1-06 - Divrej Tora - Toledot 5783

Divrej Tora

Divrej Tora

Paraša Toledot

Kad je Izak shvatio da je došlo do zamjene identiteta da je zapravo blagoslovio Jakova počeo je snažno drhtati.

Shvatio je da je svih ovih godina pogrešno procjenji vao Ezava kao dostojnog da bude židovski vođa. Sve njegove nade i snovi za Ezava sada će ostati neo stvareni. Bio je to šok za Izakove planove, morao se prilagoditi novoj realnosti istini kakva mu se sada ot krila.

Svi mi se, u ovom ili onom trenutku, držimo stare perspektive, čak i kada znamo da je pogrešna. Toliko smo uložili u to da je bolno pri znati svoju pogrešku. Ali moramo shvatiti da je još bolnije ići kroz život ponav ljajući istu pogrešku.

U ovoj parši Izak jasno shvaća da je bila B žja volja da Jakov bude blagoslov ljen. Čak i u starosti, Izak je u stanju promijeniti se, rasti i ići naprijed s novom realnošću.

(Berešit 25,19 28,9)

Jichak se ženi Rivkom. Nakon dvade set godina bez djece njihove molbe su uslišane i Rivka je zatrudnjela. Ona prolazi kroz tešku trudnoću, jer se djeca bo re u njoj; B g joj kaže da su "dva naroda u tvojoj utrobi" i da će mlađi prevladati nad starijim.

Esav se pojavljuje prvi, Jaakov se rađa držeći Esavovu petu. Esav odrasta i po staje lovac, čovjek polja; Jaakov je bezo pasan čovjek, koji boravi u šatorima uče nja. Jichak preferira Esava, Rivka voli Ja akova. Vraćajući se iscrpljen i gladan iz lova, Esav prodaje prvenačko pravo Ja akovu za tanjur kuhane crvene leće.

U Geraru, u zemlji Filisteja, Jichak pred stavlja Rivku kao svoju sestru, iz straha da ne bude ubijen od nekoga kome se dopadne njezina ljepota. On obrađuje zemlju, ponovo otkopava zdence koje je iskopao njegov otac Avraham, te iskopa va niz vlastitih zdenaca: zbog prva dva nastaje sukob s Filistejcima, no u vodama

iz trećega uživaju u miru.

Esav ženi dvije hetitske djevojke. Jichak bude star i slijep, i iskazuje svoju želju da blagoslovi Esava prije svoje smrti. I dok Esav odlazi u lov na divljač za očevo omiljeno jelo, Rivka odjeva Jaakova u Esavovu odjeću, prekriva njegovu glatku kožu na rukama i vratu jarećim koži cama, čineći ga tako na opip sličnim njegovom rutavom bratu, priprema slično jelo i šalje Jaakova ocu. Jaakov prima očeve blagoslove za "rosu nebesku i salo zemlje", te za vlast nad bratom. Kada se Esav vra ti iz lova i prijevara bude razotkrivena, jedino što Jichak još može napraviti za svog očajnog sina je prorokovati da će živjeti od mača i da će, kada se Jaakov pokoleba, time mlađi brat izgubiti svoju nadmoć nad starijim.

Jaakov napušta dom i odlazi u Haran kako bi izbjegao Esavovom gnjevu te da si nađe ženu u obitelji brata njegove majke, Lavana. Esav se ženi i treći puta, s Mahlat, Išmaelovom kćerkom.

Rabbi Shraga Simmons

Torah Bytes

Alija po Alija

Paraša Toledot

Kohen prva alija 21 p'sukim 25,19 26,5

Ovo je povijest Jichaka ben Avra hama, Avraham je otac Jichaka.

Raši navodi Gemaru koja kaže da kada se Jichak rodio, podsmješljivci su okolo pričali da su Avraham i Sa ra, koji su tako dugo bili bez djece, našli bebu i sada tvrde da je njihova. Avraham je pozvao čelnike naroda, njihove žene i djecu, a Sara je ču dom bila u stanju podojiti sve bebe. (Gemara ukazuje na množinu "ba nim" u 21,7). Tada su podsmješljivci prihvatili da je Sara rodila Jichaka, ali su Avrahamu govorili da je Ji chakov otac zapravo bio Avimeleh (budući da je Jichakovo rođenje uslijedilo nakon otmice Sare). Dogo dilo se čudo i djetešce Jichak je bilo slika i prilika svog oca Avrahama, tako da su podsmješljivci morali reći, "Avraham je otac Jichaka".

Ranije, Tora nam govori o narašta jima Jišmaela ben Avrahama. Čini se da je to u skladu s početkom ove sedre, koji govori o Jichaku, osim što Tora iznosi poantu da je Jišmael sin Egipćanke Hagare, Sarine sluškinje. Drugim riječima, Jišmael nije bio pravi To'l'dot Avrahama, i To'l'dot (u Jišmaelovom kontekstu) je napi sana bez vav, što znači da nešto ne dostaje. To'l'dot Jichaka ben Avra hama, Avraham je bio otac Jichaka. A riječ To'l'dot je napisana sa svojim vav

Jichaku je 40 godina kad se oženi Rivkom (3 godine nakon akeda). To ra naglašava Rivkino obiteljsko po rijeklo.

Nakon što su 20 godina bez djece (10 godina prije Rivkine reprodu ktivne dobi, te daljnjih 10 godina u kojima nisu mogli imati djecu), Ji chak i Rivka se mole B gu. B g čuje njihovu (zapravo njegovu) molitvu i Rivka zatrudni. Ona prolazi kroz "teško razdoblje".

Komentari kažu da Rivka nije znala da nosi blizance; mislila je da se previranje u njenoj utrobi događa samo s jednim djetetom i to ju je jako uznemirilo; božanska poruka da nosi blizance donekle ju je smiri la. Tora kaže da je B g govorio Riv ki da bi joj rekao o njenim blizan cima. Raši "uskače" da nam kaže da je B g s njom razgovarao preko Še ma (s kojima je B g komunicirao pu tem Ru'ah Ha Kodeša). Raši smatra neophodnim da to kaže u kontekstu činjenice da se Rivka ne ubraja me đu proročice. (Međutim, vidite kas niji komentar u sedri.)

Jedan drugi komentator govori da je Rivka znala da ima blizance, ali nije vidjela zašto bi donijela Jaakova na svijet kad ima Esava. Dio odgo vora na njeno pitanje "zašto mi to treba" jest da je njezin zaključak bio pogrešan.

Rađaju se Esav i Jaakov, Jaakov drži Esava za petu. Dječaci rastu i

razvijaju se u različite osobnosti Esav je lovac i ljubitelj prirode, Ja akov je blag, studiozan "boravi u ša torima". Jichak voli Esava, Rivka vo li Jaakova.

Ima mnogo različitih komentara u vezi tih odnosa. Imajte na umu da se Jichakova ljubav prema Esavu temelji na tome da mu ovaj priba vlja hranu. Rivkina je ljubav bezu vjetna. Pirkei Avot kaže da će jedino bezuvjetna ljubav trajati zauvijek.

Jaakov priprema varivo od leće za svog oca. (Gemara nam kaže da je to bio dan Avrahamove smrti i Ja akov je za Jichaka pripremao tradi cionalni obrok žalobnika.)

Esav se vraća iz polja potpuno is crpljen. Traži Jaakova da mu da ne što hrane. U zamjenu za hranu, Ja akov stječe prvorodstvo, koje je u Esavovim očima beznačajno, no za Jaakova ono ima značaj.

Zemlju zadesi glad (poput one u Avrahamovo vrijeme ovo je jedna od mnogih sličnosti između života Avrahama i Jichaka) pa Jichak ode Avimelehu u Gerar. B g se objavi Jichaku i podsjeti ga da ne smije na pustiti zemlju. B g mu također po navlja svoje obećanje o Zemlji i

velikom narodu koji će od njega na stati.

Levi, druga alija - 7 p'sukim – 26,812

Jichak prebiva u Geraru. Jichak i Rivka predstavljaju se kao brat i se stra (poput Avrahama i Sare, i zbog ista dva razloga). Nakon nekog vre mena Avimeleh otkriva da su oni zapravo muž i žena i prigovori Jic haku zbog prijevare. Avimeleh na ređuje svojim ljudima da Jichaka i Rivku puste na miru. Jichak i obitelj doživljavaju procvat u Geraru i B g ih blagoslivlja.

Pogledajte ovo ... Kod prve gladi koja je Avrahama i Saru odvela u Egipat, faraon, kada je otkrio pravu prirodu njihove veze, potjerao ih je. Drugi put, kada su otišli u Gerar i rekli da su brat i sestra, a potom bili "otkriveni", Avimeleh im daje mno ge stvari i poziva ih da ostanu. (Fa raon je dao Avrahamu veliko bogat stvo, ali to je bilo prije nego li je saznao.) Jichak i Rivka također kažu da su brat i sestra, ali nitko ne otima Rivku. Kad su "otkriveni" oni ostaju tamo.

Jedan komentar (S'fas Emes) suge rira da bi Jichak i Rivka mogli očeki vati da se izvuku predstavljajući se kao brat i sestra jedino ako su Avra ham i Sara stvarno imali kćer, pogo tovo stoga što je Avraham bio dobro poznat u Avimelehovoj zemlji. Ovo je uistinu jedno od mišljenja u Ge mari, koje objašnjava frazu "i B g blagoslovi Avrahama sa svime (Ba

kol)", da je Avraham imao kćer. Šliši treća alija 10 p'sukim 26,13 22

Jichak prosperira u Geraru, što izaziva ljubomoru kod mještana koji zatrpavaju bunare koje je Jichak is kopao. (Postoji snažna simbolika u onome što Tora piše o bunarima, njihovim imenima, njihovom ruše nju, a zatim njihovom uspjehu.) Ji chak je potjeran iz Gerara. Novi bu nar kojega Jichak kopa preotimaju pastiri iz Gerara, pa onda još jedan. Tek treći bunar koji se zove Rehovot omogućava Jichaku da živi u relati vnom miru.

(Neki u tome vide skrivenu aluziju na prvi i drugi Beit HaMikdaš, koji su bili srušeni i treći koji će stajati dovijeka. Neka bismo ga vidjeli us koro u naše vrijeme).

Brahot 56: Rabi Hanina je rekao, tko ugleda bunar u snu, vidjet će mir ... Jichakove sluge kopale su i pronašle živi izvor, b'er majim ha jim. To je uslijedilo odmah nakon mirovnog sporazuma između Avi meleha i Jichaka. Rabi Natan nasta vlja u istoj Gemari. Onaj koji u snu vidi bunar našao je Toru, kako stoji u Mišlei: Tko me nađe, našao je ži vot... B g, Tora, i život su izjedna čeni.

(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

R'vi'i četvrta alija 7 p'sukim 26,23-29

Jichak napreduje u Be'er Ševi. B g mu se ukazuje i ponavlja obećanje o blagostanju dano Avrahamu. Jichak gradi žrtvenik B gu i dalje napredu je. Avimeleh, shvativši da je njegov vlastiti prosperitet vezan uz Jicha kovu prisutnost, dolazi s izaslan stvom Jichaku kako bi s njime sklo pio savez.

(Nije bila rijetka pojava, generacija ma da Židovi budu protjerani iz neke zemlje, a ona potom požali što je to učinila, zbog kraha koji doživi bez Židova u svojoj sredini).

B g se objavljuje Jichaku i predsta vlja mu se kao B g tvog oca Avraha ma. Baal HaTurim primjećuje da se B g kod Jichaka ne koristi svojim imenom jud ke vav ke, kao što je to učinio kod Avrahama i kao što će učiniti kod Jaakova. To je ime pove zano s B žanskim Milosrđem. Av raham i Jaakov prošli su kroz teška vremena iako se prema njima po stupalo, da tako kažemo, s elemen tom milosrđa. Jichakove kušnje i ne volje bile su bez midot harahamim, bez B žjeg milosrđa. Ovo se uklapa u Jichakove osobine gevure, određe ne dodatne snage karaktera koje mogu izdržati snažne kušnje. Hamiši peta alija 33 p'sukim 26,30-27,27

Jichak i Avimeleh zajedno jedu i razmjene zakletve. Be'er Ševa je po novno potvrđena kao "grad Avot" zbog Jichakovih djela. Još jedan pri mjer sličnosti između Jichakovog i

Esav se oženi sa 40 godina (pod) svjesni pokušaj da oponaša svog oca. Koliko god zao bio, Esav uisti nu poštuje i voli svog oca. S druge strane, Esavov izbor supruge zgadi se kako Jichaku tako i Rivki.

Targum Onkeles daje nam nazna ku da se Rivka, kada je Jaakovu da vala upute da bi primio Jichakovu braha, upravljala prema proročan stvu. (Ovo je, usput budi rečeno, ri jedak slučaj u Onkelesu, da su toč nom prijevodu još pridodane riječi. Kada se to dogodi, trebali bismo sjesti i zapaziti to.)

Oto, Jaakovljeva prevara vlastitog oca vratila se da ga progoni godina ma kasnije kada su ga prevarili nje govi sinovi lažirajući smrt Josefa. [Zapazite da su Jaakovljevi sinovi koristili kozu (njezinu krv) kako bi ga doveli u zabludu, jednako kao što je i on koristio kozu (njenu kožu i meso) da dovede u zabludu svog oca.]

Ta dva gledišta nisu nužno protu rječna.

Jichak je star i slijep te poziva Esa va da mu pripremi poseban obrok i potom primi poseban blagoslov. Dok je Esav u poljima i izvršava očev zahtjev, Rivka priprema Ja

akova da primi blagoslov umjesto Esava. Ona kaže Jaakovu da dove de dvije koze, a ona će pripremiti jela koja Jichak voli. Jaakov oklijeva zbog straha da će Jichak osjetiti nje govu glatku kožu i shvatiti da je to Jaakov došao da ga prevari. Rivka odijeva Jaakova u Esavovu odjeću i stavlja mu jareće kožice na vrat ka ko bi bio obrastao. Ona daje Jaako vu hranu da je odnese svom ocu.

Kada Jaakov oklijeva da sudjeluje u Rivkinom planu da si priskrbi bra ha, Rivka mu kaže, alai ki'l'la tha b'ni. U "p'šatu" (osnovnom razumi jevanju) to znači da Rivka na sebe preuzima potencijalno prokletstvo, ako obmana bude otkrivena. Tar gum Onkeles dodaje vrlo značajnu rečenicu u svom prijevodu alai. On kaže: "dano mi je proročanstvo ..." Gledamo li na ovaj događaj na ova kav način, u suštini, to znači da je Rivka od B ga dobila zapovijed da organizira da brahot odu Jaakovu. I upravo na ovaj način. To se znatno razlikuje od "običnog" razumijeva nja teksta. Idemo i korak dalje. Čini se očitim da je Jaakov kažnjen mje rom za mjeru zbog svoje obmane Jichaka. Braća ne samo da su preva rila Jaakova u vezi Josefove sudbi ne, ona su upotrijebila i kozu u pro vođenju te prijevare. Ako prihvati mo ideju da je Jaakov trebao dobiti braha koju je Jichak namjeravao dati Esavu, da je to bila B žja volja, pre ma Onkelesu čak i B žja zapovijed, zašto je onda Jaakov tako teško kaž njen? Odgovor se može dati u ob liku analogije. Kada se čovjek mora

Avrahamova života

(nastavak s 3. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

podvrgnuti drastičnom tretmanu koji će mu spasiti život "ozbiljnim" lijekovima, zračenju, itd, to što se čini možda je apsolutno neophodno, ali često ima i teške nuspojave.

(Isto tumačenje za alai ponuđeno je i za Ester kad je rekla v'cumu alai To također daje drugačije objašnje nje za događaje iz Megile.)

Šiši šesta alija 23 p'sukim 27,28 28,4

Blagoslov kojega je Jichak zazvao nad Jaakovom, za bogat urod i ug ledan status među narodima, posu dili smo da ga se kaže na Moce Šabat Vajiten leha Elokim

Kako Jichak završi blagoslivljanje Jaakova, Esav se vrati iz lova. On priprema hranu za svog oca, i dono si mu je uz molbu (zahtjev) da ga blagoslovi. Jichak zadrhti kada shvati da je braha otišla Jaakovu. Ka da Jichak objašnjava Esavu da je Jaakov primio (i to s pravom) blago slov, Esav gorko rida i traži svog oca da i njemu da blagoslov. Jichak

daje blagoslov Esavu (ne tako uzvi šen kao Jaakovu). Esav odluči ubiti Jaakova zbog toga što mu je po dru gi puta uzeo nešto njegovog. Rivka čuje (kako?) Esavove planove i po tiče Jaakova da pobjegne u Rivkino rodno mjesto dok Esavov gnjev ne popusti. Rivka predlaže Jichaku da Jaakova pošalje od kuće kako bi si pronašao primjerenu ženu

Jedan je čovjek u mom šulu iznio sljedeće kako bi objasnio Jichakov osjećaj strašnog užasa kad je otkrio zamjenu Jaakova i Esava. Jichak se prestravio kada je pomislio da je skoro počinio ogromnu pogrešku dajući braha Esavu. Jichak je svoju shvatio pogrešku kada je plan Rivke i Jaakova uspio.

Jichak poziva Jaakova i daje mu još jedan blagoslov te ga šalje u Pa dan Aram da nađe ženu među Riv kinom rodbinom. On daje Jaakovu "blagoslov Avrahamov", čime omo gućuje lanac kontinuiteta koji posta je judaizam.

Š'vi'i sedma alija 5 p'sukim 28,5 9

Jichak šalje Jaakova u Padan Aram k Lavanu ben B'tu'elu, bratu Rivke, majke Jaakova i Esava. Esav vidi da je otac poslao Jaakova da nađe že nu, jer ne želi da uzme kanaanku za ženu. Jaakov ode svojim putem, a Esav uzima još jednu ženu, kćer Ji šmaela. I Esav uze Mahalat bat Jiš mael ...

Talmud Jerušalmi uzvikuje da je to Bosmat i pita zašto joj je promije njeno ime. Iznenađujući odgovor glasi da su Esavu bili oprošteni svi grijesi kada je uzeo ženu s ciljem da ugodi svojim roditeljima. Talmud generalizira i daje to kao izvor da grijesi hatana (i kale) bivaju opro šteni kad se vjenčaju. Čudan izvor za jednu važnu ideju.

Posljednja 3 p'sukim se ponovo čitaju za Maftir.

Haftara 23 p'sukim Mal'ahi 1,1 2,7

Nagađa se je li Mal'ahi ime poje dinca, ili ime koje označava "Mog glasnika". Neki tvrde da je Mal'ahi Ezra HaSofer.

Mal'ahi je poznat kao posljednji od proroka. Mal'ahi narodu donosi B žju poruku kako On ljubi Jaakova (i njegove potomke), a mrzi Esava, iako su Jaakov i Esav braća. Dakle, haftara odražava suparništvo i od nos između dvojice braće koje je sa držaj sedre To'l'dot. Haftara govori o poštivanju koje sin ima prema ocu. U tom smislu, Esav je pravi primjer.

(nastavak s 4. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija

Tarjag - 613 zapovijedi

U parši Haje Sara ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti razmatrati neke opće stvari.

Šest spomena nastavak

Šest stvari za koje nam Tora zapovijeda da ih se sjećamo.

2.

Primanje Tore na Sinaju

Pazite i čuvajte se da ne zaboravite stvari koje su vidjele oči vaše, tako da one ne napuste srca vaša sve dane života vašega. Podučite tome djecu svoju i djecu djece vaše: danu kada ste stajali pred Vječnim, B gom vašim na Horebu (Sinaju). (Ponovljeni zakon 4,9 10)

Davanje Tore vrhunac je ljudske povijesti, razlog zbog kojeg je Vječni stvorio svijet. Spoznaja da je Toru dao sam B g, sastavni je dio štovanja B ga.

3. Amalekov podli napad

jete, morate izbrisati sjećanje na Amaleka pod nebom. Ne zaboravite. (Devarim 25,17 19)

Amalek se razlikuje od drugih naroda koji su napali Izra el po tome što nam je zapovjeđeno da ih istrijebimo. Za što bi njih trebalo kazniti strože od Egipta, koji je tlačio Židove stotinama godina? Jedan je razlog to što se Ama lek "nije bojao B ga". Oni su se drznuli zaratiti ne samo s Židovima, već i sa samim B gom!

4. Izrada zlatnog teleta Pamti i ne zaboravi kako si razgnjevio Vječnog B ga svog u pustinji. (Ponovljeni zakon 9,7)

Nakon uzvišenih događaja na Sinaju, kada su Židovi ob javili "na'ase v'nišma" ("bezuvjetno prihvaćamo B žje za povijedi"), Židovi su počinili težak grijeh izradom idola u nesretnom pokušaju da služe Vječnom. Moramo uvijek imati vjere u Vječnoga i nikad ne odstupiti od puta koji nam je pripravio.

Sjećajte se što vam je Amalek učinio na putu kad ste iza šli iz Egipta. Izašli su pred vas na putu i napali one koji su zaostali. Vi ste bili umorni i iscrpljeni, ali oni nisu ima li straha B žjega. Stoga, kad vas, Vječni, B g vaš, oslobodi vaših neprijatelja u zemlji koju će vam dati da je posjedu ■

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

8. Negativna je zapovijed ne baviti se nikakvom mišlju da postoji bilo koji drugi bog osim B ga blago slovenog

kao što kaže Pismo, Nećeš imati drugih bogova ispred Mene (Šemot 20,3). Tkogod se u svom umu bavi mišlju (ne daj B že) da postoji bilo koji drugi bog izuzev Njega, ili da ima kakav suučesnik ili suradnik (ne daj B že); ili u svom umu razmatra o za misli da postoji neki smisao u idolopoklonstvu (ne daj B že) on poriče samo temeljno načelo [o jednom i jedi nom B gu].

Čovjek ne bi trebao izreći bilo koju riječ koja sluti na herezu (ne daj B že), ili kakvo priznanje idolopokonstvu (ne daj B že). Jer ako tko prihvaća služenje idolima, to je kao da je porekao čitavu Toru, pošto on poriče samo njeno temeljno načelo. A naša je obaveza da se budemo spremni odreći svojih života i svoje moći zbog toga; jer

u vezi svega što se dotiče glavnog načela naše vjere, postoji obaveza da prihvatimo smrt [ukoliko je neophodno] umjesto da sagriješimo.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

9. Negativna je zapovijed ne načiniti nikakvog idola da bi ga se štovalo

kao što kaže Pismo, Nećeš sebi načiniti kipa klesanog (Šemot 20,4). Ako čovjek prekrši to i načini ga, bilo da ga je napravio sam ili naručio da se napravi, treba ga izbiče vati. Ako ga je napravio sam za sebe, bičevat ga treba dva puta (zbog ove zabrane i zbog zabrane [§10], i ne pravite sebi livenih bogova (Vajikra 19,4)).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

Rabbi Jack Abramowitz:

Negativne zapovijedi

Sefer Hamicvot Hakacar

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Teme za razmatranje uz šabatni stol

Ova nam paraša pruža pogled na život Jichaka (Izaka), našeg praoca o kojem je najmanje pisano. U njoj je također postavljen temelj odnosa braće Esava i Jakova, odnos na koji se gleda kao na predsliku nekih dijelova židovske povijesti.

1) Jichak i Rivka (Rebeka) imaju blizance Esava i Jaakova (Jakova). Izgleda se da je svaki od roditelja razvio posebnu povezanost s je dnim od sinova (25,27 28). Tko je koga volio? U čemu je razlika između tih odnosa?

2) U zemlji opet zavlada glad. Jichak kreće na zapad, prema obali. U tom trenutku B g intervenira. Gdje je Jichaku zabranjeno otići

(26,1 6)? Što mislite, zbog čega je B g zaustavio Jichaka da ne ode u Egipat i napusti zemlju, a nije zau stavio njegovog oca Avrahama da učini to isto?

3) Jichak postaje vrlo bogat. Odakle to njegovo bogatstvo (26,12 16)? Po čemu se izvor njegova bogatstva razlikuje od izvora Avrahamova bogatstva kada je bio u [Egiptu] stranoj zemlji? (Možete pogledati 12,14 13,2) Zbog čega Jichakov uspjeh izaziva zavist kod lokalnog stanovništva? Kako ga pokušavaju zaustaviti?

4) U svojoj starosti Jichak oslijepi. On želi blagosloviti Esava prije svoje smrti (27,1 29). Kada je Rebeka to

čula, odlučila je poslati Jaakova koji će se pretvarati da je Esav da primi blagoslov. Jichak je iznenađen kako se Esav brzo vratio s pripremljenim obrokom. Kako Jichak izražava svoje sumnje (27,18 24)? Što mislite zašto ga je Jichak blagoslovio (Jaakova) ako je sumnjao da nešto nije u redu?

5) Nakon te epizode s blago slovom, Jaakova su roditelji poslali u kuću njegovog ujaka. Svaki rodi telj navodi razlog zbog kojeg šalje Jaakova (27,42 28,4). Koja su to 2 razloga? Obratite pozornost: ovi će razlozi imati utjecaja na Jaakovljev život u iduće dvije parašot

■

Prevela Tamar Buchwald

Rav Kook: Abraham je ispunjao micve

Zašto su praktične micve središnja stvar judaizma? Zašto nije dovoljno samo vjerovati u centralna načela i učenja Tore?

Kada je nastala glad, Jichak je raz mišljao o tome da napusti zemlju Izrael. Ali B g mu je zapovjedio da ostane u Izraelu. Ublažio je Jicha kove strahove rekavši mu:

"Učinit ću tvoje potomstvo brojnim poput zvijezda na nebu i dat ću im ovu zemlju… Jer je Abraham slušao Moj glas i držao je Moje zapovijedi, Moje proglase i Moje zakone." (Postanak 26,4 5)

Abraham je ispunjavao B žje za povijedi?

Uistinu, mudraci taj stih tumače doslovno. Oni pišu da su naši pat rijarsi ispunjavali Toru, stoljećima prije no što je ona dana na Sinaju.

Rav Aši, učenjak iz 5. stoljeća, iz nosi još zanimljiviju tvrdnju. On tvrdi da je Abraham ispunjavao čak i micvu 'eruv tavšilin' ritual kojeg su proglasili rabini, a kojim se doz voljava pripremanje hrane i paljenje svjetla za šabat ako blagdan pada u petak (Joma 28b). (Inače je zabranje no kuhati na blagdan ako će se jelo jesti nakon završetka blagdana.)

Držanje 'eruv tavšilina'

Neki učenjak jednom je Rav Kooku rekao da se tvrdnja Rav Ašija nikako ne može shvatiti do slovno. Kako je Abraham mogao znati što će rabinski sud proglasiti u budućnosti od njega udaljenoj tisu ću godina? Mora da su mudraci htjeli prenijeti jednu suptilniju po ruku: Abrahamovo filozofsko vla danje Torom bilo je toliko potpuno, njegovo shvaćanje teoretskih teme lja Tore bilo je toliko opsežno, da je obuhvaćalo čak i pozadinska obraz loženja budućih odredbi.

Međutim, Rav Kook nije bio zado voljan tim tumačenjem. U svom

odgovoru, Rav Kook je naglasio da teoretski temelji Tore ne mogu biti očuvani bez praktičnih micvi. Ne moguće je istinski usvojiti filozofska učenja Tore bez konkretnog djelo vanja.

To je temeljna slabost religija koje se oslanjaju isključivo na vjeru. Bez naglaska na djelima, takve religije ulaze u područje filozofskog i ap straktnog. One odbacuju materijalni svijet ostavljajući ga nedovršenim. S druge strane, naglasak Tore na praktičnim micvama, odražava njenu uključenost u fizički svijet.

Razine svetosti

Rav Kook rasvjetljuje ovu talmud sku tradiciju na malo drugačiji na čin. Iako Abraham nije držao ritual 'eruv tavšilin' onako kako mi to či nimo danas, on je bio u stanju pri mijeniti osnovni koncept te ceremo nije u svom svakodnevnom životu. To nije bila samo apstraktna teorija, već praktično znanje koje je vodilo njegova djela.

Koja je srž 'eruv tavšilina'? Mud raci objašnjavaju u Beica 15b da taj obred pomaže čovjeku da ispuni B žju zapovijed "Sjeti se da svetku ješ šabat." Zbog činjenice da blag dan prethodi šabatu, šabat bi mogao biti zaboravljen ili zanemaren. Na koji bi način čovjek mogao zabo raviti svetkovati šabat?

Svetost šabata veća je od svetosti blagdana. Ali kada šabat slijedi od mah nakon blagdana, čovjek bi mo gao pogrešno izjednačiti oboje i za boraviti da za njih vrijede različiti

zakoni. To bi moglo dovesti do toga da oskrnavi šabat čineći stvari koje su dozvoljene na blagdane, kao što je kuhanje.

Baš kao što moramo razlikovati sveto od svjetovnog, tako moramo razlikovati i različite razine svetosti. To je svrha koja stoji iza 'eruv tavši lina': podsjetiti nas na veću svetost šabata.

Abraham, koji je ispunjavao čitavu Toru, razlikovao je i razine svetosti u svom životu i svojim djelima. On ne samo da je razlikovao sveto od svjetovnog, nego je pravio razli ku i 'bein kodeš le kodeš', između različitih razina svetosti.

Jaakov je spasio Abrahama

Prema intrigantnom midrašu (Tan huma Toldot 4), Abraham ne bi pre živio u svom rodnom gradu Ur Hasdimu da nije bilo njegovog unuka Jaakova. Kralj Nimrod na redio je da Abraham bude bačen u užarenu peć jer je odbio štovati idole. Ali Jaakov je došao u pomoć, kao što je pisano:

"Tako reče B g koji je otkupio Ab rahama, kući Jakovljevoj: Jaakov se neće posramiti niti će njegovo lice problijedjeti." (Izaija 29,22)

Čak i uz dozvolu za poetskom in terpretacijom midraške literature, Ja akov nije mogao doslovno spasiti svog djeda u situaciji koja se dogo dila prije no što se rodio. Mudraci su nas željeli poučiti da je Abraham bio spašen zbog posebne zasluge ili kvalitete koju je njegov unuk Jaakov posjedovao. Koja je to bila kvaliteta?

Dvije staze promjene

Postoje dvije staze duhovne pro mjene kojima čovjek može kročiti. Prva je staza ona nagla, radikalna promjena koja je obično rezultat nekog vanjskog katalizatora. Jedan od takvih primjera transformacije možemo pronaći u priči o kralju Šaulu. Prorok Samuel obavijestio je Šaula da će se susresti s grupom proroka koji sviraju na muzičkim instrumentima. Taj će susret, rekao je prorok kralju Šaulu, biti točka preokreta u tvom životu. "Duh B žji će odjednom doći na tebe i ti ćeš proro kovati s njima. I bit ćeš promijenjen u drugačijeg čovjeka." (1.Samuelova 10,6)

Druga staza je onaj polagani, pos tupni rast. Takvu promjenu ostva rujemo vlastitim trudom; ona ne za htijeva vanjske stimulacije i stoga nam je uvijek dostupna.

Ali zašto su nam dostupne dvije staze promjene? Ako nam je B g da rovao dvije staze, tada su nam oči gledno obje potrebne. Najprije bi smo trebali pripremati sebe i na predovati koliko je god moguće ko risteći vlastite napore. Nakon što dosegnemo najvišu razinu koju smo sami sposobni doseći, tada bismo mogli imati koristi od neočekivane inspiracije iz unutarnjih resursa naše duše.

Abraham je bio duhovni revoluci onar, potaknuo je pobunu protiv idolopoklonstva svoje generacije. On je arhetip radikalne promjene. Trenuci koji su definirali njegov ži vot bila su dramatična iskustva po svećenosti i požrtvovnosti, kao što je to brit mila (obrezivanje) u po znim godinama, i akeda vezivanje Jichaka. Kao zaslugu za Abraha movu dalekosežnu duhovnost, nje govi potomci naslijedili su kvalitete duše koja je sposobna za neočekiva nu transformaciju.

Međutim, buduće generacije ne mogu se osloniti isključivo na Abra hamov stil radikalne promjene. Kao staza za sva vremena, potrebna nam je metoda postupnog duhovnog ra

sta. Model za taj tip promjene je Jaakov. Za razliku od svog djeda, Jaakov nikad nije prošao takve na gle transformacije ličnosti i smjera života. Umjesto toga, Tora ga karak terizira kao 'tihog, učenog čovjeka koji prebiva u šatorima' (Postanak 25,27). Jakovljevo mjesto bilo je u šatorima Tore. On je radio na sebi korak po korak, rastući kroz ustraj nost i marljivost u učenju Tore.

Dva imena za Jeruzalem

Midraš nas uči da je ime Jeruzalem kombinacija dvaju imena koja pred stavljaju kvalitete svetog grada. Ab raham je grad nazvao Jire, dok ga je Malki Cedek nazvao Šalem. Ne že leći uvrijediti nijednog od ove dvo jice pravednika, B g je kombinaci jom oba imena nazvao grad Jeru šalajim Jeruzalem (Berešit Raba 56,10).

Što znači ime Jire? Sveti grad, oso bito Hram, imao je velik utjecaj na sve koji su iskusili njegovu posebnu svetost. Taj susret sa dubokom du hovnošću opisan je kao uzvišen po gled "Tvoje će oči vidjeti tvog Učite lja" (Izaija 30,20). Ta uzvišena vizija inspirirala je posjetitelje da postignu više od svojih uobičajenih duhovnih kapaciteta. Zbog duhovne transfor macije uzrokovane spoznajom sve tosti Jeruzalema, Abraham je grad nazvao Jire "on će vidjeti."

Malki Cedek se, s druge strane, osvrnuo na kvalitetu grada koja pomaže onima koji traže da se usa vrše postupno. Jeruzalem je mjesto Tore i etičkih učenja, "Jer Tora će doći sa Siona" (Izaija 2,3). Stoga je Malki Cedek gradu dao ime Šalem (savr šenstvo), misleći pri tom na taj po stupni pristup u dostizanju duhov nog savršenstva.

Jaakov spašava

Da se vratimo na početno pitanje: kako je Jaakov spasio svog djeda iz Nimrodove užarene peći? Na koji se način 'Jaakov neće posramiti'?

Kabalisti objašnjavaju da je cilj čovječanstva razlog zbog kojeg je

duša sišla na ovaj svijet naš razvoj i usavršavanje kroz vlastiti trud. Na taj način, nećemo morati biti dionici 'nehame dekisufe' ('kruha sramote'), što je metafora za to da imamo ko rist od onoga što nismo zaradili.

Dok se ovo objašnjenje slaže sa stazom postupne promjene, čini se kao da je staza radikalne transfor macije vanjski dar koji ne zaslužu jemo. Nije li taj dar zapravo 'nehama dekisufa' koju bismo trebali izbjega vati?

Ne nužno. Ako smo sposobni pri miti taj neočekivani dar i iskoristiti ga kako bismo postigli još veće razi ne duhovnog rasta vlastitim tru dom, tada nema sramote u tome da ga prihvatimo. Možemo to uspore diti s ocem koji svom sinu daje veli ku svotu novca. Ako sin jednosta vno spiska sav novac, tada je očev dar 'nehama dekisufa', sramota za si na. Međutim, ako sin iskoristi novac kako bi započeo novi posao te ako svojim trudom udvostruči ili utro struči početni ulog, tada je sin zasi gurno zadovoljio oca i pribavio sebi čast.

Upravo to je način na koji je Jaa kov 'spasio' svog djeda Abrahama. Prirodni put za Abrahama čija re volucionarna duša je pozivala na naglu, drastičnu promjenu bio bi postići potpunu samopožrtvovnost u Nimrodovoj užarenoj peći. Jako vljeva osobina postupne promjene spasila je Abrahama od sudbine mučenika. Abraham je prihvatio put odmjerenog duhovnog rasta ko jeg je primjer njegov unuk Jaakov. Abraham je napustio peć i tijekom godina marljivo radio kako bi po stigao razinu duhovnosti koju je ostavio u Nimrodovoj peći.

Zašto se mučiti sa sporijim pu tem? "Jaakov se neće posramiti." Rastući polako kroz vlastiti trud, duhovni darovi radikalne promjene nisu više sramotna 'nehama dekis ufa', već postaju častan dar koji smo iskoristili do krajnjeg potencijala.

Prevela Anja Grabar

(nastavak s 8. stranice) Rav Kook: Abraham je ispunjao micve

Obiteljska svađa

Naš praotac Jichak pojavljuje se u ovotjednoj parši kao vrlo zagonetna osoba. Dominantna figura u parši je naša pramajka Rivka. Ona je ta koja procjenjuje pravo stanje i karakter njezinih sinova blizanaca Esava i Jaakova. Ona je ta koja Jaakova šalje u Lavanov dom kako bi izbjegao gnjevu njegovog brata Esava. Ona je ta koja smišlja i provodi plan da Jichakov blagoslov dobije Jaakov, a ne Esav. Ukratko, ona je glavni lik u ovoj drami svevremenskog sukoba i obiteljskih napetosti.

Svi komentatori postavljaju isto pitanje: "Zašto je Rivka toliko akti vna u svim ovim važnim obitelj skim stvarima, a Jichak se čini tako pasivnim dok se suočava s Esavo vom rastućom prijetnjom i njego vim ubilačkim neprijateljstvom prema Jaakovu?". Izgleda da većina komentatora smatra da je Jichak osjetio da bi suprotstavljanjem Esa vu samo još više pogoršao ionako lošu situaciju, i da se Esava nekako može preobratiti tako da mu se po pušta i da ga se smiruje. Esav je,

napokon, bio najstariji sin, koji je pored svog inače zlog ponašanja poštovao svog oca. Ovo podsjeća na poznatu knjigu o njujorškoj gang sterskoj mafiji pod nazivom "Ali, oni su bili dobri prema svojim maj kama."

Drugi komentatori ističu da je na Jichaka utjecalo njegovo vlastito is kustvo s njegovim neuračunljivim polubratom Jišmaelom. Uostalom, na kraju svog života Jišmael se po kajao zbog svojih djela, te se pomi rio s Jichakom i uskladio sa svetim putovima Avrahamovog doma. Mo žda će i Esav ići tim putem.

Rivka koja potječe iz doma Lava na i Betuela, nije toliko optimistična u vezi budućnosti njenog najstarijeg sina. Ona prepoznaje da on naginje sebičnosti, pohlepi i trenutnom za dovoljenju, onome što je osobitost njezina brata Lavana. Ona smatra da ljubazno postupanje s Esavom ni na koji način neće pomoći da on prevlada svoje slabosti. Koliko god to bilo bolno po nju, ona shvaća da

mora učiniti izbor između dvojice braće. Ona sluša riječi proročke po ruke koja joj je izrečena tijekom nje ne problematične trudnoće, da će se dvojica braće neprestano međusob no sukobljavati da su oni potpuna suprotnost, od njene utrobe nadalje.

Ona je prisiljena poduzeti korake kojima će osigurati da Jaakov izdrži taj sukob i iz njega iziđe ojačan uz blagoslov Jichaka i Avrahama koji će u njemu ostati nedirnut. Jichak, koji nije izravno čuo tu nebesku poruku, te stoga nije njome vezan, nada se da će spasiti Esava i ne smatra da će time našteti Jaakovu.

Tora za nas bilježi sudbonosnu Rivkinu odluku da to pogurne naprijed. Nakon što sve završi i Jaakov napusti Jichaka da ode u Lavanovu kuću, Jichak prešutno pristaje uz tu Rivkinu inicijativu te potvrđuje blagoslove Jaakovu.

Naprslina u obiteljskom tkivu sa da je potpuna i proteže se kroz sve generacije u povijesti. Blagoslovi Ji chaka Jaakovu omogućili su Izraelu

Rabbi Berel Wein:

da opstane do današnjih dana. No, Esavov bijes i neprijateljstvo zbog tih blagoslova nikada nije oslabilo, također, sve do današnjih dana.

Tvrdoglavo dijete

Biblijski komentatori su se stolje ćima uznemirano pitali: Što je Jicha ku bilo na pameti kada je Avraha move blagoslove i baštinu namjera vao predati Esavu? Komentari i ob jašnjenja uglavnom mogu se svrstati u dvije kategorije. Jedna je da je Esav prevario Jichaka, te on stvarno nije bio svjestan njegove istinske prirode i bezobzirnog ponašanja.

Raši, citirajući Midraš, tumači da je Esav svoga oca "ulovio" svojim pobožnim riječima i lukavim raz govorima. Jichak je bio zaveden Esavom i bio je uvjeren je da je Esav, svjetski čovjek i fizički snažna osoba, podobniji da dalje pronosi Avrahamovu viziju od Jaakova, koji je studiozniji i naizgled prostoduš niji od dvojice braće.

Drugo mišljenje, popularnije me đu kasnijim komentatorima Tore, je da je Jichak svjestan nedostataka u ponašanju i držanju starijeg sina. Njegova želja da blagoslov da Esa vu proizlazi iz njegove želje da izbavi i spasi svog sina, te omogući Esavu da u potpunosti promijeni svoj život i postane dostojan naslje dnik tradicije svog oca i djeda. On misli da davanjem blagoslova Esa vu, Jaakov, na neki način, zapravo neće biti izložen nikakvim smetnja ma u svom životnom djelu, dok će Esav kroz blagoslove koje je sada

primio pronaći svoj put natrag k svetosti.

Ova dva različita pristupa prema svojeglavom djetetu u Židovskoj obitelji u Židovskom obiteljskom ži votu susrećemo svakodnevno. Poto nji Jichaki svjesno si dopuštaju da budu zavedeni u svezi ponašanja i načina života njihove djece, ili su pak svjesni problema i nastoje ga ri ješiti pružajući puno od sebe i uz mnoštvo blagoslova.

Rivku, Esavovu majku, nisu pre varile naizgled umirujuće riječi nje zina sina, niti ona vjeruje da će da vanje blagoslova dovesti do bilo kakvog velikog pomaka u načinu života koji je odabrao. Ona uvelike usvaja pristup odabira, spašavajući Jaakova i dajući njemu blagoslov, mada time Esava prepušta obijes nim i bezobzirnim putevima koje je sam izabrao.

Tora nam nije zabilježila scenarij "što bi bilo kad bi bilo" koliko bi Esav imao drugačije ponašanje i sta vove, vjerovanje i poslanje, da je primio blagoslove. Međutim, iz rije či kasnijih Izraelskih proroka, pose

bice Ovadijinih, čini se da je jasno da se B g na neki način slaže s Riv kinim pristupom i drži da se Esav može iskupiti jedino kroz vrlo dug vremenski period i niz događanja.

Čini se da iz ovoga možemo za ključiti da čovjek mora gledati jasno i biti realan u vezi svojevoljnosti i lošeg vladanja Jaakovljevih neprija telja, bili oni unutar ili izvan naše uže obitelji i sredine. Ima mnogo bolnih odluka koje čovjek mora do nijeti tijekom svog života, a pose bno unutar obiteljskih odnosa.

Postoji nekoliko neriješenih reak cija na različite i teške situacije. Mo žda zbog toga sama Tora ne zadire previše duboko u motive Jichaka i Rivke, već se zadovoljava time da samo prikaže različite emocionalne odnose koje je svatko od njih imao sa dvojicom svojih vrlo različitih si nova. Tora naglašava ulogu koju ljudski osjećaji igraju u našim živo tima, i ne predaje sva pitanja racio nalnom načinu razmišljanja i dono šenju odluka.

Šabat šalom

(nastavak s 10. stranice) Rabbi Berel Wein: Obiteljska svađa

Ljudi razmišljaju o životu jedino u prisutnosti smrti

U ovotjednoj parši učimo poznatu priču o prodaji prvorodstva. Hala pljivo gladni Ezav vidi svog brata Jaakova kako priprema varivo od leće. Jaakov pregovara kako bi za varivo dobio prava prvorođenog u obitelji. Ezav pristaje na Jakovljevu ponudu i Jaakov kupuje 'behora'. (prava najstarijeg sina).

Naši mudraci kažu nam da je Ja akov kuhao varivo od leće jer je na taj dan umro praotac Abraham. Ji chak je držao običaje oplakivanja za svojim ocem, a dio običaja bilo je i varivo od leće koje se posluživalo ožalošćenima. Zato je Jaakov kuhao baš to jelo.

Ne čini li se neprikladnim da se baš u tom trenutku povijesti poteže pitanje prvorodstva? Čak i da je Ja akov doista želio to pravo, nije li mogao izabrati neki drugi trenutak za pregovaranje s Ezavom?

Zamislite bila je to kuća žalova nja. Djed Abraham upravo je umro. Jichak je držao 'šiva'. Jaakov je pri premao obrok za ožalošćene. Ezav je ušao. Što je tada Jaakovu bilo na

umu? "Prodaj mi prvorodstvo." Za što je Jaakov baš sada, na ovoj pre kretnici, pokrenuo pitanje toga tko će biti smatran 'behorom'?

Beis Av sugerira sljedeće tumače nje: Naši mudraci nas uče da se va rivo od leće posluživalo ožalošćeni ma zbog simboličnog oblika leće. Leća je okrugla. Život je kao kotač koji se neprestano okreće u svijetu. Okrugla leća simbolizira cikličnu prirodu kruga života i smrti koji je put tijela. Žalovanje je gotovo neiz bježno stanje s kojim se svatko mora prije ili kasnije suočiti. Nadajmo se da će djeca žalovati za roditeljima nakon što su roditelji proživjeli dug i ispunjen život.

Ljudi često po prvi puta ozbiljno razmišljaju o životu u vrijeme ža lovanja i smrti. Misli o smrti tada su neizbježne. Ljudi tada razmišljaju o vlastitoj smrtnosti. Često ljudi o ži votu razmišljaju jedino pod sjen kom smrti.

Ovaj nas događaj uči da je način na koji pravednik gleda na život potpuno suprotan načinu na koji

zao čovjek gleda na život. Jaakov je gledao na život na način "Što mo ram postići? Koje su moje odgo vornosti?" Status 'behora' odlučivao je više od same činjenice dvostruke baštine. Status 'behora' uključivao je odgovornosti. Tko će biti duhovni nasljednik u svijetu? Tko će izvrša vati B žju službu u svijetu? Dok je Jaakov razmišljao o smrti i o životu, bio je potaknut da traži duhovnu odgovornost koja dolazi sa vod stvom obitelji.

S druge strane, kada zao čovjek razmišlja o životu, njegov stav je "Jedimo, pijmo i veselimo se jer su tra možemo umrijeti. Da. Smrt je neizbježna. Što mi to govori? Da uživam u životu dok mogu! Zado voljavaj se sada, prije no što bude kasno." Kada je Ezav razmišljao o smrti svog djeda i 'šivi' svog oca, najprije je pomislio "Ja ne želim odgovornost prvorođenog. Ne že lim 'potrošiti' svoj život u službi B gu. Želim uživati u životu sada. Želim biti slobodan od odgovorno sti prvorođenog."

Zbog toga se upravo u tom tre nutku dogodila prodaja. To je bilo vrijeme kada je status prvorođenog došao u fokus. Jaakov je odlučio da mora postići taj status sada. Ezav je odlučio da ga se mora riješiti sada.

Poslati djecu daleko od kuće: mjesečni ček, bankovni račun ili kreditna kartica

Kada je Jichak dao blagoslov Jaa kovu, rekao je, "Neka bi ti Elokim podario rosu sa neba i plodnu zemlju" . (Berešit 27,28). "Elokim" ne izgleda kao pravo ime B ga za blagoslov. B g ima različita imena koja su po vezana sa raznim metodama Njego vog odnosa prema nama. Elokim je atribut strogog i ozbiljnog suca. Čini

Rabbi Yissocher Frand:

se čudnim upotrijebiti to ime u bla goslovu u kojem od B ga tražiš rosu sa neba i plodnu zemlju.

Raši komentira nešto vrlo važno vezano uz taj stih. On kaže da ovi blagoslovi dolaze uz uvjet. Jaakovu nije obećano da će blagoslovi biti njegovi bez obzira na sve. Jaakov mora blagoslove zaslužiti. Ove blagoslove mu neće darovati atribut milosti, već će oni doći od atributa pravde i suda.

Raši ističe da su riječi blagoslova danog Ezavu indikacija da će on biti blagoslovljen bez obzira na to hoće li biti pravedan ili zao. Elokim se ne spominje u njegovom blagoslovu. Nema uvjeta. Je li to pravedno? Ho će li grešnik prosperirati? To može mo shvatiti pomoću usporedbe.

Mnogi od nas upoznati su sa is kustvom slanja djece na školovanje u drugi grad. Naravno, zajedno s tim iskustvom dolazi još jedno, a to je potreba da se s vremena na vrije me djeci šalje novac. Postoje tri na čina na koja roditelj to može učiniti. Roditelj može povremeno poslati ček tjedno, svaka dva tjedna ili mjesečno. Na taj način, on će biti siguran da će mu se barem svako toliko, njegovo dijete javiti.

Druga metoda je otvoriti bankovni račun djetetu tako da ono može pi sati svoje vlastite čekove. Opet, po vremeno će se morati uplaćivati de pozit pa će postojati i razlog za po ziv kući.

Treća opcija je dati djetetu kredit nu karticu. Kod te opcije ne postoji garancija da će dijete ostati u kon taktu sa svojim roditeljima.

Ne pokušavam biti duhovit. Kada nam B g daje darove uzdržava nas, daje nam život, zdravlje, ispu njava sve naše potrebe ti darovi nisu sami po sebi kraj priče. B g nas

je stvorio sa potrebama jer On želi da ostanemo u kontaktu s Njim. Že li da osjetimo potrebe u životu jer će nas one primorati da ostanemo u kontaktu sa svojim Stvoriteljem. To je srž ljudskog bića.

To je značenje blagoslova koji ka žemo nakon jela (osim nad žitarica ma i nekim voćem) "Onaj tko stvara mnoge duše i njihove potrebe" (bore nefašos rabos, v'hesronon). Mi ra zumijemo zahvalnost za činjenicu da B g stvara mnoge duše, ali kako biti zahvalan za činjenicu da ih On stvara sa potrebama?

Činjenica da nas B g stvara sa po trebama je velika radost jer kroz te potrebe mi uvijek možemo održa vati vezu i vratiti se svom Stvorite lju. Kada bi nas sve uvijek čekalo servirano na stolu, bili bismo bez potreba i slični djetetu koje ima kreditnu karticu pa nikad ne zove kući jer nema više što tražiti.

Ljepota našeg odnosa sa B gom jest u tome da Ga mi neprestano trebamo. Zato blagoslov uključuje "Blagoslovljen je Onaj koji daje ži vot u svjetovima" (Baruh Hei haOla mim). Na taj nas način B g osigura va za dva svijeta ovaj i onaj koji će

doći kroz činjenicu da nam garan tira povezanost s Njim stvarajući nas sa stalnim potrebama koje zahti jevaju da ostanemo u vezi.

Sefas Emes (1847 1905) objašnjava da je B g prokleo zmiju riječima "puzat ćeš po svom trbuhu i jesti pra šinu sve dane svog života" (Berešit 3,14). Sefas Emes pita gdje je tu za pravo prokletstvo kada ovo proklet stvo izgleda zapravo kao velika prednost za zmiju ona svoje obro ke ima dostupne posvuda. Svako drugo stvorenje mora pribaviti hra nu, a zmija ju ima posvuda.

Sefas Emes objašnjava moćan as pekt ovog prokletstva. B g se zau vijek odvojio od zmije rekavši joj "Zbogom, zmijo. Mi od sada ne mamo ništa zajedničkog. Ti uvijek imaš svoju hranu i ne moramo više biti u vezi."

To je značenje Rašijevog komenta ra vezanog uz Jakovljev blagoslov. Atribut pravde bit će izvor tvog blagoslova. "Moraš se dobro pona šati. Kako bi primio svoj blagoslov, moraš održavati bliski odnos sa svojim B gom. Tada i samo tada, primit ćeš blagoslov." B žji odnos sa Ezavom je, međutim, bio sličan odnosu sa zmijom nema potrebe da ostanu povezani. "Uzmi svoju kreditnu karticu i čini s njom što god želiš! Ja ne trebam tebe, ti ne trebaš Mene. Idi i živi dobar život."

To nije ista kvaliteta blagoslova kao ona u "Neka bi ti Elokim daro vao…" Koliko god loše bile bolest ili neimaština, u njima ima i nešto do bro. One nas podsjećaju da postoji B g. Naše molitve postaju drugačije; naša djela postaju drugačija. I kao rezultat toga, mi postajemo dru gačiji. To je blagoslov, a ne proklet stvo.

Prevela Anja Grabar

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Ljudi razmišljaju o životu jedino u prisutnosti smrti

B-g uvijek puni bunare

Ovaj odjeljak bilježi povijesnu bor bu između Jakova i Ezava. Borba započinje još u utrobi majke i traje do današnjeg dana. Ezav mrzi Ja kova, kažu nam rabini. Antisemiti zam je konstanta u nestalnoj povi jesti židovskog naroda.

Jakov, mlađi brat blizanac, je "čovjek šatora" filozof i mislilac. Ezav je, s druge strane, lovac čo vjek svijeta. Ezav prodaje svoje prvorodstvo Jakovu za zdjelu juhe. Prvorodstvo je ezoterično, a juha je više praktična stvar. Ne znajući za ovu nagodbu, Izak želi svoj blago slov dati Ezavu. U poznatoj priči, uz Rebekinu asistenciju, Jakov prevari Izaka tako da Izak da blagoslov nje mu. To je dramatična i napeta priča.

Izak je živio u Kanaanu okružen neugodnim Kanaancima. Kao us pješnog čovjeka, neprestano su ga progonili. On bi kopao bunar u na izgled sušnom području i onog tre nutka kad bi pronašao vodu, oni bi mu oduzeli zemlju. On bi se jedno stavno pomaknuo dalje i počeo ko pati novi bunar.

Ali ono što me uvijek pogađa u ovom odjeljku je sljedeće gdje god da je Izak kopao, pronašao je vodu. U čemu god da se trudio, našao je blagoslov.

Iako život ne izgleda uvijek na taj način, ja vjerujem da je generalno to svijet u kojem živimo. Kada se tru dimo i ustrajemo u nečemu, postiže

mo uspjeh.

Vidio sam to mnogo puta u svom životu. Svako područje u kojem sam naporno radio, donijelo je plodove; borio sam se a B g je uvijek osigu ravao uspjeh.

Naravno da postoje iznimke, ali one ne dokidaju pravilo. Osobno, nikad nisam iskusio te iznimke u svom životu.

Nemojte misliti da nije bilo situ acija u kojima stvari nisu funkcioni rale. Ali to su uvijek bile situacije u kojima nisam bio potpuno posvećen cilju.

Često razmišljam o B gu kao o Onome koji 'puni bunare'. Ja kopam bunare, a On ih puni vodom za me ne. Bunari ne nastaju na ravnom tlu, tako da moram kopati. Ali sve dok uz sebe imam radost, kreativnost i vjeru, ti bunari se pune, baš kao što su se punili mom pretku Izaku prije 3500 godina.

To nije optimizam, to je pogled na život kakav on zaista jest. Samo po gled na fascinantan svijet kojeg smo mi ljudi izgradili za sebe čini to oči glednim. Sve dok kopamo bunare, B g će ih uvijek puniti za nas.

Šabat šalom

■

Prevela Anja Grabar

Rabbi Shaul Rosenblatt:

S kime sklapamo sporazume?

"

I rekoše: Doista smo vidjeli da je G spod s vama, a mi im kazasmo: Neka među nama sada bude zakle tva, između nas i vas… i hajde da sklopimo savez s …vama." (Post 26,28)

Na temelju čega i s kojom vrstom ljudi možemo sklapati mirovne ugovore? Pažljivo čitanje o odnosi ma između Abrahama, Izaka i Avi meleha a posebno proučavanje pa raše Toldot daje nam značajan od govor na ta pitanja i sadrži ključnu poruku za Izraelsku vladu u naše dane.

Par pojedinosti: Avimeleha smo prvi put susreli u paraši Vajera, kad je Abraham putovao Gerarom, po dručjem kojim je vladao Avimeleh. Gerar je bio zemlja Filistejaca koja čini dio od B ga obećanih granica Izraela. Abraham je Saru predstavio kao svoju sestru, i ona je odmah odvedena u Avimelehov harem bez da je itko od nje ili njezinog brata zatražio dopuštenje.

Očigledno, Avimeleh je bio poho tan i okrutan despot, koji bi sigurno ubio Sarinog muža. Nakon što je u snu dobio strašno upozorenje koje je poslao B g, Avimeleh je glumio nevinu žrtvu tvrdeći da krivnja leži na Abrahamu budući da je on sam postupio 'čistog srca i nevinih ruku'.

Abraham ispravno objašnjava: "...nema straha od B ga na ovom mjestu, i ubili bi me zbog moje žene".

Unatoč Avimelehovoj očitoj laž ljivosti, kao otimača žena i kradljiv ca bunara, Abraham svejedno s njim sklapa sporazum. Abraham mu daje ovaca i krava, kao i još dodatnih se dam janjaca kao utanačenje da je on iskopao bunar u Be'er Ševi (doslo

vno 'studenac zakletve'). Nevjero jatno je da je Abraham taj koji daje: on ne prima ništa, premda savez, zakletvu, sklapaju obojica.

Taj nas kontekst dovodi do Tol dot, u kojoj je najvažnija stvar koju učimo iz povijesti to da nikada ne naučimo iz povijesti. Sada je tu Izak, Abrahamov sin, koga je glad prisi lila dao ode kod 'Avimeleha, kralja Filistejaca, u Gerar'. Isto časa se lju di iz tog kraja raspituju za njegovu ženu i radi samozaštite on tako đer Rebeku predstavlja kao svoju sestru. Otkrivamo da je Avimeleh i voajer; on gleda u Izakov prozor i vidi ga kako se 'igra' sa svojom ženom! Pa ipak, ponovo, Avimeleh glumi nevinašce, nazivajući Izaka prevarantom. 'Što si nam to učinio tvrdeći da ti je sestra? Jedan od mo jih ljudi zamalo je spavao s tvojom suprugom!'

Izak nastavlja nagomilavati veliko bogatstvo, uključujući stoku, ovce i sluge. On još živi u Geraru: 'A Fili stejci su bili ljubomorni na njega.' To je isti onaj Avimeleh i isti oni Filistejci s kojima je Abraham sklo pio svoj savez. Unatoč tome 'Fili stejci su zatrpali sve bunare koje su iskopali sluge njegovog oca', a Avi meleh prisiljava Izaka da se odseli, jer je 'svoje bogatstvo zgrnuo od njih'. Izak odlazi, ali unatoč tome inzistira da ponovno iskopa bunare svog oca koji su bili razrušeni.

Da stvar bude još gora, Izak sada kopa dva nova bunara na svojoj novoj lokaciji samo da bi se Fili stejci svađali s njime oko vlasništva nad vodom. Završetak ovog inci denta teško je i zamisliti. Nakon svega što se dogodilo Avimeleh dolazi k Izaku, u pratnji svog ge

nerala Pihola i "ahuzat me re'ehu" skupinom prijatelja da bi potpisao još jedan sporazum s njim. Izak je, razumljivo, iznenađen, budući da su ga mrzili i protjerali.

Avimeleh lažljivim jezikom tvrdi: 'činili smo ti samo dobro jer smo te u miru poslali.' Filistejski kralj očito vjeruje da ako Židov bude protjeran ali mu bude dozvoljeno da po bjegne bez da se dirne u njegov ži vot Židov treba biti zahvalan! I unatoč tome što poznaje Avime lehovu prošlosti, Izak održi gozbu s njim i oni zajedno sklope još jedan sporazum. Izak sada mjestu daje ime Be'er Ševa u čast ovog drugog sporazuma zakletve.

Uči li nas Tora da nastavimo skla pati sporazume iako naši potenci jalni partneri imaju povijest dvoli čnosti i izdaje? Vjerujem da se radi o nečem sasvim suprotnom. 'Postupci predaka ponavljaju se u životima njihove djece.' Nažalost, Židovi su uvijek previše željni povjerovati da su im neprijatelji postali prijatelji, i da je leopard promijenio svoje pje ge.

Baš kao što je Abraham kažnjen zbog svog sporazuma s Avimele hom, tako je i Izak kažnjen zbog svog ugovora s Avimelehom. Ze mlja Izrael je previše važna i oču vanje židovske budućnosti je pre više ranjivo da bismo riskirali i sklapali ugovore s nesavjesnim i nepoštenim vladarima. Sporazum je moguć samo ako se sklapa s partne rom koji, poput nas, živi u straho poštovanju prema B gu.

Šabat šalom

■

Prevela Tamar Buchwald

Rabbi Shlomo Riskin:

Breslov,

Ono što nas definira

U ovotjednoj paraši upoznajemo se s osobnostima Jaakova i Esava. Tora nam govori da je Esav bio čovjek po lja, lovac koji je znao kako uloviti životinje, dok je Jaakov bio jedno stavan čovjek koji je svoje dane pro vodio proučavajući u šatoru. Odmah nakon što je opisala razlike između Jaakova i Esava, Tora piše: 'VAJE'EHAV Jichak et Esav ki cajid befiv, veRivka OHEVET et Jaakov' Jichak je bio volio Esava jer mu je igra bila u ustima; ali Rivka voli Jaakova. (Berešit, 25,28)

Postoje dva pitanja o ovom pasuku: Prvo, zašto je Jichakova ljubav prema Esavu napisana u prošlom vremenu, dok je Rivkina ljubav prema Jaakovu zapisana u sadašnjem vremenu?

Drugo, zašto Tora izričito navodi razlog za Jichakovu ljubav prema Esa vu (tj. zato što mu je 'igra bila u usti ma'), dok u njoj nije izričito navedeno zašto Rivka voli Jaakova?

Chizkuni (koji je živio u Provansi oko 1250.) to lijepo objašnjava. Piše da nas Tora uči da je Jichak Esava volio samo dok mu je igra bila u ustima, dok je Rivkina ljubav prema Jaakovu bila stalna. Za razliku od Jichakove ljubavi prema Esavu, koja je bila ovi sna o onome što je Esav činio, Rivkina ljubav prema Jaakovu nije ovisila ni o čemu, budući da je to bila ljubav pre ma Jaakovu kakav jest (a ne onome što je činio), bila je bezuvjetna i stoga stalno prisutna.

Prema tome, kada opisuje Jichakovu ljubav prema Esavu, ona je napisana u

prošlom vremenu i određuje razlog, dok je pri opisu Rivkine ljubavi pre ma Jaakovu ona napisana u sada šnjem vremenu i nije naveden nijedan razlog.

Dubner Magid ovaj koncept vodi još dalje. On piše da su u ne židovskom društvu ljudi definirani onim što rade, međutim, prema židovskim vrijedno stima, ljude se definira po tome tko oni jesu. Esav je predstavljao ne židovske vrijednosti, definirao je sebe i očekivao da će ga drugi definirati prema onome što čini. Osnova di vljenja i ljubavi drugih ljudi bilo je ono što je postigao u prošlosti. Kad bi prestao biti lovac, tada bi prestalo i divljenje ljudi prema njemu.

Stoga je Jichak 'volio' Esava u pro šlom vremenu 'zbog igre koju je sta vljao u usta', što je činio u prošlosti. Ali Jaakov je zastupao židovske vri jednosti, bio je definiran onim što jest, a ne onim što je činio, i zato je Rivkina ljubav prema njemu bila stalna.

Doista, Jaakov je bio definiran oni me tko jest. Jaakov je bio 'iš tam' (Be rešit, 25,27). Raši definira 'tam' kao osobu koja nije vješta u obmanjivanju drugih. Jaakov je bio 'iš tam', bio je

majstor osobine biti tam. Bio je pot puno iskren, premda kad je bilo pri mjereno koristiti se strategijom lu kavstva kako bi postigao odgova rajući rezultat, on je bio u stanju i to učiniti (Rabbi Pliskin), što se najviše primijetilo u preuzimanju prvenačkog prava.

Ova temeljna poruka o tome kako definirati sebe jasno je izrečena u Pirkei Avot 4,1. Ben Zoma kaže da je mudar onaj koji uči od svih, snažan (gibor) je onaj koji pobijedi svoje sklo nosti, bogat je onaj koji je zadovoljan onime što ima, a poštovan je onaj koji poštuje druge. Zašto nije mudar onaj s najvišim IQ om? Zašto nije snažan onaj koji može podići 5000 tona? Za što nije bogat onaj koji je zaradio mi lijarde novaca? Odgovor je da su naše vrijednosti, vrijednosti Tore, druga čije. Tora nas uči da ono što nas defi nira nije ono što radimo u usporedbi s onim što rade drugi (npr. ja sam zai sta snažan jer mogu podići 5000 tona, dok svi drugi na svijetu mogu podići samo 4000 tona). Ono što nas definira je tko smo. Ono što nas definira je kako koristimo osobine koje su nam date. Svatko od nas može biti mudar ako shvati da stalno može učiti od svih koji nas okružuju. Svatko od nas može biti snažan ako prevlada sklonosti koje nas dovode u iskušenje da griješimo. Prema Tori, naša jedin stvenost nije određena onime što ra dimo u usporedbi s drugima, već je određena načinom na koji kanalizi ramo osobine koje nam je B g dao. ■

Moshe Boroosan:

Prikrivena neistina

"Anohi (to sam ja), Esav tvoj prvorođeni." (Berešit 27,19)

Jaakov je simbol istine, kao što stih svjedoči: "Pokazat ćeš istinu Jaakovu." Kako mu je B g mogao zapovijediti da prevari oca Jichaka? Dok se na teme lju onoga što vidimo Jaakovljeve riječi možda ne čine iskrenima, Raši objaš njava da je on rekao: "To sam ja; Esav je tvoj prvorođeni", čime nije rekao ni šta neistinito, iako je Jichak ovo očito pogrešno protumačio. Jednom kada je kupio prava prvorođenog od Esava, Jaakov je imao pravo na blagoslove, i to nije bila obmana, jer je definicija obmane da osoba prevari nekoga ka ko bi stekla nešto što joj po pravu ne pripada. Kad je Jaakov ušao u očevu sobu, on je priopćio Jichaku: Dolazim umjesto tvog prvorođenca Esava. Up ravo iz tog razloga, B g je Jaakovu ka snije dao ime Jisrael, što potječe od hebrejske riječi jašar, koja znači "pra vo, časno". Ovo novo ime ukazuje da, iako se može činiti da je Jaakov blago slov stekao nepoštenim činom, to je zapravo bio čin istine i čestitosti.

Analizirajući ovu složenu epizodu iz židovske povijesti, ne možemo za nemariti sljedeće pitanje: budući da je Jaakov bio toliko ispravan, zašto ga je B g stavio u situaciju u kojoj bi trebao postupiti na način koji izgleda pod muklo? Iako nikada nismo u stanju potpuno razumjeti B žje postupke, jedno je sasvim jasno: svaka je kazna odmjerena kao mjera za mjeru. Kako je Esav bio kažnjen mjerom za mjeru?

Esav je Jichaku postavljao halahička pitanja kako bi naveo oca da pogrešno pomisli da su ta pitanja njemu važna. Iako je prema van postupao prave dno, iznutra nije bilo ni jote iskrenosti koja ga je motivirala. Stoga se njegovo ponašanje uspoređuje s ponašanjem svinje: baš kao što svinja pokazuje svoje razdijeljene papke, pokušavajući uvjeriti ljude da je košer iako nije (jer svinja ne preživa), tako se i Esav izva na pokazivao pravednim i istinolju bivim. Iz tog je razloga B g želio da Esav bude kažnjen na način koji izgle da prijevaran, kako bi se njemu i dru gima jasno pokazalo što ga stvarno motivira.

Gemara nam govori da je jednom neki čovjek pripremio zabavu i ne hotice pozvao svog neprijatelja, Bar Kamcu, umjesto svog prijatelja, kojem je ime bilo Kamca. Kad je muškarac ugledao svog neprijatelja kako prisu stvuje njegovoj zabavi, razbjesnio se i doslovno ga izbacio iz svečane dvora ne. Bar Kamca je tražio način kako da se osveti onima koji su bili svjedoci njegove sramote. Otišao je do rimskog cara i izvijestio da Židovi planiraju pobunu. Careva reakcija je u konač nici dovela do uništenja Hrama.

Možemo se zapitati, zašto je Bar Kamca morao lagati rimskom caru? Ako je želio oklevetati židovski narod, sigurno je mogao naći nešto istinito za reći, što bi također izazvalo carev na pad na Jeruzalem. Laž Bar Kamce po krenula je b žju kaznu židovskom na rodu zbog njihovog lažnog ponašanja. Židovi su se u to vrijeme jedni prema drugima ophodili lijepo, no njihova su srca bila ispunjena mržnjom prema drugim Židovima. Budući da je kori jen njihovog ponašanja bio u obmani, kazna im je stigla putem laži Bar Kamce.

Rabbi Daniel Travis:

Paraša Toldot donosi priču o ro đenju Jakova i Ezava i njihovom međusobnom sukobu. U ovoj paraši, Ezav prodaje svoje prvorodstvo Ja kovu za kašu leće, a Jakov prevari svog oca, Izaka, primajući blagoslov namijenjen Ezavu. Rebeka i Jakov se udružuju u zavaravanju Izaka kako bi ukrali Ezavov blagoslov. Na kra ju paraše, Izak, znajući da će Jakov nastaviti ići njegovim putem, šalje ga u Padan Aram da pronađe ženu, i daje mu Abrahamov blagoslov da će on naslijediti zemlju: "I Izak pozo ve Jakova, i blagoslovi ga ... i blagoslo vio te B g Svemogući i učinio te plod nim i umnožio te, da možeš biti zajed nica naroda, i dao ti blagoslov Abraha mov, tebi i tvome potomstvu s tobom, da možeš naslijediti zemlju u kojoj bo raviš kao pridošlica koju je B g dao Abrahamu". (Postanak 28,1 4)

Zohar naučava da se ove odlomke ne treba čitati na pojednostavljen način, jer oni zapravo sadrže veliku tajnu u duhovnom radu.

Unutar svake osobe postoje dvije sile sila tijela i sila duše. Ezav pre dstavlja tjelesne brige sebičnost, ego, materijalizam. Jakov predsta vlja svijest duše, želju da se poveže s duhovnošću, smislom i dobro namjernošću. U našem svijetu, pr vorođenac je tijelo. Tijelo prethodi duši. Kabalistički komentar kaže da "kora prethodi voću". Dok voće do zrijeva, njegova ga kora, poput tijela unutar kojega duša sazrijeva, štiti. Zbog toga se veliki dio obrazovanja djeteta koje se odvija u njegovim ili njezinim formativnim godinama sastoji u prevladavanju Ezava koji je

unutra, tih tjelesnih poriva i želja, sve dok duša ne stekne kontrolu nad tijelom, u vrijeme bar (kod dje čaka) ili bat (kod djevojaka) micve

Zohar naučava da se ove odlomke ne treba čitati u pojednostavljenom obliku, jer oni zapravo sadrže veliku tajnu o djelovanju duhovnosti

Ezav se iscrpljen vraća iz lova, jer je jurio za svojim materijalističkim potrebama, dok Jakov priprema jelo od leće: "Jakov skuha kašu, a Ezav dođe iz polja, i bijaše umoran" (Postanak 25,29). Zohar objašnjava da riječ "nazid" (kaša), od riječi "lehazid", znači misliti misli i kovati planove kako bi se tijelu oduzela njegova nadmoć.

Mi smo robovi naših tjelesnih po treba i želja: brinemo se zbog stana rine, računa, hrane, seksa, časti, itd. Zapisano je u Izrekama otaca, "Dok

nema brašna, neće biti ni Tore", ako netko nema dovoljno za jesti, on ne može proučavati Toru. Ali tijelo bez duše ne može ostati na životu. Kuća bez duše su samo zidovi i komadi namještaja. Karijera bez duhovnosti izaziva stres, izgriza nas i uzrokuje bijedu.

■

Kada uzmemo u obzir pitanje ka ko su se Rebeka i Jakov dovijali da prevare Izaka, shvaćamo da to za pravo karakterizira svakodnevnu igru "tko je prvorođenac" tko je glavni? Tijelo ili duša? Ovo pitanje traži ratni plan. Da bismo uspjeli mi smislimo načine kako "prevariti". Mi laskamo tijelu kako je za nje govo dobro da uči Toru. Kada uv jerimo tijelo da su duhovni ljudi zdraviji, da vjera jača uspjeh na svakom polju, mi utječemo na naš osjećaj za rasuđivanje da uloži vre mena i novca u duhovni razvoj. Naši učenjaci uče da čak i ako uči mo Toru iz potajne pobude za na gradom, na kraju ćemo završiti uče ći Toru zbog nje same.

Prevela Tamar Buchwald

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: TJEDNI ZOHAR: TOLDOT

Biseri hasidske mudrosti

Duhovno središte

Student je, u društvu svog djeda, sjedio u vrtu. "Izvanredno napredujem u učenju", reče on, "i profesori mi predviđaju uspješnu karijeru. Pa ipak, ne osjećam se dobro."

"Sretan i ispunjen život je poput idealne kru žnice", odgovori mu djed podižući sa zemlje kamen i grančicu. Zatim je postavio kamen u sredinu i oko njega grančicom na zemlji ocrtao potpuno pravilnu kružnicu. "Kad imaš utvrđen i stabilan centar, onda oko njega možeš formirati idealan krug", nastavi djed. "U suprotnom, ako se centar neprestano pomi če, nikada nećeš uspjeti. U naše vrijeme, mnogi ljudi su dobro obrazovani, pa izgrade uspješne karijere, ali nikada ne utvrde duhovno središte oko kojega bi se odvijale njihove životne aktivnosti. Čovjek treba ta kvo središte, posebno u vremenima poput naših. Moj sine, kad jednom utvrdiš svoje središte, sve drugo će slijediti samo od sebe."■

onašanje, koje može biti neprihvatljivo za jednu skupinu, može biti u potpunosti prihva tljivo za neku drugu. Jučerašnji tabui mogu postati uobičajena svakodnevica. Čini se da nema univerzalno prihvaćenog modela dobra i zla. Škole koje su nekada bile izvor objektivnih vrije dnosti često se pretvaraju u ideološka bojišta na kojima se vrijednosti neutraliziraju kako se ni jedna skupina ne bi osjećala diskriminiranom.

Sve češće osjećamo posljedice oslabljene forme moralnog relativizma: sve je prihvatljivo, sve dok time otvoreno ne vrijeđamo nekoga drugoga. Ali, je li taj standard dovoljno visok? Ni smo li u ime slogana "živi i pusti druge da žive" kompromitirali naš osnovni osjećaj za ispravno i neispravno? Pokušajte odgovoriti na ovo jednostavno pitanje: osjećate li u svome srcu i duši da je takva moralna zbrka prihvatljiva? Ovo nas vodi prema još važnijem pitanju, koje se neki ljudi ne usuđuju ni postaviti: postoje li, uopće, istinsko i apsolutno zlo i dobro? Ako ne postoje, kako to da su ljudskim bićima prirodno privlačne neke stvari, dok su im neke druge odbojne? Čak i mala djeca posjeduju tu osobinu, unutrašnji osjet za ispravno i pogrešno koji je razvijen poput osjeta vida i sluha.

Da bismo živjeli život ispunjen smislom i istinom, moramo definirati dobro i loše te mora mo imati jedan apsolutni sustav vrijednosti koji vodi naše ponašanje. U protivnom će naši stan dardi ostati arbitrarni. Mi se čak možemo zapitati zašto bismo uopće život trebali posvetiti potra zi za dobrim. Kada poučavamo našu djecu razlikovanju između dobra i zla, moramo biti u stanju objasniti njima i nama samima zašto je takvo razlikovanje nužno i apsolutno. U Bibliji je B g dao čovječanstvu zbir apsolutnih zakona i uputa koji definiraju ispravno i neispravno, dobro i loše. Promatrano iz B žje perspektive, dobro i zlo su snage koje su, svaka za sebe, konstruktivne i destruktivne. I one su definirane isto tako apsolutno, kao i sustav kojim upravljaju. Kao što zdra va hrana hrani tijelo, a otrov ga truje, dobrota je neophodna za zdravlje duše, a zlo ga razara.

~ R. Simon Jacobson

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević

Učinkovit život

Važnost šalom bajisa

Budući da sam spomenuo da su ljudi kojima nedostaje samopouz danja skloniji da budu ne asertivni te da imaju veće poteškoće sa do nošenjem odluka, moram istaknuti da se temelji samopouzdanja polažu u djetinjstvu, a šalom bajis (sklad u domu) je glavni faktor u razvoju dječjeg samopouzdanja.

Ako dijete živi u kaotičnom okruženju, gdje se roditelji svađaju i izražavaju sebičnost i pomanjkanje obzira, dijete može postati zbunje no, emocionalno i ideološki. Takva djeca često ostaju bez čvrstog osje ćaja vlastitog "ja." Ona možda neće moći razviti jasan osjećaj za vrije dnosti te će biti lišena čvrstog osje ćaja identiteta. Kao rezultat toga, ona kroz cijeli svoj život mogu imati velikih poteškoća u donošenju ja snih odluka. Budući da nemaju ade kvatno pouzdanje u sebe, ona mogu postati ovisna o onome što drugi kažu. Ona mogu ploviti kroz život nošena svakim vjetrom. Ona ne mogu biti sretna.

Roditelji možda ne mogu svojoj djeci dati sreću, ali mogu spriječiti da djeca budu nesretna tako što će čuvati šalom bajis. Donošenje djece na svijet je najvažnija odgovornost koju čovjek može uzeti na sebe. Do nijeti ih na svijet i onda ih osakatiti odgojem u domu u kojem nema šalom bajisa je grijeh ogromnih pro porcija, koji u takvim slučajevima može imati dugotrajne posljedice.

Problemi sa šalom bajisom najčešće nastaju kada svaki od supružnika želi svoj vlastiti put te odbija popu stiti. Roditelji bi se trebali pitati, Imam li pravo inzistirati na onome što ja želim ako će to povrijediti moje dije te? Ako roditelji sami ne mogu doći

su nepoželjne osobine. Stav agresiv ne osobe je, Ja znam najbolje. Nitko mi neće govoriti što trebam raditi. Bolje ti je da me slušaš! Neću nikome dozvoliti da prijeđe preko toga. Svi poznajemo ljude sa takvim stavom i svi ih se pokušavamo kloniti. Nažalost, ako ste u braku s nekim takvim, ne mo žete ga se kloniti. Predlažem da pro čitate knjigu Control Freak, Lesa Pa rrotta, ili moju knjigu Successful Relationships o tome kako i kada iz vući najbolje iz te nezavidne situ acije.

■ do razumnog sporazuma, trebali bi potražiti kompetentnu pomoć kako bi izbjegli toksične prepirke.

Problemima treba se pozabaviti već u ranoj fazi braka, i stalno treba biti na oprezu kako bi ga se održalo.

Neodlučnost može biti muka. Dati djetetu sretan dom sa istinskim ša lom bajisom, kao što je opisano u nastavku, može mu pomoći da bu de asertivnije te da se osjeća sposo bnim za donošenje odluka.

Istinski šalom bajis opisan je u člancima tenaima (ženidbenog ugo vora) u kojem se potvrđuje da će oba supružnika upravljati kućan stvom jednako. Asertivnost puna poštovanja trebala bi biti posta vljena na samom početku braka. Svaki supružnik ima pravo da se njegovo ili njezino mišljenje čuje. Nijedan od supružnika ne bi trebao osjećati da mora uvjeriti ili pritis nuti drugoga da se složi sa njego vim/njezinim mišljenjem. Oni tre baju zajedno raspraviti o problemu i doći do odluke. Kontrola nije šalom bajis.

Zapamtite, asertivnost nije agresi vnost. I ne asertivnost i agresivnost

Ne asertivna osoba ima stav, Ja sam bespomoćna žrtva okolnosti. Nitko me ne voli. Ja sam promašaj. Drugi ljudi kontroliraju moju sudbinu. Svijet me loše tretira. Taj stav dovodi do odustajanja. Ništa se nikada ne mo že promijeniti na bolje.

Ta osoba je možda u djetinjstvu doživjela poraz i razvila sliku o sebi kao o bespomoćnoj i ranjivoj osobi, i ne može se riješiti te perspektive. Problem je što ta perspektiva može uzrokovati da se čovjek ponaša na način koji će osnažiti te osjećaje, stvarajući time proročanxstvo koje ispunjava samo sebe.

Čovjek se može promijeniti, ali za to treba truda i hrabrosti. Poznati terapeut je rekao, "Čak i ako sada jesi ono što su tvoji roditelji učinili od tebe, ukoliko ostaneš takav, to je tvoja greška." Ako ste imali teško djetinjstvo, trebali biste poduzeti svjestan napor da se izvučete iz svog stanja žrtve. Ako smatrate da su vas roditelji omalovažavali, ne morate razviti gorčinu prema njima. Većina roditelja voli svoju djecu, ali neki roditelji jednostavno nemaju najbolje vještine roditeljstva. Vaši roditelji nekoć su bili djeca i njihov stav oblikovan je kroz način na koji su oni sami bili odgajani te kroz

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

okolnosti koje su sami iskusili. Tre bali biste ih voljeti i, naravno, Tora zahtijeva da ih cijenite i poštujete.

Ako su se navikli na vašu ne aser tivnost, prijatelji i obitelj možda ne će biti sretni s vašom promjenom u asertivnu osobu pa će možda agre sivno reagirati na to. To je rizik koji morate uzeti u obzir. Čovjek može reći, "Ne želim uzburkavati vodu. Radije ću živjeti u miru." To je vaša odluka i vi imate potpuno pravo učiniti tako. U tom slučaju, čitanje o asertivnosti bez djelovanja na te melju onog što ste pročitali samo je željno razmišljanje. Međutim, ako želite promjenu i ako možete prihva titi rizik koji je u to uključen, čitajte dalje i pronaći ćete neke sugestije koje će vam biti od pomoći. Njiho va primjena bit će vaš prvi korak na putu prema efektivnijem življenju.

Pronaći sebe

Nije potrebno govoriti o tome da se, ako imate negativne osjećaje in feriornosti, neadekvatnosti, odbače nosti i bezvrijednosti, morate otrg nuti iz te kolotečine kako biste mogli postati asertivni. Ako to po jednostavimo, ukoliko imate takve negativne osjećaje, vi nemate svoje "ja" koje biste mogli izraziti. U osnovi, vi činite od sebe ono što mislite da drugi ljudi žele da

budete. Ako se ponašate poput oti rača, od drugih možete očekivati da će svoje noge brisati o vas.

Vaš prvi posao je da postanete "ja." To znači da ako imate negativ ne osjećaje prema sebi, trebali biste pronaći pomoć kako biste ih nadišli i osjećali se pozitivno u odnosu na sebe. Kao što sam istaknuo, asertiv nost znači "Ja imam pravo na svoje mišljenje i ja ga imam pravo izrazi ti." Naravno, čovjek mora biti spre man priznati pogrešku i biti otvoren za konstruktivnu kritiku. Ironično, čovjek sa niskim samopoštovanjem često odbija kritike.

Kada je Korah optužio Mojsija za ga'ava (aroganciju, oholost) i time htio preuzeti ulogu vođe, Tora kaže da je Mojsije "pao ničice" u tefili (molitvi) (Brojevi 16,4), te da je uko rio Koraha. Jedan od komentara kaže da je Mojsijeva prva reakcija bila da je pomislio, "Možda je to po ruka min ha'šamajim (s neba). Mo žda ja imam ga'ava." Pa je pao ničice kako bi podrobno istražio svoju du šu i tek kad je zaključio da je nema osobnih interesa, ukorio je Koraha. Ako je Mojsije bio spreman čuti kritiku, i mi bismo itekako trebali biti spremni na to. "Ja imam pravo na svoje mišljenje" ne znači, "Moje mišljenje je ispravno." Trebali bismo

slušati mišljenja drugih i pažljivo ih odvagati; možemo se čak konzulti rati s mentorom koji nas može sa vjetovati kako da bez ljutnje prihva timo kritiku.

Na kraju, čovjek bira ono što mu je najugodnije. Neobično je, ali stanje žrtve može biti ugodno na način: "Jadan ja." Neki ljudi izgleda uživa ju u žaljenju samih sebe. Nadalje, ako se osjećaju kao žrtve, oni će smatrati da su slobodni od svake odgovornosti da poduzmu išta vezano uz svoj karakter. Ponavljam, vi imate pravo da ne učinite ništa kako biste ispravili svoje nisko sa mopoštovanje, ali budite svjesni onoga što činite. Ne morate biti žr tva ako ne izaberete to biti. Odva gnite pozitivne i negativne strane, konzultirajte se sa svojim rabinom ili zdravstvenim stručnjakom i za tim odlučite.

Ako niste bili asertivna osoba, ne očekujte da ćete se promijeniti u je dnome danu. Za mijenjanje navike potrebno je vremena (i truda i str pljenja), ali vi se možete promijeniti, polako i postupno. Zapamtite, drugi ljudi imaju svoja prava, a vi imate vaša. Drugi ljudi imaju pravo na svoje mišljenje, a vi imate pravo na svoje.

Budući da se u korijenu ne aserti vnosti nalaze neopravdani osjećaji nedoraslosti i osjećaja manje vrije dnosti, vi morate poraditi na una pređenju svog samopoštovanja. Za pamtite, najčešći razlog zbog kojih ljudi imaju nisko samopoštovanje je to što imaju krivi pojam o sebi, i njega treba izmijeniti. Ako marljivo radite na podizanju razine svog samopouzdanja, vi možete postići ispravnu svijest o vlastitoj ličnosti i podići razinu svog samopošto vanja.

Prevela Anja Grabar

(nastavak s 20. stranice) Rabbi dr. Abraham J Twerski: Učinkovit život

Srce smješteno u umu

musarsko učenje kako transformirati svoj život

Pažljivo slušanje

Šmiat haOzen

Silan i žestok vjetar drobio je brda i lomio stijene pred G spodom, ali G spod nije bio u vjetru. Nakon vjetra nastao je potres, ali G spod nije bio u potresu. Nakon potresa došla je vatra, ali G spod nije bio u vatri. A nakon vatre začuo se blagi šapat. Kad je Elija to čuo, navukao je plašt preko lica, izašao i stao na ulazu u pećinu.

1. Kraljevima 19,11 13

RABBI YISRAEL SALANTER (1810 1883) sredinom devetna estog stoljeća pokrenuo je musarski pokret u Litvi. Nakon petnaest go dina vođenja pokreta, preselio se u Memel, u tadašnjoj Prusiji. Ironično je što imamo sreću da se preselio tako daleko od svojih učenika, jer im je pisao pisma koja su sačuvana i koja nam daju gotovo jedini zapis o njegovim mislima o duhovnom samousavršavanju.

U svom prvom pismu on kori svo je učenike jer nisu realizirali njegov plan da zajednicu upoznaju s izuča vanjem musara. Piše im:

"Moja primarna težnja koju želim [da vi ostvarite] je ono što sam vam dosljedno iznosio. [Očekivao sam da ćete] prikloniti svoje srce tome (tj. mojim uputama) i duboko ih promišljati. Doista, jesam li uopće rekao koju riječi? Izgleda gotovo kao da onog trenutka kada moje riječi uđu u vaše uši već sljedećeg trenutka one prestanu postojati.

Moje su riječi ušle na jedno uho, a izašle na drugo."

Ovo nije neka nepoznata kritika. Tako često se govore riječi koje ni tko ne čuje, ili ih se ne čuje dovoljno duboko ili ih se ne čuje u potpuno sti. Sljedeća osobina koju treba raz viti onaj koji želi steći Toru je "uho koje sluša", na hebrej skom. Riječ potječe od korijena šma, čuti ili slušati. je hebrejska riječ za uho. Stoga, ova osobina je, doslovno, "uho koje sluša" ili, mogli bismo reći, pažljivo slušanje.

Sluh je fiziološki i nehotimičan čin; slušanje je nešto sasvim drugo. Slušati znači pobuditi um tako da u svijesti registrira ono što zvučni va lovi prenose kroz uho. To znači ko pati kako biste otpakirali značenje unutar tih zvukova. Da biste bili pažljivi slušatelj morate posjedovati to i još više od toga. Vrlo često se poruka ne nalazi samo u značenju riječi, već i u osjećajima ili tonu ko jim su izrečene ili pak u govoru ti

jela osobe koja govori. Pažljivi slu šatelj obraća pažnju i sve to shvaća.

O uhu koje sluša učimo iz priče koju je ispričao Rabbi Yosef Dov Soloveitchik (1820 1892). Neki je čovjek prišao rabinu kako bi ga upi tao je li dopušteno ispuniti obvezu da se popije četiri čaše na obredu Seder Pesaha s mlijekom umjesto kako je uobičajeno s vinom. Rabin je upitao muškarca da li razmišlja da napravi tu zamjenu zato što je bole stan. Ne, rekao mu je čovjek, njego vo zdravlje nije problem. Samo vino košta više nego što si on može pri uštiti.

Rabbi je tada čovjeku dao dvade set i pet rubalja. Kad je muškarac otišao, rabinova je supruga upitala zašto je čovjeku dao toliko novaca kad bi dvije ili tri rublje bile do voljne da kupi vina. Rabbi je rekao, "Ako je taj čovjek razmišljao da pije mlijeko za Seder, on ne samo da nije imao dovoljno novca za vino, on ni je imao dovoljno novca niti za meso ili druge potrepštine za Seder."

Kako je glasilo pitanje? Može li se umjesto vina za obred koristiti mli jeko? Je li to čuo R. Yosef Dov? Ne zbog toga što je stvarno slušao on je mogao čuti mnogo više.

Slušanje ima vrlo posebno mjesto u židovskoj praksi. Osnovna izjava i iskaz vjere u jednoga B ga Šema u liturgiji se kazuje ujutro i navečer: "Čuj, Izraelu, G spod je naš B g, G spod je Jedan." Židovska praksa zahtijeva stvarnu koncentraciju pri izgovaranju Šema, pa ljudi obično zatvaraju oči ili ih pokrivaju rukom

Alan Morinis:

dok izgovaraju ovaj redak kako bi otklonili mogućnost da im nešto od vuče pažnju, i da si omoguće dubo ku koncentraciju.

Zašto je naglasak na koncentraciji? Jer je posve moguće (a možda se to i prečesto događa) izgovoriti ovaj re dak molitve na potpuno mehanički i površan način. A to znači promašiti svrhu. Potrebna je snažna unutarnja usklađenost da bi se ovu usmenu izjavu pretvorilo u svjesnu i valjanu proklamaciju. "Slušanje" na koje sam pozvan da ga vršim je iskreno unutarnje priznanje da u čitavom svemiru postoji samo jedan b žanski izvor i sila. Kad uvedem svoju svi jest u tu izjavu, tada doživim točnu procjenu istine o mom mjestu u svi jetu. Moje unutarnje biće je prožeto prihvaćanjem "nebeskog jarma", kao posljedica riječi koje sam upravo izrekao i duboko čuo.

Jedino pažljivim slušanjem hvata mo sve ono što nam drugi odašilju, bili to biseri mudrosti, ukor ili samo neki dobar podatak. Svi bismo se lako složili oko toga da je to važno, no ovo nije lako učiniti. Same uši ne garantiraju da čovjek sluša, a može trebati i truda da se postane pažlji vim slušateljem.

Prvi korak prema razvoju ove oso bine je osvještavanje onoga što vas može spriječiti da ne obratite pažnju na ono što čujete od svojih učitelja, onih koji predaju u učionici ili onih s kojima se susrećete na ulici i u tr

govini. Želimo postati svjesni fakto ra koji su uzrok da imamo arel ozen (neobrezane uši) "Gle, uši su im neobrezane; oni ne mogu slušati."

Možda je to jednostavno nedosta tak koncentracije učitelj je ovdje, ali gdje ste vi? Možda ste svojim umom negdje drugdje.

Manjak poniznosti vam može za čepiti uši. Dobro je poznato (i poka zat ću to u 35. poglavlju) da je nad menost velika prepreka u slušanju onoga što drugi imaju za reći.

Moglo bi to biti nedovoljno razmi šljanja. Da bismo zaista shvatili po uku, o poruci moramo razmišljati u svjetlu našeg osobnog života.

Kao primjer potrebe za razmatra njem, a ne samo postupanjem pre ma onome što smo čuli, Rav Ye chezkiel Levenstein (1895 1974.), ugledni musarski starješina Pone vezh ješive, jednom je napomenuo: "Ako odmah nakon slušanja mog musarskog izlaganja netko moli s

više poleta, on nije razumio što sam govorio i nikada ni neće razumjeti!" Time je mislio reći da bi se stvarno shvatilo njegovu poruku, ne smije je se samo čuti već i duboko o njoj promišljati. Ako njegove riječi za rezultat imaju brz izljev emocional ne energije, poruka izlaganja će za učenika biti zauvijek izgubljena. On vjerojatno nikada neće razmišljati o toj poruci, jer misli da se željeni re zultat već dogodio, pa će propustiti onu suštinsku poruku koja je oso bno relevantna za njegovu situaciju.

Istinski slušati ne znači da vam samo informacija prolaze kroz uši do mozga; to znači čuti čitavu poruku.

PRAKTIČNI POSTUPAK

Svatko vas može nečemu podučiti. To može biti vaš učitelj ili možda vozač poštanskog kombija ili kono barica u kafiću. Svatko koga sretne te je sveta duša, nešama, prožeta elementima vlastite mudrosti. Ako slušaš. Ako prigneš uho.

Šmiat ha'ozen se obično prevodi kao pažljivi slušatelj. Biti "pažljiv" znači biti pozoran, ali i biti "pun bri žnosti". Vaša praksa danas je da na glašenije slušate što vam drugi go vore. Slijedite primjer Rabbi Yosefa Dova Soloveitchika i zapitajte se, što to on ili ona zapravo govore?

Bilo da ste u okruženju u kojem se formalno uči ili da ste pažljivi u od nosu na sve koje susrećete na putu, prignite svoje uho s dubinom i pa žnjom da čujete dublje poruke ono ga što ljudi izražavaju. Što više to radite, to bolji ćete biti u tome.

(nastavak s 22. stranice) Alan Morinis: Srce smješteno u umu

Kislev - Strijelac (Kešet)

Mjesec kislev je mjesec prepun svjetla, blaženstva i čuda. On je mjesec Pra znika svjetla Hanuke.

Za mjesec kislev svi znaju i svi ga vole, uglavnom, zbog praznika Ha nuke koji simbolizira bit mjeseca i našu sposobnost da činimo čuda, da dovedemo svjetlo tamo gdje je "ta ma" i da iskoračimo iz potpunog mraka u snažno svjetlo. Koje su to sile koje kontroliraju ovaj mjesec i koje nam omogućuje da svjetlom zamijenimo tamu?

Snage koje utječu na kislev znak Strijelca

Kao što je navedeno u prethodnim člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvara nja) koja se pripisuje praocu Abra hamu kaže nam da su 22 slova he brejskog alefbeta elementi od kojih je sačinjen svemir. Ta slova predsta vljaju duhovne frekvencije koje su stvorile naš svemir. Sefer Jecira nas uči da su te 22 frekvencije, koje su predstavljene u 22 hebrejska slova, alati koji su upotrijebljeni za preno šenje duhovnog obilja.

Prema kabali i Sefer Jecira svakim mjesecom vladaju dva hebrejska slova. Jedno slovo upravlja plane tom koja vlada znakom. Drugo slo vo upravlja astrološkim znakom mjeseca. Planeta kisleva je Jupiter i njime upravlja slovo ג (gimel). Nje gov je astrološki znak strijelac, ko jim upravlja slovo ס (sameh).

Dakle, koje je značenje ovih slova?

Slovo gimel ג

Slovo gimel predstavlja snagu koja vlada planetom Jupiterom. Gimel simbolizira obilje, blagostanje svake vrste i uspjeh. On predstavlja moć i snagu Strijelca, jer je ono slovo izo bilja. O toj osobini učimo iz stru kture slova: gimel se sastoji od slova vav ע) ) i slova jod מ) ) koje je svojim donjim dijelom povezano s njime. Slovo vav simbolizira duhovni kanal koji nas povezuje s višim svjetovima iz kojih tada obilje poteče u naš svi jet. Slovo jod predstavlja to obilje koje se dijeli s onima kojima je po trebno.

Važno je napomenuti da je naziv hebrejskog znaka zodijaka u kislevu kešet (duga), a ne kašat (strijelac), u znak sjećanja na dugu koja se poja

vila nakon Velikog potopa koji se dogodio mjesec ranije u mjesecu hešvanu. Pitanje je zašto se duga po javljuje baš u kislevu?

Kao što znamo, godina je podije ljena na četiri godišnja doba, a sva ko godišnje doba predstavlja po je dan element. Jesen, kombinacija tišreja (vage), hešvana (škorpiona) i kisleva (strijelca), pripada elementu zraka. Element zraka predstavlja stanje ravnoteže, razmišljanja i lo gike: kabalističkim jezikom, "središ nju" kolonu. Strijelci vole puno mi sliti, filozofirati i izlagati se novim idejama. Strijelac je poznat kao va treni znak, međutim, element zraka (element jeseni) snažno utječe na njega. Kako je Strijelac treći jesenji mjesec, i treće godišnje doba, moć središnje kolone (primanje u svrhu davanja) vrlo je snažna. Zohar nas također uči da duga simbolizira moć središnje kolone, kolone ravno teže. Raznolikost duginih boja sim bolizira prisutnost svih triju snaga desne kolone, lijeve kolone i sredi šnje kolone. Duga se pojavljuje, ka ko kaže Zohar, kada ljudska bića uništavaju svoj okoliš. Njezino poja vljivanje simbolizira savez, obeća nje, između B ga i čovječanstva, i B žje ubrizgavanje energije ravno teže u svemir kojim omogućuje nje govo postojanje.

■

Također, brojčana vrijednost slova gimel je tri za tri kolone desnu, lijevu i središnju i uči nas o duhov noj snazi ravnoteže koju Strijelac

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

posjeduje, zahvalju jući svom unutar njem uvjerenju da će sve izaći na dobro. Zato su Strijelci po znati kao dobri ljudi koji vjeruju u dobro. To su ljudi mira, pra vde i poniznosti. Oni su također vrlo krea tivni, aktivni, vrlo ži vi i zauvijek mladi. Sve to zahvaljujući kombinaciji elemena ta zraka i vatre.

Slovo sameh ס -

Kao što je već spomenuto, Strijelac je također pod kontrolom slova sa meh koje dolazi nakon slova nun נ) ) koje simbolizira propast. Sameh ima ulogu da bude podrška, pomoćnik onome koji pada עס םמלפענ) ) da zagrli i razveseli svakoga tko je pao. Kao ljudska bića mi ponekad pogri ješimo, povrijedimo druge ili povri jedimo sami sebe. Kako bismo se nosili s takvim događajima, i kako bismo razumjeli da iako smo pali, stvari nisu toliko loše, sile unutar slova sameh su tu da nam pomognu da se oporavimo. Međutim, pro blem je u tome što utjeha koju ovo slovo pruža može stvoriti ovisnost. Ako smo pali na mjesto koje nije to liko loše, zašto bismo pokušavali izaći iz njega? Ovo je također jedna od osobina Strijelca. Iako ih prati sreća, oni se mogu naći zaroblje nima u situacijama iz kojih ne znaju izići. Oni ne znaju kako da kažu da

ta situacija nije dobra za njih i ne znaju kako postaviti potrebne grani ce. Strijelcima njihova dobrota ote žava da zapodjenu borbu čak i onda kada je to nužno potrebno.

Kombinacija zraka i vatre u Strijel cu čini da oni stalno traže izazove i da su stalno u pokretu. Oni vole biti vrlo kreativni i ne toleriraju rutinu. Njihova sklonost da se oslanjaju na to da ih prati sreća, onima oko njih izgleda kao neodgovornost. Kako su oni općenito vrlo dobri i moralni ljudi, kad učine nešto neumjesno u njima se javlja snažan osjećaj kri vice, što može dovesti do bolesti cri jeva i jetre.

Dolaskom mjeseca kisleva mi svi postajemo Strijelci i sve nam izgleda odlično. Međutim, moramo biti op rezni i paziti da nas taj osjećaj ne uljuljka u san (jer tek onda kad stva ri ne idu kako treba mi pokušava mo raditi na tome da ih promijeni

mo). Nije slučajno da se Hanuka sla vi u mjesecu kislevu. U vrijeme Dru gog hrama vladalo je razdoblje bla gostanja, iako su Grci počeli zauzi mati naše posjede. Svaki put sami bismo sebi rekli da stvari nisu toliko loše i da je sve u redu, sve dok ni smo shvatili da više ne možemo op stati i da se moramo boriti. To je ču do Hanuke. Čudo se na hebrejskom kaže nes, ali se također može proči tati i kao nas (bježati, pobjeći) što je pravo značenje čuda naša sposo bnost da se udaljimo od svoje pri rode i kažemo "bilo je dosta". To je sila da donesemo odluku da djelu jemo, jer inače nećemo moći zadr žati sve dobro koje imamo. Zato je kislev za nas sjajna prilika da počne mo vjerovati u dobro i da će sve biti u redu. Mi se ovdje nalazimo zato da bismo se iznova stvarali, izgra dili i napravili čuda!

Prevela: Tamar Buchwald

(nastavak s 24. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Zohar: Mjesec Kislev

KRISTALNA NOĆ Dosad neotkrivene fotografije prikazuju užase nacističkog pogroma 1938.

B92BBCNEWS12.11.2022.

Fotografije snimljene 1938. godine objavio je Memori jalni centar Yad Vashem.

Prije 84 godine, masovno nasi lje nad Židovima u Njemačkoj i Austriji tijekom dvije studene noći pokrenulo je nacistički progon do tada nezamislivih razmjera.

Tisuće židovskih sinagoga, tvo rnica i trgovina napadnuto je, a najmanje stotinu Židova ubije no je u noći s 8. na 9. stude nog.

Blizu 30.000 muškaraca odve deno je u koncentracijske lo gore.

nog 1938.: Kristalne noći ili 'Noći razbijenog stakla'.

Dva nacistička fotografa sni mila su napade u njemačkom gradu Nürnbergu i obližnjem Furthu, a fotografi su i sudje lovali u napadima, tvrdi Jona than Matthews, direktor arhive fotografija u Yad Vashemu, iz raelskom memorijalnom cen tru, koji je objavio snimku.

Foto album centru je donirala obitelj američkog vojnika ži dovskog podrijetla koji se borio u Njemačkoj tijekom Drugog svjetskog rata.

Vojnik nije govorio o svojim ra tnim iskustvima sve do smrti, priopćio je Yad Vashem.

grafijama, osjećala se kao da su joj ruke u plamenu.

Kada je njegova unuka Elishe va Avital otvorila album s foto

Pogrom 9. i 10. studenoga 1938. često se smatra poče tkom holokausta, tijekom kojeg su nacisti ubili više od šest mili juna Židova.

Nedavno su objavljene nove fotografije pogroma iz stude ■

Matthews je rekao da fotogra fije pokazuju kako je nasilje or ganizirala država, te da nije ri ječ o spontanoj reakciji razja rene javnosti, kako je tvrdila tadašnja nacistička propa ganda.

Izraelci kupili riječke Jadran hotele: "Ovo je velika investicija"

Index,15.11.2022.

BROWN HOTELS GRUPA novi je vlasnik riječkih Jadran hote la, a akvizicija se odnosi na preuzimanje ukupno sedam hotela, dva restorana i turi stičkog kampa koji se nalaze na području Rijeke, Kostrene i Kraljevice, izvijestili su danas iz Brown Hotels Grupe.

"Ova akvizicija svojom vrije dnošću najveća je u Hrvatskoj nakon kupovine pulskog hotel skog lanca Arena Hospitality Grupe 2017. godine", tvrdi se u priopćenju, u kojem se ne na vodi vrijednost transakcije.

Iz Brown Grupe najavljuju kako namjeravaju provesti sveobu hvatan proces rebrendiranja na svih sedam lokacija na kojima se nalaze objekti u vlasništvu Jadran hotela, a ovom će akvi zicijom proširiti svoj portfelj u Hrvatskoj. Naime, Brown Gru pa, kako se navodi, već dulji niz godina uspješno upravlja trogirskim Brown Beach Hou seom.

"Potencijali Rijeke kao grada su ogromni"

Ističu i kako Brown Hotels Gru pa u svojim planovima za Ja dran hotele i čitavu destinaciju ima velike investicijske i raz vojne aktivnosti, s jasnom vizi jom transformacije grada Rije ke u međunarodno priznatu

turističku destinaciju.

"Potencijali Rijeke kao grada su ogromni, te smo uvjereni kako može postati značajno turisti čko središte u hrvatskim, ali i globalnim okvirima te destina cija koja će privlačiti turiste iz cijelog svijeta", kazao je osni vač i suvlasnik Brown Hotels Grupe Leon Avigad napomi njući kako u prilog tome govo re i značajna ulaganja, posebi ce stranih investitora, na rije čkom području.

I Brown Hotels Grupa, kako je kazao, želi i planira biti dio tog trenda ulažući značajna sred stva u razvoj Rijeke, uključuju ći izgradnju i obnovu hotela te prepoznatljivih atrakcija kao što su ekskluzivni fine dining restorani, rooftop barovi, noćni klubovi, bazeni i spa zone te brojne druge atrakcije.

"Grad Rijeka, s međunarodnom zračnom lukom i novim nauti čkim marinama koje su u izgra dnji, doživljava nevjerojatan zamah i na pravom je putu da se transformira u poželjnu glo balnu turističku destinaciju", naglasio je Avigad.

Planiraju započeti s renovacijom i preuređenjem

Iz Brown Grupe najavljuju da će preuzimanjem upravljanja Jadran hotelima u narednom razdoblju implementirati prepo

znatljivi model uspostavljanja jedinstvenih hotela čija su obi lježja lifestyle, kulturne i night life atrakcije.

"Tijekom cijelog procesa imali smo iznimno kvalitetnu sura dnju s dosadašnjim vodstvom Jadran hotela Ivanom Frano lićem i Zoranom Lušticom, koji su tijekom godina izgradili re spektabilnu kompaniju koja u svojem posjedu ima jedinstve ne objekte i lokacije, te vjeru jemo kako Brown Hotels Grupa može značajno doprinijeti nje nom daljnjem razvoju", ista knuo je globalni izvršni direktor Brown Hotels Collectiona Oshri Deri.

"Planiramo implementirati pre poznatljivi Brown Hotels model upravljanja kroz stvaranje živo pisnih, jedinstvenih turističkih iskustava koja nadilaze same hotele", rekao je Deri dodajući kako žele nastaviti surađivati sa svim dosadašnjim zaposle nicima Jadran hotela, kao i lo kalnim stručnjacima te čitavom zajednicom kako bi zajedno pozicionirali Rijeku kao značaj nog igrača na globalnoj turi stičkoj karti.

Fokus novih vlasnika, kako se navodi u priopćenju, u nare dnom razdoblju će biti usmje ren na prva tri hotela u Rijeci, gdje se uskoro planira započeti s renovacijom i preuređenjem,

a oni će ubuduće biti poznati pod brendom Brown Hotels.

Među njima su hotel Continen tal koji će biti preimenovan u Brown Continental Rijeka, ho tel Jadran koji će biti poznat kao Brown Beach Jadran Rijeka te hotel Neboder koji će postati Brown Lighthouse Rijeka.

Imaju hotele u Njemačkoj, Grčkoj, Cipru i Izraelu

Aktivnosti renovacije i obnove preostale četiri lokacije provo dit će se kroz sljedeće dvije go dine, najavljuje se u priopće nju.

Brown Grupa je na uspješnoj provedbi investicije surađivala s nizom renomiranih domaćih i stranih kompanija, istaknuli su iz kompanije, a suvlasnik Bro wn Hotels Grupe Nir Waizman izdvojio je podršku InterCapita la, odvjetničkog društva Šavo rić & Partneri i tvrtke T.C. & Partneri, dok su dubinsko sni manje proveli EY, Gark Consul ting i Colliers.

Inače, izraelska Brown Hotels Grupa u svom portfelju ima niz lifestyle i boutique hotela, odmarališta i turističkih atra kcija diljem Njemačke, Grčke, Cipra i Izraela, a u Hrvatskoj ima trogirski Brown Beach House.