1-02 - Divrej Tora - Noah 5781

Divrej Tora Godina 14 Broj 2

Zagreb, šabat 24. listopada 2020. - 6. hešvana 5781.

http://twitter.com/DivrejTora B’’H

Šabat Noah Jeruzalem 17:22

18:34

Zagreb

17:38

18:37

Rijeka

17:45

18:43

Split

17:39

18:38

Dubrovnik 17:34

18:33

Vinkovci 17:27

18:26

Sarajevo 17:31

18:30

Doboj

17:31

18:30

B. Luka

17:34

18:33

Beograd 17:22

18:23

Novi Sad 17:23

18:25

Subotica 17:23

18:25

Zrenjanin 17:21

18:23

Niš

17:18

18:18

Beč

17:32

18:31

Frankfurt 17:59

18:58

Edison, NJ 17:46

18:54

Dnevni Zmanim za Grad Zagreb utorak, 27.10.2020.

Alot Hašahar

5:00

Najranije Talit

5:34

Nec Hahama

6:29

Najkasnije Š’ma

9:05

Zman Tefila

9:56

Hacot

11:40

Minha Ketana

14:41

Plag Haminha

15:45

Šekia

16:50

Cet Ha-kohavim

17:32



Broj 2 divrejtora@gmail.com

Paraša Noah

(Berešit 6,9-11,32 ) B-g daje nalog Noahu, jedinom pravednom čovjeku u svijetu ogrezlom u nasilju i pokvarenosti, da sagradi veliku drvenu tevu (arku), premazanu iznutra i izvana smolom. Veliki potop, kaže B-g, izbrisat će sav život s lica zemlje; ali arka će plutati na vodi, štiteći Noaha i njegovu obitelj, i po dva primjerka (muško i žensko) od svake životinjske vrste.

Kiša pada 40 dana i noći, a vode se pjene daljnjih 150 dana, prije nego li počnu opadati. Arka se zaustavlja na planini Ararat, te Noah s prozora šalje gavrana, a zatim nekoliko golubica, "da vidi da li su se vode povukle s površine zemlje." Kada se zemlja u potpunosti osušila – točno jednu solarnu godinu (365 dana) od početka Potopa – B-g zapovijeda Noahu da izađe iz teve i ponovo naseli zemlju.

Noah podiže žrtvenik i prinosi žrtve B-gu. B-g se zaklinje da više nikada neće uništiti čitavo čovječanstvo zbog njihovih

djela i postavlja dugu kao svjedočanstvo svog novog zavjeta s čovjekom. B-g također daje Noahu zapovijedi u vezi svetosti života: za ubojstvo slijedi smrtna kazna, a iako je čovjeku dozvoljeno jesti meso životinja, zabranjeno mu je jesti meso ili krv uzete od žive životinje.

Noah posadi vinograd i opije se onime što je proizveo. Dva Noahova sina, Šem i Jafet, dobivaju blagoslov jer su pokrili golotinju svog oca, dok treći sin, Ham, biva proklet zbog toga što je iskoristio njegovo poniženje.

Potomci Noaha ostaju jedan narod, s jedinstvenim jezikom i kulturom, tijekom deset generacija. Tada oni izazovu Stvoritelja izgradnjom velike kule koja bi simbolizirala njihovu vlastitu nepobjedivosti; B-g im zbrka jezik tako da "jedan nije mogao razumjeti jezik drugoga," natjeravši ih tako da se ostave svog projekta i rašire se licem zemlje, podijelivši se u sedamdeset naroda. ■

D i v re j T o r a , B’ ’ H , p ri p r em a i u r e đ uj e : V a t ro s l a v I va n u ša : ‫ב״ה״ד״ ״ ״ב״ה״מ״ ״ ״ע״ה״ד״ ״ ״ ״מ״ ״״״ע״ ״ע״ה״ ״‬



OU Israel's Torah Tidbits

Alija po Alija Paraša Noah

Kohen - prva alija – 14 p’sukim – 6,9–22 Sedra Berešit počinje glasovitim izvještajem o stvaranju i "padu": istjerivanjem Adama i Have iz Gan Edena, Kajinom i Hevelom, nabrajanjem stalne degeneracije narednih naraštaja sve dok B-g nije "požalio" što je stvorio svijet i do Njegove odluke da ga uništi. Jedina svjetla točka tog sveopćeg pada nalazi se na kraju ove sedre: "Ali Noah je našao milost u B-žjim očima." Sedra Noah nastavlja ovaj niz i kaže nam da je Noah bio potpuno pravedna osoba "u svoje vrijeme". Raši predstavlja različita mišljenja o tome da li je "u svoje vrijeme" nešto pohvalno ili pogrdno. Je li Noah bio velik u svojoj vrlo iskvarenoj generaciji ili je bio velik u usporedbi s generacijom u kojoj je živio. Iako Raši ne daje prednost jednoj od te dvije mogućnosti, očito je da Noah nije bio onako velik kao što je to bio Avraham Avinu. Pogled na peto poglavlje Pirkei Avot otkrit će značajnu razliku između Noaha i Avrahama.

Deset generacija između Adama i Noaha i između Noaha i Avrahama, uče nas o dugotrajnom B-žjem strpljenju. Pa ipak, kad je prvih deset generacija došlo do svog kraja, počeo je potop. A kad je drugih deset generacija došlo do kraja, Mišna nam kazuje da je Avrahamovom zaslugom svijet nastavio postojati.

Noahova zasluga bila je dovoljna samo da se spasi njegova obitelj.

Noaha je B-g obavijestio o namjeri da uništi svijet i zapovjedio mu da izgradi arku, dovede u nju po dvoje od svake vrste životinja i dovoljno hrane za obitelj i životinje. Komentari ističu da je Noah dobio dovoljno vremena da pokuša utjecati na svoju generaciju da se popravi. On ili nije uspio u tome ili nije ni pokušavao previše. Učinio je to upravo onako kako mu je rečeno (i ništa više od toga?). Razmislite o tome ...

Strana 2

B-g je mogao uništiti svijet i spasiti Noaha, njegovu obitelj i parove životinja tek pomakom prsta. U tren oka. Bez ljudskog utjecaja. Mogao je, ali to nije učinio. Mogao je prepustiti Noaha samome sebi, da sav posao oko spašavanja obitelji i životinja sam obavi. Ni to nije napravio. (Vjerojatno bi bilo ljudski nemoguće Noahu da sve napravi sam.) Ono što B-g jest učinio jest naredba Noahu da sagradi arku od 300x50x30 lakata, plovilo na tri kata, i da skupi hranu potrebnu za hranjenje mnogo, mnogo životinja i za obitelj za godinu dana. To nije moglo biti učinjeno bez poprilične količine čuda i obustave zakona prirode. Ali Noah je bio dio svega toga. To je ono što B-g obično želi kad su u pitanju čuda. Mi, kao ljudska bića, povezani smo mnogo bolje s takvom vrstom čuda. Aminadav je morao skočiti u more prije nego što se ono razdvojilo. Ljudi su morali vidjeti što je Noah radio 120 godina. Mi moramo vidjeti donekle poznatu prirodu unutar čuda i moramo vidjeti čudo unutar prirode.

Levi – druga alija – 16 p'sukim – 7,1 -16 B-g govori Noahu i njegovoj obitelji da uđu u arku i da sa sobom povedu sedam parova od svake vrste košer životinja i ptica. Noahu je rečeno da će za sedam dana kiša padati 40 dana i noći. Za to vrijeme će sav život na Zemlji biti izbrisan.

Noah je u vrijeme potopa bio star 600 godina.

Talmud (u Peshim) ukazuje na B-žju uputu da uzme "životinje koje su tahor (tj. košer) i one koji nisu tahor," kao pouka u govorenju "čistim" jezikom, to jest ne vulgarnim.

Tora je mogla upotrijebiti riječ tamei (nečist), ali je izabrala duži put da to kaže korištenjem prijatnijeg izraza.

Komentari postavljaju pitanje, ako je to tako, kako to da Tora koristi riječ tamei u mnogim drugim kontekstima. Odgovor je da Tora, kada

postavlja neku micvu i halahu, mora koristiti izravne pojmove kako bi se izbjegle eventualne zabune. S druge strane, kad se prepričava priču, bolje je koristiti uglađeniji jezik. B-žja zapovijed Noahu da uzme parove životinja i 7 pari košer životinja i ptica, dvije su odvojene stvari. Parovi životinja bili su za nastavak ■ vrste. Te životinje, uče nas, prepuštene su instinktu samoodržanja. S druge strane, Noah je morao dovesti u teiva (arku) druge životinje, čija je sudbina, da tako kažemo, bio žrtvenik i stol. S tim u vezi, još jedno pitanje padne na pamet. Koliko je jelena bilo u arki? Sedam parova jer je jelen košer životinja, ili samo dva, jer se jelen nikad ne donosi kao korban? Budući da neki kažu da je razlog za sedam parova bio zbog žrtvovanja, a drugi kažu zato da bi se opskrbilo košer hranom, što je odgovor za jelene? Isto tako, koliko kokoši? Žrtve? Ne? Hrana? Da. Dakle? Rabin Zev Leff objašnjava da je B'nei Noah dopušteno prinositi žrtve od bilo koje košer životinje ili ptice; Noah nije bio ograničen na krave, koze, ovce, golubove. Dakle, koji god razlog bio, bilo je sedam parova jelena, kokoši, itd. Š'liši - treća alija – 22 p'sukim – 7,17 – 8,14 Kiše su pale i duboka voda je narasla za 40 dana i noći, ali potop je ostao na svom vrhuncu još dodatnih 150 dana. B-g se 'sjetio' Noaha i svih koji su bili s njim u arci, i voda je počela opadati. Arka se zaustavila na brdu Ararat i 40 dana kasnije (sjećate se prvih 40 dana? Ovaj put 40 predstavlja ponovno rođenje onih koji su preživjeli mabul), Noah Divrej Tora

(nastavak s 2. stranice)

OU Israel's Torah Tidbits:

je otvorio "prozor" na arki i poslao gavrana. Zatim je poslao golubicu, a onda opet, i konačno nakon pune (365 dana) godine, zemlja je bila spremna da primi svoje nove stanovnike.

R'vi'i - četvrta alija – 15 p'sukim – 8,15 – 9,7 B-g kaže Noahu da sa ženom, sinovima i njihovim ženama, i svim životinjama i pticama, napustiti arku. Noah gradi žrtvenik i žrtvuje na njemu od svih košer vrsta (koje su dozvoljene za korbanot). B-žja "reakcija" na Noahove žrtve jest to da, usprkos u osnovi zlom potencijalu ljudske prirode, neće uništiti svijet, nego će radije kažnjavati pojedince. Zakoni prirode su promijenjeni kako bi u svijetu vladao stalni ciklus izmjene godišnjih doba i klimatskih uvjeta.

Evo misli ...

U izvještaju o potopu i nakon njega, možemo vidjeti nastavak stvaranja. Kao da je 1. faza stvaranja zabilježena u Berešitu, a ovdje imamo 2. fazu. Drugim riječima, svijet kakvog znamo počeo je postojati tijekom 6 dana stvaranja i potopa koja se dogodio 10 generacija kasnije. To je nešto kao grubi nacrt i njegovo konačno (?) prepravljanje. Stvar je u tome da smo naučili o svijetu iz svega što nam Tora govori. Ne bismo imali punu korist od lekcija iz Tore, a da ne uzmemo u obzir ranije generacije.

B-g je blagoslovio Noaha i zapovjedio njemu i njegovoj obitelji (i cijelom čovječanstvu) da se "plodi i množi." Noah dobiva dozvolu da jede meso (što nije bilo dopušteno prethodnim generacijama), ali i upozorenje da ne jedu sa žive životinje. Zakon o ubojstvu i drugi Noahovi zakoni tu se uspostavljaju.

Hamiši - peta alija – 10 p'sukim – 9,8–17 B-g daje obećanje čovječanstvu da nikada neće uništiti svijet kao što je to učinio s potopom. Duga će poslužiti kao znak i podsjetnik na to obeGodina 14 3 Broj 2 Strana

Alija po Alija

ćanje. Potvrđujemo značaj duge recitirajući braha kad je vidimo "...

Onaj koji pamti Savez, vjeran mu je i drži svoju riječ." Imajte na umu da je svih 10 stvari navedenih u Avot stvoreno između šest dana stvaranja i prvog Šabata, osim duge, natprirodno. Dugu se, dakle, može smatrati mostom između prirodnog i natprirodnog. Drugim riječima, trebamo vidjeti B-žje djelo u svim elementima prirode, a ne samo u očitim čudima. "Usta Zemlje" su bila jednokratna tvorevina zbog Koraha i njegove družine. No, obični kamenovi i brda, stijene i raspukline nisu ništa manje B-žjih ruku djelo. Neki kažu da je duga znak da je B-g ljut na svijet i želi ga uništiti - osim što je obećao da neće. S druge strane, Jehezkel opisuje nebesko prijestolje kao dugu, a sjaj Kohen Gadola po izlasku iz Svetinje nad svetinjama je usporedio s dugom na nebu. I to je, također, lijepo. Šiši - šesta alija – 44 p'sukim – 9,18 – 10,32 Ovo je druga najduža šiši u Tori.

Neko vrijeme nakon izlaska iz arke, Noah obrađuje zemlju i uzgaja grožđe. Proizvodi vino i napije se.

Jedan od njegovih sinova, Ham, ponaša se nemoralno s pijanim ocem; Šem i Jafet ponašaju se izvrsno u toj situaciji. Kad Noah shvati što se dogodilo, prokune Hama i njegovog sin Kanaana, i blagoslovi Šema i Jafeta. Noah živi 350 godina nakon potopa, i umire u dobi od 950. Noah je imao 600 godina kad je potop počeo. Živio je 350 godina nakon potopa. Tora zbrajanjem ta dva broja dolazi do 950. Što je s godinom samog potopa? Može se reći da godina dana potopa nije dio normalne vremenske skale. Priroda je stavljena na čekanje za vrijeme njezinog trajanja. Bilo je to kao da su Noah i društvo zamrli na jednu godinu. To je ideja koja pomaže "objasniti" sva neslaganja u godinama starosti arheoloških ili geoloških nalaza. Godina nije bila stvarna go-

dina. Tora zatim navodi generacije koji su uslijedile iza Noaha uključujući i Nimroda, moćnog pobunjenika protiv B-ga, i narode koji su potekli od Šema, Hama i Jafeta. Š'vi'i – sedma alija – 32 p'sukim – 11,1–32 Ovo je najduža š'vi'i u Tori. Tora nam govori o pokušaju izgradnje "babilonskom kule," simbola pobune protiv B-ga. (Usput samo, to se dogodilo 40 godina nakon mabula to je još jedan 40.) B-g je osujetio planove, pobrkao jezike čovječanstva i razbacao ljude na sve strane.

Komentari uspoređuju ove dvije grešne generacije u ovoj sedri. Dor HaMabul je uništen, jer su njihovi grijesi uključivali uništenje društva sveukupnim nepoštivanje druge osobe. Dor HaPlaga su se ogriješili o B-ga, a ne jedni protiv drugih. Društvo (iako izmijenjeno) može preživjeti; B-g može dopustiti nastavak postojanja u ovim okolnostima. On može oprostiti čovjeku grijehe protiv Sebe, ali ne i čovjekove grijehe protiv bližnjih. Sedra se vraća lozi Noahovoj, ovaj put samo preko Šema, ravno na Teraha i njegovog sina Avrama (sa ženom Sarajom).

Sedra tako završava s pozornicom postavljenom za sljedeću veliku fazu razvitka svijeta, a to je povratak vjerovanju u jednog B-ga i "rođenje judaizma."

Haftara 22 p'sukim – Ješejahu – 54,1- 55,5 Rabin Jacobs ističe očitu vezu između ove parše i njezine haftare uputu u haftari na Noahove "vode."

Na dubljoj razini, Ješajahu povlači usporedbu između Saveza koji je B-g preko Noaha sklopio sa svim ljudima i obećanja narodu Izraelovom u vezi njegove budućnosti. Baš kao što je obećao da više nikad neće preplaviti cijelu Zemlju, tako je obećao da neće okoriti i kazniti Izrael (u budućnosti). ■ Prevela i prilagodila Dolores Bettini

Strana 3

Rabbi Jack Abramowitz:

Tarjag - 613 zapovijedi U parši Noah ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo razmotriti neke opće stvari. Šest stalnih micvos

Postoji šest micvos za koje su Židovi dobili uputu da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. One se nazivaju šest Micvos temidios ili "Stalnih micvos".

Micvos se obično razvrstavaju u dvije kategorije, one koje su vezane uz određeno vrijeme, i one koji nisu vremenski definirane. Micvos vezane uz određeno vrijeme mogu se ispuniti samo u to određeno vrijeme, kao što slučaj s jedenjem macesa na Pesah ili ljujanjem lulava na Sukos. Čak se i većina micvos koji nisu vezane uz vrijeme ne može ispuniti u svako doba. Na primjer, micva o mezuzi ne može se ispuniti ako čovjek nema vrata. Međutim, postoji šest micvos za koje je Židovima naloženo da ih vrše u svako doba i na svim mjestima. Vozite se autobusom?

Možete ispuniti šest micvos. Legli ste u krevet jer ste jako prehlađeni? I tamo ih možete ispuniti. One se nazivaju šest Micvos temidios ili " Stalne micvos ".

1. Znati da postoji B-g Ja sam Hašem B-g tvoj koji sam te izveo iz Egipta. (Izl 20,2) Prva od šest stalnih micvos također je i prva od Deset zapovijedi. To je micva da se prizna da Hašem postoji. Moramo priznati da On ne samo da je stvorio svijet, već i

dalje sudjeluje u svakodnevnom funkcioniraju svijeta i našem osobnom životu. Ne bismo trebali samo vjerovati u B-ga, nego bismo trebali izići van i pogledati sve te dokaze kako bismo znali da B-g postoji.

2. Ne vjerovati u bilo koje druge "bogove" Nemoj priznavati druge "bogove" u mojoj nazočnosti. (Izl 20,3) Svako mjesto na koje bi čovjek mogao otići nalazi se u B-žjoj nazočnosti – prema tome, druge sile ne postoje! Ne smije se čak ni vjerovati da je Hašem stvorio svijet, a onda prepustio upravljanje anđelu ili nekom drugom podaniku. Moramo uvidjeti da niti jedno biće koje je Hašem stvorio ne može osujetiti Njegovu volju.

3. Znati da je B-g Jedan Čuj, Izraele, Hašem (Vječni) je naš B-g, Hašem (Vječni) je Jedan. (Ponovljeni zakon 6,4) Osim stalnog uviđanja Hašemova jedinstva, postoji i micva da se ovaj stih, Šema, govori ujutro i uvečer. Prepoznavanje Hašemovog jedinstva znači poznavati da je On jedini, da On nema partnere, dijelove ili da se može dijeliti, te da On biva izvan vremena i prostora. Hašem je jedini izvor života i postojanja. (ostale 3 micvos drugom prilikom) ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati kako ih je sakupio Hafec Hajim Negativne zapovijedi 66. Negativna je zapovijed da se nema sažaljenja prema siromahu na sudu kao što Pismo kaže, niti ćeš biti pristran prema siromahu u njegovoj parnici (Š'mot 23,3); a kaže još i, nećeš se prikloniti siromahu (Va-jikra 19,15). [To znači] da sudac ne bi smio reći, "Ovo je ubog čovjek, i dužnost nam je da ga podupremo. Proglasit ću da je on u pravu, pa će se moći s lakoćom izdržavati."

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku.

67. Negativna je zapovijed za suca da ne izvrće pravdu za grešnika zbog njegove zloće jer Pismo kaže, Nećeš izvrnuti pravo svojemu siromahu u njegovoj parnici. (Š'mot 23,6); a značenje "tvog siromaha" je osoba koja je osiromašena u micvot.

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku,

68. Negativna je zapovijed za suca da ne izvrće pravdu za prozelita (obraćenika na židovsku vjeru) ili onoga bez roditelja jer Pismo kaže, Nećeš izvrnuti pravice došljaku ni siroti. (D'va-rim 24,17). Ako je netko prekršio to i postupio nepravedno u parnici konvertita ili u parnici siročeta, on je prekršio dvije zabrane (jedna je, Nećeš postupati nepravedno pri suđenju – Va-jikra 19,15 [§69]; a druga je ova zabrana).

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku.

69. Negativna je zapovijed ne počiniti nepravdu kod donošenja presude kao što Pismo kaže, Ne činite nepravde kod presude. (Va-jikra 19,15). To znači ne proglasiti krivoga nevinim, niti nevinog krivim. U tu je zabranu uključeno i pravilo da se presuda ne odgađa. Kad sucu bude jasno što je pravo, ako se on naširoko bavi onime što je jasno kako bi izazvao tjeskobu kod jedne od stranaka, to spada u kategoriju nepravde. ■

kako za muškarca tako i za ženu.

Strana 4

Divrej Tora

Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:

Šulhan Aruh

Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - židovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravorijeke kojih se drže aškenaski Židovi.

Dio I: Orah hajim Poglavlje 2 - Rese (Cicis) Odjevni predmet koji na suprotnim stranama ima četiri ili više pravokutnih uglova (10, 1-3,5-9,12) mora imati rese (cicis), pod uvjetom da je dovoljno velik da prekriva veći dio tijela (vidi 16,1), da se prvenstveno koristi u tu svrhu (10,10-11; 19,12), a vlasništvo je Židova (vidi 14,3, 5). Cicis je obavezan kad se odjeća nosi tijekom dana ili kada se nosi noću ukoliko se obično nosi tijekom dana; vidi 18,1-2. Obaveza cicisa odnosi se samo na odjeću načinjenu od tkanine (vidi 10,4), i obaveza je samo rabinska, osim u slučaju kada je odjeća načinjena od lana ili ovčje vune (9,1); prema nekim mišljenjima, ni odjeća niti cicis ne bi smjeli biti od lana (9,2.6.). Cicis može biti izrađen od vune ili istog materijala kao i odjevni predmet (9,2-4); može biti bijel ili iste boje kakva je i odjeća (9,5).

Niti koje su koriste za cicis trebaju biti ispredene i upletene za tu svrhu, od strane Židova (11,1-2), a sam cicis bi trebao biti načinjen od strane (ponajprije muških) Židova (vidi 20,1), po mogućnosti u tu svrhu (14,1-2). Trebao bi biti izrađeni od materijala koji je prihvatljiv i biti dobre kvalitete; vidi 11,5-8. Cicis trebaju biti duljine od najmanje 30 cm (11,4, a pogledajte i sljedeći odlomak). Ako se raspletu, ostaju valjani pod uvjetom da su djelomično uvijeni (vidi 11,3), ali ih treba na krajevima vezati u čvor kako se ne bi raspleli (11,14). U vezi toga što učiniti ako se neke od njih prekinu, pogledajte 12,1-3.

Godina 14 5 Broj 2 Strana

Cicis se provuče kroz rupe u blizini četiri ugla odjeće (vidi 11,9-11.15.) koji su međusobno najudaljeniji (10, 1). Četiri cicisa provuče se kroz svaku rupu (11,12-13), a dvije skupine od po četiri kraja međusobno se vežu u dvostruki čvor na rubu odjeće blizu rupa (11,14.15). Jedan od cicisa je dulji od ostalih (11,4); dulji kraj tog cicisa se omota oko drugih sedam krajeva i veže u dvostruki čvor; to se radi više puta kako bi se načinilo ukupno pet dvostrukih čvorova odijeljenih sa četiri sekcije namotaja, ukupne duljine od najmanje deset centimetara, ostavljajući slobodno obješene krajeve koji su dvostruko duži (11,14).

Cicis se ne smije skidati s odjeće koja se koristi, osim zbog toga da se umetne u drugu odjeću; vidi 15,1.

Ako je komad odjeće koji na sebi ima cicis pričvršćen za drugi odjevni predmet, cicis nisu važeći (15,2); ali ako je taj komad dovoljno velik da ga se može nositi, cicis se može umetnuti u njegove druge uglove (15,3). U slučajevima kada je odijelo razderano, ili mu je dodan komad, u blizini ugla vidi 15,4-6. Cicis bi se trebalo tretirati s poštovanjem čak i kada više nisu na odjeći (vidi 21,1.

4.), a jednako tako i odjeću koja ima (ili je imala) cicis (vidi 21,2-3), no dopušteno je spavati u takvoj odjeći ili je imati na sebi u toaletu (21,3) ili na groblju (vidi 23,1-3).

Nije obvezno nositi odjeću koja zahtijeva cicis, ali ako čovjek nosi takvu odjeću, obavezan je staviti na nju cicis (vidi 8,17), i primjereno je nositi takvu odjeću svakodnevno, po mogućnosti čitavog dana, ali

posebno za vrijeme molitve (24,1.6).

O posuđivanju takve odjeće (ili drugih vjerskih predmeta) bez dopuštenja, vidi 14,4. Pravilno je nositi tu odjeću preko svoje druge odjeće (8,11, 24,1) te držati cicis i gledati ih dok se izgovara Š'ma (vidi 24,2,4-5 i pogl.6). Slijepi bi čovjek trebao nositi cicis iako ga ne može vidjeti (17,1), ali nije primjereno da ga nosi žena (vidi 17,2). Dijete bi ga trebalo početi ■ nositi kada je dovoljno staro da to čini ispravno (17,3), kako je opisano u sljedećem odlomku. U vezi davanja odjeće s cicisom ne-Židovima vidi 20,2.

Odjeću koja ima cicis trebalo bi stavljati na sebe stojeći (8,1). Treba je staviti na gornji dio tijela, a po mogućnosti (barem nakratko) preko glave (vidi 8,2-3); cicis trebaju visiti sprijeda i straga (8,4). Svaki puta kada se takva odjeća odjene (vidi 8,12-15), kaže se blagoslov (... koji nam je zapovijedio u vezi cicisa (ako je odjeća dovoljno velika: "... da se pokrijemo cicisom"); vidi 8,5-6. [Pri izradi cicisa ne kaže se ovaj blagoslov (19,2), već se blagoslov "... koji nas je poživio ..." kaže tada ili kada ih se prvi put stavlja (22,1).] Blagoslov se može kazati nakon svitanja, no poželjno ga je reći kada je dovoljno svjetla da se vidi razlika između svijetlih i tamnih linija (18,3). Kaže se ujutro, čak i ako je cicis nošen čitave noći ili stavljen prije zore (8,16).

Prije nego li kaže blagoslov, osoba treba pogledati cicis (24,3), razdvojiti ih (8,7), pažljivo ih pregledati kako bi bila sigurna da su netaknuti (8,9) i ne zaboraviti da ih nosi kako bi je to podsjećalo na sve Zapovijedi (8,8). ■ Strana 5

AlHaTorah.org:

Teme za razmatranje uz šabatni stol Gleda li Tora na vegetarijanstvo kao na ideal?

Pokrenite raspravu za svojim šabatnim stolom o tome kakav je stav Tore prema mesnoj prehrani. Koji dokazi mogu ukazivati na to da je ubijanje životinja za hranu problematično, te da je vegetarijanstvo poželjno? Koje se retke može navesti kao protuargumente? Još neke točke za raspravu: Prema mišljenju da Hašem nije izvorno namjeravao da ljudi meso uključe u svoju prehranu, što ga je navelo da promijeni Svoje mišljenje? Mislite li da je moguće da se volja Vječnoga može promijeniti? Provjerite što Ralbag kaže o tome.

R. Kook i drugi sugeriraju da je jedenje mesa dopušteno samo kao ustupak čovjekovom degradiranom moralu. Smatrate li da Tora predstavlja vječiti ideal, ili njeni zakoni mogu činiti ustupke ljudskim nedostacima?

Transkulturalne usporedbe Tora i judaizam nisu nastali u

vakuumu. Znanje o obližnjim kulturama tog vremena pomaže nam da cijenimo jedinstvenost izraelskih vrednota i sustava vjerovanja. Usporedite priču o Mabulu kako je ispripovijedana u Parašat Noah s drugim pričama o potopu iz Mezopotamije. Pogledajte Mabul i mezopotamske mitove kao primjere i osnovu za raspravu.

Koje razlike zapažate? Što je ono što podstiče potop u svakoj od priča? Kako se uspoređuju heroji svake od pripovijesti? Kakvu ulogu ima božanstvo tijekom i poslije potopa? Što te razlike otkrivaju o tome kako svako od tih društava poima B-ga i način na koji on vodi svijet?

Ponovna neuspjeha

izgradnja

nakon

Ako vas je netko do koga vam je stalo na neki način iznevjerio, kako to utječe na vaš odnos nakon toga?

Vršite li snažniji pritisak na njih, ili smanjujete svoja očekivanja i zahtijevate manje? Kada im dajete drugu šansu, a kada odustajete? Razmotrite ova pitanja u vezi s neuspje-

hom ljudske rase i njezinim gotovo potpunim uništenjem u Potopu: Koja je to bila "slamka koja je slomila devi kičmu" i potakla Hašema da dovede Potop.

Kako se Hašemov odnos prema čovječanstvu mijenja nakon Mabula? Zahtijeva li više od njih ili manje? Je li se njegova providnost osjećala u istoj mjeri kao ranije? Što se još promijenilo u svemiru poslije potopa? Je li svijet postao potpuno drugačiji od prethodnog?

Prosuđivanje drugih Postoji nekoliko ličnosti u Tanahu o kojima znamo vrlo malo, no usprkos tome mi ih označavamo kao pravedne ili pokvarene. Ovdje imamo konkretan slučaj Nimroda. Tanah nam daje samo pet redaka o njemu, ali većina čitatelja negativno gleda na njega. Što nas navodi na ovakvu procjenu? Postoji li neki drugi način na koji možemo iščitati njegov karakter? Pogledajte Ibn Ezrinu interesantnu analizu Nimroda, koji, kao iznimka, tvrdi da je Nimrod zapravo bio pravedan štovatelj Hašema. Koji način ■ gledanja na Nimroda vi preferirate?

Koliko često neku osobu prosudite na određeni način i onda, nakon što je bolje upoznate, saznate da je vaš prvotni dojam bio pogrešan? Koji su to faktori koji utječu na našu početnu procjenu drugih? Do koje mjere smo pod utjecajem vanjštine, umjesto osobine pojedinca?■

Strana 6

Divrej Tora

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Najčišća forma Noah je vrlo pristojan čovjek – što

od svog puta. Možete imati čovjeka

je u njegovoj generaciji više iznimka

koji vjeruje da je B-g stvorio svijet i

nego pravilo. Svijet oko njega pre-

istina je njegova jedina opcija – no,

pun je razvrata. Ljudi štuju idole,

kada biste mu dali druge opcije, on

ubijaju, a u seksualnom nemoralu

bi vjerojatno izabrao drugačiji svijet.

pravi su eksperti. Nema velike

Kada bih morao negdje svrstati se-

razlike u odnosu na svijet u kojem

be, vjerojatno bih se svrstao u ovu

mi živimo. B-g odlučuje djelovati i

skupinu.

šalje kišu koja pada… i pada… i

Zatim imate 'čistog' čovjeka poput

pada… i pada. Zvuči kao ljeto u

Noaha, čovjeka koji jednostavno

Britaniji, no ovo je bilo mnogo gore.

voli biti dobar, onoga kome srce, a

Svijet se ispunio vodom i svi su se

ne samo razum, govori da bude

utopili – osim Noaha, njegove obi-

dobar. Čist čovjek ne pretvara se da

telji te mnoštva životinja koje su bile

■

je dobar, baš suprotno, on uživa kad

u njegovoj arci.

Nakon što je izašao iz arke, Noah je odmah zasadio vinograd – u vinu je pronašao bijeg od izazovnog zadatka ponovne izgradnje čovječan-

stva. Kroz Noahove sinove, svijet se ponovo napučio i tada su ljudi, po-

Pravedan čovjek je onaj koji je predan tome da čini ispravnu stvar.

On ne uspijeva uvijek u tome, no ono što ga čini pravednim je njegovo predanje, a ne uspješna primjena toga.

se žrtvuje jer za njega biti dobar predstavlja jedno od najvećih životnih zadovoljstava. Čist čovjek razumije da, ako ga na kraju nje-gova života netko upita, 'jesi li dobar čo-

vjek?' a on bude mogao iskreno odgovoriti 'hvala B-gu, jesam', nema

novo, upali u nemoral te izgradili

ničega što bi moglo biti bolje od

toranj zvan Babel kako bi se 'borili' s

toga. Ako bih trebao negdje svrstati

B-gom. Ovog puta, B-g je pomiješao njihove jezike i stvorio 70 naroda te je tako nastala predivna raznolikost ljudskih rasa koja će biti vidljiva u budućim generacijama.

Tora nam kaže da je Noah bio 'pravedan čovjek, čist u svojoj ge-

neraciji'. Židovska tradicija nam

Ima jedan interesantan tip pravednog čovjeka – onaj tko je predan vršenju ispravne stvari, ali čije srce i duša ne stoje iza toga

svoju ženu, sigurno bih ju stavio u ovu skupinu – dobro je imati 'bolju polovicu' koja me potiče da težim nečem višem!

Biti dobar samo po cijenu istine svakako je visoka razina za dostići, ali biti dobar zato što vam biti dobar

pričinjava zadovoljstvo, još je do-

kaže da u Tori ne postoje suvišne

brano iznad te razine. Kada praved-

riječi. Od B-ga ne bismo očekivali

nost postane želja, a ne samo is-

da blebeće bez razloga. Pa zašto nam onda mora reći da je Noah bio 'pravedan', ali također i 'čist'? Nisu li to dva ista, ili barem vrlo slična, koncepta?

Zapravo, kad malo razmislim, ja smatram da su poprilično različiti.

Godina 14 7 Broj 2 Strana

Međutim, to ostavlja prostora za jedan interesantan tip pravednog čovjeka – onoga tko je predan vršenju ispravne stvari, ali čije srce i duša ne stoje iza toga. Postoji pravedan čovjek koji izgleda kao prave-

pravna stvar koju valja učiniti, postigli smo razinu 'čistoće'. To je način života koji čovjeka duboko ispunjava. Šabat šalom ■ Prevela Anja Grabar

dan – ali on ionako ne bi odstupio Strana 7

Rabbi David Stav:

Ljudi i životinje Jedva da je prošlo tjedan dana

tek mnogo kasnije u Hašemovoj

treba čuti? Da ćemo od sada pa

otkako smo čitali o stvaranju svijeta,

riječi. Hašem započinje dajući No-

nadalje moći uživati u odrescima i

a Tora je kronološki već pokrila pe-

ahu i njegovim sinovima blagoslov

kolesterolom bogatim šniclama? Je

riod od gotovo 1500 godina. Priča

"pru u'revu" – budite plodni i mno-

li zbog toga čitav svijet trebao biti

koja se otkriva u Tori iznimno je

žite se – isti onaj koji smo već sreli

uništen? Zato da bi ljudi mogli jesti

snažna. Hašem se zasitio zla koje

kod Adama i Have, u starom svije-

meso? Je li to moralni kôd koji je

čine Njegova stvorenja i odlučio ih

tu, onom koji je uništen.

Hašem želio prenijeti novim gene-

je uništiti. Stari svijet potopljen je

racijama koje će nastaniti Njegov

vodom jer su sva živa bića imala

svijet?

iskvarene puteve i svijet je bio ispunjen nasiljem, incestom, krađom i drugim. Samo jedan čovjek – Noah – nalazi milost u B-žjim očima.

Novi svijet izgradit će njegova

Međutim, mora biti postavljena jasna hijerarhijska razlika između ljudi i životinja

obitelj – pa će se stoga sva ljudska

Nekoliko trenutaka kasnije čitamo oštre zabrane ubojstva: "Tkogod prolije krv čovjeka, njegovu će krv proliti čovjek, ■ jer po svom obličju B-g je stvorio čovjeka".

(Berešit 9,6)

bića, potomci Noahove obitelji, nazivati Bnei Noah – Noahovim sino-

Ovdje se također uvodi i novi

Ubojica zaslužuje biti ubijen jer je

vima. Dok Noah napušta arku, i

koncept: "Sve životinje koje se kre-

kroz ubojstvo uništio najvrjedniji

dok se svijet ponovno stvara od

ću neka vam budu za hranu, sve to

element stvaranja – ljudsku dušu.

nule, Hašem daje Noahovoj obitelji

vam dajem kao što sam vam dao i

To ima smisla, no zašto tekst onda

principe koji će služiti kao temelji

zeleno bilje." Do tog trenutka, ljudi

ne počinje sa time? Ne bi li imalo

tog novog svijeta.

su mogli jesti samo voće i povrće,

više smisla naglasiti taj koncept i

ali ovoj novoj generaciji bit će doz-

staviti ga na početak Hašemove

voljeno da jede meso životinja. Po-

poruke ljudskoj vrsti, umjesto da se

stavlja se očigledno pitanje – jesu li

najprije govori o konzumaciji mesa?

to doista novosti koje ljudska vrsta

Izgleda da Tora želi prenijeti te-

Očekivali bismo da im je zapovjeđeno da ne kradu, ne ubijaju, ne čine preljub itd. I uistinu, zapovjeđeno im je da te stvari ne čine, no

meljnu poruku prije nego što nas pouči o pravim normama koje trebamo slijediti u ovom novom svijetu. U prošlotjednoj parši čitali smo o fenomenu bratoubojstva, počinjenog neposredno nakon stvaranja i to zbog tako sitne stvari. Kasnije smo naučili da je cijeli svijet postao preplavljen kriminalnim djelima poput krađa i ubojstava. Tora razumije da su ljudi na neki način uključeni u borbu za preživljavanje u kojoj svaki pojedinac čini sve što je u njegovoj moći samo da preživi.

Strana 8

Divrej Tora

(nastavak s 8. stranice)

Rabbi David Stav:

Ljudi i životinje

U nekoj utopiji, možda bi bilo

bismo povjerovati da su ljudi i ži-

nim područjima stradati. Pitam se

moguće da ljudi konzumiraju samo

votinje jednaki te da ih se tako treba

jesu li ti pojedinci gajili jednako

biljke i minerale za svoje preživlja-

tretirati.

suosje-ćanje za tisuće ljudi koji su

vanje, te da ostave životinje na miru. U takvom svijetu, čovjekov opstanak bio bi utemeljen samo na biljkama. Međutim, u takvoj realnosti, čovjek bi podsvjesno mogao misliti da nema temeljne razlike između ljudi i životinja te da, iako mu nije dozvoljeno jesti meso, on još uvijek može ubijati životinje za

druge svrhe.

Međutim, sredstvo koje Tora koristi kako bi pojasnila da vrijednost ljudskog života stoji iznad svega ostalog, jest odluka da se meso životinja smije jesti. Ako pogledamo u povijest, znamo da su stotine tisuća ljudi u nacističkoj Njemačkoj bili vrlo aktivni u organizacijama za prava životinja. Mnogi od tih istih

morali ostaviti domove u kojima su godi-nama živjeli i prilagoditi se na novi život. To ne znači da mi trebamo

zanemariti

stradanje

i

trpljenje živo-tinja. Tora također naglašava

da

ne

smijemo

jesti

udove živih životinja. Međutim, ne smijemo

izgubiti

osje-ćaj

za

prioritete.

pojedinaca počinili su neka od naj-

Danas, dok se u Izraelu borimo za

Čovjek bi mogao pomisliti da ljudi

gorih zlodjela u povijesti. Kada ne

pravo da kao Židovi i Izraelci živi-

smiju ubijati druge ako im ti "dru-

razlikujemo ljude od životinja, mo-

mo u Izraelu, i dok naši neprijatelji

gi" stoje na putu svakodnevne ru-

žemo završiti u svijetu u kojem se

čine sve što je u njihovoj moći da

tine. U takvom scenariju, čovjek bi

okrutnost prema ljudima podržava,

izbrišu svaki trag židovskog života,

ih mogao iskorištavati kako mu srce

dok se prema životinjama odnosi

podsjetimo se zapovijedi dane svim

poželi. Međutim, mora biti postav-

milostivo.

ljudima – čuvati i smatrati svetim

ljena jasna hijerarhijska razlika između ljudi i životinja. Da je zabrana jedenja mesa ostala na snazi, mogli Godina 14 9 Broj 2 Strana

Kada je Izrael 2005. evakuirao Gush Katif, neki su zamjerali da će

ljudski život, jer on je stvoren po B-žjem obličju. ■

životinje koje su ostale u evakuiraStrana 9

Rabbi Ephraim Buchwald:

'Mit' o velikom potopu Parša Noah, priča o potopu, uis-

priči o potopu jer uvodi ono što je

no što je poslao potop, ponovo kako

tinu je intrigantan odjeljak Tore. Se-

najvažnije – moralni element. Svijet

bi dao ljudima priliku da se pokaju.

kularni učenjaci govore o toj priči

nije potopljen zato jer su ga bogovi

Čak i kad je započela kiša, Tora

kao da je riječ o mitu ili o bajci.

proizvoljno odlučili uništiti, već

(Postanak 7,12) nam kaže da je kiša

zato što je postao iskvaren i des-

počela padati lagano (vaj'hi ha'gešem

truktivan. Noah nije spašen slučaj-

al ha'arec). Čak i u tom trenutku, B-g

no, zato jer je nečiji miljenik. On je

bi bio promijenio svoju odluku i za-

spašen samo zato jer je to zaslužio.

ustavio potop, samo da su se ljudi

O njemu Tora kaže, Postanak 6,9, da

pokajali, ali oni to nisu učinili.

Ne iznenađuje što nekoliko drevnih spisa sa nevjerojatnom sličnošću izvještava o potopu. Možda najpoznatiji takav dokument je babi-

lonski "Ep o Gilgamešu" koji priča priču o čovjeku zvanom Utnapištim. 'Bogovi' su odlučili uništiti zemlju, poslali su velik potop, no budući da je Utnapištim miljenik Eaua, jednog od bogova, on je spašen.

Unatoč sličnostima između "Epa o Gilgamešu" i priče o Noahu koju donosi Tora, oni su zapravo veoma različiti. U babilonskoj priči, bogovi

proizvoljno odlučuju uništiti zemlju kao da je riječ o igrački. Nadalje, bogovi odabiru spasiti Utnapištima samo zato jer je on njihov 'miljenik', a ne zato što je zaslužio biti spašen.

Ustvari, Tora donosi revoluciju u

Strana 10

je bio "iš cadik" i "tamim", on je pravedan čovjek i čist u svojoj generaciji. Zapravo, o Noahu se kaže da je hodio s B-gom (et ha'Elokim hit'haleh Noah).

Prema tradiciji, Noah ne samo da gradi arku, već ljudima koji prolaze kraj njega i pitaju ga što radi, on govori o tome da će svijet biti potopljen zbog njihovih zlih puteva. Midraš Tanhuma 58 kaže da je zbog prilike dane ljudima da se pokaju, izgradnja arke trajala 120 godina.

Napokon, Noah ulazi u arku sa svojom ženom, 3 sina i njihovim ženama. Jednom kad su ušli u arku, B-g čeka još dodatnih 7 dana prije

Kiša pada 40 dana i 40 noći. Noah i njegova obitelj dobivaju težak zadatak da brinu o svim životinjama u arci i to ne samo tih 40 dana i noći, ■ dok već cijelu jednu godinu, sve

zemlja nije dovoljno suha.

Tora opisuje neobičnu Noahovu reakciju na kraju te godine. Nakon brige o svim životinjama, čitave godine hranjenja i čišćenja, B-g kaže

(Postanak 8,15-16) "Ce min ha'teva", Noah, izađi iz arke, ti i tvoja žena, i tvoji sinovi i njihove žene! Možete li zamisliti, nakon što su toliko vremena proveli zatočeni u arci, B-g mora zapovjediti Noahu da izađe iz arke!? Normalan čovjek bi jedva doče-

Divrej Tora

(nastavak s 10. stranice)

Rabbi Ephraim Buchwald:

'Mit' o velikom potopu

kao da istrči iz arke, ali Noah je

hovi voljeni prijatelji i rođaci, majke,

oklijevao napustiti arku.

očevi, sinovi i kćeri, ubijeni.

golotinju.

Biblija nam zatim kaže (Postanak

Elie Wiesel, sjajni pisac/filozof,

Kakve su reakcije onih koji zatječu

9,25-26) da kada se Noah osvijestio

nudi zanimljiv uvid u to. Wiesel

Noaha u ovom očajnom stanju?

od svog pijanstva, "Vajeda et ašer asa

naziva Noaha prvim "preživjelim."

Tora nam kaže da je Noah imao tri

lo b’no hakatan", znao je što mu je

Svijet kao da je zapravo iskusio

sina: Šema, Hama i Jafeta. U biblij-

učinio njegov najmlađi sin Ham.

holokaust, a Noah oklijeva izaći iz

skom tekstu, Hama se uvijek naziva

Noah viče: "Arur Kanaan," Neka je

arke jer zna da je čitav svijet sada

"Avi Kanaan," ocem Kanaanaca. Tora

proklet Kanaan. Neobično, Noah ne

jedno veliko groblje, mjesto kona-

proklinje svog sina Hama, već svog

čnog počinka svih ljudi koje je poz-

unuka Kanaana. "Eved avadim jehije

navao. Noah zna da ako istupi iz

l’ehav," Uvijek neka bude rob svojoj

Elie Wiesel, naziva Noaha prvim "preživjelim."

Svijet kao da je zapravo iskusio holokaust, a Noah oklijeva izaći iz arke jer zna da je čitav svijet sada jedno veliko groblje

arke, hodat će po grobovima svojih susjeda i prijatelja – a s time se nije mogao suočiti.

Priča se nastavlja. Nakon što je u znak zahvalnosti, B-gu prinio žrtve, Tora nam kaže (Postanak 9,20-21), "Va’jahel Noah iš ha’adama vajitah kerem," – Noahova prva reakcija nakon potopa jest da zasadi biljku.

Sadnja nakon velikog uništenja sva-

braći.

Vrlo intrigantno. Zašto Noah proklinje svog unuka, a ne svog sina?

Možda je to zato jer je, od sve njegove djece, jedino Ham tada već bio otac. Ham je trebao znati koliko je teško biti roditelj. Od svih sinova, Ham je trebao biti najosjetljiviji na Noahovu nepriliku. Pa ipak je bio najmanje osjetljiv od svih! A Noah

kako izgleda kao značajan čin. Ona

kaže, ako je to način na koji se po-

predstavlja nadu i vjeru u buduć-

našaš i model koji postavljaš svojoj

nost, no što to Noah sadi? On sadi vinovu lozu. Pismo nam dalje kaže, "Vajaišt min ha'jajin," Noah pije vino iz svog vinograda, "vajiškar," opija se, "vajitgal bitoh ahalo," i otkriva svoju golotinju u svom šatoru. Jadni Noah nije se mogao suočiti sa činjenicom da su svi osim njega i njegove najbliže obitelji uništeni u

potopu. Trebao mu je bijeg – kojeg je pronašao u alkoholu. Nije se mogao suočiti sa stvarnošću! Nije mogao

raditi

ni

funkcionirati.

Postao je pijanica.

Noahova reakcija na potop nije mnogo drugačija od reakcija nekih koji su preživjeli holokaust u našoj generaciji. Neki od preživjelih nisu se mogli pomiriti sa činjenicom da su oni izabrani da žive, dok su njiGodina 14 11Broj 2 Strana

nam kaže (Postanak 9,22) da kada se Noah napio i razotkrio, Ham, otac Kanaanaca, "vidio je njegovu golotinju" i rekao to dvojici svoje braće. Rabini nam kažu da "vidjeti čovjekovu golotinju" često ima seksualne

konotacije.

Zapravo,

oni

kažu da Ham nije samo vidio očevu

djeci, ako se prema čovjeku u potrebi odnosiš tako neosjetljivo, to će neminovno rezultirati time da će tvoj vlastiti sin, Kanaan, biti rob.

Baš poput tebe, ni on neće biti sposoban vladati nad sobom. On će biti rob svojih strasti i potreba, baš kao što si to i ti.

golotinju i ismijavao ga, već je općio

Priča o potopu uopće nije mit.

s njim ili ga uškopio, a zatim otišao

Ona je prepuna beskrajnih fascinan-

reći svojoj braći. Ham kaže svojoj

tnih uvida, kao i cijela Tora. Sve što

braći, "Naš otac je pijan. Ovaj preži-

trebamo jest učiti ju i ponavljati jer

vjeli ne može se suočiti sa realnošću,

ćemo tada u njoj naći duboke uvide

postao je poput biljke, bezvrijedna

u cijeli ljudski život i ljudske od-

pijanica!"

nose.

No,

ostala

dvojica

Noahovih

sinova, Šem i Jafet, uzeli su plašt i njime, hodajući unatraške kako ne

Neka biste bili blagoslovljeni. ■ Prevela Anja Grabar

bi vidjeli svog oca, pokrili njegovu Strana 11

Rabbi Berel Wein:

Prilike i odluke Parašijot s kojima započinje Tora oslikavaju prilično tužnu sliku o ljudskoj rasi i našem svijetu općenito. Sve što je plemenito i vrijedno, čini se, da se izokrenulo u plimi poroka, pohlepe i ubojstva. I ova vrsta ljudskog ponašanja, čini se, prolazi dalje, i do drugih oblika života na planeti.

ljudi sami od sebe, uz pomoć svog unutarnjeg osjećaja, ne počnu ozbiljno tražiti i nalaziti smisao i svrhu života. To traženje će neumitno dovesti do Stvoritelja i moralnog načina ponašanja. Noah, velik čovjek kakav je bio, nije bio u mogućnosti svojim potomcima prenijeti neop-

Na veliki potop opisan u ovotjednoj paraši, može se dakle, gledati, da se tako izrazim, kao na priliku za novi početak, od B-ga, vrijeme stvaranja. Svima nam je poznat osjećaj koji se pojavljuje kada nam, nakon što smo neko vrijeme radili na nekom projektu, postane jasno da projekt neće uspjeti, i kada postanemo svjesni da sve treba početi iznova i da moramo odbaciti sve što smo prethodno uložili u taj pokušaj.

Nitko ne voli slušati proroka tame i propasti.

Ti koji proturječe remete naš svakodnevni život

No, kao što pokazuje paraša, teško je izabrati između društva koje je bilo na svijetu prije potopa i onoga koje se pojavilo nakon potopa. Stoga B-g, da se tako izrazim, kreće s drugom taktikom. Iako je B-g razočaran ljudskim ponašanjem, B-g nepromijenjivo nikada ne gubi nadu u ljude, kao pojedince ili grupu.

hodan osjećaj vlastitog morala i taj unutarnji nagon za poboljšanjem samoga sebe i pravednost koje je on posjedovao. Bez te unutarnje potrage za Stvoriteljem, nikakvo vanjsko otkrivenje ili kataklizmički događaj, nikakav potop ili rat ili holokaust, ne može dovesti do bolje moralne klime u ljudskom društvu.

Sada će B-g strpljivo čekati dok

Paraša za nas bilježi B-žje obvezi-

Strana 12

vanje da više ne dovede potop na čovječanstvo. Vanjski pritisci i povijesni događaji, koliko god bili impresivni i intenzivni, nisu pravi načini da se nadahne i poboljša ljudsko ponašanje. Promjena ljudskog srca, preispitivanje smisla života i njegove misije, žudnja za duhom i vječnošću, dokazana je metoda za postizanje pravednijeg i plemenitijeg društva.

To je očito poruka koju su nam saopćavali svi veliki proroci Izraela.

Kada smo obilježavali završetak ■ sedmogodišnjeg ciklusa dnevnog učenja, jedan mi se oduševljeni mladić pohvalio kako je sada "prošao" kroz Talmud. Odmah mi je pao na pamet oštar komentar jednog od velikih hasidskih majstora ranijih vremena koji je odgovorio na takvu pohvalu jednog od svojih sljedbenika: "Prekrasno! Ali sada ostaje pitanje koliko je Talmudu prošlo kroz tebe?!"

Pouka je ovotjedne paraše, što je i pouka Tore u u čitavoj svojoj dubini i potpunosti, da put do znanja i službe B-gu prolazi kroz vlastite unutarnje osjećaje, stavove, ideale i privrženost.

Divrej Tora

(nastavak s 12. stranice)

Rabbi Berel Wein:

Prilike i odluke

Zadatak Židovskih roditelja i Židovskog obrazovanja je da pruži tu osnovnu istinu života sljedećoj generaciji. I kao što to i sama Tora svjedoči, sposobnost da se to učini je ono što je razdvajalo Avrahama od Noaha, i u početku Židovski narod od naroda svijeta. Čitavu pripovijest Tore u paraši Noah moglo bi se sagledati i kao priču o upropaštenim mogućnostima, putevima kojima se nije pošlo i propuštenim prilikama. To započinje sa samim Noahovim naraštajem. Noah upozorava društvo u kojem živi na katastrofu koja je na obzoru, a koja će uništiti njih, njihov svijet i tu civilizaciju. Ili on nije bio dovoljno uvjerljiv ili društvo s razlogom i tvrdoglavo nije bilo zainteresirano za to što će se dogoditi s njihovim svijetom.

Mnogo puta u povijesti, kako Židovskoj tako i općoj, svjedoci smo posljedica do kojih dolazi kada se ne vodi računa o upozorenjima i kada se ignoriraju očiti znakovi opasnosti. Nitko ne voli slušati proroka tame i propasti. Ti koji proturječe remete naš svakodnevni život i naš osjećaj da je sve u ravnoteži i bez pomaka u njemu. Mi govorimo da želimo da se dogode pozitivne promjene, no u svojim srcima više smo nego zadovoljni kada ostane status quo.

Tako je Noahova generacija propustila priliku da spasi sebe i time promijeniti čitavu kasniju svjetsku povijesti. Oni ocjenjuju Noaha i njegov projekt izgradnje arke kao čudan, ako ne i potpuno umobolan.

Tako da čak i kada kiša počne padati i voda počne rasti oni i dalje ismijavaju Noaha i njegove poruke koje im upućuje.

Godina 14 13Broj 2 Strana

Čovječanstvo se, kada se nešto dogodi, obično ogluši na neželjenog spasitelja. On ne odgovara našoj unaprijed stvorenoj matrici pomoći i izbavljenja, i na taj način, iako njegove ocjene mogu biti točne i ispravne, njega se obično huli, ismijava i ignorira. Ne moram davati primjere ove općepoznate činjenice o ljudskom ponašanju onima od nas koji su živjeli u Izraelu u proteklih nekoliko desetljeća.

Nakon potopa i sam se Noah našao manjkav upravo u toj osobini propuštenih prilika. Razlog zašto se čini da komentatori uvijek negativno, pa čak i grubo, tretiraju Noaha jer to što je on propustio stvoriti novi svijet koji će biti neokaljan pogreškama i grijesima prošlosti.

Takva prilika, u biti ista ona koja je bila ponuđena Adamu i Havi u Edenskom vrtu, nikad poslije nije bila ponuđena bilo kome drugom u dugoj povijesti ljudske civilizacije.

To što on nije prihvatio tu ponudu, što nije zgrabio tu priliku slabost je koja je osudila Noaha na kri-

tike i loše ocjene u Židovskom rabinskom učenju. Sama Tora jasno iznosi da je neophodno potrebno donositi ispravne odluke i izbore u životu. Tora nam kaže odaberite život, a ne smrt, dobro a ne zlo, vječno a ne prolazno.

Mnogo puta se na odbijanje donošenja bilo kakve odluke, dok je ispravna bila naočigled prisutna, u judaizmu nije smatralo oprezom ili neutralnošću. Umjesto toga na njega se gledalo kao na fatalno pogrešnu odluku. Propuštena prilika je grijeh, a grijesi zbog propusta mnogo su puta gori i opasniji od grijeha zbog izvršenja.

Naše živote određuju izbori koje smo napravili i oni koje dalje činimo. Često je puta nužnost donošenja takvih odluka neizbježna jer nas na to prisile vanjske okolnosti. Nadam se da će nam Vječni dati dovoljno mudrosti da iskoristimo mogućnosti koje imamo i da donesemo mudre odluke u našim osobnim životima i životu nas kao naroda. ■

Strana 13

Rabbi Yissocher Frand:

Što je Noahova najveća ostavština?

Redoslijed izričaja u početnim pa-

je odgovor jednostavan: čovječan-

umrijeti i otići s ovoga svijeta. Me-

sukim naše paraše (Berešis 6,9-10) za-

stvo! Činjenica da na ovom svijetu

đutim, ima nešto što mi možemo

služuje našu pažnju. Tora započinje:

postoje ljudi je najveća ostavština

učiniti na ovom svijetu što je vječno

"A ovi su potomstvo Noahovo" (Ele

koju je Noah mogao ostaviti. Pa

i nikada neće nestati, a to su naša

toldos Noah), što nas navodi da oče-

ipak hazal tumače da ovaj pasuk po-

dobra djela! Ovo je čudesna tvrdnja.

kujemo kako će nam odmah biti

dučava da to nije istina. Noahova

saopćena imena Noahove djece.

bila Na’ama, od potomstva Kaji-

Međutim, Tora prvo kaže: "Noah

nova. Rečeno nam je i o nekima od

bješe pravedan čovjek, savršen u

drugih Kajinovih potomaka (Berešis

svojim naraštajima." Tek nakon toga Tora nastavlja: "Noahu se rodiše tri sina: Šem, Ham i Jafes." Čini se da opisu Noahove pravednosti nije mjesto u tekstu. Raši donosi komentar u vezi s tim neobičnim redoslijedom te kaže da to uči da su

Na'ama je, s druge strane, jedini preživjeli Kajinov potomak.

Zašto je ona preživjela?

glavno potomstvo (odnosno, djela)

Što je najveća ostavština koju je Noah ostavio svijetu? Ja bih rekao da

čarstva i čuvanja ovaca, i koji je živio skoro tisuću godina. Drugi je ■ bio Juval. On je bio prvi glazbenik.

Treći potomak, Tuval Kajin, je bio prvi metalski radnik. On je metal

tomke i njihove ostavštine. Na'ama

zička djeca koja ostavlja iza sebe,

Svatko od nas je ovdje zbog Noaha.

utemeljio gospodarsku granu sto-

umrli. Potop je odnio njihove po-

Istinsko potomstvo cadika nisu fi-

Ovo je doista začuđujuća tvrdnja.

4,20-22). Jedan je bio Javal, koji je

oblikovao u mačeve. Svi su ti ljudi

pravednih ljudi njihova dobra djela.

već djela njegove dobrote.

Medraš kaže da je Noahova žena

najveća ostavština (kao što je to slučaj kod svih cadika) su njegova dobra djela! Mi smo dobili zapovijed da imamo djecu no i djeca su ljudska bića. Ona nisu vječna. Ona će

je, s druge strane, jedini preživjeli Kajinov potomak. Zašto je ona preživjela? Hazal kažu da su je nazvali Na'ama jer su njezini postupci bili "Naim u'neimim" bili su ugodni i donosili su ugodu drugima.

Poanta je da su ostvarenja, čak stvaranje

glavnih

gospodarskih

grana, glazbe, i tako dalje divna i dobra ali nisu vječna. Ona ne traju zau-vijek. Jedino što je doista vječno

na ovome svijetu je duhovnost i dobra djela. To je poanta gore spomenutog učenja naših učenjaka: Glavno potomstvo pravednih su njihova dobra djela.

Duga kao podsjetnik služi na dobro čovječanstva Nakon potopa pasuk kaže: "Postavio sam dugu svoju u oblak, i bit će znak zavjeta između Mene i zeStrana 14

Divrej Tora

(nastavak s 14. stranice)

Rabbi Yissocher Frand:

Što je Noahova najveća ostavština?

mlje...I duga će biti u oblaku, i po-

voljstvo. Dijete podigne svoj pogled

gledat ću je da se spomenem vje-

te ga pogled na izraz lica njegovog

čnog zavjeta između B-ga i svakog

oca počne uveseljavati i zabavljati.

živog bića, među svakim tijelom

Takva reakcija oca će još više raz-

koje je na zemlji." (Berešis 9,13-16).

ljutiti. Takva je situacija i kada mi s

Tora ovdje tvrdi da je nakon potopa

divljenjem i ushitom reagiramo na

B-g dao obećanje da nikada više

ljepotu duge.

neće razoriti zemlju potopom. Oči-

Rav Simcha Zissel se ne slaže s

gledno, Svemogućem je bio potreban podsjetnik da je dao takvo obe-

kako bi umirili gnjev Svemogućeg i

ćanje. Stoga je stvorio prirodni fe-

iskušenje da uništi ljudsku rasu.

nomen duge. Svaki puta kada se

komentarom

Mišne Berura koja

navodi u ime Chayei Adama da onaj koji je vidio dugu ne bi trebao

Ramban citira odlomak iz Traktata

to reći svom prijatelju. Rav Simcha

Hagiga (16a) da ne bismo trebali

Zissel kaže da ne razumije logiku

promatrati dugu, a ako to činimo, to

toga. Ako netko ugleda dugu, veli

je isto kao da nismo došli na svijet.

on, to nas treba potaknuti da se

Što znači ova Gemara? Duga je

pokajemo i navedemo druge da se

nešto predivno. Što ima lošega u

pokaju.

Ovakvo priprosto čitanje pasukim

promatranju duge? U "Ispovijedima

upozoriti koliko god ljudi možemo

očigledno je apsurdno i heretičko.

Rava Amrama Gaona" jedna od

na pojavu duge tako da bi i oni

B-gu nije potreban podsjetnik ili

stvari za koje mi "ispovijedamo

mogli poduzeti potrebne duhovne

vezica oko prsta, nazovimo to tako.

svoje grijehe" na Jom kipur je da smo

aktivnosti.

Koje je pravo značenje ovih pasu-

"promatrali dugu." U čemu je pro-

kim?

blem ako gledamo u dugu?

razgnjevi na svijet i bude u iskušenju da ga ponovo uništi novim potopom, On ima ovu "vezicu oko Svog prsta." On pogleda u dugu i prisjeti Se Svog obećanja.

Raši i Seforno tumače što to stvarno

znači.

mi

trebamo

Gemara (Brachos 59a) kaže da je svrha grmljavine da unese strah od

Rav Simcha Zissel – u svojim spi-

B-ga u srca ljudi. Kada bi Chofetz

čini

sima – kaže jednu vrlo zanimljivu

Chaim čuo grmljavinu, osim što bi

svijetu ogromnu uslugu. On se

stvar. Kada ugledamo dugu, naša

izrekao

koristi

čovječanstvu

reakcija je "predivno." Divimo se

običavao je reći: "Što Otac želi?"

pošalje poruku da je On ponovo

bojama, obliku, efektu, i tako dalje.

vrlo ljut na svijet. Svemogućem nije

Divimo se dugi i ona nas inspirira.

dugom

Svemogući

Naprotiv,

da

potrebna duga na nebu kao podsjetnik.

Podsjetnik

je

potreban

nama. Mi pogledamo dugu i trebali

bismo uzeti na znanje da je ovo trenutak Gnjeva pred Svemogućim.

U takvim trenucima trebali bismo razmišljati da je Svemogući toliko gnjevan na svijet da kada ne bi bilo

reakcije. B-g je gnjevan. On stavlja

dramatične prizore, u smislu po-

dugu na nebo kao poruku da se

vjiesnih

uozbiljimo, da se pokajemo, da ga

spajaju grmljavinu i duge. U tim

molimo za Njegovu milost. A koja

okolnostima, naša je odgovornost

je naša reakcija? "Prekrasno!" Velika

da slijedimo primjer Chofetza Cha-

je hucpa s divljenjem gledati dugu.

yima i kažemo: "Što Otac od nas

uništio svijet. Zato trebamo požuriti

uspoređuje s ocem koji je strašno

pokajati se i učiniti tešuvu.

ljut na svoje dijete i koji podigne

mole i pokaju, oni stoje u pozadini Godina 14 15Broj 2 Strana

Duga treba izazvati još dramatičniju reakciju s naše strane. Tijekom života vidjeli smo mnoge

Rav Simcha Zissel ovu situaciju

vide dugu i ona ih potakne da se

blagoslov,

Promislimo o smjelosti ove tipične

Njegovog obećanja, On bi ponovo

Seforno piše da kada pravednici

odgovarajući

slučajeva

koji

zajedno

želi?" ■

ruku da bi ga udario. Otac je blijed i njegov izraz lica pokazuje njegovom

djetetu

krajnje

nezadoStrana 15

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Pouka koju nas uči Noah Tora nije povije-

Naš je svijet doživio radikalnu

sna knjiga. "Tora"

promjenu. Ne samo da to nije svijet

znači

a

davno prošlih vremena, nego to nije

sve što se nalazi u

svijet ni prošlih desetljeća. Stara

Tori tamo je s na-

pravila nisu primjerena. Neke su se

mjerom

ljudske slabosti mogle tolerirati u

"vodič",

da

nas

vodi.

negdašnjem svijetu, ali danas mora-

Nakon što je izašao iz arke, "Noah

se srozao, te posadio vinograd. Pio je vino i opio se" (Breišis 9,20-21). Što nas ovo uči?

mo živjeti po višim standardima. U

prošlim naraštajima mogli smo živjeli po Šulhan aruhu, i to je bilo sasvim dovoljno, ali danas moramo živjeti prema Mesilas Ješarim (Me-

"Noah je bio posvemašnji ca-

sillas Yeshorim -

‫״משהמם‬

‫ סמל‬, dosl.

dik?" (isto, 6,9). Kako to "posve-

"Put čestitoga" je etički tekst, musar,

mašnji cadik pije sve dok se ne opije?

kojeg je sastavio utjecajni Rabi Moshe

Komentari kažu da je Noah znao

Chaim Luzzatto. Cilj tog djela je

koliko može popiti a da ga ne opije, no to je bilo prije potopa. Ono o čemu Noah nije razmislio je da je svijet doživio radikalnu promjenu, i

da to više nije bio onaj isti svijet

usavršavanje karaktera, op.pr.) kako

Glavnina roditeljstva je davanje

duhovni kapital nužan za preži-

primjera. Moramo marljivo raditi na usavršavanju naših midot (vrlina) kako bismo se oduprli štetnim posljedicama današnjeg hedonističkog svijeta, u kojem mi zapravo pokušavamo ići gore po pokretnim stepenicama koje se spuštaju dolje.

sebi

i

svojoj

djeci

vljavanje trenutne duhovne atmo-

sfere.

svijetu možda ne vrijede stara prastarom svijetu možda se neće moći podnijeti u novom svijetu.

U 16. stoljeću, Rebe Chaim Vital, najvažniji učenik Arija z"l rekao je "S obzirom na razinu onečišćenja okoliša, naša je jedina nada molitva."

On

nije

govorio

o

zagađenju

U novom svijetu možda ne vrijede stara pravila.

Ono što se moglo podnijeti u starom svijetu možda se neće moći podnijeti u novom svijetu

ugljičnim dioksidom, jer u to vrije-

me nije bilo automobila, već o duhovnom srozavanju. Ako je duhovna atmosfera 16. stoljeća bila zagađena, što možemo reći o našem današnjem okružju, kada se putem etera u naše dnevne sobe unosi veliki nemoral, nasilje i izopačenost.

Svaki je trag pristojnosti podrovan.

Svaki dan na vidjelo izlaze novi skandali o ljudima na vodećim položajima.

Strana 16

prihvatljivo. Mlade ljude, ■ kako samce tako i one vjenčane, treba obrazovati o braku i roditeljstvu.

dali

bismo

kojega je on poznavao. U novom vila. Ono što se moglo podnijeti u

U prošlosti su se mladi ljudi vjenčavali, podizali obitelji, i obitelji su bile uglavnom stabilne. Danas imamo alarmantnu stopu razvoda, a djeca bivaju povrijeđena pogoršanjem šalom bajisa. Naši mladići i djevojke ulaze u brak bez ikakvog pojma o odgovornostima koje brak donosi, a ta brižnost za svog partnera mora nadjačati vlastite želje. Postoji do sada nezabilježena stopa (naše) djece koja zastranjuju u drogu i druge destruktivne načine života. Roditeljstvo po instinktu nije

Rebe Chaim Vital je smatrao da je molitva bila rješenje. Možda bismo trebali postati malo iskreniji u vezi svoje molitve. Molitva zahtijeva meditaciju,

ali

meditirati

kada

koliko je

se

može

najpoželjnija

minjan onaj koji najbrže završi molitvu?

Dok su izazovi današnjeg svijeta zastrašujući, uvjerava nas se da će "ha'bo litaheir misajen oso - onaj koji se pokušava očistiti dobit [B-žansku] pomoć". Hašem nam pomaže da prevladamo sve izazove, i stoga nijedan izazov nije nepremostiv. Ali da bismo zaslužili tu pomoć, mi moramo biti "bo litaher" - moramo učiniti sve što do nas stoji kako bismo očistili sve aspekte svog života.

Pouka koju nam Noah daje glasi: kada se svijet promijeni, mi si ne možemo priuštiti da nastavimo "kao i obično". Moramo poduzeti konkretne korake da unaprijedimo sebe, svoju tefilu, svoje brakove, svoju duhovnu sredinu i prilike naše djece.■ Divrej Tora

Biseri hasidske mudrosti B ogomoljac Dođe jednom neki čovjek rebu Menahemu Mendelu iz Kocka i šapne mu na uho svoju nevolju: "Prijatelji me nazivaju bogomoljcem. Kakvu mi to slabost pripisuju? Zašto me nazivaju bogomoljcem, a ne hasidom?"

Rebe mu odgovori: "To je zato što bogomoljac ono što je bitno prometne u sporedno; a iz onoga što je sporedno napravi bitno." ■

B -g je stvorio ovaj "niži" svijet, naš svijet. To je svijet u kojem

je B-žja realnost u početku zamagljena, u kojem ljudsku realnost doživljavamo kao primarnu. Zašto je B-g odlučio prikriti svoje "autorstvo"? Zato što nam je, u namjeri da istinski postojimo, da imamo mogućnost izbora, dozvolio da iskusimo sebe kao neovisnu stvarnost. Kada ne bismo bili neovisni, naše bi postojanje

bilo besmisleno; bili bismo poput lutke na koncu.

Umjesto toga, B-g je stvorio jedan "agnostički" svijet, u kojem On sam nije uočljiv. On je prikrio od nas svoje postojanje tako uspješno, da sebe doživljavamo kao jedinu stvarnost. Možemo razumjeti da je B-g stvarnost, ali doživljavamo Njegovo postojanje kao nešto što je izvan nas, kao pridodanu stvarnost, dok je, uistinu, B-g stvaran, a naše je postojanje "izvanjsko".

Postoje mnogostruki nivoi spoznaje koji odvajaju našu osjetilnu stvarnost od apsolutne stvarnosti božanske energije.

Poigrava li se to B-g s nama, skrivajući se od ljudskog pogleda?

S vaki početak zahtijeva od tebe

da otvoriš nova vrata.

Ključ je u davanju i radu.

Udijeli milodar i učini dobro djelo. ~ R. Nahman iz Breslova ■

Upravo suprotno; radi se o poklonu, mogućnosti da rastemo za vrijeme dok se privikavamo na krajolik. Prije nego što dijete po-

čne pisati, ono prvo mora naučiti abecedu. Isto tako, prije nego što razumijemo briljantno svjetlo B-žje stvarnosti, prvo moramo dozvoliti našim očima da se priviknu na svjetlo koje nas okružuje. Tek tada možemo iskoristiti naše svjetlo da bismo provirili kroz mnoge slojeve dublje stvarnosti. ~ R. Menachem Mendel Schneerson ■

Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević Godina 14 17Broj 2 Strana

Strana 17

Ozer Bergman, Breslov Research Institute:

Vaša je planeta bila opozvana Mi Židovi, kao i ostatak svijeta, često puta zaboravljamo da mi nismo oduvijek bili Izabrani narod. Kada je ovaj naš sićušni stari svijetić došao u postojanje, B-g je želio da svi budu Židovi (Derekh HaShem 2,4).

To znači da je svaki pripadnik ljudskog roda mogao putem dobrih djela i molitvom pružiti B-gu hitpa'arut (da bude ponosan).

Međutim, to se nije dogodilo. Od trenutka kada su Adam i Eva jeli sa Drva znanja svijet se velikom brzinom otkotrljao nizbrdo. U vremenskom razdoblju od samo deset generacija, čovječanstvo ne samo da nije uspjelo pružiti B-gu hitpa'arut, već su ga i naveli da zažali zbog cijelog pothvata Stvaranja: "B-g je zažalio što je stvorio čovječanstvo ... Zaboljelo ga je srce" (Postanak 6,6). To je suprotnost hitpa'arutu, u svom najgorem obliku. B-g se odrekao vlastitog stvaranja i vrlo jasno to dao do znanja (Post 6,7). Što je to što su to ljudi radili a da je bilo tako protivno, onome čemu se B-g nadao za Svoja stvorenja?

Rebe Nachman podučava da je ključni stvar za privođenje ljudi, uključujući i same sebe, k istinskoj emuna (vjeri), mir i prijateljstvo. Kada dijelimo s drugima - a posebno kada dajemo cedaka (dobrotvorni prilog) na primjeren način – mi stvaramo oazu mira i spokoja s drugim ljudskim bićem. Što većem broju ljudi dajemo, to veću oazu stvaramo.

(Koliko bolje dajemo, toliko će mirniji i čišći biti zrak oaze.)

U naraštaju potopa ljudi su stalno krali jedan od drugoga. Jedna od najopasnijih metoda krađe koju su koristili, naziva se hamas, i predstavljala je uzimanje robe od prodavatelja u vrijednost manjoj od peniStrana 18

ja. "To je takva sitnica, vrijedi manje od penija. Tu nema štete." Naravno, trgovac nije imao ni zakonsku potporu da zatraži pomoć, tako da su se ljudi s time mogli nekažnjeno izvući.

Dakle, mislite li da je to prodavatelje učinilo sretnima? Umjesto da gaje pristup društvene suradnje i prijateljstva, ljudi su gajili odbojnost jedni prema drugima, te izazvali B-žju averziju (Berešit Raba 31,1)!

zlima je odijeljenost. Njihov začetak – pomisao da se to učini – javlja se samo ako se osoba ne osjeća povezanom, osjeća se kao "nešto drugo", u odnosu prema svojoj potencijalnoj žrtvi. Sam čin – stvarno izvršenje toga - ne samo da ostvaruje odmak i različitost između počinitelja zločina i žrtve, on ih također pomiče iz privatne domene u javnost, unoseći distancu i drugačijost u umove i srca ljudi njihove zajednice. Oni truju atmosferu društva. Što je rješenje? Kako možemo pročistiti zrak i započeti iznova? ■

Kada čovjek posije zanimanje za druge, to preraste u krug, u zajednicu i društvo ljudi koji se brinu jedni za druge.

Njihova međusobna nesklonost nije bila ni pasivna niti nijema. Ona je bila proaktivna, agresivna i glasna (isto, 31,4). Kradući jedan drugome novac i unutarnji mir, oni su sami na sebe prizvali svoje vlastito uništenje.

Pristup hamasa prenio se i na druga područja života. Kao što uči Rebe Nachman u Sefer HaMidot (Geneivah u'Gezeilah A,1), kada jednom čovjek sebi dopusti da ukrade od drugih, on time otvara vrata svakoj vrsti grijeha. Iz hamas krađe razvila su se hamas ubojstva, idolopoklonstvo i seksualni nemoral (Berešit Raba 31,6).

I to nije ništa čudno. Ono što je zajedničko svim gore spomenutim

Potop ne samo da je nepraktičan, on je i izuzetno neugodan. Umjesto njega bolja je ideja davati a ne nagomilavati. Rebe Nachman citira stih "Bogatstvo pridodaje mnogo prijatelja "(Izreke 19,4). Čini se da milijunaši imaju milijune prijatelja, no ti su prijatelji zainteresirani za novac, a ne za onoga tko ga posjeduje. Pravo, istinsko bogatstvo koje doista dodaje - stvara - istinsku naklonost i ljubav je cedaka koju čovjek daje. Novac koji dajete za cedaku i prijateljstva koja na taj način stječete, vaše su pravo bogatstvo (Bava Batra 11a).

Kada čovjek posije zanimanje za druge, to preraste u krug, u zajednicu i društvo ljudi koji se brinu jedni za druge. Ljudi se osjećaju sigurnima i jesu sigurni, fizički i emocionalno. Njihova sigurnost i (podsvjesna) spoznaja o jedinstvu koje čine, otvara im uši da čuju pravo značenje onoga što cadikim podučavaju, ljubav i bogobojaznost. To je hitpa'arut!

A gutn Shabbos! Šabat šalom! ■ Prevela Tamar Buchwald

Divrej Tora

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Paraša počinje riječima "Ovo je potomstvo Noahovo: Noah bješe pravedan i svesrdan čovjek u svom naraštaju...". Sveti Ar"i objašnjava da izraz "cadik" (pravednik) označava onoga tko zna održati povezanost sa sefirom Jesod.

Prema mudrosti kabale naš je cilj vezati se uz Stvoritelja. Talmud razmišljao pitanju kako je to moguće kad je B-g u Bibliji opisan kao "vatra koja proždire". Odgovor je da trebamo prionuti uz njegove "midot" (osobine, odlike) koje su prema kabali sefirot. Pokušavati povezati se sa Stvoriteljem je poput spajanja nekog kućnog električnog uređaja izravno na elektranu, što će dovesti do toga da aparat pregori.

Način da se povežemo sa gornjim svjetovima zahtijeva da svjetlo prodre kroz zastore poznate kao sefirot ili midot. Sefira koja nas povezuje sa gornjim svjetovima i kroz koju nas dotiče obilje je sefira Jesod, i kada to znamo to nam olakšava razumijevanje pasusa "Cadik je okosnica svijeta". Cadik se m ož e pov e z a t i sa g orn ji m svjetovima, a paraša Noah omogućuje svima nama da ostvarimo tu vezu.

Sveti Ar"i objašnjava da tri Noahova sina odgovaraju trima stupcima: desnom, lijevom i središnjem, koji predstavljaju tri sile unutar svakoga od nas. Desna kolona simbolizira hesed (prekomjernu dobrotu) davanje i beskrajnu ljubav. Lijeva kolona simbolizira želju, nagon i potrebu za primanjem samo za sebe. Središnja kolona je ravnoteža - primanje da bismo dali.

Da bi čovjek živio u miru sam sa sobom, skladno koegzistirao sa svijetom i bio povezana sa sefirom Jesod, potrebno je da ima sve tri kolone.

Ar"i dalje navodi da kada povučemo okomitu ravnu crtu ona naliči na slovo vav, koje je nalik cjevovodu koji provodi obilje odozgo. Prava vrsta cijevi, ona koja nas povezuje sa sefirom Jesod sastoji Godina 14 19Broj 2 Strana

se od tri okomite crte ili slova vav.

Numerička vrijednost slova vav je 6, a 3 puta 6 je 18, što je jednako numeričkoj vrijednosti riječi "haj", odnosno život. Drugim riječima, kada smo se povezali sa sefirom Jesod, mi smo zapravo povezani s temeljima života. Ar"i također objašnjava da se slovo "‫ "ש‬formira kada se povežu donji krajevi svih triju crta, i kada se ono spoji sa slovima "‫( "חי‬haj), oni zajedno čine kraticu za imena trojice Noahovih sinova - Šema, Hama i Jafeta (Jefeta).

Arka prema Zoharu i kabali Paraša opisuje mjere Noahove arke: "tri stotine lakata duljina je korablje, pedeset lakata širina joj je, a trideset lakata joj je visina". Čini se da je Noah izgradio veliku arku (lakat iznosi oko pola metra), ali moramo se sjetiti da su sva živa bića morala stati u arku za razdoblje od godinu dana, što je nelogično. Trebamo shvatiti da Tora nije povijesna knjiga, pravilnije ju je razumjeti kao knjigu duhovnih zakona koji nas vode da živimo punim i bogatim životom. Zohar objašnjava da opisane mjere služe da izgradimo duhovnu arku da nas štiti u godini koja je upravo započela. Gematrija broja 300 (broj lakata dužine arke) je gematrija slova "‫"ש‬. To znači da prva stvar koju bi trebali graditi u našoj "arki" su tri okomite crte ili kolone - desna, lijeva i središnja.

Kako ćemo ovo provesti? Paraša nastavlja riječima "A zemlja je bila pokvarena pred B-gom, i bila je zemlja puna nasilja". Što se podrazumijeva pod "pokvarena"?

Prema ranije opisanom kodeksu postojanja, pokvarenost znači korištenje samo lijeve kolone, uzimanje za sebe bez da se uzvrati istom mjerom. Pljačka, prijevara, nepravda, itd., djela su nasilja.

Zohar ističe da će se u naše doba manifestirati proročanstvo "protivnici su postali čelnici", da će vođe nacija biti lopovi i podmićeni, te da će zemlja biti ispunjena nasiljem.

Naraštaj potopa je bio naraštaj u

kojem je sve bilo dopušteno, čovjek je uzimao što god je želio, a to je ponašanje koje vodi u ovisnost (prema hrani, lijekovima, alkoholu, seksualnom promiskuitetu, novcu, itd.). Kada živimo u društvu u kojem vlada lijeva kolona sebičnosti, ne treba nas iznenaditi kada to dovede do katastrofe i propasti, odnosno, potopa. Stoga moramo izgraditi Noahovu arku, utvrdu protiv utapanja u poplavi nasilja i pokvarenosti koje nas okružuju.

U svom članku pod naslovom "Sloboda", rabin Ashlag ističe da postoje četiri faktora koji određuju tijek nečijeg života: genetika, ■ su prirođeni historijat (kao što prošli životi), okruženje i obrazovanje. Za razliku od genet-skog faktora, mi možemo utjecati na to kako drugi čimbenici utječu na našu percepciju o tome što je pravedno i ispravno, i upravljati našom okolinom - prijateljima, učiteljima, knjigama koje čitamo, itd., i moramo se pitati povezuje li nas naša okolina sa sefirom Jesod, ili ne.

Tkogod želi biti zaštićen mora osigurati da on ili ona živi u okruženju koje ih podržava i koje će ih povezati sa sefirom Jesod, okruženju koje održava načelo davanja za zajednicu radije nego postizanja cilja pod svaku cijenu, okruženju koje podržava uzajamnu odgovornost. Stanje istinskog mira i harmonije među nama možemo postići onda kada to shvati većina čovječanstva.

Uzajamna odgovornost nije samo parola; to je definicija zdravog osobnog i društvenog stanja ravnoteže između lijeve i desne kolone, pri čemu svaka jedinka društva dijeli s drugima u istom omjeru u kojem uzima za sebe, znajući da je to jedini način da dođe do sigurnosti i istinskog uspjeha.

Samo u takvim uvjetima protok obilja i blagoslova može doći do svake osoba i do čitavog čovječanstva. ■ Prevela: T. Buchwald

Strana 19

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Mjesečni Zohar: Hešvan - Škorpion Mjesec hešvan je mjesec ispunjen izazovima i zadaćama.

To je mjesec u kojem prolazimo kroz stresne testove koji će provjeriti kakvi smo nakon tišrejskih blagdana te koliko smo sami sebe poboljšali koristeći se prilikama koje nam je pružio protekli mjesec. Je-

smo li bolji? Cjelovitiji, ispunjeniji? I koliko nam je posla ostalo za ostatak godine?

Hešvan Škorpion Mjesec hešvan, u kojem nema pra-

tim znakom, a drugo vlada astrolo-

pucati od bijesa kad ih netko uzne-

znika, dolazi nakon mjeseca tišreja

škim znakom mjeseca. Planet heš-

miri, a potom će na sve to zabora-

Vage u kojem ima najviše praznika.

vana je Mars i njime vlada slovo ‫ד‬

viti, Škorpion će reagirati hladno-

Ovaj je mjesec u mnogim spisima

(dalet). Njegov je astrološki znak

krvno. Oni će prekinuti te odnose,

poznat

Škorpion, kojim vlada slovo ‫( נ‬nun).

ignorirati ih i zapravo zauvijek

kao

MarHešvan

(gorki

hešvan) zbog što nema blagdana i zbog katastrofa koje su se dogodile

Pa, što je tako posebno u vezi tih

3000 godine), kraha njujorške burze 1929. godine, te financijskog sloma izraelskih banaka 1983.

Sile

koje

utječu

na

hešvan

Škorpiona

zamrznuti (‘on je za mene mrtav‘).

slova?

u tom mjesecu, poput Potopa, podjele Solomonova kraljevstva (prije

■

‫נ‬ ‫ ד‬Slovo dalet – Motivacija i glad za uspjehom

Slovo nun – Pad i propast

Prema kabali slovo ‫ נ‬ukazuje na pad (pad tržišta dionica). Doista,

Kombinacija tih slova ‫( דן‬dan –

Škorpioni imaju sklonost da zapa-

korijen je riječi din presuda) uči o

dnu u stanja pada, uništenja i des-

suštini mjeseca. Ime slova dalet

trukcije. Pritom emocionalna bol

dolazi

na

može biti toliko jaka da bi mogli

od

dalut (siromaštvo

hebrejskom) i nedostatka, i onaj tko

imati suicidalne tendencije. To se

Kao što je navedeno u prethodnim

se tako osjeća uvijek će biti spreman

događa zbog njihovog silnog in-

člancima, Sefer Jecira (Knjiga stva-

za borbu. Ti će ljudi uvijek osjećati

tenziteta koji dolazi do izražaja u

ranja) – koja se pripisuje praocu

glad za moći i uspjehom, biti vrlo

svemu što rade, kada se usredotoče

Abrahamu

kaže nam da su 22

motivirani da uspiju, hladnokrvni

na nešto oni u tome idu do kraja.

hebrejska slova elementi od kojih je

ratnici sa sklonošću prema okrut-

Zbog toga kada se oni fokusiraju na

načinjen Svemira. Znači, slova pred-

nosti. Te osobine Škorpionima daju

"tamu"; tu nema mjesta nikakvoj

stavljaju duhovne frekvencije koje

njima karakterističnu kreativnost,

svjetlosti ili nadi.

su stvorile naš svemir. Sefer Jecira

strast i magnetsku nazočnost koja se

nas uči da su 22 frekvencije, koje su

ne može ignorirati.

S druge strane, Škorpioni su poznati po svojoj sposobnosti da

predstavljene s 22 hebrejska slova,

Slovo ‫ ד‬kontrolira i Ovna i Škor-

sami sebe obnove bez obzira koliko

alati koji se koriste za prijenos

piona, međutim, ono na svakog od

teško bili pogođeni, profesionalno

duhovnog obilja.

njih vrši drugačiji utjecaj. Zohar

ili osobno, oni posjeduju ogromnu

Prema kabali svakim mjesecom

kaže da Ovan predstavlja "pakao

snagu da se izdignu iz krhotina i

vladaju dva hebrejska slova; jedno

vatre", dok je Škorpion "pakao

počnu iznova s istim intenzitetom

slovo vlada planetom koja dominira

leda". To znači da dok će Ovnovi

kao i prije.

Strana 20

Divrej Tora

(nastavak s 20. stranice)

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

Hešvan - Škorpion

Prema kabali četiri godišnja doba

djeljenje smatra duhovnim zloči-

svjetovima mjesta ima samo za one

podudaraju se s četiri slova u

nom (obožavanjem idola), budući

koji su uspjeli pretvoriti tamu u

svetom imenu

da

nešto

svjetlo i pretvoriti ono što je gorko

Svako se slovo odnosi na drugu

podijelimo s namjerom da dobijemo

(mar) u slatko. To je zapravo suština

sefiru i element. Treće slovo )‫ (ו‬pred-

nešto zauzvrat, a ne s namjerom da

života i to objašnjava zašto su veliki

stavlja jesen (Vaga, Škorpion, Stri-

"volimo bližnjega svoga kao samoga

mudraci dali ime hešvanu Mar-

jelac) i element zraka koji predsta-

sebe", mi kršimo prvi od Deset

Hešvan.

Tetragramu

‫הוה‬-‫י‬.

od

trenutka

kada

vlja intelekt, i doista možemo vidjeti ogroman utjecaj tog elementa na prvi i treći znak tog godišnjeg doba Vagu i Strijelca koji su stalno zauzeti svojim mislima, a manje onime što osjećaju, svojim emocijama.

Međutim, Škorpioni, koji su vodeni znak, jako su povezani sa svojim emocijama.

S druge strane, postoji i veliki utjecaj elementa vatre (koji je povezan s Marsom), a budući da je on drugi astrološki znak jeseni – (svako je godišnje doba sastavljeno od tri

znaka i njima uvijek dominiraju isti

iskaza (koji su greškom poznati kao

elementi: prvi voda, drugi vatra,

Deset zapovijedi)

treći zrak), to ukazuje na sebičan

B-g tvoj". Takva vrsta djeljenja je

praznike tišreja vrijeme je da za-

karakter i vrlo snažne porive i želje.

zapravo

u

počnemo sa svojim svakodnevnim

Sve navedeno snažno utječe na

onom trenutku kada postavimo

poslom. U hešvanu ćemo naići na

Škorpione i stvara vrlo kompliciran

osobu kojoj samo upravo pomogli

sve sklonosti i probleme koje nismo

emocionalni i intelektualni svijet

(njezinu

i

popravili (tikun ispravak) u tišreju.

koji je teško razumjeti drugim zna-

uzrokom onoga kako se osjećamo

Zapadanje u gorčinu koja će nas

kovima.

mi zapravo stavljamo drugog boga

pratiti tijekom cijele godine, suo-

ispred Stvoritelja.

čavanje s nedostacima, nije ugodno.

Utjecaj elementa zraka čini kod Škorpiona pravdu vrlo važnom

"Ja sam Vječni,

idolopoklonstvo,

reakciju),

jer

razlogom

Nakon što smo bili preplavljeni duhovnim

energijama

kroz

sve

Pa koja je tajna hešvana?

Međutim, svaki puta kada se po-

vrednotom. Kad god se susretne s

Jedna od zadivljujućih priča u

zabavimo njima, to su još jedna

nepravdom on će reagirati emocio-

Zoharu je vizija rabi Hije koji je bio

vrata kroz koja možemo proći na

nalno (voda). To znači da oni mora-

jedan od studenata i najbližih pri-

putu prema pobjedi i potpunosti.

ju biti na oprezu, jer lako mogu za-

jatelja Rabi Šimona Bar Johaja. Bu-

Zbog toga tijekom hešvana možemo

pasti u bijes i osvetničko rapolo-

dući da je vrlo teško prihvaćao od-

postići i ostvariti mnogo više nego u

ženje i dozvoliti tim osjećajima da

lazak Rabi Šimona on je postio 80

bilo koje drugo doba godine. Poriv i

zavladaju njima.

dana i potom mu je bilo dopušteno

glad za pobjedom i postignućem

Škorpione, kojima dominira ele-

da uđe u gornje svjetove i sretne se

iznimno su veliki ... pa primimo se

ment vode, također karakterizira

s Rabi Šimonom. Međutim, kada su

posla!!! ■

opsesivno dijeljenje s jasnim ciljem –

ga ugledali, svi su se cadikim uzne-

stjecanjem kontrole nad drugima; a

mirili, jer su znali da je on smrtan

to ih jako skupo košta. Takvo se

čovjek, i rekli su mu da u gornjim

Godina 14 21Broj 2 Strana

Prevela Tamar Buchwald

Strana 21

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

Učinkovit život

samo izvikali na njega i prijetili mu svime čega ste se mogli sjetiti.

Kontroliranje ljutnje (nastavak) Vaš dnevnik je samo za vaše oči.

Zapišite kada se incident dogodio, opišite incident, zabilježite kako ste reagirali, utvrdite zašto ste bili ljuti, objasnite što ste htjeli postići svojim bijesom, i u retrospektivi, odlučite je li postojao bolji način za ostvarenje vašeg cilja. Evo jednostavnog primjera:

Vaša reakcija prema bilo kakvoj smetnji trebala bi biti utemeljena na tome što to jest u realnosti, a ne na onome kako se vi osjećate, jer kad ste loše raspoloženi, sve može biti uvećano 100 puta. U dane poput onog iz gornjeg primjera, nemojte govoriti ništa u tom trenutku. Odložite to dok vaša razdražljivost ne splasne.

To se dogodilo jučer, 8. lipnja u 18 sati.

Krenuo sam parkirati u svoju garažu i vidio sam da je susjedovo dijete ponovno ostavilo svoj bicikl na mom prilazu. Imao sam težak dan u uredu. Pozvonio sam susjedu na vrata i vikao na njega, rekavši da ako njegovo dijete još jednom ostavi svoj bicikl na mom prilazu, ja ću ga baciti na najbliže odlagalište. Otac je maknuo bicikl.

Ono što sam htio postići je da bicikl ne bude na mom prilazu. Jesam li to postigao? Bicikl ponovno može biti tamo sutra. Nemam garanciju da će otac prenijeti tu poruku ili da će dječak poslušati svog oca, tako da to nije bila krivnja oca, a ja sam ipak vikao na njega. Moj bijes nije učinio moj odnos sa susjedom ugodnijim.

Umjesto toga, mogao sam tražiti da razgovaram s dječakom i reći mu, "Danas sam skoro slomio tvoj bicikl.

Budeš li ga ostavljao na mom prilazu, sigurno će biti oštećen, jer ga možda neću vidjeti. Ako brineš o svom biciklu, nemoj ga ostavljati na mom prilazu."

Uzet će vam samo nekoliko minuta da to zapišete; trebali biste pregledavati svoj dnevnik svakog dana. Ako bilježite svoje bijesne reakcije, razmišljate o boljim načinima na koje ste mogli reagirati i prolazite kroz te bilješke, sigurno ćete Strana 22

promijeniti način na koji reagirate.

Pazite na svoje raspoloženje! Neki dani su upravo ovakvi.

Izađete u hladno jutro i otkrijete da vam je na automobilu ispuštena guma. Zbog toga kasnite na sastanak, na kojem vam klijent kaže da je dogovorio posao sa konkurentskom firmom. Šef vas okrivi za izgubljen posao. Najradije biste udarili svog šefa jer ste ga pitali da li možete ponuditi nižu cijenu, no on vam to nije dozvolio. Ne usuđujete se iskaliti svoj bijes na njega jer će vas otpustiti.

Izlazite na ručak, no restoran je toliko pun da nema nijednog slobodnog mjesta. Gunđate, vraćate se u ured i kuhate si šalicu kave.

Dok sjedate u automobil kako biste otišli kući, leđa vas počnu boljeti.

Jedva stižete kući. Vaša žena dočekuje vas sa vijestima da su vašeg sina poslali kući iz škole zbog lošeg ponašanja.

U drugim okolnostima, možda biste razgovarali sa svojim sinom kako biste saznali što se dogodilo, no s obzirom na to kako se osjećate danas, smatrate sebe svecem jer ste se

Postavio sam si kao pravilo da svaki puta kad napišem ljutito pismo nekome, ostavim ga na ■svom stolu 48 sati, a zatim ga ponovno pročitam. Svakog puta, prepravim pismo, izražavajući svoju poantu na neprovokativan način, koristeći ono što ja nazivam "baršunastim čekićem." Izražavam svoje nezadovoljstvo bez napadanja. U doslovno svakom slučaju, primim ispriku ili adekvatno objašnjenje.

Kralj Salomon je rekao, "Blage riječi mudraca se čuju…" (Propovjednik 9,17). Pretpostavljam da želite izreći svoju poantu. Čekajte sve dok to ne budete mogli učiniti mirno.

Neki ljudi koji izgube svoju mirnoću mogu reći, "Nisam si mogao pomoći. To je bilo van moje kontrole." Istina, ponekad je vrlo teško kontrolirati sebe kada smo isprovocirani, no to nije nemoguće. Ako vas je šef naljutio i vi znate da biste zbog svoje ljute reakcije mogli izgubiti posao, bez sumnje ćete ostati tiho. Drugim riječima, kada postoji viši cilj u tome da se suzdržite od bijesne reakcije, vi se možete kontrolirati.

Talmud kaže, "Ako netko prijeđe preko uvrede i ne reagira, svi njegovi grijesi su oprošteni." Raši kaže da se Divrej Tora

(nastavak s 22. stranice)

Rabbi dr. Abraham J Twerski:

to odnosi na nekoga tko prijeđe preko provokacije i ne odgovori na nju (Roš Hašana 17a). Razmislite o tome!

Neki grijesi nisu potpuno izbrisani ni na Jom kipur, no oprošteni su ako čovjek vježba kontrolu i ne odgovori iz ljutnje. To bi trebao biti više nego prikladan cilj koji nas može ohrabriti u vježbanju samokontrole.

Chazon Ish hodao je u pratnji petorice mladih talmid haham. Neki ne-Židovi prolazili su pored njih i dobacivali im vrlo uvredljive opaske. Jedan mladić reagirao je vraćajući uvredu.

Chazon Ish mu je rekao, "Mislio sam da si ti ben Tora."

Mladić je upitao, "Kako bi ben Tora trebao reagirati?"

Chazon Ish je odgovorio, "Ben Tora ne reagira."

Nije dovoljno jednostavno ignorirati uvredu, nije dovoljno čak ni oprostiti nekome. Čovjek mora oprostiti iz cijelog srca. Čovjek je prišao Harav Eliyahu Lopianu i zamolio ga za mehila (oproštenje) jer ga je uvrijedio. "Čime si me uvrijedio?" upitao je Harav Lopian.

Kada je čovjek oklijevao to otkriti, Harav Lopian mu je rekao, "Kako ti mogu oprostiti ako ne znam što ti opraštam?"

Nevoljko, čovjek je otkrio u čemu se sastojala uvreda.

Harav Lopian je rekao, "Ako ti kažem da ti opraštam sada, to će biti samo riječi, jer neću biti iskren.

Vrati se za dva tjedna. U međuvremenu, ja ću učiti musar i bit ću sposoban oprostiti ti iz cijelog srca."

Naši gedolim shvaćali su midos vrlo ozbiljno. O njima je rečeno da su bili čak i veći geonim u midos, nego što Godina 14 23Broj 2 Strana

Učinkovit život

su bili u Tori. Naši gedolim imali su ispravno postavljene prioritete. Neki ljudi mogu biti vrlo mahmir (strogi) i ići čak preko slova zakona kad je riječ o halahičkim pitanjima (npr. korištenje isključivo šmura maca na Pesah), ali svejedno mogu biti slabi u midos. Nigdje nije rečeno da se čovjeku koji je izuzetan mahmir i izbjegava sve što je čak i dozvoljeno prema halaha, opraštaju svi grijesi. Rečeno je da se čovjeku koji ne reagira iz bijesa kada je isprovociran opraštaju svi grijesi. Mi možemo imati "super" Jom Kipur svaki dan.

Kad čujete izraz "bijes," vjerojatno pomislite na nekoga tko viče, lupa po stolu, udara nogom, ili lomi stvari.

No, ja sam bijes definirao kao "reakciju na ljutnju," a reakcija ne mora nužno biti nasilne prirode.

U psihologiji govorimo o pasivnoagresivnoj reakciji. To znači da je moguće biti agresivan na pasivan način. Isto vrijedi i za bijes. Možete nekoga podvrgnuti "tretmanu šutnjom," koji u osnovi znači, "Ignoriram te."

Postoji tanka linija između toga da napustite prepirku kako biste izbjegli reagirati na osobni napad, za što Talmud kaže da je hvale vrijedno (Yoma 23a), i "tretmana šutnjom," koji može biti vrlo otežavajući i to je bijesna reakcija. Osjetit ćete razliku između te dvije stvari. Kada napustite prepirku, u osnovi se osjećate dobro što ste to učinili, no kad nekoga podvrgnete "tretmanu šutnjom," osjećate kako ljutnja ključa u vama.

Međutim, postoji bijesna reakcija koja je dozvoljena.

Dok je Chazon Ish bio mladić, bio je u šulu u Vilni i uzeo Humaš sa police. Gabaj je viknuo, "Odakle ti

pravo imaš da uzimaš sefarim odavdje! Jesi li ti ovdje balabos (vlasnik)?" i uzeo mu sefer.

Sljedećeg dana, Chazon Ish je došao ponovno u taj šul, i kad je gabaj prolazio sa kutijom za dobrovoljne darove u koju je skupljao novčiće, koji su bili sve što su si ljudi mogli priuštiti da daju, Chazon Ish je u nju stavio nekoliko velikih novčića.

Gabaj je pogledao tko je taj bogati čovjek koji je dao toliku cedaka, i vidio je da je to čovjek kojeg je dan prije ponizio.

Sljedećeg dana, kad je Chazon Ish ušao u šul, gabaj mu je dao najljepši Humaš sa police.

To je bila "bijesna reakcija" Chazon Isha. Svakako mu namjera nije bila slatka osveta, već je radije htio dati gabaju priliku da zažali zbog svoje prvotne reakcije. Može se pretpostaviti da nakon toga, kada je neki stranac uzeo sefer sa police, gabaj ga nije korio. Čak iako je gabajevo ponašanje bilo za prijekor, reakcija Chazon Isha bila je konstruktivna. Podvrgnuti nekoga "tretmanu šutnjom" ne dovodi do toga da napadač ispravi svoje ponašanje. Ispraviti njegovo ponašanje – pa makar iz krivih razloga – bio je cilj.

Kao što smo primijetili, Ramban započinje pismo svom sinu upućujući ga na to da kontrolira bijes te objašnjava sva zla bijesa. On zatim kaže da će kontroliranje bijesa dovesti do anivusa, najveće od svih karakternih osobina. Očigledno pitanje je, ako je anivus najveća karakterna osobina, zašto Ramban nije započeo svoje pismo govoreći svom sinu da valja razviti anivus? Zašto ići naokolo, i govoriti mu da treba kontrolirati bijes kako bi postigao anivus? ■ Prevela Anja Grabar Strana 23

Alan Morinis:

Svakodnevna svetost Židovski duhovni put musara koje još nisu pronašle mjesto u vašem životu, u vaša srca kao svoju vlastitu živu istinu. Ovdje ćete pronaći jednostavne korake za stvaranje redovne dnevne i tjedne aktivnosti prakse musara.

Unutarnji svijet duše Kako koristiti ovu knjigu Namjena ove knjige je da vam da ono što vam je potrebno da biste razumjeli musar, da biste dobili jasniju sliku o njegovim idejama i, ako se odlučite, da vam bude vodič u vašu vlastitu musarsku praksu, tako da se možete baviti i upravljati svojim osobnim duhovnim procesom obrazovanja.

Prvi dio daje pregled musara kako je evoluirao tijekom stoljeća u kojima su majstori tradicije vršili opažanja i eksperimentirali s njime. Drugi dio knjige se sastoji od osamnaest poglavlja, od kojih se svako fokusira na neku unutarnju osobinu za koju su nam majstori musara rekli da je važna za naš život. (Majstori su prepoznali i rasvijetlili mnogo više osobina od ovih osamnaest, i mnoge od njih su navedene u dodatku: Popis osobina duše.)

Sve osobine istražene u drugom dijelu imaju imena koja će vam biti poznata i koja smatrate da razumijete - uobičajena imena poput poniznosti, velikodušnosti i istine.

Međutim, osim ukoliko već niste upoznati s musarskim učenjima, vaša definicija ovih pojmova vjerojatno neće biti jednaka definicijama učitelja musara. Svako se poglavlje u ovom dijelu knjige oslanja na svoja zapažanja i duboke uvide, tako da ćete doći do novog razumijevanja kako svaka od ovih unutarnjih osobina sudjeluje u vašem životu. Ovo učenje povest će vas prema tome da prepoznate na što da usmjerite svoju praksu, jer je duhovni proces obrazovanja različit za svakog pojedinca.

Strana 24

Učenje musara često započinje proučavanjem odlomka talmudske misli koji, kada se u njega duboko prodre i dopusti da on prodre duboko u vas, donosi iznenađenje, spoznaju i prosvjetljenje. Ja sam upotrebu ove tehnike prilagodio, često se pozivajući na učenjake Talmuda, ali oslanjajući se i na druge izvore filozofske spoznaje. Nemojte ova istraživanja čitati pasivno i intelektualno. Trebate ih prežvakavati, raspravljati se s njima, uspoređivati ih s drugim idejama, iskušavati ih na svojim prijateljima. Dopustite im da vam budu izazov, da vas podstiču, jer je taj podražaj sam po sebi osnovni sastojak transformacijskog potencijala musara. U svakom poglavlju pronađite nešto za što ćete se uhvatili kako biste potaknuli nove misli i shvaćanja. Upoznat ćete sebe na nove i iznenađujuće načine, i već ste se počeli mijenjati.

To nas dovodi do trećeg dijela ove knjige koji pruža smjernice, prakse i vježbe koje će vam pomoći da poduzmete male, ali pouzdane korake prema unošenju onih ideala i vrlina

Nijedna od metoda musara ne uzima puno vremena, ali redovita dnevna rutina dovodi do izoštrenog osjećaja svijesti o vašem životu i čimbenicima koji ga oblikuju, te na kraju do transformacije u onim područjima u kojima se iziskuje pro■ mjena. Doći ćete opremljeni novim alatima koji nadodaju mogućnosti vašem repertoaru življenja i koji su se učvrstili u vašem srcu kao sastavni dio onoga što jeste. Ako je se vjerno slijedi, praksa musara može dovesti do unutarnjeg preoblikovanja koje je duboko i trajno. Majstori musara svjedoče tome. Ja sam to vidio u svom životu, kao i u životu stotina drugih ljudi.

Zato, da biste dobro koristili ovu knjigu, pročitajte je od početka do kraja. Tada, kad budete spremni da uvedete njena učenja da djeluju u vašem vlastitom životu, vratit ćete se na odabrane dijelove i u tom momentu ova će knjiga prerasti u priručnik za praksu i transformaciju u vašem životu.

Što je musar?

Možda već imate prilično jasnu ideju o tome što je musar. Ako se još niste susreli s njime musar se odnosi na duhovnu perspektivu, a također i na disciplinu transformativne prakse. On je također i naziv za popularni pokret koji se razvio prvo u Litvi u drugoj polovici 19. stoljeća

Divrej Tora

(nastavak s 24. stranice)

Alan Morinis:

pod vodstvom Rabbi Yisraela Lipkina Salantera. Sama riječ musar znači "ispravak" ili "uputa" i služi i kao uobičajena riječ u suvremenom hebrejskom za "etiku". No, musar je najtočnije opisati kao način života.

On baca svjetlo na uzroke patnje i pokazuje nam kako da ostvarimo svoje najviše duhovne potencijale, uključujući svakodnevne događaje prožete srećom, povjerenjem i ljubavlju.

Izvore suvremenog musara može se pratiti unatrag sve do Babilona 10. stoljeća, gdje je učenjak Sa'adia Ga'on objavio svoju Knjigu vjerovanja i mišljenja. U toj knjizi ima poglavlje pod naslovom "Kako se čovjek treba ponašati u svijetu," koje je pokrenulo istraživanje ljudske prirode koje se u židovskom svijetu odvija već više od 1.000 godina. U svakoj sljedećoj generaciji, sve do današnje, pronicljivi, razboriti i suosjećajni rabini nadodavali su svoja vlastita razmatranja i recepte sakupljenoj tradiciji. Svaka knjiga koju su napisali oslanja se na spoznaje onih koji su bili prije, kao što su i oni iskušavali i razvijali ranija otkrića.

Do 19. stoljeća musar je isključivo bio introspektivna praksa koju su poduzimali pojedinci. Međutim, sredinom 19. stoljeća Rabbi Yisrael

Godina 14 25Broj 2 Strana

Svakodnevna svetost Salanter je shvatio da bi musar mogao biti odgovor na raznolike društvene napetosti koje su razdirale Židovsku zajednicu i njene pripadnike u Europi tog vremena. Ugnjetavanje od strane Cara, magnetska privlačnost novih društvenih ideologija komunizma i socijalizma, strastveni zov cionističkog pokreta, sekularizirajući udar takozvanog Prosvjetiteljstva te činjenica da je hasidski pokret izgubio nešto od svoje prijašnje duhovne autentičnosti, sve je to doprinijelo pritisku koji je osjećala Židovska zajednica.

Odgovor Rabbi Salantera bio je poziv ljudima da uče i prakticiraju musar kao sredstvo za osnaživanje konačnog i najvažnije bedema obrane duhovnog života: samotno ljudsko srce.

Rabbi Salanter je sam podučavao i poticao, ali nije institucionalnizirao svoja nastojanja. Taj je zadatak pao na njegove prve učenike, Rabbi Simcha Zissel Ziv, u litvanskom gradu Kelmu osnovao je ješivu koja je postala sjedište kelmske struje musara. Druga dva učenika, Rabbi Nosson Tzvi Finkel iz Slabodke i Rabbi Yosef Yozel Hurwitz iz Novarodoka, također su utemeljila ješive i oblikovali svoje verzije musarskog učenja. Svima je zajednička bila posvećenost tome da vode pojedinca

u usavršavanju njegovih vlastitih unutarnjih crta ličnosti, što je uvijek i bio cilj musara. Ono u čemu su se u velikoj mjeri razlikovali bilo je ono što su isticali i njihov stil.

Kelmski musar je vrlo introspektivan, naglašava silu uma. Moto Rabbi Simche Zissela, Altera (Starješine) iz Kelma, bio je: "Uzmite si vremena, budite precizni, raščistite svoj um."

Musar iz Slabodke više se bavio ponašanjem, od svojih je studenata zahtijevao da usvoje ponašanje i potom se ophode kao ljudi koji uistinu vjeruju da smo stvoreni na sliku B-žju. Pristup musara iz Slabodke sažet je u njihovom sloganu: "veličanstvo čovjeka."

Novarodočki musar je bio radikalnija škola koja je prihvatila agresivniju metodologiju za unutarnju promjenu. Alter iz Novarodoka podučavao je da nije dovoljno nastojati utjecati na dušu, ono što je potrebno je "jurišati na dušu."

Danas su razlike između te tri škole uvelike zastarjele, jer suvremeni učitelji musara crpe informacije za svoje učenje iz sve tri škole kao i iz drugih izvora.

Učenja musara jednako su primjenjiva na naše današnje živote kao što su bila i na generacije prije nas.

Mada su okolnosti naših današnjih života svakako vrlo različite od onih prošlih stoljeća, protok vremena nije promijenio ljudsku prirodu. Kao rezultat toga, uvidi učitelja musara u strukturu i dinamiku našeg unutarnjeg života jednako su istiniti za naše živote danas kao što su bili za ljude koji su živjeli u ranija vremena. Mi smo se tijekom stoljeća promijenili na toliko mnogo načina, a opet u svojoj se suštini, zapravo uopće nismo promijenili. ■ Strana 25

LOCKDOWN U IZRAELU

Ortodoksni Židovi najveći su najveći širitelji korone u toj zemlji. Policija rastjeruje skupova i zatvara sinagoge Slobodna Dalmacija, 17.10.20.

Novinari u Izraelu ovih dana imaju puno posla. Na naslovnicama izvješćuju o često grubim intervencijama policije protiv demonstranata kritičnih prema vladi ili izraelskih dužnosnika koji se ne pridržavaju mjera ograničenja u donošenju kojih su i sami sudjelovali. Osim toga, mediji izvješćuju o ponašanju ultraortodoksnih vjernika i njihovim masovnim okupljanjima, kao i za vrijeme prvog proljetošnjeg lockdowna. Oni igraju važnu ulogu u povećanju broja infekcija u toj zemlji, navodi Deutsche Welle.

Jedan koji to može potvrditi iz neposredne blizine je Moshe Morgenstern. Već kad su u ožujku i travnju uvedena prva ograničenja zbog koronavirusa, ovaj odvjetnik se javio kao dragovoljni zdravstveni koordinator u četvrti Bnei Brak, dijelu Tel Aviva u kojem gotovo is-

ključivo žive ultraortodoksni vjernici. Svakoga jutra Morgenstern dobiva podatke o ukupnom broju infekcija. „Danas imamo – čekaj, uh, to ne izgleda dobro – imamo 883 nova slučaja. Svakoga dana se broj povećava. Ne, to uopće nije dobro“, kaže.

Kao i drugi ultraortodoksni gradovi i četvrti, Bnei Brak je od početka pandemije u središtu pozornosti – kao jedno od žarišta širenja koronavirusa u Izraelu. Često se pojavljuju izvještaji u medijima da se stanovnici te četvrti ne pridržavaju propisa za zaštitu od širenja virusa. Već proljetos su zdravstvene vlasti upozorile na to da su prepunjene prostorije, kao u školama Talmuda, razlog velikog broja infekcija u vjerskim zajednicama. Osim toga, širenju COVID-a 19 pridonose gusto naseljene četvrti i masovna okupljanja za vrijeme blagdana.

Drugi lockdown u Izraelu počeo je 18. rujna. Prije toga je rastao broj infekcija. Zabranjena su okupljanja i zajednička molitva u zatvorenim prostorima. Mnogi su se pridržavali propisa, ali neki nisu.

Ubrzo nakon uvođenja drugog lockdowna slijedili su veliki židovski blagdani Roš Hašana i Jom Kipur, kad se brojni ljudi okupljaju u sinagogama. I na pokop jednog rabina došlo je puno ljudi. Izraelska javnost se zgražala. Ljutnja je bila tim veća što ni policija – barem tako je to viđeno u javnosti – nije ograničenja provela s inače uobičajenom dosljednošću. Govorilo se da su policajci slijepi na jedno oko kad se radi o ultraortodoksnim kršiteljima zabrane.

Po navodima policije ipak je proteklih tjedana u Bnei Braku i drugim gradovima rastjerano više skupova, izrečene su nov-

čane kazne i sinagoge zatvorene. Ultraortodoksne zajednice su u Izraelu natprosječno pogođene infekcijom koronavirusom. Do 40 posto otkrivenih novih infekcija prošlog tjedna bilo je među pripadnicima ultraortodoksnih zajednica.

I Jeruzalem je pogođen velikim brojem oboljenja od COVID-a 19. U ultraortodoksnoj četvrti Mea Schearim sve češći su sukobi stanovnika i policije.

Policajci pokušavaju provesti mjere ograničenja i već su uhitili brojne ljude nakon što su oni navodno na njih bacali kamenje i metalne predmete.

U Mea Schearimu žive i neke krajnje konzervativne, anticionističke ultraortodoksne sekte.

One odbacuju autoritet države i već su ranije u raznim prilikama prosvjedovale protiv policije, piše DW. ■

Sjećanje na književnog velikana - godišnjica smrti Danila Kiša Semberija INFO 15.10.2020.

Danas se navršava 31 godina od kada je u Parizu preminuo književnik Danilo Kiš. Bio je dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti i jedan je od najprevođenijih pisaca i do danas je inspiracija drugim književnicima.

Bio je višestruki kandidat za Nobelovu nagradu. Neka svjedočenja kažu da je te 1989. godine imao ozbiljne šanse, samo da je poživio malo duže, jer — Nobel se ne dodjeljuje posthumno.

Salman Ruždi uvrstio je Danila Kiša među 10 najvećih svjetskih pisaca druge polovine 20. vijeka.

Ispunjen brojnim nagradama i teškim osporavanjima, životni

Page 26 Strana 26

put vodio je Kiša od rodne Subotice, širom nekadašnje Jugoslavije, do Francuske.

Njegov otac, mađarski Jevrejin, stradao je u Aušvicu, a on se sa majkom Crnogorkom i sestrom, iz Novog Sada preselio na Cetinje. Tu je živio do završetka gimnazije.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kao prvi student na katedri za opštu književnost.

Prve radove objavio je sa 18 godina, a prvi roman Psalm 44 sa 20 godina. Početkom šezdesetih obrco se u Francuskoj gdje je radio kao lektor za srpskohrvatski jezik na Univerzitetima u Strazburu, Bordou i Lilu.

Odatle potiče i njegovo prvo značajnije prozno djelo Bašta, pepeo, zatim Rani jadi i brojni

prevodi.

Bavio se I filmskim serijama.

Biblijske legende i teme iz stvarnosti koja ga okružuje bile su baza njegovih priča.

Njegova

knjiga

Grobnica za Borisa Davidoviča

objavljena je 1976. godine i bila je predmet kritika, navodno zbog plagijata i korišćenja borhesovskog metoda u pisanju. Napadi su trajali mjesecima. Poslije nekoliko polemika, naredne godine, napisao je Čas anatomije. Istovremeno je za osporavano djelo dobio nagradu ,,Ivan Goran Kovačić“.

Danilo Kiš je u Beogradu živio na Savskom vencu i na Voždovcu. Poslednjih deset godina života provco je u Francuskoj, gdje je odlikovan za cjelokupno životno djelo. Bio je u zajednici sa Paskal Delpeš, koja se latila velikog posla: prevoda njegovih djela na francuski jezik.

Profesionalni put doveo ju je i do Beograda, gdje je prije deset godina obavljala funkciju direktora Francuskog instituta. ■

Divrej Tora Strana 26