1-06 - Divrej Tora - Toledot 5780

Divrej Tora Godina 13 Broj 6

Zagreb, šabat 30. studenog 2019. - 2. kisleva 5780.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Toledot Jeruzalem 16:00

17:14

Zagreb

15:56

16:56

Rijeka

16:04

17:04

Split

16:01

17:02

Dubrovnik 15:58

16:58

Vinkovci 15:46

16:46

Sarajevo 15:53

16:53

Doboj

15:51

16:51

B. Luka

15:54

16:54

Beograd 15:41

16:41

Novi Sad 15:42

16:42

Subotica 15:40

16:40

Zrenjanin 15:40

16:40

Niš

15:40

16:40

Beč

15:46

16:46

Frankfurt 16:09

17:09

Edison, NJ 16:13

17:22

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb Dan

utorak 3.12.2019.

Alot Hašahar

5:43

Najranije Talit

6:18

Nec Hahama

7:18

Najkasnije Š’ma

9:32

Zman Tefila

10:17

Hacot

11:46

Minha Ketana

14:22

Plag Haminha

15:17

Šekia

16:13

Cet Ha-kohavim

16:55



Broj 6 divrejtora@gmail.com

Paraša Toledot

(Berešit 25,19—28,9)

Jichak se ženi Rivkom. Nakon dvadeset godina bez djece njihove molbe su uslišane i Rivka je zatrudnjela. Ona prolazi kroz tešku trudnoću, jer se djeca bore u njoj; B-g joj kaže da su “dva naroda u tvojoj utrobi” i da će mlađi prevladati nad starijim.

Esav se pojavljuje prvi, Jaakov se rađa držeći Esavovu petu. Esav odrasta i postaje lovac, čovjek polja; Jaakov je bezopasan čovjek, koji boravi u šatorima učenja. Jichak preferira Esava, Rivka voli Jaakova. Vraćajući se iscrpljen i gladan iz lova, Esav prodaje prvenačko pravo Jaakovu za tanjur kuhane crvene leće.

U Geraru, u zemlji Filisteja, Jichak predstavlja Rivku kao svoju sestru, iz straha da ne bude ubijen od nekoga kome se dopadne njezina ljepota. On obrađuje zemlju, ponovo otkopava zdence koje je iskopao njegov otac Avraham, te iskopava niz vlastitih zdenaca: zbog prva dva nastaje sukob s Filistejcima, no u vodama

iz trećega uživaju u miru.

Esav ženi dvije hetitske djevojke. Jichak bude star i slijep, i iskazuje svoju želju da blagoslovi Esava prije svoje smrti. I dok Esav odlazi loviti divljač za očevo omiljeno jelo, Rivka odjeva Jaakova u Esavovu odjeću, prekriva njegovu glatku kožu na rukama i vratu jarećim kožicama, čineći ga tako na dodir sličnim njegovom rutavom bratu, priprema slično jelo i šalje Jaakova ocu. Jaakov prima očeve blagoslove za “rosu nebesku i salo zemlje”, te za vlast nad bratom. Kada se Esav vrati iz lova i prijevara bude razotkrivena, jedino što Jichak još može napraviti za svog očajnog sina je prorokovati da će živjeti od mača i da će, kada se Jaakov pokoleba, time mlađi brat izgubiti svoju nadmoć nad starijim.

Jaakov napušta dom i odlazi u Haran kako bi izbjegao Esavovom gnjevu i da si nađe ženu u obitelji brata njegove majke, Lavana. Esav se ženi i treći puta, s Mahlat, Išmaelovom kćerkom. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija

Kohen - prva alija - 21 p'sukim –

Rivkom (3 godine nakon akeda).

25,19-26,5

Tora naglašava Rivkino obiteljsko

Ovo je povijest Jichaka ben Avrahama, Avraham je otac Jichaka.

Raši navodi Gemaru koja kaže da kada se Jichak rodio, podsmjevači su pričali okolo da su Avraham i Sa-

ra, koji su tako dugo bili bez djece, našli bebu i sada tvrde da je njihova.

Avraham je pozvao čelnike naroda, njihove žene i djecu, a Sara je ču-

porijeklo.

Nakon 20 godina bez djece (10 prije Rivkine reproduktivne dobi, te dodatnih 10 godina u kojima nisu mogli imati djecu), Jichak i Rivka

mole se B-gu. B-g čuje njihovu (zapravo njegovu) molitvu i Rivka zatrudni. Ona prolazi "teško razdoblje".

akov je blag, studiozan "boravi u šatorima". Jichak voli Esava, Rivka voli Jaakova.

Ima mnogo različitih komentara u vezi tih odnosa. Imajte na umu da se Jichakova ljubav prema Esavu

dom bila u stanju dojiti sve bebe.

Komentari kažu da Rivka nije

(Gemara ukazuje na množinu "ba-

znala da nosi blizance; mislila je da

nim" u 21,7). Tada su podsmjevači

se previranja u njenoj utrobi događa

prihvatili da je Sara rodila Jichaka,

sa samo jednim djetetom – i to ju je

ali su Avrahamu govorili da je Avi-

jako uznemirilo; donekle ju je smiri-

meleh zapravo bio Jichakovov otac

la b-žanska poruka da nosi blizan-

Jaakov priprema varivo od leće za

(budući da je Jichakovo rođenje us-

ce. Tora kaže da je B-g govorio Riv-

svog oca. (Gemara nam kaže da je

lijedilo nakon otmice Sare). Čudo se

ki kako bi joj rekao o njenim blizan-

to bilo na dan Avrahamove smrti,

dogodilo i djetešce Jichak bilo je sli-

cima. Raši "uskače" da nam kaže da

Jaakov je bio pripremao tradici-

ka i prilika svog oca Avrahama, ta-

je B-g s njom razgovarao preko Še-

onalni obrok žalobnika za Jichaka.)

ko da su podsmjevači morali reći,

ma (s kojima je B-g komunicirao pu-

"Avraham je otac Jichaka".

tem Ru'ah Ha-Kodeša). Raši smatra

Prije toga, Tora nam govori o naraštajima Jišmaela ben Avrahama. Čini se da je to u skladu s početkom ove sedre, koji govori o Jichaku,

neophodnim da to kaže u kontekstu činjenice da se Rivka ne ubraja među proročice. (Međutim, vidite kasniji komentar u sedri.)

osim što Tora iznosi poantu da je

Jedan drugi komentator govori da

Jišmael sin Egipćanke Hagare, Sari-

je Rivka znala da ima blizance, ali

ne sluškinje. Drugim riječima, Jiš-

nije vidjela zašto bi donijela Jaakova

mael nije bio pravi To'l'dot Avraha-

na svijet kad ima Esava. Dio odgo-

ma, i To'l'dot (u Jišmaelovom konte-

vora na njeno pitanje "zašto mi to

kstu) je napisano bez vav, što znači

treba", je da je njezin zaključak bio

da nešto nedostaje. To'l'dot Jichaka

pogrešan.

ben Avrahama, Avraham je bio otac Jichaka. A riječ To'l'dot je napisana sa svojim vav.

Jichaku je 40 godina kad se oženi Strana 2

temelji na tome da mu ovaj ■pribavlja hranu. Rivkina je ljubav bezuvjetna. Pirkei Avot kaže da će jedino bezuvjetna ljubav trajati zauvijek.

Esav se vraća iz polja potpuno iscrpljen. Traži Jaakova da mu da nešto hrane. U zamjenu za hranu, Jaakov stječe prvorodstvo, koje je u Esavovim očima beznačajno, ali za Jaakova ono ima značaj.

Zemlju zadesi glad (poput one u

Avrahamovo vrijeme - ovo je jedna od mnogih sličnosti između života Avrahama i Jichaka) pa Jichak ode Avimelehu u Gerar. B-g se objavi Jichaku i podsjeti ga da ne smije napustiti zemlju. B-g mu također

Rađaju se Esav i Jaakov, Jaakov

ponavlja svoje obećanje o Zemlji i

drži Esava za petu. Dječaci rastu i

velikom narodu koji će od njega

razvijaju se u različite osobnosti -

nastati.

Esav je lovac i ljubitelj prirode, JaDivrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

Levi, druga alija - 7 p'sukim – 26,8-

Šliši - treća alija - 10 p'sukim –

na prvi i drugi Beit HaMikdaš, koji

12

26,13-22

su bili srušeni i treći koji će stajati dovijeka. Neka bismo ga vidjeli us-

Jichak prebiva u Geraru. Jichak i

Jichak prosperira u Geraru, što

Rivka predstavljaju se kao brat i se-

izaziva ljubomoru kod mještana koji

stra (poput Avrahama i Sare, i iz

su zatrpali bunare koje je Jichak is-

Brahot 56: Rabi Hanina je rekao,

ista dva razloga). Nakon nekog vre-

kopao. (Postoji velika simbolika u

tko ugleda bunar u snu, vidjet će

mena Avimeleh otkriva da su oni

onome što Tora piše o bunarima,

zapravo muž i žena i prigovori Jic-

mir ... Jichakove sluge kopale su i

njihovim imenima, njihovom ruše-

haku zbog prijevare. Avimeleh na-

pronašle živi izvor, b'er majim ha-

nju, a zatim njihovom uspjehu.)

ređuje svojim ljudima da puste na

jim. To je uslijedilo odmah nakon

Jichak je potjeran iz Gerara. Novi

miru Jichaka i Rivku. Jichak i obitelj

mirovnog sporazuma između Avi-

bunar kojega Jichak kopa preotima-

meleha i Jichaka. Rabi Natan nasta-

ju pastiri iz Gerara, pa onda još je-

vlja u istoj Gemari. Onaj koji u snu

dan. Tek treći bunar koji se zove

vidi bunar našao je Toru, kako stoji

Rehovot omogućava Jichaku da živi

u Mišlei: Tko me nađe, našao je ži-

u relativnom miru.

vot ... B-g, Tora, i život su izjedna-

doživljavaju procvat u Geraru i B-g ih blagoslivlja.

Pogledajte ... Kod prve gladi koja je odvela Avrahama i Saru u Egipat, kada je faraon otkrio pravu prirodu

(Neki u tome vide skrivenu aluziju

koro u naše vrijeme).

čeni.

njihove veze, potjerao ih je. Drugi put, kada su otišli u Gerar i rekli da su brat i sestra, a potom bili "otkri-

veni", Avimeleh im daje mnoge stvari i poziva ih da ostanu. (Faraon je dao Avrahamu veliko bogatstvo, ali to je bilo prije nego li je saznao.)

Jichak i Rivka također kažu da su brat i sestra, ali nitko ne otima Rivku. Kad su "otkriveni" oni ostaju tamo.

Jedan komentar (S'fas Emes) sugerira da bi Jichak i Rivka mogli očeki-

vati da se izvuku predstavljajući se kao brat i sestra jedino ako su Avraham i Sara stvarno imali kćer, pogotovo stoga što je Avraham bio dobro poznat u Avimelehovoj zemlji. Ovo je uistinu jedno od mišljenja u Gemari, koje objašnjava frazu "i B-g blagoslovi Avrahama sa svime (Bakol)", da je Avraham imao kćer.

Godina 13 3 Broj 6 Strana

Strana 3

(nastavak s 3. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

R'vi'i - četvrta alija - 7 p'sukim –

akova da primi blagoslov umjesto

26,23-29

Esava. Ona kaže Jaakovu da dovede dvije koze, a ona će pripremiti

Jichak napreduje u Be'er Ševi. B-g

jela koja Jichak voli. Jaakov oklijeva

mu se ukazuje i ponavlja obećanje o

zbog straha da će Jichak osjetiti nje-

blagostanju dano Avrahamu. Jichak

govu glatku kožu i shvatiti da je Ja-

gradi žrtvenik B-gu i dalje napreduje. Avimeleh, shvativši da je njegov vlastiti prosperitet vezan uz Jicha-

akov došao da ga prevari. Rivka Avrahamova života

odijeva Jaakova u Esavovu odjeću i

kovu prisutnosti, dolazi s izaslan-

Esav se oženi sa 40 godina - (pod)-

stavlja mu jareće kožice na vrat ka-

stvom Jichaku kako bi s njime sklo-

svjesni pokušaj da oponaša svog

ko bi bio rutav. Ona daje Jaakovu

pio savez.

oca. Koliko god zao bio, Esav uisti-

hranu da je odnese svom ocu.

(Nije rijetka pojava, kroz naraštaje da Židovi budu protjerani iz neke zemlje, a ona potom zažali zbog toga što je učinila, radi kraha koji dožive bez Židova u njihovoj sredini).

B-g se objavljuje Jichaku i predstavlja se kao B-g tvog oca Avrahama.

Baal HaTurim primjećuje da se B-g

kod Jichaka ne koristi svojim imenom jud-ke-vav-ke, kao što je to učinio kod Avrahama i kao što će učiniti kod Jaakova. To je ime pove-

nu poštuje i voli svog oca. S druge

Kada Jaakov oklijeva da sudjeluje

strane, Esavov izbor supruge zgadi

u Rivkinom planu da si priskrbi bra-

se kako Jichaku tako i Rivki.

ha, Rivka mu kaže, alai ki'l'la-tha

Targum Onkeles daje nam naznaku da se Rivka, kada je Jaakovu davala upute da bi primio Jichakovu braha, upravljala prema proročanstvu. (Ovo je, usput budi rečeno, rijedak slučaj u Onkelesu, da su točnom prijevodu još pridodane riječi.

Kada se to dogodi, trebali bismo sjesti i zapaziti to.)

■

b'ni. U "p'šatu" (osnovnom razumijevanju) to znači da Rivka na sebe preuzima potencijalno prokletstvo, ako obmana bude otkrivena. Targum Onkeles svom prijevodu riječi alai dodaje jedan vrlo značajan iz-

raz. On kaže: "dano mi je proročanstvo ..." Gledamo li na ovaj događaj na ovakav način, u suštini, to znači da je Rivka od B-ga dobila zapovi-

zano s B-žanskim Milosrđem. Av-

Oto, Jaakovljeva prevara vlastitog

jed da organizira da brahot odu Ja-

raham i Jaakov prošli su kroz teška

oca vratila se da ga progoni godina-

akovu. I upravo na ovaj način. To se

vremena iako se prema njima po-

ma kasnije kada su ga prevarili nje-

znatno razlikuje od "običnog" razu-

stupalo, da tako kažemo, s elemen-

govi sinovi lažirajući smrt Josefa.

mijevanja teksta. Idemo i korak da-

tom milosrđa. Jichakove kušnje i ne-

[Zapazite da su Jaakovljevi sinovi

lje. Čini se očitim da je Jaakov ka-

volje bile su bez midot harahamim,

koristili kozu (njezinu krv) kako bi

žnjen mjerom za mjeru zbog svoje

bez B-žjeg milosrđa. Ovo se uklapa

ga doveli u zabludu, jednako kao

obmane Jichaka. Braća ne samo da

u Jichakove osobine gevure, određe-

što je i on koristio kozu (njenu kožu

su prevarila Jaakova u vezi Josefove

ne dodatne snage karaktera koje

i meso) da dovede u zabludu svog

sudbine, oni su upotrijebili i kozu u

mogu izdržati snažne kušnje.

oca.]

provođenju te prijevare. Ako pri-

Hamiši - peta alija - 33 p'sukim – 26,30-27,27

Ta dva gledišta nisu nužno proturječna.

hvatimo ideju da je Jaakov trebao dobiti braha koju je Jichak namjeravao dati Esavu, da je to bila B-žja

Jichak i Avimeleh zajedno jedu i

Jichak je star i slijep i poziva Esa-

volja, prema Onkelesu čak i B-žja

razmjene zakletve. Be'er Ševa je po-

va da mu pripremi poseban obrok,

zapovijed, zašto je onda Jaakov tako

novno potvrđena kao "grad Avot"

te da potom primi poseban blago-

teško kažnjen? Odgovor se može

zbog Jichakovih djela. Još jedan pri-

slov. Dok je Esav u poljima i izvrša-

dati u obliku analogije. Kada se čo-

mjer sličnosti između Jichakovog i

va očev zahtjev, Rivka priprema Ja-

Strana 4

Divrej Tora

(nastavak s 4. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

Alija po Alija

vjek mora podvrgnuti drastičnom

oca da i njemu dâ blagoslov. Jichak

Š'vi'i - sedma alija - 5 p'sukim –

tretmanu koji će mu spasiti život -

daje blagoslov Esavu (ne tako uzvi-

28,5-9

"ozbiljnim" lijekovima, zračenju, itd,

šen kao Jaakovu). Esav odluči ubiti

to što se čini možda je apsolutno

Jaakova zbog toga što mu je po dru-

neophodno, ali često ima i teške

gi put uzeo nešto njegovo. Rivka

nuspojave.

čuje (kako?) Esavove planove i po-

(Isto tumačenje za alai ponuđeno je i za Ester kad je rekla v'cumu alai.

To također drugačije objašnjava stvari iz Megile.) Šiši - šesta alija - 23 p'sukim – 27,28-28,4 Blagoslov koji je Jichak zazvao nad Jaakovom, za bogat urod i ugledan status među narodima, mi smo posudili da se govori na Moce Šabat - Vajiten leha Elokim ...

Kako Jichak završi blagoslivljanje Jaakova, Esav se vrati iz lova. On

priprema hranu za svog oca, i donosi mu je uz molbu (zahtjev) za blagoslovom. Jichak zadrhti kada shvati da je braha otišla Jaakovu. Kada Jichak objašnjava Esavu da je Jaakov primio (i to s pravom) blagoslov, Esav gorko rida i traži svog

tiče Jaakova da pobjegne u Rivkino rodno mjesto dok Esavov gnjev ne popusti. Rivka predlaže Jichaku da

Jaakova pošalje od kuće kako bi si pronašao primjerenu ženu.

Jedan je čovjek u mom šulu sugerirao sljedeće da se objasni Jichakov osjećaj strašnog užasa kad je otkrio zamjenu Jaakova i Esava. Jichak se prestravio kada je pomislio da je gotovo napravio ogromnu pogrešku dajući braha Esavu. Jichak je svoju pogrešku shvatio kada je plan Rivke i Jaakova uspio.

Jichak poziva Jaakova i daje mu još jedan blagoslov te ga pošalje u Padan Aram da nađe ženu među Rivkinom rodbinom. On daje Jaakovu "blagoslov Avrahamov", čime omogućuje lanac kontinuitetu koji postaje judaizam.

Jichak šalje Jaakova u Padan Aram k Lavanu ben B'tu'elu, bratu Rivke koja je majka Jaakova i Esava. Esav vidi da je otac poslao Jaakova da nađe ženu, jer ne želi da uzme kanaanku za ženu. Jaakov ode svojim putem, a Esav uzima još jednu že-

nu, kćer Jišmaela. I Esav uze Mahalat bat Jišmael ...

Talmud Jerušalmi uzvikuje da je to Bosmat i pita zašto joj je promijenjeno ime. Iznenađujući odgovor glasi da su Esavu bili oprošteni svi grijesi kada je uzeo ženu s ciljem da ugodi svojim roditeljima. Talmud generalizira i daje to kao izvor da grijesi hatana (i kale) bivaju oprošteni kad se vjenčaju. Čudan izvor za jednu važnu ideju.

Posljednja 3 p'sukim se ponovo čitaju za Maftir.

Haftara - 21 p'sukim -Mal'ahi 1,12,7 Nagađa se je li Mal'ahi ime pojedinca, ili ime koje označava "Mog glasnika". Neki tvrde da je Mal'ahi Ezra HaSofer.

Mal'ahi je poznat kao posljednji od proroka. Mal'ahi narodu donosi B-žju poruku kako On ljubi Jaakova (i njegove potomke), a mrzi Esava, iako su Jaakov i Esav braća. Dakle, haftara odražava suparništvo i odnos između dvojice braće koje je sadržaj sedre To'l'dot. Haftara govori o poštivanju koje sin ima prema ocu. U tom smislu, Esav je pravi primjer. ■

Godina 13 5 Broj 6 Strana

Strana 5

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Haje Sara ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti razmatrati neke opće stvari. Šest spomena—nastavak

Šest stvari za koje nam Tora zapovijeda da ih se sjećamo.

2. Primanje Tore na Sinaju Pazite i čuvajte se da ne zaboravite stvari koje su vidjele oči vaše, tako da one ne napuste vaša srca sve dane života vašega. Podučite tome djecu svoju i djecu djece vaše: danu kada ste stajali pred Vječnim, B-gom vašim na Horebu (Sinaju). (Ponovljeni zakon 4,9-10) Davanje Tore vrhunac je ljudske povijesti, razlog zbog kojeg je Vječni stvorio svijet. Spoznaja da je Toru dao sam B-g, sastavni je dio štovanja B-ga.

3. Amalekov podli napad Sjećajte se što vam je Amalek učinio na putu kad ste izašli iz Egipta. Izašli su pred vas na putu i napali one koji su zaostali. Vi ste bili umorni i iscrpljeni, ali oni nisu imali straha B-žjega. Stoga, kad vas, Vječni, B-g vaš, oslobodi vaših neprijatelja u zemlji koju će vam dati da je posjedu-

jete, morate izbrisati sjećanje na Amaleka pod nebom. Ne zaboravite. (Devarim 25,17-19) Amalek se razlikuje od drugih naroda koji su napali Izrael po tome što nam je zapovjeđeno da ih istrijebimo. Zašto bi njih trebalo kazniti strože od Egipta, koji je tlačio Židove stotinama godina? Jedan je razlog to što se Amalek "nije bojao B-ga". Oni su se drznuli zaratiti ne samo s Židovima, već i sa samim B-gom!

4. Izrada zlatnog teleta Pamti i ne zaboravi kako si razgnjevio Vječnog B-ga svog u pustinji. (Ponovljeni zakon 9,7) Nakon uzvišenih događaja na Sinaju, kada su Židovi objavili "na'ase v'nišma" ("bezuvjetno prihvaćamo B-žje zapovijedi"), Židovi su počinili težak grijeh izradom idola u nesretnom pokušaju da služe Vječnom. Moramo uvijek imati vjere u Vječnoga i nikad ne odstupiti od puta koji nam je pripravio. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 8. Negativna je zapovijed ne baviti se nikakvom mišlju da postoji bilo koji drugi bog osim B-ga blagoslovenog kao što kaže Pismo, Nećeš imati drugih bogova ispred Mene (Šemot 20,3). Tkogod se u svom umu bavi mišlju (ne daj B-že) da postoji bilo koji drugi bog izuzev Njega, ili da ima kakav suučesnik ili suradnik (ne daj B-že); ili u svom umu razmatra o zamisli da postoji neki smisao u idolopoklonstvu (ne daj B-že) – on poriče samo temeljno načelo [o jednom i jedinom B-gu]. Čovjek ne bi trebao izreći bilo koju riječ koja sluti na herezu (ne daj B-že), ili kakvo priznanje idolopokonstvu (ne daj B-že). Jer ako tko prihvaća služenje idolima, to je kao da je porekao čitavu Toru, pošto on poriče samo njeno temeljno načelo. A naša je obaveza da se budemo spremni odreći svojih života i svoje moći zbog toga; jer Strana 6

u vezi svega što se dotiče glavnog principa naše vjere, ima obaveza da prihvatimo smrt [ukoliko je neophodno] umjesto da sagriješimo.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene.

9. Negativna je zapovijed ne načiniti nikakvog idola da bi ga se štovalo kao što kaže Pismo, Nećeš sebi načiniti kipa klesanog (Šemot 20,4). Ako čovjek prekrši to i načini ga, bilo da ga je napravio sam ili naručio da se napravi, treba ga izbičevati. Ako ga je napravio sam za sebe, bičevat ga treba dva puta (zbog ove zabrane i zbog zabrane [§10], i ne pravite sebi livenih bogova (Vajikra 19,4)).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku, kako za muškarce tako i za žene. ■

Divrej Tora

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Ova nam paraša pruža pogled na

(26,1-6)? Što mislite, zbog čega je

čula, odlučila je poslati Jaakova koji

život Jichaka (Izaka), našeg praoca o

B-g zaustavio Jichaka da ne ode u

će se pretvarati da je Esav da primi

kojem je najmanje pisano. U njoj je

Egipat i napusti zemlju, a nije

blagoslov. Jichak je iznenađen kako

također postavljen temelj odnosa

zaustavio njegovog oca Avrahama

se Esav brzo vratio s pripremljenim

braće Esava i Jakova, odnos na koji

da učini to isto?

obrokom. Kako Jichak izražava svo-

se gleda kao na predsliku nekih dijelova židovske povijesti.

3)

Jichak

postaje

vrlo

bogat.

Odakle to njegovo bogatstvo (26,12-

je sumnje (27,18-24)? Što mislite zašto

ga

je

Jichak

blagoslovio

(Jaakova) ako je sumnjao da nešto

1) Jichak i Rivka (Rebeka) imaju

16)? Po čemu se izvor njegova bo-

blizance Esava (Ezava) i Jaakova

gatstva razlikuje od izvora Av-

(Jakova). Izgleda se da je svaki od

rahamova bogatstva kada je bio u

5) Nakon te epizode s blago-

roditelja

pove-

[Egiptu] stranoj zemlji? (Možete

slovom, Jaakova su roditelji poslali

zanost s jednim od sinova (25,27-

pogledati 12,14-13,2) Zbog čega

u kuću njegovog ujaka. Svaki rodi-

28). Tko je koga volio? U čemu je

Jichakov uspjeh izaziva zavist kod

telj navodi razlog zbog kojeg šalje

razlika između tih odnosa?

lokalnog stanovništva? Kako ga

Jaakova (27,42-28,4). Koja su to 2

pokušavaju zaustaviti?

razloga? Obratite pozornost: ovi će

stvorio

posebnu

2) U zemlji opet zavlada glad.

Jichak kreće na zapad, prema obali.

4) U svojoj starosti Jichak oslijepi.

U tom trenutku B-g intervenira.

On želi blagosloviti Esava prije svo-

Gdje je Jichaku zabranjeno otići

je smrti (27,1-29). Kada je Rebeka to

nije u redu?

razlozi imati utjecaja na Jaakovljev život u iduće dvije parašot. ■ Prevela Tamar Buchwald

■

Godina 13 7 Broj 6 Strana

Strana 7

Rav Kook:

Abraham je ispunjao micve Zašto su praktične micve središnja stvar judaizma? Zašto nije dovoljno samo vjerovati u centralna načela i učenja Tore?

očuvani bez praktičnih micvi. Nemoguće je istinski internalizirati filozofska učenja Tore bez konkretnog djelovanja.

Kada je nastala glad, Jichak je razmišljao o tome da napusti zemlju Izrael. Ali B-g mu je zapovjedio da ostane u Izraelu. Ublažio je Jichakove strahove rekavši mu:

To je temeljna slabost religija koje se oslanjaju isključivo na vjeru. Bez naglaska na djelima, takve religije ulaze u područje filozofskog i apstraktnog. One odbacuju materijalni svijet ostavljajući ga nedovršenim. S druge strane, naglasak Tore na praktičnim micvama, odražava njenu uključenost u fizički svijet.

„Učinit ću tvoje potomstvo brojnim poput zvijezda na nebu i dat ću im ovu zemlju… Jer je Abraham slušao Moj glas i držao je Moje zapovijedi, Moje proglase i Moje zakone.“ (Postanak 26,4-5) Abraham zapovijedi?

je

ispunjavao

B-žje

Uistinu, mudraci taj stih tumače doslovno. Oni pišu da su naši patrijarsi ispunjavali Toru, stoljećima prije no što je ona dana na Sinaju.

Rav Aši, učenjak iz 5. stoljeća, iznosi još zanimljiviju tvrdnju. On tvrdi da je Abraham ispunjavao čak i micvu 'eruv tavšilin' – ritual kojeg su proglasili rabini, a kojim se dozvoljava pripremanje hrane i paljenje svjetla za šabat ako blagdan pada u petak (Joma 28b). (Inače je zabranjeno kuhati na blagdan ako će se jelo jesti nakon završetka blagdana.)

Držanje 'eruv tavšilina' Neki učenjak jednom je Rav Kooku rekao da se tvrdnja Rava Ašija nikako ne može shvatiti doslovno. Kako je Abraham mogao znati što će rabinski sud proglasiti u budućnosti udaljenoj od njega tisuću godina? Mora da su mudraci htjeli prenijeti jednu suptilniju poruku: Abrahamovo filozofsko vladanje Torom bilo je toliko potpuno, njegovo shvaćanje teoretskih temelja Tore bilo je toliko opsežno, da je obuhvaćalo čak i pozadinska obrazloženja budućih odredbi.

Razine svetosti Rav Kook rasvjetljuje ovu talmudsku tradiciju na malo drugačiji način. Iako Abraham nije držao ritual 'eruv tavšilin' onako kako mi to činimo danas, on je bio u stanju primijeniti osnovni koncept te ceremonije u svom svakodnevnom životu.

To nije bila samo apstraktna teorija, već praktično znanje koje je vodilo njegova djela.

Koja je srž 'eruv tavšilina'? Mudraci objašnjavaju u Beica 15b da ta ceremonija pomaže čovjeku da ispuni B-žju zapovijed „Sjeti se da svetkuješ šabat.“ Zbog činjenice da blagdan prethodi šabatu, šabat bi mogao biti zaboravljen ili zanemaren. Na koji bi način čovjek mogao zaboraviti svetkovati šabat?

Svetost šabata veća je od svetosti blagdana. Ali kada šabat slijedi odmah nakon blagdana, čovjek bi mogao pogrešno izjednačiti oboje i zaboraviti da za njih vrijede različiti zakoni. To bi moglo dovesti do toga da oskrnavi šabat čineći stvari koje su dozvoljene na blagdane, kao što

je kuhanje.

Baš kao što moramo razlikovati sveto od svjetovnog, tako moramo razlikovati i različite razine svetosti.

To je svrha koja stoji iza 'eruv tavšilina': podsjetiti nas na veću svetost šabata.

Abraham, koji je ispunjavao čitavu Toru, razlikovao je i razine svetosti – u svom životu i svojim djelima.

On ne samo da je razlikovao sveto od svjetovnog, nego je pravio razliku i 'bein kodeš le-kodeš', između različitih razina svetosti.

Jaakov je spasio Abrahama Prema intrigantnom midrašu■(Tanhuma Toldot 4), Abraham ne bi preživio u svom rodnom gradu Ur Hasdimu da nije bilo njegovog unuka Jaakova. Kralj Nimrod naredio je da Abraham bude bačen u užarenu peć jer je odbio štovati idole. Ali Jaakov je došao u pomoć, kao što je pisano: „Tako reče B-g koji je otkupio Abrahama, kući Jakovljevoj: Jaakov se neće posramiti niti će njegovo lice problijedjeti.“ (Izaija 29,22) Čak i uz dozvolu za poetskom interpretacijom midraške literature, Jaakov nije mogao doslovno spasiti svog djeda u situaciji koja se dogodila prije no što se rodio. Mudraci su nas željeli poučiti da je Abraham bio spašen zbog posebne zasluge ili kvalitete koju je njegov unuk Jaakov posjedovao. Koja je to bila kvaliteta?

Dvije staze promjene Postoje dvije staze duhovne promjene kojima čovjek može kročiti.

Međutim, Rav Kook nije bio zadovoljan tim tumačenjem. U svom odgovoru, Rav Kook je naglasio da teoretski temelji Tore ne mogu biti Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rav Kook:

Abraham je ispunjao micve

Prva je staza ona nagla, radikalna promjena koja je obično rezultat nekog vanjskog katalizatora. Jedan od takvih primjera transformacije možemo pronaći u priči o kralju Šaulu. Prorok Samuel obavijestio je Šaula da će se susresti sa grupom proroka koji sviraju na muzičkim instrumentima. Taj će susret, rekao je prorok kralju Šaulu, biti točka preokreta u tvom životu. „Duh B-žji će odjednom doći na tebe i ti ćeš prorokovati s njima. I bit ćeš promijenjen u drugačijeg čovjeka.“ (1.Samuelova 10,6) Druga staza je onaj polagani, postupni rast. Takvu promjenu ostvarujemo vlastitim trudom; ona ne zahtijeva vanjske stimulacije i stoga nam je uvijek dostupna.

Ali zašto su nam dostupne dvije staze promjene? Ako nam je B-g darovao dvije staze, tada su nam očigledno obje potrebne. Najprije bismo trebali pripremati sebe i napredovati koliko je god moguće koristeći vlastite napore. Nakon što dosegnemo najvišu razinu koju smo sami sposobni doseći, tada bismo mogli imati koristi od neočekivane inspiracije iz unutarnjih resursa naše duše.

Abraham je bio duhovni revolucionar, potaknuo je pobunu protiv idolopoklonstva svoje generacije.

On je arhetip radikalne promjene.

Trenuci koji su definirali njegov život bila su dramatična iskustva posvećenosti i požrtvovnosti, kao što je to brit mila (obrezivanje) u poznim godinama, i akeda – vezivanje Jichaka. Kao zaslugu za Abrahamovu dalekosežnu duhovnost, njegovi potomci naslijedili su kvalitete duše koja je sposobna za neočekivanu transformaciju.

Međutim, buduće generacije ne mogu se osloniti isključivo na Abrahamov stil radikalne promjene. Kao staza za sva vremena, potrebna nam je metoda postupnog duhovnog rasta. Model za taj tip promjene je Jaakov. Za razliku od svog djeda, Jaakov nikad nije prošao takve naGodina 13 9 Broj 6 Strana

gle transformacije ličnosti i smjera života. Umjesto toga, Tora ga karakterizira kao 'tihog, učenog čovjeka koji prebiva u šatorima' (Postanak 25,27). Jakovljevo mjesto bilo je u šatorima Tore. On je radio na sebi korak po korak, rastući kroz ustrajnost i marljivost u učenju Tore.

Dva imena za Jeruzalem Midraš nas uči da je ime Jeruzalem kombinacija dvaju imena koja predstavljaju kvalitete svetog grada. Abraham je grad nazvao Jire, dok ga je Malki-Cedek nazvao Šalem. Ne želeći uvrijediti nijednog od ove dvojice pravednika, B-g je kombinacijom oba imena nazvao grad Jerušalajim – Jeruzalem (Berešit Raba 56,10). Što znači ime Jire? Sveti grad, osobito Hram, imao je velik utjecaj na sve koji su iskusili njegovu posebnu svetost. Taj susret sa dubokom duhovnošću opisan je kao uzvišen pogled – „Tvoje će oči vidjeti tvog Učitelja“ (Izaije 30,20). Ta uzvišena vizija inspirirala je posjetitelje da dosegnu izvan svojih uobičajenih duhovnih kapaciteta. Zbog duhovne transformacije uzrokovane spoznajom svetosti Jeruzalema, Abraham je grad nazvao Jire – „on će vidjeti.“ Malki – Cedek se, s druge strane, osvrnuo na kvalitetu grada koja pomaže onima koji traže da se usavrše postupno. Jeruzalem je mjesto Tore i etičkih učenja, „Jer Tora će doći sa Siona“ (Izaija 2,3). Stoga je Malki – Cedek gradu dao ime Šalem (savršenstvo), misleći pri tom na taj postupni pristup u dostizanju duhovnog savršenstva.

Jaakov spašava Da se vratimo na početno pitanje: kako je Jaakov spasio svog djeda iz Nimrodove užarene peći? Na koji se način 'Jaakov neće posramiti'?

Kabalisti objašnjavaju da je cilj čovječanstva – razlog zbog kojeg je duša spuštena na ovaj svijet – naš razvoj i usavršavanje kroz vlastiti trud. Na taj način, nećemo morati

biti dionici 'nehame dekisufe' ('kruha sramote'), što je metafora za to da imamo korist od onoga što nismo zaradili.

Dok se ovo objašnjenje slaže sa stazom postupne promjene, čini se kao da je staza radikalne transformacije vanjski dar koji ne zaslužujemo. Nije li taj dar zapravo 'nehama dekisufa' koju bismo trebali izbjegavati?

Ne nužno. Ako smo sposobni primiti taj neočekivani dar i iskoristiti ga kako bismo postigli još veće razine duhovnog rasta vlastitim trudom, tada nema sramote u tome da ga prihvatimo. Možemo to usporediti sa ocem koji svom sinu daje veliku svotu novca. Ako sin jednostavno spiska sav novac, tada je očev dar 'nehama dekisufa', sramota za sina. Međutim, ako sin iskoristi novac kako bi započeo novi posao te ako svojim trudom udvostruči ili utrostruči početni ulog, tada je sin zasigurno zadovoljio oca i pribavio sebi čast.

Upravo to je način na koji je Jaakov 'spasio' svog djeda Abrahama.

Prirodni put za Abrahama – čija revolucionarna duša je zvala na naglu, drastičnu promjenu – bio bi postići potpunu samopožrtvovnost u Nimrodovoj užarenoj peći.

Jakovljeva osobina postupne promjene spasila je Abrahama od sudbine mučenika. Abraham je prihvatio put odmjerenog duhovnog rasta kojeg je primjer njegov unuk Jaakov. Abraham je napustio peć i tijekom godina marljivo radio kako bi postigao razinu duhovnosti koju je ostavio u Nimrodovoj peći.

Zašto se mučiti sa sporijim putem? „Jaakov se neće posramiti.“ Rastući polako kroz vlastiti trud, duhovni darovi radikalne promjene nisu više sramotna 'nehama dekisufa', već postaju častan dar koji smo iskoristili do krajnjeg potencijala. ■ Prevela Anja Grabar

Strana 9

Rabbi Berel Wein:

Obiteljska svađa Naš praotac Jichak pojavljuje se u

kon, bio najstariji sin, koji je pored

braće. Ona sluša riječi proročke po-

ovotjednoj parši kao vrlo zagonetna

svog inače zlog ponašanja poštovao

ruke koja joj je izrečena tijekom nje-

osoba. Dominantna figura u parši je

svog oca. Ovo podsjeća na poznatu

ne problematične trudnoće, da će se

naša pramajka Rivka. Ona je ta koja

knjigu o njujorškoj gangsterskoj

dvojica braće neprestano međusob-

procjenjuje pravo stanje i karakter

mafiji pod nazivom "Ali, oni su bili

no sukobljavati – da su oni potpuna

njezinih sinova blizanaca Esava i

dobri prema svojim majkama."

suprotnost, od njene utrobe nadalje.

Jaakova. Ona je ta koja Jaakova šalje u Lavanov dom kako bi izbjegao

gnjevu svog brata Esava. Ona je ta koja smišlja i provodi plan da Jichakov blagoslov dobije Jaakov, a ne Esav. Ukratko, ona je glavni lik u ovoj drami svevremenskog sukoba i obiteljskih napetosti.

Svi komentatori postavljaju isto pitanje: "Zašto je Rivka toliko aktivna u svim ovim važnim obiteljskim stvarima, a Jichak se čini tako pasivnim u suočavanju s Esavovom

rastućom prijetnjom i njegovim ubilačkim neprijateljstvom prema Jaakovu?". Izgleda da većina komentatora smatra da je Jichak osjetio da bi suprotstavljanjem Esavu samo još više pogoršao ionako lošu situaciju, i da se Esava nekako može probratiti tako da mu se popušta i da ga se smiruje. Esav je, napo-

Strana 10

Drugi komentatori ističu da je na

Ona je prisiljena poduzeti korake

Jichaka utjecalo njegovo vlastito

kojima će osigurati da Jaakov izdrži

iskustvo s njegovim neuračunljivim

taj sukob i iz njega iziđe ojačan uz

polubratom Jišmaelom. Uostalom,

blagoslov Jichaka i Avrahama koji

na kraju svog života Jišmael se

će u njemu ostati nedirnut. Jichak,

pokajao zbog svojih djela, te se

koji nije izravno čuo tu nebesku

pomirio s Jichakom i uskladio sa

poruku, te stoga nije njome vezan,

svetim

nada se da će spasiti Esava i ne

putovima

Avrahamovog

doma. Možda će i Esav ići tim putem.

■

smatra da će time našteti Jaakovu.

Tora za nas bilježi sudbonosnu

Rivka koja potječe iz doma Lava-

Rivkinu odluku da to pogurne

na i Betuela, nije toliko optimistična

naprijed. Nakon što sve završi i

u vezi budućnosti njenog najstarijeg

Jaakov napusti Jichaka da ode u

sina. Ona prepoznaje kako on nagi-

Lavanovu kuću, Jichak prešutno

nje sebičnosti, pohlepi i trenutnom

pristaje uz tu Rivkinu inicijativu te

zadovoljenju, onome što je osobitost

potvrđuje blagoslove Jaakovu.

njezina brata Lavana. Ona smatra da ljubazno postupanje s Esavom ni na koji način neće pomoći da on prevlada svoje slabosti. Koliko god to bilo bolno po nju, ona shvaća da mora učiniti izbor između dvojice

Naprslina u obiteljskom tkivu sada je potpuna i proteže se kroz sve generacije u povijesti. Blagoslovi Jichaka Jaakovu omogućili su Izraelu da opstane do današnjih

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Obiteljska svađa

dana. No, Esavov bijes i neprijateljstvo zbog tih blagoslova nikada nije oslabilo, također, sve do današnjih dana.

Tvrdoglavo dijete Biblijski komentatori su se stoljećima uznemirano pitali: Što je Jichaku bilo na pameti kada je Avraha-

move blagoslove i baštinu namjeravao predati Esavu? Komentari i objašnjenja

uglavnom

mogu

se

Esav kroz blagoslove koje je sada

posebice Ovadijinih, čini se da je

svrstati u dvije kategorije. Jedna je

primio pronaći svoj put natrag k

jasno da se B-g na neki način slaže s

da je Esav prevario Jichaka, te on

svetosti.

Rivkinim pristupom i drži da se

stvarno nije bio svjestan njegove istinske prirode i bezobzirnog ponašanja.

Ova dva različita stajališta prema svojeglavom djetetu u Židovskoj obitelji svakodnevno susrećemo u

Esav može iskupiti jedino kroz vrlo dug vremenski period i niz događanja.

Raši, citirajući Midraš, tumači da

Židovskom obiteljskom život. Poto-

Čini se da iz ovoga možemo za-

je Esav svoga oca "ulovio" svojim

nji Jichaki svjesno si dopuštaju da

ključiti da čovjek mora jasno gledati

pobožnim riječima i lukavim raz-

budu zavedeni u svezi ponašanja i

i biti realan u vezi svojevoljnosti i

govorima. Jichak je bio zaveden

načina života njihove djece, ili su

lošeg vladanja Jaakovljevih neprija-

Esavom i bio je uvjeren je da je

pak svjesni problema i nastoje ga

telja, bili oni unutar ili izvan naše

Esav, svjetski čovjek i fizički snažna

riješiti pružajući puno od sebe i uz

uže obitelji i sredine. Ima mnogo

osoba, podobniji da dalje pronosi

mnoštvo blagoslova.

bolnih odluka koje čovjek mora

Avrahamovu viziju od Jaakova, koji je studiozniji i naizgled prostodušniji od dvojice braće.

Rivku, Esavovu majku, nisu prevarile

naizgled

umirujuće

riječi

donijeti tijekom svog života, a posebno unutar obiteljskih odnosa.

njezina sina, niti ona vjeruje da će

Postoji nekoliko pat odgovora na

Drugo mišljenje, popularnije me-

davanje blagoslova dovesti do bilo

različite i teške situacije. Možda

đu kasnijim komentatorima Tore, je

kakvog velikog pomaka u načinu

zbog toga sama Tora ne zadire pre-

da je Jichak svjestan nedostataka u

života koji je odabrao. Ona uvelike

više duboko u motive Jichaka i

ponašanju i držanju starijeg sina.

usvaja pristup odabira, spašavajući

Rivke, već se zadovoljava time da

Njegova želja da blagoslov da Esa-

Jaakova i dajući njemu blagoslov,

samo prikaže različite emocionalne

vu proizlazi iz njegove želje da

mada time Esava prepušta obijes-

odnose koje je svatko imao sa dvo-

izbavi i spasi svog sina, te omogući

nim i bezobzirnim putevima koje je

jicom svojih vrlo različitih sinova.

Esavu da u potpunosti promijeni

sam izabrao.

Tora naglašava ulogu koju ljudski

svoj život i postane dostojan nasljednik tradicije svog oca i djeda. On misli da davanjem blagoslova Eisavu, Jaakov, na neki način, zapravo neće biti izložen nikakvim smetnjama u svom životnom djelu, dok će Godina 13 11Broj 6 Strana

Tora nam nije zabilježila scenarij “što bi bilo kad bi bilo”– koliko bi Esav imao drugačije ponašanje i stavove, vjerovanje i poslanje, da je primio blagoslove. Međutim, iz

osjećaji igraju u našim životima, i ne predaje sva pitanja racionalnom načinu razmišljanja i donošenju odluka. Šabat šalom ■

riječi kasnijih Izraelskih proroka, Strana 11

Rabbi Yissocher Frand:

Ljudi razmišljaju o životu jedino u prisutnosti smrti U ovotjednoj parši učimo poznatu priču o prodaji prvorodstva. Halapljivo gladan Ezav vidi svog brata Jaakova kako priprema varivo od leće. Jaakov pregovara kako bi za juhu dobio prava prvorođenog u obitelji. Ezav pristaje na Jakovljevu ponudu i Jaakov kupuje 'behora'. (prava najstarijeg sina).

Naši mudraci kažu nam da je Jaakov kuhao varivo od leće jer je na taj dan umro praotac Abraham. Jichak je držao običaje oplakivanja za svojim ocem, a dio običaja bilo je i varivo od leće koja se posluživala ožalošćenima. Zato je Jaakov kuhao baš to jelo.

Ne čini li se neprikladnim da se baš u tom trenutku povijesti poteže pitanje prvorodstva? Čak i da je Jaakov zaista želio to pravo, nije li mogao izabrati neki drugi trenutak za pregovaranje s Ezavom?

Zamislite – bila je to kuća žalovanja. Djed Abraham upravo je umro.

Jichak je držao 'šiva'. Jaakov je pripremao obrok za ožalošćene. Ezav je ušao. Što je tada Jaakovu bilo na

umu? „Prodaj mi prvorodstvo.“ Zašto je Jaakov baš sada, na ovoj prekretnici, podigao pitanje toga tko će biti smatran 'behorom'?

Beis Av sugerira sljedeće tumačenje: Naši mudraci uče nas da se varivo od leće posluživalo ožalošćenima zbog simboličnog oblika leće.

Leća je okrugla. Život je kao kotač koji se neprestano okreće u svijetu.

Okrugla leća simbolizira cikličnu prirodu kruga života i smrti koji je put tijela. Žalovanje je gotovo neizbježno stanje s kojim se svatko mora suočiti prije ili kasnije. Nadajmo se da će djeca žalovati za roditeljima – nakon što su roditelji proživjeli dug i ispunjen život.

Ljudi često po prvi puta ozbiljno razmišljaju o životu u vrijeme žalovanja i smrti. Misli o smrti tada su neizbježne. Ljudi tada razmišljaju o vlastitoj smrtnosti. Često ljudi o životu razmišljaju jedino pod sjenkom smrti.

Ovaj nas događaj uči da je način na koji pravednik gleda na život potpuno suprotan načinu na koji

zao čovjek gleda na život. Jaakov je gledao na život na način „Što moram postići? Koje su moje odgovornosti?“ Status 'behora' odlučivao je više od same činjenice dvostruke baštine. Status 'behora' uključivao je odgovornosti. Tko će biti duhovni nasljednik u svijetu? Tko će izvršavati B-žju službu u svijetu? Dok je Jaakov razmišljao o smrti i o životu, bio je potaknut da traži duhovnu odgovornost koja dolazi sa vodstvom obitelji.

S druge strane, kada zao čovjek razmišlja o životu, njegov stav je „Jedimo, pijmo i veselimo se ■ jer sutra možemo umrijeti. Da. Smrt je neizbježna. Što mi to govori? Da uživam u životu dok mogu! Zadovoljavaj se sada, prije no što bude kasno.“ Kada je Ezav razmišljao o smrti svog djeda i 'šivi' svog oca, najprije je pomislio – „Ja ne želim odgovornost prvorođenog. Ne želim 'potrošiti' svoj život u službi B-gu. Želim uživati u životu – sada. Želim biti slobodan od odgovornosti prvorođenog.“ Iz tog razloga se upravo u tom trenutku dogodila prodaja. To je bilo vrijeme kada je status prvorođenog došao u fokus. Jaakov je odlučio da mora postići taj status – sada. Ezav je odlučio da ga se mora riješiti – sada.

Poslati djecu daleko od kuće: mjesečni ček, bankovni račun ili kreditna kartica Kada je Jichak dao blagoslov Jaakovu, rekao je, „Neka bi ti Elokim podario rosu sa neba i plodnu zemlju“.

(Berešit 27,28). „Elokim“ ne izgleda kao pravo ime B-ga za blagoslov.

B-g ima različita imena koja su povezana sa raznim metodama Njegovog odnosa prema nama. Elokim je atribut strogog i ozbiljnog suca. Čini Strana 12

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Ljudi razmišljaju o životu jedino u prisutnosti smrti se čudnim upotrijebiti to ime u blagoslovu u kojem od B-ga tražiš rosu sa neba i plodnu zemlju.

doći – kroz činjenicu da nam garantira povezanost sa Njim stvarajući nas sa stalnim potrebama koje zahtijevaju da ostanemo u vezi.

Raši komentira nešto vrlo važno vezano uz taj stih. On kaže da ovi blagoslovi dolaze sa uvjetom. Jaakovu nije obećano da će blagoslovi biti njegovi bez obzira na sve. Jaakov mora blagoslove zaslužiti. Ove blagoslove mu neće darovati atribut milosti, već će oni doći od atributa pravde i suda.

Raši ističe da su riječi blagoslova danog Ezavu indikacija da će on biti blagoslovljen bez obzira na to hoće li biti pravedan ili zao. Elokim se ne spominje u njegovom blagoslovu.

Nema uvjeta. Je li to pravedno? Hoće li grešnik prosperirati? To možemo shvatiti pomoću usporedbe.

Mnogi od nas upoznati su sa iskustvom slanja djece na školovanje u drugi grad. Naravno, zajedno s tim iskustvom dolazi još jedno, a to je potreba da se s vremena na vrijeme djeci šalje novac. Postoje tri načina na koja roditelj to može učiniti.

Roditelj može povremeno poslati ček – tjedno, svaka dva tjedna ili mjesečno. Na taj način, on će biti siguran da će mu se barem svako toliko, njegovo dijete javiti.

Druga metoda je otvoriti bankovni račun djetetu tako da ono može pisati svoje vlastite čekove. Opet, povremeno će se morati uplaćivati depozit pa će postojati i razlog za poziv kući.

Treća opcija je dati djetetu kreditnu karticu. Kod te opcije ne postoji garancija da će dijete ostati u kontaktu sa svojim roditeljima.

Ne pokušavam biti duhovit. Kada nam B-g daje darove – uzdržava nas, daje nam život, zdravlje, ispunjava sve naše potrebe – ti darovi nisu sami po sebi kraj priče. B-g nas Godina 13 13Broj 6 Strana

Sefas Emes (1847-1905) objašnjava da je B-g prokleo zmiju riječima „puzat ćeš po svom trbuhu i jesti prašinu sve dane svog života“ (Berešit 3,14). Sefas Emes pita gdje je tu zapravo prokletstvo kada ovo prokletstvo izgleda zapravo kao velika prednost za zmiju – ona svoje obroke ima dostupne posvuda. Svako drugo stvorenje mora pribaviti hranu, a zmija ju ima posvuda. je stvorio sa potrebama jer On želi da ostanemo u kontaktu s Njim. Želi da osjetimo potrebe u životu jer će nas one primorati da ostanemo u kontaktu sa svojim Stvoriteljem. To je srž ljudskog bića.

To je značenje blagoslova koji kažemo nakon jela (osim nad žitaricama i nekim voćem) „Onaj tko stvara mnoge duše i njihove potrebe“ (bore nefašos rabos, v'hesronon). Mi razumijemo zahvalnost za činjenicu da B-g stvara mnoge duše, ali kako biti zahvalan za činjenicu da ih On stvara sa potrebama? Činjenica da nas B-g stvara sa potrebama je velika radost jer kroz te potrebe mi uvijek možemo održavati vezu i vratiti se svom Stvoritelju. Kada bi nas sve uvijek čekalo servirano na stolu, bili bismo bez potreba i slični djetetu koje ima kreditnu karticu pa nikad ne zove kući – jer nema više što tražiti.

Ljepota našeg odnosa sa B-gom jest u tome da Ga mi neprestano trebamo. Zato blagoslov uključuje „Blagoslovljen je Onaj koji daje život u svjetovima“ (Baruh Hei haOlamim). Na taj nas način B-g osigurava za dva svijeta – ovaj i onaj koji će

Sefas Emes objašnjava moćan aspekt ovog prokletstva. B-g se zauvijek odvojio od zmije rekavši joj „Zbogom, zmijo. Mi od sada nemamo ništa zajedničkog. Ti uvijek imaš svoju hranu i ne moramo više biti u vezi.“

To je značenje Rašijevog komentara vezanog uz Jakovljev blagoslov.

Atribut pravde bit će izvor tvog blagoslova. „Moraš se dobro ponašati. Kako bi primio svoj blagoslov, moraš održavati bliski odnos sa svojim B-gom. Tada i samo tada, primit ćeš blagoslov.“ B-žji odnos sa Ezavom je, međutim, bio sličan odnosu sa zmijom – nema potrebe da ostanu povezani. „Uzmi svoju kreditnu karticu i čini s njom što god želiš! Ja ne trebam tebe, ti ne trebaš Mene. Idi i živi dobar život.“ To nije ista kvaliteta blagoslova kao ona u „Neka bi ti Elokim darovao…“ Koliko god loša bile bolest ili neimaština, one imaju svoj srebrni obrub. One nas podsjećaju da postoji B-g. Naše molitve postaju drugačije; naša djela postaju drugačija. I kao rezultat toga, mi postajemo drugačiji. To je blagoslov, a ne prokletstvo. ■ Prevela Anja Grabar Strana 13

Rabbi Shaul Rosenblatt:

B-g uvijek puni bunare svom životu.

Ovaj odjeljak bilježi povijesnu bitku između Jakova i Ezava. Bitka

Nemojte misliti da nije bilo situ-

započinje još u utrobi majke i traje

acija u kojima stvari nisu funkcioni-

do današnjeg dana. Ezav mrzi Ja-

rale. Ali to su uvijek bile situacije u

kova, kažu nam rabini. Antisemiti-

kojima nisam bio potpuno posvećen

zam je konstanta u nestalnoj povi-

cilju.

jesti židovskog naroda.

Često razmišljam o B-gu kao o

Jakov, mlađi brat blizanac, je

Onome koji 'puni bunare'. Ja kopam

„čovjek šatora“ – filozof i mislilac.

bunare, a On ih puni vodom za

Ezav je, s druge strane, lovac – čo-

mene. Bunari ne nastaju na ravnom

vjek svijeta. Ezav prodaje svoje

tlu, tako da moram kopati. Ali sve

prvorodstvo Jakovu za zdjelu juhe.

dok uz sebe imam radost, kreativ-

Prvorodstvo je ezoterično, a juha je više praktična stvar. Ne znajući za ovu nagodbu, Izak želi svoj blagoslov dati Ezavu. U poznatoj priči, uz

nost i vjeru, ti bunari se pune, baš dimo i ustrajemo u nečemu, postižemo uspjeh.

Rebekinu asistenciju, Jakov prevari

Vidio sam to mnogo puta u svom

Izaka tako da Izak daje blagoslov

životu. Svako područje u kojem sam

njemu. To je dramatična i napeta

naporno radio, donijelo je plodove;

priča.

borio sam se – a B-g je uvijek pro-

Izak je živio u Kanaanu okružen

viđao uspjeh.

neugodnim Kanaancima. Kao us-

Naravno da postoje iznimke, ali

pješnog čovjeka, neprestano su ga

one ne ukidaju pravilo. Osobno, ni-

progonili. On bi kopao bunar u na-

kad nisam iskusio te iznimke u

kao što su se punili mom pretku Izaku prije 3500 godina.

To nije optimizam, to je pogled na

život kakav on zaista jest. Samo pogled na fascinantan svijet kojeg smo mi ljudi izgradili za sebe čini to očiglednim. Sve dok kopamo bunare, B-g će ih uvijek puniti za nas. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

izgled sušnom području i onog trenutka kad bi pronašao vodu, oni bi mu oduzeli zemlju. On bi se jednostavno pomaknuo dalje i počeo ko-

pati novi bunar.

Ali ono što me uvijek pogađa u ovom odjeljku je sljedeće – gdje god da je Izak kopao, pronašao je vodu.

U čemu god da se trudio, našao je blagoslov.

Iako život ne izgleda uvijek na taj način, ja vjerujem da je generalno to svijet u kojem živimo. Kada se truStrana 14

Divrej Tora

Rabbi Shlomo Riskin:

S kime sklapamo sporazume?

"I rekoše: Doista smo vidjeli da je G-spod s vama, a mi im kazasmo: Neka među nama sada bude zakletva, između nas i vas… i hajde da sklopimo savez s …vama." (Post 26,28) Na temelju čega i s kojom vrstom ljudi možemo sklapati mirovne ugovore? Pažljivo čitanje o odnosima između Abrahama, Izaka i Avimeleha - a posebno proučavanje paraše Toldot - daje nam značajan odgovor na ta pitanja i sadrži ključnu poruku za Izraelsku vladu u naše dane.

Par pojedinosti: Avimeleha smo prvi put susreli u paraši Vajera, kad je Abraham putovao Gerarom, područjem kojim je vladao Avimeleh.

Gerar je bio zemlja Filistejaca koja čini dio od B-ga obećanih granica Izraela. Abraham je Saru predstavio kao svoju sestru, i ona je odmah odvedena u Avimelehov harem – bez da je itko od nje ili njezinog brata zatražio dopuštenje.

Očigledno, Avimeleh je bio pohotan i okrutan despot, koji bi sigurno ubio Sarinog muža. Nakon što je u snu dobio strašno upozorenje koje je poslao B-g, Avimeleh je glumio nevinu žrtvu tvrdeći da krivnja leži na Abrahamu budući da je on sam postupio 'čistog srca i nevinih ruku'.

Abraham ispravno objašnjava: "...nema straha od B-ga na ovom mjestu, i ubili bi me zbog moje žene".

Unatoč Avimelehovoj očitoj lažljivosti, kao otimača žena i kradljivca bunara, Abraham svejedno s njim sklapa sporazum. Abraham mu daje ovaca i krava, kao i još dodatnih sedam janjaca kao utanačenje da je on iskopao bunar u Be'er Ševi (dosloGodina 13 15Broj 6 Strana

vno 'studenac zakletve'). Nevjerojatno je da je Abraham taj koji daje: on ne prima ništa, premda savez, zakletvu, sklapaju obojica.

Taj nas kontekst dovodi do Toldot, u kojoj je najvažnija stvar koju učimo iz povijesti to da nikada ne učimo iz povijesti. Sada je tu Izak, Abrahamov sin, koga je glad prisilila dao ode kod 'Avimeleha, kralja Filistejaca, u Gerar'. Isto časa se ljudi iz tog kraja raspituju za njegovu ženu i - radi samozaštite - on također Rebeku predstavlja kao svoju sestru. Otkrivamo da je Avimeleh i voajer; on gleda u Izakov prozor i vidi ga kako se 'igra' sa svojom ženom! Pa ipak, ponovo, Avimeleh glumi nevinašce, nazivajući Izaka prevarantom. 'Što si nam to učinio tvrdeći da ti je sestra? Jedan od mojih ljudi zamalo je spavao s tvojom suprugom! ' Izak nastavlja nagomilavati veliko bogatstvo, uključujući stoku, ovce i sluge. On još živi u Geraru: 'A Filistejci su bili ljubomorni na njega.'

To je isti onaj Avimeleh i isti oni Filistejci s kojima je Abraham sklopio svoj savez. Unatoč tome 'Filistejci su zatrpali sve bunare koje su iskopali sluge njegovog oca', a Avimeleh prisiljava Izaka da se odseli, jer je 'svoje bogatstvo zgrnuo od njih'. Izak odlazi, ali unatoč tome inzistira da ponovno iskopa bunare svog oca koji su bili razrušeni.

Da stvar bude još gora, Izak sada kopa dva nova bunara na svojoj novoj lokaciji - samo da bi se Filistejci svađali s njime oko vlasništva nad vodom. Završetak ovog incidenta teško je i zamisliti. Nakon svega što se dogodilo Avimeleh dolazi k Izaku, u pratnji svog ge-

nerala Pihola i "ahuzat me-re'ehu" skupinom prijatelja - da bi potpisao još jedan sporazum s njim. Izak je, razumljivo, iznenađen, budući da su ga mrzili i protjerali.

Avimeleh lažljivim jezikom tvrdi: 'činili smo ti samo dobro jer smo te u miru poslali.' Filistejski kralj očito vjeruje da ako Židov bude protjeran - ali mu je dozvoljeno da pobjegne bez da se dirne u njegov život Židov treba biti zahvalan! I unatoč tome što poznaje Avimelehovu prošlosti, Izak održi gozbu s njim i oni zajedno sklope još jedan sporazum. Izak sada mjestu daje ime Be'er Ševa u čast ovog drugog sporazuma-zakletve.

Uči li nas Tora da nastavimo sklapati sporazume iako naši potencijalni partneri imaju povijest dvoličnosti i izdaje? Vjerujem da se radi o nečem sasvim suprotnom. 'Postupci predaka ponavljaju se u životima njihove djece.' Nažalost, Židovi su uvijek previše željni povjerovati da su im neprijatelji postali prijatelji, i da je leopard promijenio svoje pjege.

Baš kao što je Abraham kažnjen zbog svog sporazuma s Avimelehom, tako je i Izak kažnjen zbog svog ugovora s Avimelehom. Zemlja Izrael je previše važna - i očuvanje židovske budućnosti je previše ranjivo - da bismo riskirali i sklapali ugovore s nesavjesnim i nepoštenim vladarima. Sporazum je moguć samo ako se sklapa s partnerom koji, poput nas, živi u strahopoštovanju prema B-gu. Šabat šalom ■ Prevela Tamar Buchwald

Strana 15

Breslov, Moshe Boroosan:

Ono što nas definira U ovotjednoj paraši upoznajemo se s osobnostima Jaakova i Esava. Tora nam govori da je Esav bio čovjek polja, lovac koji je znao kako uloviti životinje, dok je Jaakov bio jednostavan čovjek koji je svoje dane provodio proučavajući u šatoru. Odmah nakon što je opisala razlike između Jaakova i Esava, Tora piše: 'VAJE'EHAV Jichak et Esav ki cajid befiv, veRivka OHEVET et Jaakov' Jichak je bio volio Esava jer mu je igra bila u ustima; ali Rivka voli Jaakova.

(Berešit, 25,28) Postoje dva pitanja o ovom pasuku: Prvo, zašto je Jichakova ljubav prema Esavu napisana u prošlom vremenu, dok je Rivkina ljubav prema Jaakovu zapisana u sadašnjem vremenu?

Drugo, zašto Tora izričito navodi razlog za Jichakovu ljubav prema Esavu (tj. zato što mu je 'igra bila u ustima'), dok u njoj nije izričito navedeno zašto Rivka voli Jaakova?

Chizkuni (koji je živio u Provansi oko 1250.) to lijepo objašnjava. Piše da nas Tora uči da je Jichak Esava volio samo dok mu je igra bila u ustima, dok je Rivkina ljubav prema Jaakovu bila stalna. Za razliku od Jichakove ljubavi prema Esavu, koja je bila ovisna o onome što je Esav činio, Rivkina ljubav prema Jaakovu nije ovisila ni o čemu, budući da je to bila ljubav prema Jaakovu kakav jest (a ne onome što je činio), bila je bezuvjetna i stoga stalno prisutna.

društvu ljudi definirani onim što rade, međutim, prema židovskim vrijednostima, ljude se definira po tome tko su. Esav je predstavljao ne-židovske vrijednosti, definirao je sebe i očekivao da će ga drugi definirati prema onome što čini. Osnova divljenja i ljubavi drugih ljudi bilo je ono što je postigao u prošlosti. Kad bi prestao biti lovac, tada bi prestalo i divljenje ljudi prema njemu.

Stoga je Jichak 'volio' Esava u prošlom vremenu 'zbog igre koju je stavljao u usta', što je činio u prošlosti.

Ali Jaakov je zastupao židovske vrijednosti, bio je definiran onim što jest, a ne onim što je činio, i zato je Rivkina ljubav prema njemu bila stalna.

Doista, Jaakov je bio definiran onime tko jest. Jaakov je bio 'iš tam' (Berešit, 25,27). Raši definira 'tam' kao osobu koja nije vješta u obmanjivanju drugih. Jaakov, bio je 'iš tam', bio je majstor osobine biti tam. Bio je potpuno iskren, premda kad je bilo primjereno okoristiti se strategijom lukavstva kako bi postigao odgovarajući rezultat, on je bio u stanju i to učiniti (Rabbi Pliskin), što se najviše primijetilo u preuzimanju prvenačkog prava.

Ova temeljna poruka o tome kako definirati sebe jasno je izrečena u Pirkei Avot 4,1. Ben Zoma kaže da je mudar onaj koji uči od svih, snažan (gibor) je onaj koji pobijedi svoje sklonosti, bogat je onaj koji je zadovoljan onime što ima, a poštovan je onaj koji poštuje druge. Zašto nije mudar onaj s najvišim IQ-om? Zašto nije snažan onaj koji može podići 5000 tona? Zašto nije bogat onaj koji je zaradio milijarde novaca? Odgovor je da su naše vrijednosti, vrijednosti Tore, drugačije. Tora nas uči da ono što nas definira nije ono što radimo u usporedbi s onim što rade drugi (npr. ja sam zai■ sta snažan jer mogu podići 5000 tona, dok svi drugi na svijetu mogu podići samo 4000 tona). Ono što nas definira je tko smo. Ono što nas definira je kako koristimo osobine koje su nam date. Svatko od nas može biti mudar – ako shvati da stalno može učiti od svih koji nas okružuju. Svatko od nas može biti snažan – ako prevladava sklonosti koji nas dovode u iskušenje da griješimo. Prema Tori, naša jedinstvenost nije određena onime što radimo u usporedbi s drugima, već je određena načinom na koji kanaliziramo osobine koje nam je B-g dao. ■

Prema tome, kada opisuje Jichakovu ljubav prema Esavu, ona je napisana u prošlom vremenu i određuje razlog, dok je pri opisu Rivkine ljubavi prema Jaakovu ona napisana u sadašnjem vremenu i nije naveden nijedan razlog.

Dubner Magid ovaj koncept vodi još dalje. On piše da su u ne-židovskom

Strana 16

Divrej Tora

Rabbi Daniel Travis:

Prikrivena neistina "Anohi (to sam ja), Esav tvoj prvorođeni." (Berešit 27,19) Jaakov je simbol istine, kao što stih svjedoči: "Pokazat ćeš istinu Jaakovu."

Kako mu je B-g mogao zapovijediti da prevari oca Jichaka? Dok se na temelju onoga što vidimo Jaakovljeve riječi možda ne čine iskrenima, Raši objašnjava da je on rekao: "To sam ja; Esav je tvoj prvorođeni", čime nije rekao ništa neistinito, iako je Jichak ovo očito pogrešno protumačio. Jednom kada je kupio prava prvorođenog od Esava, Jaakov je imao pravo na blagoslove, i to nije bila obmana, jer je definicija obmane da osoba prevari nekoga kako bi stekla nešto što joj po pravu ne pripada. Kad je Jaakov ušao u očevu sobu, on je priopćio Jichaku: Dolazim umjesto tvog prvorođenca Esava. Upravo iz tog razloga, B-g je Jaakovu kasnije dao ime Jisrael, što potječe od hebrejske riječi jašar, koja znači "pravo, časno". Ovo novo ime ukazuje da, iako se može činiti da je Jaakov blagoslov stekao nepoštenim činom, to je zapravo bio čin istine i čestitosti.

Analizirajući ovu složenu epizodu iz židovske povijesti, ne možemo zanemariti sljedeće pitanje: budući da je Jaakov bio toliko ispravan, zašto ga je B-g stavio u situaciju u kojoj bi trebao

Godina 13 17Broj 6 Strana

kažnjen na način koji izgleda prijevaran, kako bi se njemu i drugima jasno pokazalo što ga stvarno motivira.

postupiti na način koji izgleda podmuklo? Iako nikada nismo u stanju potpuno razumjeti B-žje postupke, jedno je sasvim jasno: svaka je kazna odmjerena kao mjera za mjeru. Kako je Esav bio kažnjen mjerom za mjeru?

Esav je Jichaku postavljao halahička pitanja kako bi prevario oca da pomisli da su ta pitanja za njega važna. Iako je izvana postupao pravedno, iznutra nije bilo ni jote iskrenosti koja ga je motivirala. Stoga se njegovo ponašanje uspoređuje s ponašanjem svinje: baš kao što svinja pokazuje svoje razdijeljene papke, pokušavajući uvjeriti ljude da je košer iako nije (jer svinja ne preživa), tako se i Esav izvana pokazivao kao pravedan i istinoljubiv. Iz tog je razloga B-g želio da Esav bude

Gemara nam govori da je jednom neki čovjek pripremio zabavu i nehotice pozvao svog neprijatelja, Bar Kamcu, umjesto svog prijatelja, kojem je ime bilo Kamca. Kad je muškarac ugledao svog neprijatelja kako prisustvuje njegovoj zabavi, razbjesnio se i doslovno ga izbacio iz svečane dvorane. Bar Kamca je tražio način kako da se osveti onima koji su bili svjedoci njegove sramote. Otišao je do rimskog cara i izvijestio da Židovi planiraju pobunu. Careva reakcija je u konačnici dovela do uništenja Hrama.

Možemo se zapitati, zašto je Bar Kamca morao lagati rimskom caru?

Ako je želio oklevetati židovski narod, sigurno je mogao naći nešto istinito za reći, što bi također izazvalo carev napad na Jeruzalem. Laž Bar Kamce pokrenula je b-žju kaznu židovskom narodu zbog njihovog lažnog ponašanja. Židovi su se u to vrijeme jedni prema drugima ophodili lijepo, ali njihova su srca bila ispunjena mržnjom prema drugim Židovima. Budući da je korijen njihovog ponašanja bio u obmani, kazna im je stigla putem laži Bar Kamce. ■

Strana 17

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TJEDNI ZOHAR: TOLDOT

Paraša Toldot donosi priču o rođenju Jakova i Ezava i njihovoj međusobnoj borbi. U ovoj paraši, Ezav prodaje svoje prvorodstvo Jakovu za kašu od leće, a Jakov prevari svog oca, Izaka, primajući blagoslov namijenjen Ezavu. Rebeka i Jakov se udružuju u zavaravanju Izaka kako

bi ukrali Ezavov blagoslov. Na kraju paraše, Izak, znajući da će Jakov nastaviti ići njegovim putem, šalje ga u Padan Aram da pronađe ženu, i daje mu Abrahamov blagoslov da će on naslijediti zemlju: "I Izak pozo-

Ezava koji je unutra, tih tjelesnih

nema brašna, neće biti ni Tore", ako

ve Jakova, i blagoslovi ga ... i blagoslo-

poriva i želja, sve dok duša ne ste-

netko nema dovoljno za jesti, on ne

vio te B-g Svemogući i učinio te plod-

kne kontrolu nad tijelom, u vrijeme

može proučavati Toru. Ali tijelo bez

nim i umnožio te, da možeš biti zajed-

bar (dječak) ili bat (djevojka) micve.

duše ne može ostati na životu. Kuća

nica naroda, i dao ti blagoslov Abrahamov, tebi i tvome potomstvu s tobom, da možeš naslijediti zemlju u kojoj bo-

bez duše su samo zidovi i komadi

Zohar naučava da se ove odlomke

raviš kao pridošlica koju je B-g dao

ne treba čitati u

Abrahamu". (Postanak 28,1-4) Zohar naučava da se ove odlomke ne treba čitati u pojednostavljenom obliku,

pojednostavljenom obliku, jer oni zapravo sadrže

jer oni zapravo sadrže

veliku tajnu u duhovnom radu.

■

namještaja. Karijera bez duhovnosti izaziva stres, izgriza nas i uzrokuje

bijedu.

Kada uzmemo u obzir pitanje kako su se Rebeka i Jakov dovijali da prevare Izaka, shvaćamo da to za-

veliku tajnu o

pravo karakterizira svakodnevnu

djelovanju duhovnosti

igru "tko je prvorođenac" - tko je

Unutar svake osobe postoje dvije

glavni? tijelo ili duša? Ovo pitanje

sile - sila tijela i sila duše. Ezav

traži ratni plan. Da bismo uspjeli mi Ezav se iscrpljen vraća iz lova, jer

smislimo načine kako "prevariti".

Jakov

je jurio za svojim materijalističkim

Mi laskamo tijelu kako je to za nje-

predstavlja svijest duše, želju da se

potrebama, dok Jakov priprema jelo

govo dobro da uči Toru. Kada uv-

poveže s duhovnošću, smislom i

od leće: "A Jakov skuha kašu, a Ezav

jerimo tijelo da su duhovni ljudi

dobronamjernošću. U našem svije-

dođe iz polja, a bijaše umoran" (Posta-

zdraviji, da vjera jača uspjeh na

tu, prvorođenac je tijelo. Tijelo pret-

nak 25,29). Zohar objašnjava da riječ

svakom polju, mi utječemo na naš

hodi duši. Kabalistički komentar

"nazid" (kaša), od riječi "lehazid",

osjećaj za rasuđivanja da uloži vre-

kaže da "kora prethodi voću". Dok

znači misliti misli i kovati planove

mena i novaca u duhovni razvoj.

voće dozrijeva, njegova ga kora, po-

kako bi se tijelu oduzela njegova

Naši učenjaci uče da čak i ako uči-

put tijela unutar kojega duša sazrije-

nadmoć.

mo Toru iz potajne pobude za na-

predstavlja tjelesne brige - sebičnost,

ego,

materijalizam.

va, štiti. Zbog toga se veliki dio ob-

Mi smo robovi naših tjelesnih po-

razovanja djeteta koje se odvija u

treba i želja; brinemo se zbog stana-

njegovim ili njezinim formativnim

rine, računa, hrane, seksa, časti, itd

godinama sastoji u prevladavanju

Zapisano je u Izrekama otaca, "Dok

Strana 18

gradom, na kraju ćemo završiti učeći Toru zbog nje same. ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti Jedinstvo Kad je rabi Menahem Mendel iz Kocka još bio mladić, pozva ga jednog dana njegov učitelj, Simha Bunam iz Pšishe, da bi ga podučio kako prakticirati hitbodedut (osamljivanje u svrhu kontemplacije i molitve).

Učitelj mu reče: “Mendel, točno je da nema učinkovitije duhovne

prakse od hitbodeduta. U isto vrijeme, ma kako to zvučalo čudno, nema boljeg trenutka za osamljivanje do onog kad se nalaziš okružen ljudima...

Kad gledam na svijet očima svog srca, vidim posvuda pustoš i očaj. U tom svijetu raste jedno drvo, usamljena smreka. To drvo sam ja. Upravo ja sam u svojoj samoći.

Stvoritelj nema nikoga na svijetu do mene, a ja se

N aši nas mudraci uče da "sve što se dogodilo našim

nemam kome obratiti do li Njemu. Kad smo nas dvojica sami u toj pustinji, čini mi se kao da ja

patrijarsima predstavlja putokaz za njihovu djecu." U

gledam u Njega, a On mi istovremeno uzvraća

otkriću da su naše sadašnje borbe zapravo prastare, da

pogled. U tom se trenutku ostvari potpuno jedinstvo

one nisu ništa novo, krije se duboka utjeha. Mi se – ili

među nama.” ■

naši roditelji, bake i djedovi s njihovim roditeljima – stoljećima susrećemo sa sličnim izazovima i, ne samo da smo preživjeli, već smo i napredovali. Obrazac za konflikte koji se odigravaju danas možemo pronaći u Bibliji, u likovima Abrahama, Sare, Hagar, Išmaela,

M olitva i meditacija

Izaka, Esaua, Jakova i njihovih nasljednika. Pogledom u

Stvori svakodnevnu naviku

našu četiri tisuće godina dugačku povijest, možemo

osamljivanja i meditiranja.

pronaći neprocjenjive paralele s našim današnjim

Svakodnevno izrazi svoje najskrivenije

problemima i ključeve za zajedničku budućnost čovje-

misli i osjećaje pred Stvoriteljem.

čanstva.

R. Menachem Mendel Schneerson ■

Učini to na jeziku na kojem se najlakše izražavaš.

R. Nahman iz Breslova ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 13 19Broj 6 Strana

Strana 19

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život Važnost šalom bajisa

su nepoželjne osobine. Stav agresivne osobe je, Ja znam najbolje. Nitko mi neće govoriti što trebam raditi. Bolje ti je da me slušaš! Neću nikome dozvoliti da prijeđe preko toga. Svi poznajemo ljude sa takvim stavom i svi ih se pokušavamo kloniti. Nažalost, ako ste u braku s nekim takvim, ne možete ga se kloniti. Predlažem da pročitate knjigu Control Freak, Lesa Parrotta, ili moju knjigu Successful Relationships o tome kako i kada izvući najbolje iz nezavidne situacije.

Budući da sam spomenuo da su ljudi kojima nedostaje samopouzdanja skloniji da budu ne-asertivni te da imaju veće poteškoće sa donošenjem odluka, moram istaknuti da se temelji samopouzdanja polažu u djetinjstvu, a šalom bajis (sklad u domu) je glavni faktor u razvoju dječjeg samopouzdanja.

Ako dijete živi u kaotičnom okruženju, gdhe se roditelji svađaju i pokazuju sebičnost i nedostatak obzira, dijete može postati zbunjeno, emocionalno i ideološki.

Takva djeca često ostaju bez čvrstog osjećaja vlastitog "ja." Ona možda neće moći razviti jasan smisao za vrijednosti te će biti lišena čvrstog osjećaja identiteta. Kao rezultat toga, ona kroz cijeli svoj život mogu imati velikih poteškoća u donošenju jasnih odluka. Budući da nemaju adekvatno pouzdanje u sebe, ona mogu postati ovisna o onome što drugi kažu. Ona mogu ploviti kroz život nošena svakim vjetrom. Ona ne mogu biti sretna.

Roditelji možda ne mogu svojoj djeci dati sreću, ali mogu spriječiti da djeca budu nesretna tako što će čuvati šalom bajis. Donošenje djece na svijet je najvažnija odgovornost koju čovjek može preuzeti. Donijeti ih na svijet i onda ih osakatiti odgojem u domu u kojem nema šalom bajisa je grijeh ogromnih proporcija koji u takvim slučajevima može imati dugotrajne posljedice.

Problemi u šalom bajisu najčešće nastaju kada svaki od supružnika želi svoj vlastiti put te odbija popustiti. Roditelji bi se trebali pitati, Imam li pravo inzistirati na onome što ja želim ako će to povrijediti moje dijete? Ako roditelji ne mogu sami doći

Strana 20

do razumnog sporazuma, trebali bi potražiti kompetentnu pomoć kako bi izbjegli toksične prepirke.

Problemima šalom bajisa treba se pozabaviti već u ranoj fazi braka, i treba biti stalno na oprezu kako bi ga se održalo.

Neodlučnost može biti muka. Dati djetetu sretan dom sa istinskim šalom bajisom, kao što je opisano u nastavku, može djetetu pomoći da bude asertivnije te da se osjeća sposobnim za donošenje odluka.

Istinski šalom bajis opisan je u člancima tenaima (ženidbenog ugovora) u kojem se potvrđuje da će oba supružnika upravljati kućanstvom jednako. Asertivnost puna poštovanja trebala bi biti postavljena na samom početku braka.

Svaki supružnik ima pravo da se njegovo ili njezino mišljenje čuje.

Nijedan od supružnika ne bi trebao osjećati da mora uvjeriti ili pritisnuti drugoga da se složi sa njegovim/ njezinim mišljenjem. Oni zajedno trebaju raspraviti o problemu i doći do odluke. Kontrola nije šalom bajis.

Zapamtite, asertivnost nije agresivnost. I ne-asertivnost i agresivnost

Ne-asertivna osoba ima stav, Ja sam bespomoćna žrtva okolnosti.■Nitko me ne voli. Ja sam promašaj. Drugi ljudi kontroliraju moju sudbinu. Svijet me loše tretira. Taj stav dovodi do odustajanja. Ništa se nikada ne može promijeniti na bolje.

Ta osoba je možda u djetinjstvu doživjela poraz i razvila sliku o sebi kao o bespomoćnoj i ranjivoj osobi, i ne može otarasiti tog gledišta. Problem je što ta perspektiva može uzrokovati da se čovjek ponaša na način koji će osnažiti te osjećaje, stvarajući time proročanxstvo koje ispunjava samo sebe. Čovjek se može promijeniti, ali za to treba truda i hrabrosti. Poznati terapeut je rekao, "Čak i ako sada jesi ono što su tvoji roditelji učinili od tebe, ukoliko ostaneš takav, to je tvoja greška." Ako ste imali teško djetinjstvo, trebali biste poduzeti svjestan napor da se izvučete iz svog stanja žrtve. Ako smatrate da su vas roditelji omalovažavali, ne morate razviti gorčinu prema njima.

Većina roditelja voli svoju djecu, ali neki roditelji jednostavno nemaju najbolje vještine roditeljstva. Vaši roditelji nekoć su bili djeca i njihov stav oblikovan je kroz način na koji su oni sami bili odgajani te kroz Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

okolnosti koje su sami iskusili. Trebali biste ih voljeti i, naravno, Tora zahtijeva da ih cijenite i poštujete.

Ako su se navikli na vašu ne-asertivnost, prijatelji i obitelj možda neće biti sretni s vašom promjenom u asertivnu osobu pa će možda agresivno reagirati na to. To je rizik koji morate uzeti u obzir. Čovjek može reći, "Ne želim uzburkavati vodu. Radije ću živjeti u miru." To je vaša odluka i vi imate potpuno pravo učiniti tako. U tom slučaju, čitanje o asertivnosti bez djelovanja na temelju onog što ste pročitali samo je željno razmišljanje. Međutim, ako želite promjenu i ako možete prihvatiti rizik koji je u to uključen, čitajte dalje i pronaći ćete neke sugestije koje će vam biti od pomoći. Njihova primjena bit će vaš prvi korak na putu prema efektivnijem življenju.

Pronaći sebe Nije potrebno govoriti o tome da se, ako imate negativne osjećaje inferiornosti, neadekvatnosti, odbačenosti i bezvrijednosti, morate otrgnuti iz te kolotečine kako biste mogli postati asertivni. Ako to pojednostavimo, ukoliko imate takve negativne osjećaje, vi nemate svoje "ja" koje biste mogli izraziti. U osnovi, vi činite od sebe ono što

Učinkovit život

mislite da drugi ljudi žele da budete. Ako se ponašate poput otirača, od drugih možete očekivati da će svoje noge brisati o vas.

Vaš prvi posao je da postanete "ja." To znači da ako imate negativne osjećaje prema sebi, trebali biste pronaći pomoć kako biste ih nadišli i osjećali se pozitivno u odnosu na sebe. Kao što sam istaknuo, asertivnost znači "Ja imam pravo na svoje mišljenje i ja ga imam pravo izraziti." Naravno, čovjek mora biti spreman priznati pogrešku i biti otvoren za konstruktivnu kritiku. Ironično, čovjek sa niskim samopoštovanjem često odbija kritike.

Kada je Korah optužio Mojsija za ga'ava (aroganciju, oholost) i time htio preuzeti ulogu vođe, Tora kaže da je Mojsije "pao ničice" u tefili (molitvi) (Brojevi 16,4), te da je ukorio Koraha. Jedan od komentara kaže da je Mojsijeva prva reakcija bila da je pomislio, "Možda je to poruka min ha'šamajim (s neba).

Možda ja imam ga'ava." Pa je pao ničice kako bi podrobno istražio svoju dušu i tek kad je zaključio da je bez vlastitih interesa, ukorio je Koraha. Ako je Mojsije bio spreman čuti kritiku, i mi bismo itekako trebali biti spremni na to. "Ja imam pravo na svoje mišljenje" ne znači,

"Moje mišljenje je ispravno." Trebali bismo slušati mišljenja drugih i pažljivo ih odmjeravati; možemo se čak konzultirati i sa mentorom koji nas može savjetovati kako da bez ljutnje prihvatimo kritiku.

Na kraju, čovjek bira ono što je za njega najugodnije. Neobično, ali stanje žrtve može biti ugodno na način: "Jadan ja." Neki ljudi izgleda uživaju u žaljenju sebe. Nadalje, ako se oni osjećaju kao da su žrtve, oni će osjećati da su oslobođeni svake odgovornosti da učine išta vezano uz svoj karakter. Ponavljam, vi imate pravo da ne učinite ništa kako biste ispravili svoje nisko samopoštovanje, ali budite svjesni onoga što činite. Ne morate biti žrtva ako ne izaberete to biti. Izvažite pozitivne i negativne strane, konzultirajte se sa svojim rabinom ili zdravstvenim stručnjakom i zatim odlučite.

Ako niste bili asertivna osoba, ne očekujte da ćete se promijeniti u jednome danu. Za mijenjanje navike potrebno je vremena (i truda i strpljenja), ali vi se možete promijeniti, polako i postupno. Zapamtite, drugi ljudi imaju svoja prava, a vi imate vaša. Drugi ljudi imaju pravo na svoje mišljenje, a vi imate pravo na svoje.

Budući da neopravdani osjećaji neadekvatnosti i inferiornosti leže u korijenu ne-asertivnosti, vi morate poraditi na unapređenju svog samopoštovanja. Zapamtite, većina razloga zbog kojih ljudi imaju nisko samopoštovanje jest to što imaju krivi koncept o sebi, kojega treba izmijeniti. Ako marljivo radite na razini svog pouzdanja, možete postići ispravnu svijesti o vlastitoj ličnosti i podići razinu svog samopoštovanja. ■ Prevela Anja Grabar

Godina 13 21Broj 6 Strana

Strana 21

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu musarsko učenje kako transformirati svoj život jela osobe koja govori. Pažljivi slu-

Pažljivo slušanje

šatelj obraća pažnju i sve to shvaća.

Šmiat haOzen

O uhu koje sluša učimo iz priče

Silan i žestok vjetar drobio je brda i lomio stijene pred G-spodom, ali G-spod nije bio u vjetru. Nakon vjetra nastao je potres, ali G-spod nije bio u potresu. Nakon potresa došla je vatra, ali G-spod nije bio u vatri. A nakon vatre začuo se blagi šapat. Kad je Elija to čuo, navukao je plašt preko lica, izašao i stao na ulazu u pećinu.

koju je ispričao Rabbi Yosef Dov

- 1. Kraljevima 19,11-13

vo zdravlje nije problem. Samo vino

Soloveitchik (1820—1892). Neki je čovjek prišao rabinu kako bi ga upitao je li dopušteno ispuniti obvezu

da se popije četiri čaše na obredu Seder Pesaha s mlijekom umjesto kako je uobičajeno s vinom. Rabin je upitao muškarca da li razmišlja da napravi tu zamjenu zato što je bolestan. Ne, rekao mu je čovjek, njego■

košta više nego što si on može priRABBI

YISRAEL

SALANTER

(1810—1883) je sredinom devetnaestog stoljeća pokrenuo musarski pokret u Litvi. Nakon petnaest godina vođenja pokreta, preselio se u Memel, u tadašnjoj Prusiji. Ironično je što imamo sreću da se preselio tako daleko od svojih učenika, jer im je pisao pisma koja su sačuvana i koja nam daju gotovo jedini zapis o njegovim mislima o duhovnom samousavršavanju.

U svom prvom pismu on kori svoje učenike jer nisu realizirali njegov plan da zajednicu upoznaju s izučavanjem musara. Piše im:

su riječi ušle na jedno uho, a izašle na drugo."

Ovo nije neka nepoznata kritika.

Tako često se govore riječi koje nitko ne čuje, ili ih se ne čuje dovoljno duboko ili ih se ne čuje u potpunosti. Sljedeća osobina koju treba razviti onaj koji želi steći Toru je "uho koje sluša", šmiat ha'ozen na hebrejskom. Riječ šmiat potječe od korijena šma, čuti ili slušati. Ozen je hebrejska riječ za uho. Stoga, ova osobina je, doslovno, "uho koje sluša" ili, mogli bismo reći, pažljivo slušanje.

Sluh je fiziološki i nehotičan čin;

slušanje je nešto sasvim drugo.

uštiti.

Rabbi je tada čovjeku dao dvadeset i pet rubalja. Kad je muškarac otišao, rabinova je supruga upitala

zašto je čovjeku dao toliko novaca kad bi dvije ili tri rublje bile dovoljne da kupi vina. Rabbi je rekao, "Ako je taj čovjek razmišljao da pije mlijeko za Seder, on ne samo da nije imao dovoljno novca za vino, on nije imao dovoljno novca niti za meso ili druge potrepštine za Seder."

Kako je glasilo pitanje? Može li se umjesto vina za obred koristiti mlijeko? Je li to čuo R. Yosef Dov? Ne – zbog toga što je stvarno slušao on je

mogao čuti mnogo više.

"Moja primarna težnja koju želim

Slušati znači pobuditi um tako da u

[da vi ostvarite] je ono što sam vam

svijesti registrira ono što zvučni va-

Slušanje ima vrlo posebno mjesto

dosljedno iznosio. [Očekivao sam

lovi prenose kroz uho. To znači ko-

u židovskoj praksi. Osnovna izjava i

da ćete] prikloniti svoje srce tome

pati kako biste otpakirali značenje

iskaz vjere u jednoga B-ga - Šema - u

(tj. mojim uputama) i duboko ih

unutar tih zvukova. Da biste bili

liturgiji se kazuje ujutro i navečer:

promišljati. Doista, jesam li prozbo-

pažljivi slušatelj morate posjedovati

"Čuj, Izraelu, G-spod je naš B-g,

rio koju riječi? Gotovo izgleda kao

to i još više od toga. Vrlo često se

G-spod je Jedan." Židovska praksa

da onog trenutka kada moje riječi

poruka ne nalazi samo u značenju

zahtijeva stvarnu koncentraciju pri

uđu u vaše uši - već sljedećeg trenu-

riječi, već i u osjećajima ili tonu ko-

izgovaranju Šema, pa ljudi obično

tka – one prestanu postojati. Moje

jim su izrečene ili pak u govoru ti-

zatvaraju oči ili ih pokrivaju rukom

Strana 22

Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Alan Morinis:

Srce smješteno u umu

dok izgovaraju ovaj redak kako bi

više poleta, on nije razumio što sam

otklonili mogućnost da im nešto

govorio i nikada ni neće razumjeti!"

odvuče pažnju, i da si omoguće

Time je mislio reći da bi se stvarno

duboku koncentraciju.

shvatilo njegovu poruku, ne smije je se samo čuti već i duboko o njoj

Zašto je naglasak na koncentraciji?

promišljati. Ako njegove riječi za

Jer je posve moguće (a možda se to i

rezultat imaju brz izljev emocional-

prečesto događa) izgovoriti ovaj re-

ne energije, poruka izlaganja će za

dak molitve na potpuno mehanički i

učenika biti zauvijek izgubljena. On

površan način. A to znači promašiti

vjerojatno nikada neće razmišljati o

svrhu. Potrebna je snažna unutarnja

toj poruci, jer misli da se željeni re-

usklađenost da bi se ovu usmenu izjavu pretvorilo u svjesnu i valjanu proklamaciju. "Slušanje" na koje sam pozvan da ga vršim je iskreno unutarnje priznanje da u čitavom svemiru postoji samo jedan b-žanski

zultat već dogodio, pa će propustiti govini. Želimo postati svjesni fakto-

onu suštinsku poruku koja je oso-

ra koji su uzrok da imamo arel ozen

bno relevantna za njegovu situaciju.

(neobrezane uši) - "Gle, uši su im neobrezane; oni ne mogu slušati."

izvor i sila. Kad uvedem svoju svi-

Možda je to jednostavno nedosta-

jest u tu izjavu, tada doživim točnu

tak koncentracije - učitelj je ovdje,

procjenu istine o mom mjestu u svi-

ali gdje ste vi? Možda ste svojim

jetu. Moje unutarnje biće je prožeto

umom negdje drugdje.

prihvaćanjem "nebeskog jarma", kao posljedica riječi koje sam upravo izrekao i duboko čuo.

Jedino pažljivim slušanjem hvatamo sve ono što nam drugi odašilju, bili to biseri mudrosti, ukor ili samo neki dobar podatak. Svi bismo se lako složili oko toga da je to važno, no ovo nije lako učiniti. Uši same ne garantiraju da čovjek sluša, a može trebati i truda da se postane pažljivim slušateljem.

Prvi korak prema razvoju ove oso-

bine je osvještavanje onoga što vas može spriječiti da ne obratite pažnju na ono što čujete od svojih učitelja, onih koji predaju u učionici ili onih s kojima se susrećete na ulici i u tr-

Manjak poniznosti vam može za-

Istinski slušati ne znači da vam samo informacija prolaze kroz uši do mozga; to znači čuti čitavu poruku.

PRAKTIČNI POSTUPAK

čepiti uši. Dobro je poznato (i poka-

Svatko vas može nečemu podučiti.

zat ću to u 35. poglavlju) da je nad-

To može biti vaš učitelj ili možda

menost velika prepreka u slušanju

vozač poštanskog kombija ili kono-

onoga što drugi imaju za reći.

barica u kafiću. Svatko koga sretne-

Moglo bi to biti nedovoljno razmišljanja. Da bismo zaista shvatili pouku, o poruci moramo razmišljati u svjetlu našeg osobnog života.

Kao primjer potrebe za razmatranjem, a ne samo postupanjem prema onome što smo čuli, Rav Yechezkiel Levenstein (1895—1974.), ugledni musarski starješina Ponevezh ješive, jednom je napomenuo: "Ako odmah nakon slušanja mog musarskog izlaganja netko moli s

te je sveta duša, nešama, prožeta elementima vlastite mudrosti. Ako slušaš. Ako prigneš uho. Šmiat ha'ozen se obično prevodi kao pažljivi slušatelj. Biti "pažljiv" znači biti pozoran, ali i biti "pun brižnosti". Vaša praksa danas je da naglašenije slušate što vam drugi govore.

Slijedite primjer Rabbi Yosefa Dova Soloveitchika i zapitajte se, što to on ili ona zapravo govore?

Bilo da ste u okruženju u kojem se formalno uči ili da ste pažljivi u odnosu na sve koje susrećete na putu, prignite svoje uho s dubinom i pažnjom da čujete dublje poruke onoga što ljudi izražavaju. Što više to radite, to bolji ćete biti u tome. ■

Godina 13 23Broj 6 Strana

Strana 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Kislev - Strijelac (Kešet)

vila nakon Velikog potopa koji se dogodio mjesec prije – u mjesecu

Za mjesec kislev svi znaju i vole

hešvanu. Pitanje je zašto se duga

ga, uglavnom, zbog praznika Hanu-

pojavljuje baš u kislevu?

ke koji simbolizira bit mjeseca i našu sposobnost da činimo čuda, da

Kao što znamo, godina je podije-

dovedemo svjetlo na "tamna" mjesta

ljena na četiri godišnja doba, a svako godišnje doba predstavlja po je-

i da iskoračimo iz potpune tame u

dan element. Jesen, kombinacija

snažno svjetlo. Koje su to sile koje

tišreja (vage), hešvana (škorpion) i

kontroliraju ovaj mjesec i koje nam

kisleva (strijelca), pripada elementu

omogućuju da svjetlom zamijenimo

zraka. Element zraka predstavlja

tamu?

stanje ravnoteže, razmišljanja i logike: kabalističkim jezikom, "središ■ nju" kolonu. Strijelci vole puno mi-

Snage koje utječu na kislev znak Strijelca

sliti, filozofirati i izlagati se novim

Kao što je navedeno u prethodnim

idejama. Strijelac je poznat kao va-

člancima, Sefer Jecira (Knjiga stvara-

treni znak, međutim, element zraka

nja) – koja se pripisuje praocu Abra-

(element jeseni) snažno utječe na

hamu - kaže nam da su 22 slova

njega. Kako je Strijelac treći jesenji

hebrejskog alefbeta elementi od kojih je sačinjen svemir. Ta slova pred-

mjesec, i treće godišnje doba, moć Slovo gimel - ‫ג‬

središnje kolone (primanje u svrhu

stavljaju duhovne frekvencije koje

Slovo gimel predstavlja snagu koja

davanja) je vrlo snažna. Zohar nas

su stvorile naš svemir. Sefer Jecira

vlada planetom Jupiterom. Gimel

također uči da duga simbolizira

nas uči da su te 22 frekvencije, koje

simbolizira obilje, blagostanje svake

moć središnje kolone, kolone ravno-

su predstavljene u 22 hebrejska

vrste i uspjeh. Ono predstavlja moć

teže. Raznolikost duginih boja sim-

slova, alati koji su upotrijebljeni za

i snagu Strijelca, jer je to slovo izobi-

bolizira prisutnost svih triju snaga –

prenošenje duhovnog obilja.

lja. O toj osobini učimo iz strukture

desne kolone, lijeve kolone i sredi-

slova: gimel se sastoji od slova vav )‫)ע‬

šnje kolone. Duga se pojavljuje, ka-

i slova jod )‫ )מ‬koje je svojim donjim

ko kaže Zohar, kada ljudska bića

dijelom povezano s njime. Slovo vav

uništavaju svoj okoliš. Njezino poja-

simbolizira duhovni kanal koji nas

vljivanje simbolizira savez, obeća-

Prema kabali i Sefer Jecira svakim mjesecom vladaju dva hebrejska

slova. Jedno slovo upravlja planetom koja vlada znakom. Drugo

povezuje s višim svjetovima iz kojih

nje, između B-ga i čovječanstva, i

slovo upravlja astrološkim znakom

tada obilje utječe u naš svijet. Slovo

B-žje ubrizgavanje energije ravno-

mjeseca. Planet kisleva je Jupiter i

jod predstavlja ovo obilje koja se

teže u svemir kojim omogućuje nje-

njime

dijeli s onima kojima je potrebno.

govo postojanje.

upravlja

slovo

‫( ג‬gimel).

Njegov je astrološki znak strijelac, kojim upravlja slovo ‫( ס‬sameh).

Pa koje je značenje ovih slova?

Strana 24

Važno je napomenuti da je ime

Također, brojčana vrijednost slova

hebrejskog znaka zodijaka u kislevu

gimel je tri - za tri kolone - desna,

kešet (duga), a ne kašat (strijelac), u

lijeva i središnja - i uči nas o duhov-

znak sjećanja na dugu koja se poja-

noj snazi ravnoteže koju Strijelac

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice) ima, svojem

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Zohar:

Mjesec Kislev

zahvaljujući unutarnjim

uvjerenju da će sve izaći na dobro. Zato su Strijelci poznati kao dobri ljudi koji vjeruju u dobro. To su ljudi mira, pravde i poniznosti. Oni su

također

vrlo

krea-

tivni, aktivni, vrlo živi i zauvijek mladi.

Sve to zahvaljujući kombinaciji elemenata zraka i vatre.

Slovo sameh - ‫ס‬ Kao što je već spomenuto, Strijelac je također pod kontrolom slova sameh koje dolazi nakon slova nun )‫)נ‬

koje simbolizira propast. Sameh ima ulogu da bude podrška, pomoćnik onome koji pada – )‫נעפלמם‬

‫ )סע‬da

zagrli i razveseli svakoga tko je pao.

Kao ljudska bića mi ponekad pogriješimo, povrijedimo druge ili povrijedimo sami sebe. Kako bismo se nosili s takvim događajima, i kako bismo razumjeli da iako smo pali, stvari nisu toliko loše; sile unutar slova sameh su tu da nam pomognu oporaviti se. Međutim, problem je u

trebne granice. Strijelcima njihova

ri NE IDU kako treba mi pokušava-

dobrota otežava da zapodjenu bor-

mo raditi na tome da ih promijeni-

bu čak i onda kada je to nužno po-

mo). Nije slučajno da se Hanuka

trebno.

slavi u mjesecu kislevu. U vrijeme

Kombinacija zraka i vatre u Strijelcu čini da oni stalno traže izazove i da su stalno u pokretu. Oni vole biti vrlo kreativni i ne toleriraju rutinu.

Njihova sklonost da se oslanjaju na to da ih prati sreća onima oko njih izgleda kao neodgovornost. Kako su oni općenito vrlo dobri i moralni ljudi, kad učine nešto neumjesno u njima se javlja snažan osjećaj krivice, što može dovesti do bolesti crijeva i jetre.

Drugog hrama vladalo je razdoblje

blagostanja, iako su Grci počeli zauzimati naše posjede. Svaki put rekli bismo sami sebi da stvari nisu toliko loše i da je sve u redu, sve dok nismo shvatili da više ne možemo opstati i da se moramo boriti. To je čudo Hanuke. Čudo se na hebrejskom kaže nes, ali se također može pročitati i kao nas (bježati, pobjeći) što je pravo značenje čuda - naša sposobnost da izbjegnemo svojoj

prirodi i kažemo "bilo je dosta". To

tome što utjeha koju ovo slovo pru-

Dolaskom mjeseca kisleva mi svi

ža može stvoriti ovisnost. Ako smo

je sila da donesemo odluku za dje-

postajemo Strijelci i sve nam izgleda

pali na mjesto koje nije toliko loše,

lovanje, inače se svo dobro što ga

odlično. Međutim, moramo biti op-

zašto bismo pokušavali izaći iz nje-

imamo neće moći zadržati. Zato je

rezni i paziti da nas taj osjećaj ne

ga? To je također jedna od osobina

kislev za nas sjajna prilika da počne-

uljuljka u san (jer tek onda kad stva-

mo vjerovati u dobro i da će sve biti

Strijelca. Iako ih prati sreća, oni se mogu naći zarobljenima u situacijama iz kojih ne znaju izići. Oni ne znaju kako da kažu da situacija nije za njih dobra i kako da postave poGodina 13 25Broj 6 Strana

u redu. Mi se nalazimo ovdje zato da bismo se iznova stvarali, izgrađivali i napravili čuda! ■ Prevela Tamar Buchwald Strana 25

FACEBOOK

"Hitler bi danas verovatno imao svoje antisemitske reklame na Facebooku" B92 22.11.2019.

Adolf Hitler bi verovatno mogao da objavljuje svoje antisemitske reklame na Facebooku da je ta društvena mreža postojala 1930-ih godina, izjavio je komičar Saša Baron Koen kritikujući Facebook.

"Facebook će objaviti sve 'političke' reklame koje hoćete, čak i ako sadrže laži", rekao je Koen u Njujorku na konferenciji Udruženja za borbu protiv antisemitizma (Anti-Defamation League - ADL).

"Polazeći od takve, uvrnute logike, da je Facebook postojao 1930-ih godina, pustio bi Hitlera da postavlja reklame od 30 sekundi o 'rešavanju jevrej-

skog pitanja'", rekao je britanski glumac jevrejskog porekla, poznat po oštrom jeziku.

Koen je pozvao Facebook da proverava sadržaj reklama pre objavljivanja, a "ako su to reklame sa pogrešnim informacijama, vratite novac i to ne objavljujte".

Facebook je u septembru naveo da neće više filtrirati političke reklame, smatrajući da je za korisnike interesantno da to vide, ali je istovremeno pooštrio pravila transparentnosti tako da oglašivači moraju jasno da se identifikuju.

Saša Baron Koen je poznat po komičnom filmu "Borat" u kojem glumi novinara iz Kazahstana. Taj film mu je 2006.

godine doneo "Zlatni globus" Udruženja stranih dopisnika u

Holivudu. ■

IZLOŽBA

Nikad izlagana djela Pabla Picassa u Muzeju Mimara Glas Istre, 22.11.2019.

Zagrebački Muzej Mimara izložit će 2. prosinca, iz privatne kolekcije anonimnog kolekcionara, dva dosad nikad izlagana djela Pabla Picassa koja se najavljuju kao kubistička remek-djela velikog umjetnika - kolaž "Mandolina i gitara" iz 1913. te ulje na platnu "Žena s gitarom" iz 1910.

Izložba će biti otvorena do 29. prosinca a, kako se napominje, sam njezin naziv, "Otkrivajući remek djela", govori o iznimnoj priči koja je prethodila izlaganju u Kolekcionarskoj sobi Muzeja Mimara.

Ona je i "kulminacija dvadesetogodišnjeg neobičnog puta vlasnika u dokazivanju autentičnosti, u borbi s birokracijom, različitim interesnim skupinama te domaćim i stranim institucijama".

Na dokazivanju autentičnosti radili su stručnjaci iz Amerike, Austrije i Hrvatske. "Tim znanstvenika, povjesničara umjetnosti, umjetnika i nezavisnih istraživača, marljivo je radio na preciznom prikupljanju znanstvenih, povijesnih i drugih dokaza kako bi ova djela danas

Page 26 Strana 26

mogla biti dostojno i ponosno prezentirana hrvatskoj i svjetskoj javnosti", ističe se u najavi.

Lada Ratković Bukovčan, ravnateljica Muzeja Mimara, koji je domaćin izložbe, rekla je Hini kako su u projekt ušli tek nakon što su dobili sve potrebne podatke. "Prije nego što smo prihvatili da se izložba ovdje postavi, tražili smo potvrde o vlasništvu, rezultate grafoloških analiza, te stručnjaka koji su analizirali pigmente i materijal", napomenula je.

Oni će, u organizaciji zastupnika vlasnika, koji organizira i izložbu u "Mimari", 26. studenog na zatvorenom događaju u Smaragdnoj dvorani Hotela Esplanade, govoriti o tom svom radu, a tada će se Picassova djela prvi put predstaviti javnosti.

Stogodišnje putovanje slika od Pariza do Zagreba Kako u svojim memoarima piše Vladimir Marković, sin prvih vlasnika iz obitelji od koje je sadašnji vlasnik dobio djela, sve je počelo 1910. kada je mladi Istvan Szabo, Židov mađarskog porijekla, rodom iz vojvođanskog Sombora, otišao

na studij medicine u Pariz, gdje se oduševio kubizmom Picassa i Braquea.

Početkom 1913. na Montmartru je kupio prvu sliku od mladog Picassa, "Žena s gitarom ili Djevojka s gitarom", ulje na platnu analitičkog kubizma, dimenzija 68 x 56 centimetara, potpisanu s "Picasso 10" .

Nakon nekog vremena zamolio ga je da mu naslika i drugu sliku sintetičkog stila kojeg je usavršio i tako nastaje kolaž "Gitara i mandolina", mrtva priroda na platnu, istih dimenzija kao i prva. Nju Picasso nije potpisao nego je na poleđini rukom napisao grafitnom olovkom datum "15 juin 13".

Szabo je diplomirao medicinu početkom Prvog svjetskog rata, no zbog rata je, kao strani državljanin Francuskoj neprijateljske Austro-Ugarske Monarhije, morao otići iz te zemlje u Švicarsku. Dio slika uspio je prenijeti sa sobom, a među njima su bile i ove dvije.

Pred kraj rata krenuo je prema Vojvodini pomoći roditeljima, no došao je samo do Zemuna, gdje je upoznao bogatu obitelj Vladimira Markovića koja ga je primila u kuću i spasila mu ži-

Divrej Tora

vot.

Darovao im je slike u znak zahvalnosti, no oni su mu ipak dali novčanu nagradu kako bi mu pomogli da počne raditi kao liječnik. Obitelj je slike izložila u svojoj kući u Zemunu, no nakon izrugivanja njihovih prijatelja da su to dječje igrarije, spremili su ih u drveni sanduk na tavan gdje su ostale skoro 60 godina.

Obitelj Marković imala je kuće u Prijedoru, Banjoj Luci i Zemunu, prve dvije oduzete im nacionalizacijom nakon Drugog svjetskog rata, a treću je trebalo srušiti zbog izgradnje nebodera. Roditelji su sinu Vladimiru neobavezno spomenuli slike s tavana, pa ih je on otišao pogledati prije rušenja i tek tada shvatio što ima u vlasništvu.

Kako se napominje u tekstu o slikama, Marković je 1991. izgubio i svoj stan u Zemunu, u stan mu je provalio odbjegli policijski inspektor iz Zagreba te uz pomoć Vojislava Šešelja kao Hrvatu oduzeo stan i svu imovinu, pa odlazi živjeti kao podstanar u Kopar u Sloveniji.

Sadašnji vlasnik naslijedio ih je prije dvadeset godina. ■

Godina 13

Broj 6