Ako mrzim pet puta dnevno, prekršio sam zakon pet puta dnevno. Prema Jonatanu, ja kršim ovaj zakon samo ako razgovaram s osobom, ali mu ne kaţem da mi se

je mrziti takvu osobu, ali ne u srcu.

Prema njemu ja kršim zakon ako ne kaţem: "Slušaj, mrzim te jer si pogriješio". Moţete zadrţati mrţnju ako je nastala zbog zla, ali ne u svom srcu. Maimonides također kaţe da morate reći toj osobi: "Mrzim te, i ne znam što da učinim u vezi toga." Njegova je poanta da se morate pokušati riješiti mrţnje, jer Tora kaţe da nam nije dopušteno mrziti. Recite osobi, jer kako se drugačije moţet osloboditi mrţnje?

Kazati je jedini način. Moţda te mrzim jer mislim da si pogriješio, ali moţda znam samo pola priče.

Vjerojatno 95% ljudi mrze jedni druge jer jedni druge pogrešno procjenjuju zbog ovog ili onog razloga.

ne sviđa. Jonatan kaţe da kada mr-

Yad HaK'tana, "mala ruka", bio je

zite vi istrijebljujete sve što je dobro

još jedan mali sveti čovjek koji je

u vašoj duši. Dobrota se potpuno

zapisao svih 613 micvot, prije otpri-

uništava mrţnjom.

like četiri stotine godina. On kaţe da sve što čuvate u svom srcu raste

Strana 18

Divrej Tora

(nastavak s 18. stranice)

Rabbi Shlomo Carlebach: Ne

na vrlo dubok način. Ako nekoga mrzite u svom srcu i ne kaţete mu, to će rasti sve dok vas ţivog ne izjede. Ako mu to kaţete, čak i ako ga još uvijek mrzite, barem mrţnja neće rasti, neće postati jača. Ako mu kaţete: "Mrzim te", barem postoji kontakt među vama. Potom on kaţe: "Što da učinite ako mrzite ljude bez razloga i ne moţete se izvući od toga?" Jedini način da se izvučete je voljeti ljude bez razloga. Samo volite, jer ljubav je vrlo sveta vatra koja će izvući svu tamu mrţnje.

mrzi brata svog u srcu svom

Jakovljeva borba u glazbi Sagledajte na novi način kako se može učiti i podučavati Tora.

Uvod Susret Jakova sa "‫" ִאמׁש‬, koji je opisan u Berešit 32, jedna je od najzagonetnijih epizoda u Tori. Sve, od identiteta napadača do svrhe njegovog napada, je nepoznato. Ta je scena često bila prikazivana u likovnoj umjetnosti, ali vrlo rijetko u glazbi. Jedini izuzetak je pjesma Shlome Carlebacha, "ֹ‫( "וְ נ ְִשגַב״ה״'לְ בַ ּדו‬može se pronaći na YouTubeu pod nazi-

vom Venisgav, op.ur.). Njegova izvedba, kako zbog izbora teksta tako i prateće melodije, navodi čovjeka da se zapita koja je poruka u pozadini izvorne epizode.

Eshatološka priča?

Carlebachova pjesma kombinira dva stiha koja na prvi pogled izgledaju potpuno nepovezano. Prva melodija pjesme potječe iz Ješajahu 2,11,17 koja govori o kraju dana, kada će idolopoklonstvo biti uništeno, moć će biti srušena, a sam Hašem će se izaći kao pobjednik. Druga opisuje Jakova koji ostaje sam i njegovu borbu s "‫" ִאמׁש‬. Postoji li ikakav odnos između njih? Je li moguće iščitati eshatološku poruku iz Jakovljeve borbe, koja će biti relevantna ne samo za Jakova osobno već i za buduće generacije? Tko je bio "‫ "? ִאמׁש‬Da li je Jakovljeva pobjeda nad njim pobjeda za čovjeka ili za B-ga?

Vesela borba?

Carlebachova melodija je vrlo optimistična i na prvi pogled prilično nepodudarna

s tajnovitim

noćnim napadom. Stihovi predstavljaju Jakova koji je sam, bori se s nepoznatim napadačem, pa čak i ostaje šepav nakon borbe, što kod nas pobuđuje čuđenje zašto je Car— lebach odabrao tu melodiju, a ne nešto zloslutnije. Ima li išta u toj priči što je ohrabrajuće ili radosno?

To ovisi o tome kako razumijemo poruku tog susreta. Zapravo, komentatori su u njoj vidjeli sve, od prijetećeg napada ili kazne, do ohrabrivanja i umirivanja. ■ Prevela Tamar Buchwald

Godina 12 19 Broj 8 Strana

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: VAJIŠLAH Parša (priča) VaJišlah priča je o neizbjeţnim trenucima u ţivotu u kojima

sve

za

što

smo

radili

moţemo u trenutku izgubiti. Kako na to reagirati? Kako si možemo sačuvati život od sloma?

Ovotjedni odlomak Tore bavi se situacijama neposredne opasnosti.

Jakov se vraća kući nakon više od dvadeset godina, i prva osoba koju susreće je njegov brat Esav, koji dolazi da ubije njega i njegovu obitelj. Kasnije nam Tora kaže da je Šehem Ben Hamor silovao Dinu, Jakovljevu kćer, te govori o odmazdi njezine braće - Šimona i Levija - koji su pobili sve muškarce u gradu Šhemu, iskoristivši situaciju u kojoj su se našli nakon što su se svi muš-

ne jedan logor drugi uspije pobjeći.

Zohar objašnjava da Jakov Esavu ■

šalje darove i sedam se puta pokloni

Molitva: Jakovljeva molitva je pri-

pred njim. Međutim, istovemeno i

mjer toga kakva molitva treba biti -

Jakov, uvijeno, prijeti Esavu, rekavši

detaljna, razložna, fokusirana i iz-

da je svoje bogatstvo stekao kod La-

ravno povezana s potrebom i žel-

vana - najvećeg i najopakijeg vrača

jom.

na svijetu. Za vrijeme molitve Jakov

karci obrezali kako bi se ujedinili s

Priča o ponovnom susretu tipična

je postao nabijen silama sigurnosti i

Jakovljevom obitelji. Dok Jakov bje-

je za našu stalnu unutarnju borbu o

intenziteta. Esava to zbuni – ako je

ţi od osvete, njegova supruga Rahel

kojoj smo govorili u paraši Toldot,

Jakov uspio nadvladati Lavana,

rađa Benjamina i umire te biva po-

između tijela (Esava – sklonosti ka

lako bi mogao ubiti i njega. Ako je

kopana na putu za Beit Lehem.

zlu) i duše (Jakova – sklonosti ka

tako, zašto mu onda šalje darove?

dobru). Naučili smo da je u našem

Tako, kada se Jakov pokloni pred

svijetu pravo prvorođenog dano

njim, Esav osjeti zbunjenost, ponos i

tijelu pa zato naša duša treba "uk-

ugodu, smetenog uma izgubi kon-

rasti" pažnju koja joj se poklanja

trolu nad sobom, i od srca zagrli

putem obmane.

Jakova ("A Ezav mu potrča u susret,

Veliki mudraci iz susreta Esava i Jakova uče kako se trebamo ponašati kada se suočimo s velikim problemom. Trebamo pripremiti tri stvari: darove (kako bismo umirili, ublažili situaciju), moliti se i spremiti se za rat. I tako, Jakov priprema psihološku strukturu koja je za cilj imala da ublaži težinu njegovog povratka i smiri Esava: Darovi: Jakov šalje Esavu darove stada ovaca i koza, goveda i deva.

Rat: Jakov dijeli svoj tabor na dva dijela, tako da ukoliko Esav napad-

Strana 20

i zagrli ga, pade mu oko vrata i poljubi ga te oni plakaše").

Kad osobi pristupamo s mirom i ljubavi, iz nutrine kojom vlada svjetlo i odricanje od ega, a ipak iz nutrine pune snage, mi možemo prevariti uobičajenu logiku (Esava), a zatim zaboraviti svu mržnju i početi doživljavati čuda i velebna djela. ■ Prevela: Tamar Buchwald

Divrej Tora

Shmueli Gonzales:

Ponekada ljudi samo žele da ih drugi prihvate ― I Jaakov posla anđele pred sobom

Naša tradicija nam kaţe da nije

pored Mrtvog mora, zatim u po-

Esavu bratu svom u zemlju Seir, u

bilo nikoga tko je vjerovao da će

ljane Se'ira koji su istočno od Arave

polje Edomsko‖

susret s Ezavom dobro završiti. Iz

i onda na sjever do Hevrona. Samo

tog razloga Raši ističe da formula-

od Mehanaima do Edoma udalje-

cija "vajišlah Ja'akov malahim / Jakov

nost iznosi oko 150 km.

Vajišlah Ja’akov mal’ahim lefanav elEsav ah arca Se’ir sde Edom Postanak 32,4

posla glasnike " doslovno znači "Jakov je poslao anđele." Vidite, na

Ali zašto? Jeidni logičan razlog kojeg je Jakov imao da ide ovim

Kada započinjemo učenje paraše za

hebrejskom riječ malah znači glas-

ovaj tjedna vaţno je da razumijemo

nik, no ona također znači i "anđeo."

kontekst situacije kojom se bavimo.

Malah je posrednik, odnosno izasla-

Jakov, naš otac, pobjegao je iz zem-

nik, predstavnik. Iako on jednosta-

Na koncu Jakov nije nastavio dalje

lje Harana na istoku, od tasta Laba-

vno moţe značiti glasnik jednog čo-

do Se‘ira jer se bojao susresti s Eza-

na. Poţelio se vratiti svojoj kući u

vjeka drugome, Tora često govori o

vom. A glasnici su nam rekli da se

Hevronu, koji se nalazi juţno od

malahei elokim, B-ţjim glasnicima,

Ezav pribliţava s 400 ljudi, a on nije

Jeruzalema – mjestu počinka prao-

koji su anđeli, kao što to čini dva

■ već vjerovao da je to svečani doček

taca i pramajki u grobnici u Makpe-

stihove ranije u 32,2 , "v'ja'akov halah

ratni

li. Ne samo da Jakovljev pokušaj

l'dar'ko vajif'u - bo malahei elokim /

prema sjeveru da na biolo koji način

iznenadnog noćnog bijega nije us-

A Jakov otide svojim putem, i an-

prijeđe preko Jordana.

pio, već je propao i njegov pokušaj

đeli ga B-ţji susretoše. " Raši stoga

Hazal kaţu da se riječi iz Izreka

da bude brţi od Labanove potjere.

upućuje na to da ni jedan čovjek bio

odnose na Jakova u tom trenutku,

Iako je njegov susret s Labanom za-

voljan pristupiti Esavu u ime Jakova

koje kaţu ―Psa za uši hvata tko se, u

vršio u miru zacijelo je bio uznemi-

strahujući da će biti ubijen na licu

prolazu, umiješa u raspru koja ga se ne

ren stvarnošću da moţda neće us-

mjesta, pa je zato poslao anđele koje

tiče.‖ (Izreke 26,17) Raši nadalje ob-

pjeti biti brţi niti u predstojećoj

je susreo u Mehanaimu da procijene

jašnjava da to znači da onaj tko se u

potjeri svoga brata Ezava.

situaciju i jave bilo kakve informa-

prolazu umiješa u prepirku koja s

cije koje bi otkrile Ezavova namjere.

njime nema veze je poput onoga ko-

jeni 22 godina Jakov nije imao nika-

Ako je toliko opasno stupiti pred

ji psa uhvati za uši i izazove ga da

kvog razloga vjerovati da je ljutnja

Ezava, nameće se pitanje, zašto bi se

njegovog brat Ezava zbog gubitka

on namjerno odabrao suočiti s

njegova nasljednog prava i blago-

Ezavom?

Iako su Jakov i Ezav bili razdvo-

slova oslabila. Nadalje, Jakovljev povratak mogao je dodatno pobuditi neprijateljstvo, jer je njegova ţelja da se naseli u Hevronu zapravo bila povratak spornog nasljednika koji dolazi u obiteljsku kuću koja je predmet spora. On je prvorodstvo oduzeo Ezavu puno godina ranije, no njegovo putovanje natrag u Hevron sada je bio čin kojim se Jakov poziva na svoje pravo kao nasljednik Abrahama i Izaka.

Godina 12 21 Broj 8 Strana

Kako bi shvatili nezdravu logiku Jakovljeve odluke da se vrati u zemlju Izraela kroz Se'ir, gdje se Ezav zadrţavao i gdje će se na kraju naseliti (36,9), samo trebamo razmotriti koje su mu bile opcije. Jakov je mogao brzo završiti svoje putovanje

putem bio je da izbjegne poteškoće prelaska rijeke s djecom i stokom.

skup. Stoga se Jakov vratio

ga ugrize nizašto. On se bespotrebno dovodi u opasnost.

Koliko sam samo puta u ţivotu vidio kako ljudi zbog lijenosti nekim čudom izabiru nimalo mudra i previše komplicirana rješenja, kada se sve uroti protiv njih; i onda se na kraju moraju vratiti natrag i učiniti ono što se od njih čitavo vrijeme i traţilo. ■

kući u Hevron da je prešao rijeku

Ono što stalno iznova gledamo je

Jordan, a onda krenuo juţno kod

zbunjujuća situacija u kojoj Jakov

Šhema. Međutim opcija na kojoj je

kao da se ide pribliţiti svome bratu,

on inzistirao značila je da nastavlja

a onda se okreće kao da se predomi-

po drugoj strani Jordana, ide juţno

slio i zakoraknuo natrag.

Strana 21

Biseri hasidske mudrosti Sinagoga zatrpana molitvom

B al Šem Tov je jednom zastao na pragu sinagoge i nikako nije ţelio ući. Nakon nekog vremena, zamolio je da razgovara s rabinom.

"Vidim da je ova sinagoga puna Tore i molitve", reče on rabinu koji ga je cijelo to vrijeme ispitivački promatrao.

Rabin sada više nije skrivao svoje zadovoljstvo, sav je blistao od sreće.

Vidjevši da ga rabin nije dobro razumio, Bal Šem Tov mu objasni: "Sinagoga je prepuna učenja i molitve zato što u svemu tome što radite nedostaje kavana (smjer, usredotočenost ), pa vaše molitve ne dopiru do svojeg odredišta. Nedostaje pravi razlog zbog kojeg

B

učimo Toru, molimo se i pridrţavamo se micvot. Sve -g. Sama riječ doziva najveći mogući broj

osjećaja i razmišljanja. Neki ljudi svesrdno

to ostaje natrpano ovdje i ne dozvoljava ničemu novome da uđe." ■

vjeruju, drugi izraţeno ne vjeruju, dok treći raspravljaju o agnosticizmu. Poznajete li osobu koja nema formirano mišljenje o B-gu?

Ljudi mogu raspravljati o B-gu čitav ţivot, pa ipak ostati bez valjanog zaključka, zato što B-ga različito definiraju. Mnogi među onima koji odbijaju postojanje B-ga, ustvari odbijaju loše definicije; kada biste im predočili precizan opis, nestala bi potreba za raspravom.

R.Simon Jacobson ■

N emoj izjednačavati slomljeno srce s tugom i depresijom.

Depresija je ustvari ljutnja, prigovaranje Stvoritelju, zato što ti nije dao ono što si zaţelio.

Međutim, kad je tvoje srce slomljeno, sličan si djetetu koje plače zato što je otac daleko od njega.

R. Nahman iz Braslova ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Strana 22

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.

Dio II: Jore De'a Poglavlje 4a - Kada je klanje neuspješno; terefa Ptica se moţe zaklati čim se izlegne, ali ţivotinju se ne smije zaklati prije nego li navrši osam dana kako bismo bili sigurni da će ostati na ţivotu (15,1-2, vidi 13,3 i 14,1.6).

Poţeljno je da se na zakolje ţivotinju ili pticu koja će umrijeti prirodnom smrću (17,3; 116,7), pokazatelj čega je da ne moţe stajati (17,1), ali ako joj se udovi pokreću sve do nakon klanja (vidi 17,1-2) dopušteno je jesti jer moţemo pretpostaviti da je klanje bilo uzrok njene smrti.

Klanje se smatra neuspjelim kod ţivotinja ili ptica koje su imale određene vrste mana (terefa, vidi 29,1) prije nego li su zaklane (vidi 26,1-2): 1. Ako je veći dio lubanje ţivotinje napukao ili nedostaju znatni dijelovi ili ako je lubanja ptice probušena (30,1-2).

2. Ako je probušena membrana mozga ili ako u mozgu postoji tekućina koja je u kontaktu s membranom (31,1-2).

3. Ako je veći dio membrane leđne moţdine prerezan (poprečno) ili ne-

Godina 12 23 Broj 8 Strana

ki njegov dio ne moţe drţati vlastitu teţinu (32,1-4). U vezi raspona leđne moţdine vidi 31,4 i 32,5.

4. Ako je gornja čeljust odstranjena (33,2), ali ne i ako je uklonjena donja vilica ili kljun ptice (33,1).

5. Ako je jednjak probušen (33,34.6-8.) ili je izgubio boju (33,5) ili odvojen od dušnika (33,10).

6. Ako se znatan dio guše uklonjen (33,11).

7. Ako je veći dio dušnika odrezan ili u potpunosti razdvojen po duljini ili mu nedostaje znatan dio (34,17.9.).

8. Ako su pluća probušena (34,8; 35,1; 36,1-3.6; 37,6; 53,5); ili ako (kod ţivotinja, 35,10) nedostaje ili je deformiran ili pogrešno postavljen jedan od reţnjeva(35,2.6-9) ili (u nekim slučajevima) postoji dodatni reţanj (vidi 35,2-5); ili nedostaje znatan dio pluća (36,7-8); ili ako se dio pluća ne da napuhati (36,9) ili je suh (36,13); ili ako su pluća kruta ili lomljiva ili natečena ili smeţurana (36,10-12.14-15); ili ako ima istaknute apscese u kojima se nalazi tekućina koja nije bistra, osim ako se čini da su izolirani i da s njima nisu povezani drugi znaci ozljeda (37,1-5; 39,8); ili ako dijelovi pluća na određene načine nemaju boje (ali ne ako se ljušti, vidi 38,1-5); ili ako su dijelovi slijepljeni (sirhos) tako da spajaju određene dijelove pluća

međusobno ili s određenim dijelovima tijela (vidi 39,4-9.18-25.), iako neki dozvoljavaju sljepljivanja koja se moţe odvojiti laganim povlačenjem ili trljanjem (vidi 39,10-13).

Apscesi i adhezije se ne smatraju dokazom punkture u drugim organima (37,7), i obično nije potrebno provjeriti prisutnost mana u drugim organima, no pluća ţivotinje moraju se provjeriti za sljepljivanja i ako ih se nađe pluća se moraju na■ nisu puhati kako bi se provjerilo da probijena (36,4; 39,1-3). Provjeru treba obaviti osoba čije je drţanje i poznavanje zakona potvrđeno od strane kvalificiranog učenjaka (1,1); o pouzdanosti u tim pitanjima vidi 39,14-17.

9. Ako je srce (ili glavna ţila, vidi 34,10 i 40,4) probušeno (40,1).

10. Ako je jetra odstranjena ili sasušena ili očvrsla ili kapa iz nje, osim ako je znatan dio ostao nedirnut (41,1-3,5); ili ako je njezina membrana probušena (41,8).

11. Ako je ţučni mjehur probušen, osim ako jetra ne prekriva šupljinu (42,1); ili ako je nema (42,2), izuzev kod vrsta koje je nemaju (42,8) ili ako u jetri ima gorak okus (42,3).

12. Ako je deblji kraj slezene ţivotinje (43,6) probušen ili propao (43, 2-4), ali ne ako je cijela slezena odstranjena (43,1).

13. Ako se bijeli dio bubrega ţivotinje (44,10) ozlijeđen ili propao ili iz njega curi ili je na određeni način izgubio boju (44,2-3.8-9) ili ako se bubreg smeţurava (vidi 44,5-6 ), ali ne i ako su bubrezi na neki drugi način ozlijeđeni ili potpuno nedostaju ili su uklonjeni ili u njima ima kamenja (44,1.4). [nastavit će se]

■

Strana 23

Alan Morinis

Program musara sebi nosi poruku da je duša na neki način vlasništvo ili izdanak našeg identiteta. Tko to tvrdi za dušu da je "njihova"?

Karakterne osobine Najveći dio ovog tečaja bit će usmjeren na točno određene karakterne osobine, poput poniznosti, zahvalnosti, strpljivosti i časti (da navedem prve četiri od 13 koje ćemo ispitati). Prihvaćajući ovu usmjerenost na jednu po jednu osobinu, mi bivamo dosljedni putu musara: svaka osobina čini jedan gradivni element na putu prema ţivotu punine i svetosti. Svaka osobina koja ne funkcionira na optimalan način djeluje tako da sprečava svjetlo duše da sja u našim ţivotima, a kroz nas i u svijetu. Zato moramo razumjeti svaku osobinu i onda napraviti procjenu stanja te odlike u našim ţivotima.

To razumijevanje će, dalje, biti stavljeno u praktičnu primjenu, jer su učitelji musara odavno prepoznali da je prakticiranje, više nego što se očekivalo, ono što dovodi do promjena. A to je naš cilj.

Osobine o kojima ovdje govorim na hebrejskom imaju skupno ime koje se često pojavljuje u literaturi musara. Sve unutarnje osobine, kada ih se skupno gleda, nazivaju se midot (mnoţina). Svaka pojedina je mida (jednina).

Tijekom stoljeća učitelji musara su razvili točnu i pronicljivu kartu unutarnjeg svijeta duše. Kako čitavo ovo vrijeme govorimo o duši, postoji veća vjerojatnost da ćemo reći kako "imamo" dušu. Mi govorimo na posjednički način – "moja duša", "tvoja duša", "njegova duša." Ovaj način opisivanj unutarnjeg ţivota u

Strana 24

Musar ţeli da na to gledamo drugačije. Identitet nije glavna značajka našeg unutarnjeg bića, unatoč upornog i glasnog protestiranja ega protiv toga. Ego tvrdi da je kralj, no njegova je prava uloga da sluţi duši kao svom gospodaru. Kada to shvatimo, naši ţivoti postaju usklađeni onako kako to ranije nismo mogli niti zamislili. Svatko od nas je duša.

To je ono što mi jesmo.

Aspekti duše Učitelji musara ustanovili su tri osnovna aspekta duše, mada oni inzistiraju na tome da je to samo figurativno rečeno kako bismo ovaj predmet bili u stanju shvatiti. U stvarnosti, duša je nedjeljiva cjelina.

Njezina je šablona, dakle, holistička i na njoj nije uočljiva razlika između srca i uma, osjećaja i intelekta. Sve su to značajke duše.

Nešama U samom središtu duše nalazi se unutarnja dimenzija koja se naziva nešama, koja je po svojoj prirodi sveta i čista. Ova duhovna srţ naših ţivota je mjesto na kojem pronalazi-

mo "sliku B-ţju" na koju smo stvoreni (vidi Postanak 1,27). Nešama se ne moţe zamrljati, čak niti zlim djelima. "U mom tijelu On je upalio svjetiljku slave svoje," započinje pjesma Mosesa ibn Ezre, koja govori o svjetlost nešame. U jutarnjoj molitvi kaţemo, "B-ţe, duša [nešama] koju si mi dao je čista." Nešama je duhovna suština čovjeka, s onu stranu identiteta i svijesti o sebi.

Ruah Druga dimenzija duše koju musar ustanovljava naziva se ruah, vid du■ še koji je izvor ţivotnosti i energije – ni manje ni više nego "duh ţivota."

Riječ ruah na hebrejskom doslovce znači "vjetar", i baš kao što je vjetar nevidljiva sila koja puše širom svijeta i moţe pomicati stvari, i jednako kao što vjetar moţe biti silovit ili blag, tako je i duh u nama nevidljiva sila koja moţe biti ţivahna ili mirna, i koja je pokretačka sila u našim ţivotima. Ruah se obično prevodi kao duh.

Nefeš Nefeš je treći vid duše, jedan od najvidljivijih i najpristupačnijih. Dugi popis midot na koje smo već počeli nailaziti – velikodušnost, zahvalnost, povjerenje, strpljenje, mir, i sl.

– predstavlja sve aspekte duše nefeš, i svaka od njih je midat ha'nefeš, osobina duše.

Niti jedna mida sama po sebi nije dobra ili loša. Svaka od njih ima svoju ulogu koju treba odigrati u našem ţivotu, pa se čak i one osobine koje obično smatramo negativnima, poput ljutnje i ljubomore, mogu ocijeniti pozitivnima ili negativnima ovisno o ulozi koju odigravaju u ţivotu pojedinca.

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis

Musar nam obraća paţnju na midot jer će svatko od nas na njih usmjeriti svoj duhovni plan. Problem s onim što kod nas nedostaje i u čemu rastemo ne sastoji se u tome da neke osobine imate, a da vam druge manjkaju, jer se kod svih nas moţe naći puni obim ljudskih odlika. Ne postoji osoba koja je smirena i u sebi nema ni traga ljutnje, niti ona koja je toliko škrta da je u njoj nema nimalo velikodušnosti. Zato pitanje nije imate li ili nemate neku osobinu. Nego ono na što trebate obratiti paţnju je kvaliteta i kvantiteta svake osobine koja se nalazi u vašoj duši nefešu.

Uravnotežene midot Sada kada smo učinili ovaj kratki osvrt, uviđamo da je nešama naša duhovna suština koja neprestano svijetli svetom svjetlošću. Koliko će toga svjetla sjati u našim ţivotima (a kroz nas u svijet) određuje stanje naših unutarnjih odlika koje se nalaze na nivou nefeša. Dobro ugođena osobina koja djeluje negdje na sredini raspona neće naginjati tome da ometa protok unutarnjeg svjetla. Ali kada imamo suviše ili premalo neke osobine, onda svjetlost nailazi na prepreku.

Tako na primjer ako ste skloni biti previše škrti (a ne samo razboriti) ili ako si dopustite da drugim ljudima budete otirač (a ne jednostavno skromni), ili ako ste nadmeno drski (a ne samo zdravog samopoštovanja), tada te osobine koje teţe krajnostima postaju duhovna prijetnja.

Višak ili manjak: to je ono što blokira unutarnju svjetlost.

Da biste shvatili kako sve to funkcionira, sjetite se televizije. Postoje zvuk i slika koji se upravo sada

Godina 12 25 Broj 8 Strana

Program musara

emitiraju, i jedino što moramo učiniti kako bismo ih primili je da odaberemo kanal na televizoru. Da bismo to mogli učiniti, naš televizor mora imati ispravno podešene programe. A ono što omogućava da sve to radi je struja. Rječnikom musara, nešama odašilje poruku koju se nadamo da ćemo primiti, nefeš (dom za midot) je prijemnik, a ruah je sila koja čitav taj sustav pokreće.

Razine midot Iako se riječ midot na hrvatski gotovo uvijek prevodi kao "karakterna osobina", njeno doslovno značenje je "mjera." Zamisao je da je svatko od nas prilikom rođenja dobio čitav niz ljudskih osobina, a ono po čemu se osobe međusobno razlikuju (i to određuje naš duhovni plan rada) je stupanj, ili mjera, osobina koje se nalaze u našoj duši.

Razine naših midot određene su prilikom rođenja, a potom, kako prolazimo kroz ţivot, svako djela i svaka misao – proizašlo ono iz iskustva ili svjesnog truda s naše strane – postaje "urezano" u našu dušu. Kao posljedica toga, razine naših midot se podiţu ili spuštaju. Zagledavanjem u sebe i samopreispitivanjem, mi svoju paţnju usmjeravamo samo na one midot koje su problematične – bilo da ih imamo u suvišku ili premalo. Ova spoznaja određuje naš plan rada na preobrazbi.

Ona također uvjetuje i raspored ovog tečaja. Ubrzo ćemo početi ispitivati 13 ključnih karakternih osobina, jednu po jednu. Dok ćete početi razumijevati prirodu i suštinu svake osobine, počet ćete shvaćati koju "mjeru" te osobine imate upravo sada, te također koja bi mogla biti njena optimalna razina. Kada ćete početi dublje razumijevati tu midu, vrlo vjerojatno ćete postati svjesni razlike koja postoji između toga kako je osobina "trenutno naštimana" i onoga kako bi idealno trebala biti. To će značiti da ste identificirali svoj osobni duhovni izazov i područje u kojem imate prostora za napredovanje.

Radionica – Praktični dio Već imate popis vlastitih osobina koji ste napravili kao zadaću u prethodnoj lekciji. Da se pripremimo za naporan posao koji je pred nama, ţelimo uspostaviti čvrste temelje. Zato ovaj tjedan svakog dana provedite nešto vremena razmišljajući o svjetlu svetosti koje sja u vama. Jedna je stvar kad vam ja kaţem da ste sveta duša, blagoslovena čistom nešamom. Sasvim je druga stvar kada istinitost ove tvrdnje osjetite svojim vlastitim opaţanjem. Što uspijete više shvatiti svoj urođeni duhovni potencijal, to ćete više motiva imati da učite i prakticirate musar – da uklanjate prepreke koje se nalaze na putu sjajnom unutarnjem svjetlu.

Ako otkrijete da vam nije teško uočiti i prihvatiti vašu svetu suštinu, postavite si veći izazov i pokušajte je uočiti i kod drugih. Zapamtite frazu "Svatko je sveta duša" i ponavljajte si je kadgod naiđete na drugu osobu. "Svatko je sveta duša." ■

Strana 25

g aće

om

a tisk POLITIKA

Izrael vrši pripreme za posjetu Netanyahua 'muslimanskoj' državi Iz d

Al Jazeera, 21.11.2018.

Nakon posjete izraelskog premijera Omanu, u toku su prireme za službenu posjetu predsjednika Vlade i drugoj zemlji.

Pouzdani izvori iz Izraela izvještavaju da su u toku intenzivni kontakti s drugom muslimanskom zemljom, nakon posjete izraelskog premijera Benjamina Netanyahua Omanu, kako bi se uskoro organizirala službena posjeta premijera i toj državi.

Navode da ova zemlja nema diplomatske odnose s Izraelom, ali da je pregovorima napravljen značajan korak, zbog čega Izrael očekuje da bi uskoro mogao zakazati posjetu

ovoj državi, prenosi Izraelski državni radio.

'Iranska kao najveća prijetnja'

Izraelski list Yedioth Ahronoth prenosi riječi utjecajnog američkog rabina Marca Schneierada da su zaljevske države pokazale spremnost za otvorenost i uspostavljenje odnosa s Izraelom i prije nego što se postigne rješenje za palestinsko pitanje.

Rabin Marc Schneier, osnivač i predsjednik Fondacije za etni-čko razumijevanje FFEU, ne-profitne organizacije sa sjedištem u New Yorku koja se fokusira na poboljšanje muslimansko-jevrejskih odnosa, kaže kako je nedavno posjetio jedan broj tih država i da je tom prilikom osjetio promjene u njihovim stavovima, kao i otvorenost i bliskost prema Izraelu.

Kaže kako su u prošlosti te zemlje tvrdile da će službene odnose s Izraelom uspostaviti tek nakon mirovnog sporazuma s Palestincima, dok danas govore kako je dovoljan i početak pregovora.

Ističe da su mu čelnici nekih od tih država potvrdili da su spremni i da teže potencijalnoj kombinaciji zaljevskog bogatstva i izraelskog znastvenog napretka u oblasti tehnologije,

što bi regiju moglo pretvoriti u najuspješniju na svijetu.

Schneier je izjavio kako vjeruje da će Bahrein biti prva država koja će uspostaviti diplomatske odnose s Izraelom, i da će je u tome slijediti i druge.

Prema njegovim riječima, iranska prijetnja je dovela do promjena u odnosima prema Izraelu, s obzirom na to da ove zemlje i Izrael dijele mišljenje da je Iran neprijatelj koji prijeti njihovoj sudbini.. ■

Izraelski ministar priznaje: Prihvatili smo prekid vatre zbog straha od palestinskih projektila Logično/Yedioth Ahronoth, 20.11.2018.

Izraelski ministar za regionalnu suradnju i član užeg sigurnosnog kabineta zemlje, Tzachi Hanegbi, rekao je “kako bi izbijanje rata u Pojasu Gaze bilo vrlo skupo za Izrael, pogotovo ako Hamas dosegne Tel Aviv”.

Kako prenosi izraelski dnevni list Yedioth Ahronoth, izraelski ministar regionalne suradnje i član užeg sigurnosnog kabineta zemlje, Tzachi Hanegbi, priznao je kako je Tel Aviv prihvatio uvjete prekida vatre zbog straha od Hamasovih projektila.

“Ako napadnemo Pojas Gaze, život u Tel Avivu bit će parali-

Page 26 Strana 26

ziran, a letovi iz međunarodne zračne luke “Ben Gurion” će biti suspendirani tjednima”, objasnio je Tzachi Hanegbi.

Osim toga, izraelski ministar je dodao “kako bi izbijanje rata u Pojasu Gaze bilo vrlo skupo za Izrael, osobito ako bi Hamasovi projektili dosegnuli Tel Aviv”.

“U ovom bi slučaju sektor turizma pretrpio znatnu štetu”, upozorio je ministar Hanegbi.

Istaknuo je i kako su izraelske vlasti zabrinute zbog mogućeg djelovanja projektila Hamasa protiv Tel Aviva, iako je do sada palestinski otpor ograničio svoje napade na područja koja se nalaze nedaleko od granica Pojasa Gaze.

“Rat protiv Pojasa Gaze bi uveo Izrael u ogromnu kopne-

nu operaciju i izraelska vojska bi bila prisiljena rasporediti raketne platforme diljem regije, što bi moglo pogoršati situaciju”, rekao je izraelski ministar.

Njegove izjave su izazvale val ljutnje među izraelskim naseljenicima u okupiranoj Palestini, osobito kada je u određenom smislu rekao da je za

Divrej Tora

Izrael bolje da Hamas projektilima gađa naselja u blizini Pojasa Gaze, nego da umjesto njih cilj napada bude Tel Aviva.

Nakon svega je morao intervenirati i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je bio prisiljen osuditi izjave Hanegbija, koje je nazvao “neprihvatljivima”. ■

Godina 12

Broj 8