Issuu on Google+

2011/12

Bosnia andhHerzegovina’s C oice

Green Garden • broj 80 • svibanj / lipanj 2012. • godina XII • cijena 3,50 KM

Pelargonije i petunije Suzbijanje pauka na povrću Plamenjača povrtnih kultura Zaštita od zmija Suzbijanje muha

info@sjemenarna.com

www.sjemenarna.com


Želite li pojednostaviti vaše poslovanje?

www.crosig.ba/mob Na jednom mjestu pronađite sve potrebne podatke o osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo i jednostavno dođite do neobveznih i informativnih ponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljite bilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih jedinica Društva u Bosni i Hercegovini.

Visa Business Electron kartica i iPad3 idealna su kombinacija. Visa nagradna igra Uživajte u fleksibilnosti plaćanja vaših poslovnih troškova na milionima prodajnih mjesta širom svijeta i osvojite vrijednu nagradu iPad 3 što će vaše poslovanje dodatno učiniti jednostavnijim i fleksibilnijim. Saznaj više na unicreditbank.ba

Skenirajte QR code vašim smartphone uređajem i posjetite www.crosig.ba/mob


3

Editor’s word

Pred Vama se nalazi novi, ljetni broj, stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama, kao i uvijek, donosi niz zanimljivih priloga iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. U ovom broju izdvajamo nekoliko priloga o cvjetnim vrstama, posebice članke o petunijama i pelargonijama koji krase balkone obiteljskih kuća. Tijekom ljetnih mjeseci aktualna je berba i sušenje ljekovitog bilja. Kako pravilno brati odnosno sušiti pojedine ljekovite biljne vrste pročitajte u prilogu na stranici broj 10. Tijekom lipnja mjeseca provodi se intenzivna zaštita vinove loze od uzročnika biljnih bolesti. Koji su to kemijski pripravci koje se koriste za suzbijanje bolesti u vinogradima doznajte više na stranici 21. Nadalje, stranice posvećene zaštite bilja donose i prilog o zaštite povrtnih kultura od plamenjače te nove kemijske pripravke koji se koriste za suzbijanje stakleničke grinje (pauka) u nasadima rajčice. Tijekom ljetnih mjeseci veliki problem predstavljaju muhe i komarci. Na koji način se zaštititi o neugodnih kukaca doznajete više na stranicama 24 i 25. Isto tako vjerujemo da će biti interesantan prilog o zaštiti od zmija koje tijekom ljetnih mjeseci kod mnogih ljudi izazivaju strah i nelagodu. Za ljubitelje voćaka pripremili smo nekoliko priloga od kojih posebno izdvajamo dva priloga posvećena jagodama. I ljubitelji pčela doći će na svoje. Za njih smo pripremili prilog o otrovnosti i opasnosti za pčele od pesticida. Ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi o zalijevanju sustavom kap po kap, gnojidbi voćaka, bolestima borovnice, Ali kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili nadamo se da nam to nećete zamjeriti. Uredništvo

In front of you is a new, summer, edition of Green Garden where you may find number of interesting articles in the field of fruit growing, viticulture, vegetable growing, and floriculture and plant protection. In this issue, there are few articles that deal with particular types of flower, especially articles about petunias and geraniums, which adorn the balconies of family houses. Summer is also time for harvesting and drying medicinal herbs. If you want to learn how to properly harvest and dry particular species of herbs we recommend you to read article on page 10. During June in grape wine we carry out intensive measures of plant protection from different pests and diseases. You can also find useful information’s about new products for plant protection on page 21. Furthermore, on pages dedicated to plant protection you can find article that explain how to protect vegetables from blight, and also article with new products that are used to suppress Tetranychus urticae. Flies and mosquitoes are common problem during the summer months. You will find useful information’s about protection from this pests on pages 24. and 25. There is also very interesting article about protection from snakes, which during the summer cause in people fear and discomfort. For fruit lovers, we have prepared few interesting articles, among which we recommend two articles about strawberries. And of course, for beekeepers there is article about toxicity and hazard of different pesticides on bees. No less interesting are articles about system drop by drop, fertilization of fruit trees, blueberry diseases…. But, as this is not everything, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and if we miss something – we hope you will not resent us. Editor’s office

Ljetni ples fuksija.....................................................................................4 Petunije – dekorativne balkonske cvjetnice....................................5 Pelargonije - balkonske ljepotice........................................................ 6 Zaštita ruža od bolesti i štetnika...........................................................7 Sušenje ljekovitog bilja.........................................................................10 Suzbijanje stakleničke grinje (pauka) na povrću...........................11 Povrtnjak početkom ljeta..................................................................... 12 Kolci od bambusa idealan potporanj u vrtovima.......................... 13 Plamenjača - najštetnija bolest povrtnih kultura......................... 14 Pripreme zemljišta za podizanje nasada jagoda............................16

Boja plastične folije utječe na kakvoću jagoda...............................17 Specifičnosti gnojidbe voćaka............................................................18 Bolesti borovnica i brusnica................................................................19 Vinogradi sa natapnim sustavom kap po kap................................20 Kontaktni ili sistemični fungicidi - što koristiti?........................... 21 Jednostavna i sigurna zaštita od zmija............................................. 23 Suzbijanje muha.................................................................................... 24 Prirodna zaštita od komaraca............................................................ 25 Otrovnost i opasnost za pčele od pesticida.......................................26 Zanimljivosti...........................................................................................30 Nagradna križaljka................................................................................30

Sadržaj

Riječ urednika

Glasilo GREEN GARDEN

Obavijest za sve naše kupce: Otvoren je novi Agrocentar Sjemenarne u Čitluku!!! Novi Agrocentar Sjemenarne u Čitluku od ovog proljeća postaje mjesto okupljanja poljoprivrednih proizvođača (hobista i profesionalaca), pčelara, stručnjaka iz oblasti poljoprivrede te svih ostalih zaljubljenika u poljoprivredu koji žele unaprijediti svoju proizvodnju te saznati nove aktualnosti iz područja poljoprivrede. Kao i naši ostali Agrocentri (u Širokom Brijegu, Mostaru i Grudama), i ovaj u Čitluku će Vam ponuditi velik i raznovrstan asortiman roba i u njemu možete pronaći sve što Vam je potrebno. Ali to nije sve! Uz otvaranje novog Agrocentra u Čitluku, Sjemenarna nagrađuje sve kupce (u periodu 15.05. – 15.06.) sa jednogodišnjim besplatnim članstvom u Klubu Green Garden, te daje mogućnost korištenja svih pogodnosti Kluba Green Garden u bilo kojem Agrocentru Sjemenarne! Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici. Članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim Agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@ sjemenarna.com. POSJETITE NAS! Sjemenarna d.o.o., Agrocentar Čitluk, Podpolje b.b. Čitluk, 88260 Čitluk, tel./fax: +387 36 641 700 B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

Nakladnik: SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH Tel.: + 387 (39) 700 000; Fax: + 387 (39) 706 572; info@sjemenarna.com greengarden.glasilo@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec. Andrea Šaravanja, mr. oec. Lektor: Blanka Kraljević, prof. Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.


4

Ljetni ples fuksija Za fuksije, u narodu često zvane menđušice, s pravom možemo ustvrditi kako su profinjene dive među lončanicama. Fuksije uljepšavaju sjenovita mjesta, raznovrsne su te cvjetaju tijekom cijelog ljeta. A latice cvjetova, nalik na balerinine haljinice iz kojih izviruju prašnici, predstavljaju pravi melem za oči. Ivana Markota, master struke

Z

ahvaljujući svojim prelijepim cvjetovima i rasporedom latica, koje možemo pronaći u različitim nijansama boja, fuksija predstavlja pravu balerinu koja dominira među lončanicama. Zvonoliki cvjetići nošeni laganim ljetnim povjetarcem kao da plešu na terasama i balkonima okućnica. Razne vrste fuksija često cvjetaju u dvije boje i nude brojne nijanse bijele, ružičaste, ljubičaste i crvene boje. A od početka proljeća pa do kasne jeseni, stotinama cvjetova biva

prekrivena cijela biljka, tako da cvjetovi nadmašuju sitne listove. Zbog toga su viseća zvonca fuksije oduševila mnoge uzgajivače cvijeća te se, iz godine u godinu, stvaraju novi hibridi ove biljke. Pored svega fuksija je poznata po različitim uzgojnim oblicima, te se tako može uzgojiti u vidu grma, kao viseći oblik, piramida ili kao stablašica. Odlučite li se pak ovu biljku zasaditi u balkonske žardinjere dobro bi bilo da birate niže sorte koje imaju gusto lišće i koje bogato cvatu. Osim toga, na terasama lijepo i elegantno izgledaju fuksije stablašice uz koje možete kombinirati i neke od pu-

zavica, tako da na koncu imate fino ispunjen donji dio lonca. Koristite li bilo koji od ovih oblika, uz malo njege i sjenovito mjesto, dobit ćete lijepe i zdrave biljke u kojima možete uživati tijekom cijelog ljeta.

Njega fuksija Pomislite li da je njega i briga oko ove biljke teška-griješite. Naime, ono što trebate znati jest da većina sorti fuksija voli polusjenu tako da bi idealan položaj bio uz istočni ili zapadni zid kuće. Biljke se sade isključivo

u svježu zemlju namijenjenu za balkonske lončanice. Nakon što smo obavili sadnju, potrebno je redovito zalijevati, a sve kako bi postigli optimalnu vlažnost tla. Također ne smijete izostaviti redovito prihranjivanje tekućim gnojivima jedanom do dva puta tjedno. Zasjenjena mjesta ispod krošnje drveća i mjesta na kojima mogu uživati u blagom podnevnom suncu također su prikladna za sadnju fuksija. Naime, jako podnevno sunce izazvalo bi opekline na listovima i cvjetovima zbog čega takve položaje treba izbjegavati. Kako fuksije teško podnose vruće ljetne dane dobro ih je rano ujutro ili kasno navečer poprskati vodom. Pored toga trebamo i posude štititi od pregrijavanja na način da ih polijevamo vodom ili da vodimo računa da budu smještene u hladu. Osobito pažljivi trebate biti zapazite li da su se listovi „sparili“ na vrućini! Iza toga se često ne krije nedostatak vode, nego je riječ o prirodnoj zaštiti listova. Zalijete li tada biljku, unatoč tomu što je zemlja vlažna lako može doći će do oštećenja korijena. Dakle, pažljivo zalijevanje važan je preduvjet za uspješan rast i razvoj biljke. Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni pretjerano nakupljanje vode u posudi. Osim toga, toplu biljku i korijenje ni u kojem slučaju nije dobro zalijevati hladnom vodom. A kako bi fuksija raskošno cvjetala, potrebno je neprekidno uklanjati ocvale cvjetove. Nadalje, redovitim pregledom biljaka na vrijeme možemo otkriti nametnike, poput lisnih ušiju i bijelih mušica. U tom slučaju trebamo upotrijebiti neki od insekticida predviđenih za njihovo suzbijanje. Dolaskom jeseni biljke gube lišće, pa je prije prvog mraza fuksije potrebno podrezati i smjestiti u svijetlu ili tamnu prostoriju s temperaturom od 2 do 8 stupnjeva C, gdje će i prezimiti.

Atraktivni cvjetovi fuksije B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


5

PETUNIJE – dekorativne balkonske cvjetnice Matea Pehar, dipl. ing.

P

ostale su nužne za ljepotu balkona. Imaju dugo i obilno vrijeme cvatnje, bez obzira na to jesu li uobičajene ili viseće (surfinije).Oplemenjivačkim radom dobiveno je bezbroj sorti grmolikog ili padajućeg rasta, u svim mogućim bojama jednostavnih i ispunjenih cvjetova. Petunije su biljke za sadnju na južnim, istočnim ili zapadnim položajima. Kvalitetan rasad i supstrat, te optimalno stanište su osnovni preduvjeti manje pojave patoloških i fizioloških “neprijatelja” petunija.

Početak uzgoja Prigodom kupovanja presada odaberite samo zdrave biljke, sa 2 do 3 izboja, zelenih neoštećenih listova, a ne izdužene, tanke, lomljive, bljedozelenih listova s jednim cvijetom na vrhu. Najbolje je za početak kvalitetnog uzgoja petunija, a pogotovo surfinija kupiti originalnu zemlju za surfinije ili u univerzalnu humusnu zemlju za cvijeće umiješati sporodjelujuće gnojivo (Osmokote, Pluskote, u obliku granula, briketa ili tableta). Zemlja (supstrat), mora biti izrazito hranjiva, velikog kapaciteta za vodu

Različite boje cvijeta petunije

i ocjedita, te blago kisele reakcije. Još dok su «presad» dobro ih je pincirati, tj. rukom otkidati vrhove izboja kako bi se dobila busenastija biljka i spriječila kasnija ogoljelost. Razmak sadnje kod surfinija bi bio 25 cm. Ako je razmak manji, može kod nekih sorti doći do propadanja i truljenja dijelova biljaka, što je veoma pogodno za razvoj bolesti. Mogu se kombinirati s margaretama, bidensom, diasciom, verbenama i drugim cvijećem, ali pri tome morate voditi o rasporedu i razmaku sadnje. Surfinije su zahtjevnije za uzgoj od obične petunije, ali zato i pravi izazov. Imaju dnevni porast od 2 do 3 cm, pa je potrebno puno hranjiva i vode. Za njih često kažu da su: gladne i žedne.

Prihrana U fazi prve cvatnje prihranjuju se jednom tjedno. Najbolje je koristiti posebno gnojivo za surfinije i petunije. To su kompleksna mineralna gnojiva s većim sadržajem fosfora i kalija, i dodatkom željeza i maB RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

gnezija. Za izrazito bogatu cvatnju možete prihranjivati dva puta tjedno gnojivom za cvatnju, a jedanput tjedno u vodu za zalijevanje dodajte željezo, kojim se sprečava kloroza – požutjeli listovi, slabija cvatnja i vrlo brzo propadanje. Tijekom vegetacije, osluškujte biljke, one će same svojim rastom i cvatnjom pokazati da li ih treba dodatno prihranjivati.

Zalijevanje Supstrat mora biti stalno vlažan, ne mokar. Za vrlo vrućih dana biljke na južnim položajima treba zalijevati i 2 do 3 puta na dan. Općenito, učestalost zalijevanja ovisi o veličini cvjetnog lonca i količini supstrata, te broju biljaka.

Njega Cvatnju produljujete ako redovito uklanjate uvele cvjetove. Ako se vaše surfinije i petunije suviše otegnu, tako da rastu u dužinu ,a u gornjem dijelu ostanu ogoljele, potrebno je oštrim podrezivanjem biljke prikratiti. Odrežite četvrtinu najdužih izboja, čime potičete stvaranje novih izboja i cvatnju u gornjem dijelu. Orezivanjem biljke postaju grmolikije. Redovito pregledavati zdravstvenu ispravnost, a kemijska tretiranja obavljati smo po potrebi. Na tržištu postoje gotovi preventivni fungicidni pripravci za zaštitu petunija i surfinija od uzročnika biljnih bolesti


6

PELARGONIJE balkonske ljepotice

Pelargonije kraljice balkona

Matea Pehar, dipl.ing.

U

narodu ih zovu blagene, geranije, mušketini, đirani i dr. Jedna od najvećih privlačnosti pelargonija je širok raspon sorti. A svake se godine pojavljuju nove. I dok stare sorte imaju kraće vrijeme cvatnje (dva ili tri mjeseca), noviji oblici mogu cvasti cijelu godinu, dokle god ima dovoljno svjetla i topline. Njihovoj popularnosti i raširenosti doprinosi lak uzgoj i razmnožavanje, te obilna i dugotrajna cvatnja.

Način sadnje Prije sadnje pelargonija pripremite cvjetne posude. Na dno posude u visini 1 do 2 cm ravnomjerno naspite granule za drenažu (glinepor kuglice) ili djeliće starih glinenih posuda. Na taj sloj potom naspite sloj krupnog pijeska koji je bar nekoliko dana bio na sunčanom mjestu, zbog dezinfekcije. Na kraju dolazi zemlja tj. humus. Najbolje je u tu svrhu koristiti specijalni supstrat za pelargonije ili pak onaj za balkonske biljke, u koji također trebate umiješati gnojivo za cvjetnice s produženim djelovanjem (npr. Pluscote). Presadnice pelargonija obvezno kupujete kod provjerenih proizvođača. A pri kupnji pazite da su biljke kompaktnog rasta, dobre

razgranatosti, bez znakova venuća i ostalih oštećenja. Poželjno je i da biljke imaju barem jedan otvoren cvijet kako biste bili sigurni u pogledu njihove boje. Optimalna dubina sadnje određuje se tako da dio stabljike koji graniči s korijenovim vratom dođe dva centimetra niže od ruba posude. U istu cvjetnu posudu mogu doći pelargonije različitih boja cvijeta i različitog tipa rasta, i to: uspravne (zonale) i viseće (peltatum). Mogu se miješati i s ostalim balkonskim cvijećem te zato slobodno tragajte za dobrom kombinacijom. Ali ne zaboravite kako biljke u kombinaciji moraju imati slične zahtjeve prema suncu i vlazi. Poznato je i pravilo da najviše biljke dolaze u pozadinu cvjetnog korita ili u sredinu posude dok se naprijed sade one nižeg rasta i puzavice.

Izbor stalnog mjesta Zonale pelargonije dobro uspijevaju na toplim južnim i zapadnim položajima. Viseće pelargonije pak vole mnogo svjetlosti i izravne sunčeve zrake nekoliko sati dnevno. Za podnevnih jakih žega poželjno ih je premjestiti u blagu sjenu. Cvjetovi ovih pelargonija posebno su izloženi vjetru

i kiši pa ih stoga po nevremenu pokrijete ili unesite u kuću. Ukoliko ih je nevrijeme već oštetilo, nemojte ih bacati već ih razmnožite pomoću reznica.

Gnojidba tijekom vegetacije Kvalitetno posađene pelargonije prvih tjedana imaju dovoljno hranjivih tvari u supstratu. Nakon nekoliko tjedana intenzivnog rasta potrebna je prihrana. Prihranjuje se tekućim mineralnim gnojivom za cvatuće biljke s većim sadržajem fosfora i kalija, a manje dušika (npr. formulacija NPK-4:6:8) Uz osnovna hranjiva, kompleksna tekuća hranjiva sadrže i mikrohranjiva (bor, bakar, željezo, cink), a za pelargonije je osobito va-

žan magnezij. Najbolje je nabaviti namjensko gnojivo za pelargonije, koje već sadrži sve što biljci treba u pravilnim omjerima. Pridržavajte se uputa o doziranju i uvijek dobro promiješajte da biste dobili jednoličnu otopinu. Prihranjuje se jednom u deset do petnaest dana, a sorte izrazito bujne cvatnje i češće. Ako je zemlja sasušena, s izrazitom pokoricom, najprije je razrahlite, zalijte običnom vodom, a zatim otopinom hranjiva. Prihranjivanje obustavljajte potkraj kolovoza, radi lakšeg prezimljavanja pelargonija.

Zalijevanje Učestalost zalijevanja najbolje je prilagoditi vanjskim temperaturama, s tim da nikada ne zalijevajte za toplog dijela dana. Općenito pravilo za količinu vode glasi: bolje jednom pošteno zaliti nego više puta pomalo. Najbolji indikator za zalijevanje je «prst». Ako je supstrat na dubini od 1 do 2 cm suh, vrijeme je za zalijevanje. A za vrućih ljetnih dana zalijevanje se vrši i dva puta dnevno. Dakle, supstrat ne smije biti mokar, nego vlažan jer pelargonije ne podnose stagnirajuću vodu u zoni korijena. B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


7 Ivan Perić, dipl. ing.

R

uža je kao malo koja vrsta ukrasnog bilja napadana tako velikim brojem štetnih organizama tako da u pojedinim godinama proizvođači ali i hobisti često puta ostaju razočarani njezinim izgledom. Od početka mjeseca svibnja potrebno je barem dvaput mjesečno provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti (pepelnica, hrđa, siva plijesan), i štetnih kukaca (lisne uši, različiti kornjaš i dr. štetnici). Ovi štetni organizmi mogu u značajnoj mjeri umanjiti tržnu vrijednost ruže.

Najčešće bolesti ruže Pepelnica ruže najčešća je bolest ruža. Posebno je značajna u mediteranskom uzgojnom području, odnosno u suhim i toplim razdobljima s povišenom vlagom zraka. Jednako se javlja pri uzgoju ruža u zaštićenom i otvorenom prostoru. Raspoznaje se po razvoju sivo-bijele prevlake na gornjoj strani lišća. Bolest se vrlo brzo proširi za dana s temperaturama višim od 25°C, uz relativnu vlažnost 40-70 %. U tom slučaju dolazi do uvijanja i sušenja lišća, a pepelnica može napasti peteljku lista, izboj ili cvijet ruže (lapove i latice). Kod sorata s crvenim laticama lakše se uočava rahla pepeljaste prevlaka eliptična oblika nego na hibridima s bijelim cvjetovima. Hrđa kod nekih sorata ruža može prouzročiti defolijaciju ili potpun gubitak lišća. Simptomi su uglavnom vidljivi na lišću, ali mogu biti napadnuti i drugi zeleni dijelovi ruža. Obično u rano proljeće s donje strane lišće nastaju malo uzdignuta mjesta narančaste boje , dok se na licu zaraženog tkiva pojavljuju žućkaste ili smeđe pjege. Prema kraju vegetacije narančasti sorusi postaju gotovo crni, odnosno nastaje zimska forma bolesti priprema na prezimljenje. Uz dovoljno vlage (vlaženje osjetljivog tkiva barem 4 sata) optimalna temperatura za razvoj hrđe je 18-21ºC. Neki pripravci djelotvorni na pepelnicu uspješno suzbijaju i hrđe. Na tržištu se nalaze gotovi pripravci za suzbijanje bolesti na ružama (pepelnica, hrđe) u pakiranju od 0,5 litara koje je dostatno za primjenu B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

Zaštita ruža od bolesti i štetnika

Grinje na listu ruže

Štetnici na ruži Ružina lisna uš ubraja se među veće vrste lisnih uši. Proširena je svuda, a uzgajivači ruža obično početkom svibnja primjećuju brojne nježne kukce na mladim i nježnim izbojima. Uši su velike oko 1,6-3,3 mm, svijetlozelene boje s tek naznačenim tamnijim pigmentima na kraju proširenog dijela tijela. Lisne uši sišu biljne sokove, a višak biljnih šećera izlučuju u obliku slatkaste tekućine koju posjećuju mravi. Razvoju i umnažanju ružine lisne uši pogoduju povišene temperature i relativna vlažnost zraka. Ruže valja redovito štititi protiv lisnih uši jer mogu spriječiti ili nagrditi razvoj cvjetnih pupova. Mogu se koristiti neki od sljedećih pripravaka: Piri-

Simptomi pepelnice na ruži

mor 25 WG, Boxer 200 SL, Actara 25 WG i dr. Danas se na tržištu nalaze gotovi insekticidni pripravci na osnovi imidakloprida u pakiranju od 0,5 litara koji su idealni za primjenu na okućnicama i vrtovima. Prisutnost crvenog pauka na ruži prepoznaje se po žućkastom lišću i brojnim sitnim, pokretnim, narančasto-crvenim grinjama na naličju lišća. Suzbija crvenog pauka provodi se uglavnom primjenom akaricida (npr. Demitan ili Vertimec). Na tržištu se nalaze gotov akaricidni pripravak za suzbijanje grinja u pakiranju od 1 litra koji je dostatan za obiteljska gospodarstva ali i za manje proizvođače.


Ovlašteni uvoznik i distributer firmi: Mostar, Bišće polje bb.; Tel.: 036 352 560 www. unikomerc.ba; E-mail: info@unikomerc.ba PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHAĆ - Velmah (037 304 673); Čavkunović (037 315 318); BOSANSKA KRUPA - Čavkunović (037 315 317); Plana Kop Elma (037 471 036); BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi (037 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); BUŽIM - Pleska (037 410 666); CAZIN - Lida Comerc (037 518 002); ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAJNIČE - AS (058 310 342); ČITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 201 377); DRVAR - Moto Zorić (065 456 254); FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - Šiljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMOČ - Alpina (063 477 959); GORAŽDE - Agropodrinje (038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 660 111); GRUDE - SOVIĆI - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE Bojanić (030 659 428); KLJUČ - Kometa (037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730 859); LIVNO - Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Gibraltar (036 551 502); Najvest (036 347 027); Poljotehnika (036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema (065 602 789); POSUŠJE - Trgometal (039 680 904); PROZOR - Voda (036 771 048); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNIĆI - Faam Commerce (036 862 311); ŠIPOVO - Medex (050 371 368); ŠIROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572); TOMISLAV GRAD - Elfin (034 353 552); TRAVNIK - Green Coop (061 598 462); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto (061 210 063); VITEZ - Fis (063 467 465); VELIKA KLADUŠA - Euro Klas (037 773 366).


ŠKARE ZA ŽIVICU ZA NAJBOLJI REZ

Oni su idealni partneri za njegu parkova i posjeda i snažni su pomagači u vrtu. Obzirom da su dostupni u izvedbama za različita područja primjene, u pravom smislu riječi ćete uvijek dobro rezati. STIHL škare za živicu su dostupne sa električnim kao i sa benzinskim motorom, a uskoro su dostupne i akumulatorske škare za živicu.

Ukoliko prirodu želimo dovesti u formu, najvažniji su snaga i izdržljivost. Profesionalci za njegu posjeda to znaju i oslanjaju se na optimalni rez benzinskih škara za živicu STIHL. Snažni uređaji su konstruirani za primjenu na dugim posjedima kao što su parkovi. Neovisni o strujnoj mreži, različitih duljina noževa, sa malom teži nom i visokom snagom poma-

žu pri rezanju gustih živica i ukrasnog drveća. . . Ukoliko preferirate električne uređaje, sve što trebate učiniti jest prikopčati uređaj na strujnu mrežu, osigurati kabal i početi rezati živicu. Živica oko Vašeg doma se gotovo i ne može lakše rezati. Sa laganim, tihim STIHL električnim škarama za živicu možete odmah početi s radom. Sa do 500 W snage i različitim

Sa do 500 W snage i različitim varijantama noža, dovest ćete Vaše zelenilo u željenu formu, bez obzira da li se radi o dugoj živoj ogradi ili visokom grmu.


10

Cvjetača za zimsku berbu Zbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetača pripada samom vrhu povrtlarskih kultura. Riječ je o odličnoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala naći mjesto u svakom povrtnjaku Nino Rotim, dipl. ing.

njem na pari premda se može kuhati i u vodi bez soli. A otkrit ćemo vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate u slanoj vodi brzo će vam potamniti. Osobito je ukusna ukoliko se kuha u mješavini vode i mlijeka, a dobro dođe i pokoji začin kao što su vlasac, celer ili peršin. U dalmatinskoj se kuhinji pak najviše priprema na lešo, začinjena kvasinom i maslinovim uljem. Pa tko voli neka izvoli…

K

ao i ostale kupusnjače cvjetača potječe s Mediterana i Bliskog istoka. Prva pisana informacija o cvjetači potječe iz 12. stoljeća što znači da je imala značajnu ulogu u svijetu povrtlarstva starih civilizacija. Iako u našim krajevima nije zastupljena kao primjerice rajčica i paprika zamjetno je da proizvodnja cvjetače zadnje desetljeće u svijetu itekako raste. Možda je tomu uzrok i njezina hranjiva vrijednost koja se ogleda u sadržaju ugljikohidrata, bjelančevina, masti, minerala (natrij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, jod) te vitamina (A,B i C). Ipak, tomu pridonosi činjenica kako se veliki metamorfozirani cvat s nekoliko najmlađih listova može koristiti kao povrće prisutno na tržištu gotovo cijele godine.

Voda kao bitan čimbenik uzgoja cvjetače Cvjetača ima nešto slabije razvijen korijenov sustav što znači da automatski ima i veće potrebe za vlagom i hranjivim tvarima. Tako je praksa pokazala da nedostatak vlage u tlu, ali i samom zraku znatno usporava rast lisne mase, koja ostaje sitna s jakom voštanom prevlakom, pa nastupa prijevremeno oblikovanje cvjetnih glavica slabe kakvoće. Svakako treba napomenuti kako cvjetača najveću potrebu za vlagom iskazuje u vrijeme oblikovanja cvjetne glavice. Stoga, treba uzeti u obzir činjenicu kako

Fiziološki poremećaji

se navedeno povrće može uspješno proizvoditi samo uz dobro natapanje, prvenstveno metodom orošavanja (kišenja) biljaka i tla, čime se stvara visoka relativna vlaga zraka što itekako godi cvjetači.

Međutim, većina hercegovačkih povrtlara prakticira nešto manji razmak sadnje (40 x 40 cm) kako bi na taj način što bolje iskoristili prijeko potrebne, ali još uvijek male i usitnjene proizvodne površine.

Vrijeme sjetve

Berba cvjetače

U našim toplim krajevima cvjetača se za zimsku i proljetnu berbu sije u kolovozu, a sadi u rujnu dok se za jesensku berbu sije u srpnju, a sadi u kolovozu. U nešto hladnijem klimatu cvjetaču treba posijati nešto ranije kako bi se sama berba planirala prije dolaska hladnijih dana, odnosno prije pojave mrazeva. Sadnja se obavlja na razmak redova od 60 cm koliko iznosi i razmak unutar samih redova. Navedeni razmak redova potreban je kod uzgoja kasnih jesensko-zimskih sorata tj. hibrida koji zahtijevaju i nešto više proizvodnog prostora.

Cvjetača se bere u stadiju tehnološke zrelosti, kada cvat dosegne promjer preko 10 cm, a što odgovara sortnim svojstvima. Berba se odvija za suha vremena, rezanjem do korijena, tako da uz glavicu ostane nekoliko listova. Budući da se cvatovi ne razvijaju ujednačeno, berba je sukcesivna. Nakon branja cvjetaču je potrebno naglo ohladiti i uskladištiti na temperaturi nešto većoj od točke smrzavanja. Kupljenu pak na tržnici možete čuvati zamotanu u papir u hladnjaku do tri dana. Međutim, trebate znati da se cvjetača najbolje pripravlja kuha-

Fiziološki poremećaji u razvoju cvata cvjetače najčešće se očituju kroz: formiranje sitnog cvata, prorastanje brakteja, rižavost i sljepoća. «Sitni cvat» posve otvara unutrašnje lišće rozete prije nego što cvat postigne tržnu veličinu. Više je mogućih uzroka: zastoj u rastu, niže temperature nakon presađivanja, prestare presadnice, slaba prehrana dušikom. Prorastanje brakteja – pojava malih listova koji prorastaju kroz cvat. Dok je cvat dobro zaštićen lišćem, ti su listovi bijeli, a čim se izlože svjetlu, postaju zeleni. Rižavost – pojava malih cvjetnih pupoljaka na površini cvata, što cvatu daje samtast izgled. I ta pojava je u vezi s temperaturama od 15 do 25 dana nakon zametanja cvata. Sljepoća – rozeta lišća bez cvata- u stadiju sedmog ili osmog lista ugiba vegetacijski vrh od niskih temperatura (0 do -1oC), listovi su deblji i tvrđi nego što je normalno zbog nakupljanja ugljikohidrata.

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


11

TIKVA - cvijet povrća u polju Tikva predstavlja kulturu starih civilizacija, a danas je susrećemo uzgojenu u vrtovima i uz rubove parcela. Najčešće se koristi kao izvor stočne hrane, a manje kao ulje dobiveno iz sjemenki. Pored toga ima i veliku hranjivu i ljekovitu vrijednost.

Ivan Perić, dipl. ing.

P

osljednjih godina sve više u uzgoju je zastupljen uzgoj tikava, kako za stočnu hranu tako i za ulje i prehranu, a ništa manje ne i kao ukras vrtovima ljeti. Ta stara kultura koja je predstavljala osnovnu hranu urođenicima odakle potječe, a to je središnja i Južna Amerika (Meksiko). Amerikanci je često nazivaju squash, a prevedeno znači hrana koja se jede sirova. U Europu su je davno donijeli i danas raste kultivirana uz rubove parcela, u među usjevima (najčešće kukuruzu) i u našim vrtovima. Postoji veliki broj vrsta tikve, kako za koju namjenu, odnosno rijetko koje povrće ima toliko raznovrsnu primjenu kao tikva i to ne samo u kulinarstvu.

Zastupljenost tikve u uzgoju Kao i što smo rekli najčešće je nalazimo po vrtovima, a najčešće uzgojena po kukuruzištima kao među usjev. Tikva je jednogodišnja zeljasta biljka puzavica. Stabljika je najčešće rebrasta i sa sitnim bodljama koja može doseći i do 10 m dužine. Može puzati po tlu ili se penjati uz naslon. Ima jako velike srcolike listove koji su na rubu nazubljeni. Cvjetovi su izrazito žute boje do svjetlijih nijansi. Veći cvjetovi su muški, a manji su ženski. B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

Plod je tikva koja može biti različite veličine i oblika, više od 10 kg, a i mnogo više kao što i sami znamo da postoje kapitalci. U sredini mesnatog ploda se nalaze sjemenke bijele boje presvučene zelenom korom. Tikva najbolje uspijeva na dubokim i plodnijim tlima koja su bogata hranjivima. Zbog bujne nadzemne mase tikvi je neophodna gnojidba osobito dušičnim gnojivima pored ostalih. Tikve se obično sade na komposištima, odnosno na hrpi otpada organske hrane, gdje uz vlagu i toplinu dobivaju svu neophodnu hranu koju tikva maksimalno iskoristi. Kod nas tikva ima prvenstveno značenje kao jeftina stočna hrana koja dobro dođe u ljetnim mjesecima za prehranu stoke. Pored toga uzgaja se zbog široke primjene u kulinarstvu, odnosno u pripremi raznih jela (pite, kolači) a od sjemenki se dobiva ulje. Postoje i ukrasne tikve koje mnogi uzgajaju radi ukrasa, a njihova ljepota proizilazi iz raznolikih oblika, veličina i boja koje privlače mnoge.

Ljekovita svojstva i primjena Tikva pored velike hranjive vrijednosti ima i ljekovita svojstva koja ne treba zanemariti. Iz sastava se vidi da tikva sadrži 90 – 93 % vode, 6 % ugljikohidrata, 1 % bjelančevina, 0,1 % masnoća, te pored toga karotin koji daje žutu boju, B vita-

mini, C vitamin, minerale magnezij, kalcij, željezo, fosfor i dr. Osobita vrijednost je bundevinog ulja koje je jako probavljivo. Dakle pospješuje probavu i olakšava rad bubrega. Preporuča se koristiti za dijetetsku prehranu. Narančasto meso bundeve koje je slatkog okusa se koristi za raznovrsnu pripremu slatkih i slanih jela. Najčešće se od njega pripremaju pite, kolači, marmelade i sl. Mnogi tikvino meso zamrznu i

ostave za zimnicu. Iscijeđeni sok ili kuhano meso tikava liječi psorijazu, upalu tankog crijeva, mokraćni organa i prostate. Sjeme tikava ima izrazito ljekovito svojstvo, a u svom sastavu imaju esencijalne masne kiseline koje sprečavaju grušanje krvi u žilama. Pored toga najbolje je koristiti tikvino ulje u izravnoj primjeni kao dodatak salatama, a koje ima ulogu poboljšanja općeg stanja organizma u cijelosti.


12

Sušenje ljekovitog bilja Početkom ljeta veliki broj ljekovitih biljka počinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitih biljaka, bilo da su amateri ili profesionalci, kreću u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilno osušiti ako želimo zadržati ljekovite sastojke Ivan Perić, dipl. ing.

U

spješnim se smatra ono sušenje kojim se iz svježih biljaka ukloni vlaga a ostanu eterična ulja. Sam postupak sušenja mora se obaviti što prije, kako eterična ulja ne bi nestala prigodom prirodnog procesa raspadanja. Ključ pravilna sušenja su ispravna temperatura i niska vlažnost.

Temperatura za sušenje Prosječna temperatura za komercijalno sušeno bilje iznosi 38oC, što se teško može ostvariti kod kuće bez specijalnih uređaja. Temperatura zraka između 20 i 32oC, koja vlada u zračnim vitrinama ili u vitrinama blizu grijača, posve će odgovarati. Za sušenje ljekovitog bilja dobro će poslužiti i neka soba s električnom grijalicom koja nije izravno uperena u bilje. Sušenje na suncu provodi se u krajevima gdje su visoke temperature i gdje ima malo vlage, ali se na taj način gubi boja, a bilje je izloženo većoj mogućnosti zagađenja. Mjesto za sušenje mora biti suho i prozračno, te mračno da bi se bolje očuvala boja. Za ovu namjenu garaže nisu prikladne. Sušenje u pećnici nije prikladno posebno za cvjetove i listove,

čak i na najnižoj temperaturi, ali je prikladno za sušenje korijenja. Isto tako sušenje ljekovitog bilja u mikrovalnoj pećnici nije prikladno, jer se zbog sprječavanja svjetlosnog luka stavlja mala posuda s vodom čime se dobiva suprotan učinak.

Sušenje listova Zeleno bilje sitnih listova može se sušiti na stabljikama, ali veliki listovi se suše pojedinačno. Sušenje se najčešće obavlja na razapetoj mreži između okvira, da zrak može cirkulirati i ispod, na koju se rašire listovi. Mreže se drže na toplu, tamnu i zračnu mjestu. Lišće se suši sve dok ne postane pucketavo na dodir. Vrijeme sušenja ovisi o debljini listova i o količini vlage, o stupnju topline i o vlazi u zraku. Sušenje najčešće traje od 3-4 dana do najviše jednog tjedna. Kad su listovi suhi, skidaju se sa stabljike, a ako su listovi veliki smrve se i spremaju. Ljekovito bilje se može sušiti i tako da se zaveže u svežnjeve i objesi na čisto i zračno mjesto. Kod velikog broja ljekovitog bilja suše se cvjetovi. Cvjetove nevena lakše je sušiti cijele, pa se poslije, prema potrebi mogu skidati latice.

Kako se suše pojedine vrste? Lavandu je najbolje objesi-

Sušenje listova ljekovitog bilja u sušari

Sušenje ljekobilja

ti u svežnjevima svezane rafijom. Cvjetni klasovi prekriju se papirnatom vrećicom da po njima ne pada prašina. Osim toga papirnate vrećica sakupljaju otpale latice. Cvjetovi luka vlasca i ružini pupoljci koji se upotrebljavaju u dekorativne svrhe, zadržat će lijep oblik ako se suše u uspravnom položaju tako da se stapke provuku kroz žičane rešetke za kolače. Ako prigodom sušenja cvjetova želite zadržati savršen oblik i boju, stavite cvijet na tanak sloj sitnog specijalno obrađenog pijeska i njime prekrijte cvijet. Tako pripremljen cvijet suši se 2-3 tjedna. Sjeme se bere zajedno sa sjemenim glavama koje se nalaze na stapkama. Zavežite ih u svežnjeve, a preko glavica stavite papirnate vrećice i objesite na toplo i zračno mjesto. Sjeme se ne smije sprema-

ti u plastične vrećice jer one potiču stvaranje vlage.

Sušenje korijenja Korijenju za uspješno sušenje treba temperatura 50-60oC. Za sušenje je prikladna pećnica podešena na najnižu temperaturu s otvorenim vratima. Prije sušenja korijenje dobro oribajte, narežite ga na komadiće i raširite po limu za pečenje. Komadiće stavite u hladnu pećnicu i povremeno okrećite zbog ravnomjernog sušenja. Vrijeme sušenja ovisi o vlazi i veličini.

Spremanje osušenog bilja Osušeni listovi i cvjetovi brzo će propasti i izgubiti aromu i boju. Uvijek ih spremite na suho i mračno mjesto. Cvjetove i listove od kojih ćete napraviti potpuri možete spremiti u papirnate vrećice i hermetički zatvorene limenke ili staklenke. B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


13

Suzbijanje stakleničke grinje (pauka) na povrću Obični crveni pauk, koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus urticae), jedna je od najpoznatijih i najraširenijih grinja na plodovitom povrću i cvijeću. Zadnjih nekoliko godina raste populacija ove grinje, ali i štete na povrću i cvijeću. Najveće štete pričinjava u vrijeme plodonošenja kad je i izbor pripravak za suzbijanje ograničen. Ivica Doko, dipl. ing.

• Među povrtnim kulturama osjetljivim na napad običnoga crvenog pauka osobito se ističu krastavac i rajčica. Tijekom ljetnih mjeseci, na području Hercegovine, veliki broj nasada rajčice, na obiteljskim gospodarstvima, strada od napada običnoga crvenog pauka zato što proizvođači ne obavljaju zaštitu.

Morfološke odlike vrste Odrasli oblici su nježne građe s četiri para nogu. Boja tijela je uglavnom narančasta ili tamnožuta s dvije naglašene tamne pjege na hrptu. Odrasla ženka je dugačka 0,6-1 mm. Jaja su bjeličasta i prozirna i jedva se mogu primijetiti prostim okom. Ličinke do doraslog stadija prođu kroz tri razvojna stadija. Između pojedinih razvojnih stadija ličinke miruju, te su tada vrlo otporne na primjenu akaricida. Najmlađe ličinke imaju samo tri para nogu. Ženka odloži 100200 jaja. Tijekom godine ostvari 6-10 naraštaja ovisno o klimatskim uvjetima. Pri temperaturi od 30-32 oC razvoj naraštaja traje 8-12 dana.

Izgled šteta Zaraženo lišće puno je bjeličatih točkica, te postaje prošarano. Lišće se suši, nekrotizira i otpada. Na naličju lišća nalaze se pauci u finoj gustoj pređi kojom povezuju više listova. Kod jačeg napada plodovi su sitniji, slabije kakvoće. Urod je znatno manji..

Suzbijanje Suzbijanje se uglavnom provodi primjenom akaricida koji su registrirani u pojedinim kulturama. Na

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

tržištu se najčešće koristi pripravak Vertimec 018 EC. Mali proizvođači povrća-hobisti često puta imaju velikih problema s ovom grinjom jer su im pakiranja kemijskih pripravaka za suzbijanje grinja velika. Danas na tržištu postoje gotovi akaricidni pripravci za suzbijanje grinja koji su osobito pogodni za primjenu kod hobista.

Sjemenarnini agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju i gotov akaricidni pripravak za suzbijanje običnog crvenog pauka s vrlo malom karencom.

Simptomi napada pauka na različitim povrtnim kulturama


14

Povrtnjak početkom ljeta

Nakon suše koja je obilježila drugu polovinu ožujka mjeseca, te padalina koje se pratile cijeli travanj, početkom svibnja vrijeme se konačno stabiliziralo te omogućilo sadnju mnogih povrtnih kultura

Mladen Karačić, dipl. ing.

K

ako tijekom svibnja i lipnja u Hercegovini obično vladaju velike vrućine, praćene duljim sušnim razdobljem, nužno je vršiti i redovito zalijevanje. To se posebice odnosi na tek posijano sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka. U kasnijim fazama razvoja zalijevanje se provodi po potrebi ovisno o vladajućim klimatskim prilikama. Iako sadnja prijesadnica povrća u Hercegovini obično završava do sredine svibnja, ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje, a što se prije svega odnosi na presadnice proizvedene kontejniranim putem. Posebice je aktualna sadnja lubenice i to prije svega one cijepljene na tikvu. Naime, cijepljena lubenica osim što je otpornija na bolesti i što ostvaruje veće prinose ranije plodonosi za 20-tak dana što na tržištu ranog povrća nije zanemarivo. Posljednjih godina je zamjetan i sve češći uzgoj neobičnih vrsta povrća poput bijelog patlidžana, žutih rotkvica, blitve s crvenom stabljikom i sl. Premda se radi o sporadičnom uzgoju, navedeni «rariteti» predstavljaju svojevrsno osvježenje na vrtnim gredicama. Jer dobro je da u našim sjemenskim kućama možete pronaći i vrste povrća koje osim

u kuhinji isto tako možete upotrijebiti i na ukrasnim gredicama. Zato u agrocentrima dobro i pomno promotrite police i kataloge, jer vrijeme se ipak promijenilo…

Kao i proteklih godina tako i ove godine u Sjemenarninim Agrocentrima možete pronaći veliki izbor presadnica povrća i to: rajčica, krastavac, dinja, lubenica (obična i cijepljena na podlogu tikve), paprika, tikvice, kupus, patlidžan, salata i dr.

VRSTA POVRĆA MRKVA CIKLA RADIČ GRAH MAHUNAR CVJETAČA PERŠIN PORILUK KELJ PUPČAR ZIMSKI KELJ ZIMSKI KUPUS JESENSKA SALATA BAMIJA KRASTAVCI (kis.) ARTIČOKA BROKULA RAŠTIKA

KOLIČINA SJEMENA (g/m2)

OPTIMALNO VRIJEME SJETVE

3 4 3 15 3 2 15 3 3 3 3 5 sjemenki u kućicu 3 sjemenke u kućicu 4 2 2

01.05.-30.06. 01.05.-21.06. 01.05.-30.06. 01.05.-30.06. 01.06.-22.06. 01.06.-15.06. 01.06.-15.06. 01.06.-20.06. 20.06.-30.06. 20.06-30.06. 10.06-20.06. 01.06.-10.06. 20.06.-30.06. 01.06.-15.06. 15.06.-30.06. 01.06.-15.06.

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


15

Kolci od bambusa

idealan potporanj u vrtovima Dado Marić, dipl. ing.

O

pćenito gledano, uzgoj biljaka uz potporanj ima niz prednosti. Povrh toga, vertikalnim uzgojem se redovito ostvaruju visoki prinosi zbog čega se ovaj vid uglavnom prakticira u ozbiljnoj intenzivnoj proizvodnji. Međutim, svjedoci smo činjenice kako i na manjim površinama tj. u obiteljskim povrtnjacima, voćnjacima i cvjetnjacima koristimo različite vrste potpornja od kolaca, žice, mreže, štapova i dr. I dok smo nekada nabavljali drvene kolce od seoskih prodavača i na „divljim štandovima“ uz lokalne prometnice danas to nije potrebno. Naime, danas u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama možemo nabaviti namjenske bambusove kolce čija tvrdoća omogućava njihovo korištenje tijekom nekoliko godina. Drugim riječima, kada nabavite bambus kolce možete ih nesmetano koristiti kroz nekoliko narednih sezona što nije slučaj s klasičnim drvenim osloncima.

Bambus iz vlastitog vrta Zbog činjenice kako se bambus kolci sve više koriste kao oslonac za posađene voćke, lozu, povrće i ukrasne penjačice primjetna je i sve veća potražnja za njegovim sadnicama. Jer zašto bambus ne uzgojiti u vlastitom vrtu? Bambusi su rastom najveći predstavnici obitelji trava. Zbog toga se bambusi srednje i velike veličine koriste kao vjetrobrani, bilo da ih uzgojite kao veliki šumarak, u izoliranim skupinama ili kao živicu. U tu svrhu dosta se koristi crni bambus (Phyllostachys nigra) koja naraste u visinu do 4 metra. Njegove vitke stabljike potpuno su prekrivene lišćem i kao takve predstavljaju idealan zaklon koji učinkovito smanjuje buku. Stoga ga obično

možete zapaziti u vrtovima lociranim uz prometnice. Ukoliko volite bambuse, a ne želite narušiti ranije formirani ambijent vašeg vrta onda vam jedino preostaje uzgoj patuljastih formi (0,50-1,0 m). Osim toga, spomenute patuljaste forme obično se koriste u vrtovima smještenim na padinama odnosno na mjestima gdje je potrebno povezati zemljište u cilju sprječavanja erozije. Povrh svega, patuljaste vrste bambusa predstavljaju savršeni izbor za nepristupačna područja i na mjestima gdje bi travnati pokrivač zahtijevao previše pozornosti.

Bambus kolci imaju niz prednosti u odnosu na klasične drvene kolce zato što su dugotrajni, čvrsti, lagani i ravni te su jednostavni za postavu. Osim toga, bambus je za 30 % tvrđi od hrastovine te je zahvaljujući sadržanoj količini masnoća prirodno vodootporan.

Uvjeti uzgoja bambusa Bambus je relativno nezahtjevna biljka koja se može uzgojiti i u našem klimatu. Pri tomu je osnovno pravilo da biljkama osiguramo dostatne količine vode. Naime, dobro je poznato kako bambus predstavlja žednu biljku koju je tijekom velikih vrućina potrebno doslovce svakodnevno zalijevati. Ukoliko se toga budemo revno pridržavali za vrlo kratko vrijeme dobit ćemo veoma bujan grm bambusa što se pravilnim uzgojem postiže već za jednu vegetacijsku sezonu. Ipak, da bi stabljike bambusa mogli iskoristiti u vidu drvenih kolaca moramo pričekati najmanje dvije godine koliko je nužno da njegove trske potpuno dozriju. Ali, pošto je bambusove kolce danas jednostavnije nabaviti u poljoljekarnama, po pri-

stupačnoj tržnoj cijeni, to je poželjnije „poštedjeti“ uzgojene grmove da dominiraju svojom bujnošću i ljepotom. Uostalom, zbog toga grmovi bambusa sve češće pronalaze mjesto u dekorativnim vrtovima gdje dominiraju svojom gracioznošću te nadasve svojom elegantnom formom.

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u svojoj ponudi imaju bambusove kolce različite visine, koja omogućava primjenu kod različitih kultura. B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


16

PLAMENJAČA

najštetnija bolest povrtnih kultura Ivica Doko, dipl. ing.

M

eđu bolestima povrtnih kultura koje se javljaju svake godine, posebno se ističe Plamenjača, koja u pojedinim godinama može pričiniti katastrofalne štete. Zaštitu protiv ove bolesti potrebno je provoditi preventivno.

Plamenjača krumpira Plamenjača krumpira ili krumpirova plijesan je najčešća ali i najštetnija bolest krumpira. Simptomi bolesti najuočljiviji su na listu, ali uzročnik bolesti napada stabljiku i gomolj. Najčešće je napadnuto donje lišće, a prvi simptomi su u obliku pjega žućkaste boje koje postupno poprimaju smeđu boju. Ako je vrijeme vlažno, pjege se povećavaju, zahvaćaju cijele listove. zaraženi listovi ostaju visjeti na cimi. Bolest kasnije zahvati i izboje, a kao zadnja faza napada ostaju gole stabljike pa krumpirište izgleda kao ofureno. Ako potraje vlažno i toplo

vrijeme, napadnuti organi trunu pa se nadaleko osjeća smrad truleži.

Mjere zaštite Jedna od osnovnih mjera zaštite je sadnja zdravih, nezaraženih, gomolja uz obvezno poštivanje plodoreda. Po mogućnosti saditi otpornije sorte. Od agrotehničkih mjera još je bitno dobro obaviti zagrtanje, tako da ispod busa nema jarčića u koje bi se slijevala voda s cime. U većini slučajeva, posebno u godinama s više oborina, primorani

smo koristiti neki od kemijskih pripravaka. Najčešće korišteni su:Star 80 WP, Cuprablau Z, Polyram DF, Daconil 720 SC, Shirlan 500 SC, kao kontaktni, odnosno Ridomil Gold MZ 68 WG, Acrobat, Pergado MZ, Revus SC, Quadris i dr. kao sistemici. Ako nema prognozne službe, prvo prskanje se obično provodi pred cvatnju odnosno u vrijeme cvatnje.

Plamenjača krastavca Plamenjača krastavca (Pseudoperonospora cubensis) je najčešća

i vrlo opasna bolest. Javlja se na krastavcima koji se uzgajaju na otvorenim, ali i u zaštićenim prostorima. Bolest se najčešće javlja prije formiranja prvih plodova. Prvi simptomi uočavaju se na listu u obliku pjega koje su okrugle, svjetlozelene boje. Pjege se postupno povećavaju i zauzimaju prostor između žila lista. Nastavkom bolesti, broj pjega se povećava, a stare pjege poprimaju žutosmeđu boju. Zaraženi dio lista se suši. Osušeni dijelovi lista lako se lome, te se takvi listovi suše. Biljka na vrhu vriježe stvara novi list koji također zahvaća zaraza.

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


17

Kako zaštititi krastavce od ove bolesti? Prije svega, sjetvu (sadnju) krastavaca obaviti na onim parcelama na kojima prethodne godine nisu rasle dinje, lubenice, krastavci, tikvice i ostale vrste iz porodice Cucurbitacea. Saditi otpornije hibride, a krastavce uzgajati uz konopac ili na mreži. Ako se pridržavamo ovih mjera zaraza će biti manja, ali svakako tijekom vegetacije potrebno je koristiti i kemijske mjere zaštite.

Sa zaštitom treba početi kad biljke razviju 3-5 listova. Danas na tržištu postoji veći broj fungicida koji uspješno suzbijaju ovu bolest. Od fungicida sa površinskim djelovanjem mogu se koristiti pripravci na osnovi bakra i mankozeba (Nordox 75 WG, Star 80 WP ). Bolju zaštitu pružaju sistemični fungicidi,a od pripravaka mogu se koristiti sljedeći: Ridomil Gold MZ 68 WG, Acrobat MZ, Revus SC, Pergado MZ, Quadris. Prskanje sistemičnim fungicidima ponavljati nakon 8-10 dana uz poštivanje karence. Kod zaštite krastavca protiv ove bolesti potrebno je prskati naličje lista, jer infekcija dolazi kroz pući na donjoj strani lista.

Plamenjača rajčice

Sistemični kemijski pripravci za suzbijanje plamenjače B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

Jedna od najčešćih ali i najo-

pasnijih bolesti rajčice je svakako plamenjača (Phytophthora infestans). Bolest se javlja još u rasadu, tako da već tada treba obaviti zaštitu. Na starijim biljkama simptomi bolesti mogu se primijetiti na listu, plodu i stabljici. Simptomi na listu očituju se u obliku pjega raspoređenih najčešće na rubu, ali mogu nastati i na bilo kojem drugom mjestu. Pjege su nepravilna oblika,svijetlosmeđe boje. Prve pjege obično nalazimo na donjim etažama stabljike. Na stabljici se također uočavaju pjege i to na mjestima spajanja lista i stabljike. Na napadnutim zelenim plodovima javljaju se male tamne pjege brončane boje. Rajčica koja se uzgaja u zatvorenim prostorima,a zalijeva se rasprskivačima, podložnija je napadu od one rajčice koja se zalijeva položenim cijevima. Također i sorte

bujnijeg rasta s velikom količinom lisne mase su više osjetljive. Nasadi rajčica u blizini krumpirišta podložniji su napadu, jer se smatra da su izvor primarne zaraze zaražene biljke krumpira.

Zaštita Zaštitu rajčice protiv ovog parazita svakako treba provoditi posebno u zatvorenim prostorima,a i u onim područjima uzgoja gdje tijekom vegetacije često padaju veće količine oborina. Za uspješnu zaštitu na raspolaganju je veći broj pripravaka, a posebno onih na osnovi bakra (Cuprablau Z, Bordoška juha, Champion, Nordox 75 WG idr), organskih pripravaka (Polyram DF, Star 80 WP, Daconil 720 SC ), te sistemični pripravci (Ridomil Gold MZ 68 WG, Acrobat MZ, Pergado MZ, Revus SC, Quadris i dr.). Prigodom tretiranja dobro poprskati lice i naličje lista.

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju kemijske pripravke s vrlo malom karencom za zaštitu povrća od uzročnika biljnih bolesti.


18

Pripreme zemljišta za podizanje nasada jagoda Jagoda je kultura koja na jednom mjestu ostaje dvije do tri, a nekada i četiri godine, pa je vrlo bitno pravilno odabrati mjesto za novi nasad. Od izbora lokacije ovisi prinos, kvaliteta plodova i sama rentabilnost proizvodnje. Odabrano mjesto treba omogućiti biljci da iskaže svoj biološki potencijal. Mario Ćubela,dipl. ing.

I

zbor položaja-ekspozicija ima veliki značaj kod uzgoja jagoda. Na južnim ekspozicijama jagode dozrijevaju nekoliko dana ranije nego na sjevernim. U kontinentalnim područjima jagoda se može uzgajati do 500 m nadmorske visine, a u južnim područjima to može biti i do 1000 metara nadmorske visine. Kad je u pitanju nagnutost terena, za uzgoj jagode bolji su ravniji odnosno blago nagnuti tereni u odnosu na strme terene. Tereni s nagibom preko 8 % nisu pogodni za uzgoj jagode.

Predkultura i plodored Kod izbora lokacije za podizanje novog nasada jagoda, posebnu pažnju treba obratiti predkulturi. Dobre predkulture za jagodu su žitarice, grah, grašak, grahorica, a nepovoljne predkulture su: jagode, malina, krumpir, rajčica, kukuruz

jer iza ovih kultura ostaju brojni uzročnici bolesti, štetnici i korovi. Na istu parcelu jagoda bi ponovno trebala doći nakon 3-4 godine. U tom razdoblju na toj parceli bi se trebale uzgajati kulture koje su dobre kao predkulture za jagodu.

Priprema zemljišta S pripremom zemljišta za podizanje nasada jagoda treba početi na vrijeme, što prvenstveno ovisi o predkulturi. Ako je parcela zakorovljena, onda prije bilo kakve obrade treba uništiti korovnu floru. Jagoda ima plitak korjenov sustav koji je u istoj zoni kao i korijen korovskih biljaka. Korijen korovskih biljaka je agresivniji i oduzima jagodama vodu i hranjive tvari. Korovi a posebno ako se radi o višegodišnjim vrstama uništavaju se primjenom herbicida u fazi intenzivnog porasta. U tu svrhu se najčešće koriste pripravci na osnovi glifosata (Herkules, Ou-

ragan system 4). Nakon uništenja korova pristupa se dubokom oranju, koje se obavlja pri umjerenoj vlažnosti tla, na dubinu 35-40 cm. Jagoda ima plitak korjenov sustav, čija se glavna masa prostire na dubini15-25 cm. Oranje se obavlja najmanje dva mjeseca prije sadnje da bi se tlo usitnilo i na vrijeme pripremilo za sadnju. Meliorativna gnojidba ili popravka osobina tla izvodi se u slučajevima kada se na osnovu analize utvrdi da odabrana parcela nije zadovoljavajuće plodnosti. Jagoda traži blago kiselu reakciju tla pH 5,5–6,5.Ako je parcela kiselija, smanjenje kiselosti obavlja se dodavanjem potrebnih količina krečnjaka (CaCO3) istodobno s organskim gnojivom, nekoliko mjeseci prije sadnje. Meliorativna gnojidba, kalcifikacija i rasturanje organskog gnojiva, obavlja se nakon dubokog oranja. Jagoda dobro reagira na organsko gnojivo pa se preporu-

ča primjena Biorex-a ili Frutortto. Konačna obrada zemljišta za sadnju obavlja se nekoliko dana prije same sadnje koristeći, tanjurače, rotofreze i druge uređaje.

Sadnja jagoda Mada se jagoda može saditi tijekom cijele godine, najbolja je ljetna sadnja, koja se obavlja od sredine srpnja do sredine kolovoza. Prednosti sadnje u ovom roku su velike u donosu na ostale rokove (proljeće, jesen). Za sadnju se koriste tzv. frigo sadnice, a sadnja se obavlja na gredice uz korištene crne malč folije i navodnjavanja. Dan uoči sadnje dobro je obaviti navodnjavanje, ako je tlo suho. Sadnju je najbolje obaviti u popodnevnim satima, kada su temperature niže. Bitno je da sadnice što manje budu izložene suncu. Posebnu pažnju treba obratiti na sabijanje (slijeganje) tla, dobrom zalijevanju i što manjem oštećivanju folije.

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


19

Boja plastične folije utječe na kakvoću jagoda Najčešća svrha uporabe plastičnih malčeva u proizvodnji jagode je sprječavanje isparavanja vode iz tla (evaporacija), regulacija temperature tla, očuvanje strukture tla i smanjenje razvoja korova. Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić

U

Hrvatskoj se najčešće rabi plastični malč od crne polietilenske folije. Ona pomaže zagrijavanju tla u proljeće i sprječava razvoj korova, ali tijekom ljeta je zagrijavanje tla ispod nje preveliko.

Prednost malčiranja Stoga se nastoji kombinirati s bijelom folijom koja se stavlja ispod nje. Za uspješnu primjenu ovog sustava potrebno je uzeti manje trajnu crnu foliju koja se do ljeta rastvara pod utjecajem svjetla, tako da ostane samo bijela folija. Osim bijelih i crnih folija, u posljednje vrijeme se sve vise istražuje i primjena folije drugih boja. Plava folija ima odprilike 30-60% slabije sprječavanje rasta korova, dok su crvena, zelena, smeđa i žuta gotovo podjednako učinkovite u sprječavanju rasta korova kao i crna folija. Prozirna folija može i pojačati rast korova zbog povećanja temperature tla i propuštanje svjetla. U usporedbi sa smeđom folijom, uzgoj jagode na bijeloj foliji povećava količinu fenola, antocijana i elagične kiseline u plodovima. Ove tvari imaju povoljan učinak na zdravlje ljudi. Jagode uzgajane na crvenoj foliji imaju više šećera i bogatiju aromu u usporedbi s onima uzgajanima na crnoj foliji. S obzirom na to da je aroma plodova jedno od najvažnijih svojstava o kojem ovisi prihvatljivost ploda kod potrošača, a time

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

i uspjeh na tržištu, crvena folija zaslužuje veću pozornost u uzgoju u Hrvatskoj.

Više šećera i bogatija aroma Posebice je zanimljiva primjena crvene folije. Crvena boja reflektirasvjetlost iz crvenog dijela spektra, koja ima značajan učinak na izgled biljaka. Ova folija u usporedbi s crnom standardnom folijom značajno povećava ukupan prirod i daje tamniju boju mesa, ali je količina ukupnih kiselina manja, kao i količina elagične kiseline.

Različite sorte-različito djelovanje Zanimljivo je da ista boja folije ne djeluje jednako na sve sorte. Tako, primjerice, sorta Clery ima značajno više topljive suhe tvari i šećera na foliji srebrene boje, a sorta Miss na crnoj foliji. Također sorta Chandler ima podjednak prirod i masu plodova na bijeloj i crnoj foliji, dok je prirod sorte Sweet Charlie na bijeloj foliji vise nego dvostruko niži nego na crnoj foliji. Boja plastičnog malča može značajno pridonijeti kakvoću jagode, ali također može imati i negativan učinak. Boju folije treba odabrati uzimajući u obzir klimatske prilike, način uzgoja i, osobito, sortu. Pri tome se ne bi trebalo rukovoditi stranim podacima, nego prvo provesti vlastita istraživanja kako bi se utvrdila optimalna boja plastičnog malča za naše ekološke i tehnološke uvjete.

Prednost ovog sustava je u tome što se tlo u proljeće brže zagrijava i nema uvjete za rast korova pa biljke imaju bolje uvjete za rast. Ljeti nema prejakog zagrijavanja tla i popravlja se kakvoća plodova zbog

refleksije svjetla koje daje bijela folija. I bijela i crna folija gotovo podjednako dobro sprječavaju rast korova. (Preneseno iz Gospodarskog lista)

Crna folija najčešća u proizvodnji jagoda


20

Specifičnosti gnojidbe voćaka Svaka voćna vrsta ima specifične potrebe za vrstom i količinom potrebnih biljnih hranjiva. To prije svega ovisi o sorti, tipu tla, klimatskim prilikama te o količini i kvaliteti planiranog prinosa Mladen Karačić, dipl. ing.

doslovce poharala Hercegovinu. Bolest se redovito javlja u godinama kada imamo vlažno vrijeme u početku listanja bresaka. Ali, kod voćara koji su uz odgovarajuću i pravodobnu zaštitu bresaka obavili i pravilnu gnojidbu, ona je izostala. Barem su tako pokazale prve informacije s terena i naši pokusi s područja Stoca. Iz toga se može lako zaključiti kako je pravilna gnojidba itekako važna jer podiže obrambenu moć biljnog organizma i na taj način utječe na saniranje šteta koje se javljaju kao posljedica suše, bolesti i drugih negativnih čimbenika.

U

koliko upitate bilo kojeg voćara da vam pomogne objasniti na koji način prihraniti i pognojiti pojedine voćne vrste smatrat će vas i više nego laikom u ovoj grani poljoprivredne proizvodnje. Međutim, tko se imalo bolje razumije u navedenu tematiku znat će da je riječ o vrlo specifičnoj oblasti koja ovisi o velikom broju čimbenika. Osim toga, potreban odnos biljnih hranjiva i njihova količina ovise o samoj plodnosti tla, podneblju, voćnim vrstama pa i sortama kao i o mnogim drugim čimbenicima. Ipak, najveći problem predstavlja neznanje koje se najbolje očituje na konkretnim primjerima na terenu. Čak i sami djelatnici u poljoljekarnama često ne prepoznaju simptome neadekvatno izbalansirane gnojidbe voćaka pa navedene nedostatke nastoje «zaliječiti» nekim od fungicida. Ono što hoću reći jest činjenica da veliki broj navedenih simptoma često mijenjamo s biljnim bolestima. Ruku na srce, to je ipak iz neznanja.

Najčešći simptomi nedostatka pojedinih hranjiva Za našu hercegovačku zemlju slobodno možemo reći da je «osuđena» na nedostatak željeza čije simptome redovito susrećemo na biljnim vrstama, počevši od aktinidije pa sve do vinove loze. Ali, za nedostatak željeza ćemo relativno lako, jer već i najveći laici na listovima raspoznaju klorozu ili gubitak zelene boje, o čemu smo u više navrata iscrpno i pisali. Međutim, što ako listovi poprime blijedožutu boju a lisni nervi ostanu i dalje zelene boje. Tada je riječ o nedostatku magnezija a što se najbolje uočava na listovima vinove loze. Napomenimo

Simptomi Fe kloroze na breskvi

kako se navedena pojava uglavnom i zamjenjuje s nedostatkom željeza. S druge strane, nedostatak kalija se uočava po karakterističnom sušenju rubnog dijela lista. Tako je list po svome obodu potpuno osušen (nekrotičan) dok je njegova unutrašnjost i dalje zelene boje. Spomenuta nekroza se najčešće može uočiti na stablima jabuka i krušaka kao i u nasadima jagoda. Pored toga, na plodovima jabuka i to prvenstveno sorte Zlatni delišes često možemo uočiti gorke pjege koje se javljaju kao posljedica nedostataka kalcija. Na plodovima jabuka se pojavlju-

ju i slične plutaste pjege ali sada «zahvaljujući» nedostatku bora. U praksi se događaju još i mnoge druge, rekli bismo neuobičajene pojave a koje su posljedica nedostatka nekih drugih biljnih hranjiva. Takva je i pojava tzv. sitnolisnosti kod jabuka a koja se javlja u slučajevima nedostatka cinka. Ono što želim naglasiti jest činjenica da je pravilno izbalansirana gnojidba temelj uspješnog uzgoja voćnih vrsta.

Kovrčavost lista breskve Još jedan primjer je i opasna kovrčavost lista bresaka koja je

Rješenje je u folijarnoj prihrani? U sušnoj nam Hercegovini folijarna gnojiva puno znače iz razloga što se mineralna gnojiva dodana još u proljeće ne mogu bez dovoljne količine padalina otopiti te se stoga u vidu granula još mogu uočiti u tlu. Hranjiva iz tih gnojiva korijen ne može usvojiti pa biljke osim zbog suše pate i zbog njihova nedostatka. Rješenje je, dakle, u folijarnoj prihrani ili prihrani preko lišća. Folijarnom prihranom dana hranjiva voćka brže i potpunije usvaja jer se i nanose neposredno na list. Osim toga, dio koji padne na tlo biljka usvoji putem korijena. Na ovaj način hranjivo možemo dati u pravom trenutku uz puno veću učinkovitost. Tako 1 kg dušika folijarno primijenjen odgovara 4 kg dušika dodanog u tlo, a kod bora je taj odnos 1:5, dok kod magnezija 1 kg folijarno primijenjen odgovara čak 75 kg dodanih putem tla. Dakle, na navedeni način voćna stabla možemo vrlo brzo i učinkovito opskrbiti potrebnim mikro i makroelementima, samo vodeći računa da prihranu preko lista obavljamo u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima. B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


21

Bolesti borovnica i brusnica Dr. sc. Tihomir Miličević

B

orovnice i brusnice su voćne vrste značajne po velikom sadržaju medicinski važnih spojeva, kao što su različiti antioksidansi (neki vitamini, fenoli i dr.), te stoga vrlo povoljno djeluju na čovjekovo zdravlje . Između ostalog, i to je razlog povećanog zanimanja za uzgoj ove voćne vrste. Kod nas je u uzgoju najproširenija američka borovnica (Vaccinium corymbosum). Kao i na drugim kultiviranim biljkama, tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti, a u našim agroekološkim uvjetima najvažnije su: palež cvjetova ili siva plijesan, rak stabljike, antraknoza plodova, monilioza, pjegavost lišća, hrđa, crvenilo lišća, trulež korijena i dr. Važno je istaknuti da kod nas dosad još nema registriranih fungicida za suzbijanje bolesti na ovim biljkama, pa su u ovom članku navedene mjere suzbijanja koje se provode u svijetu, gdje je uzgoj borovnice rašireniji.

Palež cvjetova ili siva plijesan Ovo je jedna od najčešćih bolesti na borovnicama. Uzročnik bolesti je svima poznata fitopatogena gljiva Botryotionia fuckeliana, poznata pod nazivom Botrytis cinerea. Bolest se osobito javlja jačim intenzitetom u kišnim i hladnijim godinama. Simptomi se najbolje uočavaju u vrijeme cvatnje u obliku paleži cvjetova, ali i truleži plodova. Cvjetovi izgledaju kao da su spaljeni i suše se. Palež ponekad može zahvatiti i lišće i izboje B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

biljaka. Suzbijanje se provodi fungicidima, a kod nas su poznati: dikarboksimidi ( Kidan SC, Lupo SC, i dr.), fludioksonil (Switch 62,5 WG), fenheksamid (Teldor SC 500), pirimetanil( Botril 300 SC, Cezar SC, Botryticid SC i dr.). Suzbijanje treba provoditi već od početka cvatnje do početka zriobe plodova.

Rak stabljike borovnice Ovu bolest mogu prouzročiti više vrsta fitopatogenih gljiva, kao što su: Fusicoccum putrefaciens, Phomopsis vaccini i Botryosphaeria corticis. Simptomi se najčešće uočavaju na stabljikama biljaka u obliku nekroza, raka- rana i odumiranja kore stabljike, zatim sušenja izboja, pa i cijelih grmova u slučaju jače zaraze i uzgoja osjetljivih kultura. Mjere suzbijanja ne daju baš zadovoljavajuće rezultate, što povećava opasnost od pojave ove bolesti. Prema iskustvima iz svijeta (Amerika), od fungicida se najčešće koriste iz skupine ftalamida, kao što je kaptan (Merpan 80 WG, Captan 50 WP, Stoper WP i dr.) i folpet (Folpan 80 WDG, Folpan WP, Futura WP, Shavit WP i dr.). Fungicidi se primjenjuju jedanput mjesečno od ranog proljeća do opadanja lišća. Obvezno bi trebalo uklanjati zaražene dijelove biljaka i izboja iz nasada. Od kultivara koji se uzgajaju kod nas najosjetljiviji su Bluecrop i Covile, a razmjerno su otporni Blueray, Pioneer.

Antraknoza plodova Ova bolest najčešće se javlja na plodovima borovnica u vrijeme zriobe u obliku antraknoznih udu-

Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je zabilježen intenzivniji uzgoj borovnica i brusnica, pogotovo u području Gorskog kotara, zagrebačkoj okolici, ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljni uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne voćne vrste. Razlog povećanog uzgoja su i dobri državni poticaji za ove kulture.

bljenih pjegica. Simptomi se mogu javiti i na drugim dijelovima biljke (cvjetovima, listovima i izbojima), ali dosta manje. U jakom napadu bolesti dolazi i do truleži i propadanja plodova. Uzročnik su fitopatogene gljive iz roda Colletotrichum. Vrlo osjetljive sorte na ovu bolest su: Blueray, Harrison, Bounty. Bolest se suzbija fungicidima od sredine cvatnje do početka razvoja plodova u razmaku 8-10 dana. Prema svjetskim iskustvima, najbolju djelotvornost pokazuju fungicidi na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i azoksitrobina (Quadris, Amistar 250 SC i dr.).

Monilioza Ova bolest je u pojedinim dijelovima svijeta (Amerika) gdje se uzgaja borovnica jedna od najvažnijih i najopasnijih bolesti. Bolest se još naziva mumificiranost ploda. Uzročnik je patogena gljivica Monilinia vaccinii-corymbosi. Simptomi se javljaju već u rano proljeće u obliku odumiranja izboja, listova i cvjetova. Sa zaražene biljke širi se izražajni miris po truleži, po kojem se ova bolest vrlo lako uočava. Bobice se razvojem bolesti smežuraju

Borovnica je podložna napadu različitih uzročnika biljnih bolesti

i poslije mumificiraju, zbog čega se bolest i zove još mumificiranost plodova. Bolest se suzbija obveznim uklanjanjem svih zaraženih plodova i izboja. Od kemijskih zaštitnih mjera koristi se veliki broj fungicida, od kojih su prema svjetskim iskustvima najdjelotvorniji fungicidi na bazi benzimidazola (karbendazim), kao što su pr. preparati Bavistin FLKS, Zino KS, i dr. Tretiranja početi u cvatnji i nastaviti do zriobe plodova u razmaku 7-10 dana.

Pjegavost lišća Od više bolesti na lišću borovnice, najčešća je tzv. gleosporijska lisna pjegavost koju uzrokuje fitopatogena gljiva Gleoeosporium minus. Javlja se obično pokraj lipnja u obliku crvenkastih pjega na licu lista. U slučaju jače zaraze (što je kod nas rijetkost), može doći i do defolijacije ili opadanja lišća. Suzbijanje se provodi fungicidima na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i benzimidazola (Bavistin FLKS, Zino KS). Tretiranje se obavlja nakon berbe u razmaku od dva tjedna. Zavod za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu


22

Vinogradi sa natapnim sustavom kap po kap Posljednjih nekoliko godina unutar vinograda uočava se sve veći broj instaliranih sustava kap po kap koji predstavljaju i svojevrsnu budućnost natapanja vinograda u Hercegovini. Svima nam je poznato kako analiza klimatskih čimbenika pokazuje da je potreba za natapanjem izražena na području cijele Hercegovine.

Dado Marić, dipl. ing.

T

o je i razumljivo ukoliko se u obzir uzme činjenica kako Hercegovina ima dostatne količine padalina, samo što su one neravnomjerno raspoređene. Drugim riječima, padalina nema u razdoblju intenzivnog porasta većine poljoprivrednih kultura, te se stoga i pristupa natapanju.

Hit su sustavi kap po kap I doista, svakim danim u hercegovačkim vinogradima možemo uočiti sve veći broj instaliranih sustava kap po kap. Navedeni sustavi se već desetljećima masovno koriste u vinogradima na području južne Italije. Tamošnja praksa je pokazala da se navedenim sustavom može uštedjeti količina vode i do 60 posto zato što se natapa samo dio tla uz trs, što je posve dostatno. Uostalom, ukoliko pogledamo prostrane vinograde tvrtke Hercegovina vina (Konjusi, Blizanci) vidjet ćemo kako je u njima instaliran sustav kap po kap na nekoliko stotina hektara. Isto tako, novi suvremeni nasadi stolnog grožđa tvrtke Revita plant na Buni su također sa sustavom zalijevanja kap po kap. Osim toga sve veći broj manjih vinogradara svoje vinograde navodnjavaju sustavom kap po kap. Oni najbolje

i svjedoče kako je profi vinogradarstvo isplativo samo uz poštivanje novih tehnologija i suvremenih trendova. Osim toga, dokazano je kako su se primjenom navodnjavanja kapanjem prinosi povećali za čak 30 posto. Ukoliko to pomnožimo s nekoliko stotina hektara površine dobit će se itekako rentabilna računica. Zanimljiv je i podatak da je na osnovu dosadašnjih istraživanja, saznanja i osobnih iskustava uočeno kako u kritičnim mjesecima za vinovu lozu treba osigurati 4 mm vode dnevno.

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju kompletan sustav natapanja kap po kap.

Prednost sustava kap po kap Osim uštede vode i osiguravanja većih prinosa ugrađivanjem sustava kap po kap smanjujemo vlažnost zraka i tla u nasadu te su time i opasnosti od bolesti manje. Osim toga, međuredni prostori ostaju suhi što omogućuje slobodno kretanje ljudi i strojeva. Također, kontinuiranost navodnjavanja koja se postiže ovim načinom uvjetuje veoma povoljan mikroklimat gdje se u permanentno vlažnom zemljištu eliminiraju šokovi nastali kao posljedica hercegovačkih tropskih vrućina. Drugim, riječima u Hercegovini vladaju tropski uvjeti što potvrđuju i svakodnevne temperature preko 30 stupnjeva C koje se mogu javiti u svim mjesecima vegetacije te

Postavljanje crijeva za navodnjavanje u vinogradu

izrazito vrući dani s preko 35 stupnjeva C od konca travnja do konca rujna. Uslijed toga, često dolazi do ekscesnih pojava u pogledu potreba za vodom i određenih šokova koji se eliminiraju kontinuiranim, svakodnevnim navodnjavanjem putem sustava kap po kap. Pored toga ne zanemarimo ni činjenicu kako je cijena sustava više nego prihvatljiva a samo instaliranje i održavanje vrlo jednostavno. Što na kraju reći nego da dio budućnost hercegovačke poljopri-

vrede dobrim dijelom svakako leži i u nje zinu vinogradarstvu koje je opet u usponu. Ali, razumljivo je da samo uvođenjem novih tehnologija i osuvremenjivanjem proizvodnje možemo očekivati i dobre proizvodne rezultate. Uostalom, kada danas- sutra uđemo u toliko željenu Europsku uniju morat ćemo konkurirati našim budućim vinogradarskim kolegama. Stoga, ukoliko nam s navodnjavanjem baš i ne ide tješimo se saznanjem kako je kvaliteta ipak na našoj strani… B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


23

KONTAKTNI ILI SISTEMIČNI FUNGICIDI - što koristiti? U zaštiti vinove loze, od uzročnika bolesti, koriste se kontaktni i sistemični fungicidi. Kontaktni fungicidi uglavnom se koriste do cvatnje, a nakon cvatnje, veći značaj imaju sistemični fungicidi. Velimir Lasić, dipl. ing.

K

ako djeluju sistemični fungicidi i kada ih primijeniti u zaštiti vinove loze?

Vrlo često primam upite o razlikama u načinu djelovanja kontaktnih (protektivnih) i sistemičnih (kurativnih) fungicida, te o njihovoj idealnoj poziciji u programu zaštite vinove loze kroz fenofaze razvoja. Osnovna razlika između ove dvije skupine je u tome što sistemični fungicidi, nakon primjene, ulaze u biljku gdje prekidaju već započeti razvoj bolesti unutar zaraženih organa, dok kontaktni fungicidi ne ulaze u biljku već čine zaštitni sloj na biljnoj površini sprječavajući pojavu bolesti (infekciju). Dakle, sistemični fungicidi djeluju kurativno (terapeutski) – liječe bolest, a za razliku od njih kontaktni djeluju preventivno (onemoguće pojavu bolesti). Sistemični fungicidi u praksi manje ovise o pravodobnoj aplikaciji, nisu podložni ispiranju ni utjecaju sunčeva svjetla, a djelomično se premještaju i u novoizrasle izboje. Zato se koriste u većim vremenskim razmacima. Pružaju sigurnu zaštitu i kod lošije primjene (lošije pokrovnosti). Međutim, sistemični fungicidi prouzročuju otpornost parazitskih gljivica, pa im je primjena zato ograničena na 2-3 aplikacije tijekom vegetacije. Radi usporavanja razvoja otporno-

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

sti patogena, sistemične fungicide proizvođači najčešće formuliraju kao kombinirane sistemično-kontaktne pripravke čime se ujedno postiže dvostruki učinak na gljivice uzročnike bolesti. Sistemični fungicidi se po načinu «kretanja» u biljci dijele na lokosistemične i sistemične u užem smislu. Lokosistemični fungicidi u tretiranoj biljci djeluju na mjestu aplikacije-prodiru u organe ili dijelove organa koji su s apliciranim fungicidom došli u kontakt. Zapravo, lokosistemici nisu sistemici u pravom smislu riječi jer se ne translociraju kroz cijelu biljku već samo na mjestu kontakta«dubinski». Ovaj tip fungicida najčešće se koristi u suzbijanju uzročnika krastavosti jabuke i kruške, jer gljivica prigodom infekcije ne prodire duboko u tkivo nego se širi subkutikularno (između kutikule i epiderme). Sistemične fungicide u užem smislu biljka nakon aplikacije upije (apsorbira) i dalje ih translocira kroz netretirane biljne organe koji transpiriraju (imaju funkcionalne puči). Tipični predstavnik je FORUM STAR. Funkcionalne puči nemaju jako mladi listići (npr. vinove loze) pa je u to ranoj fenofazi opravdana primjena kontaktnih (preventivnih) fungicida. U praksi se često koriste sistemici koji mijenjajući metabolizam stanice domaćina povisuju mehaničku

Kontaktni kemijski pripravci

ili biokemijsku otpornost na gljivicu uzročnika bolesti (npr. RIVAL).

Kada koristiti kontaktne a kad sistemične fungicide u vinovoj lozi? - Od fenofaze pojave listića do pred cvatnju (D-G) koriste se KONTAKTNI pripravci (slabija bujnost vinove loze dopušta kvalitetno pokrivanje svih biljnih dijelova, puči nisu potpuno aktivne za primjenu sistemika, brzi porast mladice i loze može se zaštititi jedino kontinuiranom primjenom jefinijih-kontaktnih pripravaka) - Od fenofaze početak cvatnje

Sistemični kemijski pripravci za zaštitu vinove loze

do pred zatvaranje grozda (H-K) koriste se SISTEMIČNI pripravci (pojačana bujnost vinove loze traži primjenu mobilnih-sistemičnih fungicida, razdoblje cvatnje zahtijeva «mir» u smislu primjene fungicida, a sistemici primjenjeni tik u početku cvatnje pružaju sigurnu zaštitu kroz cijelu cvatnju, zaštitćuju novoizrasle mladice i listiće...) -od fenofaze zatvaranja grozda do šaranja (K-L) koriste se KONTAKTNI pripravci osim za sivu plijesan (bakreni imaju prednost, plamenjača je manje opasna, pepelnica se može suzbiti kontaktno..)


24

Štetnici cvjetova ruža i ukrasnog bilja Živim u blizini borove šume i početkom proljeća, točnije od svibnja do lipnja, u mom vrtu pojave se sitni kukci koji isključivo napadaju cvjetne pupove ukrasnih grmova kao i ostalo cvijeće. Kukci imaju tvrd oklop, crne su boje s bijelim točkicama na leđima i dosta su dlakavi.. Isprobala sam razne insekticide ali bez uspjeha. Molim vas da mi preciznije pojasnite o kojem je štetniku riječ, te da mi pomognete oko njihova uništavanja. Na osnovu vašeg opisa pretpostavljam da se radi o dvije vrste kornjaša koje početkom proljeća često primjećujemo na cvjetovima različitog bilja. Vrste pripadaju kornjašima odnosno, tvrdokrilcima (Coleoptere). Ličinke ovih kukaca žive u tlu . Kukac s crnom bojom koji vam stvara poteškoće jest crni ružičar (Oxythirea funesta), a ona koja na tijelu ima dosta dlaka nosi naziv dlakavi ružičar (Epicometis hirta). Obje vrste napadaju cvjetove i cvjetne pupove različitih biljaka, oštećujući generativne organe. Također oštećuju mekane i plodove u koje se rado zavlače. Pošto se obje vrste javljaju u vrijeme cvatnje i intenzivnog leta pčela, njihovo suzbijanje insekticidima koji negativno djeluju na pčele nije dopušteno. Stoga ih pokućajte suzbiti postavljanjem bijelih posuda (PVC čaša) u koje ste nasuli vodu. Štetnike privlači bijela boja, ulaze u posude i utope se u vodi. Možete koristiti i staru provjerenu metodu ručnog sakupljanja štetnika, pri čemu vam savjetujem da to učinite rano ujutro kada su štetnici slabije pokretni zbog hladnoće. Ako imate veće ružičnjake, u Sjemenarninim agrocentrima, možete nabaviti posebne lovke koje uveliko mogu smanjiti brojnost štetnika. Ako pak u blizini nemate pčele, možete koristiti različite kemijske pripravke. U Sjemenarninim agrocentrima možete nabaviti posebna pakiranja gotovih insekticidnih pripravaka u pakiranju od 0,5 lit. dr. Ivan Ostojić

vedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom više nema tržne vrijednosti. Kako riješiti navedeni problem? S navedenom problematikom sam vrlo dobro upoznata pa s velikom sigurnošću mogu ustvrditi kako su navedeni simptomi prouzročeni nedostatkom kalcija tijekom razvoja ploda. Dakle, ne radi se o uzročniku bolesti nego je do truleži vrha ploda paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbi biljke kalcijem. Kako bi se propadanje vrha ploda paprike uistinu i spriječilo, potrebno je folijarno (preko lista) primijeniti Cifo gnojivo (Calcium fast) na bazi kalcija koje korišteno po preporuci u nekoliko navrata, vrlo učinkovito otklanja navedene simptome. Prvo prskanje trebamo obaviti odmah nakon cvjetanja paprike a posljednje 10-tak dana prije same berbe. Za sve dodatne informacije slobodno me možete potražiti u prostorijama Sjemenarninih agrocentara. Ivana Markota, master struke

likim brojem različitih biljnih vrsta. Međutim, u dijelu vrta s laganom sjenom htjela bih posaditi nekoliko grmova koje bi bez većih poteškoća mogla uspješno uzgojiti. Što mi predlažete? Malo je poznato da se veliki broj biljnih vrsta, osim na osunčanim položajima, može uspješno uzgajati i u laganoj polusjeni. Svakako, da će te biljne vrste malo zaostajati u rastu što znači da im ipak treba posvetiti malo više pažnje kroz gnojidbu, zalijevanje i održavanje. Od ukrasnih grmova preporučila bih vam forziciju (Forsytia), suručicu (Spiraea), šimšir (Buxus), keriju (Kerria japonica) ili aukubu (Aucuba japonica) ali pod uvjetom da je navedeni dio vrta zaštićen od hladnih vjetrova. Matea Pehar, dipl. ing.

Savijanje grana voćaka Pročitao sam da se savijanjem kod voćaka plodovi mogu očekivati mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.

Savijanje grana u lukove na mlađim voćkama u prvim godinama poslije sadnje može se više ili manje skratiti trajanje njihove mladenačke nerodnosti, odnosno vrijeme od sadnje do donošenja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i kruške cijepljene na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. Na slabije bujnim podlogama i sortama sklonim ranijem plodonošenju savijanjem se ne postigne puno. Na savijanje se troši mnogo vremena pa ga primjenjuju voćari amateri koji imaju manji broj stabala. U većim voćnjacima obavlja se minimalna rezidba, samo toliko koliko je nužno za oblikovanje krošnje i primjenjuje se uravnotežena prehrana, odnosno pravilna gnojidba mladih voćaka, što također pridonosi njihovu ranijem plodonošenju. Savijanje se ne prakticira kod koštunjavih voćaka (breskva, trešnja, višnja, marelica i šljiva), jer one na njega gotovo i da ne reagiraju. Mladen Karačić, dipl. ing.

Berkley- sorta borovnice

U vašem voćnom rasadniku u Mostaru kupio sam odraslu sadnicu borovnice, za koju pouzdano ne znam je li pripada skupini američkih borovnica. Na priloženoj deklaraciji se vidi da je riječ o sorti Berkley, s tim da detaljnijeg opisa sorte nema. Stoga vas molim da mi kratko opišete njene karakteristike. Većina sorti borovnica američkog je podrijetla, s tim da sorta Berkley pripada skupini sorata koje odlikuju veliki plodovi. Osim toga, navedena borovnica formira veoma bujne grmove širokog i poluuspravnog rasta. Obično naraste do visine od 1,8 m i formira velike te umjereno rahle grozdove, s velikim svjetloplavim bobicama koje na sebi imaju slabo zamjetan ožiljak od peteljke. Meso ploda je slatkokiselkastog okusa i ugodne arome. Sorta srednje brzo dozrijeva, redovito dobro rađa, ali ne podnosi izrazito velike hladnoće. Osim navedene, u našim voćnim rasadnicama možete pronaći Smeđe pjege na plodu paprike Posjedujem plastenik površine 1000 još sorte Blueray i Bluecrop. Mladen Karačić, dipl. ing. četvornih metara. U njemu pretežito uzgajam papriku na čijim plodovima učestalo iz godine u godinu zamje- Grmovi za sjenovito mjesto S prednje, osunčane strane kuće ćujem pojavu velikih svijetlosmeđih pjega kojim podsjećaju na trulež. Na- imam lijepo uređen cvijetnjak s ve-

www.crosig.ba/mob Na jednom mjestu pronađite sve potrebne podatke o osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo i jednostavno dođite do neobveznih i informativnih ponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljite bilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih jedinica Društva u Bosni i Hercegovini.

Skenirajte QR code vašim smartphone uređajem i posjetite www.crosig.ba/mob

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


25

Jednostavna i sigurna zaštita od zmija Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okućnice ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih površina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku, uvijek neugodnih zmija. Bez obzira o kojoj vrsti zmija se radilo, susret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi. Velimir Lasić, dipl. ing.

V

eć u rano proljeće, čim se temperatura zraka podigne iznad 12°C u prirodi se počinju pojavljivati zmije. Zmije su vjerojatno najomraženije od svih životinja. Neobično veliki strah često vodi njihovom bezrazložnom proganjanju i ubijanju. Pri tome se ne gleda, a najčešće ne zna radi li se o otrovnim ili neotrovnim zmijama. Naime, u hercegovačkom kršu obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji poskok. Bilo kako bilo, zmije se obično nalaze posljednje na popisu životinja koje biste voljeli vidjeti ili susresti. Možda nekog utješi i podatak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za čovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet neškodljivo za čovjeka. S druge strane, hercegovačke zmije su velike otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode.

Poskok i riđovka-najopasnije zmije Poskok (Vipera ammodytes) je najopasnija i najveća europska otrovnica. Ženka naraste oko 60

cm dok mužjaci mogu narasti i do jednog metra. U nekih je populacija zamjetna razlika u boji između mužjaka i ženki pa otuda i različiti sinonimi koji se vežu za ovu zmiju. Tako je neki, opravdano ili ne, svrstavaju čak i pod crnostrika. Riđovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju europsku zmiju i najrasprostranjeniju zmiju uopće. Riječ je o zmiji koja je iznimno dobro proučena i zmiji koja voli nešto vlažnija staništa u odnosu na poskoka. Tako se za razliku od njega često može pronaći u nizinama, u blizini bara i močvara.

Savjet više Od zmija nismo sigurni i na svojoj okućnici gdje se zmije često mogu uočiti u blizini izvora vode te oko stogova sijena. To su njihova omiljena mjesta na kojima se zadržavaju te jednom uočena zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukućane. Stoga je ohrabrujuća vijest kako se na tržištu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Dostatno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na površine koje su za zmije i najprivlačnije (izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na

Poskok

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju različite pripravke za efikasnu zaštitu od zmija

Solarni rastjerivač zmija

klimatske čimbenike (kiša ga ne ispire). Preparat je novost na našem tržištu i bit će veliko olakšanje za sve osobe koje imaju poteškoće s navedenim gmazovima. Valja napomenuti, kako navedeni pripravak nema neugodan miris za čovjeka.

Solarni rastjerivač zmija Od ove godine na tržištu BiH bit

će jedan potpuno nov uređaj za zaštitu od zmija. Uređaj radi na solarnu energiju i svako malo emitira zvuk koji izaziva vibracije koje se prenose kroz tlo a koje zmije itekako osjete. Naime, zmije su potpuno gluhe ali osjete i najmanje pokrete na tlu tako da bježe od izvora vibracija. Uređaj pokriva površinu od 30-50 m2.

Riđovka


26

SUZBIJANJE MUHA Muhe ili dvokrilci najčešći su kukci u ljudskom okruženju. Ima ih više vrsta, a najčešće i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna muha (Musca domestica), muha zujara (Calliphora erytrocephala), muha mesara (Sarcophaga carnaria), muha pecavka (Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas). Ivica Doko, dipl. ing.

N

a kućnu muhu otpada 80 % od ukupno prisutnih vrsta muha u čovjekovu okruženju. Ubraja se u muhe koje ne bodu i ne sišu krv. Hranu otopi pomoću sline a zatim usiše. Ženka tijekom života nekoliko puta položi u grupicama od 120 do 150 jajašaca. Već nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve. Presvlače se triput i zatim prelaze u stadij kukuljice. Nakon nekoliko dana iz kukuljice izlaze odrasle muhe. Ubrzo nakon izlaska iz kukuljice pare se i odlažu jajašca, i razvojni ciklus teče dalje. U našim krajevima tijekom godine može biti i 10 naraštaja, što ovisi o temperaturi i relativnoj vlazi zraka. Cijeli razvojni ciklus muhe na temperaturi od 16 stupnjeva C traje 32 dana, a na 40 stupnjeva C svega 9 dana. Žive razmjerno kratko, svega dva do četiri tjedna. Dolaskom jeseni njihov broj se smanjuje i mali broj odraslih muha prezimi. Uglavnom prezimljavaju u stadiju ličinke ili kukuljice na gnojištima. Muhe svoja jajašca odlažu u organski supstrat bogat hranjivim tvarima, gdje su sigurne da će se larve dobro razvijati i presvlačiti. Preferiraju sve vrste gnoja, a najviše svježi kokošji, zatim svinjski i konjski. Goveđi gnoj manje im je zanimljiv.

Primjerice od 1 kg svježeg kokošjeg gnoja može se razviti do 10.000, a iz goveđeg svega 2000 muha. Osim u gnoj, svoja jajašca odlažu u ostatke hrane (pomije), trulo voće i ljudski izmet.

Pripravci za suzbijanje muha Za kućnu uporabu se svakako preporučuje koristiti ekološka sredstva napravljena na prirodnoj bazi. Jedno od najučinkovitijih i ekološki najboljih proizvoda jest muholovac traka, napravljena od prirodnih materijala, bez mirisa i otrova. Može se vrlo jednostavno postaviti u bilo kojoj prostoriji u kući, ali se može koristiti i na otvorenom. Njezina učinkovitost traje čak do 8 tjedana. Još jedno odlično ekološko sredstvo za suzbijanje muha, ali za primjenu isključivo na otvorenom, jest posebna lovka za muhe koja sadrži hranidbeni mamac koji privlači muhe. Primjena je vrlo jednostavna: nakon što otvorite poklopac lovke hranidbeni mamac koji dobijete u pakiranju stavite u lovku, zatim je napola dopunite vodom i objesite na mjesto gdje ima najviše muha. Miris hranidbe-

nog mamca će privući muhe koje će se zatim utopiti u smjesi mamca i vode. Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu, voćnjaku, blizu staje ili skladišta.

• Osim insekticida koji se koriste za suzbijanje muha, na tržištu se nalaze i različite lovke koje vrlo učinkovito uništavaju muhe. Od mehaničkih lovki najviše se koriste tzv. prozorske lovke koje se postavljaju u dno prozorskog stakla. U prodaji se nalaze u različitim bojama. Osim njih, za suzbijanje muha koriste se i posebne lovke s feromonima koji privlače muhe. Ove lovke su se pokazale vrlo učinkovitim, posebno u ambijentu gdje je populacija muha velika (štale, gnojišta, štenare i sl. mjesta)

va i ostalih nametnika. Ono što je vrlo bitno za bilo kojeg čovjeka i potrošača prigodom korištenja kemijskih pripravaka jest da prije uporabe pažljivo pročita deklaraciju, tj. upute za upotrebu i doziranje na proizvodu, jer kemijski pripravci mogu biti u potpunosti učinkoviti i djelotvorni samo ako se pravilno i prema uputama koriste.

Draker 10,2 – novi pripravak za suzbijanje muha Od ove godine na tržištu se nalazi pripravak za suzbijanje muha pod nazivom DRAKER 10,2 -koncentrirani insekticid s cipermetrinom i tetrametrinom kao djelatnim tvarima. Draker se obavezno prije uporabe razrjeđuje u vodi.Očituje brzo početno i dugotrajno rezidualno djelovanje. Djelotvoran je ne samo u suzbijanju muha, nego i u suzbijanju komaraca, žohara, mra-

Kemijski pripravci za suzbijanje muha

Klopka za muhe Poseban kemijski pripravak za suzbijanje muha

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


27

Prirodna zaštita od komaraca Matea Pehar, dipl. ing.

L

jeto nam pored lijepog vremena i godišnjih odmora sa sobom donosi i mnoge neugodnosti, a između ostalog i svima vrlo poznatu neugodnost tj. komarce. Ti maleni napasnici nam svojim zujanjem često pokvare savršenu ljetnu večer, a iako njihov ubod nije bolan – neugodan je, te ostavlja za

sobom crvenilo i otok nakon kojih se javlja manji ili veći svrab. U područjima gdje ima više komaraca provodi se i njihovo aktivno suzbijanje, uglavnom različitim kemijskim pripravcima. Međutim, u područjima u kojima se samo želi smanjiti njihova brojnost, te ih se želi otjerati iz kuća, okućnica i vrtova nema potrebe za kemijskim suzbijanjem, nego je dovoljno

• Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju veliki izbor pripravaka za zaštitu od komaraca.

koristiti različite repelente, i to po mogućnosti repelente na prirodnoj bazi. Jedan od najpoznatijih prirodnih repelenata koji će sigurno istjerati ove dosadne ljetne kukce iz vašeg doma – jeste citronela, tj. proizvodi napravljeni na bazi ekstrakta citronela ulja. Eterično ulje citronele se u svijetu koristi već više od 50 godina u zaštiti od kukaca.

Agencija za zaštitu okoliša ga je u SAD-u registrirala 1948.god. kao biopesticid. Trenutačna svjetska proizvodnja ovoga ulja je 4000 tona. Od ovoga ljeta se i na našem tržištu može pronaći posebna Green Garden linija proizvoda – bazirana na eteričnom ulju citronele, te posvećena prirodnoj zaštiti od komaraca.

Citronela VRTNE SVIJEĆE – su iznimno pogodne za uporabu u vrtovima i na terasama, a mogu se koristiti i u kućanstvu. Mogu se pronaći u različitim pakiranjima. Dugotrajne su i otporne na vjetar. Citronela MIRISNI ŠTAPIĆI – su idealni za rastjerivanje komaraca u vrtovima. Primjena ovih štapića je vrlo jednostavna. Dovoljno je zapaliti vrh štapića, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ga ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajući štapić ispušta miris koji tjera komarce, ali i ostale nepoželjne kukce što dalje od vrta. Citronela SPIRALA PROTIV KOMARACA – je odlična za primje nu na otvorenom, posebno u vrtovima i na terasama. Potrebno je zapaliti vrh spirale, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajući spirala ispušta miris koji tjera komarce što dalje od vrta ili terase.

NARUKVICA PROTIV KOMARACA – je već otprije poznata na našem tržištu. Napravljena je na prirodnoj bazi, od ekstrakta citronela ulja, te ne samo da udaljava komarce nego je i zanimljiv modni dodatak. Sada još jedan prirodni repelent može poslužiti i kao modni dodatak – a to su FLASTERI PROTIV KOMARACA napravljeni na bazi citronela ulja. Ovi flasteri se ne lijepe izravno na kožu, nego se lijepe na odjeću, obuću, torbu, krevet, radni stol itd…. Zanimljivost ova dva proizvoda je u tome što učinkovito štite protiv komaraca i dok smo aktivni, tj. prigodom šetnje, planinarenja, kampiranja ili rada u vrtu. ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČI KOMARACA – stvaraju slabe zvučne valove koji smetaju komarcima i drugim letećim kukcima, te ometaju i onemogućavaju njihovo djelovanje. Pogodni su za korištenje u zatvorenom i na otvorenom. Na otvorenom djeluju u krugu od 25 m2, a u zatvorenom prostoru u krugu od 50 m2. ELEKTRIČNA LAMPA PROTIV KOMARACA – svjetlom privlači komarce, a nakon što ih privuče visokonaponska rešetka ih uništi. Pogodna je za korištenje u kućanstvima, hotelima, poslovnim prostorima, skladištima i ostalim mjestima koja komarci često naseljavaju. Lampa ima učinkovitost djelovanja u krugu od 16 m, ukoliko ništa ne ometa njezino svijetljenje. Najbolji način za privući i uništiti što više komaraca jest postavljanje lampe ispred vrata ili prozora. Zanimljivost i prednost svih ovih proizvoda pred drugim sličnim proizvodima jest u tome što ne samo da tjeraju komarce i nisu štetni za okoliš, nego su praktični, jednostavni za primjenu, napravljeni na prirodnoj bazi i iznimno djelotvorni. B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


28

OTROVNOST I OPASNOST U Republici Hrvatskoj ima oko 8000 pčelara i približno 360.000 košnica. Osim izravne koristi od pčela zbog njihovog proizvoda (npr. med), pčele su višestruko korisne zbog oprašivanja nekih vrsta poljoprivrednog bilja. mr. sc. Milorad Šubić

P

rema analizama provedenih upitnika gubici u pčelarstvu su u Hrvatskoj se posljednjih nekoliko godina kreću od 12 do 15 % (procjena Veterinarskog fakulteta Zagreb, Zavod za biologiju riba i pčela, 2011). Pritom su najviše oštećeni pčelari kod kojih su zabilježeni gubici veći od 60 %. Koristi od pčela u poljoprivrednoj proizvodnji Prinos sakupljenog meda (kg/ha) malina 96 kg Šumske jagode 106 kg Borovnica 47 kg Jabuke 10-47 kg Suncokret 20-40 kg Kruške 20-30 kg

na kemijskih pripravaka protiv varooze dovodi do smanjenja imuniteta zajednice, pa time postaje prijemljivija za druge nametnike) - Negativni okolišni čimbenici (npr. oštra zima, slaba prezimljujuća prehrana pčela) - Otrovanje od pesticida (npr. sredstva za zaštitu bilja, sredstva za sanitarnu higijenu-npr. pripravci za suzbijanje komaraca). - Elektromagnetno zračenje bežičnih kućnih telekomunikacij-

Povećanje prinosa oprašivanjem Jabuke 12 x Kupina i višnja 10-12 x Trešnja 10 x Badem i stranooplodne šljive 8 x Borovnica 8-12 puta Suncokret 2 x

Uzroci propadanja pčelinjih zajednica Različiti su uzroci propadanja pčelinjih zajednica a najvažniji koji se navode u našoj zemlji i drugim državama diljem svijeta su sljedeći: - Različiti nametnici pčela i pritom loša pčelarska praksa (npr. nepravilna i višekratna primje-

skih uređaja u Njemačkoj dokazano utrostručuje učestalost raspada pčelinjih zajednica! - Poremećaj propadanja pčelinjih zajednica (engl. Collony Collapse Disorder, CCD) – dosad neutvrđeni specifični uzrok propadanja zajednica 30-40 % (npr. Belgija, Španjolska, Francuska,

Grčka). Iz naizgled zdrave zajednice iznenada nestaju odrasle pčele, a mali broj mladih pčela ne može se brinuti za leglo. Kao mogući uzrok spominju se nuklearne elektrane! - Primjena GMO u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Usprkos brojnim nedostatcima primjena sredstava za zaštitu bilja u poljoprivrednoj je proizvodnji još uvijek najraširenija metoda suzbijanja neželjenih organizama.

Mjerilo otrovnosti Svako sredstvo za zaštitu bilja može biti u većoj ili manjoj mjeri otrovno za ljude, ali također u većoj ili manjoj mjeri mogu biti otrovna i za domaće životinje, divljač, ptice, ribe i pčele.

Srednja letalna doza (LD50) je uobičajeno mjerilo otrovnosti kemijskih spojeva, a označava broj miligrama (mg) tog sredstva na kilogram (kg) tjelesne težine pokusnih životinja potreban da ubije 50% tih životinja. Što je taj broj manji, kemijska tvar je jači otrov! Velika većina sredstava za zaštitu bilja, koja imaju dopuštenje za promet u našoj zemlji (nešto više od 98%), na temelju općih podataka o otrovnosti svrstana je u tri skupine otrova, a slobodna prodaja bez evidencije je pri tom dopuštena samo za III. skupinu otrova. Čovjek danas koristi vise od 70.000 kemijskih spojeva u najrazličitije svrhe (u industriji, prometu, prehrambenim i konditorskim pogonima, kućanstvu, medicini i

B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .


29

ZA PČELE OD PESTICIDA dr.), a za suzbijanje štetnih organizama u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji tijekom 2011. godine bila je dopuštena samo “221” djelatna tvar. Sredstva za zaštitu bilja smiju se koristiti sukladno njihovoj registraciji koju izda je nadležna uprava Ministarstva poljoprivrede (NN 27/11.) u dopuštenim kulturama, u propisanoj količini i na propisan način. U vrijeme berbe ili žetve poljoprivrednih usjeva ostaci ili rezidui sredstava za zaštitu bilja ne smiju biti veći od tolerance propisane“Pravilnikom o maksimalnim razinama ostataka pesticide u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla”. (NN 148/08., 49/09., 118/09., 36/10. i 26/11.). Približno 75% sredstava za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj je barem 400 % manje otrovno od natrij-klorida (kuhinjska sol) koji se koristi kao dodatak jelima i/ili acetil salicilne kiseline (npr. Andol, Aspirin koju u svijetu kao lijek koristimo u godišnjoj količini od 42.000 tona. Srednja letalna doza natrij-klorida i acetil salicilne kiseline je približno 300. Stoga, poljoprivredni proizvođači moraju poznavati karencu svakog sredstva za zaštitu bilja u dopuštenim kulturama! Neke od tih kemijskih tvari su poznate i pčelarima jer ih koriste za suzbijanje neželjene varooze (npr. amitraz, fluvalinat). Pri ocjeni dvaju jednako otrovnih sredstava opasnost im dodatno određuje njihova formulacija, hlapivost, način, uvjeti i mjesto primjene, te izloženost osobe koja obavlja aplikaciju. Za pčelare su najotrovnija i najopasnija sredstva za suzbijanje kukaca ili insekata (insekticidi).

Zaštita pčela Za pčele je od dva jednako otrovna sredstva manje opasno ono koje ima odbijajući (repelentni) učinak. Sve do početka 1990-ih godina u našoj zemlji, ali također i u svijetu, zabilježeni slučajevi povremenog trovanja pčela manjih razmjera zbog nestručnog rukovanja sredB RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .

stvima za zaštitu bilja. Često bi poljoprivrednici iz neznanja i/ili nehaja početkom i/ili tijekom cvatnje poljoprivrednih kultura koje privlače pčele (npr. uljana repica, jabuke) koristili za pčele otrovne i opasne insekticide (npr. dimeotat, klorporifos-etil, abamektin). Najveća opasnost od trovanja pčela sredstvima za zaštitu bilja prijeti ako tijekom cvatnje poljoprivrednih kultura koje posjećuju oprašivači koristimo sistemične pripravke rezidualnog učinka, poglavito ako su oni otrovni na pčele (npr. insekticidi). Stoga je tijekom cvatnje poljoprivrednih usjeva zabranjena bilo kakva primjena sistemičnih insekticida, a ostala se kontaktna sredstva smiju koristiti samo u doba dana kada pčele ne lete (dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca)! Vrlo je važno tijekom zaštite višegodišnjih nasada (voćnjaka i vinograda) cvjetni podrast uvijek prije aplikacije pokositi. Za pčele vrlo otrovna i opasna sredstva za zaštitu bilja (neki insekticidi) koja su u našoj zemlji dopuštena za primjenu u višegodišnjim nasadima (voćnjaci i vinogradi). Pčele jako stradaju ako se prskanje obavlja tijekom njihova leta, ali zbog njihove perzistentnosti i narednih 5 dana nakon primjene:

DJELATNA TVAR TRGOVAČKI PRIPRAVCI abametrin------------------- Vertimek EC, Kraft EC klorporifos-etil--------------- Pyrinex 250 ME dimeotat-------------------- Rogor 40 EC (Chromogor, Perfekthion, Calinogor, Zagor, Ritam, Sistemin E-40) imidakloprid----------------- Confidor 200 SL (Boxer, Rapid, Magnum, Kohinor, Dali, Congo) Stoga su “Pravilnikom o uputama kojima su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu bilja te uvjetima kojima moraju udovoljiti” (NN 135/08., 73/10.) u člancima 6. i 7. Propisane mjere za zaštitu pčela. Članak 6. propisuje da korisnik u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura mora obavijestiti pčelare (i/ili najbližu pčelarsku udrugu i/ili Hrvatski pčelarski savez) najmanje 48 sati prije

tretiranja kontaktnim sredstvom opasanim za pčele. Članak 7. propisuje da podrast u višegodišnjim nasadima u trenutku tretiranja sredstvima opasnim za pčele mora biti pokošen. U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za pčele. Primjena kontaktnih sredstava opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura

dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca. (Preneseno iz Gospodarskog lista)


32

Nagradna križaljka

Zanimljivosti Potrošnja krumpira u svijetu Prema podacima FAO u 1991.-1992. godina Zapadna Europa troši godišnje po glavi stanovnika oko 79,3 kg krumpira, Istočna Europa oko 80,3 kg, SAD oko 58,4 kg, Azija 11,7 kg, Afrika 8,0 kg, Latinska Amerika 20,6 kg. U razvijenim zemljama opada potrošnja krumpira u svježem stanju a povećava se potrošnja prerađevina. SAD danas 50 % proizvodnje prerađuju i troše oko 63,5 kg prerađeniva krumpira po stanovniku.

Proizvodnja kukuruza u svijetu Kukuruz se ubraja u najznačajnije gajene biljne vrste u svijetu. Po površini kukuruz zauzima treće, a po ukupnoj proizvodnji drugo mjesto u svijetu (FAO, 1998.). Najveće količine kukuruza proizvode se u SAD, Kini, Brazilu, Meksiku, Francuskoj i Argentini. Zanimljivo je da SAD po površinama u svijetu sudjeluju s 20,5 %, a po proizvodnji s 39,4 %. Najveće površine pod kukuruzom u Europi su u: Rumunjskoj, Francuskoj, Srbiji, Mađarskoj i Ukrajini.

Peruanski papar – nekada vrlo skup začin Plod ovog papra iste je veličine kao i pravi papar i ima oštar okus. Stoga ne čudi da se prije često koristio kao zamjena za papar, nekada vrlo skup začin. U šarenim mješavinama papra mogu se i danas pronaći plodovi ovog papra. Brazilski papar čije grane ne vise, a liske su šire i tamnozelene boje, također se često uzgaja ali i često podivlja. Njegovi žarkocrveni plodovi su otrovni i dugo ostaju na granama. Stoga se u tropima rado koristi kao božićni ukras umjesto božikovine koja je uobičajena u Sjevernoj Americi.

Sapota – sirovina za žvakaće gume Meso ploda sapote je slatkoga aromatičnog okusa i kašasto, sa «zrncima» poput mekane kruške. Obično se jede žlicom izravno iz nejestive kore. Nekada se sapota više uzgajala, jer se iz njezine zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje. Danas se one većim dijelom proizvode sintetski. Bliski srodnik balata (Manilkara bidentata) daje lateks koji jače otvrdnjava i koji se vrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice.

Mitovi o ruži I u drevnoj Grčkoj ruže su bile poznate i omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je 306. godine p.n.e Epikur jer je želio da svakog dana ubere ružin cvijet. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske ljepote ljubavi i plodnosti, ružu na oltar, dok se Afroditine sluge prigodom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruža, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama. Postanak crvene ruže, prema mitologiji, vezan je za Adonisovu smrt , lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. Njega je prema vjerovanju, bio smrtno ranio vepar. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali je morala da se provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njezinog izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže.

Autor: Mariofil Soldo

Hrvatski filmski snimatelj

x

Spoj arsena s nekim elementom

Uzvik pri skoku Lovački pas Stabljika vinove loze Turski velikaši koji Kola za Mala gorka Radnici ugrađuju topovsku naranča izolacije municiju

Soul-pjevač Morrison

Neprofesionalac

Prikazivanje idiličnoga Otrovanje jodom Duševna tegoba Mila Elegović

Andrija Fijan Dušik

Mješanac Korozija (Hrđa) “Energija” Gradić na obali Aralskog jezera

Zamućenje očne leće Ruska nov. agencija Nekoć skijaš, Boris

Ivica Đikić Njem. šahist, Emanuel Španjolska Otpadak od sijena, trina Trijeska

Nogometaš Kranjčar Starinsko oruđe Pozdrav Cezaru Sve ... ništa Radij Slaven Knezović Vanadij

Ćelavac

Postanite i Vi član Kluba Green Garden te ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža. Za sve informacije obratite se na broj telefona 039/700-000 ili na e-mail: greengarden.glasilo@sjemenarna.com


- Univerzalni, gotovi akaricidni i insekticidni pripravak, visoke djelotvornosti, namijenjen suzbijanju štetnih grinja na povrću, voću, sobnim i ukrasnim biljkama. - Štiti biljku od napada grinja, tripsa, lisnih minera, gusjenica i mnogih drugih štetnika. - Pripravak ima lokal-sistemično djelovanje, brzo prodire u biljku osiguravajući joj maksimalnu zaštitu i dugotrajno djelovanje.

Vrlo učinkovit protiv:

grinja tripsa lisnih minera i mnogih drugih štetnika.

info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com


PHENIX

GOTOVI KEMIJSKI PRIPRAVCI

ZA SUZBIJANJE UZROČNIKA BILJNIH Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO BOLESTI, ŠTETNIKA I KOROVA

Primjena u povrću, voću, vinovoj lozi, cvijeću, ukrasnom bilju i okućnicama

Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum

e-mail: info@sjemenarna.com www.sjemenarna.com

Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum

Povrće: Količina 80-120 kg/dulum


GG_80_PDF_za_Web