Vjesti

Izdavač: DAILY PRESS. d.o.o. Prvi broj izašao je 1. septembra 1997.

Adresa: Trg nezavisnosti bb, Podgorica Poštanski fah 351 www.vijesti.me Žiro-račun: 510-168-21, CKB PIB: 02255383

Telefon redakcije: 404-626

Predsjednik Odbora menadžera: Željko IVANOVIĆ zeljko.ivanovic@vijesti.me

Izvršna direktorica: Marijana BOJANIĆ marijana.bojanic@vijesti.me Glavni i odgovorni urednik: Srdan KOSOVIĆ srdan.kosovic@vijesti.me

Zamjenik glavnog urednika: Danilo MIHAJLOVIĆ danilo.mihajlovic@vijesti.me crnahronika@vijesti.me

Izvršna urednica: Nina VUJAČIĆ nina.vujacic@vijesti.me kultura@vijesti.me zabava@vijesti.me

Urednici: Urednik portala www.vijesti.me Dušan CICMIL dusan.cicmil@vijesti.me

Slavko RADULOVIĆ (nedjeljno izdanje) slavko.radulovic@vijesti.me

Mila RADULOVIĆ politika@vijesti.me

Marija MIRJAČIĆ ekonomija@vijesti.me

Tina POPOVIĆ drustvo@vijesti.me Dejan PERUNIČIĆ regioni@vijesti.me Angelina ŠOFRANAC svijet@vijesti.me

Nela RADOIČIĆ forum@vijesti.me

Danilo MITROVIĆ sport@vijesti.me Balša BRKOVIĆ (ART) balsa.brkovic@vijesti.me Aleksandar ŠARANOVIĆ (dizajn) aleksandar.saranovic@vijesti.me

Oglasno: 067/247-242, 020/404-604 oglasno@vijesti.me citulje@vijesti.me

Štamparija: tel: 891-805, 891-815 Goran ĆETKOVIĆ, direktor goran.cetkovic@vijesti.me

Marketing: marketing@vijesti.me tel: 404-622, fax 248-613

Partneri: Finance - Slovenija; Business.hrHrvatska; Oslobođenje - BiH; Novi magazin - Srbija; Kapital - Makedonija Nijedan tekst,fotografija ni ilus tracija ne smije se na bilo koji način preuzimati i javno publikovati bez pismene dozvole izdavača.

Vlasnička struktura: - UNITED MEDIA S.A.R.L 51%

- MNE MEDIA ONE 33,9447% - MEDIA DEVELOPMENT INVESTMENT FUND INC. 15,0553%

Haos u „Plodovima”, izbacili Vladu iz borda

Iz Ministarstva poljoprivrede navode da su njihovu predstavnicu napali i vrijeđali predstavnici firme i Glavnog grada

Direktor na molbu Vijesti nije želio ni da pošalje mejl na koji bi mu bila poslata pitanja

Goran Kapor

Skupština akcionara Plodova Crne Gore izbacila je iz odbo ra direktora kompa nije predstavnicu državnog kapitala Amru Terzić iz Ministarstva poljoprivre de, iako Vlada posjeduje 26 odsto kapitala i ima pravo na svog predstavnika.

Iz Ministarstva poljopri vrede su na pitanja “Vije sti” o radu ove firme i sa radnji sa Glavnim gradom, koji ima 53 odsto akcija, naveli da nisu zadovoljni sa funkcionisanjem kom panije niti saradnjom sa Glavnim gradom, kao i da je njihova predstavnica doživjela i niz neprijatno sti samo zbog toga što je ukazivala na nepravilnosti.

Terzić je bila pradstav nica Ministarstva u pret hodnom petočlanom sa zivu odbora direktora, ali ja sada glasanjem ostalih akcionara ukinuto mjesto za predstavnika Vlade.

”Ukazivanjem na potre bu za profesionalnijim na činom finansijskog izvje štavanja, obaveze izvršnog direktora na poštovanje imperativnih statutarnih normi, predstavnica držav nog dijela kapitala je tokom svog rada u Odboru doživje la u najmanju ruku nepri jatnosti u vidu verbalnih napada od strane izvršnog direktora i predsjednika Odbora direktora. Tom pri likom su joj upućene uvrde, optužbe i otvorene prijet nje od predsjednika Odbora direktora, a sve je rezulti ralo time da su AD Plodovi pokrenuli privatnu tužbu protiv vladinog predstva nika sa krajnje neistinitim i neosnovanim navodima”, navedeno je iz Ministarstva poljoprivrede.

Država i Opština su u ovaj projekat tada uložile preko osam miliona eura.

Sada se Distributivni cen tar izdaje gradskoj firmi Tržnice i pijace, a hladnjača u matagužima trgovačkim kompanijama. Od tog novca kompanija dijeli plate za iz vršnog direktora, pet zapo slenih i naknade članovima borda i revizorskog odbora, dok otkupa poljoprivrednih proizvoda nema godinama ili je minoran.

Prema izvještaju preda toj Upravi prihoda i carina, kompanija je prošle godine od zakupa imala prihode od 158 hiljada eura, dok su rashodi iznosili pet hiljada više. Polovina rashoda od nosi se samo na plate.

Izvršni direktor kompa nije je Vojislav Đurović , a predsjednik borda je Vese lin Vukčević, koji je i sekre tar Skupštine Glavnog gra da i predsjednik Opštinske izborne komisije.

”Vijesti” su prije tri dana kontaktirale direktora Đu rovića, a on je naveo da je u inostranstvu. Nije odgo vorio na molbu da pošalje mejl kompanije kako bi im bila poslata pitanja, ni na pitanje kada se vraća u

Crnu Goru.

Osim Vlade i Glavnog gra da koji ima 52,7 odsto akci ja, akcionari kompanije sa po 10,6 odsto su Udruženje poljoprivrednih proizvođa ča voća i povrća “Ratar” iz Podgorice i Udruženje po ljoprivrednih proizvođača Malesija iz Tuzi.

Osnovna djelatnost druš tva, definisana Ugovorom o osnivanju, je otkup, prera da i promet voća i povrća. Kapital društva iznosi 8,33 miliona eura.

”Trenutno je cjeloku pna imovina akcionarskog društva data pod zakup, što je činjeno i godinama una zad, te se poslovne aktivno sti svode na to da se naplati mjesečna zakupnina i da se iz namirenih sredstava na mjesečnom nivou obez bjede plate zaposlenima i podmire ostali rashodi. Iako je riječ o društvu koje raspolaže višemilionskom imovinom, bilans poslova nja za prošlu godinu bio je negativan. Cilj Vlade Crne Gore prilikom finansiranja hladnjače bio je da to bude mjesto zbrinjavanja tržiš nih viškova, a ne predmet dugoročnih zakupa. Među tim, dugogodišnja intenci

Vlada priprema odgovor da zaštiti imovinu i poljoprivrednike

Iz Ministarstva su kazali da je Skupština akcionara ovog društva bez ijednog zakonskog osnova odbila da prihvati predlog Vlade za imenovanje predstavnika svog dijela kapitala.

”Smatramo da je na ovaj način prije svega Glavni grad Podgorica, kao većinski vlasnik, ali ništa manje i ostali ak cionari, iskazali puno nepoštovanje prema državi i njenom kapitalu, od čijeg korišćenja namiruju zarade i naknade. Ministarstvo trenutno nema uvid u rad društva, niti ima uvid u zapisnike sa sjednice Odbora direktora i Skupštine akcionara, te stenograme sa istih, iako su u više navrata traženi. Vlada Crne Gore će na odgovarajuće predloge ovog ministarstva donijeti odluku na koji način će se postaviti prema budućem poslovanju u AD “Plodovi”, radi zaštite državne imovine i interesa poljoprivrednih proizvođača”, saopšteno je iz Ministarstva.

ja upravljačke strukture da skladišne i ostale ka pacitete rentiraju velikim trgovinskim lancima, do vela je do toga da se izgubi osnovna namjena društva”, naveli su iz Ministarstva na pitanja čime se sada bavi kompanija i koliki je otkup imala proteklih godina.

Hladnjača koju uprava kompanije sada izdaje trgo vačkim lancima, izgrađena je kreditom kojeg je podi gla Vlada još 2006. godine, a rate za kredit će se otpla ćivati iz državnog budžeta do kraja 2028. godine.

Oni navode da od ovakvog načina poslovanja nemaju koristi ni poljoprivredni proizvođači zbog kojih je društvo i osnovano, kao ni

država.

”Vlada je preko svog predstavnika u Odboru di rektora tokom 2021. godine ukazivala na nedostatke i manjkavosti u upravlja nju društvom i pokušala da artikuliše jedan realan pristup u poslovanju, što je naišlo na svojevrstan otpor ostalih članova Odbora di rektora. Naglašavamo da je za ovu Vladu neprihvatlji vo da vizija razvoja i budući plan poslovanja ne posto je, odnosno da nema plana i programa rada i mjera za sprovođenje poslovne po litike društva koju je ruko vodstvo društva dužno da obezbjedi”, saopštili su iz Ministarstva.

Oni navode i da je nedo pustivo da se finansijsko izvještavanje o poslovanju od strane menadžmenta sačinjava bez adekvatne analize likvidnosti i profi tabilnosti.

Plodovi Crne Gore su osnovani 2004. godine, kada je otvoren takozvani Distributivni centar na tuš kom putu koji je trebao biti otkupni centar za poljopri vredne proizvode iz Zete i Malesije. Planirana je bila i izgradnja fabrike za pre radu u Matagužima, ali je izgrađena samo hladnjača. U Distributivni centar i hladnjaču u Matagužima Opština i država uložili preko osam miliona eura, a godinama nemaju svoju svrhu: Distributivni

”Začuđujuće je da se od zakupca ne potražuje da dostavi plan otkupa pro izvoda za tekuću godinu i na taj način ispune sve ugovorene obaveze, kako bi se koliko toliko zaštitio interes poljoprivrednih proizvođača. Jasno je da se na ovaj način ne upravlja kapitalom na održiv način, te da interes poljoprivred nika nije zaštićen, što je izvorno bilo opredjeljuće da država sa Glavnim gradom i udruženjima proizvođača osnuje ovo privredno druš tvo. Pored toga, još začuđu juće da članovi Odbora di rektora koji su predstavnici udruženja poljoprivrednih proizvođača ne reaguju na ovakvo stanje u drušvu”, naveli su iz Ministarstva.

centar - Foto: Boris Pejović

Bohum će opet svjedočiti

Komnen Radević

Podgorički Viši sud trebalo bi ponovo, neposredno da sa sluša Zorana Vlao vića zvanog Bohum, zaštiće nog svjedoka u postupku za ubistvo policijskog funkcio nera Slavoljuba Šćekića, ali i da u komunikaciji sa Upra vom za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) utvrdi kako je i zbog čega usvojena nje gova molba za prekid izdrža vanja kazne zatvora.

To se navodi u ukidnom rješenju prvostepene pre sude, kojom su Saša Boreta, Ljubo Bigović, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović osuđeni na jedinstvene ka zne zatvora u trajanju od po 30 godina.

Načelnik Uprave za opšti kriminalitet ubijen je 30. avgusta 2005. godine, sat iza ponoći, na svega 15-ak metara od porodične kuće u podgoričkom naselju Tološi.

Bigović i Boreta optuženi su da su organizovali, a Čila Šćekić i Vujadinović da su izvršili zločin. Sada pokojni Alan Kožar osuđen je na šest godina zatvora za bombaški napad na “Splendid”.

U optužnici se navodi da je ta grupa ucjenjivala in vestitora koji je gradio taj hotel u Bečićima - da kupi i zemljišnu parcelu pored, što je on odbio, nakon čega je počela serija bombaških napada.

Inspektor Šćekić, piše, bio im je na tragu, zbog čega je likvidiran...

IMAO VELIKI ZNAČAJ...

Sudije Apelacionog suda konstatuju da je presudu prethodno ukinuo i Ustavni sud, sa istim obrazloženjem: “Kako to ocjenjuje Ustavni sud Crne Gore u svojoj od luci, iskaz svjedoka Z.V. nije bio jedini dokaz na kojem se zasnivala osuđujuća presu da, ali je ovaj iskaz za redov ne sudove u postupku ipak imao veliki značaj što uka zuje, da se radi o važnom i re levantnom dokazu”, navode, podsjećajući da Ustav propi suje da su odluke Ustavnog suda obavezne i izvršne.

”U ponovnom postupku prvostepeni sud će otkloniti bitne povrede odredaba kri vičnog postupka na koje mu je ukazano ovim rješenjem,

Šta piše u ukidnom rješenju Apelacionog suda presude za ubistvo policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića

Povratak na početak

Apelacioni sud početkom oktobra ukinuo je presudu Višeg suda u Podgorici protiv Borete, Bigovića, Vujadinovića, Šćekića i Kožara, uvažavajući žalbe Vrhovnog državnog tužilaštva, optuženih i njihovih branilaca... Kako su naveli u saopštenju, u postupku odlučivanja po tim žalbama, vijeće tog suda utvrdilo je da su u prvostepe nom postupku učinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka koje su rezultirale povredom prava na odbranu i pravično suđenje, što je utvrđeno odlukom Ustavnog suda od 25. juna 2019.

”Po mišljenju vijeća ovoga suda, radi se o bitnim povre dama koje se ne mogu otkloniti u postupku pred drugo stepenim sudom, iz kojih razloga je prvostepena presuda ukinuta i predmet vraćen istom sudu na ponovno suđenje”, rekli su iz Apelacionog suda.

osnovnih sloboda i člana 32 Ustava Crne Gore, a koje se odnose na suđenje u razu mnom roku, što je kao po vreda konstatovano i pome nutom odlukom Ustavnog suda Crne Gore”, navodi se u obrazloženju rješenja Ape lacionog suda.

Sudije u rješenju navode hronologiju tog maraton skog sudskog procesa, koji traje duže od 15 godina.

Podsjećaju da je Vrhov ni sud, rješenjem iz aprila 2014. godine, uvažio žalbe i ukinuo presudu Apelaci onog suda iz aprila 2013. i predmet vratio tom sudu na ponovni postupak i od lučivanje.

”Odlukom Ustavnog suda Crne Gore od 25. 6. 2019. godi ne usvojene su ustavne žalbe optuženih Borete i Bigovića i ukinuta presuda Vrhovnog suda od 20. 10. 2015. godine i predmet vraćen tom sudu na ponovni postupak. Istom odlukom utvrđeno je da je zbog dužine trajanja krivič nog postupka optuženima Boreti i Bigoviću povrijeđe no pravo na suđenje u razu mnom roku shodno članu 32 Ustava Crne Gore i članu 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”.

provesti sve ranije dokaze, a po mogućnosti neposredno saslušati zaštićenog svjedo ka Z. V., te da na glavnom pretresu izvrši uvid u lični list Uprave za izvršenje kri vičnih sankcija za zaštiće nog svjedoka, čiji sastavni dio su rješenja Ministarstva pravde Crne Gore, kako ona kojima je odbijena kao neo snovana molba za prekid iz

vršenja kazne zatvora, tako i 16 rješenja tog ministarstva kojima je usvojena molba za prekid izvdržavanje kazne zatvora zaštićenom svjedo ku. Sve radi pravilnog izvo đenja zaključka u pogledu pouzdanost i tačnosti iskaza Z.V., odnosno povezanosti njegovog iskaza i prekinu te mu kazne. S tim u vezi za napomenuti je prvoste

Je li bilo podstrekavanja?

Osnovano se žalbom Vrhovnog državnog tužilaštva ističe da prvostepeni sud nije izveo pravilan zaključak kada nije prihvatio pravnu ocjenu djela iz optužnice da su optuženi Boreta i Bigović izvršili krivično djelo - teško ubistvo putem podstrekavanja, te da u odnosu na pravnu ocjenu djela nije dao jasne i dovoljne razloge u obrazloženju presude”, navodi se u rješenju Apelacionog suda.

Navodi se da je prvostepeni Viši sud u presudi samo konstatovao “sud ne nalazi da su optuženi Boreta i Bigović ubistvo izvršili iz koristoljublja, jer ono postoji onda kada se izvršilac pri izvršenju djela rukovodi sticanju materijalne koristi, a što u konkretnom za ove optužene nije slučaj”. ”Ovakav zaključak prvostepenog suda je nejasan a po sebno kada se ima u vidu činjenica da su optuženi Šćekić i Vujadinović istom presudom oglašeni krivim da su izvršili krivično djelo teško ubistvo, na koje su podstreknuti od strane optuženih Borete i Bigovića, pa je nejasno kako podstrekači, koji podstrekavanju drugog da izvrše krivično djelo iz koristoljublja u konkretnom slučaju se ne rukovode sticanjem materijalne koristi”, piše u rješenju.

penom sudu, da je njegova obaveza da u ovoj krivičnoj stvari postupa sa posebnom pažnjom i hitnošću, imaju ći u vidu odredbu člana 6 stav 1 Evropske Konvenci je o zaštiti ljudskih prava i

U ponovnom postupku, nakon održanog pretresa, Apelacioni sud je presudom od 20. februara 2015. godine, odbio kao neosnovane žalbe branilaca optuženih i potvr dio presudu Višeg suda u Podgorici od 9. oktobra 2012. godine, kojom su okrivljeni osuđeni na po 30 godina za tvora zbog ubistva policajca. Uslijedile su žalbe i na tu presudu Apelacionog suda, da bi Vrhovni sud presudom od 20. oktobra 2015. godine odbio kao neosnovanu žalbu Vrhovnog državnog tužilaš tva i branilaca optuženih, i potvrdio presudu Apelaci onog suda od 20. maja 2015. godine.

Nakon te odluke, Vrhovni sud je u aprilu 2019. godi ne kao neosnovane odbio žalbe Vrhovnog državnog tužilaštva. Istom presudom uvažene su žalbe optuženih i njihovih branilaca i ukinuta presuda Apelacionog suda iz februara 2015. i predmet vra ćen na ponovni postupak i odlučivanje. U ponovljenom postupku Apelacioni sud je u maju 2022. godine održao sjednicu vijeća, čiji pred met su bile žalbe Vrhovnog državnog tužilaštva i žalbe branilaca optuženih...

Nakon analize svih žalbi, Apelacioni sud je zaključio da su žalbe osnovane Tuži laštva i branilaca optuže nih...

ISKAZ

Sa početka suđenja za ubistvo Šćekića: Kožar (lijevo), Vujadinović i Boreta - Foto: Arhiva Vijesti

Bio na tragu kriminalcima: Slavoljub Šćekić - Foto: Savo Prelević

PREKRETNICA - ODLUKA USTAVNOG SUDA

PRESUDA UKINUTA I ZBOG ISKAZA ZAŠTIĆENOG SVJEDOKA

Prisutni fašistički obrasci

”Naše poruke se ne mogu na pravi način čuti u podijeljenom crnogorskom društvu”, kažu iz GA

Političke i intelektu alne elite se troše u beskrajnim steril nim raspravama koje samo dodatno podstiču društvene podjele, čime se društvo udaljava od neop hodnog konsenzusa o borbi protiv fašističkih obrazaca i praksi, poručili su iz Građan ske alijanse (GA).

GA, kako su saopštili, go dinama obilježava Među narodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, s ciljem javnog prepoznavanja zabrinjavajućih društvenih trendova po pitanju govora mržnje, političke isključivo sti i društvene diskrimina cije, kao i (ne)sposobnosti državnih institucija da od govore na ove pojavne oblike fašizma.

”Nažalost, naše poruke se ne mogu na pravi način čuti u podijeljenom crnogor skom društvu, koje izbjega va suočavanje sa suštinom fašističkih obrazaca, svode ći težište javnih polemika na sterilne kvaziistorijske interpretacije prošlosti ili bombaške sukobe između tvrdo ukopanih nacional nih i klerikalnih rovova. I dok svaki od blokova podi jeljenog crnogorskog druš tva sebe prikazuje kao žrtvu

fašističkih praksi i politika, istovremeno smještajući odgovornost isključivo na suprotstavljene strane – u drugi plan se povlače glasovi koji ukazuju da se prisutnost fašističkih obrazaca ne po klapa sa političkim podjela ma”, naveli su iz GA.

Dodaju da istraživanja javnog mnjenja posljednjih godina ukazuju na porast go vora mržnje i na slabljenje pozitivnih trendova u vezi s pitanjem javne podrške anti-diskriminacionim po litikama, dok državne insti tucije kontinuirano slabe u smislu koordinacije, efika snosti i strateškog pristupa.

”Konsenzus o ovim pita njima je jedna od rijetkih tema koja može ujediniti podijeljene društvene gru pe i političke platforme. Zato predstavnici vlasti i politič kih partija moraju najzad izvući glavu iz udobnosti vještog izbjegavanja rješa vanja problema uzrokova nih različitim podjelama, pogledati stvarnosti u oči, te preuzeti svoj dio odgo vornosti i aktivno, a ne samo deklarativno, učestvovati u podizanju svijesti o važnosti antifašističkih vrijednosti”, poručili su.

B. Ma.

” I dok svaki od blokova podijeljenog crnogorskog društva sebe prikazuje kao žrtvu fašističkih praksi i politika, istovremeno smještajući odgovornost isključivo na suprotstavljene strane – u drugi plan se povlače glasovi koji ukazuju da se prisutnost fašističkih obrazaca ne poklapa sa političkim podjelama”

Niko nije iskreno za dijalog

Dragaš Biljana Matijašević

iskreno ne žuri ka razrješenju poli tičke krize, a veliko je pitanje da li ijed na strana ulazi u pregovore znajući šta zaista želi,kao i ula zi li sa snagom kojom bi željela.

Niko

To je za “Vijesti” ocijenio građanski aktivista Stefan Đukić, komentarišući epilog jučerašnjeg parlamentarnog dijaloga, na kom predstavnici partija nisu napravili bilo ka kav pomak ka rješavanju dubo ke političke i institucionalne krize u državi.

Demokratska partija socija lista (DPS) i njeni bivši dugo godišnji partneri Socijaldemo krate (SD) i Socijaldemokratska partija (SDP), nastavili su da insistiraju na povlačenju iz mjena Zakona o predsjedniku Crne Gore,vraćanju na početak procesa izbora sudija Ustavnog suda (US) i raspisivanju van rednih parlamentarnih izbora, dok ih je stara/nova skupštin ska većina ponovo pozvala da krajem mjeseca glasaju za iz bor sudija.

”DPS je loše prošao na lo kalnim izborima i nije izveo kritičnu masu na ulice, a De mokratski front (DF) i dalje nije poželjan partner mnogima. Građanski pokret (GP) URA i Socijalistička narodna partija (SNP) plaćaju danak fijasku zvanom manjinska vlada. De mokrate djeluju i dalje kao da ne znaju šta žele, a SDP i SD ponovo izgledaju kao partije neprepoznatljive od DPS-a. Pritom, bilo kakvi vanredni izbori dovode u igru za formi ranje Vlade Pokret Evropa sad, a to samo dodatno komplikuje kalkulacije svim subjektima. Zbog toga, uprkos svijesti da je trenutna institucionalna paraliza izrazito loša za druš tvo i državu, svako razriješenje znači umanjivanje moći za ove partije, te niko iskreno ne žuri ka razriješenju krize”, istakao je Đukić.

Nekoliko minuta nakon što je počeo jučerašnji sastanak, koji je inicirala šefica par lamenta Danijela Đurović (SNP), napustili su ga lideri DF-a Andrija Mandić, Milan Knežević i Nebojša Medoje vić i čelnik Radničke partije

Maksim Vučinić,nezadovoljni činjenicom što se u Skupštini nije pojavio predsjednik drža ve i lider DPS Milo Đukanović, već potpredsjednik te stranke Ivan Vuković

Sastanak je bio organizo van u formatu lidera partija, a osim čelnika DPS-a nisu mu prisustvovali ni predsjednici SD-a i SDP-a Damir Šehović i Raško Konjević,već poslanici tih partija.Ostale stranke pred stavljali su lideri.

Ocjenjujući da je nakon od laska DF-a besmisleno voditi dijalog, sa sastanka su otišli i lideri Ujedinjene Crne Gore i Prave Crne Gore, Goran Dani lović i Marko Milačić.

Čelnici DF-a saopštili su da zbog nedolaska Đukanovića više neće učestvovati u raz govorima, poručujući da je cilj šefa države i DPS-a da ne dođe do izlaska iz krize.

”Mi u DF-u smo završili s bilo kakvom inicijativom koja će biti široko upućena, jer je oči gledno da je DPS odabrao va ninstitucionalno djelovanje”, rekao je Milan Knežević na pres-konferenciji.

Njegov kolega Andrija Mad

nić najavio je da će DF opet glasati za izmjene Zakona o predsjedniku,koje je šef države vratio plenumu, te da će pono vo staviti u proceduru predlog za razrješenje Đukanovića, od nosno inicijativu o tome je li povrijedio Ustav.

”Izabraćemo, vjerujem, uskoro i novu Vladu, a onda ćemo na izborima, pretpo stavljam prvo predsjedničkim, vidjeti koliki je pad DPS-a.Inte res DPS-a je da se izbori održe što prije, da se ne bi vidjelo ko liko su pali”, naglasio je.

Na pitanje da li bi DF-u bilo prihvatljivo da povuče izmjene Zakona o predsjedniku ako bi DPS glasao za izbor sudija US, Mandić je odgovorio da je ne dolazak Đukanovića najbolja poruka da DPS ne želi kom promis.

”DPS-u je nezamislivo da se izaberu sudije US koje imaju integritet... Bilo bi dobro da DPS slijedi našu logiku i da izaberemo dva, tri, a najbolje četiri sudije. Ali oni hoće da kroz političke sporazume dobi ju partijske vojnike...”,naveo je. Đukić kaže da je nepojavlji vanje Đukanovića na sastanku

Podizati svijest o važnosti antifašističkih vrijednosti (ilustracija) - Foto: Građanska alijansa

Nikola

Propao pokušaj parlamentarnog dijaloga o deblokadi institucija, građanski aktivista Stefan Đukić kaže da je pitanje da li ijedna strana ulazi u pregovore znajući šta želi

Dijalog

Abazović: Državu destabilizuju oni koji gube podršku

Premijer u tehničkom mandatu i lider GP URA Dritan Abazović, kazao je da Crna Gora nije u vanrednoj situaciji i da državu u destabilizaciju “guraju samo oni koji rapidno gube podršku”.

On je na presu nakon sastanka rekao da pitanje izbora su dija US treba da se riješi, da se poslanici ne bi prepucavali o tome da li je nešto u skladu s Ustavom. ”Većina kolega se saglasila da ćemo poštovati odluku suda ako on kaže da odluke nisu donijete po pravilima. Lopta je u dvorištu onih koji nisu glasali u prvom krugu za sudije. Imamo mogućnost da se svi ispravimo 22. novem bra. To je i zahtjev EU. Hoće li kolege da se odluče za to - ne znam”, saopštio je Abazović.

Komentarišući zahtjev DPS-a da se proces izbora sudija vrati na početak, Abazović je odgovorio da bi se tako izgubilo vrijeme. ”Što nije dobro. Razlog opstrukcije DPS-a je to što im slabi politička podrška”.

Abazović je na pitanje o tome hoće li poslanici GP URA po novo glasati za izmjene Zakona o predsjedniku, odgovorio da je njihov stav nepromijenjen.

u određenom smislu nepošto vanje sagovornika, ali i dobar izgovor da razgovora ne bude.

Napominje da je važno pri mijetiti da su svi od prisutnih na sastanku, samo u ovoj go dini prekršili Ustav jednom ili više puta.

”Bilo da je to nesumnjivo po tvrđeno odlukama Ustavnog i Upravnog suda, bilo da postoje ozbiljne indicije za tako nešto. Znajući tu činjenicu i njihova glasanja za izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, izglasa vanje formiranja opštine Zeta usred izbornog procesa, pro dužavanje mandata gradona čelniku Podgorice i predsjed nicima opština po neustavnoj odluci, nedavanje mandata Miodragu Lekiću ili nekom drugom, te, konačno, izmjene Zakona o predsjedniku - ko bi onda iskreno mogao očekivati da ti ljudi žure ka izglasavanju sudija US?”, kaže Đukić.

Iz DPS-a sinoć su u saop štenju ocijenili da je sastanak pokazao dubinu krize s kojom

je država suočena, o čemu, kako su naveli, “najbolje svje doči stav premijera i lidera GP URA Ditana Abazovića da je stanje u zemlji u potpunosti redovno”.

Dodaju da o dubini krize svjedoči i “ponašanje i perfor mans lidera proruskog DF-a”,te poručuju da će ostati “posveće ni dijalogu”.

”Uz izraženu nadu da poli tički subjekti, koji se makar deklarativno izjašnjavaju kao građanski i evropski, neće dozvoliti sebi da budu dekor DF-a...”, piše u njihovom sa opštenju.

U DF je nakon sastanka pr stom uperila i poslanica SDP-a Draginja Vuksanović Stan ković, rekavši da je taj savez “minirao dogovor”, i da ostali subjekti stare/nove većine sli jepo slijede njegovu politiku.

Poslanik SD-a Boris Mugo ša, rekao je da se, prema Po slovniku Skupštine, prvo mora ponovo odlučivati o izmjena ma Zakona o predsjedniku, pa o izboru sudija US. Kazao je da očekuje da stranke “proe vropske profilacije” ne glasa ju ponovo za izmjene Zakona o predsjedniku.

Šefica Skupštine Đurović ocijenila je da je pitanje izbora sudija US prioritet parlamenta i da mora biti riješen na sjedni ci 22. novembra. Navela je da će prije te sjednice biti zakazana nova runda dijaloga, na nivou predsjednika stranaka.

”Vidim da postoji spremnost za razgovor. Očekujem da na narednom sastanku izađemo s konkretnim predlozima i rje šenjima”, poručila je.

Lider Demokrata Aleksa Be čić, rekao je da je US rješenje trenutnih dilema na političkoj sceni, uključujući i pitanje iz mjena Zakona o predsjedniku.

”To zavisi od poslanika. Ni danas nisam čuo da je ijedan kandidat (za sudije) osporen i s moralnog i sa stručnog as pekta. Ako izaberemo sudije, nek US odmah na dnevni red stavi sve sporne odluke”, pod vukao je.

Sastanku su prisustvovali predstavnici svih parlamen tarnih partija.

Član Izborne komi sije Glavnog grada

Nikola Terzić po zvao je juče pred sjednika tog tijela Veselina Vukčevića da podnese kri vičnu prijavu protiv njega i da će se “sa zadovoljstvom” odazvati pozivu tužilaštva.

”Tom prilikom ću pored ‘odbrane’ iznijeti i moje vi đenje činjenica koje su na vedene u krivičnoj prijavi koju je izborna lista Evropa sad podnijela protiv pred sjednika Izborne komisije”, rekao je Terzić “Vijestima”.

On je ocijenio da je najno vija odluka Vukčevića (DPS), da još jednom ne dozvoli odr žavanje sjednice Komisije, nastavak “teatra pravnih apsurda”.

Članovi Izborne komisije (IK) Glavnog grada, uglav nom iz nove većine, Nikola Terzić, Željko Vujotić, Rado sav Jokić, Dragan Prelević, Ljiljana Jokić Kapa, Janko Odović, Marko Mihailović i sekretar Vladimir Vujo vić uputili su u ponedjeljak drugi zahtjev Vukčeviću da sazove sjednicu. On im je od govorio da se nijesu stekli za konski uslovi za utvrđivanje konačnih rezultata lokalnih izbora u Podgorici održanih 23. oktobra. Odbijajući prvi zahtjev, naveo je da će konač ni rezulati lokalnih izbora u Podgorici biti utvrđeni i objavljeni nakon što Ustavni sud odluči po žalbama.

Izbore u Podgorici ospo rava Svetosavska lista, čiji predstavnik u IK nije potpi sao inicijativu sa kolegama.

Pokret Evropa sad zbog toga je Specijalnom držav nom tužilaštvu (SDT) pod nio krivičnu prijavu protiv Vukčevića, zbog sumnje u krivično djelo zloupotreba službenog položaja, jer je u dva navrata odbio zahtjev većine članova Izborne ko misije da sazove sjednicu.

Iako je stav Ustavnog suda posljednji u izbornim spo rovima, Opštinska izborna komisija Budve proglasila je konačne rezultate, iako je ustavnu žalbu podnijela Građanska akcija Božidara Vujičića

Na izborima u Podgorici

Terzić: Nastavak teatra pravnih apsurda

Član IK

pozvao Vukčevića da podnese prijavu protiv njega

pokret “Svi za naš grad”, ko jeg predvodi DPS, osvojio je 24 mandata, pokret Evropa sad 13, koalicija okupljena oko Demokratskog fronta 11, Demokrate šest i URA četi ri mandata. SNP, Preokret i Svetosavska su bez mandata. Evropa sad, DF, Demokrate i URA počeli su pregovore o formiranju vlasti u Podgo rici, čime će DPS poslati u opoziciju.

Terzić je kazao da, za razli ku od prethodnog zahtjeva, koji je Vukčević odbio “svje sno skraćujući sadržinu predložene tačke dnevnog reda”, ovoga puta je pribje gao tumačenju Poslovnika o radu Komisije.

”Dakle, dva suštinski ista zahtjeva je odbio po razli čitim osnovima. Najnoviji argument za nesazivanje sjednice jeste član 11 stav 1 Poslovnika, koji reguliše da

zahtjev treba da potpišu tri stalna člana Komisije. Pri tom, predsjednik, koristeći se isključivo Poslovnikom o radu Komisije, zanemaruje Zakon o izboru odbornika i poslanika, propis veće prav ne snage, koji izjednačava prava i obaveze stalnih čla nova i opunomoćenih pred stavnika za vrijeme izbornih radnji (član 31 stav 4 i 5), tj. do utvrđivanja konačnih rezul tata”, kazao je Terzić.

Stalni članovi Komisije su pored Terzića i Radosava Jokića, Mišela Manojlović (DPS) i Dragan Đukanović.

Terzić je pitao Vukčevića, ako je već odlučio da se “drži” samo Poslovnika o radu, za što nije pristupio utvrđiva nju konačnih rezultata shod no članu 20.

”Poslovnik o radu nijed nom odredbom ne reguliše ‘čekanje’ na konačnost i iz

Tužba zbog ponovnog izbora Vukovića za gradonačelnika

Funkcioner Pokreta Evropa sad, Vasilije Čarapić, podnio je tužbu Upravnom sudu radi poništenja ponovnog izbora Ivana Vukovića za gradonačelnika Podgorice. On je naveo da je odluka usvojena na neregularnoj sjednici od 20. oktobra, svega tri dana prije održavanja lokalnih izbora, a nakon prethodne odluke Upravnog suda, kojim je utvrđena nezakonitost Vukovićevog imenovanja u julu. ”Skupština Glavnog grada je svjesno kršeći zakon izabrala Vukovića za njegov treći mandat na period neograniče nog trajanja, čime je prekršen član 55 Zakona o lokalnoj samoupravi, kojim je eksplicitno propisano da se predsjed nik opštine bira na period od četiri godine. Da je namjera DPS-a bila da Vuković zauvijek upravlja Glavnim gradom pokazuje i ponašanje predsjednika Izborne komisije Glav nog grada Veselina Vukčevića”, rekao je Čarapić.

vršnost odluka, nakon odlu ke Državne izborne komisije, odnosno Ustavnog suda. Da kle, kada predsjednik tumači da li treba utvrditi konačne rezultate izbora tada doziva u pomoć Zakon o izboru od bornika i poslanika, koji pri tom, ubijeđen sam, selek tivno i nepotpuno tumači, dok kada želi da izbjegne sjednicu Komisije, dovoljan je samo Pravilnik o radu”, naveo je.

Smatra da se ovdje ne radi niti o tumačenju propisa niti o različitim pravnim stavo vima, već o klasičnoj zloupo trebi funkcije i organa kojim rukovodi.

”Više puta sam ponovio, Izborna komisija je kolek tivni, tj. kolegijalni organ gdje svaki član ima pravo na svoje tumačenje propi sa, te da shodno istom glasa po sopstvenom nahođenju i ličnoj i profesionalnoj od govornosti. Niko nikada na predsjednika Komisije nije želio niti mogao da utiče na koji način će on lično tuma čiti određene pravne norme i na kraju glasati. Ali u ovom slučaju, samo predsjednik je dao sebi za pravo da ih tuma či i da ih ističe kao konačni stav Komisije. Ostali članovi nemaju pravo ni da iznesu svoje mišljenje”, rekao je Terzić.

Neko je, kako je kazao, prisvojio Komsiju koja je trenutno talac jednog mi šljenja, dok ostali članovi nisu imali ni pravo da svoje mišljenje iskažu.

”Što se tiče mene, a sigu ran sam i ostalih članova Komsije koji su zahtijevali zakazivanje sjednice, osta jemo prvrženi poštovanju procedura, ali i slobode iz ražavanja ličnih stavova po svakom pitanju, koje nam je trenutno jednostrano ukinuto. Na kraju, smatram da nema potrebe ni komen tarisati pravni izlet pred sjednika Komisije u svom posljednjem obraćanju svo jim članovima, gdje sugeri še da je on branilac Ustava i zakona, dok smo mi ostali ‘podstrekači’ na vršenje kri vičnog djela”, kazao je Terzić.

Izbore u Podgorici osporava Svetosavska lista: Sa biračkog mjesta - Foto: Boris Pejović

Na osnovu člana 20 Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu („Sl. list CG“, br 75/18) Sekretarijat za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje

OBAVJEŠTAVA zainteresovanu javnost da je Nosilac projekta „ČEVO SOLAR“ d.o.o. Podgorica, podnio zahtjev za davanje saglasnosti na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, za projekat Solarna elektrana ukupne instalisane snage 3,25 MW, sa tr afostanicom TS 35/08 kV, koja će biti locirana na katastarskim parcelama br 3789 3790, 3791, 3792, 3793, 3794, 3795 K.O. Čevo, Prijestonica Cetinje, sa uklapanjem u DV 35 kV Cetinje-Čevo. Uvid u dostavljeni Elaborat može se izvršiti u prostorijama Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje,Bajova br.2, kancelarija broj 77, svakog radnog dana u terminu od 10 do 13 h. Elaborat je moguće preuzeti sa sajta Prijestonice Cetinje www.cetinje.me Rok trajanja javne rasprave i dostavljanja primjedbi i mišljenja u pisanoj formi, na adresu Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje, je do 09.12.2022. godine Javna tribina o predmetnom Elaboratu održaće se u Maloj sali Prijestonice Cetinje, dana 22.11.2022. godine, sa početkom u 10 časova SEKRETARKA Marija Proročić, Mast. inž. arh.

Siniša Luković

Kompanija Jadroli nija iz Rijeke, pro daje svoj feribot “Dubrovnik” ko jim je nekoliko posljednjih godina tokom ljetnjih mje seci, održavana i trajektna linija Bar-Bari-Bar, a među onima koji su zainteresova ni za eventualnu kupovinu tog broda je i brodarska kompanija Barska plovid ba, u većinskom državnom vlasništvu.

Barska zainteresovana

Iv.br.3379/22

JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore “PAM CG”, Podgorica, koga zastupa Čejović Vladimir advokat iz Podgorice protiv izvršnog dužnika “GEMIŠ” D.O.O. Podgorica, Njegoševa br. 60, radi naplate novčanog potraživanja, dana 08.11.2022. godine, shodno članu 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donijela je odluku o

DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Poziva se izvršni dužnik “GEMIŠ” D.O.O. Podgorica Njegoševa br 60, sa poslednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrati postupajućoj javnoj izvršiteljki na adresi Ul. 13 Jula br.18, Podgorica, radi uručenja rješenja o izvršenju Iv.br.3379/22 od 19.10.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenja Iv.br.3379/22 od 08.11.2022. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. Ukoliko se izvršni dužnik u ostavljenom roku ne obrati postupajućoj Javnoj izvršiteljki, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati iz vršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka, odnosno izvršni dužnik.

Iv.br.3382/22

JAVNA IZVRŠITELJKA SNEŽANA PAVLIČIĆ IZ PODGORICE, u pravnoj stvari izvršnog povjerioca NVO Organizacija za zaštitu prava autora muzike Crne Gore “PAM CG” , Podgorica, koga zastupa Čejović Vladimir advokat iz Podgorice protiv izvršnog dužnika “VEMI&CO” D.O.O. Podgorica, 19. decembar bb radi naplate novčanog potraživanja, dana 08.11.2022. godine, shodno članu 45 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, donijela je odluku o DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Poziva se izvršni dužnik “VEMI&CO” D.O.O. Podgorica, 19 decembar bb, sa poslednjom poznatom adresom kao naprijed navedeno, da se u roku od 3 (tri) dana od dana objavljivanja ove odluke u ovom štampanom mediju obrati postupajućoj javnoj izvršiteljki na adresi Ul. 13 Jula br.18, Podgorica, radi uručenja rješenja o izvršenju Iv.br 3382/22 od 19.10.2022. godine, sa predlogom za izvršenje i prilozima, kao i rješenja Iv.br.3382/22 od 08.11.2022. godine, donesenim radi naplate troškova postupka. Ukoliko se izvršni dužnik u ostavljenom roku ne obrati postupajućoj Javnoj izvršiteljki, dostavljanje navedenih pismena će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli nadležnog suda, pri čemu će se dostavljanje smatrati iz vršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda.

Upozorava se izvršni dužnik da se dostavljanje javnim objavljivanjem smatra urednom dostavom i da će negativne posledice koje mogu nastati ovakvim načinom dostavljanja snositi sama stranka,

Barska plovidba od proda je svog trajekta “Sveti Stefan II” u staro željezo u maju 2017. nema adekvatan brod kojim bi održavala redovnu pomorsku liniju između Crne Gore i Italije. Stoga je u posljednjih nekoliko godina sarađivala sa najve ćim hrvatskim putničkim brodarom - kompanijom Jadrolinija.

Iz barske kompanije, “Vi jestima” su kazali da im je za investiciju - nabavku fe ribota - potrebna pomoć dr žave jer nemaju svoj novac, a banke neće da joj odobre kredit zbog kreditne zadu ženosti kod kineske Eksim banke za kupovinu dva bro da “Bar” i “Budva”.

”Dubrovnik” se potenci jalnim kupcima nudi po po četnoj cijeni od 2,85 miliona eura. Prvi rok za prikuplja nje zatvorenih pronuda za kupovinu tog broda koji je istekao krajem oktobra nije rezultirao nalaskom kupca, pa je Jadrolinija produžila rok za prodaju do marta na redne godne.

”Upoznati smo sa odlu kom kompanije Jadroli nija da proda trajekt “Du brovnik”. Sve brodove koji se nude na tržištu, a koji ispunjavaju određene kri terijume, uzimamo u raz matranje. S obzirom na to da se radi o starom brodu, provjeravamo da li “Du brovnik” dugoročno može da ispuni standarde plovid be, jer to bi mogao da bude jedan od razloga zbog kojeg

Premijer u tehnič kom mandatu Dritan Abazović , nakon sastanka sa rukovodstvom Elektropri vrede Crne Gore (EPCG), sa opštio je da ga brine poslovni minus te kompanije od oko 60 miliona eura, ali dodaje da je alternativa tome bilo po skupljenje električne energi je za građane, što oni nijesu uradili i time su uštedjeli 650 miliona eura građanima.

Hrvatska kompanija traži kupca za trajekt koji je nekoliko posljednjih godina ljeti plovio između Italije i Crne Gore

ZAKLJUČAK O DOSTAVLJANJU JAVNIM OBJAVLJIVANJEM

Pozivaju

ica,

jim poznatim adresama kao naprijed navedeno da se u roku od 3 (tri) dana po ovoj objavi obrati postupajućem javnom izvršitelju na adresi Bajova 127, Cetinje, radi uručenja Zapisnika I.br 483/2022 od 08.11.2022.godine i Zaključka I.br 483/2022 od 08.11.2022.godine. Upozoravaju se izvršni dužnici da se dostava pismena izvršena na ovaj način smatra urednom i da negativne posljedice koje mogu nastati snose sama stranka. Ukoliko se izvršni dužnici ne obrate u ostavljenom roku postupajućem javnom izvršitelju, dostavljanje će se izvršiti isticanjem na oglasnoj tabli suda i isto će se smatrati izvršenim nakon isteka roka od 8 (osam) dana od dana isticanja pismena na oglasnoj tabli suda. U Cetinju, 09.11.2022 Javni izvršitelj Vidak Latković Pravna pouka: Protiv ovog zaključka nije dozvoljen prigovor shodno čl. 8. ZIO

”Minus je nastao jer smo u ljetnjim mjesecima postali veliki uvoznici električne energije. U tim trenucima cijena električne energije je na berzi dostizala cijenu i 800 eura MWh, a mi je građa nima prodajemo za 50 eura MWh. Dakle, uvozili smo i 12 puta skuplje nego što smo prodavali građanima. Taj minus treba da regulišemo u sezoni kada smo mi proi zvođači – pozna jesen, zima i početak proljeća. Alternativa tome je bila da imamo znat

ga i Jadrolinija prodaje”, rekli su “Vijestima” u me nadžmentu Barske plovidbe na pitanje da li eventualno razmišljaju o kupovini tog broda koji je u nekoliko pro teklih godina u ljetnoj ezoni saobraćao na liniji između Crne Gore i Italije.

”Dubrovnik” je sagrađen 1979. godine u Irskoj, a va lidnost sertifikata o sposob nosti za plovidbu (tzv.kla

sa) koju mu je izdao čuveni Bureau Veritas, tom brodu ističe 28. marta naredne go dine. Od toga u kakvom je brod stanju i koliko u njega treba uložiti da bi mu kla sa bila produžena, zavisi i koliko će biti atraktivan za potencijalne kupce i da li će nastaviti karijeru u floti ne kog drugog prevoznika ili će ga na kraju, Jarolinija mo rati prodati u staro željezo.

EPCG uštedjela građanima

650 miliona

Brod ima klasu za korišćenje u tzv. velikoj obalnoj plovid bi, a u Jadrolinijinoj službi u koju je ovaj trajekt ušao u oktobru 1996. redovno je ko rišćen na transjadranskim rutama, povezujući luke u Hrvatskoj sa lukama na ja dranskoj obali Italije.

Ovaj broj je kapaciteta 1.300 putnika, ima 473 ležaja u 156 kabina, a može ukrcati 280 putničkih automobila i

se pogoditi sa poslovnom godinom.

”Suština je to da će EPCG biti stabilna i biće zamajac privrednog razvoja Crne Gore, a najveću dobit su imali građani. Niko maltene nije osjetio ovu krizu, a svi znamo šta bi se desilo da smo povećali cijenu građanima i kakvu bi to inflaciju izazva lo”, kazao je Đukanović.

Predstavnici bivših radni ka Željezare Tosčelik, sačeka li su premijera ispred EPCG i sa njim i rukovodstvom EPCG su kratko porazgovara li i oko preuzimanja te kom panije od strane energetske kompanije. Nakon sastanka bivši radnici su se dogovorili da pošalju zahtjev Ambasadi Turske da ih prime na raz govor kako bi ih zamolili da posreduju kod Tosčelika da se njihova situacija što prije riješi. Ako do petka ne dobiju

U ljetnjim mjesecima plovi na relaciji Bar-Bari-Bar: Brod “Dubrovnik” u Luci Bar - Foto:

odgovor iz ambasade, odlu čili su da organizuju protest ispred iste. Sv. M.

no skuplju struju i da opte retimo građane i privredu ili da uđemo u sistem restrikci ja”, kazao je novinarima juče Abazović.

Predsjednik Odbora direk tora EPCG Milutin Đukano vić rekao je da su energetski bilansi EPCG pozitivni i da nije suštinska stvar da li će

Barska plovidba zainteresovana za „Dubrovnik”

Prihod zavisi od prodaje karata

Ove godine feribot “Dubrovnik” je na liniji Bar-Bari-Bar saobraćao u periodu od 21. juna do 26. oktobra u kojem je prevezao 11.422 putnika, 2.314 automobila, 175 kombija, 312 motocikala i 382 kamiona.

”Barska plovidba je u ovoj godini za navedeni period od ove putničke linije ostvarila zaradu od oko 75.000 eura”, rekli su iz kompanije.

Kako su pojasnili, nemaju troškove u vezi s održavanjm ove linije, već se prihod ostvaruje u određenom procentu od prodaje karata.

odgovarao potrebama linije Bar-Bari-Bar”.

www.shipspotting.com

26 kamiona-tegljača. Od sa držaja na brodu, “Dubrov nik” ima dva restorana, bio skop, dječju igraonicu, više salona i barova, te besca rinsku prodavnicu. Svojim tehničkim karakteristikama “Dubrovnik” stoga “upada” u kriterijume koje je Barska plovidba postavila za izbor i eventualnu kupovinu po lovnog trajekta, kojim bi se onda obnovilo cjelogodišnje

funkcionisanje trajektne li nije između Crne Gore i Ita lije prekinuto 2017. godine, ali i možda uveo saobraćaj i prema nekim drugim luka ma u Albaniji i Grčkoj.

Iz menadžmenta barske kompanije rekli su da kon stantno prate tržište po lovnih brodova “sa ciljem iznalaženja broda koji bi svojim tehničkim karak teristikama i kapacitetima

”Okvirne karakteristi ke broda koji bi odgovarao potrebama ove linije su da bude noćni (night) ferry sa kabinama, kapaciteta od 800-1.200 putnika, od čega oko 50 odsto od broja putni ka da ima smještaj u kabina ma, kapacitet garaže do oko 250 auta ili od 30-40 kamio na, gaz broda do šest metara zbog dubine akvatorijuma u Luci Bar, dužina broda do 140 metara, te da brod ispu njava neophodne standarde po pitanju sigurnosti plo vidbe”, objasnili su iz Bar ske plovidbe kakav polovni feribot traže na tržištu, ali nisu odgovorili na pitanje koliko bi taj brod mogao biti maksimalne starosti, da bi odgovarao potrebama te kompanije.

Istakli su da je glavni ra zlog zašto nakon prodaje

“Svetog Stefana II” u re zalište prije pet godina, do danas nije nabavljen tra jekt koji bi ga odmijenio, što kompanija nema novca za tako veliku investiciju, a kreditno je već značajno opterećena obavezama pre ma kineskoj Exim banci za kupovinu svoja dva tada potpuno nova teretna bro da “Bar” i “Budva” iz 2014. godine.

”Banke do sada nisu poka zale spremnost da nam odo bre kredit za nabavku put ničkog broda, jer nas vide kao privredni subjekt koji već ima veliki kredit prema kineskoj EXIM banci, uzet za kupovinu brodova “Bar” i “Budva”, a koji smo do sada otežano vraćali. Stoga je za ovakvu jednu investiciju – nabavku feribota, neop hodna je podrška države”, poručili su iz menadžmenta Barske plovodbe.

MONTENEGRO

Request for Bids

(Two-Envelope Bidding Process) (Without Prequalification)

Procurement of Integrated Revenue Management System - IRMS Country: Montenegro Loan No: RARP-87720 RFB No: MNE-RARP-87720-ICB-G-22-3

1 This Invitation for Bids (IFB) follows the General Procurement Notice (GPN) for this project that appeared in UNDB online on April 5, 2018

2. The Montenegro has received loan from the International Bank for Re construction and Development (IBRD) in the amount of 15.7 million US$ (14 million EUR equivalent) over a period of five (5) years for “Revenue Administration Reform Project“ (RARP), for organizational restructuring, the development management and infrastructure changes necessary for optimal performance of the current tax administration system, and intends to apply part of the proceeds of this loan toward payments under the contract for Procurement of Integrated Revenue Management System - IRMS.

3. The Montenegro revenue and customs administration through Technical Service Unit (TSU) now invites sealed Bids from eligible Bidders for Interested eligible and qualified bidders for accomplishment of this project assignment. Main purpose of this information system is: -Supply, design, customization, development and implementation of commercial off-the-shelf (COTS) IRMS system.

-Develop training materials to assist taxpayers in using the taxpayer por tal effectively. Using a “train-the-trainer” approach, train users in the use of the new system. Support for both on-site and off-site training ensuring continued smooth operation and maintenance of the IRMS system. This includes training IT staff in a number of so ware products (e.g.: training in IRMS maintenance and use of the business rules engine to adjust operations of the new system, SQL, DBA, network monitoring, SAN maintenance, etc.)

-Consulting services to strengthen MRCA IT management to contribute to the development of the new system, assume full ownership during the project, and enable consistent and meaningful improvement to the sys tem a er the finalization of the project

-Warranty, system support and maintenance (including maintenance for all third-party standard so ware licenses delivered in the project) for the period of 36 months.

4.Bidding will be conducted using the International Competitive Bidding (ICB) procedures specified in the World Bank’s Guidelines: Procurement of Goods, Works, and Non-Consulting Services Under IBRD Loans and IDA Credits & Grants by World Bank Borrowers, dated January 2011 (revised July 2014), and is open to all Bidders eligible as defined in these Guidelines, that meet the minimum qualification criteria set up in the Bidding document

5. Interested eligible Bidders may obtain further information from at the address below from 8.00-14.00 hours, local time in Podgorica.

6.The bidding document in English may be purchased by interested Bidders upon the submission of a written application to the address below and upon payment of a nonrefundable fee of EUR 200 The method of payment will be direct deposit to our account:

Payment instructions in EUR: Field 56 - Intermediary bank: Swi Address RZBAATWW

Name RAIFFEISEN ZENTRALBANK OESTERREICH AG VIENNA

Field 57 - Account with Institution: Party Identifier 000-55.062.301

Swi Address CKBCMEPG

Field 59 - Beneficiary Customer: IBAN ME25510000000000286384

Name & Address MINISTARSTVO FINANSIJA

Stanka Dragojevića 2 81000, Podgorica, MONTENEGRO

Reference number: MNE-RARP-87720-ICB-G-22-3

Komisija

za kontrolu privatizacije usvo jila je juče zaključ ke u kojim poziva Vladu da proglasi javni in teres nad Bolnicom Meljine u stečaju uz preduslov da se odrekne obavljanja komerci jalnih usluga da sistem jav nog zdravstva uzme u zakup ovu bolnicu kako bi omogu ćili pružanje zdravstvenih usluga i očuvanje bolničkih kapaciteta, kao i da se Višem sudu uputi apel da razmotri da li i dalje postoje razlozi za opstanak privremene mjere raspolaganja imovinom uve denog od 9. septembra 2019.

Za ove zaključke glasali su predstavnici DF-a, Demokra ta, URA i Prave, dok su uzdr žani bili Andrija Popović iz

LP i Genci Nimanbegu iz Force, ali su svojim prisu stvom omogućili kvorum za glasanje.

Predsjednik Komisije Mak sim Vučinić podsjetio je da je na sličan način upravljano

Javni interes za Bolnicu Meljine

Kombinatom alminijuma kada je druga firma upravljala radom fabrike osam godina koliko je trajao stečaj.

Predstavnik vlasnika Atlas grupe Marko Nikolić je naveo da su zaključci prema njego vom mišljenju nezakoniti jer se zakup smatra raspola ganjem imovine, a što one mogućava ova privremena mjera Višeg suda uvedena na zahtjev tužilaštva. Kazao je da je jedino rješenje da se sačeka završetak sudskih postupaka.

Popović je naveo da je bio uzdržan zbog toga što nije ubjeđen da su zaključci jedan i tri mogući, ali da podržava da Vlada hitno nađe rješenje i da se bolnica uključi u sistem javnog zdravstva.

Vučinić je naveo da će pro glašenje javnog interesa po moći ostalim institucijama sistema da prihvate ove za ključke. On je naveo da će se Komisija na narednim sjed nicama baviti ispitivanjem same privatizacije. G.K.

For Local Payment Acc. Number: 832-1191-19

The exchange rate to be applied is the selling exchange rate from the list of the Central Bank of Montenegro, prevailing on the day of payment. A complete Set of Bidding Documents will be sent by e-mail, a er the providing the receipt for payment of 200EUR on Purchaser’s account and upon request on TSU e-mail address given below

7. Bids must be delivered to the address below at or before 10:00h, local time on December 22, 2022 Electronic bidding will not be permit ted. Late bids will be rejected. Bids will be opened in the presence of the bidders’ representatives who choose to attend in person at the address below at 10:05 hour local time, on December 22, 2022. All Bids must be accompanied by a Bid Securing Declaration.

8. The attention of prospective Bidders is drawn to (i) the fact that they will be required to certify in their bids that all so ware is either covered by a valid license or was produced by the Bidder and (ii) that violations are considered fraud, which can result in ineligibility to be awarded World Bank-financed contracts.

9. The address referred to above is:

Ministry of Finance Technical Service Unit -TSU

Attn: Mirko Lješević, Senior Procurement o cer Address: Jovana Tomasevica 2 (Government’s old building -O ce 48.) 81000 Podgorica, Montenegro Tel: +382 20 201-695 Fax: +382 20 201-698

E-mail: tsu@epa.org.me mirko.ljesevic@mif.gov.me

Note: All communication and request for clarifications must be submitted to both email addresses stated above. If Bidder does not send request for clarifications on both email addresses, it can be considered that request did not send in required manner and on this request may not be answered.

Montenegro revenue and customs administration Revenue Administration Reform Project (RARP)

Naknadno će ispitivati sami postupak privatizacije: Vučinić

Foto: Luka Zeković

Komisija za privatizaciju usvojila zaključke, apeluju da Viši sud ukine privremenu mjeru

Vlada je juče obja

vila nacrte me dijskih zakona, čija bi primjena u budućnosti trebalo da dove de do unapređenja položaja novinara i informisanja gra đana, povećanja nezavisno sti javnog servisa, suzbijanja govora mržnje i uvećanja iz dvajanja za medije iz budže ta države...

Takođe, mijenja se i član zakona koji je najviše kriti kovan u javnosti, a tiče se za štite izvora, pa je predviđeno da je samo na osnovu odluke nadležnog suda moguće da novinar otkrije izvor infor macija, a kada je to neop hodno radi zaštite interesa nacionalne bezbjednosti, teritorijalnog integriteta i zaštite zdravlja...

Novim Nacrtom Zakona o medijima prvi put je uvr štena odredba kojom se daje definicija novinara, ali i uvo đenje inspektora za medije...

Nacrtom je predviđen do datni vid zaštite za zaposle ne u medijima, kojima ne može prestati radni odnos, smanjiti se zarada, pro mijeniti status u redakciji ili utvrđivati odgovornost zbog stava ili mišljenja koje je izraženo u skladu sa pro fesionalnim standardima i programskim pravilima.

”Dalje, korigovan je u di jelu primjene ovog zakona na medije koji su osnovani u Crnoj Gori i čije se ured ničke odluke donose u Crnoj Gori, tako što je ogranična primjena zakona samo na medije koji su osnovani u Crnoj Gori, kako bi se izbje gla situacija da mediji koji su osnovani u Crnoj Gori, a uredničke odluke donose u inostranstvu zaobiđu zakon

Novinarski izvor otkriti samo uz odluku suda

Mijenja se odredba po kojoj se na zahtjev tužioca može tražiti od novinara da otkrije izvor informacija. Prvi put se definiše pojam novinara i uvodi inspekcija za medije.

Članovi Savjeta RTCG neće se birati kao do sada

Beranci se obračunavaju sa „divljim” deponijama

Odpočetka akcije “Uklonimo divlje deponije”, koja je počela 1. novembra, sanirane su tri od 15 divljih deponija na teritoriji Berana.

Akciju su organizovali op štinska preduzeća Komunal no i Agencija za izgradnju i razvoj Berana, u saradnji sa medijskom kućom “Ivangrad studio” i Opštinom Berane.

Direkor Komunalnog Mi lan Lekić kazao je “Vijesti ma” da je plan da se u prvi mah očiste sve deponije, ali i da se vrši trajni monitoring kojim bi se spriječilo formi ranje novih, ukoliko to bude moguće.

”Broj divljih deponija koje planiramo da u cjelosti uklo nimo je vrlo teško konačno utvrditi, jer je naš istraži

vački postupak, koji je pret hodio akciji kao priprema za nju, pokazao da je opravdano očekivati da, čak, i u trenut ku kad razgovaramo možda

neko ‘radi’ na formiranju nove deponije”, rekao je on.

Lokacije na kojima su od početka akcije uklonili div lje deponije su preko puta

mjesnog groblja na Donjim Lugama, pored puta Bera ne-Lubnice, uz rijeku Bistricu i u Beranselu.

Lekić je pojasnio da osim

kupljenja otpada, radnom ze mljom saniraju cijelu površi nu uz postavljanje adekvatne ograde i obavještenja.

Odgovarajući na pitanje na koji način vrše skladište nje ili uništenje otpada koje uklone sa divlje deponije, Lekić poručuje da se “trude da sve rade u skladu sa pro pisima i opšteprihvaćenim uputstvima za odlaganje otpada uz pojačan fokus na zaštiti životne sredine”.

”Komunalni nerazgradivi otpad se izdvaja, sakuplja u kamionima (smećarama) i odvozi na gradsku deponiju. Dio biootpada ostaje raspla niran na licu mjesta, jer je neopasan i razgradiv, a gra đevinski otpad odlažemo na posebno određenoj lokaciji za takvu vrstu otpada”, ka zao je on.

Lekić ističe i da je problem sa formiranjem divljih depo nija višedecenijski problem u Beranama, te da smatra da je pospješen i opštom promje nom načina života, koju od likuje povećana potrošačka aktivnost građana, čime se i uzrokuje uvećanje komunal nog otpada, koji treba odlaga ti na adekvatan način.

”Ali, kako god da je bilo ranije, smatramo da je u pi tanju problem koji nije nerje

Deponija u Lubnicama tokom akcije - Foto: Opština Berane

POJAČAN FOKUS NA ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Miljana Kljajić

Ana Komatina

Zabranjuje se govor mržnje prema svim nacionalnim i etničkim zajednicama, a ne samo manjinskim - Foto: Luka Zeković

OBJAVLJENI NACRTI MEDIJSKIH ZAKONA

otkriti suda

Za Fond 0,20 odsto iz budžeta

Nacrtom zakona o medijima predviđeno je da se iz budže ta za Fond za medijski pluralizam izdvaja 0,20 odsto, umjesto dosadašnjih 0,09.

”Ta sredstva nijesu obezbijeđena u budžetu za tekuću fi skalnu godinu, niti su u ovom trenutku planirana za nared nu fiskalnu godinu. Ministarstvo finansija je konsultovano u toku intersektorskog usaglašavanja u vezi sa uvećanjem sredstava iz tekućeg budžeta za Fond, što je uslijedilo prije javne rasprave, gdje je postignuta saglasnost po ovom pitanju”, piše u analizi procjene uticaja propisa.

sku odgovornost”,

objasnili su.

U nacrtu piše da je preci znije određeno da pravna i fizička lica kao osnivači medija moraju da budu re gistrovana u skladu sa zako nom kojim se reguliše njiho vo osnivanje, jer se u ulozi osnivača mogu javiti razli čite organizacije, kao NVO, sindikalne, sportske, vjerske organizacije, privredna druš tva... Predloženo je brisanje odredbe po kojoj mediji ne maju svojstvo pravnog lica.

”Ovo iz razloga što vla snici više medija ne moraju osnivati više pravnih lica nego mogu svoju djelatnost obavljati preko jednog prav nog lica koje je osnivač više medija. Brisanjem tog stava, takođe se ostavlja moguć nost da osnivač bude jedno, a medij drugo pravno lice. Na taj način se bolje štite prava novinara”, navodi se.

Nacrtom je zabranjeno objavljivanje informacija u medijima koji predstavljaju govor mržnje, ali u odnosu na sve nacionalne i etničke zajednice, a ne samo manjin ske...

Novim Nacrtom zakona o

RTCG trebalo bi postići dalje jačanje nezavisnosti, elimi naciju bilo kakvog političkog uticaja, te krajnju depoliti zaciju javnog medijskog servisa koji kao takav treba da služi isključivo javnom i interesu građana.

”Kao jedne od glavnih za mjerki sa, prvenstveno adre se Evropske komisije, ističu se dalja potreba za jačanjem nezavisnosti RTCG u pogle du rada Savjeta, te oslobađa nje bilo kakvog političkog uticaja i puno poštovanje profesionalnih standarda u radu. Osim toga, neophodno je dodatno razraditi kriteri jume za imenovanje članova Savjeta RTCG, revidirati broj članova Savjeta i postojeće kriterijume za predlagače”, piše u izvještaju o sprovede noj analizi procjene uticaja ovog propisa.

U dokumentu koji je juče objavljen navodi se da se to postiže jačanjem kriteriju ma, većim ovlašćenjima, ali i mogućnostima sudske zaštite, kako u slučaju ime novanja, tako i u slučaju razrješenja članova Savjeta, generalnog direktora, di rektora Radija javnog me dijskog servisa, direktora

Televizije i Ombudsmana, kao i prekompozicijom ve ćine potrebne za odlučivanje u Savjetu. Tako je planirana novina po kojoj univerzite ti Crne Gore predlažu po dva člana, a Advokatska komora jednog člana Savjeta, čime bi se dala prednost institucija ma obrazovanja sa jedne, i većoj političkoj neutralnosti sa druge strane.

”U duhu pooštravanja kri terijuma za članove Savjeta, a sa ciljem jačanja profesio nalnosti i potrebnog znanja i iskustva, uvećan je kriteri jum u pogledu radnog isku stva za člana Savjeta, direk tora RTCG i direktora Radija i Televizije javnog servisa na deset godina u VII1 nivou kvalifikacija obrazovanja. U pogledu programske ne zavisnosti, predviđeno je da, iako je RTCG nezavisna u uređivanju programa, ona mora biti u skladu sa pro gramskom osnovom koja je sastavni dio odobrenja koje izdaje regulator”, piše u iz vještaju.

Ti ciljevi predviđeni su i prvom Medijskom strategi jom koja je još u formi na crta, kao i Programom rada Vlade za ovu godinu.

stva dostavljati i materijal na osnovu kojeg će građani prepoznati njihove “radne rezultate”.

Lekić smatra da će to roditi sinergetski osjećaj i volju da ova akcija rezultira velikom inkluzivnošću koja će pro izvesti vidljive promjene nabolje.

PRATIĆE NELEGALNO

ODLAGANJE OTPADA

Jednakost za saradnike u socijalnom uključivanju Roma

Ministarstvo prosvjete trebalo bi da preduzme sve neophodne mjere kako bi sa radnici u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana zasnovali radni odnos na osnovu jed nakosti sa drugim katego rijama zaposlenih u oblasti obrazovanja.

poziva na odluku Evrop skog suda za ljudska prava u predmetu Aksu protiv Tur ske. U njoj se navodi, između ostalog, da “diskriminacija u smislu člana 14 Konvencije znači različito postupanje s osobama u relativno slič nom položaju bez objektiv nog i razumnog opravdanja”.

šiv, pa smo motivisani željom da Berane čuvamo kao čist grad, aktivirali se da ga prvo očistimo potpuno, ali i da tu čistoću održavamo u saradnji sa sugrađanima. Neusmnji vo je da je čist grad interes svakog žitelja Berana. Nova lokalna uprava u Beranama ima to na umu”, navodi Lekić.

EDUKACIJOM GRAĐANA DO ČISTIJEG GRADA

Akcija je, prema riječi ma Lekića, zamišljena i kao konkretna aktivnost na po lju čišćenja i saniranja divljih deponija, ali i da ima prihvat ljivu edukativnu dimenziju.

”Smatramo da ćemo poja čanom informisanošću gra đana o rezultatima našeg rada podići njihovu motivi sanost za saradnju na mno go viši nivo. Najveću pomoć nam mogu pružiti upravo oni, koji neće odlagati otpad mimo onih mjesta koja su za to predviđena i na kojima su postavljeni kontejneri”, kaže direktor Komunalnog.

To gradsko preduzeće će, kako je kazao, uz mjesečne račune građanima dostavljati uputstva za odlaganje kaba stog otpada, sa instrukcijama na kom mjestu i na koji način takav otpad skladištiti.

Dodaje i da će uz uput

Praćenje nelegalnog otpa da i sankcionisanje takvog ponašanja će pratiti Komu nalna policija i Sekretarijat za inspekcijske poslove u čijoj je nadležnosti praćenje takvih postupaka.

”Kao resorno zadužene or ganizacione jedinice lokalne uprave, upravo ove dvije služ be će pratiti i sprečavati for miranje novih divljih depo nija.Taj posao nije mali i biće, vjerujem, u početku posebno, potrebno mnogo aktivnosti naših lokalnih službi, ali mi slim da ćemo moći da građa nima isporučimo rezultate našeg rada nakon izvjesnog vremena”, poručuje direktor Komunalnog.

U krajnjem, kako ističe Le kić, cilj je da se poštuje zakon “i ništa drugo”.

To je preporuka zamjeni ce zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerme Dobardžić Na osnovu saznanja da su pojedine škole raspisale konkurse za saradnike u so cijalnoj inkluziji na period kraći od 31. avgusta do kada rade sve druge kategorije zaposlenih u oblasti obra zovanja, institucija Zaštit nika je pokrenula postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda po sopstve noj incijativi.

Iz Ministarstva je poslije urgencije odgovoreno da je odluka da se sa saradnicima u socijalnoj inkluziji potpiše ugovor do 10. jula donesena na osnovu utvrđenog Škol skog kalendara, “budući da profesionalne obaveze sa radnika u socijalnoj inkluziji vezane za sistem obrazova nja prestaju sa završetkom nastave u školskoj 2021/22. godini”.

Budući da u ljetnjem pe riodu nema nastave, sma traju da je odluka o trajanju ugovora cjelishodna, te da se ostale obaveze koje, eventu alno, u to vrijeme imaju sa radnici u socijalnoj inkluziji ne odnose striktno na oblast prosvjete.

Dobardžić se u mišljenju

Primjenjujući antidiskri minacione i druge pravne standarde, a posebno nave denu praksu Evropskog suda za ljudska prava Dobardžić konstatuje da bi postojeće različito postupanje prema saradnicima u socijalnoj in kluziji u odnosu na druge ka tegorije zaposlenih u oblasti obrazovanja moglo biti ne diskriminatorno samo ako ima objektivno i razumno opravdanje, odnosno ako ima “legitiman cilj” i ako postoji razuman odnos pro porcionalnosti između upo trijebljenih sredstava i cilja koji se njima želi postići”.

Zamjenica zaštitnika je mišljenja da Ministarstvo prosvjete nije pružilo objek tivno i razumno opravdanje za različito postupanje pre ma saradnicima u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana. U tom smislu, Dobardžić ponavlja već ranije izrečeni stav da okolnost u ljetnjem periodu nema nastave nema

karakter objektivnog i razu mnog opravdanja. “... jer ta okolnost kao što nije smet nja za angažovanje drugih kategorija zaposlenih ne može biti stvarna smetnja ni za angažovanje ove kate gorije zaposlenih. Jasno je da je obrazovanje mnogo širi koncept od nastave”, navodi se u mišljenju koje potpisuje Dobardžić.

Nadalje, tvrdnju Mini starstva da se obaveze koje, eventualno, u to vrijeme imaju saradnici u socijalnoj inkluziji ne odnose striktno na oblast prosvjete, zamje nica zaštitnika smatra ne jasnom i da nema potenci jal objektivnog i razumnog opravdanja.

Zamjenica zaštitnika je mišljenja da je neophodno saradnicima u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana omogućiti zasnivanje rad nog odnosa na bazi jednako sti sa drugim kategorijama zaposlenih u oblasti obrazo vanja.

Ministarstvo, na čijem je čelu Miomir Vojinović, duž no je da u roku od 30 dana od prijema ovog mišljenja zaštitniku dostavi izvještaj o radnjama i mjerama koje su preduzete radi izvršenja preporuke.

Mš.R.

” Zamjenica zaštitnika je mišljenja da Ministarstvo prosvjete nije pružilo objektivno i razumno opravdanje za različito postupanje prema saradnicima u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana

Ministarstvu rok od 30 dana da dostavi izvještaj - Foto: Boris Pejović

Preporuka Ministarstvu prosvjete, nakon što su konkursi bili na kraći period u odnosu na druge kategorije zaposlenih

Lubnice nakon uklanjanja otpada - Foto: Opština Berane

Za bolju saradnju u regionu

Komnen Radević

Krivično vijeće Vi šeg suda u Pod gorici produžilo je pritvor bivšem predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću i neka dašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović

To je Vijestima saopštila portparolka suda Marija Raković

Pušteni su da se brane sa slobode ostali okrivljeni da su učinili krivično djelostvaranje kriminalne orga nizacije i više krivičnih dje la - zloupotreba službenog položaja.

Golubovića, Danijele i Du šana Lakovića i preduzeća “Titan security” Podgorica, “Securitas Montenegro” Po dgorica, “Top force system” Nikšić i “Ogimar MNE” Po dgorica.

SDT je u optužnici predlo žio i da se okrivljenima Jo vaniću i Jovićevoj produži pritvor zbog opasnosti od bjekstva.

Kako se navodi u optuž nici, Jovaniću se, između ostalog, stavlja na teret da je tokom 2015. godine organizo vao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila ove godine, a čiji članovi su po stali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, za sad nepoznatih osoba...

Jovanić iza straha

Vršiteljka

dužnosti vrhovne državne tužiteljke Maja Jo vanović učestvo vala je na Trećem radnom forumu generalnih tužilaca balkanskih država, koji se održava u Bukureštu od 8. do 10. novembra.

Iz Tužilaštva je objašnjeno da je tema Foruma - “Kon trolna ovlašćenja generalnih tužilaca - bitna uloga u ujed načenom sprovođenju zako na i zaštiti javnog interesa”.

Objašnjeno je i da su uče snici skupa razmijenili me đusobna iskustva i praksu, kao i razmotrili mogućnost

Apelacioni sud po tvrdio je odluku Višeg suda u Po dgorici i produ žio pritvor optuženima u predmetu Stefana Đukića i Emila Tuzovića , koji su optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) okrivljeni da su pripremali ubistva sudija, tužilaca i po licijskih funkcionera.

Okrivljena kriminalna grupa Đukića i Tuzovića, kako se navodi, planirala je da napadne i prebije sut kinju Višeg suda Biljanu Uskoković , kao i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i njegovog kolegu tužioca Sašu Čađenovića Osim Tuzovića i Đukića, optuženi su i Zoran Pe rović , Dušan Dudić , Mi lan Brajović, Nino Korać, Stefan Mićić , Aleksandar Raičević, Dušan Boljević , Albin R. Salić , Branko D. Pejanović, Haris Tuzović, Goran Milašinović i Bojan G. Lopičić.

Po tom rješenju pritvor je produžen Dudiću, Brajoviću, Koraću, Mićiću, Raičeviću, Saliću, Boljeviću, Milaši noviću, Lopičiću i Harisu Tuzoviću.

Pritvor je u odnosu na sve okrivljene produžen zbog opasnosti od bjekstva i zbog mogućnosti da ponovi krivično djelo.

Optuženi su za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, neovlašće na proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opoj

za njihovu primjenu u drža vama iz kojih dolaze.

”Izrazili su spremnost da daju svoj konkretan dopri nos kada je u pitanju unapre đenje regionalne saradnje”.

Jovanovićeva je, kako se navodi, upoznala učesnike sa strukturom Državnog tu žilaštva u Crnoj Gori, kako bi imali jasniju sliku o načinu na koji funkcioniše naša dr žavnotužilačka organizacija.

Piše da je Jovanovićeva pojasnila da je u skladu sa crnogorskim zakonom, dr žavni tužilac nezavistan u radu i donošenju odluke u konkretnom predmetu.

Raković je kazala da je predmet za kontrolu optuž nice dodijeljen vanrasprav nom vijeću kojim će predsje davati sutkinja Vesna Pean ”Specijalno vijeće kojim će predsjedavati sudija Zoran Radović, određeno je da sudi okrivljenima po optužnici Specijalnog državnog tuži laštva”, navela je Raković.

Specijalno državno tužilaš tvo (SDT) predalo je Specijal nom odjeljenju za suđenje za krivična djela organizovanog kriminala, korupcije, tero rizma i ratnih zločina Višeg suda u Podgorici optužnicu protiv Jovanića, Jovićeve, kao i stečajnih upravnika Saše Zejaka , Sanje Lješ ković, Ranka Radinovića, Sretena Mrvaljevića, ali i Pavića Globarevića, Stane Čelebić , Darka Perovića , Omera Markišića, Dejana

”Čiji je cilj bilo vršenje krivičnih djela zloupotre ba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobi ti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremen ski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i disci pline članova”.

U optužnici se navodi da je svaki član kriminalne or ganizacije imao unaprijed određeni zadatak ili ulogu, a u djelovanju kriminalne or ganizacije su se koristile pri vredne i poslovne strukture i postojao je uticaj kriminalne organizacije na sudsku vlast i na druge važne društvene i ekonomske činioce.

”Iz dokaza prikupljenih

Spremali milion za smjenu Katnića

nih droga, nedozvoljeno držanje oružja i eksploziv nih materija, krađa oružja i djela borbenog sredstva u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

U rješenju Apelacionog suda navodi se da su Đu kić i Tuzović, zajedno sa još jednim za sada neiden tifikovanim licem, stvorili kriminalnu organizaciju koja za cilj ima da primje njuje nasilje i zastrašivanje, a istovremeno je planirano da u djelovanju kriminalne organizacije vrše uticaj na političku vlast, izvršnu, za konodavnu i sudsku.

”Okrivljeni Tuzović je za sebe i u dogovoru sa okriv ljenim Đukićem, odredio da planira u budućnosti izvr šenje krivičnih djela zbog kojih je kriminalna organi zacija i stvorena, da preko drugih pripadnika kriminal ne organizacije vrbuje lica za pripadnike kriminalne organizacije, da podstre kava pripadnike kriminal ne organizacije na vršenje krivičnih djela protiv života i tijela na štetu nosilaca pra vosudnih funkcija u Crnoj Gori - sudija i tužilaca, radi odugovlačenja krivičnih postupaka i izbjegavanja odgovornosti pripadnika kriminalne organizacije za djela za koja su optuženi. Zatim da vrši koordinaciju pripremnih radnji, praće nje nosilaca pravosudnih funkcija, planira i određuje vrijeme i mjesto napada na

nosioce pravosudnih funk cija u Crnoj Gori, a u cilju nanošenja teških tjelesnih povreda sudijama i lišenje života specijalnih tužilaca i policijskih službenika, za duženih za rasvjetljavanje teških krivičnih djela koja je kriminalna organiza cija vršila. Okrivljeni Zo ran Perović da postupa po naredbama i uputstvima organizatora kriminalne organizacije okrivljenog Stefana Đukića, da uspo stavlja komunikaciju sa no siocima najviših državnih funkcija u izvršnoj vlasti, da istima, koristeći ranije poznanstvo i svoj stvarni i pretpostavljeni uticaj, nudi novac i druge pogodnosti u zamjenu za uticaj nosioca izvršne vlasti na razrješe nje i izbor nosilaca pravo sudnih funkcija - sudija i tužilaca, koji bi u sudskim postupcima protiv organi zatora i pripadnika krimi nalne organizacije donosili oslobađajuće presude zbog krivičnih djela teška ubistva i drugih krivičnih djela izvr šenih na organizovan način. Tako što bi nosiocima javnih fukcija izvršne vlasti ponu dio najmanje jedan milion eura da smijene glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužio ca Sašu Čađenovića, koji su pokrenuli, vodili i podnijeli optužbe protiv organizato ra kriminalne organizacije”, navodi se u rješenju Apela cionog suda.

Produžen pritvor optuženoj kriminalnoj grupi Stefana Đukića i Emila Tuzovića

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić - Foto: Boris Pejović

Sa Foruma balkanskih tužilaca - Foto: Tužilaštvo

Bivšem šefu Privrednog suda i nekadašnjoj stečajnoj upravnici Snežani Jović produžen pritvor

Hapšenje Jovanića u maju 2022. godine - Foto: Boris Pejović

iza rešetaka zbog

straha od bjekstva

u izviđaju i istrazi proizlazi osnovana sumnja da je kri minalna organizacija imala i ostvarivala svoj kriminal ni plan da kroz zloupotrebe službenog položaja okriv ljenih koji su bili organi ili učesnici, odnosno navodni učesnici stečajnog postup ka, nad stečajnim dužnici ma: ‘Euromix Tours’ DOO Budva, ‘Sotto la Collina’ DOO Podgorica, ‘Nega Tours Mon tenegro’ DOO Budva, ‘Bjela sica rada’ AD Bijelo Polje, ‘Montri’ DOO Igalo, ‘Princ & Co’ DOO Kotor, ‘Montel’Motel Glava Zete DOO Nikšić i ‘Jastreb’ DOO Podgorica, u Privrednom sudu Crne Gore, u kojem je okrivljeni Jova nić bio predsjednik i postu pao kao stečajni sudija, a okrivljeni Saža Zejak, Sanja Lješković, Snežana Jović, Ranko Radinović i Sreten Mrvaljević učestvovali kao

stečajni upravnici, odnosno okrivljeni Lješković i Zejak i kao procjenitelji i sudski vještaci i saradnici stečaj nog upravnika, a okrivljena Jovićeva i kao advokat, pri bavlja imovinsku korist, kroz nezakonito uvećavanje troš kova stečajnih postupaka, njihovim odugovlačenjem i angažovanjem drugih okriv ljenih i drugih lica kao sarad nika, advokata, procjenitelja

maja uhapšen je bivši pred sjednik Privrednog suda Blažo Jovanović, po nalogu Speci jalnog državnog tužilaštva...

Tereti se da je organizator kriminalne grupe čiji članovi su postali ostala okrivljena fi zička i pravna lica i više drugih, zasad nepoznatih osoba...

i sudskih vještaka ili za pru žanje usluga fizičkog obez bjeđenja imovine stečajnih dužnika, pa i kada je to ap solutno nepotrebno, da bi im se na štetu Privrednog suda ili stečajne mase stečajnih dužnika isplatile fiktivne i nedokumentovane naknade i troškovi za učešće ili na vodno učešće i rad u stečaj nom postupku, odnosno za navodno date najpovoljnije ponude za izrade procjena

Cilj članova kriminalne organizacije bio je vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova”, navodi se u optužnici

9.imovine stečajnih dužnika, iako su i takve prihvaćene ponude procjena imovine višestruko prevazilazile re alne troškove procjene, a koje troškove je odobravao okrivljeni Jovanić”, piše u optužnici.

Okrivljenom Jovaniću, kako se dodaje, optužnicom se stavlja na teret i da je, kao predsjednik Privrednog suda, u martu 2016. godine, zaključenjem memorandu ma o saradnji sa okrivljenim pravnim licem - “Ogimar MNE”, suprotno Zakonu o stečaju, zloupotrijebio svoj službeni položaj, nepotrebno uvećao troškove stečajnog postupka koji su isplaćeni iz budžeta suda, a okrivlje nom pravnom licu pribavio imovinsku korist.

Za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije pro pisana je kazna zatvora od tri do 15 godina, za organizatora, odnosno od jedne do osam godina, za pripadnika krimi nalne organizacije, dok je za krivično djelo - zloupotreba službenog položaja, propisa na kazna zatvora od šet mje seci do pet godina, za njegov osnovni oblik, od jedne do osam godina za teži i od dvije do 12 godina za najteži oblik krivičnog djela, kada iznos protivpravno pribavljene imovinske koristi prelazi 30.000 eura.

Bivši predsjednik Privred nog suda po nalogu SDT-a uhapšen je 9. maja ove go dine.

NAVODNI ČLANOVI STEČAJNE MAFIJE

”

Svetlana Mandić

Nikšićanin Mili voje Radulović tvrdi da je Mini starstvo ekonom skog razvoja postupilo selek trivno prilikom odlučivanja ko od nekadašnjih radnika “Metalca” zaslužuje da dobi je 12 hiljada eura na osnovu Zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku lici ma koja su bila zaposlena u rudarsko-metalskom sekto ru, a koji je stupio na snagu u januaru ove godine.

Prema njegovim riječima, kada je u “Metalcu” uveden stečaj 43 radnika invalida rada, među kojima je i on, završili su na Birou rada uz privremenu naknadu. ”U januaru 2004. godine su rješenja o privremenoj naknadi preimenovali na rješenja o djelimičnoj pen ziji sve do sticanja prava na starosnu penziju. Kako je ko od nas sticao uslov za starosnu penziju tako smo istu i dobili, prije nego što je ovaj zakon o obeštećenju stupio na snagu”, kaže šez desetosmogodišnji Milivoje Radulović.

Kada je Zakon o ostvari vanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u rudarsko-me talskom sektoru stupio na snagu, njih 43 je podnije lo zahtjev, ali je rješenje o isplati 12 hiljada eura, od nosno nešto preko deset hiljada za radnike koji su

Radulović: Uslovi isti, podrška za probrane

je kao dokaz pokazao njego vu odbijenicu i rješenje po menutog kolege.

U obrazloženju Ministar stvo ekonomskog razvoja je navelo da Radulovićev zahtjev odbija jer je redov no stekao penziju, a ne pri jevremenu.

”I kolega i ja smo otišli u starosnu penziju, a ne prije vremenu i to prije stupanja ovog Zakona na snagu, ali on je dobio obeštećenje, ja ne”, riječi su Radulovića.

od Fonda rada primili 1.926 eura, prema riječima Radu lovića, dobio veći dio njih, ne i svi.

”Ne znam da li su ovi iz Ministarstva ekonomskog razvoja ‘pretrčali’ preko na ših rješenja i donijeli selek tivne odluke, ali smatram da smo mi koji smo dobili negativan odgovor diskri minisani. Evo moje rješenje, na osnovu koga sam odbi jen, i rješenje kolege kome su prihvatili zahtjev, iz kog se vidi da imamo potpuno iste uslove. Nikakve razlike nema”, kaže Radulović, koji

On je prije pola godine nesrećnim slučajem u pot punosti izgubio vid, pa se, kako je kazao, ponadao da će dobiti tu finansijsku pomoć koja bi mu puno značila za liječenje, jer se nada da će u Minhenu moći da obave operaciju i makar malo mu povrate vid.

”Pravna služba iz Saveza organizacije slijepih mi je rekla da imam ista prava kao i ovi što su primili no vac. To mi je rekao i advo kat koji je podnio žalbu na to rješenje Upravnom sudu. Invalid sam sto odsto i taj bi mi novac puno značio. Mi slio sam da bi mi to pomo glo u nekom mom liječenju, ako se mogne nešto činjeti van države. Poslao sam do

Ne znam da li su ovi iz Ministarstva ekonomskog razvoja ‘pretrčali’ preko naših rješenja i donijeli selektivne odluke, ali smatram da smo mi koji smo dobili negativan odgovor diskriminisani

Nacrtom Odluke o budžetu Opštine Kolašin, plani rana sredstva iznose 7,6 milona eura, što je povećanje od preko 2,33 miliona ili 44,46 odsto u od nosu na plan za 2022. godinu.

Prihodi od poreza, nakna da i taksi planirani su na 4,96 miliona eura, a od do nacija i transfera na skoro 1,6 miliona eura.

Ostale, sitnije prihode, lo kalna samouprava ostvariće po osnovu prodaje imovine, a milon eura je preneseno iz prethodnih godina.

Prema procjeni autora nacrta Odluke o budžetu, neredne godine značajno će biti uvećani, u odnosu na ovu godinu, prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica, kao i porez na nepokret nosti. Naknada za oprema nje građevinskog zemljišta planirana je na iznos od 1,8 miliona, dok je ovogodišnji prihod po tom osnovu do septembra bio 570.000 eura.

Investicioni bum puni kolašinsku kasu

ćati iznos te naknade, koja je, tvrde, među najnižim u Crnoj Gori. Na taj način bi se “obezbijedilo više novca za rješavanje brojnih komu nalnih problema u gradu, a istovremeno bi se smanjio pritisak na prostor”.

Povećanje je planirano na osnovu obaveza investitora po zaključenim ugovorima u 2022. godini i ranije, a čije rate dospijevaju u 2023. go dini. Takođe, i na procjeni novih ugovora u 2023. godi

ni po osnovu naknade za ko munalno opremanje”, piše u obrazloženju nacrta Odluke o budžetu.

Podsjećaju i da je veliko interesovanje investitora za gradnju, a to ilustruju

primjerom naplate do sep tembra, ako i očekivanjima da će do kraja godine po tom osnovu Opština prihodovati još oko 400.000 eura. Autori nacrta sugerišu i da bi na redne godine trebalo pove

Bruto zarade sa porezima i doprinosima za zaposle ne u organima i službama lokalne uprave planirani su na iznos od 1,25 milona eura, što predstavlja 16,58 odsto ukupnog budžeta. Taj vrsta rashoda povećana je za 117.000 u odnosu na plan za 2022. godinu. Razlozi za povećanje su, objašnjeno je, “primjena programa Evro pa sad kojim su najniže

zarade duplirane, kao i po puna upražnjenih mjesta u potrošačkim jedinicama, gdje i dalje nedostaje jedan broj izvršilaca na pozicijama ekspertskog kadra”. U obra zloženju nacrta najavljuju da će “za zapošljavanja biti zatražena saglasnost Vlade”. Trenutni broj zaposlenih u Opštini je 94 (uključujući Službu zaštite i spasavanja sa 13 zaposlenih), dok pred viđeni broj izvršilaca prema važećim aktima o unutraš njoj organizaciji i sistema tizaciji radnih mjesta iznosi 119.

Sredstva kapitalnog budžeta za narednu godinu planirana su na iznose 3,14 milona eura, što je oko 41,42 odsto ukupnog budžeta.

”Porez na nepokretnosti povećan je za 22,2 odsto, u odnosu na plan za 2022. Zbog intenzivne gradnje hotel skih kapaciteta, poslovnih i stambenih prostora u Ko lašinu dolazi do značajnog širenja poreske baze, što će prihode po ovom osnovu značajno uvećati u nared nim godinama... Naknada za uređivanje i izgradnju građevinskog zemljišta je povećana 373 odsto u odno su na plan za ovu godinu. Detalj

”Radiće se na poboljšanju upravljanja vodosnabdijeva njem, na sanaciji vodovodne mreže, regulaciji vodotoka i rješavanju problema parki ranja i regulacije saobraća ja u užem gradskom jezgru. Za rekonstrukciju Ulice Boška Rašovića biće izdvo jeno 800.000, a za sanaciju atmosferske kanalizacije na dijelu zaobilaznice 90.000 eura. Za sportske terene na Lugu biće utrošeno 400.000, dok će balon sala koštati 300.000 eura”.

Sugestije, primjedbe i predloge na nacrt Odluke o budžetu za 2023. godinu građani mogu davati do 23. novembra, a centralna jav na rasprava bće održana dan ranije. D. Š.

Nacrtom opštinskog budžeta, naredne godine očekuju se veći prihodi zbog gradnje hotela

iz Kolašina - Foto: Dragana Šćepanović

Nikšićanin tvrdi da je Ministarstvo ekonomskog razvoja postupilo selektivno prilikom odlučivanja ko od nekadašnjih radnika “Metalca” zaslužuje da dobije 12 hiljada eura

Milivoje Radulović - Foto: Svetlana Mandić

”

Ministarstvo: Stekao starosnu, a ne prijevremenu penziju

U odgovoru Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Crne Gore navodi se da Radulović ne ispunjava sve uslove propisane Zakonom o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zaposlena u rudarsko-metal skoj industriji, jer penziju nije ostvario prijevremeno već redovnim putem, na bazi punog penzijskog staža. ”U svakom konkretnom slučaju, pa i u ovom, odluka je donijeta na bazi činjenica, podataka i dokaza u spisima predmeta, koje su u trenutku donošenja bile poznate ovom resoru, kao postupajućem javno-pravnom organu. U tom smislu nije bilo nikakve selektivnosti u tretmanu pod nosilaca zahtjeva”, piše u odgovoru resornog ministarstva. Napominju da svi koji smatraju “da iz bilo kog razloga postupajući organ u pogledu njihovog zahtjeva nije donio pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku” mogu da se obra te Upravnom sudu.

Objasnili su da na finansijsku podršku pravo imaju radnici rudarsko-metalskog sektora koji su zbog stečaja ostali bez posla u preduzećima koja su bila u vlasništvu države. Riječ je o bivšim radnicima koji su nakon uvođenja stečaja prijevremeno ostvarili pravo na penziju, koji zbog uvođenja stečaja nijesu zasnovali radni odnos kod drugog poslo davca i nijesu dobili otpremninu na osnovu socijalnog programa.

”Ističemo da je postupajuće Ministarstvo odgovorno i temeljno obradilo zahtjev Milivoja Radulovića i za donijetu odluku dalo jasne, detaljne i argumentovane razloge, cijeneći sve dostupne činjenice i okolnosti datog slučaja, s tim što odlukom Ministarstva u krajnjem niko ne može biti oštećen, zbog postojanja upravno-sudske zaštite”, navodi se u odgovoru.

kumentaciju za Minhen i ponovo treba da obavim neka snimanja i pretrage i da im pošaljem da vide da li se stabilizovalo nakon pola godine i da li se šta može ra diti. Te pare bi mi valjale i u slučaju da se ne liječim jer

Odbor direktora pljevaljskog Vo dovoda usvojio je novu siste matizaciju radnih mjesta, kojom je broj zaposlenih u tom opštinskom preduzeću povećan za sedam u odnosu na dosadašnji broj, čime je kako tvrde dvije sindikalne organizacije dodatno ote žano poslovanje preduzeća, koje se već odavno nalazi u ozbiljnim finansijskim pro blemima.

Nova sistematizacija usvo jena je nakon što je sadašnja lokalna vlast, predvođena Demokratskom partijom socijalista, ubjedljivo pora žena na lokalnim izborima u Pljevljima i kada je sasvim izvjesno da će u narednom periodu doći do promjene rukovodstva Vodovoda.

U sindikatu su smatrali da bi trebalo napraviti pre raspodjelu sadašnjih radnih mjesta, a ne da se primaju novi radnici, s obzirom da se preduzeće nalazi u ozbiljnim finansijskim problemima.

Prije nove sistematizacije radnih mjesta u Vodovodu je stalno zaposleno bilo 116 radnika.

U zajedničkom saopšte nju, koje potpisuju predsjed nici ove dvije sindikalne or ganizacije Vodovoda, Jovan Bujičić i Goran Drobnjak, navodi se da je sistematiza cija radnih mjesta usvojena prije godinu.

”Na sjednici Odbora direk tora D.O.O. “Vodovod”, odr

sam nesposoban čovjek i ne mogu da privređujem”.

Kako tvrdi, odgovor iz Mi nistarstva na zahtjev koji je podnio krajem januara, do bio je krajem oktobra i to tek nakon što je Savez slijepih Crne Gore uputio zamolnicu.

Administracija tivatskog grado načelnika Željka Komnenovića (NP) pripremila je nacrt rebalansa budžeta Opšti ne za ovu godinu kojim se budžet Tivta sa planiranih 18.635.700 eura uvećava na 20.025.200 eura.

Razlog tome su bolji pri hodi koje je lokalna uprava ostvarila u proteklih deset mjeseci od očekivanih, kao i potreba da se preraspodijele sredstva na nekim od rani je planiranih rashodovnih stavki budžeta.

Prema nacrtu rebalansa koji je stavljen na javnu ra spravu, ukupni prihodi ovo godišnjeg budžeta iznosiće 20,13 miliona eura, što je osam odsto više od prvo bitno planiranih 18,63 mi liona eura. U istom omjeru rebalansom se povećavaju i planirani izdaci, od čega je najveće povećanje od 24 odsto predviđeno na stavci “ostali izdaci”, dok se kapi

Opština uvećava kapitalna ulaganja

vi za ostala lična primanja zaposlenih smanjuju za 29 odsto i iznosiće 209.720 eura, umjesto originalnim budže tom očekivanih 296.720 eura. Rashodi za materijal iznosi će 617.000 eura i uvećavaju se jedan odsto u odnosu na dosadašnje, dok će rashodi za usluge iznositi 1,16 mi liona eura i biti veći devet odsto.

talni izdaci uvećavaju za 12 procenata.

Tako će ove godine za ka pitalna ulaganja, umjesto 9,7 biti opredijeljeno 10,91 mi lion eura. Uz stavku “ostali kapitalni izdaci”, koja se uve ćava čak 90 odsto u odnosu na prvobitni plan i sada će iznositi 1,97 miliona eura, rebalansom se značajnije uvećavaju i planirani ras hodi za uređenje zemljišta

(eksproprijaciju privatne imovine) za šta je opredi jeljeno ukupno 2,1 milion eura, odnosno 15 odsto više nego do sada.

Rebalans predviđa da se za bruto zarade zaposlenih u lokalnoj upravi Tivta i do prinose na teret poslodavca ove godine potroši 2,9 mili ona eura što je jedan odsto više od prvobitnog plana, ali se istovremeno troško

bila u suprotnosti sa predlo gom v.d. izvršnog direktora”, navodi se u saopštenju.

Sindikalci tvrde da tri čla nice Odbora direktora nisu prihvatile predlog jedinog predstavnika radnika u Od boru direktora koji je tražio odlaganje sastanka dok se ne pozovu predsjednici re prezentativnih sindikata i nadležnog opštinskog Se kretarijata.

Transferi institucijama, pojedincima i NVO sekto ru smanjuju se tri odsto na iznos od ukupno 961.000 eura. Najveće umanjenje na toj stavki je na poziciji “transferi političkim par tijama, strankama i udru ženjima” koji su skresani za čak 45 odsto na iznos od 60.000 eura. Istovemeno, za 40 posto je povećana stavka “pomoć institucijama i or ganizacijama”, koja će sada iznositi 70.000 eura. Za jedan posto smanjuju se i transfe ri iz gradske kase lokalnim javnim preduzećima koji će iznositi ukupno 1,28 miliona eura, dok se značajnije uve ćava planirani utrošak novca na stavci “otplata obaveza iz prethodnog perioda”, za šta će umjesto prvobitno pla niranih 480.000 eura biti izdvojeno 520.000 eura. Re balansom se udvostručuje i planirano zdvajanje za teku ću budžetsku rezervu koja će sa 150.000. biti podignuta na 300.000 eura. Javna rasprava o rebalansu budžeta Opštine Tivat za 2022. završava se 15. novembra.

S.L.

Koriste vakuum, radnike gomilaju bez potrebe

smo mi kao reprezentativ ne sindikalne organizacije u zakonskom roku dostavili svoja mišljenja. Predsjednica Odbora direktora Milica Bo žović, iako je obavezuje Ko

lektivni ugovor, nije pozva la predsjednike sindikalnih organizacija da prisustvuju sastanku i obrazlože svoja mišljenja prije odlučivanja, pogotovo što su mišljenja

”Iako je jedini predstavnik radnika u Odboru direktora (drugi nije već godinu dana izabran od SO, iako je sva do kumentacija uredno preda ta za njegov izbor) o svemu ovome upoznao predsjedni cu i ostale članove Odbora, kao i da na sastanku nije bio niko prisutan iz Sekretarija ta za stambeno komunalnu djelatnost, saobraćaj i vode koje je direktno nadležno za nadzor rada Društva, predlo žio je odlaganje sastanka dok se ne pozovu svi predsjedni ci reprezentativnih sindikal nih organizacija, kao i da na sastanku bude prisutan se kretar Sekretarijata, među tim presjednica Odbora, kao i preostala dva člana Mirela Kondo i Jadranka Aćimo vić, nisu prihvatile predlog” tvrde sindikalci.

Podsjećaju da je siste matizacija radnih mjesta u Vodovodu usvojena prije samo godinu uz saglasnost svih sindikalnih organizaci ja, Odbora direktora i tadaš njeg v.d. izvršnog direktora. “Zato nas ovakvi jednostrani

postupci Odbora direktora i nepoštovanje predsjednika Sindikalnih organizacija, a samim tim i radnika D.O.O. “Vodovod” Pljevlja zabrinja vaju, jer kako smo svi upo znati D.O.O. “Vodovod”se posljednjih godina bori sa velikim finansijskim pro blemima, prije svega veli kim dugovima za poreze i doprinose i da smo prošle go dine usvajanjem Sanacionog plana pokušali da stvorimo uslove za potpisivanje novog reprograma sa Poreskom upravom. Umjesto da se bave ovim važnim temama i da na tom sastanku odgovore ili pitaju v.d. izvršnog direk tora Mladena Dragaševića zašto nakon dobijanja rješe nja od strane Poreske uprave koja je usvojila naš zahtjev za reprogram, uz obavezu da do 5. 11. 2022. godine uplati mo jednokratnu uplatu od 10 odsto od osnovnog pore skog duga, nisu ta sredstva uplaćena i samim tim D.O.O. “Vodovod” doveli u situaciju da se rješenje ukine i bloki ra račun preduzeća, Odbor direktora omogućava da se u Vodovodu koje već ima ovoliko problema uveća broj radnika i tako dodatno opte reti ionako loše finansijsko stanje Društva”, navodi se u saopštenju.

Bujičić i Drobnjak ističu da će odgovornost za eventu alne posljedice po preduzeće snositi Odbor direktora i v.d. izvršnog direktora.

Detalj iz Tivta - Foto: Siniša Luković

Tivćani rade rebalans budžeta zbog viška prihoda u gradskoj kasi, veća podrška institucijama i organizacijama

Sindikati protiv povećanja broja zaposlenih: Vodovod - Foto: Goran Malidžan

Kijev: Rano je za priču o povlačenju

Grad Herson je jedina regionalna prijestonica koju je Rusija zauzela od početka invazije i odustajanje od tako važne strateške nagrade predstavljalo bi snažan udarac za Moskvu

Ruski ministar od brane Sergej Šojgu juče je naredio po vlačenje njegovih snaga sa zapadne obale rije ke Dnjepar usljed ukrajinskih napada u blizini južnog grada Hersona, što bi, kako navodi Rojters, moglo predstavljati prekretnicu u ratu.

Ukrajina je oprezno reago vala na saopštenje, ističući da su pojedine ruske snage i dalje u Hersonu.

”Dok se ukrajinska zastava ne zavijori iznad Hersona, nema smisla pričati o ruskom povlačenju”, naveo je u saop štenju za Rojters Mihailo Po doljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Ze lenskog

Grad Herson je jedina re gionalna prijestonica koju je Rusija zauzela od početka invazije u februaru i odusta janje od tako važne strateške nagrade predstavljalo bi zna čajan udarac za Moskvu.

General Sergej Surovi kin, koji komanduje ruskim snagama u ratu, izvijestio je Šojgua da više nije moguće snabdijevati grad Herson. On je u izjavi za televiziju kazao

Izrael je juče otkrio ono što je dvije dece nije bila javna tajna, da je koristio drono ve ne samo za nadzor, već i za napade u zemlji, protiv palestinskih militanata u Pojasu Gaze i potencijal nih meta čak u Iranu i Sudanu.

Izraelski cenzori odo brili su u julu publika ciju s informacijama o naoružanim dronovima, a komandant izraelskih artiljerijskih trupa, koje upravljaju dronovima za jedno sa vazdušnim sna gama, brigadni general Neri Horovic dao je, kako je rekao, prvi javni prikaz takvih letjelica, prenio je Rojters.

da je predložio zauzimanje od brambenih pozicija na istoč noj obali Dnjepra.

Šojgu je kazao Surovikinu: “Slažem se sa vašim zaključci ma i predlozima. Za nas, život i zdravlje ruskih vojnika je uvi jek prioritet.Takođe moramo uzeti u razmatranje i civilnu populaciju. Počnite sa povla čenjem trupa i preduzmite sve mjere kako biste obezbi jedili bezbjedan transfer ljud stva, oružja i opreme preko Dnjepra”.

Vijest o povlačenju je uslije dila nakon višenedjeljnog na predovanja ukrajinskih sna ga prema gradu i užurbanim naporima Rusije da izmjesti desetine hiljada stanovnika.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je “ohrabrujuće” vijesti iz Hersona i istakao značajnu vojnu pomoć koju Alijansa pruža Kijevu.

”Pobjede, uspjesi ukrajin skih oružanih snaga pripada ju hrabrim, smjelim ukrajin skim vojnicima, ali su podrška koju dobijaju iz Ujedinjenog Kraljevstva, NATO saveznica i partnera takođe od suštinskog značaja”, kazao je on. N. B.

Predsjedniku Sje dinjenih Država Džou Bajdenu, koji je tvrdio da je opti mista povodom izbora ove nedjelje uprkos tome što su istraživanja predviđala ubjedljivu pobjedu republi kanaca, juče je sa razlogom laknulo iako bi njegove de mokrate mogle izgubiti kon trolu nad Kongresom.

Prema nepotpunim rezul tatima republikanci će imati tijesnu većinu u Predstav ničkom domu, dok je ishod glasanja za Senat juče bio neizvjestan budući da nijesu saopšteni rezultati u ključ nim državama.

Međutim i takav ishod je bio bolji od očekivanog za Bijelu kuću, navodi agencija Rojters. “Nikada ne potcje njujte u kolikoj mjeri je pot cijenjen tim Bajden”, objavio je na Tviteru šef kabineta u Bijeloj kući Ron Klajn

”Nevjerovatno”, kazao je za britansku agenciju jedan iznenađeni Bajdenov sarad nik, dok su republikanski zvaničnici priznali da je izo stao očekivani “crveni talas”.

”Definitivno nema repu blikanskog talasa, to je si gurno”, kazao je republikan ski senator Lindzi Grejem za NBC.

Istraživanja su pokazala da su za republikanske bira če glavne teme na izborima bile visoka stopa inflacije i kriminala, dok su demokra te motivisala pitanja poput prava na abortus i oružanog nasilja.

U skladu sa tim rezultat izbora, kako navodi Rojters, ukazuje da su birači kaznili Bajdena zbog ekonomskog stanja u zemlji, mada su se istovremeno usprotivili potezima republikanaca da zabrane abortus.

Republikanci će po svoj prilici ostvariti dovoljan uspjeh da preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom, što znači da bi mogli bloki rati Bajdenovo obećanje da ponovo legalizuje pravo na abortus ili zabrani prodaju jurišnog oružja, i pokrenu potencijalno škodljive istra ge o njegovoj administraciji i porodici.

Međutim to je daleko od

Dronove koristili i za napade u Gazi

Naoružani dronovi ne obezbjeđuju Izraelu samo dodatnu vatrenu moć, već omogućavaju i brzo otkrivanje

Horovic je rekao da nao ružani dronovi ne obezbje đuju Izraelu samo dodatnu vatrenu moć, već omogu ćavaju i brzo otkrivanje i

OLAKŠANJE

Demokrate izbjegle debakl

Istraživanja su pokazala da su za republikanske birače glavne teme na izborima bile visoka stopa inflacije i kriminala, dok su demokrate motivisala pitanja poput prava na abortus i oružanog nasilja

ubjedljive pobjede koju su republikanci očekivali, dok su demokrate izbjegle teške poraze na sredini mandata kakvi su tradicionalno poga đali aktuelne predsjednike uključujući i Donalda Tram pa i Baraka Obamu.

Loš učinak pojedinih kan didata koje je podržao Tramp ukazuje da su birači isrcplje ni izbornim i haosom u vladi koji je izazivao bivši republi kanski predsjednik.

”Mislim da je njegov ego jednostavno prevelik”, ka zala je za Rojters 75-godišnja Ivon Lengdon dok je glasala za republikanske kandidate u Mičigenu.

Bajden je izbore okarakte risao kao test američke de mokratije u trenutku kada

su mnogi republikanci pri hvatili Trampove optužbe da su predsjednički izbori 2020. pokradeni.

Nekoliko takozvanih “Iz

bornih negatora” koji su podržali Trampove tvrdnje ostvarili su pobjedu, ali se strah od nasilja i drugih opstrukcija desničarskih

napade na mete kao što su palestinske posade zadu žene za lansiranje raketa u Gazi.

Kada su džihadistički

pobunjenci iz Egipta upali preko granice u južni Izra el u otetom oklopnom vo zilu u maju 2012, uništeni su u napadu dronom, ot

krio je Horovic na godiš njoj konferenciji o tehno logiji dronova u Tel Avivu.

Pokazujući snimak kako ukrajinske snage koriste

dronove za navođenje granatiranja ruskih trupa, on je rekao: “Ovdje imamo istu primjenu.”

Na istoj konferenciji, bri gadni general Omri Dor , komandant vazduhoplov ne baze Palmachim, rekao je da dronovi trenutno čine 80 odsto operativnih sati leta izraelske vojske. Međutim, proizvođači ma naoružanih dronova je zabranjeno da ih reklami raju i nijedan od njih nije nije bio među modelima koji su izloženi na konfe renciji. “Postoje zabrinuto sti povodom bezbjednosti informacija”, objasnila je predstavnica prodaje “El bita”, jedne od kompanija. A.Š.

i napade na mete

Neri Horovic na konferenciji u Tel Avivu - Foto: Rojters

Ukrajinska vojska na pozicijama u regionu Hersona - Foto: Rojters

Nada Bogetić

Reakcija pristalica nakon saopštenja rezultata koji ukazuju na pobjedu demokratskog kandidata za guvernera Pensilvanije Džoša Šapira - Foto: Rojters

Slavlje demokratskih pristalica u Detroitu u Mičigenu - Foto: Rojters

Demokrate debakl

posmatrača na biračkim mjestima nije realizovao.

Ukoliko demokrate zaista ograniče gubitke u Predstav ničkom domu i eventualno zadrže kontrolu u Senatu za to je, prema ocjenama ana litičara, najzaslužnija tema abortusa.

Uoči izbora postojalo je uvjerenje da energija koju je izavala odluka Vrhovnog suda da ukine ustavnu zašti tu prava na abortus neće biti dovoljna da spasi demokrate u poređenju sa strahovima birača u vezi sa ekonomijom.

Međutim, tokom noći se pokazalo da tema abortu sa ostaje snažna, a najbolji primjer za to je Mičigen gdje je demokratska guvernerka Grečen Vitmer, koja je obe

ćala da će se “pakleno boriti” za pravo na abortus, ubjed ljivo pobijedila republikan skog kandidata.

Bez obzira na konačni rezultat Bajden, koji ovog mjeseca puni 80 godina, ograničio je granatiranje koje je zadesilo njegove de mokratske prethodnike. U trenutno duboko polarizo vanoj Americi to se može okarakterisati kao pobjeda, naveo je kolumnista “Faj nenšl tajmsa” Edvard Lus i dodao da su nezavisno od podjele mjesta u Kongresu izbori pružili važan uvid u važne teme.

Jedan od ključnih zaklju čaka, kako navodi Lus, jeste da je Donald Tramp slabiji nego što su predviđale an kete. Zapravo su desničar ski kandidati koje je Tramp podržao prošli lošije od tipič nih republikanaca. Ono što je možda najbolnije za Tram pa jeste ubjedljiva pobjeda i reizbor Rona DeSantisa za guvernera Floride.

DeSantis, kojeg Tramp zove “DeSanktimonius” će vjerovatno biti Trampov ri val za republikansku pred sjedničku nominaciju 2024. godine. Vjerovatno najbolji pokazatelj DeSantisove kon zervativne efikasnosti jeste prepoznatljivi negativni ton sa kojim Tramp priča o njemu. “Rekao bih vam par stvari o njemu koje nijesu laskave”, kazao je Tramp u ponedjeljak. “Znam o nje mu više nego bilo ko drugi - osim možda njegove su pruge”.

To da DeSantis razmatra da se kandiduje za Bijelu kuću je mjesecima javna tajna mada on o tome nije govorio javno, ističe Rojters. Dejvid Džoli, bivši republi kanski kongresmen iz Flo ride kazao je da očekuje da DeSantis ubrzo javno ispolji predsjedničke ambicije. “On i njegov tim vjeruju da mogu osvojiti podršku dovoljnog broja delegata da osvoje no minaciju i poraze Trampa”.

Sa druge strane Bajden bi, kako ističe Edvard Lus, mogao ostvariti kolateralni profit od političkog bratou bistva koje će vjerovatno iz biti između kreatora MAGA i njegovog sve nestrpljivijeg nasljednika.

United Nations Development Programme

MNE

Ruski

političari su juče likovali zbog preli minarnih rezultata američkih izbora na sredini mandata koje tumače kao ponižavajući udarac za demokratskog predsjednika Džoa Bajdena, ali je Kremlj saopštio da ne očekuje nikakvo poboljšanje odnosa između SAD i Rusije.

Izbori se pomno prate u Rusiji, koja želi da Vašington prekine program velikodušne pomoći Ukrajini. Neki Rusi na klonjeni Kremlju nadaju se da bi uspjesi republikanaca mogli otežati Bajdenu da dobije odo brenje za pakete vojne pomoći Ukrajini u budućnosti.

Međutim, za sada, malo ko u Moskvi očekuje da će dvo stranački američki politički konzenus oko Ukrajine biti narušen, bez obzira na ishod izbora održanih u utorak. Niti očekuju da će podrška Kijevu značano opasti u skorije vrije me, piše Rojters.

Jastrebovi naklonjeni Kre mlju takođe se nadaju da će izbori produbiti političke probleme u SAD i tako oslabiti temelje zemlje koju smatraju glavnim geopolitičkim protiv nikom čija se dominacija, kako vjeruju, bliži kraju.

”Pobjeda republikanaca na izborima za Kongres SAD neće dovesti do revolucije u američkoj spoljnoj politici i do okončanja podrške Vašingto na Ukrajini,” rekao je Aleksej Puškov, ruski senator i spolj nopolitički ekspert.

”Međutim, Bajdenovoj ad ministraciji će biti teže da kroz Kongres progura programe finansijske pomoći Kijevu, a znatno će ojačati pozicija ame ričkih kritičara neograničene pomoći Ukrajini”.

Izvještaj koji je sastavio moskovski Institut za među narodne studije, zaključio je na osnovu raspoloženja ame ričkog establišmenta i glasa ča, da je malo vjerovatno da će izbori značajnije promijeniti politiku SAD prema Ukrajini. Ankete uoči izbora su pokazale da birače uglavnom brinu do maći problemi poput inflacije i kriminala.

Početni izborni rezultati su pokazali da su republikanci ostvarili skroman uspjeh, ali su kontrola nad Kongresom i budućnost Bajdenove agende juče bili nejasni.

Očekuju manje pomoći Ukrajini i više haosa

Kremlj je saopštio da se neće ništa suštinski promijeniti i da će odnosi između dvije zemlje ostati loši. Ultranacionalisti predviđaju da su izbori na sredini mandata uvod u propast SAD

”Prvi rezultati američkih izbora ... su potvrda da svijet na koji je djedica Bajden navi kao nestaje,” napisao je bivši predsjednik Dmitrij Medve dev na Telegramu. Medvedev, koji je sada zamjenik predsje davajućeg ruskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost, je bliski saradnik predsjednika Vladimira Putina.

Vjačeslav Volodin, pred sjedavajući donjeg doma ru skog parlamenta, izrazio je zadovoljstvo zbog toga što su, kako je rekao, demokrate izgu bile većinu u Predstavničkom domu.

”Pristalice predsjednika Baj dena trpe poraz na američkim izborima. Posjeta Nensi Pelosi Tajvanu i Jermeniji okončana je gubitkom pozicije predsje davajuće,” rekao je Volodin. Kremlj je, međutim, jasno poručio da ne vidi nikakav pozitivni aspekt američkih izbora na sredini mandata bez obzira na ishod. Odbacio je tvrdnje, koje su se pojavile

u nekim američkim listovima, da je Rusija pokušala da se mi ješa u američko glasanje.

”Ovi izbori su važni, ali nema potrebe da se preuve ličava njihov kratkoročni ili srednjoročni značaj za naše odnose,” rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov

”Ovi izbori ne mogu ništa suštinski promijeniti. Odnosi su loši i ostaće takvi,” rekao je Peskov.

Ruski ultranacionalistički krugovi vjeruju da će izbori na sredini mandata imati po voljan uticaj na njihove dugo ročne interese.

Carigrad (Tsargrad), portal i TV stanica koje finansira sank cionisani ruski ultranacionali stički tajkun Konstantin Ma lofejev, predviđa da će izbori na kraju dovesti do propasti Amerike.

”U kritičnom trenutku u svjetskoj istoriji, ovi izbori bi mogli imati veliki uticaj na geopolitčki ambijent, i poseb no na Ukrajinu,” objavio je

United Nations Development Programme

Carigrad.

”Ali bi takođe mogao biti de tonator domaćih centrifugal nih sila koje bi mogle značiti kraj Sjedinjenih Država kakve danas poznajemo”, objavio je ruski portal, navodeći teoret sku mogućnost građanskog rata zbog političke polarizaci je i osporavanja ishoda izbora.

U tako dramatičnom sce nariju, Vašington ne bi imao kapacitet da nastavi sprovođe nje politike prema Ukranjini, prognozira Carigrad.

U kolumni za državnu no vinsku agenciju RIA, kolu mnista Pjotr Akopov takođe predviđa da će Rusija biti pravi pobjednik izbora u SAD jer će glasanje produbiti političke podjele uoči predsjedničkih izbora 2024.

”Čak i ako prežive kao jedin stvena država, SAD će se dra matično promijeniti i njihova globalna pozicija će oslabiti u bilo kakvim okolnostima,” na pisao je Akopov.

For details on these vacancies, please visit https://www.undp.org/montenegro link Careers

Applicants are kindly requested to submit their online applications by 21 November 2022, through the vacancy link indicated above. Applicants will be short-listed on the basis of their qualifications and work experience. Only short-listed candidates will be invited for an interview UNDP is an equal opportunity employer.

Companies

U Moskvi je priređena izložba povodom godišnjice istorijske parade 1941. - Foto: Rojters

Formulation of the Local Energy Plan for Old Royal Capital Cetinje

Sudijska funkcija je, istorijski, jedna od najcjenjenijih, a svakako jedna od najodgovornijih profesija. Legendaran je status sudi ja Vrhovnog suda SAD koji mogu da stave van snage odluke predsjednika SAD, koji se smatra najmoćnijom osobom na svijetu. Međutim, kada posmatramo sudstvo kao granu vlasti i sudije kao predstavnike te grane vlasti, može se zaključiti da u našem društvu sudijska funkcija nije cijenjena niti su sudije odgovorne u mjeri koju ta funkcija zahtijeva. U pošti, u samoposluzi, u ban ci, u domu zdravlja, u opštini ne možete da pređete žutu liniju bez izlaganja prijekoru zaposlenih, iako su oni samo pružaoci usluga istim tim osobama koje su neoprezno propustile da pognute glave pomno prate gdje im se vrh cipele zatekao u datom tre nutku. Kada dođete na šalter, prinuđeni ste da se skrušeno povijete.

U sudnicu se, s druge strane, ulazi “nogom”, bez minimuma pristojnosti, sa

STAV

Zašto sudije nijesu na cijeni u Crnoj Gori?

zahtjevom za trenutno rješe nje svakog problema. Sudije su realno nezaštićene i izlo žene, najčešće neosnovanim, osporavanjima i uvredama. Ako mu se desi da se ne propisno parkira, sudija će se lako naći na “crnoj listi” novinara; on trpi prijeteće unošenje u lice, prijetnje razrješenjem u sudnici itd. Stalnost sudijske funkcije zasad je samo garancija da će sudija provesti svoj radni vijek suočavajući se sa ta kvim i sličnim izazovima. Po prirodi stvari, 2/3 onih koji se pojave pred sudom su nezadovoljni; u parničnom postupku tužilac ili tuženi, u zavisnosti od toga ko je izgubio spor, a u krivičnom postupku okrivljeni. I onaj koji je “dobio” na sudu, često nije zadovoljan - dužinom trajanja postupka, sudskim troškovima, neizvjesnim

VREMEPLOV PRIJE 10 GODINA

izvršenjem. Zanemaruju se uspjesi suda - okrivljeni koji je oslobođen jer nije izvršio krivično djelo, tužilac koji je sačuvao svoju djedovinu uprkos namjerama multi nacionalne kompanije da njegovih 4000m2 pretvori u parking prostor.

Zbog samo jednog takvog koji je doživio pravdu, a to često nije tema, vrijedno je istrpjeti pogrešno usmjere nu ljutnju građana, suočava ti se iz dana u dan s lavinom predmeta, nezadovoljnim strankama i advokatima. Preskočiti gledanje filma uveče sa porodicom da bi se spremio predmet za suđenje. Ne odvesti dijete u igraoni cu subotom da bi se diktirala presuda. Biti Sudija je misija. Jasno je da građani još uvi

jek ne shvataju značaj suda, stalnosti sudijske funkcije i to da je njihovo pravo i po treba da sudija bude neza visan.

Ono što nije uočljivo jeste to da ni sudije, skoro isto kao ni građani, ne shvataju svu važnost sudijske funkcije koja im je povjerena i sve dužnosti koje proizlaze iz njihove Ustavom zagaran tovane nezavisnosti.

Nažalost, među sudijama se ustalio i ojačao činovnič ki mentalitet, dijelom zbog sveopšteg stanja u društvu, dijelom zbog autoritarnog ustrojstva sudstva koje je u posljednjih 25 godina iznje drilo mediokritete. Medio kriteti su korisni ne samo političkoj eliti, već i raznim interesnim grupama - njima

se lako upravlja i postaju ve oma “traženi”.

Mnogo je onih koji ćute i uzmiču, obavljajući ovaj po sao, ipak, čestito, pošteno i stručno, prevazilazeći bez broj poteškoća i ograničenja. U društvu konzumerizma, materijalni položaj, uslovi rada i opterećenost statisti kom doveli su sudije u pozi ciju da ovaj uzvišeni poziv smatraju poslom, zaborav ljajući da se od njih očekuje pravda.

Nezavisnost podrazumije va odgovornost. Odgovoran može biti samo onaj sudija koji je zaista nezavisan. A nezavisnost mu treba da bi bio nepristrasan kada pre suđuje. U suprotnom, ako je sudija pod nečijim utica jem, pod nečijom kontrolom, odgovoran je ne sudija, nego onaj ko na sudiju utiče, ko ga kontroliše.

Imovinski zakonik Val tazara Bogišića iz 1888. go dine koji bi, da je pisan na engleskom jeziku, bio skoro podjednako značajan kao i Magna carta, propisivao je: “Sve sudije da sude po zako nu, pravo, kako piše u Zako niku, a ne da sude po strahu od Knjaza”, što ukazuje da je suština nezavisnosti sud stva - nepristrasnost sudije.

Sudstvo, kao jedna od tri grane državne vlasti, “osvajalo” je svoju nezavisnost, korak po korak. Međutim, ukoliko ne dođe i do pro mjene u mentalitetu pred stavnika pravosudne vlasti, dobra rješenja će ostati samo puko mrtvo slovo na papiru. Pred vama je prilika da svako od vas sudija u pu noj mjeri shvati i prihvati svu odgovornost sudijskog poziva i da, zbog toga, izbo ri garancije nezavisnosti i zasluži povjerenje građana. Predstojeće društvene pro mjene šansa su da se sudije vrate na “fabrička podešava nja”, kako bi svaki građanin bio u prilici da osjeti blago deti pravne države.

DRI: Vlada stanove dijelila netransparentno

U prošloj godini za rješavanje stambenih pitanja iz budžeta je potrošeno 465.000 eura, pokazao je izvještaj DRI o kontroli Završnog budžeta za 2011.

Vladina Komisija za stambena pitanja je bez preciznih kriterijuma i raspisivanja konkursa obavila taj posao, pa je za posljednje dvije go dine podijelila 41 stan. Za sve je bila dovoljna samo saglasnost Vlade.

Zato je DRI, nakon kontrole, preporučio Vladi mijenjanje propisa, transparentniju raspodjelu stanova i stambenih kredita, jer je dosadašnja praksa pokazala da su mnoge državne institu cije zaobiđene, pa i DRI.

Uz rastuće hladnoratovske to nove u svijetu, borba za ubla žavanje klimatskih promjena, nažalost, još dugo neće imati izgleda da svima postane pri oritet

Nitko ozbiljan ne očekuje da će predstavnici 200 zemalja, koji se od jučer okupljaju u egipat skom Šarm el Šeiku na go dišnjoj svjetskoj klimatskoj konferenciji napraviti velik iskorak radi zauzdavanja kli matskih promjena. Naprotiv, dojam je da su ove godine političari u tom naporu po sustali jer su našli važnijih poslova.

Naime, rat u Ukrajini i zatezanje odnosa između SAD-a i Kine bacili su kli matske nevolje u zapećak, a glavno pitanje postalo je tko će koga u svijetu nad vladati. Zapadne sankcije Rusiji te rusko smanjivanje isporuka plina Europi prido nijeli su nestašici energije, astronomskim cijenama i izbijanju energetske krize.

U dokumentu se potencira da je došlo i do neravnopravnog tretmana zaposlenih u jav nim službama po ovom pitanju.

Zakonom o budžetu za 2011. skoro pola mi liona eura je bilo “namijenjeno za subvenci oniranje kamata za kredite preko banaka”, a revizijom je “utvrđeno da je 90% ovih sredstava utrošeno za poboljšanja uslova stanovanja ne zaposlenim i zaposlenim u državnim organima i ustanovama, kao i za trajno rješavanje stam benih potreba funkcionera”, piše u Izvještaju DRI-a uz napomenu da je novac raspodijeljen na osnovu odluka Vladine Komisje za rješava nje stambenih potreba a uz saglasnost Vlade.

FORUM

NEKO DRUGI

Političari nemaju vremena za klimu

Branko Podgornik

Više nije pitanje koju ćemo vrstu energije trošiti, nego hoće li je uopće biti i po kojoj cijeni.

Zemlje Europske unije, koje su zajedno sa SAD-om danas svjetski lideri u za uzdavanju klimatskih pro mjena, odjednom su počele aktivirati elekrane na ugljen kako bi zamijenile nedosta jući ruski zemni plin. Insti tucije EU-a godinama su tvr dile da je plin prihvatljivije gorivo od ugljena ili nafte, jer zrak zagađuje upola ma nje od njih, ali sada to više nije važno. Povećano kori štenje fosilnih goriva navod no je izlaz u nuždi dok se ne sagradi dovoljno elektrana za dobivanje čiste energije iz

sunca, vjetra ili vodika. Međutim, članice EU-a nisu posve svjesne da će čak i zamjenom ruskog zemnog plina onim ukapljenim (LNG) dodatno pogoršati klimatsko stanje. Prema naj novijem istraživanju, koje je objavio BBC, za proizvodnju i prijevoz LNG-a treba tako puno energije da ukapljeni plin na kraju stvara deset puta veće emisije ugljikova dioksida od zemnog plina. To je samo jedan detalj koji govori da stvari ne idu u dobrom smjeru te da emisi je stakleničkih plinova na stavljaju rasti, uz sve teže posljedice po okoliš i ljude.

Istina, bez napora država da ograniče zagrijavanje

Zemljine površine, stvari bi bile još gore. Prije postizanja Pariškog sporazuma 2015. površina Zemlje, prema pro cjenama, trebala se do kraja ovog stoljeća zagrijati za opasnih 4,5 Celzijevih stup njeva. Zahvaljujući obveza ma koje su države preuzele na klimatskoj konferenciji u Glasgowu prije godinu dana, temperatura bi trebala pora sti za oko 2,6 stupnjeva. To je znatan napredak, ali još uvijek previše u odnosu na 1,5 stupnjeva, na tu granicu zagrijavanja – zacrtanu u Parizu prije sedam godina –koja bi svijet trebala zaštititi od klimatske katastrofe.

Drugim riječima, svijet i dalje srlja u klimatsku ka taklizmu, neovisno o tome što je oko 200 zemalja lani u Glasgowu postiglo napredak.

Primjerice, ukupno 23 države obvezale su se na postupno izbacivanje ugljena iz upo trebe do 2030. godine. Više od stotinu zemalja obećalo je do 2030. prestanak krče nja šuma, kao i smanjenje emisija metana za 30 posto. Ipak, sve su to samo lijepe riječi. Jako je malo zemalja napravilo konkretne korake za provođenje obećanja.

Glavni je problem, narav no, gdje naći novac za klimu dok državama rastu dugovi, a tvrtkama se smanjuju profiti. Za prelazak na či stu energiju trenutačno se u svijetu planiraju stotine milijardi dolara, ali za oz biljno ublažavanje klimat skih promjena potrebna su desetak puta veća ulaganja od današnjih. Problem je i u tome što

političare sve više zaoku pljaju eskalirajuće krize na području zdravstva, energije i gospodarstva, pa za klimat ska pitanja, kako rekosmo, nemaju vremena. Za rješava nje svih tih kriza, pogotovo klimatske, potrebna je uska suradnja zemalja u globali ziranom svijetu. Međutim, rastući geopolitički sukobi tu suradnju potkopavaju. Riječ je o ratu u Ukrajini, u kojem Rusija želi tu zemlju pokoriti, a Zapad baciti Rusi ju na koljena. Još je opasnije zaoštravanje odnosa SAD-a prema Kini, koju Washin gton ne smatra svojim glav nim potencijalnim suradni kom, nego protivnikom, od kojeg bi se zapadne zemlje navodno trebale “razdvojiti” u ekonomskom, političkom i ideološkom smislu, kao i od Rusije.

Uz rastuće hladnoratov ske tonove u svijetu, borba za ublažavanje klimatskih promjena, nažalost, još dugo neće imati izgleda da svima postane prioritet.

(novilist.hr)

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno stavovi redakcije Vijesti

Zygmunt Zaradkiewicz, Poljska - Foto: irancartoon.com

Marko Perković

KOMENTARI

Lideri DF-a poručili da se više neće odazivati pozivima na dijalog: Đukanović poslao poruku da nije za rješavanje krize:

Djidji - Slušam i jedne i druge i nije mi dobro. Živite kao kraljevi na podjeli na roda!...

iskra - DF i DPS isti, sve im nešto fali, tobož traže dogo vor a boga mole da do njega ne dođe, tako evo 30 godina. Dok te dvije grupacije po stoje nema boljitka za Crnu Goru.

* * *

Završen sastanak dije la predstavnika političkih partija:

an - Ajte vi kući polako pa ćemo naći nekoga ko će da nađe izlaz iz ovog političkog beskorisnog nadgornjava nja... ako nema izlaza svi daj te ostavke jer kakva je korist od vas kad nećete da radite nego suprotno - stvarate problem za problemom...

* * *

Đurović: Pitanje Ustavnog suda prioritetno, mora biti riješeno 22. novembra: Ivan - Mislim da građane ne zanimaju vaše izmišljene svađe, nemamo funkcional nu vladu, skupštinu,ustavni sud,sudski savjet, nikakav plan kako naprijed, i šta ćemo sad da čekamo dok se vi smilujete da se dogovori te. Izbori...

* * *

Abazović: Državu u de stabilizaciju guraju oni koji rapidno gube podršku: Crni Đoko - U principu svi gube podršku, neko više neko manje. Za situaciju u kojoj smo, odgovorne su sve parlamentarne stranke...

* * *

Bečić: Rješenje svih dile ma je Ustavni sud, Demokra te će opet glasati za izmjene Zakona o predsjedniku: Filip 89 - Na izbore junaci, pa ko šta ponese!

* * *

Uprava “Plantaža” ispra vila većinu nepravilnosti Maraš i Vukotića: H - Što prije zakon o pori jeklu imovine!!!

* * *

Marić o situaciji u Insti tutu “Dr Simo Milošević”: Brojni problemi teški mili one eura:

Piano1318311049 - Institut koji je decenijama popula ran kod turista iz Skandi navije propada? Pa stvarno nevjerovatno!

* * *

Đukanović: I te kako nas ima: Čiča - Kad predsjednik jed ne države kaže ‘ima NAS’?! Koga? Ko smo ‘mi’ i ‘vi’? Ovo se može očekivati od nekoga drugog, ali od predsjednika ne bi smjelo. Valjda bi treba lo da bude predsjednik svih građana. Ili ne bi?

SVIJET U RIJEČIMA

Može li Lula da umiri tropski trampizam?

Da je hteo da igra na kartu populizma i zanemari pravila igre, mogao je pre 12 godina lako sebi da obezbedi treći uzastopni mandat na čelu Brazila kao što su to uradili njegovi le vičarski drugari iz regiona. Pre nego što su im istekli zakonski mandati, Hugo Chavez i Evo Morales su na referendumima u Venecueli i Boliviji dobili podršku za nastavak puta u socijalizam za 21. vek.

Luiz Inacio Lula da Silva nije na tako nešto ni pomi šljao. Iako su ga mnogi na govarali da obnovi mandat, iako je posle osam godina na čelu države uživao ogromnu (gotovo 90 odsto) podršku svojih sunarodnika, iako je važio za uspešnog političara koji je reputaciju svoje ze mlje na međunarodnom pla nu uzdigao u sam vrh, Lula je odlučio da umesto sebe, podrži svoju saborkinju iz Radničke partije, Dilmu Ro usseff, koja je na demokrat skim izborima postala prva žena na čelu Brazila.

Upravo ta retka kombi nacija ubeđenog levičara istovremeno privrženog de mokratskim procedurama i pravilima, čini novog pred sednika Brazila opasnim po status privilegovanih slojeva društva. Elita ne može da ga diskvalifikuje kao autori tarnog vođu. Lula nije bio prevratnik, a ipak je uspeo da sprovede duboke prome ne u zemlji.

U prva dva mandata, kada su vlade sastavljene od čla nova Radničke partije, Lula je ispunio obećanje i sproveo mere za prevazilaženje siro maštva i gladi. Računa se da je za njegova dva mandata oko 30 miliona gladnih i go lih moglo da priušti tri obro ka dnevno, dok su malo bolje stojeći uspeli da izgrade krov nad glavom i da kupe kuć ne aparate, čak i da otputuju na kraći odmor. Bio je to, po oceni merodavnih instituta, jedan od najbržih i najma sovnijih procesa izlaska iz si romaštva u svetskoj istoriji.

Šta to zapravo znači? U zvaničnim statistikama po stoji pet klasnih kategorija: A, B, C, D, E. S jedne strane su bogati (A) i viša srednja klasa (B), sa druge strane je socijalno dno (E), dok su oni koji su malo iskoračili i voda im je do brade u sloju D. Kla sa C je najtanje tkivo Brazila, sredina koja hronično nedo staje. (...)

Kormilarenje ka ujedna čenijoj društvenoj struk turi, po opšteprihvaćenom mišljenju najznačajnija je tekovina Luline levice, tzv. lulizma.

Mnogo se istaknutih La tinoamerikanaca upustilo u pisanje biografije jedinog predsednika Brazila iz rad

ničke klase. Brazilski novi nar i pisac blizak levici Fer nando Morais, autor knjige Lula najviše se citira ovih dana kada se traži odgovor na pitanje da li će Lula po sle tesne pobede nad ekstre mnim desničarem Jairom Bolsonarom uspeti da sruši brazilsku džunglu dezinfor macija, ksenofobije, homo fobije, rasizma, mizoginije; da li će uspeti da spase ono što je ostalo od amazonskih pluća sveta, da zaustavi kr čenje šume, da povrati nau ku u glavni tok… Može li Lula da umiri tropski trampizam, ako to, po svemu sudeći, ne uspeva ni velikoj “Severnoj Americi” kako se na južnom delu kontinenta nazivaju Sjedinjene Američke Države.

”Desetine miliona siro mašnih Brazilaca imaju po verenja u Lulu jer je njegova životna priča slična njiho voj”, kaže Morais.

i ogromnim imetkom nisu nikad ni pokušali da urade.

NIJE REVOLUCIONAR U KLASIČNOM SMISLU

Lula nije revolucionar u klasičnom smislu te reči. Nikad nije rušio jedan pore dak da bi iz pepela izgradio novi. Ali je osamdesetih po slušao vođu kubanske revo lucije Fidela Castra. Kada je na izborima izgubio trku za guvernera Sao Paula (1982) i zaželeo da digne ruke od svega, Castro ga je presliša vao i ukorio: “Slušaj Lula, ti nemaš pravo da napustiš po litiku, ne smeš da izneveriš radničku klasu”, rekao mu je navodno Fidel, pre 40 godina. I dobro je za Brazil što ga je poslušao, jer dve decenije po sle toga Lula je u toku svoja dva mandata, sa Radničkom partijom preobrazio zemlju mirnim putem.

svet.

Ova pobeda znači da se brazilska levica vra ć a na vlast dve decenije nakon svoje prve i istorijske pobe de i šest godina nakon što je Lulina naslednica iseljena iz predsedničke palate u Bra ziliji. Aktuelni predsednik moraće do prvog januara da se iseli i ustupi poslovne pro storije novoizabranom šefu države. Da li će ovaj bivši ka petan, nostalgičan za vojnim režimom, pristalica represije nad manjinama i neistomi šljenicima, koji je četiri godi ne pristati da ode bez daljeg podrivanja institucija ili će poput Trumpa pokušati da izazove masovne sukobe?

DA LI SVIJET SUVIŠE OČEKUJE

OD BRAZILSKE LJEVICE?

Pred Lulom su bezbrojni i teški izazovi. Čini se kao da je odjednom ceo svet shva tio koliko je važna ova tesna pobeda nad Bolsonarom. Di leme sa kojima su se Brazilci suočili kada su birali između

uništava društvene tokove, a čije besmislene verzije pod stiču sve brojniji populistič ki lideri u Evropi i u drugim delovima sveta.

U aktuelnom geopolitič kom zemljotresu, prouzro kovanom usponom autori tarnih režima, a pre svega Putinovim ratom protiv Ukrajine, potreban je Brazil kakvim želi da ga napravi Lula, piše uvodničar El Paisa EU obećava da će zahva ljujući Brazilu “otvorenom za međunarodnu scenu, posvećenom budućnosti demokratije” sa Mercosu rom, ratifikovati sporazum o slobodnoj trgovini. Španija se nudi da izvrši pritisak na ostale članice već 2023. kad bude obavljala dužnost pred sedavajućeg.

BUDUĆNOST PLANETE OGLEDA SE U BRAZILU

Brazil je zemlja budućno sti, kako je Stefan Zweig na zvao svoju čuvenu knjigu napisanu nekoliko godina pre njegovog samoubistva u Petropolisu, ali sada je to i zemlja u kojoj se ogleda budućnost planete. “Kao i sposobnost naših društava da imaju civilizovanu i de mokratsku upravu”. Svi tim superlativima zasuti su da nas Brazil i Lula, a do juče je ova zemlja pod nerazumnim vladarom bila parija.

Šta reći? Odjednom je uskrsnuće jednog odbačenog i oklevetanog levičara, pro budilo nade da će bahati po pulisti i njihovi besprizorni učinci biti poraženi i nestati širom zemljinog šara. A nije još sigurno ni kako će se Lula (77) izboriti sa zadrtim bolso naristima koji drže ključna mesta u Kongresu i u većini velikih brazilskih gradova.

Lula jeste veliki, latino američka levica dobila je ogromno pojačanje, ali oče kivanja da zeleni kontinent može da spase ceo svet ipak su nerealna, blago rečeno.

PRIJE SLOVA NAUČIO DA ČISTI CIPELE

I zaista Lula, peto od še storo dece naučio je da čisti tuđe cipele i od toga zaradi neki dinar za porodicu, pre nego što je sa deset godina počeo da čita i piše prva slova. Dona Lindu, njegova majka, živela je sa decom u jednoj prostoriji iza nekog bara.

Usred noći pijanci su u nju ulazili da povraćaju, kad padnu kiše, čistači su sa ulice metlom uterivali smeće u tu jadnu jazbinu.

Kasnije, u vreme represi je vojne diktature, Lula radi teške poslove u metalurškim fabrikama. Shvata koliko je obespravljen radnik. Ulazi u sindikate. Postaje radnički vođa. Osamdesetih godina zajedno sa grupom intelek tualaca i aktivista osniva Radničku partiju… Dva puta se kandidovao za predsedni ka, pre nego što je 2002. po bedio. Čovek sa dva ili tri ra zreda osnovne škole je uspeo ono što ljudi sa doktoratima

Posle Lulinog odlaska, na padi su se koncentrisali na njegovu naslednicu Dilmu Rousseff. Sada se zna da je ona uz pomoć desničarskih poslanika bliskim vojnim krugovima i uz konsultaci je sa Washingtonom, kon gresnim pučem skinuta sa vlasti.

Lula je zbog optužbi za ko rupciju, zaglavio u zatvoru, u kome je posle mnogo sud skih peripetija proveo 580 dana, da bi se na kraju po kazalo da je u procesu protiv njega prekršena procedura. Tri godine pošto je izašao iz zatvora, Lula je po treći put dobio poverenje od Brazilaca. “Sin Done Lindu ponovo ula zi u istoriju”, bio je ushićen naslov u latinoameričkom naslovu madridskog El Paisa

Niko nikada nije pobedio na brazilskim izborima sa toliko glasova (60 miliona) ili sa tako malom razlikom (samo dva miliona glasova više od ultradesničarskog kandidata). Njegovo uskr snuće pozdravio je gotovo ceo međusobno sukobljeni

drugog mandata krajnje de snice ili levičara su aktuelne i univerzalne, primećuje se u uvodniku španskih glasila.

Mnogi latinoamerički ek sperti, a još više razočarani analitičari zapadnih zema lja, očekuju da ovaj istorijski događaj i njihovim političa rima otvori oči.

Sa demokratskom levi com, ističe se, otvorena je mogućnost da se donekle ispravi katastrofalni tok kli matskih promena, pojavila se nada da će se Brazil vra titi civilizovanom suživotu različitih ljudi.

Lulina pobeda i odbaciva nje Bolsonara, stavlja tačku na diskreditaciju demo kratskog sistema i izbornog procesa. Neki čak idu tako daleko da predviđaju da će sa odlaskom Bolsonara (pita nje je da li on stvarno odlazi) uminuti i antivakserski po kret, da će se vratiti povere nje u nauku i medicinu, te da će se svet uspešnije boriti sa smrtonosnim pandemijama.

Spominje se i poguban uti caj širenja teorija zavere, koji

Mnogo više razumevanja o značaju ovog događaja po kazao je nekadašnji najsiro mašniji predsednik na svetu. Stari Lulin drugar Pepe Mu jica (87) bio je uz izabranog predsednika do pobede. Sa njim se, ovako star, u kami onetu provozao glavnom avenijom Sao Paula. I kad su ga novinari pitali da ko mentariše ishod izbora rekao je da je demokratija pobedila autokratiju. Brazil je i u si romaštvu, i u nedaćama pre Bolsonara, uvek bio radosna i nasmejana zemlja. Vratila se alegria (radost)!

Eto, najzad, razloga da se i svi mi obradujemo. I da se oslobodimo predrasuda kako je levica uvek apsolutistič ka. Uostalom, latinoamerič ki politikolozi skloni su da kažu da desnica i levica više ne postoje. Već da su leve i desne zamenili donji i gor nji. Lula je potekao iz klase E, iz društvene klase na do njoj lestvici. Lulizam se zato, predlaže se sve češće, može tačnije nazvati plebejskim ili pučkim pokretom.

(Al Jazeera)

Zorana Šuvaković

Mišljenja objavljena u tekstovima autora nisu nužno stavovi redakcije Vijesti

Foto: Reuters

Utemeljenje pojma slobode

Omaž povodom

175 godina od štampanja “Gorskog vijenca” Petra II Petrovića Njegoša upriličen juče u CANU

Da je “Gorski vi jenac” epohalno djelo, izrazito višeznačno, sa mnoštvom različitih ravni i nerijetko kontratipskih glasova, ali i dan-danas pred met tumačenja i analiza na raznim nivoima i sferama, podsjetio je prof. dr Siniša Jelišić na jučerašnjoj tribini koja je odžana u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetno sti (CANU), a povodom 175 godina od štampanja djela Petra II Petrovića Njegoša. Stručnom tribinom CANU je upriličio omaž povodom 175 godina od štampanja “Gorskog vijenca” Petra II Petrovića Njegoša, a na ko joj su govorili: akademik Nenad Vuković, ambasador Republike Jermenije u Crnoj Gori dr Ashot Hovakimian i vanredni član CANU prof. dr Jelušić.

”Djelo koje je prava, uoča va Jovan Deretić, enciklo pedija crnogorskog života i crnogorske istorije, ali uz to i književno djelo najdu bljeg filozofskog, religijskog i etničkog značaja. Riječ je, dakle, o spjevu, najdubljeg metafizičkog značenja koji je utemeljenje pojma slo bode koja ne može biti bez zahtjeva da ‘tirjanstvu sta ti nogom za vrat, dovesti ga k poznaniju prava, to je ljudska dužnost najsvetija’. Dakle, ovaj imperativ obave zuje na opšti, individualni i društveni angažman u po stignuću slobodne ličnosti i pravednog društva. Ovo ‘Gorskom vijencu’ pridaje sasvim epohalno značenje, a njegovom tvorcu mjesto među onim najvećim koje je evropska kultura u vjekovi ma svog dugog trajanja pa do danas, sabrala”, zaključio je Jelušić.

Akademik Vuković go vorio je o istoriji odnosa i isprepletanim putevima Jer

menije i Crne Gore, a najviše kroz lik i djelo Petra II Petro vića Njegoša. Posebno važnu ulogu igra manastir jermen skog katoličkog reda u Beču u kojem je Njegoš, obrazložio je ambasador Hovakimian, uprkos cenzuri Austrije, štampao svoja djela, pa tako i “Gorski vijenac”. Prvobitno je Njegoš u junu 1833, tokom svog puta ka Sankt Peterbur gu, boravio u Jermeniji gdje su ga tada impresionirali jermenski kaluđeri u man tiji kao njegovoj. Cenzura Austrije usmjerena ka Nje gošu ogledala se u tome da nije bilo dozvoljeno štampa nje nekih Njegoševih djela čija je tematika bila “upere na protiv Turaka sa kojima je Austrija u to vrijeme bila u prijateljskim odnosima”.

”Međutim, prilikom svoje druge posjete Beču, Njegoš uz pomoć Vuka Karadži ća štampa svoje rukopise u jermenskom manastiru. Krajem 1846. godine po na rednom Njegoševom dola sku u Beč, Vuk uspijeva da ga ubijedi da ‘Gorski vijenac’ štampa u štampariji jermen skog manastira. Knjiga je ištampana u proljeće 1847. godine, a 1876. godine ‘Gorski vijenac’ je u ovoj istoj štam pariji doživio i svoje drugo izdanje. Četiri knjige Nje goševe štampane su tamo. Zbog toga je i ovaj događaj i obilježavanje 175 godina va žan događaj za istoriju, ne samo Crne Gore, već i Jerme nije i crnogorskih i jermen skih prijateljskih odnosa”, poručio je Hovakimian. On je istakao i da je nedav no, prije oko mjesec dana, u Jermeniji u cjelini objavlje na i Njegoševa “Noć skuplja vijeka” na jermenskom je ziku. Svoje izlaganje završio je čestitajući Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, koji se obilježava u nedjelju 13. novembra. J. K.

Jelena Kontić

Grand Prix nagradu za najbolje arhi tektonsko djelo na teritoriji Crne Gore, na petom izdanju Crno gorskog salona arhitekture, koji je u utorak veče otvo ren u podgoričkoj Modernoj galeriji, osvojio je projekat Osnovne škole “Novka Ubo vić” u Tološima u Podgorici čiji su autori Biro “81.000”, Ivan Jovićević i Dušan Đurović

”Projekat je primjer kako će se posvećenim pristu pom procesu projektovanja i izgradnje, od ideje do reali zacije objekta, moći od jedne institucije kreirati širi značaj za zajednicu koja ga okružu je. Etički pristup Arhitekturi javne namjene čini ovaj pro jekat izuzetnim doprinosom slici grada i društva u njemu. Ovim projektom dobijaju svi”, obrazloženje je jedno glasne odluke žirija.

Dodijeljene su nagrade i u drugim kategorijama, a odluke je donio žiri koji su

Projekat

Osnovne škole “Novka Ubović” u Tološima u Podgorici čiji su autori Biro “81.000”, Ivan Jovićević i Dušan Đurović, osvojio je Grand Prix nagradu jednoglasnom odlukom žirija

činili istaknuti pojedinci iz široke regionalne stručne zajednice: iz Srbije Milka Gnjato, Amir Zec iz Bosne i Hercegovine; Kata Maruni ca iz Hrvatske, Jurij Sadar iz Slovenije i Goran Andrejin iz Crne Gore, koji je dobitnik Grand Prix nagrade četvrtog Salona arhitekture koji je upriličen 2020. godine.

Najbolje ocijenjeni radovi, po kategorijama, su: projekat kuće u Lepetanima u Tivtu, autorsko djelo “Enforma d.o.o.”, Nikole Novakovi ća i Ane Mičić, u kategoriji “Realizacija”, u kategoriji “Enterijer” nagrađeno je rješenje srednjovjekovnog utvrđenja Besac “Besac heri tage retreat”, projekat studi ja “Oour” na kojem su radili: Nemanja Milićević, Marko Stjepčević, Ema Alihodžić Jašarović, Sanja Paunović Žarić; u kategoriji “Projekat” nagradu je osvojilo rješenje “Enforme d.o.o.” Nikole No vakovića, Đine Prnjat i Mar ka Savića za Vinariju Frug u Novom Sadu.

Dodjelom nagrada otvoren je Salon arhitekture koji se ove godine održava pod slo

Uvid u trenutnu arhitektonsku scenu i pravce (u/ka) kojima se kreće

ta modernog i naprednog društva. Takva tradicija je nastavljena i na petom Crno gorskom salonu arhitekture koji je otvoren 8. novembra u Modernoj galeriji u okvi ru Muzeja i galerija Glavnog grada”, rekao je Radović na otvaranju.

ganom “Rearhitektura”, a čiji su organizatori Savez arhi tekata Crne Gore (SACG) na čelu sa Nikolom Radovićem i lnženjerska komora Crne Gore - Strukovna komora arhitekata čiji je predsjed nik Novica Mitrović. Salon je događaj institucionalnog karaktera, stožer ideala, izra

đenih projakata i realizova nih arhitektonskih djela na teritoriji Crne Gore, istakao je Radović.

”Tradicija održavanja Salo na daje savremenoj arhitek tonskoj sceni dodatni legiti mitet i ukazuje na činjenicu da je snažna arhitektonska struka jedan od postula

On je istakao da slogan ovogodišnjeg Salona “Re arhitektura” i korišćenje prefiksa “re” upućuje na namjeru da se ukaže na ne ophodnost promjene usta ljenih praksi, uz zadržavanje onih segmenata koji bi se mogli podvesti pod katego rijiu “pozitivnih primjera” i odbacivanje onih drugih “koji krajnje očigledno na nose štetu principu pravilne prostorne manipulacije”. ”Baviti se terminom ‘re arhitektura’ znači baviti se kontekstom preobražaja. Konkretno, redizajnirati pristup korišćenju prostora,

Jelušić, Vuković i Hovakimian - Foto: Jelena Kontić

OTVOREN PETI CRNOGORSKI SALON ARHITEKTURE

Nagrađeni i dio organizatora - Foto: Jelena Kontić

Sa izložbe - Foto: Jelena Kontić

ARHITEKTURE

trenutnu scenu (u/ka) kreće

sa dielovanja isključiti svaku misao i podstrek koji nije u skladu sa Etičkim kodeksom struke”, poručio je Radović.

Na Salonu je izloženo 68 radova u nekoliko kategori ja “Organizacija”, “Projekat”, “Enterijer”, “Istraživanje”, “Konkursi” i “Studentski radovi”, a u takmičarskoj konkurenciji su bili radovi iz kategorija “Realizacija”, “Projekat” i “Enterijer” i u njima su proglašeni najbolji.

”Salon je jedna divna pri lika da vidimo kakva je tre nutna arhitektonska scena u Crnoj Gori, ali i da vidimo u kojem pravcu se ona kreće.

To je odlična prilika da vidi mo kakva je budućnost naše arhitekture, kako rade naši

Da je “Exit” teatar iz Zagreba apso lutno glumačko pozorište pokazali su mladi glumci iz predstave “Realisti”, koja je izvedena u okviru druge večeri 18. Među narodnog festivala glumca u Nikšiću.

A da reditelj Matko Ra guž, čovjek koji je zaslužan što “Exit” traje i iz godine u godinu postavlja predstave koje osvajaju i publiku i na grade, ne odustaje da mla dim glumcima otvara vrata teatra i stvara od njih glu mačke zvijezde, kao i da bira komade koji su istovremeno zabavni i kritični, smiješni i tužni, koji publiku nasmi ju, ali i zamisle, pokazala je pomenuta predstava koja je premijerno izvedena u martu ove godine i već se primakla 50. izvođenju.

radova podijeljenih u više ka tegorija izloženo je na Salonu

studenti, ali i kakvi su pravci djelovanja svih naših arhite kata.Trenutna arhitektonska scena nažalost nije još razvi jena u Crnoj Gori onako kako bismo mi to željeli da bude, ali se nadamo da će upravo ovakvi saloni u budućnosti dati veliki doprinos tome”, poručio je Mitrović.

Radović je dodao i da je Salon indikator postojanja značajnog i bogatog arhi tektonskog stvaralaštva na teritoriji Crne Gore, a na koje treba ukazati i očuvati ih.

”Savremeni arhitektonski trenutak u Crnoj Gori obiluje raznovrsnim radom kvalitet nih arhitekata i arhitektica, koje, zajedno sa strukom u cjelini i pozitivnim primje rima iz prakse, treba afirmi sati”, zaključio je on.

68Raguž i koreografkinja Ksenija Zec, zajedno sa mla dim glumcima nevjerovatne glumačke energije, talenta i kreativnosti, Domagoj Ivan ković, Nika Ivančić, Nikola Nedić, Rok Jurčić i Fabi jan Komljenović, nikšićkoj publici su pokazali kako te izgleda kada se teške teme “zaogrnu” smijehom.

U predstavi, koja je rađena po tekstu slovenačkog pisca Jure Karasa, publika uživa, učestvuje i smije se nad vla stitom sudbinom jer “Reali sti” su duhovit prikaz ne baš duhovite realnosti, kritički kabare ovog vremena i nas ovakvih kakvi jesmo.

Iako je predstava i fizič ki veoma zahtjevna, pošto glumci i igraju, pjevaju, ple šu, umora nema jer, kako je na okruglom stolu nakon predstave kazao Domagoj Ivanković, glumac zadužen i za lutkarski segment u pred stavi, adrenalin uradi svoje a i oni, u skladu sa jednom od rečenica iz teksta, “nemaju luksuz da ih neko zamijeni”.

„Realisti” nas podsjetili na realnost - duhovitu i bolnu

U predstavi zagrebačkog “Exit” teatra, koja je izvedena druge večeri Međunarodnog festivala glumca u Nikšiću, publika je uživala, učestvovala

su osvojili za kratak period. ”Različitost uloga je mi slim upravo ono što ne samo da plijeni publiku nego se i ‘vozi’ cijela ova predstava. Ovdje je mnogo tema i samo ‘šamaraju’ publiku - sad smo ovdje, sad smo ondje. Ali ono što jeste okosnica je da je nas pet i da publiku stalno zatiče nešto novo, neka nova vješti na i to je ono što drži pažnju publike”, kazao je Fabijan koji je pored glumačke, završio i muzičku akademiju, što se i moglo primijetiti u samoj predstavi.

čević, da publiku nasmiju, ali i zapitaju, da joj daruju “smijeh koji steže želudac”.

Predstava obiluje songo vima, kreativnim obradama popularnih pjesama poput “Boemske rapsodije.

”Nijesmo puno intelektu

alizirali, koliko smo se igrali. Kroz igru su neke stvari izaš le takve kakve jesu”, kazao je Nikola Nedić.

A njihova igra je naša re alnost - jednostavna, gorka, a opet komplikovana i duho vita. Sv. Mandić

stvoriti nove arhitektonske spomenike koji će zasluženo pronaći mjesto među posto jećim istorijskim zdanjima i promijeniti kurs eksploataci je arhitektonske misli koja se u budućnosti neće oslanjati na profitersku svijest poje dinaca, već isključivo i samo na zahtjeve zajednice koja će u tom prostoru obitavati. U svemu ovome, ne treba zabo raviti ni postulate na kojima kao stručna zajednica bazira mo plansku dokumentaciju, te istu treba prilagoditi već opisanim motivima, i na kraju iz cjelokupnog proce

Tokom trajanja Salona posjetioci će, pored ostalog, imati priliku da čuju pre zentacije partnera u organi zaciji, najavljeno je svečano zatvaranje Salona kada za to dođe vrijeme, a zapažena je značajna posjećenost i veliki broj prisutnih na otvaranju potvrdio je interesovanje stručne i laičke javnosti za Salon, što predstavlja potvr du truda i rada SACG.

Pored Izvršnog odbora Sa veza arhitekata Crne Gore koji je pokrenuo inicijativu za organizovanje Salona ar hitekture, kao sada već pre poznatljivog kulturnog do gađaja koji slavi i predstavlja dostignuća iz polja struke, organizaciju su pomogli i brojni prijatelji, sponzori i institucije, istakao je Rado vić i uputio zahvalnost na podršci i učešću.

” Tradicija održavanja Salona daje savremenoj arhitektonskoj sceni dodatni legitimitet i ukazuje na činjenicu da je snažna arhitektonska struka jedan od postulata modernog i naprednog društva”, rekao je Radović na otvaranju

Tačno je, kazao je Rok Ju ričić, da u pozorištu čovjek može postati ono što hoće i taj fenomen ih iznova podsje ća na to da “ne želimo biti to što jesmo i da je taj paraleli zam između srećne prošlosti i bolne stvarnosti očit kroz predstavu”.

Glumci su sa različitih aka demija u Hrvatskoj i upravo im je to nepoznavanje jedni drugih, kako je kazao Fabijan Komljenović, još više pomo glo da se svi koncentrišu samo na rad i da sa puno poleta pripreme i uspješno igraju predstavu.A o njihovoj uspješnosti najbolje govore aplauzi publike i nagrade koje

Prema riječima Juričića, “Exitov” repertoar jeste širok, ali estetika je takva da se in sistira na tome da predstave budu dovoljno jednostavne i da cijela stvar počiva na glu mačkoj vještini.

Njih petoro su vješto predstavili svakodnevne teme, počev od globalnih kao što su migrantska kriza i rat, do onih životnih - ma lih plata i velikih kredita, bračnih muka, radoznalih komšija, vječitog studenta, ravnopravnost žena i muš karaca, recikliranje otpada, odlaska iz roditeljskog doma i osamostaljivanja, ali i odla ska preko granice i traženja bolje budućnosti. Uspjeli su, kako je to kazao moderator okruglog stola Vanja Kova

Oružje je shvatiti sopstveni život nedovoljno ozbiljno

”Kroz dugi niz godina moga rada, ja sam stekao široki broj čitalaca i gledalaca, te bih mogao kratko odgovoriti da za njih pišem ali to bi bio dosta neodređen odgovor. Reći ću određenije: Pišem za one koji su željni vedrine na oblačnom nebu našeg doba, pišem za one koji su žedni svežeg okrepljenja na umornom putovanju kroz besputu sadašnjicu, pišem za one koji ne misle da svet i život treba samo kroz suze posmatrati, pišem za one koji ne potcenju ju značaj smeha u životu čovekovom “, zapisao je Branislav Nušić.

Večeras će publika moći da uživa u predstavi “Pokojnik”, zajedničkom projektu Crnogorskog narodnog pozorišta i Centra za kulturu Tivat. Predstavu je adaptirao i režirao Egon Savin, a igraju Marko Baćović, Bojan Dimitrijević, Branka Otašević, Goran Vujović, Aleksandar Radulović, Lazar Dragojević, Slavko Kalezić, Slobodan Marunović, Stevan Vuković, Dejan Ivanić, Stevan Radusinović, Rad mila Božović, Jadranka Mamić, Dragan Račić i Slobodan Vujadinović. Scenografkinja je Vesna Popović, dok je za kostime bila zadužena Jelena Stokuća i njena asistentkinja Gordana Bulatović.

”Imamo oružje. Oružje je osmijeh, ironija, oružje je shvatiti sopstveni život nedovoljno ozbiljno. Tragično je kada čovjek nema svijest o tome da živimo u jednom prolaznom svijetu, da će se i ovako i onako predstava jednom završiti”, kazao je Egon Savin nakon premijere.

Nakon predstave upriličen i razgovor - Foto: Svetlana Mandić

i smijala se (i) nad vlastitom sudbinom

Scena iz predstave “Pokojnik” - Foto: Duško Miljanić

Predstava “Realisti” oduševila publiku u Nikšiću - Foto: Aleksandra Saška Mutić

Marija Vasić

Festival “Dani gitare u Podgorici” postala je manifestacija po ko joj je glavni grad već godinama prepoznat. Tokom svih ovih godina koliko isti postoji, publika je imala pri liku da u sklopu Dana gitare čuje brojna gitarska imena poznata širom svijeta. Prili ku da pokažu svoje umijeće na žičanim instrumentima iz porodice gitare dobijali su i domaći gitaristi, a usklo pu festa organizuovane su i brojne radionice, kako za početnike, tako i one sa iskustvom.

Sedmo izdanje festivala otvorio je gitarista iz Austri je Florian Palier, a drugi dan festivala ljubiteljima ovog instrumenta predstavio se Zoran Krajišnik. Što se tiče domaćih snaga, ovoga puta prilika je data triju Variete koga čine flautistkinja Di jana Orlandić, harmonikaš Miroslav Ilić i gitarista Pe tar Dobričanin, kao i duu Bojana Brajović - gitara i Boris Nikčević- flauta.

Iako je od održavanja proš lo svega nekoliko dana, di rektor festivala crnogorski gitarista Srđan Bulatović je zadovoljan kako je isti prošao.

”Ovogodišnje izdanje fe stivala proteklo je u jednoj divnoj atmosferi u kojoj se osjetila posebna emocija između publike i izvođača, učenika i predavača, ali i za jedništva kolega povezanih oko festivala. Jedna lijepa muzička priča nastavila se i ove godine, donoseći nova poznanstva, razmijenila su se različita profesionalna iskustva, a neki od mladih gitarista dobili su pozive da nastave svoje školovanje u inostranstvu. Koncerti su izvedeni na visokom profe sionalnom nivou, a najveće zadovoljsvo je to što je pu blika došla u velikom broju da podrži svaki od koncera ta na ovogodišnjem izdanju festivala. Ovim smo se kao domaćini pokazali gostima da imamo publiku za razne kulturne događaje u našem gradu”, ispričao je Vijesti ma Bulatović, te otkrio koji je program za podgoričku

Pokazali da imamo publiku za razne kulturne događaje

va Bulatović kako sastavlja program.

Od prvog izdanja ovaj fe stival posvećen je i edukaciji, pa su radionice neizbježan dio ove manifestacije.

”Radionice su održane u jednoj opuštenoj, ali radnoj atmosferi gdje su mladi gi taristi upoznali profesore Floriana Paliera i Zorana Krajišnika. Izvodili su im programe koje trenutno rade sa svojim profesorima. Neki od njih su izuzetnim izvođenjem i posvećenošću skrenuli pažnju profesora Paliera i Krajišnika na sebe, te dobili pozive da nastave svoje školovanje u inostran stvu”, pohvalio se sagovor nik Vijesti.

Bulatović se osvrnuo i na to što na svakom festivalu “Dani gitare u Podgorici” i crnogorski muzičari dobiju priliku da sviraju. Mnogima je upravo on bio profesor. Na pitanje kako se osjećaš kad vidi da je uspio da izvede tolike generacije i uspješne gitariste, odgovara:

publiku ovoga puta bio na jatraktivniji:

”Svaki od četiri koncerta koja su izvedena na festivalu su različita. Solisti su svirali zahtjevne umjetničke pro grame, ali i sopstvene kom pozicije. Kamerni ansambli istakli su se dobrom među sobnom komunikacijom na sceni, kao i muzičkim dijalozima u djelima koja su

izvodili. Svako od njih imao je nešto autentično, nesva kidašnje, ali i nešto prijem čivo za publiku da zadovolji ukuse svih prisutnih u sali”, smatra muzičar.

Festival je osmišljen tako da u skopu programa ne promoviše samo gitaru, već i ostale instrumente iz te porodice. Napraviti program koji je ujedno i edukativan i

atraktivan, nije bilo lako.

”Od prvih izdanja festivala trudim se da napravim pro grame koji u sebi sadrže do bar odmjer između kvaliteta i atraktivnosti ili komerci jale. Da bih napravio takav izbor, uvijek se rukovodim da odaberem program koji korespondira sa današnjim vremenom, a istovremeno da sadrži kvalitet kojem

nesumnjivo doprinosi izvo đač koji će ga na pravi način predstaviti publici. Trudim se da pronađem i izvođače na nesvakidašnjim i neo bičnim instrumentuma, ili neobične kamerne sastave.

Ono što mora biti dominan tno ili prožeto kroz koncer tni program festivala, jeste klasična gitara i programi koji se izvode na njoj”, otkri

”Festival od samog počet ka ima jedan od ključnih zadataka - da radi na afir maciji crnogorskih gitari sta, pružajući im priliku da se kroz koncertni segment festivala predstave crnogor skoj publici. Teško bi bilo sve to organizovati bez pomoći Sekretarijata za kulturu i sport, koji je prepoznao značaj promocije sopstvenih umjetnika i podržava nas od samog početka. Radeći sada već skoro tri decenije kao profesor gitare, imao sam prilike raditi sa izuzetnim našim gitaristima. Stasali su u ozbiljne umjetnike, pa mi je veliko zadovoljstvo kada postoji šansa da se predstavi njihov rad. Oni su svoj kva litet potvrdili ovogodišnjim koncertima, repertoarom i originalnošću kojom su se predstavili svojoj publici”, sa ponosom ističe on.

”U mnogim velikim i ra zvijenim zemljama zapadne Evrope prednost ima domaći umjetnik, pa tek onda onaj koji dolazi iz druge zemlje. Ne mora biti tako i kod nas, ali neka makar budu rav nopravni”, zaključuje Bula tović.

Florian Palier - Foto: Siniša Bulatović

Zoran Krajišnik - Foto: Siniša Bulatović

Publika sa oduševljenjem pratila program - Foto: Siniša Bulatović

METEO

10. novembar 2022. god.

Podgorica:

Pretežno sunčano, uz umjerenu visoku oblačnost. Vjetar slab i promjenljiv, tokom noći povremeno umjeren sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha oko 9, najviša dnevna oko 21 stepen.

Crna Gora:

MORE

Vjetar promjenljiv, najčešće E-ih smjerova 4-16 čvorova. More oko 2. Vidljivost 10-20 km. Pretežno vedro, povremeno uz malu i umjerenu oblačnost. Najviša dnevna temperatura vazduha 20-23 stepena.

SUDOKU

Malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, uglavnom visoka oblačnost se očekuje. Na sjeveru, ujutru po kotlinama magla ili niska oblačnost, a tokom noći postepeno naoblačenje. Vjetar slab do umjeren, promjenl jivog smjera, tokom noći sjeveroistočni, ponegdje u pojačanju. Jutarnja temperatura vazduha od -1 do 12, najviša dnevna od 13 do 23 stepena.

Podgorica - meteogram

21 max 20 19

VRIJEME SJUTRA

Crna Gora:

Promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, prvenstveno krajem dana i tokom noći, na sjeveru, ponegdje ima uslova za slabu kišu. U sjevernim predjelima, ujutru moguća magla i povećana niska oblačnost, a u noćnim satima u visokim planinskim predjelima, moguća i slaba susnježica i snijeg. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, povremeno umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od 3 do 12, najviša dnevna od 7 do 23 stepena.

Lakša

PRAVILA: Upišite jedan broj (od 1 do 9) u svako prazno polje. U svakom horizontal nom i vertikalnom redu, u blokovima 3x3 (oivičeni podebljanom lijom) treba da budu svi brojevi od 1 do 9.

Teža

Rješenja iz prethodnog broja

UKRŠTENE

VODORAVNO: 1 Putanja projektila u prostoru, 2 Oružani sukob naroda Vr sta biljke, 3. Prvi kralj Pergama – Davanje robe za određenu cijenu, 4. Metalni kalup za livenje u topionici – Rijeka i područje u Crnoj Gori, 5. Italijanska porodica graditelja vi-olina – Resa, rojta – Oznaka imaginarne jedinice, 6. Makar malo – Muslimansko muško ime, 7. Duga i uska traka koju nose đakoni – Dama u šahu.

USPRAVNO: 1. Vrpca, pantljika – Oznaka za obim, 2. Muško ime, 3. Pustinja u Čileu, 4. Oznaka za jug – Mjera zatečnost, 5. Inicijali ranije glumice Tejlor –Grad i utvrđenje u Francuskoj, 6. Rita, dronjak – Okružni komitet (skr.), 7. Sitni otpadak sijena ili slame – Oznaka za karat– Oznaka za radijus, 8. Rastvor, rastopina, 9. Naziv za oca ili majku, 10. Rijeka u državi Mjanmaru, 11. "Proizvod" kokoške i drugih ptica – Inicijali pisca Cankara, 12..Luka u Izraelu – Ime ranije pjevačice Sumak..

RIJEČI RJEŠENJE IZ OVOG BROJA: trajektorija,

OGLASI

Kuće/Stanovi

PRODAJA

Zabjelo 26m2/III -1350e/m2; jed nosoban 43m2 do 45m2; dvosobni 60m2/II. Zagorič 40m2/II - 1350e/ m2, St. aerodrom dvosoban 64m2/ IV, 1300e/m2. Tel.067/566-143 64507

Budva, prodajem lux namješten jednosoban stan 47m2. Prvi sprat, pogled more, nova zgrada pored HDL Laković. Tel.067/030-426 64576

Centar PG -Hercegovačka 57 - je dinstvena poslovna zgrada 750m2 (na vrhu penthaus 180m2) sa 8 privatnih parkinga. Nešto najbolje u centru sa nizom bitnih prednosti. Prodaja. Tel.069/867-791 64597

Izdajem garsonjeru 33m2 na St. aerodromu kod Doma zdravlja. Tel.067/185-333 64543

Prodajem lijep, komforan dvosoban stan 82m2, I sprat, 93000e, lamele Zabjelo - Podgorica. Tel.069/472-473 64613

Prodajem luks kuću 300m2 u Tolo še, legalna  i opremljena, 600000e. Tel.067/666-888 64623

Prodajem stan preko puta Ars Medi ke, 140m2, ful namješten sa dvije garaže. Cijena po dogovoru. Bez posrednika. Tel.067/57-57-58 64617

Kuće / Stanovi IZDAVANJE

Besplatno izdajem namješten apartman, prva linija mora, Bigova, +auto+300e, radi održavanja kuće. Dnevne obaveze 3h. Prednost bračni parovi. Tel.068/39-89-90 60104

Izdajem jednosoban namješten stan, sprat kuće, sve zasebno, Stara varoš, Ulica Špira Mugoše. Tel.067/644-673 64628

Izdajem prazan troiposoban stan, više od 90m2, Vasa Raičkovića18, na I spratu, 50 metara od suda, za sve namjene advokate, notare i stanovanje. Tel.069/517-047 64611

Placevi

Plac 1500m2, blizu nove zaobilazni ce u Donjoj Gorici. Može i kompen zacija za stan i auto. Tel.067/57-57-58 64384

Prodajem 14230m2 zemlje u Cetinje, uz novi put, Cetinje - ČevoNikšić. Može kompenzacija za stan ili auto. Tel.067/666-888 64444

Prodajem plac 1140m2, dozvoljena gradnja 400m2, Obzovica, vikend naselje na 15 min. vožnje iznad Budve. Tel.067/666-888 64181

Garaže

Prodajem garažu 40m2 zgrada Maxim. Opremljena i izdata kao perionica, 70000e. Tel.067/666-888 64622

Poslovni prostor PRODAJA

Centar Hercegovačka, blizu Ulice slobode, moderna poslovna zgrada 750m2 sa velikim parkingom i po želji garažom. Objekat je poseban sa nizom veoma bitnih prednosti. Prodaja. Tel.069/91-20-70 64599

Centar izuzetan lokal 300m2 ili 400m2 - Hercegovačka ulica. Savremen, prostran sa visinama, 3 ulaza/izlaza, veliki izlozi, više prilaza iz nekoliko ulica za sva vozila, itd. Prodaja. Tel.069/991-786 64598

Prodajem lokal, zgrada Maxim, izdat dugoročno i opremlje, 1000000e Tel.067/666-888 64624

Poslovni prostor IZDAVANJE

Izdajem - prodajem poslovan prostor na Pobrežju kod Trgovinske, 85m2, zgrada Ljuba Zeca. Tel.067/583-827 63107

Građevinske usluge

Gletovanje, molera, sa reflektorom. Profesionalno. Tel.068/227-505 64405

Građevinski materijal

Prodajem prirodni kamen za zidanje. Tel.069/246-555 64261

Nastava

Panonka

putem sms-a 14900

Uslovi odlični,

Potrebna radnica u prodaji na Starom aerodromu. Tel.067/519-733 64615

Potrebna šnajderica sa dugogo dišnjim iskustvom za sve vrste materijala. Tel.067/343-137 64621

Red Taxi Podgorica, potrebni 10 vozača za povremeni ili stalni radni odnos. Tel.069/462-902 64339

Posao

Firmi  ART GLORIA potrebni domari na održavanju ulaza stambenih zgrada. Tel. 067/220-914 64600

PLANA marketu u Podgorici potrebni: mesari, prodavačice i higijeničarke. Tel.067/271-674 56655a

Potreban vozač D kategorije za stal ni radni odnos, firmi Express tours za linijski i vanlinijski prevoz. Tel.068/015-820, zvati od 10h do 13h 64627

MALI OGLASI za plaćena 3 dana DOBIJATE 2 besplatna Pravo mjesto za vaš oglas DAN VIŠE 020/404-604 067/247-242 (viber) oglasno@vijesti.me @ @ @ @ @ @ OGLASNO ODJELJENJE

Restoranu "Atrio" u Delta City-ju potreban profesionalni kuvar. Tel.067/614-994 64629

Restoranu Atrio u Delta Cityju potreban radnik za pranje posuđa, plata 450 eura. Tel.067/614-994 64607

Poljoprivreda

domaću lozu, Donji Kokoti 7 eura/litar.

Tel.069/542-182

- kupujem umjetničke slike domaćih slikara, može i raz mjena. Slike su kamata na zid. Kanarinci, crteži i pjesme  imam na

PRODAJU. Tel.069/051-526 59767

Atmosfera je klju čala od subo te, “Morača” je sve više punila kako su odmicale utakmi ce sa Španijom i Njemač kom, a sinoć je bila dupke pune. I moralo je da “ek splodira” - u ambijentu za pamćenje, rukometašice Crne Gore su savladale Poljsku 26:2 grupu D za vršile sa sve tri pobjede i u Skoplje nose maksimalna četiri boda. Tamo će se sa Rumunijom, Holandijom i Francuskom, koja takođe počinje grupu II sa četiri boda, boriti za finalni vi kend u Ljubljani i šansu da osvoje prvu medalju nakon 10 godina.

Da bajka bude komplet na, perfektan meč odigra la Jovanka Radičević , i to na oproštaju od domaće publike, jer će završiti reprezentativnu karije ru na ovom takmičenju.

Prije utakmice je dobila uramljene dresove sa bro jevima 4 i 100 kao jedina “lavica” koja je upisala če tvorocifren broj pogodaka, a potrudila se da dvoranu u kojoj je odrastala napu sti “sa praskom” - dala je 12 golova iz 13 pokušaja, a stavila je tačku na meč tri i po minuta prije kraja, kada je svojim specijali tetom, lobom, povisila na 26:21 i otklonila sve dile me.

Početak susreta je na govijestio koliko težak zadatak čeka izabranice Bojane Popović . Bilo je problema da se probije visoka, snažna odbrana protivnica, a Karolina Ko hanjak-Sala je bila faktor iznenađenja i najzasluž nija što su Poljakinje u 8. minutu povele 5:2.

Đurđina Malović i Ivo na Pavićević sa po jed nim, te Radičevićeva sa dva gola, vratile su stvari na početak (6: 14. minut), da bi serijom 3:0 domaće povele 9:7. Poljska je ima la spreman odgovor, pre okrenula na 10: da bi na poluvremenu bilo 12:12.

Bilo je očito da se “la vice” muče u napadu, da glavnim snagama fali svježine, ali je, kao i bez broj puta do sada, stvari izvukao trejdmark crno gorskog ženskog ruko meta - odbrana. Sjajna, pokretljiva zona 6:0 je zbunila izabranice nor veškog stručnjaka Arnea Senstada , koje preko de vet minuta nisu znale da pronađu put do mreže Marte Batinović . I kazna je stigla - Radičevićeva je vukla sve, dala prva četiri gola svog tima u 2. polu vremenu, a Malovićeva i Pavićevićeva zaokružile seriju 5:0 za 18:13 u 42. minutu.

Tada je Senstad počeo da rizikuje, igrao sa sedam rukometašica, ali mu se to nije isplatilo, jer je legen darno desno krilo dva puta

Ambijent za nezaborav

legende koji će se vječno

Selektorka “iscijeđena”: Bilo je nemoguće da ne slavimo u ovom ambijentu

Bojana Popović je nakon meča bila iscrpljena kao da je igrala, jer je meč donio puno tenzija.

pogađalo praznu mrežu za rekordnih plus šest (22:16 i 23:17). Poljska je smogla snage da zaprijeti, četiri minuta prije kraja prišla na 24:2 ali je Radičevićeva dala svoj sedmi gol u na stavku, ukupno 12. svojim čuvenim lobom, da bi na dva i po minuta do kraja, nakon četvrtog pogotka Malovićeve, bilo 26:21.

Fešta je počela, a najbo lkja stvar je što će Bojana Popović sada imati četiri dana da odmori ekipu do obračuna sa Francuskom za 1. mjesto u grupi II. Oči to je bilo da je Mileni Rai čević i Đurđini Jauković sinoć falilo svježine, ali bi nakon oporavka opet tre balo da preuzmu sve kon ce igre u svoje ruke...

POLJSKA - CRNA GORA 23:26 (12:12)

Podgorica - Dvorana “Morača”. Gledalaca: 4.317. Sudije: Backović i Palac ković (Slovenija). Sedmer ci: Poljska 2 (1), Crna Gora 6 (4). Isključenja: Poljska Crna Gora 4 minuta.

Poljska: PLAČEK (13 odbrana), Zima (sedme

- Još jedna fantastična noć, bilo je nemoguće u ova kvom ambijentu da djevojke ne upišu još jednu pobjedu i prenesu maksimalan broj bodova u glavnu rundu - rekla je selektorka.

Meč je bio poseban zbog oproštaja Jovanke Radičević.

- Ponosna sam i srećna što je Jovanka imala sjajan opro štaj, bilo joj je teško da se pripremi, emocije su preplavile i nju i nas. Najbitnije je da je ostala zdrava jer u ovakvim situacijama može da dođe do povreda. Odigrala je sjajno, postigla 12 pogodaka i vodila nas do velike pobjede.

Crna Gora nije blistala, ali je pobijedila i sada ima dovoljno vremena da se pripremi za prvi meč u grupi I.

- U 1. poluvremenu nismo bile prave, radile smo stvari koje nismo očekivale. Morale smo to da zaboravimo, a u nastavku smo odigrale perfektnih 25 minuta. Generalno, napadački smo bile sporije i umornije, ali bilo je dovolj no da pobijedimo i ponosna sam na cijelu ekipu. Sada moramo da oporavimo djevojke do nedjelje - poručila je Popovićeva.

Nikola Nikolić

Slavlje rukometašica Crne Gore nakon pobjede nad Poljskom - Foto: Luka Zeković

i oproštaj vječno pamtiti

rac), Maličkijevič, OLEK Galinska, Labuda KOBI LINSKA 6 (1), BALSAM, VJERTELAK Matuščik, Rosjak Nosek Mihalak, KOHANJAK-SALA An drušak, BIZDRA 4.

Crna Gora: RAJČIĆ (5 odbran), Batinović (2

odbrana i sedmerac), RA DIČEVIĆ 12 (3), Kadović, JAUKOVIĆ 3 (1), Pleti kosić, Godeč, Bulatović, Popović, MALOVIĆ Ćoro vić, BRNOVIĆ Alivodić, RAIČEVIĆ PAVIĆEVIĆ Grbić.

Španska igranka izbacila Poljsku

Tragičarke posljednjeg dana grupe D su Poljakinje. Nakon poraza od Crne Gore, nije im odgovarao trijumf Španije od gola ili dva razlike, ili sa plus tri, ali da “ratnice” postignu minimum 24 gola.

Na kraju, Španija je savladala Njemačku 23:2 ali će se dugo pamtiti akcija iz posljednjeg minuta - tim Hose Ignasija Pradesa je vodio 23:2 Njemice izgubile loptu, a Dženifer Gutijeres je namjerno bacila na drugu sttranu. “Manšaft” je ponovo krenuo u napad, Španjolke se praktično sklonile i omogućile im da postignu gol za konačnih 23:21.

Da je ostalo 23:2 napravio bi se krug od tri reprezentacije u kojem bi najgora bila Njemačka, pa bi Poljska u Skoplje prenijela dva boda, a Španija nijedan. Ovako tim sa Pirine ja u Sjevernu Makedoniju ide sa dva boda, Njemačka je na nuli, a Poljakinje se vraćaju kući.

Milena Raičević: Bile smo stegnute na početku

Milena Raičević se u miks-zoni pojavila sa sinom Vukom i emotivno pričala o oproštaju dugogodišnje saigračice

- Emotivna utakmica za sve nas, jer je Jovanka Radičević odigrala posljednji meč pred našom publikom. Bile smo ponijete tim, što se vidjelo na startu utakmice, jer nam je nedostajala prodornost. U nastavku smo uspjele da se vratimo i odigramo na nivou iz prethodna dva meča.

Zadovoljne smo što smo ispunile cilj da prenesemo maksi malan broj bodova, ako nastavimo ovako imaćemo što da pokažemo i u daljem toku prvenstva - rekla je organizator ka igre Crne Gore.

Izabranice Bojane Popović imaju vremena da se odmore do meča sa Francuskom, koji je tek u nedjelju.

- Istrošile smo se, jer su mečevi bili zahtjevni, a i imale smo veliku želju pred našom publikom. Hvala im na podršci, neopisiv je osjećaj igrati za svoju zemlju pred ovakvim navijačima.

Milena priznaje da nije blistala u napadu, ali obećava da će biti bolja.

- Nije bio moj dan što se tiče golova, ali uspjela sam da to nadomjestim asistencijama, što i jeste moj zadatak. Iz nekih posebnih razloga nisam spremna za dobre šuteve, ali kad ima asistencija sve je dobro. Posao srednjeg beka je da kreira igru, to sam prihvatila i mislim da to radim na odličan način, ne samo na ovom prvenstvu, nego i na svim prethodnim takmičenjima. Ovo je ta Mika koju smo “pravili” godinama - uz osmijeh je rekla 32-godišnja Podgoričanka.

Oproštaj za pamćenje: Joka u suzama gledala ovacije

Ovakva noć u “Morači” se ne pamti - nijedan crnogorski sportista nije imao ovakav oproštaj od navijača kakav je doživjela Jovanka Radičević.

U posljednjem meču pred domaćim navijačima, legendar na rukometašica je postigla 12 golova, a na kraju meča sa Poljskom (26:23) emocije su je potpuno savladale - suze su joj tekle dok su pune tribine skandirale njeno ime...

- Ovo je za mene pretežak dan. Pokušala sam da suzbijem emocije prije meča i na meču, znala sam koliko nam znači. Sada, kada je sve gotovo, mogu da se prepustim... Prije 10 godina smo bile olimpijske vicešampionke i evropske prvakinje, ali možda su ovi mečevi na našem terenu bili za mene još ljepši nego ti dani - kazala je Radičević za RTCG. Nakon Evropskog prvenstva završava karijeru u nacional nom timu.

- Nisam se predomislila, a nije bilo lako da donesem odlu ku. Najljepši momenti moje karijere su bili u ovom dresu, ali dođe vrijeme da mora da se razmišlja o drugim stvarima i priorotetima. Za mene je ovo sveti dres... Hvala porodici, hvala navijačima, hvala svima koji su me podržavali, cijeloj Crnoj Gori, ja sam se uvijek trudila da dam sve što imam za reprezentaciju.

Crna Gora ide u drugu fazu sa četiri boda i snovima o polu finalu, pred duele sa Francuskom, Holandijom i Rumuni jom. Druga faza je u Skoplju, završnica u Ljubljani... - Živjela sam i igrala pet godina u Skoplju, a rekla sam djevojkama da ne želim da završim karijeru, a da ne odem u Ljubljanu, gdje igram sada. Vidjećemo šta će da bude, ali mi ćemo biti prave lavice i daćemo sve od sebe - kazala je Jovanka.

Tatjana Brnović: Hvala vam, ovo je i vaš rezultat

Tatjana Brnović je opet bila izvanredna u odbrani i dala doprinos i u napadu, mada joj nije balo lako.

- Ne mogu da pronađem riječi da se zahvalim svim ljudima koji su nas podržavali, i na tribinama i pored TV ekrana. Ovo je i njihov rezultat. Izvukle smo maksimum iz prelimi narne runde, sada imamo još tri šanse da pokažemo ko smo i što smo, i kroz igre stavimo do znanja svima što nam je cilj. Dobro će nam doći tri dana pauze da se pripremimo za glavnu rundu - rekla je pivotkinja francuskog Bresta.

Presrećna je bila i Ivona Pavićević.

- Presrećna sam, jer smo uspjele da ostvarimo cilj pred glavnu rundu, u nevjerovatnoj atmosferi. San svakog spor tiste je da igra u punoj dvorani, do neba hvala navijačima, mnogo nam je značila podrška. Vjerujem u svoj tim i da ćemo nastaviti da se borimo kao prave lavice

Navijači su spremili poseban transparent za Jovanku Radičević, ona im je na najbolji mogući način zahvalila - Foto: Boris Pejović

Radulović testira ideje za mart

Spisak fudbalera za prijateljske mečeve crnogorske reprezentacije protiv Slovačke 17. novembra i Slovenije tri dana kasnije

Prijateljske utakmi ce protiv Slovačke i Slovenije prilika su da fudbalska repre zentacija Crne Gore isproba nove ideje pred početak kvalifikacija za Evropsko prvenstvo, poručio je danas selektor Miodrag Radulović.

”Hrabri sokoli” 17. novem bra (18 h) dočekuju Slovačku u Podgorici, dok tri dana ka snije (15 h) u Ljubljani igraju protiv Slovenije.

Radulović je juče obja vio spisak na kojem nema mnogo promjena u odnosu na posljednje, septembarske mečeve u Ligi nacija - novaj lija na spisku je napadač bje loruskog Dinama iz Minska Dušan Bakić, dok se nakon pauze u redove “sokola” vra ća Stefan Lončar , vezista Novog Pazara.

”Posljednje dvije utakmi ce u ovoj godini pokušaćemo da iskoristimo kao priliku da dodatno uigramo ekipu, isprobamo neke nove ideje i pripremimo igrače za me čeve u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. Za pro tivnike imamo dvije veoma dobre selekcije, sa različitim individualnim i timskim

karakteristikama i različi tim pristupom igri. Želimo da igramo na svoj način, da ponovimo igru koju smo pri kazali u Ligi nacija, pogotovo u mečevima sa Rumunijom. Nastojaćemo da kroz naš si stem i pristup igri odgovori mo na dva različita stila koja gaje naši naredni protivnici, Slovaci i Slovenci”, rekao je selektor Radulović.

Pozvani su i Stevan Jove tić, Stefan Savić, Stefan Mu goša... ali i neki novi igrači.

”Pratimo sve igrače koji imaju pravo nastupa za na cionalni tim i na osnovu analiza njihovih igara i po treba reprezentacije za ova dva meča, priliku da budu sa nama i pokažu koliko mogu doprinijeti nacionalnom timu dobili su Bakić i Lon čar, koji već ima iskustvo u seniorskoj selekciji. Igraju veoma dobro u klubovima, standardni su prvotimci, daju izuzetan doprinos i želimo da na djelu vidimo koliko mogu da pomognu nacionalnom timu”, dodao je selektor “sokola”.

Reprezentativci će se oku piti u ponedjeljak u Podgori ci. S. Nj.

Bakić debitant, Lončar se vraća

Radulović je za dvomeč sa Slovačkom i Slovenijom pozvao 24 imena.

Golmani: Milan Mijatović (Al Adalah), Matija Šarkić (Vulverhempton), Lazar Carević (Vojvodina).

Defanzivci: Stefan Savić (Atletiko Madrid), Žarko Tomašević (Tobol), Adam Marušić (Lacio), Marko Vešović (Karabag), Risto Radunović (FSCB), Igor Vujačić (Parti zan), Nikola Šipčić (Tenerife), Andrija Vukčević (Rijeka), Miloš Milović (Voždovac).

Vezni red: Nikola Vukćević (Al Ahli), Vladimir Jovović (Jablonec), Marko Janković (Karabag), Aleksandar Šćekić (Diba), Sead Hakšabanović (Seltik), Vukan Savićević (Giresunspor), Driton Camaj (Kišvarda), Stefan Lončar (Novi Srbija).

Napadači: Stevan Jovetić (Herta), Stefan Mugoša (Visel Kobe), Nikola Krstović (Dunajska Streda), Dušan Bakić (Dinamo Minsk).

Katarske kontroverze, tuga i Kakin favorit

Slaviša Živaljević

Sumnje

i kontroverze, identično kao i Rusiju pred njen Mundijal prije četiri godine, prate i Katar na 10 dana do početka Svjetskog prvenstva. Za razliku od Rusije, gdje broj ni navijači nisu odustali od odlaska znajući situaciju sa gostovanja svojih klubova, u Kataru je bilo malo prilike da se putuje na mečeve najvećih klupskih liga.

I Katar najmoćniji mediji osuđuju zbog prava manji na, diskriminacije osjetljivih grupa, pa iako su zvaničnici domaćina nebrojeno puta ponovili da će za navjače u skladu sa kulturom iz koje dolaze i domaći zakoni biti suspendovani na tih mjesec dana najboljeg fudbala, osude, ipak, ne prestaju.

- Kao gej osoba, izjavljujem da sam zainteresovana stra na. Ja sam gej navijač Engle ske i nije sigurno da neko po put mene bude u Kataru na Mundijalu. Lično ne mislim da bi Kataru ikada trebalo dodijeliti veliki sportski do gađaj u načelu zbog kršenja ljudskih, prava radnika i mi granata, kao i LGBT populaci je - kazao je zastupnik Britan skog parlamenta, Luk Polard i nastavio sa kritikama:

- Treba podržati da kapite ni nose traku u duginim bo jama protiv diskriminacije, a ministar inostranih poslova Džejms Kleverli treba da se izvini za riječi o LGBT osoba ma, odnosno: ‘navijači treba da pokažu malo fleksibilnosti i kompromisa i poštuju kul

turu zemlje domaćina’ - za ključio je Polard.

No, ni sa sportske strane zimski Mundijal ne nailazi na odobravanje.

- U toku smo lude sezone, igrači ne razmišjaju sada o utakmici već da se ne povrije de pred Mundijal i ne krivim ih! Isto bih radio na njihovom mjestu, a nemaju dana odmo ra jer već nakon utakmice u subotu u nedjelju su u repre zentaciji. Liga kup Engleske

igra se dan nakon finala Mu ndijala, a utakmica Premijer lige 26. decembra, samo osam dana od finala - rezignirano je objasnio situaciju trener Mančester sitija Pep Gvar diola

TUGA U SENEGALU - MANE POVRIJEĐEN

Težak raspored igara na tri, četiri fronta već uzima danak. Prvak Afrike, Senegal, imao je

Odavno nijesam odigrao bolji meč, možemo do titule

Fudbaleri Sutjeske su prethodnih sezona imali poteškoća na gostovanju Dečiću. Niz bez pobjede u Tuzima trajao je od 9. novembra 2013, pa sve do marta ove godine, kada su Nikšićani na putu do titule slavili 2:0 i prekinuli crni niz. A nakon toga je sve bilo lakše, pa tako i prvo ovosezonsko gostova nje jednom od rivala za ti

tulu. Sutjeska je u nedjelju, na stadionu OFK Titograda, slavila nakon preokreta (2:1) i vratila se na pobjednički kolosijek nakon poraza od Budućnosti u crnogorskom derbiju.

Kreator pobjede i preo kreta nikšićkog tima bio je mladi Dušan Vuković . U 28. minutu pri vođstvu De čića 20-godišnji fudbaler je ispratio jednu loptu Marka

Matanovića , oslobodio se defanzivaca Dečića i posti gao gol za izjednačenje.

”Zasluženo smo slavi li u derbiju protiv Dečića. Zadovoljan sam kako sam odigrao utakmicu, posti gao sam i taj gol. Mislim da odavno bolji meč nisam odigrao”, sumira utiske za “Vijesti” Vuković.

Vuković je jedan od bonus igrača aktuelnog šampiona.

sreće na žrijebu za Mundijal u Kataru (grupa sa Holandijom, Ekvadorom i Katarom), ali... Na svega 10 dana do početka poznato je da će ekipa Aliju Sisea biti bez prve zvijezde - napadač Sadio Mane po vrijedio se u pobjedi Bajerna protiv Verdera i odsustvovaće sa terena četiri sedmice, sa znaje “L’ekip”.

Mane je igru napustio u 20. minutu. U 15. sjeo je na teren držeći se za koljeno, pomoć

Miodrag Radulović - Foto: Reuters

Dušan Vuković na utakmici sa Jedinstvom u

Mural u Dohi, 10 dana pred start Mundijala - Foto: Reuters

kontroverze, senegalska favorit iz sjenke

je izostanak Čolaka najviše iznenadio navijače vicepr vaka svijeta.

Kada jedna repre zentacija nakon sedam godina promijeni se lektora sa kojim je imala dobre rezultate, onda sli jedi period adaptacije na novog, a taj period često prate i nešto slabije igre. Na sreću fudbalske repre zentacije Švajcarske, takav slučaj nije bio nakon odla ska Vladimira Petkovića i dolaska Murata Jakina

Sa Petkovićem na klupi Švajcarska je bila redovan učesnik svjetskih i evrop

PREDSTAVLJAMO UČESNIKE MUNDIJALA - GRUPA G: ŠVAJCARSKA

Lukakua. Matines neće uzeti Lukakua ako ne bude mogao da pomogne u grupnoj fazi, iako je najbolji strijelac se lekcije sa 68 golova. Lukaku nije igrao od kraja avgusta, a nakon oporavka od jedne, uslijedila je druga povreda zadnje lože lijeve noge.

Belgija, bronzana iz Rusije, je u grupi sa viceprvakom svi jeta, Hrvatskom, Kanadom i Marokom.

Za utakmice sa Marokom, Kanadom pa Belgijom, Dalić računa na sljedeće igračegolmani: Dominik Livako vić (Dinamo Zagreb), Ivica Ivušić (Osijek), Ivo Grbić (Atletiko Madrid). Odbrana: Domagoj Vida (AEK), Dejan Lovren (Zenit), Borna Barišić (Rendžers), Josip Juranović (Seltik), Joško Gvardiol (Lajp cig), Borna Sosa (Štutgart), Josip Stanišić (Bajern), Martin Erlić (Sasuolo), Jo sip Šutalo (Dinamo Zagreb). Vezni red: Luka Modrić (Real Madrid), Mateo Kovačić (Čel si), Marselo Brozović (Inter), Mario Pašalić (Atalanta), Ni kola Vlašić (Torino), Lovro Majer (Ren), Kristijan Jakić (Ajntraht), Luka Sučić (Sal cburg). Napad: Ivan Perišić (Totenhem), Andrej Krama rić (Hofenhajm), Bruno Pet ković (Dinamo Zagreb), Mi slav Oršić (Dinamo Zagreb), Ante Budimir (Osasuna), Marko Livaja (Hajduk).

”Sajdžijama” otkucava sat

Fudbalska reprezentacija Švajcarske je posljednji put u četvrtfinalu Mundijala igrala 1954. godine na domaćem tlu. SP u Kataru je posljednja prilika za veterane Jana Zomera, Granita Džaku, Đerdana Šaćirija... da ponove uspjeh svojih prethodnika

skih prvenstava i jedna od najkvalitetnijih selek cija na Starom kontinentu. Na prethodnom Euru je u osmini finala eliminisala aktuelne svjetske prvake Francuze i prvi put u isto riji došla do četvrtfinala kontinentalnog šampi onata, gdje je tek nakon izvođenja penala bolja bila Španija.

ni trener Bavaraca Dino To pmeler saopštio je da je u pitanju jači udarac i da će za nekoliko dana Mane biti spre man, francuski dnevnik, me đutim, tvrdi da sjajnog napa dača neće biti na spisku koji će Sise objaviti u petak.

Tada će sastav objaviti i Roberto Мartines, selektor Belgije, a već se spekuliše da na njemu neće biti prvog strijelca “crvenih đavola” i napadača Intera Romelua

Zlatko Dalić nije čekao posljednji momenat da bi objavio spisak “vatrenih” za Mundijal u Kataru. Uspjeh u Rusiji, ali i posljednji rezultati u Ligi nacija hrvatskom “iz borniku”, daju isuviše kredita da bi javnost sa previše kriti ke reagovala na njegovih 26.

Tim prije jer su šestorica sa spiska igrači HNL-a, dok nije bilo mjesta za defanzivce Sa utemptona Duje Ćaletu-Ca ra ili Marina Pongračića iz Lećea, a medu napadačima otpali su Josip Brekalo iz Volfsburga i Antonio Mirko Čolak iz Rendžersa. Upravo

Ima 20 godina, a gol protiv Dečića mu je treći u Meri dianbet 1. CFL ove sezone. Bio je strijelac protiv Jeze ra i Arsenala. Na svih 15 me čeva u CFL je bio u startnoj postavi.

”Zadovoljan sam svojom igrom i načinom igre i pri stupom, s obzirom na to da sam do ove sezone ulazio u igru.”

Sutjeska je druga na tabeli sa bodom manje od Buduć nosti. Nikšićani u narednom kolu (subota, 15 h) na doma ćem terenu igraju sa Ruda rom sa kojim su remizirali (0:0) u prvom dijelu šampi onata, ali ga i eliminisali u četvrtfinalu Kupa (2:0).

”Ako budemo svoji i ako

”Vatreni” su tek 11. favorit Mundiljala, što domaću ja nost čini ljutom zbog igara i klase u ekipi. Srbija je iza, ali.., brazilski superstar Kaka je za “Gazetu delo sport” kao favorita Mundijala naznačio - Srbiju!

- Možda je za sve to neoče kivano, ali ja za favorita sma tram Srbiju, jako je opasna!. Naravno, uz Brazil koji ima dugotrajan projekat sa ne koliko formiranih zvijezda i ogromnim iskustvom da se nosi sa napetim situacijama, tu su i Argentina i Francuska - naglasio je Kaka.

budemo igrali kao protiv njih u Kupu, kao i protiv Dečića, onda nećemo ima ti problema. Očekujem da pobijedimo i upišemo nova tri boda pred našim navija čima.”

Liga odavno nije bila neiz vjesnija. Ekipe se smjenjuju na vrhu, a Vuković vjeruje da Sutjeska može odbraniti titulu.

”Nadam se da će Sutje ska odbraniti titulu. Liga je neizvjesna, svako svakog može da pobijedi i zakine za bodove. Ipak, vjerujem da ekipa u nastavku sezone može dobrim igrama osvo jiti prvo mjesto i odbraniti titulu”, uvjeren je Vuković.

S. NJUNJIĆ

Upravo je četvrtfinale krajnji domet i na mundi jalima - 1934, 1938. i na do maćem tlu 1954. godine. Na prethodnom su “sajdžije” prošle grupu u kojoj su bili Srbija, Brazil i Kostarika, a onda su u osmini izgubili od Šveđana.

Upravo će Brazil i Srbija, uz Kamerun, biti protiv nici i u Kataru, do kojeg je Švajcarska došla zahva ljujući odličnim igrama u kvalifikacijama u kojima je osvojila prvo mjesto u grupi ispred evropskog šampiona Italije.

Jedna od karakteristika u kvalifikacijama bila je od lična odbrana. Švajcarska je na osam mečeva primila dva gola, kampanju zavr šila bez poraza, pa nije ni čudo što je izborila direk tan odlazak na Mundijal.

Godinama unazad odbra na je bila ključni segment u igri tima. Petković i nje govi prethodnici su krei rali defanzivni bedem, pa Jakin nije želio da mijenja ono što dobro funkcioniše. Uostalom Švajcarska je po slije poraza od Ukrajine na penale u osmini finala Mu ndijala u Njemačkoj 2006. godine postala prva i do danas jedina selekcija koja je eliminisana sa Svjetskog prvenstva na kojem nije primila gol.

A jedan od najzaslužni

jih za neprobojnost odbra ne je golman Jan Zomer Čuvar mreže Borusije Menhengladbah je godi nama jedan od najboljih bundesligaških golmana, a i u dresu reprezentacije je imao izvanredne parti je. Jakina jedino može da brine forma 33-godišnjeg igrača, koji je nedavno po vrijedio članak, pa je pro pustio nekoliko utakmica u Njemačkoj.

Zomer je upravo jedan od švajcarskih veterana koji će biti u Kataru. A okosni ca ekipe su druga dva ve terana - lideri i kapiten Granit Džaka , te Đerdan Šaćiri . Džaka igra odlično u Arsenalu, ovo je jedna od njegovih najboljih sezona u Premijer ligi, dok Šaćiri formu za Mundijal brusi u Čikagu. Šaćiri je poznat po

nekim sjajnim fudbalskim potezima, 2016. je postigao jedan od najljepših pogo daka na evropskim prven stvima, ali su njegove moći u međuvremenu izblije djele i daleko je od forme koja ga je krasila tokom karijere u Evropi. Upravo će predstojeći Mundijal biti posljednja šansa za ovu generaciju švajcarskih fudbalera da napravi isko rak na prvenstvima.

U napadu je prvi izbor Bril Embolo , koji igra od lično u Monaku ove sezone, a njegove partije u Ligi 1 sugerišu da bi sa dobrim iz danjima mogao da nastavi i u Kataru. Na spisku je i mladi vezista Čelsija Denis Zakarija koji se nedavno oporavio od povrede i na debiju za londonski klub postigao gol.

Glavni aduti u odbrani su Manuel Akandži (Manče ster siti), Rikardo Rodri gez (Torino) i Fabijan Šer (Njukasl).

Zvijezda u usponu i igrač od kojeg se mnogo očeku je je Noa Okafor . Fudbaler Salcburga je ove sezone po stigao 10 pogodaka, a prije odlaska u Austriju prošao je kroz akademiju Bazela. Poznat je po inteligen tnom korišćenju prostora i presingu na protivničke defanzivce. Postigao je dva pogotka za reprezentaciju, a očekuje se da u Kataru tu brojku uveća.

Švajcarci prvi meč na Mundijalu igraju sa Ka merunom, 24. novembra na stadionu “Al Bajt”. Četiri dana kasnije sudariće se sa Brazilcima, a posljednji u grupi, možda i odlučujući, biće meč sa Srbijom 2. de cembra na stadionu “974”. S.NJ.

Reprezentacija Švajcarske - Foto: Reuters

”VATRENI” BEZ KALKULACIJA I SUMNJI

Na 10 dana do početka najvećeg sportskog događaja na planeti, problemi brinu sportski ali i politički diskurs