Page 1

List Općine Preko

Prosinac 2016.; Broj 14 www.nasiskolji.hr

Avantura otok

projekt koji će promijeniti turističku sliku otoka Ugljana više na str 10

Tvrđava sv. Mihovila vraćena Općini Preko više na str 10

20. rođendan NŠK Sv. Mihovil više na str 10

Don Josip Mašina, 129. svećenik iz Preka više na str 10

60 PRIZNANJA I NAGRADE

Preko na popisu skrivenih dragulja Europe

114 PRIZNANJA I NAGRADE

Priznanja maestru Nižiću i dr. Mihatovu N AŠI ŠKO L J I

- 1 -

2016

152 TURISTIČKA PONUDA

Gospodar otoka - Uspon na sv. Mihovil


IMPRESSUM NAŠI ŠKOLJI LIST OPĆINE PREKO Trg Hrvatske Nezavisnosti 2

01

16

RAZGOVO R S

CODRŽIVI T U RIZA M

E: urednistvo@nasiskolji.hr W:

vijesti

Jedina moguća prilika za Jure Brižić, novi

023 286 226

P OVO D O M

23273 Preko T:

SADRŽAJ

str. 4-6

razvitak Ošljaka

AGLOME RACI JA

predsjednik općinskog

Ukupna vrijednost prve faze projekta

HDZ-a

“Aglomeracija Preko - Kali - Otok Ugl-

www.nasiskolji.hr

jan” iznosi 1,924 milijuna kuna.

str. 4-6 —

JE LE NA UHODA Nova direktorica komunalne tvrtke Općine Preko

uredništvo str. 4-6 u r e d nik tiskanog iz danja

hrvat ski otočni p roi zvod

Ante Brižić

Četiri otočka proizvoda dobili markicu “Hrvatski otočni proizvod”

u r e d nik online iz danja Ante Župan pr i pr e ma z a tisak Antena Zadar

suradnici Andrina Luić, Jasna Marcelić,

17

25. obljetni ca

Novi župnik župe Preko i

oto čko g bata l j u n a

župe Sutomišćica i Poljana

Održana središnja pro-

str. 4-6

slava u HNK Zadar

žrvanj ži vota

kultura don b or i s p e di ć

Adam Vidas, Vlado Jureško, Boris Kačan, Ivan Čorić, Dražena Strihić.

tisak ke rc h offset z agreB 14. broj lista Naši školji tiskan je u prosincu 2016. godine. List se besplatno dostavlja u sva kućanstva

04

20

u svojen st r ateški

ljeto 2016.

Dramski nastup šaljivih i zanimljivih ženidbenih običaja iz prošlosti..

djeca

p l an o p ći n e

Općine Preko.

Sezona raznovrsnih kulturno-zabavnih

str. 4-6

događanja

37 p rvaša U školskoj godini 2016./2017. u prvi razred upisano je 37 učenika.

str. 4-6 p lesno ob r azovanje Prva generacija učenica sa svjedodžbama za plesno obrazovanje.

sport

12

23

K R ENU L A

p jes ni ci u p r ek u

KATA STA RS K A I ZM JER A

ŠKOLA JE DR E NJA Ovo ljeto održana je četvrta po redu “Škola Jedrenja” u Lukoranu.

str. 4-6 PD ZAVRH

u K.O. Preko i K.O. Sutomišćica

NA ŠI ŠKO L J I

str. 4-6

- 2 -

2016

NA Š I Š KOL JI

26. Većeri na Brižićevim

Osnovano prvo planinarsko društvo

dvuoru

otoka Ugljana i Pašmana.

- 3 - 2016


- naši školji -

14. broj

RIJEč UREDNIŠTVA P

red Vama je 14. broj Naših školja koji će i uoči ovih blagdana pronaći mjesto u svim kućanstvima Općine Preko. Uvjereni smo da će i ovo, tekstovima i fotografijama iznimno sadržajno izdanje, zadovoljiti sve naše vjerne čitatelje. U novom broju potrudili smo se prikazati sva najzanimljivija događanja vezana za Općinu Preko tijekom godine na zalasku, što nije bilo lako. U našoj je općini, što nas iznimno veseli, sve veći broj događanja, pa smo se morali potruditi izdvojiti one uistinu najvažnije događaje. Iza nas je godina brojnih novih projekata vezanih uz rad općine, sadržajna turistička sezona, uz tradicionalno kvalitetan i sadržajan rad naših udruga, sportskih klubova, vrtića i osnovne škole. Iznimno smo sretni i činjenicom da se naš portal www.nasiskolji.hr već u prve dvije godine etablirao kao relevantan čimbenik na medijskoj sceni, tako da su vijesti s naše stranice počeli preuzimati i vodeći nacionalni mediji. Naravno, internetsko izdanje Naših školja velik broj čitatelja ima i u našoj dijaspori, na što smo također izrazito ponosni. Našoj općini na taj smo način omogućili novi komunikacijski kanal za promociju i prijenos pozitivnih informacija. Redakcija Naših školja i dalje će se truditi sadržajem i kvalitetom opravdati Vaše povjerenje. Za novu godinu pripremamo i mnoštvo novih projekata, a možemo otkriti da je jedan od njih - izdavanje tiskanog broja dva puta godišnje. Uz želju da uživate u čitanju Naših školja želimo Vam sretan Božić te sretnu, zdravu i uspješnu 2017. godinu. Vaše uredništvo

N A ŠI ŠKO L J I

- 4 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 5 -

2016


uvodna riječ NAČELNIKa —

KARLO NOVOSELIĆ Općina Preko

2016. - godina projekata Dragi mještani Općine Preko, Pred Vama je novi, 14. broj općinskog lista Naši školji, u kojem smo pokušali prezentirati glavne događaje iz vrlo sadržajne 2016. Godinu na zalasku možemo nazvati izuzetno uspješnom, a s obzirom na broj projekata koji su završeni ili su u završnoj fazi, slobodno možemo kazati da je ovo za našu općinu bila ‘Godina projekata’. Napokon je dovršena IV. I V. faza kanalizacijske mreže, koja najvećim dijelom prolazi kroz Poljanu. Projekt je financiran preko IPARD programa Europske unije u iznosu oko 5 milijuna kuna. Uz 2 milijuna kuna koja smo iz EU fondova dobili za projekt izrade dokumentacije ‘Aglomeracija Preko - Kali’, koja je preduvjet za nastavak izgradnje preostale mreže odvodnje, te uz milijun kuna koje smo dobili za projekt Avantura otok i za nekoliko drugih, manjih projekata dolazimo do brojke od oko 8 milijuna kuna koliko je naša općina uprihodila iz raznih izvora , a sve kako bi realizirala projekte koji su namijenjeni razvitku svih mjesta naše općine. Pokazalo se vrlo mudrim potezom što smo bili među prvim jedinicama lokalne samouprave s formiranim Odsjekom za EU fondove i razvoj, jer smo već sada na županijskoj, ali i nacionalnoj razini prepoznati kao jedna od općina s najviše projekata u pripremi. K tome, ove smo godine usvojili i Strateški plan ukupnog razvoja Općine Preko koji definira smjer razvoja u kojem planiramo ići, te nam istovremeno služi kao osnovni dokument za sve daljnje natječaje na koje se planiramo javiti. Rezultati turističke sezone također su dosta ohrabrujući. Naše dvije turističke zajednice i ove godine bilježe povećanje broja turista, što potvrđuje da su nas domaći i strani gosti prepoznali kao poželjnu destinaciju. Za to je zaslužan rad svih turističkih djelatnika na

N AŠI ŠKO L J I

području naše općine, počevši od turističkih zajednica, preko ugostitelja do iznajmljivača. Cilj nam je u idućim godinama povećati broj dolazaka u pred i post sezoni za što će nam od velike koristi biti dovršetak cikloturističkog projekta Avantura otok u sklopu kojeg ćemo biciklističkim stazama u zaleđu otoka povezati cijelu našu općinu, od Preka do Mulina. Ključni projekt – obnova tvrđave sv. Mihovila napreduje krupnim koracima, jer smo nakon duge borbe, vratili upravljanje tvrđavom Općini Preko. Tijekom 2017. godine iz tvrđave bi napokon trebala biti izmještena 50-metarska antena te potom započeti arheološki iskopi. Pohvalio bih i djelovanje naših kulturnih udruga koje su dale svoj obol tijekom turističke sezone, ali i cijele godine. Tako smo ove godine prvi put imali organiziran adventski program u našoj općini, što nas obvezuje za još bolju organizaciju u godinama koje dolaze. Ove godine krenuli smo sa subvencioniranjem školskih udžbenika, a s tim projektom nastavljamo i u narednom razdoblju. Važna stavka bit će nam i poticanje demografskog rasta pa planiramo povećati iznos bespovratne nakade za novorođenu djecu, koja je i do sada bila druga najveća u Zadarskoj županiji. Studenti će i dalje primati bespovratne općinske stipendije, a financijsku potporu i dalje će dobivati naši umirovljenici. Za sam kraj, svim mještanima Općine Preko te njihovim obiteljima i prijateljima, želim blagoslovljen Božić te puno uspjeha i zdravlja u novoj 2017. godini. Vaš načelnik, Karlo Novoselić.

- 6 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 7 -

2016


- vijesti -

razgovor s povodom Jure Brižić, prvi čovjek HDZ-a Općine Preko

Zapošljavanje otočana i demografska obnova među glavnim ciljevima

Općinski odbor Hrvatske demokratske zajednice u Preku od travnja ove godine ima novo vodstvo. Na redovnoj izbornoj skupštini za novog predsjednika izabran je Jure Brižić, dosadašnji predsjednik općinskog odbora mladeži i potpredsjednik mladeži HDZ-a Zadarske županije. U samo nekoliko mjeseci pod novim vodstvom, stranka koja predvodi vladajuću koaliciju u Općini Preko od 2001. godine, uspjela je ostvariti nekoliko zapaženih rezultata. Na području općine, HDZ-ova lista dvaput je pobjeđivala na parlamentarnim izborima u nepunih godinu dana, a u studenome su HDZ-ove liste ostvarile uvjerljive pobjede na izborima za Vijeća mjesnih odbora u Općini Preko. HDZ je pobijedio u Preku, Poljani, Sutomišćici, Lukoranu, Ugljanu i Rivnju čime su se potvrdili kao vodeća politička snaga u općini. To nam je potvrda da idemo u dobrom smjeru. Naše su liste bile dosta izmijenjene u odnosu na prethodne izbore. Uključili smo veliki broj novih, mahom mlađih ljudi i to se pokazalo kao pun pogodak. Drago nam je da su birači pozitivno reagirali, rekao nam je Brižić na početku razgovora.

Novo vodstvo na čelu HDZ-a Općina Preko jedina je jedina jedinica lokalne samouprave na zadarskim otocima u kojoj je na čelu Hrvatska demokratska zajednica, a gotovo 300 članova općinskog ogranka jamac su za nove pobjede, uvjereni su u HDZ-u. Cilj nam je kroz ovo vrijeme, do redovnih lokalnih izbora, izgraditi još snažniji ogranak HDZ-a i kvalitetno se pripremiti za redovne izbore koji će se održati u svibnju 2017. godine, kad ćemo, sasvim sigurno, dati svog kandidata za općinskog načelnika. U općinski odbor HDZ-a izabrali smo jednu pomlađenu ekipu, iznimno kvalitetnu i školovanu, koja će s puno motiva ući u naredno razdoblje s glavnim ciljem - graditi bolju budućnost, u kojoj ćemo zastupati vrijednosti zajedništva, poštenja i rada, imajući uvijek na umu da moramo zaboraviti na privatne interese već brinuti za javne, za boljitak svih mjesta i stanovnika naše općine. Smatram da uspješan vođa ne može ništa bez dobrog tima, s kojim svakodnevno surađuje i osluškuje potrebe mještana, dodaje Brižić koji je izabran i u Županijski odbor HDZ-a gdje će u naredne četiri godine zastupati interese prvenstveno Općine Preko, ali i svih zadarskih otoka. Izuzetno je važna stvar što je na nacionalnoj razini HDZ također stranka koja vodi hrvatsku Vladu. Andrej Plenković je prvi premijer otočnih korijena i već je s prvih nekoliko poteza najavio da će posebnu brigu posvetiti otocima. Nama je posebno važno da imamo dosta kvalitetnih kontakata po ministarstvima, a to se vidjelo već ove godine kada smo u našu općinu donijeli više od 3 milijuna kuna za razne projekte koji su već odrađeni ili su u završnoj fazi. Dok je na nacionalnoj razini vladao SDP niti jedna kuna nije došla u našu općinu, a samo prošle godine od naše, HDZ-ove Vlade uspjeli smo dobiti sredstva za nekoliko razvojnih projekata. To je naravno i zasluga dobro pripremljenih projekata koje su također kreirali naši, HDZ-ovi ljudi u Općini Preko, navodi Brižić.

NA ŠI ŠKO L J I

- 8 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 9 - 2016


Odlična suradnja s HDZ-om na nacionalnoj i županijskoj razini Kakva je suradnja sa Županijskim HDZ-om? Iznimno dobra. Znamo svi koliko je infrastrukturnih projekata u našim mjestima napravljeno zahvaljujući dobroj suradnji s našim ljudima u Županiji. Primjerice, Zadarska županija trenutno radi veliki posao na pripremi projektne dokumentacije za podmorski tunel između Zadra i otoka Ugljana, koji je do prije nekoliko godina bio utopija, a sada je vrlo realna opcija. Za ‘dobar’ status općine bitna je vertikala vlasti počevši od nacionalne razine, preko županija pa sve do jedinica lokalne samouprave… Naravno da je to važno, ne trebamo se zavaravati. Nama je vrlo bitno što je HDZ vladajuća opcija i u državi, ali i u Zadarskoj županiji. Svjedoci smo kako su ovih zadnjih dvadesetak godina sve općine u zadarskoj županiji i šire, u kojima je HDZ na vlasti, ostvarile kapitalne infrastrukturne projekte (ceste, vodoopskrba, odvodnja, izgradnja i obnova luka i lučica, vrtića, škola, zdravstvene skrbi, itd.) koji su im omogućili ubrzani razvoj i prosperitet. Sve ovo bilo bi upitno, a možda i neostvareno da na županijskoj i našoj općinskoj razini nije na vlasti HDZ. Dobra međusobna komunikacija i suradnja sa županijskim tijelima osigurava uspješnu provedbu razvojnih projekata, a i samim time garanciju novih ulaganja i zapošljavanja mještana Općine Preko. Puno lakše je lobirati za određene projekte i zato sam uvjeren da ćemo u naredne četiri godine u našoj općini napraviti još puno razvojnih projekata u suradnji s našim ljudima u Zadru i Zagrebu. Svjesni smo da ti projekti moraju biti dobro pripremljeni da dobiju potporu i na tome ćemo ustrajno raditi. Ipak, primjer kada nam je SDP-ova vlada odbijala projekte koji su kasnije prošli čak i na natječajima iz EU fondova pokazuje da je ipak bitno imati razumijevanja, odnosno podršku svojih ljudi na nacionalnoj razini, tvrdi Brižić koji najavljuje kako će HDZ pod njegovom vodstvom podržavati rad udruga, jer su upravo one sastavni dio civilnog društva.

Konkretne mjere za zadržavanje mladih na otoku Posebnu pažnju namjeravaju posvetiti boljem životu starijeg, domicilnog stanovništva, a jedan od glavnih ciljeva bit će lakše zapošljavanje i ostanak mladih na otoka. Upravo su se vijećnici HDZ-a izborili da općina od ove godine krene sa subvencioniranjem udžbenika za osnovnoškolce. To ćemo nastaviti i u narednim godinama, a već sada mogu najaviti znatno povećanje naknada za svako novorođeno dijete. Jedan od glavnih ciljeva nam je da u našoj općini bude što više djece, jer ipak o njima uvelike ovisi budućnost otoka. Veliku brigu vodit ćemo i o našem vrtiću kojemu ćemo dati potporu i u zapošljavanju profesionalnog logopeda koji bi, prema potrebi, radio i sa školskom djecom. Za studentske stipendije predvidjeli smo u narednoj godini oko 200 tisuća kuna, a cilj nam je u budućnosti to i povećati, kaže Brižić i najavljuje jednu novu ideju za Osnovnu školu Valentin Klarin. Jedan od ključnih projekata nam je dogradnja nove škole u Preku kako bi učenici mogli imati nastavu u jednoj smjeni, a na tom projektu već konkretno radimo. To bi otvorilo dosta prostora za dodatne aktivnosti u školskoj sportskoj dvorani, jer bi se dobilo dosta novih termina.

Razvojni projekti za sva mjesta u općini Brižić najavljuje kako će HDZ poticati razvojne projekte, prvenstveno apliciranje na natječaje europskih fondova i tako doći do investicija koje će doprinijeti boljem turističkom razvoju svih mjesta općine i otvaranju novih, cjelogodišnjih radnih mjesta. Nećemo se prestati boriti sve dok zadnja kuća u našoj općini ne dobije priključak na odvodnju, radit ćemo na obnovi i uređenju svih društvenih domova u našoj općini koji će služiti mještanima i udrugama. Radit ćemo na izgradnji novog igrališta za nogometni klub Sveti Mihovil jer su djeca koja tamo treniraju svjetla točka našeg otoka i naše budućnosti. Već iduće godine u dogovoru s ministarstvom kulture i tvrtkom Odašiljači i veze uklonit ćemo antenu s tvrđave Sv. Mihovila i turistički oplemeniti taj kulturni spomenik. Imamo priliku kroz europske fondove obnoviti rad uljare u Preku i oplemeniti je dodatnim sadržajima te su u tome pravcu već napravljeni određeni koraci u izradi projektne dokumentacije. Cijeli projekt obnove bit će javno prezentiran te će se uvažiti sve eventualne savjete i prijedloge zainteresiranih mještana. S našim iskusnim i školovanim timom već smo napravili veliki iskorak u povlačenju sredstava iz fondova Europske unije, ali i nacionalnih sredstava koja nam stoje na raspolaganju. Samo prošle godine dobili smo oko milijun kuna za uređenje šumskih i maslinskih putova u svim mjestima općine, a preko Ministarstva graditeljstva sufinancirana je kupnja novog bagera i malčera kako bismo lakše održavali te putove u budućnosti. Obnovili smo gotovo polovicu javne rasvjete i uveli ekološku led tehnologiju, a plan je da se u iduće dvije godine štednim žaruljama

N AŠI ŠKO L J I

- 10 -

2016

zamijenimo kompletnu javnu rasvjetu. Dovršena je izgradnja odvodnje kroz mjesto Poljana i kupljeno je zemljište za kolektore kako bismo mogli nastaviti s daljnjom izgradnjom u drugim mjestima, a dobili smo dva milijuna kuna za projekt Aglomeracija Preko – Kali za rješavanje projektne dokumentacije za sve preostale neizgrađene faze kanalizacije. Na natječaju Ministarstva kulture dobili smo 100 tisuća kuna za 3D arhitektonski snimak tvrđave sv. Mihovila, a u idućoj godini očekujemo još veća sredstva kako bismo krenuli u konkretniji projekt obnove. Usvojili smo ove godine i Razvojnu strategiju općine koja nam je preduvjet za prijave na sve buduće natječaje, ali ujedno i pokazatelj smjera u kojem namjeravamo ići. Dokazali smo da znamo kako povući sredstva te nam je namjera u nadolazećim godinama napraviti još veći iskorak po tom pitanju. Koji su glavni ciljevi HDZ-a Općine Preko u narednom razdoblju? Poznajemo glavne probleme u svakom našem mjestu i radit ćemo i dalje na napretku svih mjesta. Uz sve već navedene projekte, trebamo istaknuti kako nam je cilj kompletno uređenje tvrđave sv. Mihovila i njegovo turističko vrednovanje, želimo nogostupom povezati cjelokupnu općinu, od Preka do Mulina, urediti šetnice i plaže, urediti ceste po mjestima, izgraditi novo reciklažno dvorište, dovesti odvodnju u sva mjesta, izgraditi novo groblje u Preku i proširiti postojeće u mjestu Ugljan, ali i uvesti neke nove mjere poput subvencija poljoprivrednika i OPG-ova, iznajmljivača za izgradnju bazena. Namjeravamo sufinancirati uređenje fasada obiteljskih kuća i izgradnju POS stanova za mlade obitelji. Kako bi ostvarili sve ove navedene ciljeve potreban je i kvalitetan tim ljudi koji će sve zacrtane ideje, projekte i zadatke provoditi u svakom mjestu naše općine. Taj tim ljudi okupili smo u HDZ-a Općine Preko i ovdje smo kako bi svakom stanovniku naše općine život učinili kvalitetnijim. Ovim putem pozivam čitatelje lista Naši školji i sve stanovnike naše općine da se našem timu i meni osobno jave ako imaju bilo kakve dobre i konstruktivne prijedloge ili kritike bitne za unaprjeđenje života na otoku, jer prošlo je vrijeme iznenadnih odluka i došlo je vrijeme da se sve mora na vrijeme i dugoročno planirati, kako bi se projekti realizirali uspješno i kvalitetno i ravnomjerno u svim mjestima. Na kraju ovog razgovora, iskoristio bih priliku da svim mještanima naše općine u Domovini i dijaspori zaželim sretan Božić te puno zdravlja i veselja u novoj 2017. godini, zaključio je Jure Brižić. (R.I.)

NA Š I Š KOL JI

- 11 - 2016


- IN MEMORIAM -

NEDJELJKO MILIN —

1947. - 2016.

V

edri duh Ugljana otišao je u vječnost u 70. godini života. Bio je strastveni lovac, ribolovac, uspješni poljoprivrednik, ljubitelj sporta i veliki navijač KK Zadar. Sudionik je Domovinskog rata, a u rad Općine Preko bio je uključen od osnutka 1993. godine, najprije kao vijećnik, član poglavarstva, te kao vrlo uspješni donačelnik u dva mandata. Kako je u propovijedi istaknuo župnik Ugljana Mario Soljačić Nedo Milin je bio čovjek vedra duha i velikog milosrđa. Uistinu, naš Nedo je bio čovjek plemenita i milosrdna srca. Pomagao je svima kojima je mogao i nikad nije odbio pomoći bližnjemu. Bio je i pravi veseljak, uvijek je bio spreman na šalu, ali najviše se volio šaliti na vlastiti račun, što je osobina velikih ljudi. Od Milina se oprostio i zapovjednik Otočkog bataljuna Joško Pulja. Njegovim odlaskom nastala je velika praznina u srcima svih nas koji smo ga poznavali. Nažalost, uglavnom nismo svjesni veličine nekih ljudi sve dok ih ne izgubimo, a naš Nedo je svakako bio jedan od takvih. Uvijek je bio spreman pomoći, saslušati, ali i zabaviti se s prijateljima. Jako će nam nedostajati, poručio je Pulja. Redakcija Naših školja izražava najdublju sućut obitelji.

NEDJELJKO Milin je bio vijećnik u aktualnom sazivu Općinskog vijeća, te donačelnik Općine Preko u dva mandata (2005. - 2009. i 2009. - 2013.)

N AŠI ŠKO L J I

- 12 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 13 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

Krenula Avantura otok projekt vrijedan 1,4 milijuna kuna U projektu spajamo održivi razvoj i turizam jer uključuje – uređenje puteva i odmorišta koji će služiti razvoju cikloturizma, a ujedno će koristiti našim mještanima da lakše dođu do svojih maslinika, te ćemo time pomoći u revitalizaciji dijela zapuštenih maslinika i lakšem obrađivanju postojećih.

M

inistarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije iz programa Razvoj jadranskih otoka odobrilo je 21 projekt, od čega četiri s područja Zadarske županije. Općina Preko dobila je 830 tisuća kuna za projekt “Avantura otok – Insula ager visitatio”. Riječ je o projektu kojim se namjeravaju urediti i obilježiti maslinski i biciklistički putovi, uz izradu nove biciklističke karte i mobilne aplikacije, te postaviti odmorišta i vidikovci na nekim od najatraktivnijih pozicija u zaleđu otoka.

DUGOROČNI JE CILJ POVEZIVANJE OTOKA UGLJANA I PAŠMANA MREŽOM BICIKLISTIČKIH STAZA. Zadovoljni smo što je ministarstvo prepoznalo naš projekt. Smatram da smo zasluženo prošli jer za “Avanturu otok” imamo pripremljenu svu projektnu dokumentaciju. U projektu spajamo održivi razvoj i turizam jer uključuje – uređenje puteva i odmorišta koji će služiti razvoju cikloturizma, a ujedno će koristiti našim mještanima da lakše dođu do svojih maslinika, te ćemo time pomoći u revitalizaciji dijela zapuštenih maslinika i lakšem obrađivanju postojećih. Insula ager visitatio samo je jedna faza većeg projekta “Avantura otok”, kojim u budućnosti namjeravamo prezentirati naš otok kao destinaciju sportsko-rekreativnog turizma s bogatom kulturnom baštinom, jer ćemo na tako privući turiste u pred i post sezoni, kaže voditelj Odsjeka za EU fondove i razvoj u Općini Preko Ante Župan.

agera i arheoloških nalazišta, ali i brojnih suhozida, vidikovaca, bara i ostalih prirodnih atrakcija. Povezat ćemo biciklističkim putevima cijelu trasu od Ugljana do Preka, koja će ići paralelno uz glavnu cestu koja prolazi kroz otok Ugljan. Nulta točka bit će arheološki lokalitet star gotovo dvije tisuće godina. Antička uljara u Mulinama, koji je zaštićeni kulturni spomenik, a ovime će dobiti na prepoznatljivosti i atraktivnosti. Zahvaljujemo načelniku općine Karlu Novoseliću na logističkoj potpori, našim turističkim zajednicama te uredu LAG-a Mareta na pomoći pri izradi projektne dokumentacije, istaknuo je jedan od idejnih kreatora projekta Avantura otok Mladen Lucin. Osim Općine Preko, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije financirat će i projekt Općine Pašman - Rekonstrukciju lukobrana u Neviđanima s milijun kuna, rekonstrukciju zelene tržnice i Škraping centar koji je kandidirala Općine Tkon sa 860.000 kuna i projekt Grada Zadra - sanaciju Društvenog doma u Zapuntelu na otoku Molatu sa 173.000 kuna. (A.L.)

Sporazum predviđa izgradnju nogometnog igrališta, gradnju i opremanje maslinskih putova i biciklističkih staza, uređenje uljare, muzeja ulja, matičnjaka maslina, uređenje društvenih domova, groblja...

O

pćine Preko, Kali i Kukljica potpisale su s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka Ugljana. Riječ je o strateškom dokumentu na osnovi kojeg će ove tri općine ubuduće povlačiti značajan novac za svoje strateške projekte s državne razine. Kako donosi Zadarski list ovim Sporazumom prestao je vrijediti Sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka Ugljana, Rivnja, Sestrunja i Ošljaka, sklopljen 21. studenoga 2002. između Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo i tadašnjeg ministra Radimira Čačića s trima općinama. Prošlo je 14 godina od tog sporazuma, nastupile su nove okolnosti, neki projekti su odrađeni, pojavili su se novi prioriteti pa je bilo logično da se taj sporazum redefinira. I Ministarstvo je tražilo da sastavimo novi plan i potpišemo sporazum kako bi nas i dalje financijski pratili, objasnili su općinski načelnici.

zahtjev za gradnjom i rekonstrukcijom javne rasvjete, otkup zemljišta za izgradnju i uređenje novih dionica nerazvrstanih cesta, javnih parkirališta, dječjih igrališta, zelenih površina i parkova te sveobuhvatno uređenje naselja općina Kali, Kukljica, Preko. Za kapitalne projekte Općine Preko u sporazumu se navode Izrada projektno-tehničke dokumentacije, otkup zemljišta za infrastrukturne projekte, uređenje i opremanje postojećeg ili gradnja novog nogometnog igrališta, gradnja i opremanje infrastrukture u svrhu cikloturizma i maslinskih putova, uređenje i opremanje uljare, muzeja ulja i matičnjaka, uređenje i opremanje društvenih domova, uređenje i opremanje zelenih površina, parkova te dječjih igrališta, gradnja groblja u Preku, dogradnja i uređenje groblja u naselju Ugljan, uređenje i obnova zaštićenih spomenika kulture, projekti poticanja energetske učinkovitosti i održivog razvoja, uređenje i opremanje plaža u skladu s regionalnim programom, gradnja i opremanje reciklažnog dvorišta. (A.L.)

U sporazumu se ističe kako je na temelju odredbi Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Naputka o načinu i uvjetima korištenja sredstava od poreza na dohodak namijenjenih za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka, utvrđeni su način i uvjeti korištenja sredstava iz udjela u porezu na dohodak izdvojenih na poziciji ministarstva nadležnog za otoke. Općine, odnosno gradovi na otocima, mogu koristiti navedena sredstva nakon što s ministarstvom nadležnim za otoke sklope sporazum o zajedničkom financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka. Općine Preko, Kali i Kukljica dostavile su Ministarstvu zajednički zahtjev o financiranju kapitalnih projekata, kojem su bile priložene odluke općinskih vijeća o kapitalnim projektima od interesa za razvoj otoka Ugljana.

Uređenjem i obilježavanjem biciklističkih puteva dobit će se dodatna ponuda na otoku Ugljanu, jer na zadarsko područje svake godine stiže sve više gostiju vezanih uz cikloturizam. Partneri na projektu su Turistička zajednica Općine Preko te LAG Mareta. Dugoročni je cilj, kažu autori projekta, da se mrežom biciklističkih staza poveže cijeli otok

Nekoliko je projekata proglašeno kapitalnima na razini cijelog otoka Ugljana. To su izrada prostornoplanske dokumentacije, izrada geodetskih elaborata za reguliranje statusa/vlasništva, gradnja, rekonstrukcija i sanacija lokalne vodovodne mreže i sustava javne odvodnje, izgradnja, rekonstrukcija i sanacija luke, lukobrana i riva lokalnog značaja te ribarske luke Vela Lamjana Kali, gradnja šetnica, potpornih zidova na pomorskom dobru, javnih, lokalnih i nerazvrstanih cesta, biciklističkih staza te gospodarskih i poljoprivrednih prometnica. U ovu skupinu ulaze i

Ugljan te Pašman. “Avantura otok” je svojevrsni marketing prostora ruralnog dijela otoka Ugljana. Cilj je prezentirati prednosti središnjeg dijela otoka koji ima dosta atrakcija koje su dosad bile nepoznate ili nedostupne, poput mreže rimskog

N A ŠI ŠKO L J I

država sufinancira kapitalne projekte

- 14 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 15 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

usvojen strateški plan općine prekO Općinsko vijeće Općine Preko na svojoj je 26. sjednici jednoglasno usvojilo Strateški plan ukupnog razvoja Općine Preko za razdoblje 2015.-2020. godine.

Z

astupnici vladajuće koalicije predvođene HDZ-om, ali i oporbeni vijećnici složili su se oko važnosti donošenja razvojne strategije koja je temeljni strateški dokument kojim se definiraju smjerovi razvoja različitih politika na lokalnoj razini, od poticanja poduzetništva, preko razvoja društvene infrastrukture do turizma i razvoja ljudskih potencijala.

ciljevi i prioriteti kreirani su na osnovi specifičnih lokalnih potreba. Program ukupnog razvoja središnji je strateški dokument za razdoblje do 2020. godine, što predstavlja i programski ciklus zemalja članica EU kao što je Hrvatska. Ovo je prvi put da se donosi obuhvatni program ukupnog razvoja Općine Preko kao odgovor na sve razvojne izazove i prilike. Programom želimo odrediti dugoročnu viziju razvoja Općine, kreirati konkretne korake, definirati listu projekata te razviti i podržati organizacijsku strukturu potrebnu za provedbu programa. Drago mi je da su se svi vijećnici složili oko potrebe donošenja strategije i da su se pohvalno izrazili o njezinu sadržaju, istaknuo je načelnik

N A ŠI ŠKO L J I

Općine Preko Karlo Novoselić, uz napomenu da su ciljevi i prioriteti kreirani na osnovi lokalnih specifičnosti i potreba, ali i uzimajući u obzir širi strateški okvir i politike krojene na nacionalnoj i nadnacionalnoj, europskoj, razini. Razvoj selektivnih oblika turizma i prepoznatljivost u regiji, poticanje inovativne poljoprivrede, razvoj infrastrukture, valorizacija i zaštita prirodnih i kulturnih resursa te njihovo održivo gospodarenje i poboljšanje kvalitete života - pet je strateških ciljeva bitnih za razvoj Općine Preko koji su se definirali kroz brojne radionice, ali i anketiranjem mještana i gospodarstvenika.

STRATEGIJA JE NAPRAVLJENA VRLO DETALJNO I JEDAN JE OD KLJUČNIH DOKUMENATA.

a mještani su mogli iznijeti prijedloge putem ankete. Strategija je napravljena vrlo detaljno i jedan je od ključnih dokumenata, možemo reći čak i za razdoblje nakon 2020. godine, jer iznimno precizno definira sve aktualne potrebe kao i smjerove razvoja naše općine. Vrlo je važno shvatiti program ukupnog razvoja kao neizostavan dio regionalnog razvoja te ga kao takvog uključiti u županijske razvojne planove, smatra voditelj Odsjeka za EU fondove i razvoj u Općini Preko Ante Župan. (A.L.)

Prikupljenim statističkim podacima te SWOT analizom cjelokupnog stanja općine, predloženo je pet strateških ciljeva. Na prvome je mjestu izrada plana upravljanja turističkom destinacijom koji obuhvaća promociju koncepta održivog turizma, produljenje sezone, aktivnije uključivanje lokalne zajednice, poticanje zajedničke promocije smještajnih kapaciteta, kulturnih manifestacija i gastronomskih sadržaja te jačanje i promidžba lokalnog identiteta. Odmah poslije turizma, jedan od prioriteta jest poticanje inovativne poljoprivrede uvođenjem novih tehnologija, poticanje maslinarstva i ribarstva te unapređenje proizvodnje, prerade i brendiranje autohtonih proizvoda. U razvoju infrastrukture na prvome je mjestu gradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture, potom uspostava i provođenje integriranog sustava gospodarenja okolišem i otpadom te gradnja i unapređenje sustava vodoopskrbe i odvodnje. Kada se govori o valorizaciji i zaštiti prirodnih i kulturnih resursa, prioriteti su zaštita kulturne i prirodne baštine i njeno održivo korištenje, brendiranje kulturnoprirodne baštine i kreiranje novog turističkog proizvoda, zaštita kulturne i prirodne baštine i njeno održivo korištenje. Na petome mjestu je ukupno povećanje kvalitete života, i to ponajprije razvijanjem društvene infrastrukture i cjeloživotnim učenjem te stjecajem novih znanja i vještina.

Izrada Strateškog plana ukupnog razvoja Općine Preko do 2020. godine financira se iz mjere 7.1. Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj u iznosu od 55.200 kuna. U izradu su bili uključeni nositelji javnog, privatnog i civilnog sektora na području Općine Preko, putem fokus grupa i radnih skupina,

- 16 -

2016

općinama preko i pašman odobreno 250.000 kuna za komunalne projekte Ministar graditeljstva i prostornog uređenja u srpnja u Zadru je izglasalo odluke o sufinanciranju 15 projekata za unapređenje komunalne infrastrukture u općinama i gradovima Zadarske županije. Ukupna vrijednost projekata iznosi više od 12 milijuna kuna, a Ministarstvo ih sufinancira sa 2,18 milijuna kuna. Ministar je tom prigodom naglasio da je „ovogodišnji iznos za Zadarsku županiju udeseterostručen u odnosu na prošlu godinu, kada su bila sufinancirana samo dva projekta s ukupnim iznosom od 180 tisuća kuna”. Na javni poziv Ministarstva za dodjelom kapitalnih pomoći gradovima i općinama koji je objavljen 2. svibnja 2016. stiglo je više od 700 zahtjeva gradova i općina, a Općina Preko dobila je 100.000 kuna za nabavu multifunkcionalnog stroja za održavanje javnih, maslinskih i protupožarnih putova. Općina Preko pokriva četiri naseljena otoka različitog oblika razvijenosti i naseljenosti. Radi boljeg i efikasnijeg održavanja mreže javnih, maslinskih i protupožarnih putova Općina Preko nabavit će novi multifunkcionalni stroj (rovokopač - utovarivač) čime bi se znatno podigla razina i kvaliteta održavanja putova. Sadašnja oprema nije dostatna za sve potrebe Općine s obzirom na to da je potrebno održavati vrlo razgranatu mrežu od 100 kilometara putova na četiri naseljena otoka. Ukupna vrijednost projekta iznosi 473.000 kuna. Općina Pašman dobila 150 000 kuna za rekonstrukciju javne rasvjete, a iz svog proračuna općina će uložiti još 100.000 kuna i u rujnu početi realizaciju projekta. Ugradit će se rasvjetna tijela visokih tehničkih i ekoloških standarda i time smanjiti sadašnji troškovi za potrošnju električne energije. Nova će rasvjeta biti postavljena duž obalne šetnice i u starim kalama povijesnokulturnih cjelina. U državnom je proračunu za ovu namjenu osiguran 21 milijun kuna. (A.L.)

NA Š I Š KOL JI

- 17 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

katastarska izmjera u k.o. preko i k.o. sutomišćica Ukupna vrijednost ugovorenih poslova iznosi više od 2,6 milujuna kuna, od čega 40% sufinancira Općina Preko.

Krečemo s katastarskim snimanjem na 970 hektara. Kada završimo posao, a procjenjujemo da će to biti za najviše četiri godine, slijedi otvaranje zemljišnih knjiga, što je u ingerenciji Ministarstva pravosuđa, a to će biti osnova za sve, od povlačenja novca iz EU fondova do rješavanja privatnih imovinsko-pravnih odnosa, kazao je dr. Markovinović. Vlasnici zemljišta na području katastarskih općina Preko i Sutomišćica svoje će zemljište trebati obilježiti na propisan način naveden u promidžbenom materijalu koji se može dobiti u privremenom uredu Geoprojekta u Preku, pokraj ureda TZ Preko (Magazin). Ured će biti otvoren od 16 do 19 sati, gdje će zainteresirani mještani moći dobiti sve potrebne informacije oko provedbe katastarske izmjere. Tijekom travnja obavljen je avionski let za područje katastarske općine Preko i Sutomišćica, koji će biti polazna točka za utvrđivanje zemljišta i objekata na području ovih katastarskih općina. Završetkom geodetsko katastarskih poslova na izradi budućih katastra dobiti će se novi katastarski operati koji će održavati stvarna stanja na terenu. Za katastarske općine Preko i Sutomišćica izradit će se digitalni ortofoto planovi terena, s kojima će geodeti iz tvrtke Geoprojekt obilaziti teren i skupljati podatke o vlasnicima. objekata i zemljišta. (A.L.)

N

ačelnik Općine Preko Karlo Novoselić i ravnatelj Državne geodetske uprave dr. Danko Markovinović potpisali su u vijećnici Općine Preko ugovor o Katastarskoj izmjeri za katastarske općine Preko i Sutomišćica na oko 977 hektara. Ukupna vrijednost ugovorenih poslova iznosi 2,648.722 kuna s PDV-om, od čega Državna geodetska uprava snosi 60 posto troškova, odnosno 1,271.386 kuna, a Općina Preko 40 posto ili 847.591 kunu. U 2016. godini financirat će se oko 40% ugovorenih poslova, u 2017. oko 30 posto, 2018. oko 20 posto i 2019. oko 10 posto. Izvoditelj radova bit će Geoprojekt d.d. i Cadcom d.o.o. iz Zagreba.

Vlasnici zemljišta na području k.o. Preko i Sutomišćica svoje zemljište trebaju obilježiti na propisan način koji se može dobiti u uredu Geoprojekta u Preku, a koji se nalazi pored ureda TZ Preko (Magazin).

U

prostorijama POU Dom na žalu održan je javni skup za mještane povodom početka katastarske

izmjere za mjesta Preko i Sutomišćica.Okupio se velik broj zainteresiranih vlasnika građevnih objekata i zemljišta koji su željeli saznati detalje o načinu sudjelovanja u novoj katastarskoj izmjeri. Katastarsku izmjeru pokrenuli su Državna geodetska uprava i Općina Preko, a u prvoj fazi provodit će se u katastarskim općinama Preko i Sutomišćica.

od 2,1 milijun kuna općina sudjeluje s 40%, a ostatak financira državna geodetska uprava Katastarski planovi katastarskih općina na području Općine Preko izrađeni su prije više godina, te su zastarjeli i ne pokazuju pravo stanje stvari na terenu. Izgrađeni su mnogi objekti i prometnice, parcele su promijenile oblik, a promjene nisu nikad evidentirane ili djelomično u katarskom operatu, rekao je na početku izlaganja Daniel Zupičić iz tvrtke „Geoprojekt“ d.d. iz Opatije koja će provoditi izmjeru.

započeli smo tijekom srpnja jer je sada prema našim dosadašnjim iskustvima, najviše ljudi u svojim kućama. Izmjera urbanog dijela Preka radit će se do početka listopada, a nakon toga slijedi izmjera „preko ceste“ u maslinicima i poljima, kaže nam Branko Manojlović iz tvrtke „Geoprojekt“ d.d. Tijekom travnja obavljen je avionski let za područje katastarske općine Preko i Sutomišćica, koji će biti polazna točka za utvrđivanje zemljišta i objekata na području ovih katastarskih općina. Završetkom geodetsko katastarskih poslova na izradi budućih katastra dobiti će se novi katastarski operati koji će održavati stvarna stanja na terenu. Za katastarske općine Preko i Sutomišćica izradit će se digitalni ortofoto planovi terena, s kojima će geodeti iz tvrtke Geoprojekt obilaziti teren i sakupljati podatke o vlasnicima objekta i zemljišta.

Posljednja katastarska izmjera – takozvana ”nova izmjera” nije provedena i u zemljišnim knjigama, iako je katastarski ucrtala čestice zemljišta i građevine. Stoga su vlasnici čestica često nailazili na probleme identifikacije čestica „stare“ i „nove izmjere“, te morali provoditi skupe i dugotrajne postupke na katastru i zemljišniku Suda.

Nakon izrade novih katastarskih planova izračuna i uporabe svake katastarske čestice, vlasnici objekata i zemljišta bit će pozvani na javni uvid prikupljenih podataka. Tom prilikom će se moći izjaviti eventualne prigovore na položaj oblik i način uporabe parcela. Po dostavljenom prigovoru vlasnika, bez naknade izlazimo opet na teren i mjerenje, ali napominjem da svaka parcela treba biti obilježena vidljivim međnim oznakama. Na temelju urednih pravnih dokumenata o vlasništvu nadležni sud utvrdit će vlasnike parcela te ih upisati u zemljišnik, naglasio je Daniel Zupičić iz Geoprojekta.

Skorom katastarskom izmjerom za Preko i Sutomišćicu to bi se trebalo olakšati i ubrzati, a zemljišne knjige ažurirati, pogotovo ako se obistine najave iz Vlade o spajanju gruntovnice i katastra.

Nakon Preka i Sutomišćice, Općina Preko planira kandidirati i ostala mjesta za katastarsku izmjeru, a to će ovisiti o financijskim sredstvima Državne geodetske uprave. (A.L.)

Radove na izmjeri katastarske općine Preko

Napomena: stvarni korisnik nekog zemljišta dužan je upisati parcele koje koristi na području izmjere, bez obzira tko je upisan u katastru i gruntovnici. Kasnije u postupku izlaganja potrebno je dokazivati vlasništvo.

Načelnik Općine Preko Karlo Novoselić naglasio je i kako je potpisan sporazum o predviđenoj katastarskoj izmjeri za cijelo područje Općine Preko u svrhu izrade katastra nekretnina, i to po fazama: izmjera za katastarsku općinu Preko, katastarsku općinu Poljana i katastarsku općinu Sutomišćica. U drugoj fazi radit će se izmjera za katastarsku općinu Lukoran, u trećoj za katastarsku općinu Ugljan i u četvrtoj za otok Sestrunj.

N A ŠI ŠKO L J I

Velik interes za katastarsku izmjeru

Voditelji terenskih grupa: Dragan Kinkela – M: 099/2627701, naselje Sutomišćica, Kasjan Lazarin – M: 091/3711327, sjeverni dio naselja Preko (od centra prema Poljani), Danijel Marjanović – M: 098/9843586, južni dio naselja Preko (od centra prema Kalima).

- 18 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 19 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

Aglomeracije Kali Preko i Ugljan “teške” 156 milijuna kuna Ukupna vrijednost prve faze projekta “Aglomeracija Preko - Kali - Otok Ugljan” iznosi 1,924 milijuna kuna bez PDV-a, od čega se 85 posto financira bespovratnim sredstvima iz Kohezijskog fonda Europske Unije.

U

vijećnici Općine Preko predstavljen je projekt, odnosno trenutačni stadij projekta Aglomeracija Kali – Preko, koji je službeno počeo potpisivanjem partnerskog ugovora u ožujku ove godine.

Na otoku su definirane dvije aglomeracije veće od 2000 ES (ekvivalent stanovnik): aglomeracija Kali - Preko i aglomeracija Ugljan. Berislav Bohatka, viši projektant u Viafactumu iz Biograda, i Janez Krumpak, ekonomist iz S konzulta iz Ljubljane, prezentirali su vodećim ljudima općina Preko i Kali te predstavnicima Hrvatskih voda i komunalnih tvrtki Otok Ugljan, Obala i parkovi i Hripa d.o.o. sva dosad obrađena poglavlja - analizu postojećeg stanja vodoopskrbe i odvodnje, analizu potreba za vodom i određivanje kapaciteta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV), analizu vodoopskrbnih sustava prema IWA metodologiji, definiranje konačnih aglomeracija, varijantna koncepcijska rješenja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, opcijsku analizu varijanti te preliminarnu analizu troškova i koristi za odabranu varijantu. Na otoku su definirane dvije aglomeracije veće od 2000 ES (ekvivalent stanovnik): aglomeracija Kali - Preko i aglomeracija Ugljan. Odabrana varijanta odvodnje i pročišćavanja podrazumijeva spajanje sustava odvodnje općina Kali i Preko (bez mjesta Ugljan) i transport prikupljenih otpadnih voda na zajednički uređaj za pročišćavanje UPOV Kali Preko drugog stupnja pročišćavanja u Sutomišćici. Otpadne vode aglomeracije Ugljan pročišćavaju se na vlastitom uređaju UPOV Ugljan prethodnog stupnja pročišćavanja u Sušici. Investicija za aglomeracije Kali - Preko i Ugljan ukupno se, uključujući nepredviđene troškove, procjenjuje na 156,795.760 kuna, rekao je Bohatka.

o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda. Stoga su zatražene važeće vodopravne dozvole i uvid u trenutačno stanje pročišćavanja i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda svih triju gospodarskih subjekata. Partnere u projektu, predstavnike općina Preko i Kali te komunalnih poduzeća, Krumpak je upoznao s činjenicom da prijavitelj projekta može biti isključivo javni isporučitelj vodnih usluga koji zadovoljava posebne uvjete tehničke opremljenosti i stručnosti zaposlenika te je istaknuo da trenutačne karakteristike isporučitelja na otoku ne zadovoljavaju taj kriterij. Stoga je predloženo udruživanje sadašnjih isporučitelja Otok Ugljan d.o.o. i Odvodnja Kali d.o.o., najkasnije do završetka realizacije radova, čime bi djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje na području aglomeracije iz obuhvata projekta u potpunosti preuzeo jedinstveni javni isporučitelj vodnih usluga. Sljedeći korak u realizaciji projekta Aglomeracija Kali – Preko jest priprema elaborata procjene utjecaja na okoliš i nakon toga se radna verzija studije šalje u JASPERS (partnerstvo za tehničku pomoć u okviru kojeg djeluju tri partnera Europska komisija, Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj) na kontrolu, a u tijeku je i uspostava kontakta s industrijskim potrošačima (Cromaris, Kali Tuna i Nauta Lamjana) da se vidi kakav je njihov stav o priključenju. Do kraja 2017. projekt se mora prijaviti, mora biti gotova dokumentacija, mora biti riješeno udruživanje komunalnih poduzeća i mora biti riješeno financiranje industrijskih potrošača, kazao je Bohatka. (A.L.)

Vjerujemo da ćemo kroz idućih nekoliko mjeseci dobiti sve potrebne dozvole, kako bi do kraja 2017. godine mogli aplicirati na EU fondove za financiranje kompletnih radova. Od predviđenog iznosa od 156 milijuna kuna općine bi sufinancirale radove s udjelom od 8 posto što je prihvatljivo. Zahvaljujem našem Odjelu za EU fondove koji je odradio veliki posao u pripremi natječaja te direktoru tvrtke Otok Ugljan Branku Kolegi i njegovim suradnicima Mladenu Lucinu i Jeleni Uhodi koji su, kao službeni nositelji projekta Aglomeracija Preko - Kali, uložili ogromne napore da projektna dokumentacija bude pripremljena u zadanim rokovima, poručio je načelnik Novoselić.

Kompletirali smo studijsku i projektnu dokumentaciju za dovršetak mreže sustava odvodnje u općinama Preko i Kali te ćemo, po dobivanju svih potrebnih dozvola i mišljenja nadležnih institucija, krajem 2017. godine aplicirati za sredstva kojima planiramo izgraditi sve preostale faze odvodnje. U Općini Kali uključen je sustav cijelog mjesta, a na području Općine Preko Podsustav 1 mreže odvodnje koji uključuje mjesta Preko, Ošljak, Poljana, Sutomišćica i Lukoran te preostale neprojektirane dionice Podsustava 2, koji uključuje sustav odvodnje mjesta Ugljan. Novost je da će se predviđeni samostalni sustav odvodnje Psihijatrijske bolnice Ugljan priključiti na javni sustav odvodnje mjesta Ugljan s pripadajućim zaseocima, otkrio je voditelj projekta Mladen Lucin, zamjenik direktora tvrtke Otok Ugljan.

Pojasnio je probleme oko opravdanosti priključenja velikih gospodarskih potrošača Kali Tune, Nauta Lamjane i Cromarisa na sustav javne odvodnje kroz kohezijski fond Europske unije te mogućnost da gospodarski potrošači sami financiraju kolektore. Ali, kako je naglasio, pitanje je žele li veliki potrošači biti spojeni na sustav javne odvodnje budući da to povlači eventualna dodatna pročišćavanja zagađenijih tehnoloških otpadnih voda kako to zahtijeva Pravilnik

N A ŠI ŠKO L J I

- 20 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 21 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

Osnovan ribarski FLAG Plodovi mora

osnivanje logističkog centra za suzbijanje onečišćenja mora

A

dministrativni odbor Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) održao je 46. sjednicu na kojoj su ispred Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, odnosno nadležne Uprave sigurnosti plovidbe sudjelovali pomoćnik ministra, kap. Goran Šarin i načelnik sektora, Lukša Čičovački.

Lokalna skupina u ribarstvu partnerstvo je gospodarskog, civilnog i javnog sektora, a prema pravnom statusu je udruga. Razlog njezinog osnivanja jest povećanje zaposlenosti i teritorijalne kohezije. Novoosnovana udruga “Plodovi mora” zasad okuplja osamnaest članica – osnivača, a sjedište joj je u Kalima.

P

rostorno obuhvaća područje općina Preko, Kali, Kukljica i Sali, te Grada Zadra i zadarskih otoka sa svim pripadajućim naseljima. Među članicama su još poznate ribarske zadruge, tvrtke i obrti poput Kali tune, Cromarisa i Mardešića, te civilne udruge s područja grada Zadra i zadarskih otoka – Otočni sabor, Eko Zadar i druge. Pet jedinica lokalne samouprave među osnivačima ujedno je i minimalni broj za osnivanje i dobivanje statusa FLAG-a (Lokalne akcijske skupine u ribarstvu). Ribarstveno područje mora imati više od 10 tisuća, a manje od 150 tisuća stanovnika, što je uvjet koji sa svojih 80-ak tisuća stanovnika FLAG “Plodovi mora” također ispunjavaju.

U Europskoj uniji aktivno je preko 300 FLAG-ova (eng. Fisheries Local Action Groups) udruženih u europsku mrežu FARNET, a uskoro bi i hrvatski FLAG-ovi trebali postati dio te mreže. Sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo FLAG-ovi će moći koristiti za sve projekte koji koriste razvoju lokalne zajednice, od izgradnje ribarske infrastrukture pa do ribarskih muzeja, poručili su nedavno iz Ministarstva poljoprivrede. (A.Ž.)

Na biogradskom području prošle godine osnovan Je prvi FLAG u Hrvatskoj pod imenom “Lostura”.

Na odboru se raspravljalo između ostalog i o uspostavi Europske mreže logističkih centara za suzbijanje onečišćenja mora (tzv. Equipment Assistance ServiceEAS).

U PBU UGLJAN PREDSTAVLJEN PROGRAM “Uz tjelovježbu smo zdraviji”

Na

U

Psihijatrijskoj bolnici Ugljan, 15. prosinca predstavljen je projekt „Uz tjelovježbu smo zdraviji“, koji se financira sredstvima Zaklade Adris. Ravnatelj PB Ugljan doc. dr. sc. Mladen Mavar nije skrivao zadovoljstvo što je upravo ovaj projekt, među brojnim prijavama pristiglima na natječaj Zaklade Adris, odabran za financiranje, a prof. Danijela Stipanić Graf, voditeljica projekta, naglasila je kako je cilj programa unaprijediti terapiju tjelovježbom za pacijente Psihijatrijske bolnice Ugljan.

traženje hrvatskog izaslanstva koje je predvodio pomoćnik ministra Šarin, dugogodišnji dužnosnik u Općini Preko, te uz podršku predstavnika Italije i Slovenije, Administrativni je odbor utvrdio da će prvi takav logistički centar u Sredozemnom moru biti uspostavljen za područje Jadranskog mora.

Zaklada Adris je u travnju ove godine objavila natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava u pet kategorija: Znanje i otkrića, Stvaralaštvo, Ekologija, Baština i Dobrota. PB Ugljan svoj je projekt prijavila u kategoriji Dobrota, a prema izvješću o rezultatima natječaja, stiglo je ukupno 779 prijava, dok je 46 projekata odobreno za financiranje. Psihijatrijska bolnica Ugljan i Zaklada Adris sklopile su 24. listopada 2016. godine ugovor o namjenskoj donaciji kojom se za provedbu projekta „Uz tjelovježbu smo zdraviji“ odobrava 10.000 kuna. Bolnica je potom nabavila sprave i rekvizite tjelovježbu te uredila i prilagodila prostoriju u kojoj će se tjelovježba provoditi.

Za predsjednika udruge na Skupštini je izabran Šime Kosor iz Ribarske zadruge Omega 3, a za voditeljicu Nina Mrkonja, oboje jednoglasno podržani. Predviđa se da bi se duž hrvatske obale Jadrana moglo oformiti preko 20 FLAG-ova, a pojedini FLAG može dobiti do 700.000 kuna potpore za izradu razvojne strategije, pilot projekt i ostale troškove. FLAG-ovi imaju veliku ulogu u razvoju ribarstva i njihovo osnivanje u Hrvatskoj jedan je od prioriteta Europske unije.

Raspisivanje javnog natječaja odnosno poziva za dostavu ponuda za logističkih centara za suzbijanje onečišćenja mora za Jadransko more očekuje se do kraja godine. Logistički centar za suzbijanje onečišćenja mora (EAS) biti će opremljen najsuvremenijom opremom za suzbijanje onečišćenja mora koje će biti na raspolaganju po komercijalnim uvjetima svim državama članicama Europske unije, a ponajviše državama Jadranskog bazena. Očekivana najveća vrijednost zakupa logističkog centra procjenjuje se na 1.500.000,00 Eura. (A.Ž.)

Zaklada Adris objavila je monografiju u kojoj su predstavljeni svi projekti koje je financirala od svog osnutka 2007. godine do danas, a među njima predstavljen je i projekt PB Ugljan. (A.L.)

Hrvatski tradicijski ribolov proglašen nematerijalnim kulturnim dobrom

O

dlukom Stručnog povjerenstva za utvrđivanje svojstva kulturnoga dobra Ministarstvu kulture, hrvatski tradicijski ribolov proglašen je nematerijalnim kulturnim dobrom. Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, tradicijske ribolovne vještine, vjerovanja i običaji na Jadranu postali su nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske, a Otočni sabor, koji je uz Konzervatorski odjel u Zadru i Sveučilište u Zadru podnio prijedlog Ministarstvu kulture, vjeruju da će ova odluka pridonijeti tome da se otočani i stanovnici priobalja mogu baviti ribolovom kao što su to radili oduvijek, bez administrativnih zapreka koje su pred

N A ŠI ŠKO L J I

- 22 -

2016

NA Š I Š KOL JI

njih stavljene ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Nositelji dobra dužni su provoditi mjere zaštite radi njegova očuvanja, sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svim propisima koji se odnose na kulturna dobra, pridržavajući se njegove povijesno-tradicijske matrice i pojavnosti. (A.L.) - 23 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

održivi turizam

jedina moguća prilika za razvitak Ošljaka

Većina mještana, kao i gostiju sudionika okruglog stola, mišljenja je da je Ošljak u mnogo povoljnijem položaju od, primjerice, Sestrunja ili Rivnja zbog blizine Preku i Zadru kao i statusa zaštićenog područja, što u startu „donosi više bodova“ u prijavljivanju i realizaciji projekata. Dugoročno, kao rješenje mnogih problema, nameće se financiranje projekata iz nacionalnih i europskih fondova, ali ni put do njih nije posut ružama, o čemu su iz prve ruke Ošljačani mogli čuti od Ivane Dević, voditeljice Odjela za međunarodnu suradnju i europske fondove u Agenciji za ruralni razvoj, Emile Šimičić Bajlo iz LAG-a Mareta, Ive Surića iz Razvojne agencije Zadra Nova i Mladena Lucina, predstavnika Otočnog sabora.

D

o sljedećeg ljeta, Ošljak bi trebao dobiti hidrantska mrežu, poučnu stazu uz prateći informativni letak i info-ploče, uređenu šetnicu, koncesiju na zaštićenom obalnom području, drvene ležaljke za plaže i projekt preuređenja prvoga kata stare škole. Zaključeno je to na okruglom stolu „Održivi razvoj malih otoka – mogućnosti vrednovanja kulturne i prirodne baštine“, koji se u organizaciji Općine Preko održao na Ošljaku. Usvajanju zaključaka prethodio je razgovor mještana s predstavnicima domicilne općine, JU Natura Jadera, Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije, Regionalne agencije Zadra Nova, Otočnog sabora i LAG-a Mareta, a sve kako bi se bodulima, a riječ je o ukupno 63 stanovnika, odnosno deset stalnih, olakšao život na otoku koji je 1985. proglašen zaštićenim područjem i svrstan u kategoriju značajnog krajobraza. Popis želja i potreba mnogo je dulji, ali bilo bi nerealno očekivati da, primjerice, već sljedeće godine zaplovi nužna brodska linija koja bi u sezoni pet, šest puta dnevno povezivala Ošljak i Preko. Sanjaju boduli i o kanalizacijskoj mreži, novoj rivi, dvije-tri bitve u trajektnoj luci u Preku… Željeli bi i barem jednom tjedno liječnika, željeli bi i valorizirati prirodno i kulturno naslijeđe, željeli bi razvijati destinacijski turizam, željeli bi…. Ali, novca za sve to, kao što je ustvrdio predsjednik MO Boris Malec, nemaju.

Naš su najveći problem financije. Tu je početak i kraj svake priče. Iako nas je zimi samo deset, zahvaljujući trajektnoj liniji, otok ipak živi. A mogao bi i više i bolje. Spasio bi nas vez u Preku jer tamo nam je sve kao na dlanu, a do grada, kombinirajući brod i trajekt, izgubimo nekoliko sati, nizao je Malec.

N A ŠI ŠKO L J I

Europski fondovi nisu kovčeg s blagom, ali morate biti uporni i ustrajni, a vaš najveći problem jesu postojeći Zakon o otocima, priobalni pojas, zaštita pomorskog dobra, indeks razvijenosti. Sve ih muči indeks razvijenosti koji ih je smjestio u petu ili četvrtu skupinu i zbog toga su u startu svi blokirani. Realno, trebali biste biti u prvoj ili drugoj skupini i tada biste imali velike šanse. Ministar regionalnog razvoja Tomislav Tolušić najavio je promjenu i Zakona o otocima i novu indeksaciju, što će, vjerujemo, biti dobar vjetar u leđa malim otocima poput Ošljaka, kazala je Dević. Većina mještana, kao i gostiju sudionika okruglog stola, mišljenja je da je Ošljak u mnogo povoljnijem položaju od, primjerice, Sestrunja ili Rivnja zbog blizine Preku i Zadru kao i statusa zaštićenog područja, što u startu „donosi više bodova“ u prijavljivanju i realizaciji projekata. A o jednome koji se već počeo provoditi detaljno je izvijestio Ošljačanin Damir Valčić, voditelj županijske Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne odnose. Riječ je o revitalizaciji dviju vjetrenjača, mlinova, iz 16. stoljeća u kojima se mljelo žito. Mlinovi su sagrađeni 1775. godine i na Jadranu samo Hvar ima jedan mlin koji je obnovljen i turistički valoriziran. Zemlja je u vlasništvu Općine Preko i što se toga tiče, papiri su čisti i spremni za projekt. Jedan mlin obnovili bismo tako da se zadrži prvobitan oblik, a drugi bi mogao biti svojevrsna spomen-soba života na Ošljaku. I kada bismo to realizirali, uz uvođenje brodske linije s Prekom, uređenje šetnice, staze i klupa, dobili bismo jedan posve novi sadržaj i barem ljeti preporodili otok, drži Valčić.

Sva zaštićena područja koja za posjet turistima naplaćuju ulaznicu, premda i simboličnih 10 kuna, automatski se drukčije percipiraju. Mi kao ustanova koja brine o zaštićenim područjima pomoći ćemo vam da na neki način sve to kontrolirate i provedete, kazao je Zoran Bačić, glavni nadzornik iz Nature Jadere, što je prihvatio i ravnatelj ustanove Damir Perić. U gotovo četverosatnom razgovoru, koji je uključivao i obilazak otoka, iskristalizirali su se mnogi prijedlozi mještana, izbrusile i doradile ideje o kojima se dosad nije razgovaralo na glas. (A.L.)

Ante Župan, savjetnik za EU fondove u Općini Preko: Na inicijativu MO Ošljak, Općina Preko je u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Zadru naručila geodetski i arhitektonski snimak dviju vjetrenjača/mlinova na otoku. Konzervatorski odjel vjetrenjače je stavio pod preventivnu zaštitu i do uskoro ćemo zajedno s njima podnijeti zahtjev da se ta dva objekta i službeno stave pod zaštitu Ministarstva kulture. Prema svim najavama, to bi trebalo biti riješeno već ove godine, tako da će Općina Preko ukupno imati 22 zaštićena spomenika kulture. Od sljedeće godine pokrećemo postupak zaštite male uljare na otoku Sestrunju.

I dok se ljeti na otoku osjeća kakva-takva živost, zimi sve utihne. I to je, smatra Vesna Sabolić, najveći problem. Ovdje živi deset ljudi i oni su preko tjedna prepušteni sami sebi, vikendom je bolje jer uvijek netko dođe. Moramo misliti na te ljude i kako da im skratimo i olakšamo zimu. Nedavno smo dobili ponudu za jednu grupu turista iz Norveške i Švedske koja bi dulje vrijeme zimi provela na otoku. I to je odlično. Ali potreban nam je neki zajednički prostor gdje bi se družili, prostor u koji bismo mogli pozvati liječnika da pregleda te ljude ako treba. Mi bismo sami platili tu uslugu, ne tražimo da to bude preko HZZO-a, ali treba nam pomoć oko prostora. I to konkretnog, prvog kata stare školske zgrade. Prizemlje je obnovljeno prije tri godine zahvaljujući obitelji Marija Valčića iz Australije koji su uložili svoj novac. Sada također tražimo pomoć!

I Karlo Novoselić, načelnik Općine Preko, koja se „na mala vrata“ već prihvatila projekta obnove mlinova, i Natura Jadera podržali su inicijativu mještana o uvođenju sezonske brodske linije i razvijanja održivog turizma kroz revitalizaciju kulturne i prirodne baštine.

- 24 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 25 -

2016


- VIJESTI -

25. obljetnica raketiranja sv. mihovila Dok je trajala blokada Zadra, Preko je bilo poveznica i što se tiče sustava veza i svega ostaloga. Antena na sv. Mihovilu bila je glavni oslonac za sve vojne i civilne operativne veze.

Z

a Mladena Lucina, Radu Punoša, Slavena Brkića te kapetane Ivicu Lukovića i Slavka Bačića 4. i 5. listopada 1991. godine datumi su koji su trajno obilježili njihove živote. I dok su živi, kažu, okupljat će se pokraj križa ispod Tvrđave sv. Mihovila iznad Preka prisjećajući se svih koji su položili živote u obrani Hrvatske. Taj dan na neki je način naš drugi rođendan jer smo samo čudom preživjeli raketiranje odašiljača na sv. Mihovilu 4. listopada 1991., kažu u glas Lucin i Punoš. Prisjetili su se dok su polagali vijenac i palili svijeće, kako je toga jutra prije 25 godina borbeni avion u niskom letu raketirao sv. Mihovil s namjerom da uništiti centar veze obrane Zadra. Stvorio se odjednom, doletio je iz smjera Sali i pogodio vanjski zid tvrđave i kućicu Hrvatskih pošta i HRT-a pokraj koje smo bili Valentin Gregov, Mladen Bašić, Rade Punoš i ja. Ali mi smo centar veze još u kolovozu te godine premjestili na stotinjak metara udaljen vrh Vela Glava, što se otkrilo tek po završetku vojnoredarstvene akcije Oluja. Na Sv. Mihovilu tada su bili samo odašiljači Hrvatskih pošta i telekomunikacija i HRT-a, prisjeća se Mladen Lucin. Kada je antenski sustav osposobljen, vratili su se u Preko, a načelnik tadašnjeg Centra za motrenje i obavještavanje, pokojni Jure Jelić, izdao je zapovijed da mobiliziraju tri glisera i odu u Povljanu na Pagu po vojnu opremu. Budući da je Zadar bio u blokadi, to je bio jedini način da dođemo do Paga. Prvi gliser, Sveti Nikola, bio je u vlasništvu tadašnje Općine Zadar, na njemu smo bili kapetan Mladenom Bašić, Rade Punoš i ja. Drugi gliser dala je Lučka kapetanija i na njemu su bili kapetani Slaven Brkić i Slavko Bačić te Marijan Grbić, a treći gliser, jedini iz civilnog sektora, dala je tvrtka Folijaplast sa svoja dva čovjeka, Zvonimirom Nižićem i Ivom Pastuovićem. Dok je trajala blokada Zadra, Preko je bilo poveznica i što se tiče sustava veza i svega ostaloga, a u tome su ključna bila upravo ta tri glisera. Njima smo do Prizne prevezli i ljude iz Odašiljača i veza koji su popravljali antenu na sv. Mihovilu, koji je bio žila kucavica, glavni oslonac za sve vojne i civilne operativne veze, navode dalje Lucin i Punoš ističući da je križ ispod tvrđave, podignut 1999. godine, posvećen tim slavnim danima, ali i svim Hrvatima koji na ovim prostorima oduvijek žive. (A.L.)

Lijeva strana: posljedice raketiranja, izvor Youtube

N A ŠI ŠKO L J I

- 26 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 27 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

obilježena 25. obljetnica otočkog bataljuna

Predstavljena monografija “Otočki bataljun u ratu i miru”

Otočki bataljun formiran je 30. rujna 1991., po zapovijedi Zapovjedništva 112. brigade u Kalima od već postojećih dragovoljačkih odreda. Zadaća mu je bila sudjelovanje u opskrbi otoka i razbijanje pomorske blokade Jugoslavenske ratne mornarice formirajući obalne bitnice na otocima Molatu i Premudi.

Predstavljanje knjige bio je uvod je u obilježavanje 25. obljetnice osnutka Mješovitog odreda mornaričkog pješaštva Ugljan - Dugi otok, poznatijeg kao Otočki bataljun.

U

Gradskoj knjižnici Zadar, koncem rujna, predstavljena je monografija “Otočki bataljun u ratu i miru”. Zapovjednik postrojbe Joško Pulja istaknuo je da su ih često znali pitati gdje su bili tih dana. Mislim da fotografije u knjizi govore više od riječi, govore o tome gdje smo bili i toga se ne sramimo. Sudjelovali smo u časnoj bori, branili smo Hrvatsku i već 25 godina obilježavamo godišnjice osnutka naše postrojbe i ponosno se prisjećamo naših poginulih suboraca i prijatelja, kazao je Pulja. Program obilježavanja nastavio se u Katedrali sv. Stošije u Zadru gdje se služila sveta misa za sve poginule branitelje i pripadnike Otočkog bataljuna, a nakon mise održana je svečana akademija u HNK Zadar. U povodu 25. obljetnice Dana obrane grada Zadra i osnivanja Otočkog bataljuna organiziran je i dolazak ratnog broda Hrvatske ratne mornarice RTOP21 Šibenik, te je za Zadrane i posjetitelje upriličeno je slobodno razgledavanje broda. Promociju monografije vodili su Ante Mihić i zapovjednik Joško Pulja. (A.L.)

U

velikoj dvorani Hrvatskog narodnog kazališta u Zadru, u petak, 30. rujna održana je središnja svečanost u povodu obilježavanja 25. obljetnice formiranja Otočkog bataljuna.

Na poziv generala Rajka Rakića da odemo u Poličnik 1. siječnja 1992. godine uzeli smo zastavu i vidjeli tko će ići. S puna dva broda, u grad smo došli bez puške i bez metka. Dobili smo oružje i otišli u Poličnik. I u akciji Maslenica na zapovijed nitko nije rekao ‘ne’. Svi smo bili spremni ići. To je vrlina Otočkog bataljuna, to je hrabrost, kazao je Joško Pulja, zapovjednik Otočkog bataljuna, dodajući kako je Otočki bataljun uvijek bio na samoj crti bojišnice. Na svečanosti u HNK nazočili su brojni pripadnici i prijatelji Otočkog bataljuna, predstavnici Grada i Županije predvođeni gradonačelnikom Božidarom Kalmetom i županom Stipom Zrilićem, predstavnici općina i saborski zastupnici. (R.I.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 28 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 29 -

2016


- vijesti -

- vijesti -

veterani odali POČAST OTOČKOM BATALJUNU I nakon 23 godine, živo se sjećamo neponovljivog zajedništva, silne hrabrosti, plime nesebičnosti, mora požrtvovnosti, no ponajviše siline ljubavi prema domovini, rekao je Stipanović. braniti pa su tako sudjelovali i na dubrovačkom ratištu. Na to pripadnici Otočkog bataljuna trebaju biti ponosni jer danas je lako govoriti o tim vremenima, ali ih se trebamo sjećati. Ne da bi živjeli u prošlosti, nego da odamo počast našim poginulima jer su bili spremni dati svoj život za slobodu, rekao je Kalmeta. U ime načelnika GS OSRH generala zbora Drage Lovrića, skupu se obratio i njegov izaslanik, zapovjednik Hrvatske ratne mornarice komodor Predrag Stipanović.

P

rigodnom svečanošću, veterani Otočkog bataljuna prisjetili su se pogibije četiriju svojih pripadnika. Svečanost su uveličali osnovci OŠ Bartola Kašića i Šimuna Kožičića Benje iz Zadra te OŠ Valentin Klarin Preko, kao i KUD Sv. Mihovil iz Poljane i Udruga Điran iz Ugljana, te predstavnici braniteljskih udruga, Grada Zadra, Zadarske Županije, Općina Preko, Sali, Jasenice, Novigrad i Škabrnja.

Svaka ovakva obljetnica tužan je podsjetnik na sve one koji su svoje živote položili za slobodu naše domovine. Podjednako intenzivan osjećaj jest ponos na junački otpor malobrojnih i slabo naoružanih hrvatskih branitelja protiv do tada nezaustavljivog neprijatelja. Stoga, iako smo se već izdigli iz ruševina rata, nikada ne smijemo zaboraviti na njihovu žrtvu. Pogleda usmjerenih u bolju budućnost naše domovine i svih naših građana, ne smijemo zaboraviti našu prošlost. I nakon 23 godine, živo se sjećamo neponovljivog zajedništva, silne hrabrosti, plime nesebičnosti, mora požrtvovnosti, no ponajviše siline ljubavi prema domovini, rekao je Stipanović. (R.I.)

KUD sv. Mihovil iz Poljane ugostio predstavnike Otočkog bataljuna U pozdravnoj riječi Biserka Perić, predsjednica KUD-a, osvrnula se na sudbinu majki čiji su se sinovi borili u Domovinskom ratu te zapovjedniku Otočkog bataljuna Jošku Pulji i njegovu zamjeniku Vedranu Jadrijevu uručila knjigu svjedočanstava žena otoka i priobalja iz Domovinskog rata “Koracima nade u istinu”. Zahvaljujući na pozivu, Pulja je istaknuo koliki je bio doprinos otočnih majki koje su pustile svoje sinove na bojišnicu i žena koje su pomagale vojnicima, prale rublje, pekle kolače, bile moralna i emotivna potpora. (A.L.)

Citirajući pjesmu Slavka Govorčina, Ante Mihić je pozvao sjećanje na Miljenka Zorića iz Lukorana koji je poginuo 23. siječnja 1993. u 34. godini u Lišanima Tinjskim, Denisa Špike iz Zadra koji je poginuo 27. siječnja 1993. na Ražovljevoj Glavici ponad Škabrnje u 37. godini, Danijela Grbina iz Sali koji je 9. veljače 1993. poginuo u zaselku Pedići-Pridraga u 24. godini te Dragana Špara iz Sutomišćice, koji je poginuo 19. prosinca 1993. na Velebitu u 32. godini. Njihove žrtve, listom vezane za ratna djelovanja u ili nakon akcije Maslenica, sjetio se i zapovjednik Otočkog bataljuna Joško Pulja koji je priznao da je njihova pogibija bila veliki šok za cijelu bojnu koja je u tadašnjim napadnim akcijama imala rang brigade. Maslenica je bila prva akcija koja je zadala veliki udarac okupatoru, rekao je i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, i sam nekad pripadnik ove postrojbe. Otočki bataljun izgubio je u samoj akciji tri pripadnika. Oni nisu izgubili svoje živote na nekom otoku, na moru, nego na prvoj crti obrane. Dignuti sa svojih polja, brodova, iz svakodnevnog života, nisu pitali koji dio Hrvatske treba

N A ŠI ŠKO L J I

NEMA VIŠE TEŽOKOV Stoji kod funestre i gleda u svoj vrta. Gleda sa puno tugje. Sve je obrijeslo.

sunce gorilo. Na licu smrznutom oli opoljenom vidi si umor, ali riči pune humora i vesjelja.

Mlišnjak se žuto racvo i trova zeleni.

Kuda ćemo sutra. Rano su ljegali od truda i rano se dizali. Težokov nema više. Na lišicama našeg polja ne zeleni se viš sočivo i šenica. Cijelo je polje zarijeslo u šumu zdraču i kupinu. Tiješko je di i nojti provu težošku motiku. Svi ardendi za kopanje smo batolili.

Govori soma sa sobun nemoćna starica: kako ću to jo urjediti. Starosno vrime me pritislo, kičma se iskrivila i boli. Nima koga zvati na žernotu: disu težoci. Hodili bi kroz selo u modroj monturi. Preko ramena vrića sa nešto robe a preko motika. Grijedu na žernotu, oli svomu oli tamo di će zaroditi za kruh i španjuleti. Tješki je život težoka ruke pune žuljov tvrdi ko kamen. Zimi ih studeni bura šibala a liti

- 30 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 31 -

2016

Ostala nam je pustoš pa govorimo: da ovo vidu naši didi i pradidi. Ostala nam je pustoš i tuga onoj starici koja tužno gleda svoja vrta. Ona ne more a težakov više nima. Koubek Sjajna


- vijesti -

- vijesti -

jelena uhoda zamijenila šarina Uhoda je, mlada 32-godišnja diplomirana ekonomistica iz Preka, koja je do sada bila šefica financija u tvrtki Obala i parkovi te je dobro upućena u sustav rada. Odlukom načelnika imenovana je novom direktoricom komunalne tvrtke Općine Preko.

N

akon što je dosadašnji direktor tvrtke Obala i parkovi Goran Šarin izabran za pomoćnika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture došlo je do promjena na čelu komunalne tvrtke Općine Preko. Odlukom načelnika općine Karla Novoselića novom direktoricom tvrtke imenovana je Jelena Uhoda.

U DRU GA ŽENA LU ZOR

Smatramo da je Jelena Uhoda dobar izbor, jer dolazi iz sustava i dobro poznaje sve detalje oko poslovanja tvrtke. Do sada je radila odličan posao i vjerujemo da tvrtku preuzima prava osoba. Njezino imenovanje zajednički je izbor mene kao načelnika i vladajuće koalicije. Zahvaljujemo Goranu Šarinu na svemu što je napravio u našoj općini i želimo mu puno uspjeha u ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, rekao je načelnik Preka Karlo Novoselić.

VAŽAN JE SVAKI DETALJ TURISTIČKE PONUDE Novo sezonsko cvijeće posađeno je na šetnici u Preku. Za to su bile zadužene članice udruge žena Luzor koje su uz pomoć Turističke zajednice Preko dale novu, cvjetnu dimenziju jednoj od najljepših šetnica na jadranskim otocima.

Od djelatnika Obala i parkova oprostio se i novi pomoćnik ministra u resoru Uprave sigurnosti plovidbe. Nije mi lako oprostiti se od vas, jer smo godinama bili kao jedna velika obitelj. Preda mnom je veliki izazov u Vladi i vjerujem da ću opravdati očekivanja. Ostavljam iza sebe uređenu tvrtku koja ima potencijala za dodatni napredak. Drago mi je da je upravo Jelena Uhoda odabrana za moju nasljednicu, jer je riječ o kvalitetnoj i vrijednoj djelatnici i vjerujem da će u suradnji s mladim, kvalitetnim kadrovima koji sada vode općinu napraviti puno dobrih stvari, poručio je Goran Šarin. (A.L.)

NOVA CVJETNA DIMENZIJA NA JEDNOJ OD NAJLJEPŠIH JADRANSKIH ŠETNICA. Hvala članicama Udruge Luzor iz Preka za uspješnu akciju sadnje sezonskog cvijeća na šetnici. Vjerujemo da će našim gostima, ali i domaćim ljudima biti pravi užitak prošetati uz lijepo uređeni krajobraz. Važan je svaki detalj turističke ponude, istaknuo je direktor TZ Preko Ante Brižić. (A.Ž.)

prvi “zeleni otoci” u općini preko Zadarska Čistoća postavila je prije nekoliko dana u Općini Preko prve spremnike za odvojeno prikupljanje korisnog otpada, tzv. zelene otoke. Spremnici za papir, plastiku, staklo i tekstil (odjeću i obuću) postavljeni su uz glavnu otočnu cestu, na ugibalištu pokraj ulaza u Sutomišćicu. U stari papir ne spadaju: tetrapak ambalaža, fotografije, plastificirani, zauljeni ili metalizirani papir, upotrijebljene maramice, pelene i sl. Prije odlaganja staklenu ambalažu treba isprazniti, skinuti čepove i zatvarače. U kontejnere za staklenu ambalažu ne smiju se odlagati prozorska stakla, keramičko posuđe, žarulje te ostale vrste stakla kao što su bolničko i laboratorijsko staklo. Odvojenim sakupljanjem smanjuje količina otpada koji se odlaže, što utječe na očuvanje okoliša i prostora.(A.L.)

N AŠI ŠKO L J I

- 32 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 33 - 2016


- VIJESTI -

- vijesti -

preko na popisu skrivenih dragulja Portal European Best Destinations u europske destinacije koje preporučuju svojim čitateljima, pod egidom “Najbolje skriveni dragulji – Otkrijte skrivena blaga Europe”, uvrstila je Preko na otoku Ugljanu.

N

a popisu 30 europskih turističkih destinacija, od Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Grčke, Portugala, Španjolske, Slovenije i Crne Gore, Hrvatsku predstavljaju Preko, Cavtat i Hvar. Riječ je o turističkim središtima koja samo po veličini zaostaju za metropolama svjetskoga glasa, ali su zato skrivenom ljepotom postala odredišta kojima se turisti uvijek vraćaju.

Sa starim dijelovima tipične dalmatinske arhitekture i mnoštvom patricijskih obiteljskih kuća i ljetnikovaca. Najbolji način da osjetite mediteranski ugođaj je šetnja uz rivu ili ispijajući omiljeno piće na nekoj od terasa s pogledom na Zadarski kanal.” (A.L.)

Popis je nastao na osnovi izbora uredništva, tzv. turističkih inspektora koji putuju Europom, dakle, ne, kao u slučaju Zadra, na temelju glasova čitatelja, a u uvodnom dijelu potencijalne putnike na put se poziva sljedećim tekstom: “Postoje nevjerojatne destinacije poznate u Europi i svijetu. Amsterdam svi znaju po kanalima, London po šopingu i muzejima, Pariz po atmosferi grada svjetlosti. Ali Europa ima tisuću malih mjesta, skrivenog blaga, od Rothenburga u Njemačkoj, Preka u Hrvatskoj i Faiala na Azorskim otocima. Otkrijte s nama najbolja nepoznata odredišta u Europi!”.

Portal European Best Destinations Preko opisuje kao “prometno i administrativno središte otoka Ugljana. Zadovoljni smo što nas je portal prepoznao i uvrstio u najljepše neotkrivene dragulje u Europi. To je plod dugogodišnjeg rada, ulaganja u turističku infrastrukturu i promidžbu, kako u našem mjestu tako i u cijeloj općini. Trudimo se svake godine napraviti korak više. Lani smo pomogli u otvaranju Muzeja samostanske zbirke na Školjiću i zaposlili jednog djelatnika, a ove godine planiramo otvaranje Muzeja ulja u Preku. Vjerujemo da je na ovo priznanje utjecala i činjenica što smo nekoliko puta u Preku ugostili turističke novinare iz Europe te im prezentirali našu turističku ponudu i baštinu, komentirao je Ante Brižić, direktor TZO Preko, ističući kako je ovo i poticaj da se radi još bolje, a nada se da će te uspjehe pratiti i povećanje smještajnog kapaciteta, pogotovo gradnja novog hotela u Preku uz uređenje dodatnih sadržaja, te obnova mletačke Tvrđave sv. Mihovila iz 13. stoljeća, za što projekt priprema Općina Preko Atraktivna tvrđava već je prepoznata prije nekoliko godina u Michelinovu zelenom vodiču, gdje je ocijenjena s dvije zvjezdice i preporukom “obavezno posjetiti”.

30

EUROPSKIH

TURISTIČKIH DESTINACIJA Preko na popisu najboljih turističkih destinacija

nom in A CIJA ZA N A GRADU “ european best destination 2016” —

Portal European Best Destinations Preko opisuje kao “prometno i administrativno središte otoka Ugljana koje se, kako mu i ime kaže, nalazi preko puta Zadra. (R.I.)

Discover Europe’s best destinations!

N AŠI ŠKO L J I

- 34 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 35 - 2016


- VIJESTI -

- vijesti -

Turistička statistika za 2016. godinu U prvih devet mjeseci ove godine u Općini Preko ostvareno je sveukupno 235.632 noćenja. TZO Preko 103.632 noćenja i TZM Ugljan 132.000 noćenja. Tijekom godine najviše gostiju je došlo iz Slovenije i Hrvatske, a na trećem mjestu po ostvarenim noćenjima, tradicionalno su gosti iz Njemačke. Nažalost, zbog djelomičnog vođenja statistike za marine Preko i Sutomišćica (samo za chartere) ukupni podaci nisu potpuni.

Mjesto UGLJAN PREKO POLJANA LUKORAN SUTOMIŠĆICA OŠLJAK RIVANJ SESTRUNJ MARINE * SVEUKUPNO

Dolasci Trend (%) Noćenja Trend (%) 11.785 -4.60 132.000 5,85 5.555 -4.28 58.810 -4.60 1.592 4,70 19.269 -13.15 1.363 -1.66 13.498 -12.65 552 -15.34 5.879 -21.60 289 17,96 2.478 28,06 89 11,25 818 16,87 18 11,11 108 45,37 566 2.772 21.809 -0.95 235.632 0,22

N AŠI ŠKO L J I

- 36 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 37 - 2016


- VIJESTI -

SPREMNI

ZA AVANTURU? Barbara Franov i Darko Nešović, oboje članovi Škole trčanja Zadar, pobjednici su prvog izdanja utrke ‘Gospodar otoka – uspon na Sv. Mihovil’ koje je održano u Preku 29. svibnja 2016. godine. Od ukupno 120 prijavljenih natjecatelja, na start su stigla 102 natjecatelja.

P

120

et kilometara dugu stazu Nešović je prešao za 26 minute i 57 sekundi. Drugi je u konkurenciji muškaraca bio Ivan Miljković (Škola trčanja Zadar) s vremenom 28:02, dok je treće mjesto osvojio mlađahni Dominik Bačić (28:40).

GOSPODAR OTOKA 2016. USPON NA SVETI MIHOVIL

Zahtjevna staza, ali je pobjeda tim slađa. Krećem odmah s pripremama za iduću godinu, jer je puno teže braniti titulu nego li je osvojiti prvi puta. Odlična organizacija, pogotovo za prvo izdanje. Atraktivna lokacija tvrđave sv. Mihovila svakako je doprinijela zanimljivosti utrke, prve su reakcije novog ‘Gospodara otoka’. U ženskoj konkurenciji, Barbara Franov je stigla na cilj u vremenu 34:09, ispred još jedne članice Škole trčanja Zadar Ivane Rukavine (34:18), dok je treće mjesto osvojila Zagrepčanka Ella Dobrić (AK Agram) s vremenom 37:09. Zadovoljna sam pobjedom i čast mi je ponijeti titulu ‘Gospodarice otoka’. Moram naglasiti kako je nedostajalo nekoliko kolegica iz Škole trčanja Zadar koje bi bile opasna konkurencija pa mi je to olakšalo put do slavlja. Čestitam organizatorima na odličnoj organizaciji, sve je bilo za pet. Vidimo se dogodine, istaknula je Barbara Franov. U disciplini rekreativno šetanje nagrađeni su najmlađi i najstariji sudionik, Luka Ivanović (’07. godište) i Andrej Tkalčič (’46. godište). U obje discipline ‘Gospodara otoka’ sudjelovalo je više 120 prijavljenih natjecatelja, od čega je njih 102 stiglo do cilja. S Obzirom na to da je ovo prvo izdanje Gospodara otoka, iznimno smo zadovoljni odazivom. Više od 120 sudionika za je odlična brojka, a veseli me što su svi bili puni pohvale za organizaciju. To nam je svakako ohrabrenje da nastavimo s ovim projektom i ubuduće. Zahvaljujemo svima koji su nam pomogli u organizaciji utrke, poglavito Općini Preko, Triatlon klubu Zadar i Školi trčanja Zadar, kao i brojnim volonterima Udruge mladih Preko koji su odradili veliki dio posla oko organizacije. Hvala svim partnerima i sponzorima, poručio je Ante Brižić, direktor Turističke zajednice Općine Preko.

N AŠI ŠKO L J I

- 38 -

2016

natjecatelja

Program ‘Gospodara otoka’ bio je popraćen brojnim popratnim sadržajima. U centru Preka održan je Sajam otočnih proizvoda na kojem se predstavilo desetak proizvođača i udruga iz otoka Ugljana, Pašmana i Silbe. KUD Preko premijerno je izvelo obnovljeno Priješko kolo, nastupile su mažoretkinje Ugljana i Pašmana, a za zabavni dio programa bio je zadužen DJ Tome (Radio 057). Posebna atrakcija, posebno mlađim posjetiteljima bila je podmornica koja je vozila oko otočića Školjića.

POSEBNA ATRAKCIJA ZA DJECU BILA JE POLUPODMORNICA KOJA JE VOZILA CIJELI DAN OKO ŠKOLJIĆA

Program Gospodara otoka je bio sadržajan i vjerujem da je svatko pronašao nešto za sebe, od domaćih stanovnika do gostiju našeg otoka. Jedan od glavnih ciljeva ovog eventa je promocija glavne otočne atrakcije – tvrđave sv. Mihovila, za koju pripremamo projekt obnove i uređenja, a nadamo se da ćemo što skorije napraviti prvi korak u tom smjeru – izmještanje antenskog stupa iz utvrde za što je već osigurana lokacijska i građevinska dozvola. Čekamo još samo da se ubrzaju stvari u DUUDI-ju i tvrtki Odašiljači i veze da se stvari konačno pokrenu, rekao je voditelj Odsjeka za EU fondove i razvoj u Općini Preko Ante Župan.

Zaista nam je drago da se diljem naše Županije organizira sve više ovakvih sportskih događanja. Tako se prezentiraju prirodni resursi, ali i promiče trend zdravog života. To se sve uklapa u jedan dobar proizvod aktivnog turizma u kojem zadarsko područje ima veliki potencijal. Sviđa mi se što Gospodar otoka nudi opciju rekreacije svima – rekreativnu šetnju onima koji nisu u treningu, ali i utrku za one koji su uvijek traže novi izazov. Pohvalila bih općinu Preko koja je vrlo angažirana i surađuje s lokalnom turističkom zajednicom te su zajednički prepoznale važnost ulaganja u brendiranje karakterističnog resursa kao što su masline i njihovo spajanje s cikloturizmom, te drugim oblicima sportsko-rekreativnog turizma. To je dobar primjer destinacijskog menadžmenta o čemu se posljednje vrijeme često govori, rekla je direktorica TZ Zadarske županije Mihaela Kadija.

jedan od glavnih ciljeva je promocija utvrde sv. mihovil za koju se priprema projekt obnove.. Organizaciju potpisuju Triatlon klub Zadar, Općina Preko i TZO Preko, Škola trčanja Zadar, nogometni klub Sv. Mihovil, LAG Mareta i brojne udruge s otoka i Zadarske županije. (A.L.)

NA Š I Š KOL JI

- 39 - 2016


N AŠI ŠKO L J I

- 40 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 41 - 2016


- vijesti -

4950

Kinezi imaju interes za gradnju podvodnog tunela koji bi povezao Zadar s Ugljanom, a Kina na tom području imaju veoma razvijenu tehnologiju i tamo postoji velik broj takvih tunela.

D

ovršetak gradnje infrastrukture putničko-teretnog terminala luke Gaženica, podmorski tuneli, razvoj poslovne zone Crno te ulaganja u Zračnu luku Zadar četiri su projekta koji su protekli tjedan predstavljeni u Zadru predstavnicima jedne od najvećih kineskih kompanija zaduženih za infrastrukturne projekte Poly Tehnologies, piše Večernji list.

metara Ukupna dužina podmorskog tunela između Gaženice i otoka Ugljana

podmorski tunel grade kinezi? —

1,11

posao bio osiguran za škverane idućih 15 do 20 godina, a i građevinsi sektor bi imao pune ruke posla. Nakon upoznavanja, ali i velikog interesa koji je iskazala kineska delegacija, očekuje se dolazak inženjera Polya, a potom i ključnih ljudi grupacije s kojima bi se konkretno trebalo dogovoriti financiranje projekata. Dožupan Zadarske županije Branimir Longin kaže da se za sada ne mogu iznositi u javnost svi detalji projekta, tim više što i ulagači nisu voljni da se u ovoj fazi o tome govori, ali priznaje da je riječ o prvom ozbiljnijem razgovoru s jednim ulagačem kojem je poslano pismo namjere i koji su se nakon svega nekoliko dana odazvali i stigli u Zadar. Kaže da je njima prioritet luka Gaženica, a prema saznanjima i kineski ulagači za to imaju interes zbog položaja koji grad ima i koji bi bio kombinacija za pružanje usluga i turizam. Gradio bi se kontejnerski terminal, koji bi bio puno jeftiniji, nego Hamburg preko kojeg Kina trenutno obavlja najveći dio kontejnerskog prometa. Interes Kinezi imaju i za gradnju podvodnog tunela koji bi povezao Zadar s Ugljanom, a Kina na tom području imaju veoma razvijenu tehnologiju i tamo postoji velik broj takvih tunela. Zadar za taj projekt već ima gotovo idejno rješnje, predinvesticijsku studiju isplativosti, feasibility studiju financijske, društvene, demografske, gospodarske i socijalne isplativosti te elaborat utjecaja na okoliš. Zadrani su već izračunali da bi gradnja tunela bila i do tri puta jeftinija u odnosu na mostove te bi gradnja bila dva puta brža i projektiranje bi bilo jednostavnije.

milijardi kuna

Procjena vrijednosti radova na izgradnji tunela

prema izračunu gradnja tunela je i do tri puta jeftinija u odnosu na mostove, a ujedno i dvostruko brže projektiranje i izgradnja.

150 kilometra Spajanjem Ugljana tunelom, a zbog mosta s Pašmanom, Hrvatska dobija novih 150 km rivijere

N A ŠI ŠKO L J I

- 42 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 43 - 2016

Podržavam da se otoci povežu na drugi način, a ne samo brodovima i podržat ćemo ulagače koji su spremni na takvo ulaganje – kaže Kušćević. Već ranije je kineska kompanija Poly izrazila i želju za ulaganjem u Zračnu luku Zadar a cilj je da se omogući i slijetanje jumbo aviona. To znači da bi se omogućio i dolazak kineskih turista u Hrvatsku. No kako su kineskim turistima velik problem vize, Vlada bi uskoro mogla i predložiti izdavanje turističkih viza, odnosno mogućnost da se primjerice viza može iskoristiti kroz mjesec dana unutar pet godina. (A.L.)

Kako se grade podmorski mostovi? Pogon za proizvodnju tunelskih elemenata identičan je pogonu za remont i gradnju brodova srednje veličine, do 80 metara i težine do 3500 tona, a sastoji od lifta za podizanje i spuštanje brodova u more, i betonskog obalnog platoa na kojem se obavlja remont ili građenje novih brodova. Te uvjete ima gotovo svako naše brodogradilište.


- vijesti -

- vijesti -

Hrvatski otočni proizvod za 4 proizvoda na otoku

iz Sutomišćice koji se bave izradom suvenira od maslinova drveta. Gospođe Jozić i Pletikosić rukotvorinama su se počele baviti iz ljubavi, obje su članice Udruge žena Luzor u Preku u kojoj se također bave tkanjem na tkalačkom stanu.

Sljedeća će godina biti posvećena izradi Strategije novog Zakona o otocima jer, kao što i sami znate, aktualni zakon i propisi datiraju od prije 20-ak godina. Vrijeme je da se ažuriraju, da uvažimo sav kvalitetan doprinos i sugestije koje i vi dajete i svi drugi dionici procesa istraživanja kvalitetnijeg zakonodavnog okvira. Otoci su iznimno važni ne samo za turizam nego prije svega za naše ljude koji žive na njima i zato je zadaća svake hrvatske Vlade da nastojimo učiniti otoke bolje povezanima, da pomognemo gospodarstvo, malo i srednje poduzetništvo, poljoprivredu i ribarstvo, poručio je premijer Plenković.

Nagrađeni su Vilma Jozić iz Preka za suvenire-rukotvorine, Ankica Pletikosić iz Preka za tkane proizvode, Željko Otavijević iz Sutomišćice za suvenire od maslinova drveta i Ribarski obrt Moćun iz Kali za mariniranu i slanu ribu.

Slične priče dolaze i s drugih otoka. Neki su zahvaljujući HOP-u osigurali egzistenciju, neki otkrili skrivene talente, neki dobili priliku za afirmaciju na tržištu… Iako priznati od struke, kolega i potrošača, ne skrivaju nezadovoljstvo odnosom državne uprave prema otocima, prema brojnim preprekama i barijerama s kojima se svakodnevno susreću. A to su vrlo artikulirano, uz potporu članova Otočnog sabora i Klastera Hrvatski otočni proizvod, iznijeli i na prvom sastanku s novom ministricom regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijelom Žalac, koja je kazala kako “vjeruje da će ovaj projekt u budućnosti poslužiti kao model za druge hrvatske krajeve i tako doprinijeti i provođenju učinkovite regionalne politike”. Osvrnula se i na sastanak koji je održala s otočanima:

O

d 2007., kada je ustanovljena, do 2016. godine, oznaku Hrvatski otočni proizvod u Zadarskoj županiji dobilo je točno 100 proizvoda! Rakije, likeri, jedno vino, maslinova ulja, sirevi, džemovi, sapuni, različiti kozmetički pripravci, originalni ukrasni i uporabni suveniri, prerađeni riblji specijaliteti. Zbog svega toga, čulo se na upravo završenoj dodjeli HOP oznaka u Malom Lošinju, proizvođači sa zadarskih otoka (Pašman, Ugljan, Dugi otok, Silba, Olib, Iž, Rava, Pag) svrstani su u sam vrh tradicijske proizvodnje na jadranskim otocima. Mi smo dosad osvojili 20 HOP markica i, naravno, ne mislimo stati na tome. Proizvodnja zdrave hrane i prirodne, inovativne kozmetike naš je život, sadašnjost i budućnost. Oznaka kvalitete Hrvatski otočni proizvod bila nam je odskočna daska, postali smo poznati i priznati proizvođači diljem Hrvatske, ušli smo u mnoge trgovine, prisutni smo na sajmovima, a što je najvažnije, ostali smo na otoku, radimo ono što volimo i od toga živimo, govore Ana i Krsto Matulić iz Pašmana, vlasnici OPG-a, koji se s Lošinja vraćaju s priznanjima za kozmetičku liniju

N A ŠI ŠKO L J I

Booble Boom, Beauty Drops/Antiage krema od smilja i daske za rezanje od drveta trešnje. Njihova „susjeda“ iz Tkona Katica Sinković Titulić nagrađena je za domaću paštu (s blitvom/bez dodataka) i tek je zakoračila u svijet HOP-a.

Svečanoj dodjeli priznanja u Malom Lošinju nazočio je i premijer Andrej Plenković, koji je također najavio unutarnji preustroj u sklopu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije i osnivanje Uprave za otoke.

Očekivali smo mirniji razgovor, ali vidljivo je da su proizvođači frustrirani jer nisu dobili pomoć koju su očekivali, a to je nešto što svakako treba promijeniti. Prije svega, smatram kao nova ministrica da treba uvažavati proizvođače i ljude koji žive na otocima u njihovim htijenjima i potrebama i prema tome formulirati i politiku i zakone i sve ono što nam dolazi iz fondova Europske unije. Već do kraja godine otvorit ćemo Upravu za otoke i imenovati ljude koji imaju iskustvo i znaju kako treba raditi i kako pristupiti otocima, poručila je ministrica Žalac.

Otok Pašman ponovno je osvojio najviše priznanja, osam, i to OPG Marin Zalović, Tkon, za kuglice od suhih smokava s čilijem, OPG Mušćet, Tkon, za melem od smilja, OPG Ante Grdaš, Tkon, za parfem od divlje ruže i kremu za lice od smilja, Vladka Bobić, Tkon, za domaći sapun, Katica Sinković Titulić, Tkon, za domaću paštu (s blitvom/bez dodataka), Nataša Burmeta, Pašman, za ušećerene mendule i sapun od lavande, OPG Krsto Matulić, Pašman, za kozmetičku liniju Booble Boom, Beauty Drops/Antiage krema od smilja i daske za rezanje od drveta trešnje te Magic Brothers d.o.o., Pašman, za djevičansko maslinovo ulje „Otus“. U Pag odlaze dvije oznake - Paškoj sirani za Jubilarni sir Pagus te Ribarskom obrtu Škrpoč iz Paga za Novaljsku mariniranu hobotnicu. Aranea d.o.o. Silba oznaku HOP dobila je za svježu tjesteninu (bez dodataka/ špinat/rajčica/crna) i njoke (čičoka/ rajčica/špinat/gljive), a Mišić Silba d.o.o. za keramičke proizvode za kućnu uporabu i ukras (držač soli/ zdjelica). OPG Filip Simičić s Rave nagrađen je za hidrolat (mirta/lavanda/ružmarin), Heda Vidović Šehović, Veli Iž, za prirodnu kremu od smilja s otoka Iža, Domaća radinost Darinko Karinja, Sali, za eterično ulje kadulje i macerat smilja, a Sri porta j.d.o.o. iz Sali za Suvenir Fish Factorys Old Saylor’s Kit. (R.I.)

Izradom domaće pašte bavila sam se oduvijek, ali na nagovor mojih prijateljica započela sam ovu priču s HOP-om i zasad sam zadovoljna. Počela sam prodavati na sajmovima otočnih proizvoda, neki su već čuli za mene i telefonski naručuju, a sada kada moja pašta ima markicu kvalitete, vjerujem da će prodaja biti još bolja. Ljudi vam više vjeruju kada vide da ste za svoj proizvod dobili certifikat, mišljenja je Katica Sinković Titulić, koja tjesteninu izrađuje ručno, po starinskom receptu. Poput nje, u društvo nagrađenih oznakom Hrvatski otočni proizvod ove su godine prvi put ušle sa suvenirima-rukotvorinama i Vilma Jozić (kanica-pojas/ narukvice i privjesci/spara) i Ankica Pletikosić iz Preka (tkanice, torbe, stazice) te Senka i Željko Otavijević.

- 44 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 45 -

2016


- vijesti -

- vijesti -

LAG mareta

donirane neretljanske mandarine

LAG Mareta predstavlja zajedničku razvojnu mikro regiju osnovanu prema LEADER načelima na području zadarskih otoka i priobalja. Obuhvaća geografsko područje općina Preko, Kali, Kukljica, Sali i Privlaka te Grada Nina i ruralnih naselja Grada Zadra – otoci Iž, Rava, Molat, Ist, Premuda, Silba i Olib te naselja Kožino i Petrčane.

Akcijom „Neretljanske mandarine“ organizirana je prodaja mandarina od 7. listopada do 24. prosinca, na dijelu javne pješačke površine na Branimirovoj obali u Zadru, uz most, i to svaki petak i subotu od 8 do 16 sati.

Odobrena sredstva za lokalno-razvojnu strategiju

L

AG Mareta, u suradnji s OPG-om Mustapić Zlatko iz Opuzena, organizirao akciju „Neretljanske mandarine“ u sklopu koje se želi pružiti mogućnost otočanima te građanima Zadra i okolice kupnja mandarina izravno od proizvođača iz doline Neretve. Cilj je akcije i potaknuti promociju hrvatskih poljoprivrednih proizvoda te omogućavanje lakše dostupnosti zdravih domaćih proizvoda. U sklopu akcije donirano je i 20 tona mandarina odgojno-obrazovnim i zdravstvenim ustanovama: Dječjim vrtićima u Zadru; DV Srdelica, Kali; DV Manulica, Kukljica; DV Morska Vila, Nin; DV Lastavica, Preko; DV Orkulica, Sali; DV Sabunić, Privlaka; Strukovnoj školi Vice Vlatkovića, Zadar; Općoj bolnici Zadar; Psihijatrijskoj bolnici Ugljan; Domu za odgoj djece i mladeži Zadar; OŠ Biograd; OŠ Smiljevac, Zadar i OŠ Petar Lorini, Sali. (R.I.)

A

gencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 3. studenoga donijela je odluke o privremenom odabiru LAG-ova za mjeru 19.2, 19.3. i 19.4. Među odabranim LAG-ovima nalazi se i LAG Mareta, koji je za provedbu svoje strategije dobio 6,718.115 kuna.

Tek nakon konačnih odluka LAG-ovi mogu početi s raspisivanjem vlastitih natječaja za svoja područja, i to za mjere iz Programa ruralnog razvoja za koje su se opredijelili u svojim strategijama, a donijete su na temelju rezultata provedenog istraživanja tijekom izrade novih lokalno-razvojnih strategija.

LAG-ovi su do kraja listopada 2016. završili s provedbom mjere 19.1. iz Programa ruralnog razvoja RH unutar kojeg su napravili nove razvojne strategije za svoja područja do 2020 godine. LAG-u Mareta je Odlukom za mjeru 19.1 “Pripremna pomoć” bilo omogućeno povlačenje novca u ukupnom iznosu od 265.604 kuna, od čega je LAG Mareta uspio iskoristiti nešto više od 241.000 kuna. Tim novcem financirana je izrada nove lokalno razvojne strategije, financirane su različite radionice, opremljen ured u Preku, kupljena nova računalna oprema, financirane plaće.

LAG Mareta predstavlja zajedničku razvojnu mikro regiju osnovanu prema LEADER načelima na području zadarskih otoka i priobalja. Obuhvaća geografsko područje općina Preko, Kali, Kukljica, Sali i Privlaka te Grada Nina i ruralnih naselja Grada Zadra – otoci Iž, Rava, Molat, Ist, Premuda, Silba i Olib te naselja Kožino i Petrčane. Obuhvaća 41 naselje u kojima, prema popisu stanovništva iz 2011. godine, živi 15.875 stanovnika. U LAG-u se nalazi i 13 naseljenih otoka, što je čak 28 % naseljenih otoka u Hrvatskoj. (R.I.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 46 -

2016

Što se tiče naših aktivnosti treba istaknuti partnerstvo na projektu Općine Preko „Avantura otok“; partnerstvo na projektu udruge Eko Zadar „Revitalizacija starih maslinika“; partnerstvo na projektu „Neretljanske mandarine“ (unutar kojeg je donirano 20 tona mandarina različitim korisnicima u Zadarskoj županiji, prvenstveno vrtićima i školama); partnerstvo u inicijativi udruge Otočni sabor za izmjenu aktualnog Zakona o otocima; partnerstvo u manifestaciji Gospodar otoka i Prosinac u Preku; sudjelovanje u radu Partnerskog vijeća za Urbano područje Zadra; organizacija sajmova otočnih proizvođača u Ninu i Preku; različite edukativne i informativne radionice; pomaganje u pisanju manjih projekata za različite korisnike s područja; aktivno sudjelovanje u osnivanju i radu FLAG-a „Plodovi mora“,

NA Š I Š KOL JI

pomaganje zainteresiranim korisnicima u prijavi za dobivanje oznake Hrvatski otočni proizvod; susreti s europarlamentarcima Tomašić i Picula u vezi aktivne politike razvoja otoka, razvoja lokalnih zajednica i problematike malog ribolova; prijem kod predsjednice Republike Hrvatske; susret s Pučkom pravobraniteljicom, kontinuirano informiranje dionika s područja kojeg LAG Mareta obuhvaća o aktualnim natječajima koji bi im mogli biti od pomoći. Još jednom pozivamo sve zainteresirane dionike s područja ako imaju nekakvih nedoumica u vezi projekata da nam se slobodno jave, u naš ured svakim radnim danom od 09:00 do 15:00 sati. Ured LAG-a Mareta nalazi se u općinskoj zgradi na drugom katu na adresi Trg hrvatske nezavisnosti broj 2 u Preku, rekla je voditeljica ureda LAG Marete Emila Šimičić Bajlo.

- 47 -

2016


- vijesti -

- vijesti PREKO POSJETILI STRANI STUDENTI

U

IZBORI ZA MJESNE ODBORE - UVJERLJIVA POBJEDA HDZ-a

sklopu međunarodne suradnje Sveučilišta Zadar s Pedagoškom akademijom Burgenland iz Željznog (Eisenstadt), glavnoga grada Gradišća, i Széchenyi István University iz Győra u Mađarskoj, Preko su posjetili studenti s te dvije visokoškolske ustanove.

N

a izborima za mjesne odbore u Općini Preko kandidacijske liste Hrvatske demokratske zajednice ostvarile su pobjede u šest od osam mjesnih odbora.

Predvođeni domaćinom, prof. dr. Robertom Bacaljom, i svojim profesorima obišli su OŠ Valentina Klarina i Samostan sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću.

Prema neslužbenim rezultatima, lista HDZ-a apsolutnu je pobjedu ostvarila u mjesnim odborima Preko, Poljana, Sutomišćica, Lukoran, Ugljan i Rivanj, te će u tim mjestima predsjednik VMO biti iz redova HDZ-a. Na Sestrunju je pobjedu odnijela nezavisna lista Nenada Šužberića, a na Ošljaku lista SDP-a.

- parlamentarni izbori 2016. HDZ-u većina otočnih općina

Sukladno rezultatima izbora izabrani članovi Vijeća Mjesnih odbora međusobno će izabrati predsjednike i druga tijela predviđena Statutom Općine Preko na konstituirajućim sjednicama koje će sazvati općinski načelnik.

N

a posljednjim održanim parlamentarnim izborima lista Hrvatske demokratske zajednice uvjerljivo je slavila u 9. izbornoj jedinici (49,56 %), u koju spadaju i zadarski otoci. Lista HDZ-a pobjedu je odnijela i u većini otočnih općina.

Predsjednik Općinskog odbora HDZ-a Jure Brižić istaknuo je zadovoljstvo rezultatima na provedenim izborima te je zahvalio biračima što su dali povjerenje lokalnoj politici HDZ-a u mjestima Općine Preko.

HDZ je osvojio najviše glasova u općinama Preko, Sali, Pašman, Povljana, Kolan, Novalja i u gradu Pagu. Koalicija predvođena SDP-om najviše glasova dobila je u općinama Kukljica, Tkon i Kali. To su im ujedno, jedine općine u Zadarskoj županiji u kojima su dobili više mandata od svojih glavnih rivala. U općini Vir očekivano je pobjedu uzela lista Bandić Milan 365 koju je predvodio načelnik Vira Kristijan Kapović.

Zahvaljujem svima koji su sudjelovali na ovim izborima i čestitam izabranim kandidatima. Iz ove naše pobjede vidljivo je kako su mještani prepoznali rad općinske vlasti predvođene HDZ-om s ciljem boljitka svih mjesta naše općine, a u tom ćemo smjeru i nastaviti u idućem razdoblju. Za uzoran rad svih općinskih tijela nužna je dobra suradnja s mjesnim odborima i nadamo se kvalitetnoj suradnji s novoizabranim predstavnicima, rekao je Brižić. (R.I.)

Baš kao i na nacionalnoj razini treće mjesto je u većini otočnih općina osvojila lista MOST-a, koja je pak, osvojila drugo mjesto po broju glasova u Tkonu gdje je na listi bio načelnik te općine Goran Mušćet. (R.I.)

pučka pravobraniteljica posjetila općinu preko Svi navedeni problemi posebno su zabrinjavajući kada znamo da na otocima živi pretežno starije stanovništvo kojima su javne i socijalne usluge posebno važne za kvalitetu života i dostojanstvenu starost, istaknula je Vidović te dodala kako bi se problem socijalne skrbi mogao ublažiti zapošljavanjem kroz javne radove za ispomoć starima. Zadarska županija treća je u nizu koju je pravobraniteljica posjetila nakon što je u javnosti otvorila temu ljudskih prava u ruralnim područjima organiziranjem konferencije „Daleko od grada – i od prava?“ potkraj prošle godine u Hrvatskom saboru.

U

sklopu trodnevnog obilaska Zadarske županije, kako bi se detaljnije upoznala s problemima stanovnika, pučka pravobraniteljica Lora Vidović posjetila je Općinu Preko.

Ured pučke pravobraniteljice institucija je za zaštitu ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije, koji postupa po pritužbama građana ili na vlastitu inicijativu. Građani se s problemima mogu obratiti pisanim putem, telefonskim pozivom ili osobnim dolaskom u jedan od ureda u Splitu, Rijeci, Zagrebu i Osijeku. (A.L.)

U jednosatnom razgovoru, predstavnici lokalne uprave, civilnih udruga te ravnatelji vrtića i škole iskazali su strah od ukidanja brodskih linija i opisali probleme nedostatka patronažnih sestara, skrbi za starije osobe, iseljavanja mladih, nedostatka radnih mjesta i rješavanja stambenog pitanja.

N A ŠI ŠKO L J I

- 48 -

2016

Općina Preko subvencionira nabavu školskih udžbenika

O

pćina Preko ove godine subvencionirala je nabavu udžbenika za osnovnoškolce iznosom od 350 kuna. Nakon stipendija studentima, jednokratne pomoći za novorođenčad, subvencija vrtića i stambenih kredita mladim obiteljima, ovo je nova mjera kojom se namjerava pomoći ostanku mladih na otoku, ističu u općini. Želja nam je i na ovaj način pomoći našim mještanima, jer su nam upravo socijalni programi kojima sufinanciramo brojne stavke među prioritetima. Vodimo brigu o svim generacijama, od najmlađih do umirovljenika. U ovoj godini sufinancirat ćemo nabavu školskih udžbenika za više od 160 učenika OŠ Valentina Klarina, za što je u proračunu predviđeno 60.000 kuna. Financijski pomažemo i školovanje naših studenata, a za to smo predvidjeli 200.000 kuna, čime smo se pokazali kao općina koja investira u - znanje, rekao nam je načelnik Općine Preko Karlo Novoselić. Demografska politika jedno je od prioritetnih pitanja za našu općinu, pogotovo jer su otoci već desetljećima suočeni s depopulacijom. Mi smo bili jedna od prvih jedinica lokalne samouprave koja je odlučila financijski pomoći obiteljima s malom djecom. Tako, primjerice, za prvorođeno dijete dajemo jednokratnu financijsku pomoć u iznosu od tri tisuće kuna, za drugo dijete pet tisuća, a za treće i svako ostalo po sedam tisuća. Razmišljamo da, u okviru proračunskih mogućnosti, već iduće godine taj iznos i dodatno povećamo. Važno je dijete pratiti i kasnije, pa zato subvencioniramo rad Dječjeg vrtića Lastavica, pa tako roditelji moraju izdvojiti 250 kuna, što je jedna od najnižih cijena vrtića u Hrvatskoj. Djeca čiji su roditelji slabijeg imovinskog stanja imaju potpuno besplatan vrtić. Isto tako, mladim obiteljima koje žive u našoj općini pomažemo tako da subvencioniramo stambene kredite, što je također svojevrstan doprinos demografskoj politici, istaknuo je predsjednik OO HDZ-a Preko Jure Brižić. (A.L.)

Zadarsko sveučilište od 2005. godine surađuje s fakultetima iz Gradišća i Győra, a u posljednjih sedam godina ta se suradnja dodatno proširila posjetom studenata razredne nastave i njemačkoga jezika koji na našem fakultetu „odrade“ uvodna predavanja prije početka nove akademske godine, pojasnio je prof. dr. Bacalja, koji je s ravnateljem OŠ Valentina Klarina Kristijanom Smudom buduće nastavnike upoznao s radom preške škole.

Govoreći o povijesti osnovnoškolskog obrazovanja na otoku Ugljanu, studenti su od prof. dr. Bacalje doznali da je preška škola, osnovana 1842. godine, jedna od najstarijih u Zadarskoj županiji, a prije toga otočane su osnovama čitanja i pisanja podučavali franjevci trećoredci u samostanu na Školjiću. Za sedmodnevnog boravka u Zadru, studenti najviše vremena provode na fakultetu, a u slobodno vrijeme upoznaju se s ljepotama grada i Zadarske županije. Na svom studijskom putovanju snimaju materijal za kratki dokumentarni film koji će prezentirati svojim kolegama na matičnim fakultetima. (A.L.)

molitva i svijeće za grad heroj, vukovar

U

povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, 18. studenog u centru Preka održana je molitva i zapaljene su svijeće. Hrvatski sabor donio je 29. listopada 1999. Odluku o proglašenju dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kako bi se dostojanstveno i primjereno odala počast svim sudionicima obrane Vukovara, grada – simbola hrvatske slobode. (R.I.)

NA Š I Š KOL JI

- 49 - 2016


Olive Island Marina treći put zaredom najbolja mala marina u Hrvatskoj

P

riznanje u kategoriji Turistički cvijet - kvaliteta za Hrvatsku, koju organizira Hrvatska gospodarska komora, Olive Island Marini dodijeljeno je na Danima hrvatskoga turizma koji se održavaju u Bolu na Braču. Uz sutomišku marinu, nagrađene su i marine Frapa iz Rogoznice i Hramina iz Murtera. Upravi i svim zaposlenicima Olive Island Marine čestitamo na osvojenoj nagradi za kvalitetu! (A.L.)

Goran Šarin pomoćnik ministra prometa

I

zadarski otoci imaju svojeg predstavnika u hrvatskoj Vladi. Za pomoćnika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture u resoru Uprave sigurnosti plovidbe imenovan je Goran Šarin. Na novo radno mjesto Šarin dolazi s pozicije direktora Obale i parkova, komunalne tvrtke Općine Preko. Počašćen sam što ću biti dio tima Vlade RH. Ovo shvaćam kao veliki izazov i radit ću s velikim motivom. Zahvaljujem HDZ-u Zadarske županije i općinskom odboru Preko koji su podržali moj izbor. Vjerujem da ću opravdati povjerenje, rekao nam je Šarin. 62-godišnji Šarin po struci je inženjer pomorskog prometa. Na čelu tvrtke Obala i Parkovi bio je deset godina, a prethodno je radio na funkciji direktora TZO Preko. Prije dolaska u javni sektor, dugi niz godina iskustvo je stjecao kao kapetan na brojnim domaćim i stranim brodovima. (R.I.)

D

elegacija Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture predvođena pomoćnikom ministra, kap. Goranom Šarinom sudjelovala je na 44. zasjedanju Upravnog odbora Europske agencije za pomorsku sigurnost koja se održala 2. i 3. lipnja 2016. godine u Lisabonu. Upravni odbor raspravljao je o nizu pitanja od značaja za sigurnost plovidbe, zaštiti mora od onečišćenja i sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, te u tom smislu o posebice o višegodišnjem planu razvoja naprednih sposobnosti Europske unije u nadzoru morskog prostora kako radi unaprjeđenja sigurnosti plovidbe i otkrivanja počinitelja onečišćenja mora, tako i radi uspostave zajedničkih kapaciteta za zaštitu vanjskih pomorskih granica Europske unije i nadzora svih aktivnosti na moru, a s ciljem utvrđivanja i provedbe zakonodavnih i tehničkih rješenja kojima će se realizirati integrirana pomorska slika neophodna za moderan i učinkovit nadzor morskog prostora pod jurisdikcijom Republike Hrvatske dostupno svim tijelima državne uprave s nadležnostima na moru. (A.Ž.)

- 50 -

2016

R

evizija Zakona o otocima, s naglaskom na izjednačavanju uvjeta poslovanja gospodarstvenika na otocima i kopnu, revizija Zakona o regionalnom razvoju, s ciljem ulaska otoka u potpomognuta područja, i izmjena Pravilnika o povlaštenom prijevozu putnika u pomorskom prometu kako bi otočani po povlaštenoj tarifi mogli putovati s otoka na otok, glavni su zaključci sastanka koji predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u svibnju održala s Vijećem Otočnog sabora, udruge za razvitak otoka. najvažniji dio njezina boravka u Zadru i Zadarskoj županiji bit će vezan uz probleme otoka, o čemu je razgovarala i s predsjednikom Otočnog sabora Denisom Barićem. Otočani mogu biti zadovoljni, mi kao udruga uspostavili smo kontakt i čini se počeli rješavati neke probleme koji su se godinama gomilali. Na sastanku je bilo riječi i o proračunu, iz kojega će se ove godine mnogo manje izdvajati za otoke nego prije. Dobili smo obećanje ministra Tolušića i doministra Škrgatića da otočani neće osjetiti probleme s vodoopskrbom ni u putničkom prijevozu, a bude li potrebno intervenirati, Vlada će pronaći novac za pokrivanje svih troškova, kazao je Barić.

Šarin na sjednici Europske agencije za pomorsku sigurnost

N A ŠI ŠKO L J I

predsjednica s otočanima

NA Š I Š KOL JI

Zadarska županija jedan je od tri u Hrvatskoj u kojoj raste broj stanovnika. Nažalost u drugima je sve manje stanovnika, napose mladih. Nedaleko od nas su otoci, naš istinski biser koji zaslužuju puno više nego što im dajemo. Stoga sam htjela vidjeti kako se živi na otocima izvan turističke sezone. Kako žive težaci, ribari, poduzetnici, školarci, umirovljenici, rekla je na dolasku predsjednica RH. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je primijetila da se neki i vraćaju na otoke, ali je to više iznimka nego pravilo. Također, turizam bi trebao biti samo nadogradnja pa stoga treba ulagati u promet , infrastrukturu, ali i digitalizaciju te širokopojasni internet tako da se i s hrvatskih otoka može raditi za bilo koga na svijetu. Do sad nije bilo sinergije između državnog i privatnog ulaganja na otocima. I ova naša posjeta primjer je konkretizacije projekata, poručila je Kolinda Grabar Kitarović. (A.Ž.)

- 51 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

sv. mihovil vraćen općini prekO

vjetrenjače na ošljaku u projektu obnove

Tvrđava sv. Mihovila na otoku Ugljanu pruža, po mnogima, najljepši pogled na Jadranu. Sa 265 metara visoke tvrđave koju su Mlečani sagradili u 13. stoljeću radi kontrole zadarskog kanala pruža se predivan pogled na gotovo cijeli zadarski arhipelag, a legenda kaže da se po burnom vremenu vidi i Italija.

Ostaci vjetrenjača na otočiću Ošljaku uvršteni su Registar kulturnih dobara – Listu preventivno zaštićenih dobara Ministarstva kulture.

Tvrđava je zaštićeni kulturni spomenik koji Općina Preko namjerava obnoviti i urediti novcem iz EU fondova, ali trenutačno je glavni problem preseljenje 80 metarske antene za odašiljače, koja je od Domovinskog rata smještena usred tvrđave. Uz arhitektonski snimak i arheološke iskope koje planiramo napraviti tijekom ove godine, ključni korak je izmještanje antenskog stupa, za što su već osigurane lokacijska i građevinska dozvola. Gotovo je nevjerojatno da taj stup ovdje bespravno stoji već 25 godina.

N

akon dugogodišnje borbe, Općina Preko uspjela je vratiti nadležnost nad Tvrđavom sv. Mihovila. Ovaj tjedan stiglo je rješenje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) kojim se taj kulturni spomenik i jedna od najvećih turističkih atrakcija Zadarske županije daje na korištenje Općini Preko. To nam je iznimno važno za nastavak projekta obnove koji pripremamo u suradnji s Razvojnom agencijom Zadarske županije. Zahtjev prema DUUDI-ju smo uputili još prije dvije godine, da bi tek dolaskom novih ljudi na čelo te državne agencije naš zahtjev bio pozitivno riješen. Drago mi je da je nova uprava predvođena ravnateljem Tomislavom Bobanom pokazala razumijevanje i veliku volju da se naš zahtjev usvoji, rekao je načelnik Općine Preko Karlo Novoselić.

N A ŠI ŠKO L J I

Tvrtka Odašiljači i veze ima osigurano zemljište na susjednom brdu i pravomoćnu građevinsku dozvolu koja vrijedi još samo nekoliko mjeseci i nadamo se da će se što prije pokrenuti postupak preseljenja odašiljača. Nažalost, sve to trebalo je biti dovršeno još potkraj 2011. godine nakon što su Odašiljači i veze kupili zemljište na susjednom brdu Mala glava. No, smjenom vlasti na državnoj razini promijenjena je i uprava te tvrtke, pa su i prioriteti očito izmijenjeni. Znamo da je u Milanovićevoj Vladi svaki projekt u Zadarskoj županiji bio „pod povećalom“, pa tako i ovaj. Nadam se da će nova uprava Odašiljača i veza imati razumijevanja da se ovaj problem uskoro riješi, a mi ćemo s naše strane inzistirati na što bržem iseljenju, pojašnjava voditelj Odsjeka za EU fondove i razvoj u Općini Preko Ante Župan.

R

ješenje o zaštiti mlinova/vjetrenjača iz 16. stoljeća, najstarijih na Jadranu, stiglo je ovih dana na adresu Općine Preko, samo dva tjedna nakon što je na Ošljaku održan okrugli stol „Održivi razvoj malih otoka – mogućnosti vrednovanja kulturne i prirodne baštine“, na kojemu je, među ostalim, bilo riječi o revitalizaciji i turističkoj valorizaciji upravo tih dviju vjetrenjača. Iznimno nam je drago da su mlinovi s Ošljaka uvršteni u Registar kulturnih dobara. Općina je tu pomogla u pripremi projekta i financiranju dijela projektne dokumentacije jer želimo i jer nam je stalo do toga da svako mjesto iskoristi svoje potencijale. Vjerujem da će to doprinijeti boljoj turističkoj ponudi, ali i dodatnom vrednovanju naše kulturne baštine, mišljenja je načelnik općine Karlo Novoselić. Podsjeća da je nedavno u Medulinu obnovljena vjetrenjača sagrađena 1878. godine, dakle 103 godine nakon ošljačkih mlinova, i da je odmah postala

turistička atrakcija te zaštitni znak toga kraja. Od svih mlinova na Jadranu, medulinski je jedini obnovljen, jedini s rekonstruiranim mehanizmom mlina i vjetrenjače koji omogućuju njegovu izvornu funkciju mljevenje žita, a upravo je to ono što turisti žele vidjeti. Ante Župan, savjetnik za EU fondove u Općini Preko, također je mišljenja da vjetrenjače s Ošljaka mogu u budućnosti postati jedna od većih turističkih atrakcija ne samo na području Općine Preko, nego cijele Zadarske županije. Već sada pripremamo prijavu za natječaj Ministarstva kulture kojom bismo željeli izraditi kompletan projekt sanacije i obnove, a potom krenuti i u realizaciju samog projekta putem nacionalnih ili europskih fondova. Ovo je odlična poveznica kulturne baštine i turizma te može biti jedan od dodatnih aduta u promociji naše općine i otočnog turizma, smatra Župan. (A.L.)

Općina Preko ove godine dobila je 100 tisuća kuna na natječaju Ministarstva kulture za izradu arhitektonskog 3D snimka, a na novi natječaj ministarstva koji je zaključen prije nekoliko dana, prijavili su arheološke iskope unutar same tvrđave. Tek će nakon toga biti detaljnije poznat okvirni iznos potreban za cjelokupnu obnovu sv. Mihovila, koji bi u budućnosti trebao postati interpretacijski centar u kojemu bi bila prezentirana baština svih zadarskih otoka, koji su se u prošlosti upravo po tvrđavi iznad Preka nazivali Anđeoskim otocima. Kažimo i to da je Tvrđavu sv. Mihovila prepoznao prije nekoliko godina Michelinov zeleni vodič, gdje je ocijenjena s dvije zvjezdice i preporukom „obavezno posjetiti“! (A.L.)

- 52 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 53 -

2016


- vijesti -

- vijesti -

u prvih devet mjeseci 800.000 putnika

usklađivanje trajektnih i brodskih linija

Četrdeset studenata dobilo bespovratnu financijsku pomoć

J

adrolinija je prvi put od svog osnutka tijekom jedne godine prevezla 11 milijuna putnika, pa je tom prigodom u Rijeci dočekana i prigodno nagrađena 11-milijunta putnica - Elizabeta Škunca iz Novalje.

Riječ je o odlukama koje će biti temelj za raspisivanje natječaja i utvrđivanje minimalnih uvjeta potrebnih za pojedinu vrstu broda, kao i minimalnog prijevoza putnika.

U ovoj godini Jadrolinija je prevezla 11 milijuna putnika i 2,7 milijuna vozila, što čini povećanje prometa od u prosjeku četiri posto. Brodovi ljeti obavljaju više od 600 polazaka dnevno, a najfrekventnije linije održavaju se gotovo 24 sata na dan. Na zadarskom području u prvih devet mjeseci ove godine prevezeno je više od dva milijuna putnika i 400.000 vozila, na trajektnoj liniji Zadar (Gaženica) - Preko prevezeno je više od 800.000 putnika, a na liniji Biograd - Tkon oko 400.000 putnika.

N

akon provedenog natječaja, odabrano je 40 studenata koji su ostvarili pravo za dodjelu bespovratne financijske pomoći Općine Preko za akademsku godinu 2015./16.

Prošle godine, kada je trajektna linija Zadar Preko izgubila primat najfrekventnije linije na Jadranu zbog razdvajanja prometa na brod i trajekt po otvorenju luke Gaženica, trajekti su između Zadra i Preka prevezli 1,068.266 putnika i 276.415 vozila. (A.L.)

Visina bespovratne financijske pomoći iznosi 300 kuna mjesečno za studente koji studiraju na području Zadarske županije i 500 kuna za studente koji studiraju izvan Zadarske županije. Pravo na bespovratnu financijsku pomoć mogli su ostvariti studenti koji su državljani Republike Hrvatske s prebivalištem na području Općine Preko najmanje pet godina prije raspisivanja natječaja, studenti koji imaju status redovitog ili izvanrednog studenta, studenti koji nemaju odobren kredit ili stipendiju od nekog drugog subjekta te studenti koji prethodno nisu koristili bespovratnu financijsku pomoć za isti stupanj i studijsku godinu obrazovanja. (R. I.)

Uređeno oko 2 kilometra puteva na Rivnju

S otočnom iskaznicom po povlaštenim cijenama na sve otoke

O

d kolovoza 2016. godine omogućen je povlašteni prijevoz na svim državnim linijama otočanima koji imaju valjane otočne iskaznice za putnike ili studentske iskaznice (X-ice), izvijestila je Agencija za obalni linijski pomorski promet.

N

ačelnik Općine Preko Karlo Novoselić sa suradnicima posjetio je otok Rivanj, na kojemu je uoči ljetne sezone uređeno oko 2 kilometra šumskih i maslinskih putova. Radove je financirala općina s iznosom od 70 tisuća kuna. Uređen je glavni put od središta do mjesnog groblja, te nastavak puta do uvale Lokva.

Kako stoji u priopćenju, 25. lipnja 2016. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, a jedna od važnijih zakonskih izmjena odnosi se na veća prava otočana u smislu prava na povlašteni prijevoz na svim državnim linijama neovisno o otoku prebivališta. Osim prava na povlašteni prijevoz na svim linijama neovisno o otoku prebivališta, otočani i dalje imaju pravo na prijevoz i na iznimkama koje vrijede za njihov otok. Agencija napominje da se zakonska izmjena odnosi na povlasticu za fizičke osobe, ali ne i za vozila. (A.L.)

N A ŠI ŠKO L J I

Cilj nam je ravnomjeran razvoj cijele naše općine. Ovime će se zasigurno omogućiti lakši dolazak mještana u zaleđe otoka, a biti će od koristi maslinarima kao i u svrhu protupožarnih putova. Ovisno o proračunskim sredstvima, planiramo i u idućim godinama nastaviti s projektom uređenja putova na svim otocima koji administrativno pripadaju Općini Preko, istaknuo je načelnik Karlo Novoselić. (A.Ž.)

- 54 -

2016

N

eće biti rezova, pratit ćemo kao i dosad potrebe stvarne javne usluge koje obavljaju brodari u javnom prijevozu, izjavila je Jadranka Fržop, pomoćnica ministra pomorstva prometa i infrastrukture na današnjem radnom sastanku u Zadru.

događalo da ljudi ostaju na obali. Objasnili smo im da na naša dva otoka cijele godine živi više od 10.000 stanovnika, da ljudi putuju na posao u grad, djeca u školu, na izvaNŠKolske aktivnosti i da su te dvije linije ključne za naš opstanak na otocima. U protivnom, kao što je rekao kolega Morović iz Sali, dogodit će nam se iseljavanje kao na Dugom otoku, koji je spao na pet linija dnevno, kaže Novoselić.

OPĆINA PREKO IZRAZILA JASAN STAV O NE PRISTAJANJU NI NA KAKVA UKIDANJA LINIJA Što se tiče prigovora otočana, dodala je, uglavnom se odnose na usklađivanje linija, zato se i treba sastajati i saslušati primjedbe otočana. A prigovore stanovnika zadarskih otoka iznijeli su načelnici Karlo Novoselić, Andro Magić, Goran Mušćet, Zoran Morović, Duško Vidov te Josip Burčul, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Kukljica kako bi se čuo stav otočana o prijedlogu Odluke o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu. Promjene će biti adekvatne primjedbama, sve ćemo ih sagledati i nakon savjetovanja obraditi, zato smo i došli na teren. Riječ je o odlukama koje će biti temelj za raspisivanje natječaja i utvrđivanje minimalnih uvjeta potrebnih za pojedinu vrstu broda, kao i minimalnog prijevoza putnika. Namjera nam je prije svega čuti sve zainteresirane i njihove primjedbe. Sigurno je da neće biti moguće ispuniti sve želje jer je njih uvijek više nego što mi možemo ispuniti, kazala je Fržop.

Ravnatelj Agencije za pomorski promet kapetan Ivan Franičević napomenuo je kako su u Zadar došli razgovarati na transparentan način s predstavnicima općina i gradova.

SIGURNO JE DA NEĆE BITI MOGUĆE ISPUNITI SVE ŽELJE OTOČANA JER JE NJIH UVIJEK VIŠE NEGO MOŽEMO ISPUNITI. Sve će se zabilježiti, prihvatiti savjete i vidjeti što se može učiniti kako bismo mogli kvalitetno raspisati natječaj za iduće, nadam se, šestogodišnje razdoblje. Nastojat ćemo prihvatiti sve primjedbe otočana i mislim da ćemo se usuglasiti, smatra Franičević. (A.L.)

Prema riječima Karla Novoselića, prvog čovjeka Općine Preko, izražen je jasan stav da na najfrekventnijoj trajektnoj liniji Gaženica - Preko neće pristati ni na kakva rezanja. Nas petorica načelnika s Ugljana i Pašmana imamo potpuno identične stavove i dali smo im do znanja da nećemo pristati na redukciju linija. Bilo je i povišenih tonova, ali sve je proteklo u mirnom i konstruktivnom ozračju. Razgovarali smo i o brodskoj liniji Zadar - Preko, odnosno o neadekvatnim brodovima “Dori” i “Lari”, o čemu smo se također složili da se kod sljedećeg natječaja vodi računa o tome da nijedan brod na toj liniji ne smije imati manje od 300 sjedala kako se ne bi

NA Š I Š KOL JI

- 55 - 2016


- vijesti -

- vijesti Za brodski prijevoz u proračunu 40 milijuna kuna više nego lani

MALIM RIBARIMA VRAĆENE POVLASTICE

P

N

regledom najvažnijih stavki u prijedlogu proračuna za 2017. godinu koje se odnose na otoke, pomorski prijevoz, subvencije za vodu, subvencije za javni cestovni prijevoz, potpore gospodarstvu, razvoj otoka i za potporu projekta Hrvatski otočni proizvod, možemo biti zadovoljni jer je za sve segmente predviđeno povećanja novca, kaže Denis Barić, prvi čovjek Otočnog sabora, udruge za razvitak hrvatskih otoka.

a plenarnoj sjednici Europskog parlamenta velikom većinom glasova usvojeno je izvješće Ruže Tomašić kojim traži od Europske komisije da malim obalnim ribarima vrati mogućnost lova njihovim tradicionalnim alatima. Time je ovo izvješće postalo službeni stav Parlamenta i Komisija ga mora uzeti u obzir pri budućim promjenama EU propisa u sektoru ribarstva. Ruža Tomašić u izvješću traži da Komisija donese europsku definiciju obalnog, malog obalnog i tradicijskog ribolova koji su danas različito definirani u raznim državama EU-a što sprječava donošenje kvalitetne regulative na europskoj razini, no naglašava kako pritom valja voditi računa o posebnostima različitih ribarskih regija.

Dodaje kako je očito napravljen zaokret u politici prema otocima, što je nekoliko puta i obećao premijer Andrej Plenković, a podsjeća i da je najavio osnivanje Uprave za otoke pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU”. Nadam se da će na čelu uprave biti osoba koja živi otok i poznaje u dušu otočne probleme, ustvrdio je.

Također, Tomašić traži da malim obalnim ribarima budu dostupnija sredstva iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo, a budućnost ribarskog sektora vidi u njegovoj diversifikaciji i ulaganjima u plovila, sigurnosnu opremu, edukaciju i inovacije.

Analizirajući dio po dio proračuna koji se odnosi na poboljšanje života otočana, Barić navodi da je za subvenciju redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija osigurano 310 milijuna kuna, za razliku od lanjskih 270 milijuna. Za milijun kuna povećane su i subvencije za vodoopskrbu pa je tako za njih u sljedećoj godini predviđeno 11 milijuna kuna.

Slogan EU-a je „Ujedinjeni u raznolikosti”. Dosad su pravila bila univerzalna i nisu priznavala tu raznolikost, a pojedine odredbe Zajedničke ribarstvene politike i Mediteranske uredbe koje se konkretno tiču malog obalnog ribolova najbolji su primjer toga, rekla je Ruža Tomašić predstavljajući svoje izvješće u ponedjeljak na raspravi.

Povećana su i sredstva za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka te ona sada iznose 55 milijuna kuna, ali, nažalost, u Ministarstvu poljoprivrede za naše je ribare smanjena državna potpora kroz subvencije, i to za 36 posto. Sada je osigurano 58,350.000 kuna, lani 87,826.350 kuna, što znači minus od čak 29,476.350 kuna. Otočni ribari nemaju pravo ni na potporu za očuvanje radnih mjesta kao otočni gospodarstvenici pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU zbog uredbi Europske unije. Također, pri Ministarstvu poljoprivrede za operativni program u ribarstvu došlo je do drastičnog smanjenja od 60 posto u odnosu na 2016. godinu, ali je zato za ruralni razvoj osigurano veliko povećanje, objašnjava Barić te dodaje da su povećana sredstva iz EU za ruralna područja pa tako i za otoke.

Otvorena i iskrena suradnja s hrvatskim stručnjacima i ribarima na izradi ovog izvješća vraća vjeru u demokratske procese i budi nadu da s građanima možemo popraviti sve ono što danas ne valja u EU-a, zaključila je hrvatska eurozastupnica. (R.I.)

divlje svinje na zadarskim otocima

D

ivlje svinje toliko su se udomaćile u Sestrunju da nam dolaze u dvorišta. U nekoliko navrata noću sam ih vidio pod prozorom. Dolaze na smokvu. Nije ih ni malo ugodno ugledati tako blizu jer su to opasne, divlje životinje. Rade nam i štetu. Svakih malo nađem tragove rovanja u masliniku, a tako i moji sumještani. Gotovo da više nema njive i puta na Sestrunju koji nije raskopan, kaže Ivo Šužberić, predsjednik mjesnog odbora Sestrunja koji na problem sve većeg broja divljih svinja na ovom zadarskom otočiću upozorava godinama, piše Zadarski list. Sve ih je više iz godine u godinu. Sestrunj nema puno stanovnika i to su uglavnom žitelji starije životne dobi pa vjerujem kako je omjer stanovnika u odnosu na divlje svinje danas jedan naprama 50. Ljudi se žale da im uništavaju masline, posebice mlade, ali i druge usjeve. Nerijetko im poruše i suhozide i ograde, a starijim ljudima to je veliki problem jer ne mogu to popravljati. To je težak posao i za mlade ljude, ističe Šužberić. Slične probleme imaju i na susjednom Rivnju. U vrijeme hajki, kad se zapuca, divlje svinje pred lovcima i lovačkim psima nerijetko traže spas na tom otoku gdje dolaze preplivavajući kanal. I na otoku Ugljanu sve češće viđaju divlje svinje, a kako se bliži turistička sezona, strahuju kako bi moglo doći i do “bliskih susreta” ljudi i tih divljih životinja. Ljudi se žale da im divlje svinje uništavaju usjeve, masline, pa čak i da im dolaze u kućna dvorišta, a posebice u Ugljanu gdje su zadnje kuće svega 150 metara udaljene od polja. Prije mjesec, dva dana u ime svih stanovnika otoka Ugljana poslali smo dopis Zadarskoj županiji sa zamolbom da se iznađe neko rješenje.

Još jednom upozorava da je u Zakonu o otocima napravljena kategorizacija otoka te da se zakon provodi kroz pravilnike za Mjere iz ruralnog razvoja kao područja sa specifičnim načinom življenja, a po indeksu razvijenosti, koji je jedan od glavnih faktora u natječajima, otoci su svrstani u razvijena i visoko razvijena područja, što je nonsens sam po sebi i to hitno treba promijeniti. Podsjetimo, Vlada je u saborsku proceduru u četvrtak, 8. prosinca, uputila prijedlog proračun za 2017. godinu. (A.L.)

Osim divljih svinja tu imamo problem i s muflonima, ali oni su manje opasni i rade manju štetu, ističe Karlo Novoselić, načelnik Preka, podsjećajući kako su te dvije vrste divljači naseljene na ove zadarske otoke prije 20-ak godina zbog lova. No i on, kao i svi ostali čelni ljudi otoka Ugljana, Sestrunja i Rivnja, upozoravaju kako lovačko društvo nedovoljno često organizira hajke zbog čega se te životinje sve više razmnožavaju pa samim time postaju i sve veći problem mještanima.

N A ŠI ŠKO L J I

- 56 -

2016

NA Š I Š KOL JI

To nije autohtona vrsta. Te su životinje tu namjerno naseljene, a njihovo razmnožavanje izmiče kontroli. Rješenje se mora naći. Ljudi se boje, naglašava Šužberić dodajući i kako mu nije jasno zašto je Zadarska županija, usprkos dopisu koji su potpisali načelnici općina Preko, Kali i Kukljica te on sam, produljili lovačkom društvu Aurorum iz Paga koncesiju. Inače, ovo lovačko društvo imalo je koncesiju na deset godina, a koja je istekla u ožujku ove godine. U Županiji su, ne uvažavajući naše argumente, u ožujku ove godine potpisali Ugovor o zakupu prava lova u zajedničkim otvorenim lovištima na području Zadarske županije među kojima je i Aurorum koji je dobio koncesiju na Ugljanu, Sestrunju i Rivnju. Nije mi jasno kako izdaju te koncesije kad je na otoku Sestrunju konkretno privatno vlasništvo više od 99 posto otočnog teritorija, ogorčen je Šužberić, no Zadarska županija temelj za potpisivanje ugovora našla je u Zakonu o lovstvu i Odluci županijske skupštine Zadarske županije. Za 27 zajedničkih otvorenih lovišta ustanovljenih na području Zadarske županije 31. ožujka 2016. istjecao je Ugovor o zakupu prava lova za deset lovnih godina. U prosincu 2015. godine, na zahtjev lovozakupnika, sukladno članku 30. stavak 4. Zakona o lovstvu, skupština Zadarske županije je uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede produljila zakup prava lova za 25 lovišta, dok za dva lovišta, Polača i Veliki Urljaj, nije dobivena prethodna suglasnost nadležnog ministarstva te je za njih proveden postupak javnog natječaja, pojašnjava Daniel Segarić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Zadarske županije, osvrćući se i na lovno područje koje je dobila Zadruga Aurorum na rok od deset godina i to na području triju, od ukupno 11 otoka u zadarskom akvatoriju gdje postoje lovišta. Ukupna površina svih zajedničkih lovišta Zadarske županije iznosi 223.467 hektara, a lovišta na kojima su produljeni ugovori iznosi 146.150 hektara. (R.I.)

- 57 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

PROFESOR ŠIME MARCELIĆ NAGRAĐEN ZA RAZVOJ MASLINARSTVA

njemački humanitarac donirao psihijatrisku bolnicu ugljan

N

a nedavno održanoj maslinarskoj manifestaciji Maslina Split među 15 povelja koje su dodijeljene za promicanje i razvoj maslinarstva jedno je ime s područja Zadarske županije - povelja “Pavle Bakarić” za znanstveni rad u maslinarstvu otišla je u ruke mladog agronoma Šime Marcelića iz Preka.

P

oznati njemački humanitarac i dobrotvor Manfred Nurnberger Psihijatrijskoj bolnici Ugljan dopremio je vrijednu donaciju bolničkih kreveta i madraca. Ovaj Nijemac, koji je za svoj humanitarni rad, odnosno posebne zasluge za socijalni rad, prošle godine u Njemačkoj dobio najveće odličje “Federalni križ za zasluge” na području naše županije donacijama brojne korisnike uveseljava već 18 godina, piše Zadarski list.

na danima narcisa prikupljeno 8.200 kuna

Osim Psihijatrijske bolnice kojoj je već ranije u nekoliko navrata donirao krevete, madrace, posteljinu, odjeću i slično, vrijedne donacije ovaj njemački humanitarac podijelio je i Zajednici Cenacolo u Jankolovici pokraj Biograda, brojnim dječjim vrtićima i sportskim klubovima u ruralnim sredinama, Centaru za rehabilitaciju Sv. Filip i Jakov, ali i Lovačkom domu u Raštanima Gornjim i Donjim, kao i desecima potrebitih zadarskih obitelji.

U

humanitarnoj akciji u povodu međunarodnog Dana narcisa, koja se u ožujku za otoke Ugljan i Pašman održala u Tkonu, prikupljeno je 8200 kuna. Pod sloganom “Naše zdravlje - radost života”, kao i prošle godine skupljao se novac za kupnju linearnog akceleratora za operativnu radioterapiju u Općoj bolnici Zadar. Aparat će pridonijeti uspješnijem liječenju u sklopu nacionalnog programa liječenja raka dojke kojim se smrtnost smanjuje za 15 do 20 posto.

Ovom prilikom Manfred Nurnberger organizirao je akciju kojom je Psihijatrijskoj bolnici Ugljan pribavljeno 29 kreveta i 40 madraca.

Bila je ovo osma akcija u koju su se uključile udruge s otoka Ugljana i Pašmana, a uz domaćine iz Tkona, načelnika Gorana Mušćeta, pjesnikinje Rade Vrančić te “Kunjskih mažoretkinja i Dječjeg zbora “Kunjski ćoci”, sudjelovale su udruge žena “Kukljica” iz Kukljice, “Kančolica” iz Kali, “Luzor” iz Preka, KUD “Sv. Ante” iz Lukorana, udruga žena “Sv. Fume” iz Sutomišćice, “Arija” i “Điran” iz Ugljana, KUD “Sv. Luka” i Udruga “Levanda” iz Ždrelca. Domaćin sljedeće akcije za oba otoka bit će Kukljica (R. I.)

poštar josip gregov jedan od pobjednika natječaja

P

rečanin Josip Gregov, koji radi kao poštar u mjestu Kukljica jedan je od šestorice pobjednika natječaja „Najbolji u Pošti“. Nakon mjesec dana trajanja akcije korisnici su odabrali šest pobjednika, izvijestili su iz Hrvatske pošte. Među njima je i jedan s otoka Ugljana.

Ova donacija izuzetno će koristiti Psihijatrijskoj bolnici Ugljan. Radi se o opremi koja je u vrlo dobrom stanju te je bila malo korištena. Opremu ćemo iskoristiti za unaprijeđenje postojećih bolničkih uvjeta, kažu u PBU koristeći priliku za još jednu zahvalu Manfredu Nurnbergeru koji je sa svojom suprugom Marion često, a i rado viđen gost na području cijele Zadarske županije. Ovaj bračni par sam financira svoja putovanja, a ističu kako im je nagrada sreća na licima onih kojima pomažu. Srčanost žitelja zadarske županije privlači ih natrag, a tu su tijekom godina stekli i prijatelje. Da ne zaboravljaju potrebite dokaz je i ova donacija ugljanskoj bolnici koja je tek jedna u nizu i sigurno ne i posljednja. (R.I.)

U

POU Dom na žalu u Preko održana je svečana podjela svjedodžbi polaznicima pripremnog, A1 stupnja talijanskog jezika. Tečaj su uspješno završile Ana Jakić Smud, Evelin Dorkin Gregov, Dina Kačan, Julija Kačan, Barbara Jakobović, Irena Rančić i Sanja Košta. Voditeljica obrazovne skupine bila je prof. Katarina Šoša.

500-injak stabala oštrice i toliko puljke je u Poljani i Sutomišćici, najvjerojatnije su prije nekih 300400 godina došle s pomorcima iz Grčke ili Italije, ili su međusobnim križanjem nastale na Ugljanu. Jedinstvene su na cijelom Mediteranu. Profesor Đani Benčić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu radi DNA analizu koja je temeljna i koja će nam kroz nekoliko godina analiza i komparacija sorti dati i konačni odgovor, objasnio je Šime Marcelić.

Na početku akcije zaprimili smo 83 pisma za nominacije, a stručni (interni) žiri pomno je pročitao svako pismo i izabrao 12 finalista akcije. Nakon objave 12 pisama koja su bila u finalu objavili smo i kupon, kojim se moglo glasati za najbolje pismo između 12 odabranih. Ukupno smo zaprimili više od 1500 glasova te dobili šest pobjednika akcije: Josip Gregov (operater u Kukljici), Zdravko Vlahov, Snježana Valinčić, Alen Sertić, Vanja Ljubetić i Tamara Bilen. Još jednom čestitamo najboljima u Pošti – prema mišljenju naših korisnika, kažu u HP-u. Poštar Josip Gregov, tako je osvojio mještane Kukljice, a evo što su, između ostalog, pisali o njemu u pismima za nominacije:

završen A1 tečaj talijanskog jezika u POU dom na žalu

Joso je osoba koja u svakom trenutku želi pomoći i ako je to trenutno nemoguće, dat će sve od sebe da pomogne kako bi čovjek zadovoljan otišao iz poštanskog ureda. Njemu ništa nije teško, riječi “ne znam” i “ne mogu” njemu su nepoznanica i nekad se zapitamo što ovog čovjeka drži tako pozitivnim? Zar njemu ne smeta jugo, bura, kiša, nevera, buka, vika, nervozni i neljubazni ljudi na šalteru, tko je on?, stoji u pismu koje hvali poštara Josu! (A.L.)

Šime je uz ostalo aktivan u udruzi senzorskih analitičara maslinovog ulja Olea iz Zadra koja promiče proizvodnju i konzumaciju visokokvalitetnih maslinovih ulja extra djevičanske kvalitete. (A.L.)

PLANINARSKI KRIŽNI PUT MLADIH KATOLIKA ZADARSKE ŽUPANIJE

U

z pomoć i podršku Pastorala mladih Zadarske nadbiskupije u veljači na otoku Ugljanu održan je Planinarski križni put mladih Zadarske nadbiskupije.

Pobožnost križnog puta proširila se sa Zagrebačke nadbiskupije na cijelu Hrvatsku, a 2012. održan je 50. planinarski križni. (A.L.)

Pobožnost križnog puta okuplja mlade od 18 do 30 godina u promišljanju kako u križu pronaći odgovor na mladenačku stvarnost punu izazova. Prilika je to i za izlet, druženje, upoznavanja mladih katolika u nadbiskupiji koji u svojim župnim zajednicama mogu pridonijeti svojim djelovanjem. Ideja planinarenja uz obilazak sakralnih objekata i pobožnost križnog puta nastala je u zajednici mladih Župe sv. Anastazije u Samoboru 1987. Godine 1994. osnovane su Planinarska bratovština sv. Bernarda sa zaštitnikom sv. Bernardom iz Aoste i Udruga Ekosspiritus koja je preuzela organizaciju križnih putova.

Nakon završenog tečaja A1, polaznik razumije i znati koristiti svakodnevne izraze i pozdrave, služi se jednostavnim rečenicama i može sudjelovati u jednostavnijem razgovoru. (A.L.)

N A ŠI ŠKO L J I

Šime se posvetio istraživanju puljke i oštrice, autohtonih sorti koje rastu samo u Poljani i Sutomišćici.

- 58 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 59 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

Prečani donirali 9000 kuna Koliko su Prečani uvijek spremni pomoći i koliko vole svoju župu, dokazali su nebrojeno puta, a u posljednja dva dana osobito.

U

sklopu programa “Prosinac u Preku”, u humanitarnoj akciji Planinarskog društva Zavrh, za korisnike Staračkog doma i odjelne pacijente Psihijatrijske bolnice Ugljan, skupili su 1300 kuna, oko 120 kilograma domaćih mandarina, limuna, jabuka i kivija, 50 kilograma krumpira, domaće kolače, kekse, sokove, oko 300 kilograma odjeće, deka i pokrivača 30 litara šampona i pjena za tuširanje, 15 paketa pelena za inkontinenciju, higijenske maramice, paste za zube, kreme za ruke, dezodoranse, gumene podloške za krevete, higijenske rukavice.

uljepšali našim korisnicima i pacijentima božićne blagdane, rekla je Crnošija.

Humanitarna akcija, koju su vodili Kristina Marcelić Masar, Lucija Marđetko, Julija Kačan, Katarino Dorkin, Marijana i Mate Rančić te Evelin Dorkin, trajala je od 27. studenoga do 9. prosinca, a u subotu, 10. prosinca, donaciju su predali glavnoj sestri PB Ugljan Ljubici Crnošija.

Radionice je organizirao PD Zavrh, a osmislile su ih i vodile Marija i Blanka Klarin, Josipa Jurin, Kristina Marcelić Masar, Julija Kačan, Lucija Marđetko, Marija Olivari, Lucija Jozić i Magdalena Marđetko. Ukupno je na radionicama sudjelovalo 28 djece iz Preka, Sutomišćice i Kali, izrađivali su čestitke s iglom i koncem i svijećnjake od morske soli, krede u boji i lučica. Napravili su ih 40 i odmah pitali kada će biti sljedeća radionica i što će raditi, kaže Kristina Marcelić Masar.

Naša bolnica često dobiva različite donacije iz svih dijelova Hrvatske. Pomažu i ljudi s otoka, ali posebno nam je drago što su ovu donaciju dovezli mladi Prečani koji su se sami organizirali i tako

N A ŠI ŠKO L J I

Zadovoljstvo nisu krili ni članovi PD Zavrh jer je odaziv njihovih sumještana premašio sva očekivanja. Kutije u kojima su prikupljali novac i higijenske potrepštine postavili su u gotovo svim trgovinama i kafićima u Preku, a odjeću, voće i kolače prikupljali su u Bratskoj kući, gdje su u prva dva tjedna programa “Prosinac u Preku” organizirali i dvije kreativne radionice za djecu.

- 60 -

2016

U adventskim događanjima u Preku, kao i svake godine, aktivno sudjeluje i Udruga žena Luzor. Uz njegovanje otočne kulturne baštine i običaja, žene iz Udruge Luzor cijele godine vrijedno rade podijeljene u nekoliko sekcija. Za ovogodišnji advent odlučile smo organizirati prodajnu izložbu naših radova, a sav prihod od prodaje donirat ćemo za izradu jedne postaje Križnog puta u preškoj crkvi budući da je upravo u tijeku uređenje interijera. Radove smo prodavale nakon dviju nedjeljnih misa, s mladima iz PD Zavrh i zbora Stella Maris i skupile nevjerojatnih 7414 kuna. Više nego što smo očekivale i nadale se. Novac ćemo sljedeće nedjelje nakon mise predati župniku don Borisu Pediću, otkriva gospođa Vilma Jozić iz Udruge Luzor i zahvaljuje Prečanima koji su velikodušno kupovali ručno izrađene čestitke, ukrase, igračke, autohtone suvenire, prirodnu kozmetiku i tako pomogli u ostvarenju cilja. (A.L.)

NA Š I Š KOL JI

- 61 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

novinarske i neke druge priče...

“Novinarske i neke druge priče” Andrine Luić i Adama Vidasa otvorile su izložbenu sezonu Pučkog otvorenog učilišta Doma na žalu u Preku. Ujedno, bio je to početak jedne nove priče, zaslužene afirmacije otočnih fotografa koji su svoju kvalitetu pokazali već na samom otvorenju izložbe napunivši galerijski prostor fotografijama i ljudima.

K

ako je rekla ravnateljica Doma na žalu Mladenka Mašina, prva je to zajednička izložba Andrine i Adama te prva ovogodišnja izložba, od osam planiranih, u ovom prostoru. Bilo je to i jubilarno, šezdeseto otvorenje izložbe u galeriji Dom na žalu od 2007. kad je osnovano pučko otvoreno učilište. Dvoje otočnih fotografa predstavilo se s po 23 fotografije svatko, a uži izbor iz njihova iznimno bogatog opusa napravio je poznati preški fotograf Senko Sorić. Osim otoka kao mjesta prebivališta, fotografe veže i struka.

N AŠI ŠKO L J I

zadatak bio da na otvorenju izložbe okupljenima pobliže predstavi rad Andrine i Adama. Adam Vidas karijeru je u medijima započeo u izdavačkom poduzeću Narodni list, a prvu priliku da radi kao novinski fotograf dobio je 1998. godine u tadašnjem tjedniku Narodni list. Objavljivao je u Zadarskom listu, a trenutačno je zaposlen na portalu 057 info, gdje često objavljuje fotogalerije iz “đira gradom”. Upravo ta njegova lutanja gradom s fotoaparatom u ruci vidljiva su i na njegovim fotografijama, gdje u moru detalja on izdvaja baš onaj jedan koji zaslužuje da ga se ovjekovječi fotoaparatom. Adam je profesionalni fotograf i odmah se vidi

ono što ga zanima. On je fotograf lutalica koji traži motive, a one koji ga privuku zabilježi, rekao je Sorić, koji je kod Vidasa posebno istaknuo motiv valova. Izložbu je otvorio urednik fotografije u Zadarskom listu i majstor fotografije Zvonko Kucelin, koji je izrazio nadu kako će Andrina i Adam ovaj zajednički put nastaviti i odvojeno, samostalnim izložbama, jer, kako je rekao, imaju što pokazati. Tijekom otvorenja izložbe nastupile su i članice Udruge žena Luzor koje su izvele nekoliko pučkih pjesama. (A.L.)

Novinarka Andrina Luić fotografijom se bavi amaterski, iz ljubavi, ali zbog prirode svog posla vrlo često nađe se i u ulozi fotoreportera. Štoviše, moglo bi se reći da je fotografija za nju usud kojim ju je zarazio otac koji je bio fotograf i novinar. Ona za sebe kaže da je novinarka, a da se fotografijom bavi amaterski. Taj njezin amaterizam tu je negdje na granici, ona je toliko suptilna, jednostavna i ima izoštreno fotografsko oko, što je svakako najpoželjnije. Da, to je ženska ruka, to je žensko oko, rekao je Senko Sorić čiji je

- 62 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 63 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

ljetni sajam otočnih proizvoda

ljetne maškare u preku

U

moru sezonskih zabavnih događanja, ljetne maškare uvijek privlače veliku pozornost. Tako je bilo i ovo ljeto, kada je Udruga mladeži Preko u caffe baru Vale organizirala maskirani party uz glazbu koju je birao DJ Gazda. Najbolja grupna maska bila je “Labuđe jezero”, za što su osvojili jednodnevni izlet u NP Kornati. Najsmješnija maska bile su dvije stare brkate i dlakave bake Dženana i Habiba te su nagrađene poludnevnim izletom po Zadarskom kanalu u jedrilici. (A.l.)

meljava u uljari torkul na sestrunju druga maslinara Torkul sa Sestrunja u studenom je stavila u pogon uljaru za ovogodišnju meljavu. Iako je, kažu, ovogodišnja maslinarska sezona slaba, mlin je očišćen i spreman za meljavu. Sestrunjci se od davnina bave poljoprivredom i maslinarstvom. I danas se njeguju stari običaji vezani i uz branje maslina i preradu maslinova ulja, na tradicionalan način, hladnim prešanjem.

kapula rek0rderka u sutomišćici

D

a je povrće uzgojeno u vrtovima otoka iznimne kvalitete i nadaleko poznato, nije više novost. Ali kad se na škrtoj bodulskoj zemlji uzgoji glavica kapule teška 1,65 kg, to je vijest vrijedna medijske pažnje.

susret 70-godišnjaka u Preku

K

ao glavni gosti i partneri sudjelovali su predstavnici OPG-ova Pašmana, sve redom nositelji oznake Hrvatski otočni proizvod, koji na svome otoku već nekoliko godina uspješno organiziraju ljetne sajmove, a vrlo često gostuju u drugim županijama i inozemstvu.

U

Uljara na Sestrunju sagrađena je 1891. godine u uvali Kablin i zvala se Uljarnica Gospe od Zdravlja. Inicijativom Udruge maslinara Torkul, koja broji 50-ak članova, obnovljena je 2003. godine i od tada neprekidno radi. (A.l.)

U organizaciji LAG-a Mareta, Općine Preko i TZO Preko, u srpnju i kolovozu održan je prvi ljetni Sajam otočnih proizvoda otoka Ugljana.

Kad je riječ o tradicijskoj otočnoj proizvodnji, Pašman je nekoliko koraka ispred nas na Ugljanu. Njihovi proizvođači među najbrojnijim su nositeljima oznaka HOP u Hrvatskoj, a lokalna zajednica u tome ih svesrdno prati i pomaže. Iako smo mi na Ugljanu, Ribarska zadruga Sloga iz Kali, među prvima dobili oznaku HOP, tradicijska proizvodnja sporo se razvija, ljudi se teško odlučuju na otvaranje obrta i OPG-ova, a u tome je naša budućnost, tako se stvaraju radna mjesta i uvjeti za ostanak na otoku. Stoga smo i mi u LAG-u i Općina Preko odlučili poticati i stimulirati naše proizvođače i već smo ove godine, iako službeni

rezultati još nisu objavljeni, bogatiji za pet, šest oznaka koje jamče kvalitetu i otočnu izvornost, kazala je Emila Šimičić Bajlo iz LAG-a Mareta. Na glavnom mulu u Preku okupilo se desetak proizvođača s oba otoka, Udruga žena Luzor iz Preka, tkalačka sekcija, obrt Banić i OPG Kuštera iz Kraja, Ljiljana Mađerić iz Pašmana, Miljenko Šojić iz Zagreba, proizvođač dječjih igračaka od drveta, nudeći autohtone proizvode, od prirodne kozmetike, rukotvorina, džemova, likera, uporabnih predmeta izrađenih od drveta masline, ukiseljenog motara, prerađene ribe, drvenih igračaka, maslinova ulja… Sajam se održavao do kraja kolovoza svake srijede, a LAG Mareta i Općina Preko pozivaju sve zainteresirane proizvođače s otoka Ugljana da se jave kako bi dobili detaljne informacije o projektu Hrvatski otočni proizvod ili, pak, o otvaranju obrta i OPG-a. (A.L.)

S puno ljubavi i truda 69-godišnja Marija Vukić iz Sutomišćice već četiri godine obrađuje svoj vrt iza obiteljske kuće u Sutomišćici, kamo su se ona i 71-godišnji suprug Ivo vratili nakon 40 godina života u Americi. Kad smo je pitali u čemu je tajna, je li riječ o nekoj posebnoj vrsti, skromno je odgovorila da ona ništa drugo ne radi nego voli svoju zemlju, svoj vrt i sve što posadi u njemu.

U

subotu 23. srpnja susrela se nakon jednog desetljeća generacija rođena 1946. godine u Preku. U 19 sati u crkvi Gospe od Ružarija sudjelovali su na svetoj misi, potom na groblju pod Križem zapaliti svijeću za sve pokojne koji više nisu s njima. Neki su došli iz Amerike i Kanade i mnogih gradova u Hrvatskoj kako bi prisustvovali susretu generacije. Bilo je i suza i smijeha, dijelile su se uspomene na djetinjstvo, školske dane, mladenačke radosti. Svi ti nezaboravni trenuci ostali su duboko u sjećanju svakog ponaosob. Nije se tugovalo za prošlim vremenima. Naprotiv, svi su bili ponosni što su tu večer mogli provesti zajedno, uz obećanje da će se ponovno okupiti za deset godina. (A.l.)

N A ŠI ŠKO L J I

Vrt je moj hobi, moja ljubav i sloboda! Tu sam uistinu sretna i otkad smo ponovno tu, svaki slobodan trenutak suprug i ja provodimo uz naše povrće i cvijeće. Tajna je možda i u sjemenu, odnosno lučici, ali iskreno, ne znam. Svaka glavica kapule ove je godine golema, a ova od 1,65 kg premašila je sva očekivanja, priča gospođa Marija. (R.I.)

- 64 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 65 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

susret iseljenika u malom lukoranu

100.000 KUNA ZA uređenje puteva

Nezaboravan susret s prijateljima koji su prije 50 godina otišli u svijet

Prva dionica probijanja šumskih putova na otoku Sestrunju u dužini od 1500 metara ovih je dana privedena kraju. Sljedeći tjedan u planu su radovi na novih 1000 metara na zapadnom dijelu otoka, a početkom nadolazeće godine iskrčit će se još 4000 metara.

N

ovac za radove, 100.000 kuna, dala je još sredinom rujna Zadarska županija, iako je Općina Preko tražila 308.000 kuna, koliki je okvirni troškovnik svih radova koje bi na uređenju zapuštenih poljskih i šumskih putova na otoku trebalo napraviti, govori Ivo Šužberić, dojučerašnji predsjednik Mjesnog odbora Sestrunja, koji trenutačno broji 35 stalnih stanovnika. Kako su posljednjih tjedana svi u poslu oko maslina, kaže da je probijanje šumskih putova ipak top-tema jer će im biti olakšano kretanje po otoku. S trgovinom koju su nedavno ponovno dobili, nakon što se na oglas javio trgovac iz Zagreba i sa suprugom preselio na Sestrunj, vratila se i nekadašnja živost jer je trgovina i središte svih društvenih zbivanja u zimskim mjesecima.

U

vijek nas časte i pozivaju na svoje male ljetne fešte. Iznimno su ljubazni i otvorena srca i prema nama i prema svim ljudima koji ljetuju ovdje. I zato smo ovoga puta mi odlučili počastiti njih, govori gospođa Davida Palinić, rođena Lukoranka, koja već 48 godina živi u Aucklandu na Novom Zelandu. Sa svojim suprugom Milanom i prijateljima Nadijom i Billom Sirolom, Silvijom i Frankom Bačićem te Vesnom i Markom Vulićem, Lukorancima koji već 50-ak godinam žive „preko bare“ u SAD-u, Australiji i na Novom Zelandu, organizirali su večeru „za oproštaj od ljeta“ ili, kako je uime domaćina rekao Zdenko Korenov, „da bi smo se za godinu dana ponovno našli i još bolje zabavili“. Lukoranci, poznati kao dobri domaćini i organizatori ljetnih feštica, ovoga puta bili su „samo“ suorganizatori. Sve su smislili njihovi prijatelji iz djetinjstva koje je život odveo na drugi kraj svijeta. Na boćalištu na Buri, gdje se i inače okupljaju, priredili su večeru za 50-ak prijatelja s nekoliko sljedova mesnih i ribljih specijaliteta, domaćim kolačima, gitarom i pjesmom.

nezaboravnu večer, dodaje Korenov. Bilo je na boćalištu na Buri i suza i smijeha, prisjećanja na lijepe i manje lijepe trenutke s obje strane svijeta. Prisjećanja na dane kad su odlazili od kuće i godinama čeznuli za Hrvatskom. Svima nam je ljepše ovdje, u Lukoranu, ali 50 godina života na Novom Zelandu ili u Australiji ili u Americi ostavilo je traga. Suprug i ja imamo dvoje djece, tri unučice, i to je naš svijet. Ja radim kao tumač hrvatskoga jezika, suprug ima svoj posao, svi smo situirani, objašnjava gospođa Palinić, koja je kao učiteljica otišla na Novi Zeland, povukla za sobom sestru i ostala. Svatko od njih ima sličnu, a opet posve različitu priču. Ono što ih sada veže jesu zajednička druženja u domovini na susretima kao što je bio ovaj u Malom Lukoranu. Do sljedećeg ljeta! (A.L.)

Dugo smo bili bez trgovine jer nitko nije htio doći raditi na otok, sada kada je i to riješeno, a Općina Preko u uređenje stana u staroj školi uložila 94.000 kuna, vjerojatno će i vikendaši češće dolaziti na otok, kaže Šužberić i ističe kako je zgrada stare škole obnovljena još prije sedam godina samodoprinosom mještana i novcem iz županijskog proračuna. U prizemlju su se, osim trgovine, smjestile pošta i ambulanta, a na katu je nedavno uređen dvosobni stan i sada u njemu živi trgovac. Radovima na Sestrunju zadovoljan je i prvi čovjek Općine Preko Karlo Novoselić, koji je u stalnom kontaktu s mjesnim odborima na sva tri naseljena otoka (Ošljak, Rivanj i Sestrunj) u administrativnom pijeska i cementa za popravak „vlasništvu“ priješke općine, koja subvencionira cijenu dovoza pitke vode i odvoza fekalija, dovoz betoniranje i ravnanje iskopa

s materijalom, čišćenje i košenje putova po selu, održavanje niskonaponske mreže, zamjenu rasvjetnih tijela, popravak uljare, sanaciju gusterne... Zadovoljan sam dosad odrađenim radovima i na Sestrunju i na Rivnju, gdje smo prošlog proljeća obnovili više od 2,5 kilometra putova. Mislim da je to još jedan pokazatelj da vodimo računa i o najudaljenijim otocima naše općine, a uređenje poljskih i šumskih putova iznimno je važno zbog obrade maslinika, protupožarnih potreba, ali i kako bi lovci na Sestrunju lakše riješili problem prekomjernog broja divljih svinja, zbog kojih je nemoguće baviti se i bilo kakvom poljoprivredom, smatra Novoselić te navodi kako su u četverogodišnjim razvojnim planovima Općine Preko za Sestrunj izrada projektne dokumentacije za gradnju nautičke marine u uvali Kablin, za što su već interes iskazali strani investitori, postavljanje nove javne rasvjete s ekološkim LED žaruljama, katastarska izmjera za k.o. Sestrunj, nastavak probijanja osam kilometara protupožarnih putova uz pomoć Zadarske županije, stavljanje Uljare Sestrunj pod preventivnu zaštitu Ministarstva kulture i projekt obnove, izrada projektne dokumentacije za natječaje mjere 7. Europskog fonda za ruralni razvoj te postavljanje info-ploča i putokaza u sklopu projekta Avantura otok. (A.L.)

Nema tu puno mudrovanja. Mi smo jednostavno takvi, volimo se zabaviti, volimo dobro pojesti i popiti i dobro ugostiti svakoga tko dođe u Mali Lukoran. Istina, naši prijatelji iz djetinjstva i mladosti, rođaci, s kojima se rijetko viđamo, predložili su ovu večeru, ali ni mi nismo sjedili i čekali. Odmah smo se prihvatili organizacije. Marino Sandalić, Damir Korenov, Edi Čerimagić, Toni Martinov, Rajko Sandalić, naše supruge, svi su se uključili jer smo željeli provesti još jednu

N A ŠI ŠKO L J I

- 66 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 67 -

2016


U akciji „Ugljan u cvijeću“ priznanja se dodjeljuju u tri kategorije: najljepša terasa ugostiteljskog objekta, najljepši vrt i okućnica kuće za odmor i najljepši vrt i okućnica domaćeg stanovništva. Priznanje za najljepšu terasu ugostiteljskog objekta dobio je novootvoreni objekt brze prehrane „Ćakule“ u Sušici vlasnika Krešimira Kucelina. U kategoriji Najljepši vrt i okućnica kuće za odmor treće mjesto pripalo je kući Anice Kuhar u Gornjem selu, drugo mjesto osvojila je kamena kuća u Fortoštini Biljana Ljuban, a pobjednik u kategoriji „vikendaša“ je vlasnik kuće u uvali Batalaža Stjepan Mamić. Treće mjesto u kategoriji najljepši vrt i okućnica

domaćeg stanovništva osvojile su Boslijka i Marica Car iz uvale Batalaža, drugo mjesto Dinka Terezija Matacin također iz Batalaže, a prvo mjesto za najbolje uređenu okućnicu otišlo je u ruke Nade Debeljak iz Ugljana. Posebna priznanja za doprinos projektu „Svako misto svoju klupu ima“ dobili su Jan Perica , njegova majka Tanja Rebac Perica i Nikolina Kliman. Dodjela priznanja održana je u konobi “Dido Šime” u Mulinama. (A.L.)

KLUPA ZALAZEĆEG SUNCA Kada smo počeli prije tri godine, nismo ni slutili da će se priča s klupama ovako lijepo razvijati. Ako kažem da je otisak na klupama ostavilo nekoliko tisuća ljudi iz cijeloga svijeta, koji će do kraja života imati uspomenu iz Hrvatske i s otoka Ugljana, sve sam rekla.

J

edan kratki rez škaricama i pucanj boce šampanjca bili su dovoljni da označe otvorenje Klupe zalazećeg Sunca u Mulinama, treće unikatne mozaik-klupe koju je u sklopu projekta „Svako misto svoju klupu ima“ Ugljanu darovala Božica Kliman.

A u trideset dana u Mulinama na klupi je radilo više od tisuću ljudi, što je jako puno ako se uzme u obzir da su Muline izrazito malo mjesto. Najljepši od svega ipak je bio rad s djecom, i to posebno s moje tri male prijateljice Marijom Vidaković, Leonom Meter i Gallom Soldan, koje su svaku, ali baš svaku večer, bez obzira na buru i ružno vrijeme, dolazile i radile na klupi. Tu su i Jan Perica i njegova majka Tanja, mnogi prijatelji, poznati i nepoznati ljudi koji su također dali velik doprinos, priča gospođa Kliman, uz koju su na subotnjem otvorenju, koje je upriličeno u sklopu akcije „Ugljan u cvijeću“, bile Marija, Leona i Galla te brojni prijatelji, suradnici i članovi obitelji. Već petnaest godina Ugljanci se od ljeta i glavne turističke sezone „opraštaju“ ekološkom akcijom

N AŠI ŠKO L J I

„Ugljan u cvijeću“ koja je započela kao dio nacionalnog projekta „Plavi cvijet“ Hrvatske turističke zajednice. Nagrađivanjem najljepših vrtova i okućnica cilj nam je potaknuti i motivirati sve stanovnike da doprinesu što ljepšem dojmu cijeloga mjesta i otoka, a svake godine izbor je sve teži jer je sve više lijepih vrtova i ljudi se uistinu trude. Prije tri godine akciju je dodatno oplemenio projekt „Svako misto svoju klupu ima“, koji su pokrenuli autorica Božica Kliman i naša turistička zajednica, istaknula je Dražena Strihić, direktorica TZ mjesta Ugljan. Dodala je kako je od siječnja do kraja kolovoza TZ mjesta Ugljan zabilježila 126.000 noćenja, što je 5000 noćenja više nego lani. A koliko svake sezone više gostiju posjeti Ugljan i koliko se ulaže u nove sadržaje, među kojima je svakako i projekt s mozaik-klupama, ilustrirao je jednim podatkom predsjednik TZ mjesta Ugljan Valentin Bakota: 2002. godine, kada je krenula ekološka akcija „Ugljan u cvijeću“, zabilježeno je 32.000 noćenja!!!

- 68 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 69 - 2016


- vijesti obitelj šebalj ljetuje više od 40 godina u preku

ddk prekO prikupio 84 doze krvi Ove godine prikupili smo 84 doze i to nas čini iznimno sretnima, poručuju predsjednica aktiva Jelena Đuriš i njezina zamjenica Svemirka Brižić. Krv mogu darovati zdrave osobe od 18 do 65 godina starosti, muškarci svaka tri mjeseca, a žene svaka četiri mjeseca.

U

trećoj, posljednjoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi, DDK Preko prikupilo je 26 doza, a ukupno se akciji odazvalo 32 članova. Za aktiv u Preku ima samo riječi hvale, baš kao i tajnik Crvenoga križa Zadar Branko Kolanović, koji napominje da je riječ o jednom od najbolje organiziranih aktiva u Zadarskoj županiji. Uvijek ističem dva otočna aktiva – DDK Kali i DDK Preko, ne samo po prikupljenim dozama krvi, nego i po unutarnjoj organizaciji. A što je najvažnije, priješki se aktiv posljednjih godina pomladio, došla je nova generacija davatelja, djeca zamjenjuju roditelje, dovode svoje prijatelj, kaže Kolanović, a dr. Lucin dodaje kako su otočni aktivi složni, disciplinirani i jako pozitivni. Evo, među mojim Prečanima najviše je davatelja s A i 0 pozitivnim krvnim grupama, primjećuje u šali dr. Lucin.

Damir Franov iz aktiva DDK Kali za 50 darivanja dragocjene tekućine. Krv su dali: Jakov Sorić – 91, Robert Šoša – 13, Daniela Šoša – 14, Tomislav Kraljev – 3, Lovre Kraljev – 1, Denis Marfat – 31, Dubravka Crnčić – 1, Najda Kačan – 61, Karmen Tomić – 18, Tomislav Peremin – 2, Zlatko Sorić – 11, Ivo Šoša – 34, Miljenko Jurin – 8, Zlatko Klarin – 16, Pave Sorić – 38, Renato Kereš – 29, Luka Ivanov – 35, Silvana Vidović – 8, Grozdana Gregov – 51, Anka Kuštera – 56, Katica Košta – 23, Adam Miloš – 8, Anita Miloš – 7, Ante Šoša – 4, Kristina Masar – 1, Daniel Popović – 11. Pristupili akciji, ali nisu mogli dati krv: Katarina Šoša, Jure Brižić, Seka Gregov, Kristijan Smud, Bernarda Klarin, Jure Mazić. (A.L.)

S

ve je počelo slučajno, davne 1969. godine mojim dolaskom na Školjić! Odmah sam se zaljubila u Školjić i Preko i već za dvije godine ponovno došla na ljetovanje. Tri godine kasnije, suprug Zdravko i ja u Preku smo proveli medeni mjesec. I tako svake godine, po deset dana godišnjeg odmora. Svoju ljubav prema Preku prenijeli smo i na naših troje djece i troje unučadi, riječi su to gospođe Mime Šebalj iz Zagreba, koja sa suprugom neprekidno već 41 godinu dolazi na naš otok, u Preko, u „svoj drugi dom“. Punih deset godina ljetovali su kao gosti kod Mare i Dobre Stipanov i kako to obično biva, rodilo se blisko prijateljstvo, koji su ubrzo prerasli konvencionalne veze gost – domaćin.

Posljednja akcija u DDK Preko bila je prilika i da se članovi, zadarski Crveni križ i Općina Preko zahvale gospođi Anki Kuštera, koja je prije mjesec dana dobila plaketu i zahvalu za 55 darivanja krvi. Kako nije mogla prisustvovati službenoj dodjeli u Zadarskoj županiji, mala svečanost priređena je u Preku. U ime Crvenog križa Zadar, gospođi Kuštera plaketu je uručio Branko Kolanović, Općina Preko također se zahvalila prigodnim darom, kao i njezin aktiv.

Svima smo pričali koliko volimo Preko i kako smo sretni tih desetak dana godišnjeg odmora. I onda se dogodilo nešto nevjerojatno: obitelj Šoša ustupila nam je svoju kuću (preko puta Ljekarne) na korištenje, bez novčane naknade. Morali smo samo čistiti dvor i čuvati kuću. Našoj sreći nije bilo kraja!, prisjećaju se Mima i Zdravko. Nažalost, nakon šest godina, obitelj Šoša morala je prodati kuću, a Šebaljima je gostoprimstvo, također bez naknade, sljedećih deset godina pružao gospodin Krsto Gregov, u čijoj su kući proveli deset nezaboravnih ljeta.

Darivanje krvi na neki je način tradicija u mojoj obitelji. I moja dva brata daruju krv, u Ninu gdje žive, odakle sam i ja rodom, a za mene je to najljepše što čovjek može učiniti za drugoga čovjeka. I to nepoznatoga! Dakle, čin dobrote koji nije unaprijed ni planiran ni dogovoren. I meni je u jednom trenutku trebala krv i bila sam zahvalna nepoznatom darivatelju, rekla je gospođa Kuštera, vidno uzbuđena i iznenađena jer nije znala što joj spremaju prijatelji i kolege.

Godine 2013. gospodin Vinko Gregov, brat našega prijatelja Krste, nudi nam svoju staru kuću i tamo smo proveli samo jedno ljeto jer će kuća dobila novoga vlasnika. No bez obzira na sve, mnogi Prečani su nas pozivali i nudili besplatan boravak. Tako smo 2015. godine mjesec dana proveli u obitelji Julije i Vlatka Dorkina, a ovo ljeto pozvali su nas Ljiljana i Ivo Klarin i kod njih smo bili tri tjedna. S obitelji Dorkin i prijateljima u restoranu „Pacifik“ suprug i ja smo proslavili godišnjicu braka. I na tome im i ovoga puta zahvaljujemo, jer da nam oni nisu financijski pomogli, mi to ne bismo mogli organizirati, ističe gospođa Mima.

Cijeli život radila je u škveru u Lamjani, danas je u mirovini, uživa u obitelji, četvero djece, prijateljima i pomaže u crkvi. Krv će, kaže, davati dok god joj zdravlje bude dopuštalo, a za mlade ima samo jednu poruku: dajte krv i pomažite drugima u nevolji!!! Još troje otočana ove je godine primilo posebna priznanja za jubilarna darivanja - Milena Novoselić iz aktiva PB Ugljan za 55 darivanja, Loris Svorcina također iz ugljanskog aktiva za 50 darivanja te

Za Prečane ima samo riječi hvale, jedino za čime žale i ona i suprug jest to što nikada nisu mogli kupiti svoj krov nad glavom u Preku. Ali stekli smo toliko dobrih prijatelja, upoznali divne i plemenite ljude i oni su danas naše najveće bogatstvo, a Preko je uistinu naš drugi dom u koji i dalje namjeravamo dolaziti, kažu uglas. (A.L.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 70 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 71 -

2016


fotogalerija otočnih događanja

jazz&blues festival, caffe bar vale - preko

N A ŠI ŠKO L J I

- 72 -

2016

priješka legrica dječji program

NA Š I Š KOL JI

- 73 - 2016


bitka svetog lovre, lukoran

N A ŠI ŠKO L J I

- 74 -

2016

bijela noć, PREKO

NA Š I Š KOL JI

- 75 - 2016


čeprljandska fešta, ugljan

N A ŠI ŠKO L J I

- 76 -

2016

fešta sv. ante, mali lukoran

NA Š I Š KOL JI

- 77 - 2016


Proslava sv. Luce, luzor-preko

N A ŠI ŠKO L J I

- 78 -

2016

ŠUG 2016., UGLJAN

NA Š I Š KOL JI

- 79 - 2016


legrica, preko

N A ŠI ŠKO L J I

- 80 -

2016

plava noć, ugljan

NA Š I Š KOL JI

- 81 - 2016


varoška fešta, ugljan

N A ŠI ŠKO L J I

- 82 -

2016

fešta NŠK sveti mihovil, preko

NA Š I Š KOL JI

- 83 - 2016


SPLITSKI GUDAČKI KVARTET , ugljan

N A ŠI ŠKO L J I

- 84 -

2016

sutomiške munješćine

NA Š I Š KOL JI

- 85 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

fešta sv. ante u malom lukoranu

petrova otvorila sezonu fešti Na tisuće posjetitelja okupilo se na tradicionalnoj fešti Petrova u Poljani, a uz dobru glazbu i gastro ponudu, zabava je trajala do sitnih jutarnjih sati i tako najavila odličnu sezonu ljetnih fešti na otoku.

I

Svako mjesto na moru svoju feštu ima! Mali Lukoran najpoznatiji je po prvoj ljetnoj fešti sv. Ante 13. lipnja, na koju dolaze stanovnici s cijelog otoka Ugljana.

A

za nas je jedna od najpoznatijih ljetnih fešta na otoku Ugljanu. Povodom blagdana Sv. Petra i Pavla u ponedjeljak 29. lipnja održana je tradicionalna fešta Petrova u mjestu Poljana.

li, Mali Lukoran još je poznatiji po malim feštama koje tri-četiri puta u tijeku ljeta mještani organiziraju za sebe i svoje goste. Ne trebaju nama ni plakati ni pozivnice. Čim se zadimi s gradela na Buri, zna se da počinje fešta!, kaže Damir Korenov, jedan od organizatora druženja po kojima gosti pamte i rado se vraćaju u najmanje naseljeno mjesto na Ugljanu.

Za dobru zabavu bila je zadužena splitska grupa Ribari na čeku s Borisom Oštrićem i DJ Zdaga. Boris Oštrić i Ribari su se kroz godine profilirali kao vrsni izvođači dalmatinskog ugođaja koji su izgradili svoj prepoznatljivi zvuk. Dalmacija im je vječna inspiracija u kojoj nalaze svoje utočište i koju provlače kroz sve svoje stihove.

Rajko Sandalić zadužen je za ribu, Zdenko Korenov poslužuje goste i pazi da ničega ne nedostaje, Toni Martinov brine o drvima, Marino Sandalić zadužen je za maslinovo ulje i „desna“ je ruka svima, a ostali u mjestu, ako treba, priskaču upomoć. Sve što se pojede i popije potpuno je besplatno. Naši vikendaši to već znaju i uvijek donesu pokoju bocu vina, soka ili ispeku fritule. Ali gosti, stranci koji su kod nas prvi put, ne mogu se načuditi i ne prestaju zahvaljivati, kažu Lukoranci koji su i ovoga puta ispekli 15 kilograma lokarda i 10-ak kilograma srdela te spremili buzaru od 15 kilograma dagnja. (A.L.)

Feštu je posjetilo više od tisuću gostiju, a zabava je potrajala do kasno u noć. (A.Ž.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 86 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 87 -

2016


- vijesti -

- vijesti -

MAJSTOR ZA SVE Željko Radulić

Kad god nečiji brodski motor ne pali, a kako svi imaju motorizirane čamce, neki unutarnje, a neki i vanbrodske motore, upomoć zovu Željka i kad on stavi ruku na brodski motor budite sigurni da će proraditi, da će upaliti…

održavao svečani objed za svećenika i uzvanike, a pokojni stari Ćaća, kad se tridesetih godina prošloga stoljeća vratio iz Amerike, darovao je mjesnoj crkvi prvo zvono na otoku – saliveno 1932. godine u livnici Kirin u Zagrebu. I što sada, Željkov otac, također pokojni Šime, sagradio je uz more u novom naselju novu kuću koju baš Željko baštini, a upravo sada renovira i staru djedovsku kuću. Želi ju obnoviti, produžiti joj život ponajviše iz uspomene na djeda Šimu čija je velika stara fotografija našla počasno mjesto u starom tinelu. Mnogi se Rivanjci sjećaju da su u Ćaćinih dolazili vidjeti koja je ura, jer su samo oni imali veliki zidni sat s klatnom donesen iz Amerike ili pak nabrusiti nož ili kosir na tocilju ispod tarace. Imali su Ćaćini i psa Mora, a govorilo se da je pametniji od čovika. Željka je nedavno Općina zaposlila na pola radnoga vremena kao komunalca, a do sada je bio i «vječni» potpredsjednik Mjesnoga odbora – sada je međutim i čelni čovjek, nekada kao seoski glavar. Održava javne površine, putove, prostor oko crkve i groblja i svakako prostor oko rive i trajektnoga pristaništa. Upravo je, zahvaljujući našoj predsjednici Kolindi, uređen put do mjesnoga groblja uz pomoć Općine i Županije, a zahvaljujući Željku obnovljen je nogostup

i do uvale Lokva preko puta ugljanskih Mulina, do mjesta na kojemu je bio prvo naselje na otoku, a naš Željko obećava da će sljedeće godine srediti put do Dubrinke, uvale na sjeverozapadnoj strani otoka tako da se raznim traktorima može dopremati drva do novoga rivanjskoga naselja koje je sredinom prošloga stoljeća konstituirano uz more kod glavnoga brodskog pristaništa. Prva zgradica toga naselja je magazin Ćaćinih izgrađen 1920. godine, dakle to jedina zgrada koja nije prikopčana na električnu struju – za koju državni birokrati kažu da nemaju dokaza da je izgrađena prije 1968. godine. Ne pomaže birokratima ni napis i fotografija koja u knjizi iz prošlosti Rivnja to slikovito govori. Trebaju doći vidjeti u kakvom je stanju magazin, kakva je fasada, vrata i prozor, jesu li sve kupe-kanalice na broju itd. I svakako da Željko plati trošak, biljeg, putne karte, dnevnice i, po ovdašnjem običaju, da očevidnike ugosti…, jer nažalost na Rivnju nema ni gostionice. ni restorana, ni kafića, ni nikakve trgovine, ali Željko Radulić to ne želi, premda će i nadalje u polumračnom magazinu samovati i obavljati svoje svakodnevne poslove. I evala mu! (L.R.)

MALO MJESTO A GROBLJE SE ŠIRI

N

a Rivnju se u zadnjih pedesetak godina nitko nije rodio, a vjerojatno i neće, umrlo ih je poprilično što na Rivnju ili Rivanjaca van svojega otoka. Mnogi su pokopani, naročito u Zadru, a na otoku rođenja do sada je pokopan 31 žitelj Rivnja i to od 1969. godine kad je pokopan prvi – Šime Fatović-Parangal. Do tada su se Rivanjci pokapali na mjesnom groblju otoka Sestrunja, jer je tada, a i danas, župna crkva sv. Petra i Pavla glavna nositeljica zajedničkoga vjerskog života. To je ista crkvena župa Sestrunj-Rivanj ili kako je zapisano u Nadbiskupiji zadarskoj Estium cum Ripanio. Sva nekrštena djeca s oba otoka nisu pokopavana na groblju kraj župne crkve na Sestrunju nego na otočiću Srednja Sestrica.

O

tkad se rodio prije pedeset i neke u staroj kući odmah pod brijegom na kojemu je crkvica sveta Jelena u starom naselju na Rivnju, Željko Radulić je u kaiću proveo gotovo cijeli dosadašnji život. I bit će tako dok ga bude služilo zdravlje i snaga junačka. A junačka snaga Željku nije strana. I kad je bonaca on je u kaiću i kad je jugo ili bura on je na moru, kad su svi rivanjski čamci vezani uz rivu, njegovoga nema – gdje je Željkov? – svi će vam reći, pa zna se na moru je, udara provom na silne marete juga ili ga za vrijeme bure šibaju hladni fijadi, gotovo ništa ga ne može spriječiti da se ne otisne iz mula, uvijek nađe neku uvalu zaštićenu od vjetra da vrijeme provede na moru. Neće ga izdati motor, jer uostalom Željko je tata-mata za motore. Popravlja i održava svoj, a nema žitelja Rivnja na čijem motoru nije radio i nikada nikome nije naplatio uslugu, ali želio je čuti riječ zahvale koju gdjekad čak i nije čuo. Kad god nečiji brodski motor ne pali, a kako svi imaju motorizirane čamce, neki unutarnje, a neki i vanbrodske motore, upomoć zovu Željka i kad on stavi ruku na brodski motor budite sigurni da će proraditi, da će upaliti. Nisu u pitanju samo brodski motori: ako ne radi

N A ŠI ŠKO L J I

kosilica, motorna pila za drva, hidrofor ili drugi uređaj, pa ako treba čak i zašvajcovati štogod, a ako treba, a često treba svake godine nategnuti čamce on je opet glavni na istezalištu. Mnogo je u zadnje vrijeme sličnih uređaja u svim domaćinstvima. Prevozi liječnika na Sestrunj i Rivanj, pravi mu je gostoljubivi domaćin, pripremi mu marendu, a to obavlja i za druge osobe koja službeno dolaze, kao npr. električare i slične. Nikad dakle odmora za Željka Radulića – zovu ga i sa susjednoga otoka Sestrunja i više mjesta s Ugljana, tko ga uostalom ne pozna, kome ne treba stručna pomoć.

Mjesno groblje na Rivnju počelo se graditi 1947. godine kad je betonskim zidom ograđen grobni prostor 500 metara udaljen jugoistočno prema Lokvi od tadanjeg otočnoga naselja i crkvice sv. Jelene. Međutim nitko se nije htio pokopati, vjerojatno zbog toga jer groblje nije posvećeno, pa su Rivanjci i dalje svoje pokojnike prevozili na Sestrunj. Tek 22 godine poslije spomenuti Šime Fatović naredio je svojima da ga, kad umre, pokopaju na Rivnju. Od iste godine tu leži i sin mu Krsto i Mate Radulić Stuljin, itd. sve do danas. Kako smo kazali nitko se davno nije na Rivnju rodio, ali ljudi umiru i nalaze svoj mir na groblju svojega otoka. Istina, u biračkom popisu ima preko 40 ljudi s pravom glasa, a mlađih od 18 godina na otoku nema, dok stalno prebiva 15 žitelja. Kad se posjeti groblje stječe se dojam da na otoku ipak ima stanovnika. Vidi se dosta uređenih i cvijećem okićenih grobova – tu dolazi ta otočna manjina te najbliži iz grada da se poklone sjeni svojih najbližih. A upravo se izgrađuju i tri nova groba, čak ih izgrađuju i rivanjski zetovi koji su umirovljeničke dane došli provesti na otočiću kadulje, ružmarina i mira računajući da, kad se s ovoga svijete presele u vječnost, svoje kosti ostave tu gdje se rodila i njihova životna družica. (L.R.)

Nekad je bilo, dok je i on bio dijete, najveće nevolja da pukne veslo ili se slomi drško od capuna ili motike. Veslo je trebalo naručiti u Brbinju ili kod Rafe na Velom Ižu, a drško bi udelao pokojni Tone ili pokojni stari Šime Ćaćin, Željkov did. Njegov pokojni did, koji je umro prije unukova rođenja, imao je najveću i najljepšu kuću u starom, poslije iseljenom, naselju uz crkvicu svete Jelene, pa kad bi bila rivanjska fešta, svakog se kolovoza, u njegovu dvoru iza kuće u hladu pod ružom

- 88 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 89 -

2016


žrtva svetome Mikuli

Kao i u vrijeme njihova djetinjstva, kada je na otoku stalno živjelo nekoliko stotina stanovnika, Rafael i Vjekoslav Švorinić te Šime Grdović na blagdan sv. Nikole zapalili su u uvali Hrvatin stari drveni brod. Žrtvu zaštitniku pomoraca, djece, putnika, ribara, svih ljudi od mora, prinosili su i njihovi preci, a ove godine „glavom je platila“ batela Viktora Švorinića, njihova prijatelja koji živi u Americi. Ne znam koliko je star taj običaj, ali otkad znam za sebe, na Sestrunju se uvijek na svetog Mikulu palio stari drveni brod. Kako je sada malo odbačenih brodova jer je i malo ljudi, običaj ne njegujemo redovito baš svake godine. Ali, eto, Viktor je ovaj brod odbacio, stavio ga na kraj jer se zbog bolesti ne može više brinuti o njemu i mi smo ga odlučili žrtvovati svetome Mikuli za zahvalu, sreću i zdravlje svima na moru, kažu uglas trojica prijatelja. Naravno, dodaju, brod su užgali uz Viktorovo dopuštenje, a poslije će, da se ne bi zatro i taj običaj, na zajednički ručak i čašu vina. (A.L.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 90 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 91 -

2016


- vijesti -

- vijesti -

18. međunarodni dani MASLINe Ove godine na otoku je prerađeno oko 1000 tona maslina. Prema prosječnom postotku dobivenog ulja i prosječnoj cijeni moguće je pretpostaviti da je u konobe stavljeno oko 12,6 milijuna kn.

U

sklopu ovogodišnjih 18. Međunarodnih Dana masline Zadar 2016., organiziran je i stručni izlet na otok Ugljanu. Krenulo se brodom “Barba Ive” iz Zadra. Prva postaja Lukoran i posjet je masliniku Tihomira Ivanova na lokaciji Brdešićina.

je Borislav Pedić, uspješni maslinar iz Zadra i Pridrage i još nadodaje, bit ovog navodnjavanja je alternativni izvor energije. Dovoljno je da vjetar puše 5 metara u sekundi da se vjetrenjača pokrene i tako crpi dovoljna količina vode.

To su revitalizirane antičke masline u originalnim starorimskim parcelama (centurija-50ha, heredij0,5ha, juger-0,25ha). Ova stabla sorte su drobnica po genetici različita od ostalih drobnica na Jadranu, pojasnio je Ivanov. U ovom masliniku predavanje je genetskoj identifikaciji maslina otoka Ugljana održao i sveučilišni profesor sa Agronomskog fakuleta u Zagrebu Đani Benčić.

Na Mulinama nas je dočekala arheološka poslastica. Ostaci antičke uljarnice i tijeska, tzv. “Mulinskog tijeska” različitog od dotadašnjeg tipa tzv. “Katonovog tijeska” u proizvodnji ulja, kako je pojasnio preški maslinarski entuzijast Mladen Lucin. Ovo je, prema pisanju dr. B. Ilakovaca, i mjesto proizvodnje jednog od najčuvenijh ulja Rimskog Carstva Oleum Liburnicum. Jader (Zadar) je s Ugljanom centar rimske provincije Liburnije. Sve su ovo razlozi da treba posjetiti ovaj maslinarski Jurassic park i od voditelja i predavača Lucina čuti sve ostale zanimljivosti.

Svako od ovih stabala treba imati svoju oznaku. Treba povezati zajedno povijesnu, ekološku i nutricionističku priču na temelju čega bi se proizvodi s ovog lokaliteta marketiNŠKi brendirali i tržili, rekao je Benčić. On smatra da nije problem zaštiti ekološki proizvod jer je ovdje riječ o tlima koja su uglavnom nekontaminirana. Nisu onečišćena kao primjerice u Španjolskoj i Italiji. Dodana vrijednost je i to što se ovdje radi o samoj liniji rimskog limusa,

Došli su prvi znanstveni projekti, „Genetska identifikacija autohtonih sorti maslina Zadarske županije“, „Matičnjak“ – matični rasadnik sadnica autohtonih sorti Zadarske županije. Prvim istraživanjima otkriveno je šest novih sorti, kultiviranih, različitih od obrađenih oko 240 sorti sa cijelog Jadrana, otoka, obale i priobalja (dr. Đ. Benčić). Nigdje na jednom mjestu toliko unikatnih sorti uz one poznate. Jedinstveni otok Ugljan. Puno toga, puno novosti od kojih su dobar dio mogli vidjeti i sudionici stručnog izleta po Ugljanu. Ovo je bilo jako poučno. Prošli smo gotovo sve maslinike na Jadranu, ali ovako nešto dosad nismo vidjeli, rekao je Vebija Abazović jedan od četvorice maslinara iz crnogorskog Bara koji su sudjelovali na Danima Masline u Zadru. Izlet na Ugljan dugo će pamtiti i poznata glumica Tamara Šoletić, pogotovo što je u Mulinama bila prvi put. Prvi, ali ne i zadnji, rekoše i ostali, jer ovdje se puno toga naučilo, lipo jelo, pilo, pivalo i družilo. A družeći se, reče Tamara, najviše učimo jedni od drugih. (R.I.)

U posljednjih nekoliko godina na Ugljanu se puno toga promijenilo. Na bolje. Sve više je obnovljenih starih maslinika, ali i podignutih potpuno novih. S domaćim, ali i sa introduciranim sortama. Suživot starih i novih sorti. Ove godine na otoku je prerađeno oko 1000 tona maslina. Prema prosječnom postotku dobivenog ulja i prosječnoj cijeni moguće je pretpostaviti da je u konobe stavljeno oko 12,6 milijuna kn. Najviše je obnovljenih starih maslina bez pomoći državnih institucija. Ali, skoro dvije trećine maslina su i dalje neobrane pokrivene borom i makijom. Prije dvadesetak godina otok je davao više od dvije tisuće tona ploda. Realnost pokušavamo na bolje promijeniti znanošću, istaknuo je Lucin. Otok je pravo mjesto za znanstvene institucije i znanstvenike. Među prvima je došao već spomenuti prof.dr.sc. Đani Benčić. Profesor Benčić je počeo sa studentskim diplomskim radovima o maslinarstvu otoka. Šime Marcelić - Preko, Nikolina Štefuljak Zagreb, Jurica Javor - Zagreb.

istaknuo je profesor Benčić. Sudionici izleta sa zanimanjem su poslušali agronoma Davora Pamića koji je govorio o uzročnicima i suzbijanju štetnika u maslinama. Njegov kolega magistar Marijan Tomac praktično je pokazao kako obnoviti stoljetne masline i kako masline valja rezati da daju dobar i zdrav plod.

Vojku Škopiću iz Ugljana dvije zlatne medalje za monosortna ulja

Na Danima maslinovog ulja u Vodicama Vojku Škopiću tri medalje

U

konkurenciji rekordnih 280 uzoraka ulja prijavljenih na Dane mladog maslinovog ulja u Dalmaciji, koje se u nedjelju, 11. prosinca održalo u Vodicama, Vojko Škopić iz Ugljana osvojio je tri medalje. Zlatnom medaljom i ulaskom u Top 10 nagrađen je u kategoriji monosortnih ulja, i to za ulje od oblice, srebrnu medalju u istoj kategoriji dobio je za ulje levantinke, a drugu srebrnu medalju u kategoriji višesortnih ulja. Gospodinu Škopiću čestitamo na nagradama! (A.L.)

a nedavno održanoj Degustaciji mladih vina i maslinovih ulja u Nadinu, maslinar Vojko Škopić iz Ugljana osvojio je dvije zlatne medalje za monosortna ulja. Kako nam je rekao poznati ugljanski maslinar, koji je ove godine ubrao 6,5 tona maslina, dosad je osvojio deset zlatnih i jednu srebrnu medalju, a dobrom plasmanu nada se i na Danima mladog maslinovog ulja u Dalmaciji koje će se 10. prosinca održati u Vodicama. U Nadinu su se ocjenjivala i vina, a među 137 uzoraka brončanu medalju za vino merlot dobili su mladi vinari Ante Župan iz Preka i njegov suradnik Jadran Svirčić iz Zadra. (A.L.)

Nakon toga uslijedio je posjet masliniku i bušotini Lenka Celenta na predjelu Lapovo kod mjesta Ugljan. On je prikazao alternativni način dobave vode za navodnjavanje iz bušotine pomoću vjetrenjače. Ovo bismo mogli koristiti i mi u Ravnim kotarima, rekao

N A ŠI ŠKO L J I

N

- 92 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 93 - 2016


foto: BOris KAČAN www.boriskacan.com N A ŠI ŠKO L J I

- 94 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 95 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

Gastro show u Mulinama

4. dani MASLINova ulja Na ugljanu Vojko Škopić iz Ugljana pobjednik je četvrtih Dana maslinova ulja Ugljan 2016. Dugo i treće mjesto zauzela su istarska ulja OPG-a Valtera Škrinajra i Miomira Klimana.

D

Na otoku Ugljanu u Mulinama upriličeno je 1. Međunarodno natjecanje nazvano Žgvacet 2016. u pripremanju gulaša od janjetine, krumpira i biža. Kuhalo se na otvorenome u deset kotlića od 10 litara za deset ekipa. Nakon ocjenjivanja jela i publika će kušati pripremljeno.

O

iplome za ekstra djevičansko ulje dobili su Božica Kliman za ulje iz Ugljana, Davor Vrcan iz Zagreba za ulje iz Istre i Nikša Ivanac za ulje iz Ugljana, a prema izboru publike, najbolja ulja proizveli su Davor Vrcan, Berislav Maštruko i Ivan Saraga. Zahvalnice za sudjelovanje u natjecanju u kvaliteti maslinova ulja primili su Oliver Miletić, Anastazio Marko Benić, Berislav Maštruko, Vojko Štrmelj, Silvijo Strihić, Marinko Mekelenić, Melani Bakota, OPG Denisa Barića, Ivan Saraga, Tomislav Alavanja, Nedo Milin, Sandi Karlović i Lovran Jurač.

dlučili smo se za jelo od janjetine, tj. Žgvacet ili Žgvancet. Uz vođenu degustaciju maslinova ulja uvijek radimo neko tradicionalno jelo uz koje ide maslinovo ulje. Važnost ove manifestacije je koliko prezentacija domaćih ulja tako i tradicionalnih jela ovoga kraja, pojasnio je Renato Kraljev. Poznati kuhar, a ovom prigodom i voditelj natjecanja sa suradnicima podijelio je natjecateljima iste namirnice: meso, kapula, krumpiri, biži. Svaka od ukupno 10 ekipa kuhala je jelo po svom izboru i po svom ukusu, koristeći vlastite mirodije. Nije bilo lako, a još je i zvizdan upekao. Vatra ispod kotlića, a iz kotlića se ubrzo počeše širiti mirisi koji draškaju nosnice.

Kako je u uvodnoj riječi naglasila direktorica Turističke zajednice Ugljana Dražena Strihić, cilj ove već tradicionalne proljetne manifestacije jest promocija Ugljana kao otoka maslina i maslinarstva koje broji više od 2000 godina. U popratnom programu mag. ing. agr. Šime Marcelić održao je predavanje na temu “Skladištenje i čuvanje maslinovog ulja”, a članovi Udruge Olea organizirali su vođenu degustaciju na kojoj su posjetitelji doznali kako se kuša ulje, na što treba obratiti pozornost u mirisu i okusu te uočiti razliku između dobrog i lošeg ulja.

Ako me Vuksan pobijedi obisit ću se za ovu banderu, likovao je Nikola Katalinić, voditelj bodulsko-vlaške ekipe nazvane Trotter d.o.o. Južni London - England. Na kraju svi natjecatelji su svoja jela pod šiframa proslijedili na ocjenjivanje “sedmorici veličanstvenih” iz ocjenjivačkog suda, a to su Renato Kraljev, Ivan Matacin, Petar Pera, Svetko Perković, Davor Vidaković, Tamara Šoletić i Edo Majić. Nakon tri sata kuhanja i više od pola sata ocjenjivanja trebalo se suočiti s realnošću. Tko su pobjednici? Treće misto pripalo je ekipi Preko-Zmorac na čelu sa sveučilišnim profesorom Robertom Bacaljom. Drugo mjesto pripalo je Trotter d.o.o. sa vlajom Nikolom Katalinićem i vlaškim bodulom iz Ždrelca na Pašmanu Goranom Marinovićem. Prvo mjesto pripalo je ekipi Istrijana iz Buja i Krasice.

Kao posebna gošća, izložbom „S Oliverom u 16.00“ publici se predstavila zadarska slikarica Silvijana Dražović, a ispred Doma kulture održan je festival otočnih proizvođača, na kojemu su se predstavili OPG Otavijević iz Sutomišćice s uporabnim predmetima od maslinova drveta, Rozalinda Banić iz Kraja s ovčjim sirom, likerima, rakijama i džemovima s oznakom Hrvatski otočni proizvod, Vesna Zalović iz Tkona s džemovima, rakijama i prirodnom kozmetikom, također s oznakom Hrvatski otočni proizvod, Marina Zelić iz Ugljana s ručno izrađenim uporabnim predmetima i kozmetikom od aromatičnog bilja, Vojko Škopić s maslinovim uljem te Dajana Šarin sa suvenirima izrađenima u tehnici decoupage.

primorsko, istarsko jelo, negoli zadarsko i bodulsko. Da se kuhao Iški lopiž naši bi sigurno pobijedili, prokomentirao je kapetan Slavko Bačić. Tko hoće uvik nađe razloga za slavlje, bio pobjednik ili ne, a slavlja i pisme nije nedostajalo ni na rivi u Mulinama, kao ni na Barba Ivi, kojim se vesela družina vraćala u Zadar. Zaključak: Žgvacet bi mogao postati i turistički proizvod ako se nastavi i još bolje osmisli! (R.I.)

Nismo mogli virovati, rekao je Serđo Červar, voditelj pobjedničke ekipe. Žgvacet je ionako više

Dane maslina organizirale su, uz potporu Općine Preko, Turistička zajednica mjesta Ugljan i Udruga Olea iz Zadra, a sponzorirali Sonik d.o.o., Bure d.o.o., Bistro Jazina, Konoba Ugljan, Bistro Trapula, Pizzeria Azur, Pizzeria Cima, Restoran Apollo, Fulija d.o.o., udruge Điran, Idro i Aria. (A.L.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 96 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 97 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

Dragulj u kruni antičke proizvodnje ulja

Na Ugljanu masline od vremena cara Klaudija

Na nedavno održanom znanstvenom skupu posvećenom Mati Suiću, u spomen na 100. godišnjicu njegova rođenja, jedno od zanimljivijih izlaganja održao je dr. sc. Smiljan Gluščević. On je govorio o arheološkim kampanjama koje su se provodile na lokalitetu Muline, na otoku Ugljanu.

U časopisu Maslina objavljena je reportaža legendarnog televizijskog reportera Mladena Stubljara koji bez obzira na umirovljenje ne miruje. Ovaj put je bio u maslinicima otoka Ugljana

P

okojni akademik Suić je bio prvi koji je počeo 1953. istraživati taj lokalitet koji se sastoji od nekoliko objekata, na zapadnom dijelu otoka Ugljana. To su bile dvije lokacije, jedna se zvala Stivanj, dakle u dalmatinski Sutivan, od Sv. Ivana, St. Iohannes, pa je tu našao jednu baziliku, niz mozaika u njima, koji su kasnije skinuti i preneseni u Arheološki muzej u Zadru. Ali je isto tako našao i jedan mauzolej sa sarkofagom, s ostacima pokojnika, navodi Gluščević. Napominje kako je riječ o starokršćanstvu, otprilike peto ili šesto stoljeće. No, ono što budi veću pažnju je gospodarstvo koje je postojalo u Mulinama. Sve što se znalo o Mulinama je akademik Suić napisao na pola stranice još 1960. godine. Dosta se posvetio kršćanstvu i mauzoleju, a o dijelu koji se tiče gospodarstva je naveo, uz jako puno slika koje se čuvaju u arhivi Arheološkog muzeja, samo osnovne opservacije. Kako je to jedini zapravo poljoprivredni ili gospodarski pogon, barem u Dalmaciji, koji je imao čak pet tijeskova za tiješnjenje maslina, on je zapravo bio i onda i ostao, dragulj u kruni antičke proizvodnje ulja na cijeloj našoj obali. Kasnije se tim objektom počeo baviti dr. Ilakovac, koji je kao mladi asistent sudjelovao svih tih desetak godina rada na Mulinama. Kako je on bio i tehnički obrazovan, naime završio je tri godine arhitekture uz arheologiju, dobro je radio tehničku, terensku dokumentaciju. Zaintrigirao ga je cijeli taj objekt i on je tijekom niza godina premjeravao to područje, te je kroz literaturu došao do rekonstrukcije cijelog tog objekta, drugačije nego je to u svom kratkom tekstu dao akademik Suić. On je ustanovio zapravo kako je taj dio objekta kojeg imamo podijeljen u dva dijela. Jedan je služio za proizvodnju ulja, a drugi za proizvodnju vina. Štoviše, konzultirao je jako puno literature i izračunao je sve sile, sve težine koje su zapravo bile bitne da bi do toga tiješnjenja došlo. Uspio je doći do zaključka, mjereći sve te nedostatke, da je morala postojati poluga s kojom se to ulje tiješnjelo, ističe Gluščević, napominjući kako je Ilakovac došao do toga da je poluga na kojoj su visjeli utezi morala biti dugačka jedanaest metara. Na krajevima su visila dva utega, svaki težine 1.100 kilograma. Izračunao je da je ona tlačila taj koš s 15.000 kilograma. Bilo je nekoliko različitih vrsta tijeskova, on se uspio vezati za Katonov zapis i uspio je rekonstruirati da je to bilo tako.

funkcioniranja, Ilakovac je mislio da to ne može biti starije od 2. stoljeća Sredinom 90-ih Općina Preko je osigurala sredstva provođenje prvih istraživanja nakon 50-ih. Upravo tim novcima, u svega nekoliko dana, smo pokušali raditi u moru, ispred tog gospodarskog dobra. Materijal kojeg smo našli u tim malim sondama, u vrlo kratkom vremenu, je pokazao da to gospodarstvo ne može biti ranije od 2. stoljeća. Tim istraživanjima koje smo mi u moru proveli 1996., našli smo puno više ostataka nego se može vidjeti izvana. Nažalost, mnogi su uništeni, pokriveni novijim nasipima. Dvije godine kasnije je postojala inicijativa Hrvatske matice iseljenika i uz njihovu pomoć smo tamo otišli dva tjedna istraživati, navodi Gluščević. Prvi koji je spomenuo da se nešto nalazi na lokalitetu Muline, a i na drugim mjestima, je don Frane Bulić. Zapisao je neke ostatke na tom mjestu koje je nazvao Stanićeva gomila. Kasnije je došao jedan župnik, don Amos Rubi, obilazio je jako puno lokaliteta i prvi je zabilježio ostatke centurijacije. Zabilježio je još desetak lokacija na kojima se vide antički ostaci, i na kopnu i na moru. (Z.L.)

Nije baš neko vrijeme za poć u masline, ali projekt revitalizacije maslinarstva “Dva milenija maslinarstva otoka Ugljana“, koji vode prof. dr. Đani Benčić i dugogodišnji zaljubljenik u masline Mladen Lucin iz Preka, baš ima svoj novi nastavak - berbu maslina poviše Preka, ili da budem precizniji - uzoraka i maslina i lišća na dva lokaliteta na otoku. Silna kiša nas malo onemogućuje na putu poviše Preka, gdje su masline u kamenim vrletima i zajedno se s njima penju put Svetog Mihovila, zasigurno najvišeg vrha na otoku i eto nas visoko nad mistom, među iznimno punim maslinama, u masliniku Mladena Lucina. Ovo je obiteljski maslinik, no puno je mojih vanka i zapravo sam ja još jedini na otoku, pa su zbog toga ove masline bile zapuštene preko deset godina objašnjava Mladen. Dodaje: Ovdje se nikada nije gnojilo, osim u ono doba kad je o masliniku skrbio još moj pokojni otac. Kad sam ja prišao u masline jedina im je prihrana bila preko lista morskim algama. Evo vidi se po tlu da ovdje nema nikakvih herbcida. Stvarno, lijepo se uočava kako ovdje kemije nikad nije bilo. I to je zapravo jedna bitna odrednica - vraćanje na djevičanska tla u masliniku. To je pravi temelj za brendiranje ulja, to je ona najviša, najbolja, pa i najskuplja kategorija - ekološko ulje. Treba svakako nastaviti s ekološkom proizvodnjom gdje god je to moguće - razgledavajući govori profesor Benčić. Baš je ove godine rodila orkula, oblica, zelene se plodovi na kojima se poput malih bisera sjaje kapljice još preostale od maloprijašnjeg pljuska. Masline su u zrelim godinama, vode već dugu bitku s borovima i makijom, koja je progutala na tisuće maslina širom otoka. I baš je to neiscrpna tema za Mladena Lucina, koji već petnaestak godina istražuje maslinarske potencijale otoka, čiji počeci sežu dva milenija u prošlost. O tome, kaže Mladen, ponajbolje svjedoče rimski ostaci tijeska za preradu maslina i ostaci

Ta dva kamena utega su reupotrijebljena od neke starije građevine, vidljivi su ostaci nekog antičkog arhitrava. No, otkuda je to doneseno nije poznato. Uz takav način

N AŠI ŠKO L J I

Urušilo se nebo u rano jutro polovicom listopada još dok smo se ukrcavali na trajekt “Jadran“ u zadarskoj Gaženici. Prolomio se s neba pravi okomiti vodeni val dok smo plovili put Preka na otoku Ugljanu.

- 98 -

2016

NA Š I Š KOL JI

suhozidova koji su nedaleko Lukorana, u najvećem polju otoka, u dužini od 26 kilometara ograđivali najplodnije zemljište. Mreža međa, koje su rađene u obliku kvadrata sa stranicama od 710 metara, činile su rimske centurije. Uz vanjske rubove tih kamenitih ograda sadile su se masline, čijih nasljednika, uvjeren je već odavno Lucin, ima na otoku na sve strane. No neobrađenih, nestalih u šumama korova. Profesor Benčić dodaje: Revitalizacija se mora bazirati na obnovi starih maslinika, uz genetsku identifikaciju starih stabala. Ovdje se susrećemo sa autohtonim sortama, od kojih neke poznamo, a neke ne poznajemo. Na Ugljanu smo otkrili i nove sorte, za koje nismo ni znali da postoje, no istraživanja su još u tijeku. Za sada možemo govoriti o šest novih sorti. Da li ih možemo zaštiti prema, hoće li one postati zaštitni znak maslinarske proizvodnje otoka, dati pečat promociji kvalitete ekstra djevičanskog i raitetnog maslinova ulja otoka Ugljana? Ovdje imamo izniman potencijal, pa su evo već sada neka ulja iz Zadra bolja od ulja istarskih svjetskih prvaka. A tradicija je na otoku najbolje vidljiva u Lukoranu i njegovim prastarim maslinicima, koje veliki maslinarski entuzijast Mladen Lucin iznimno dobro poznaje i kao iz rukava odmah ispucava: Ovo je najveća koncentracija najstarijih maslina na otoku Ugljanu, drobnice po mnogim stručnim procijenama stare su od 1.500 do 2.000 godina. Zna on i druge “starce“ i zapisivao je masline, baš kao da broji stanovništvo, te došao do cifre od oko 700.000 stabala maslina na otoku Ugljanu. Pridodao je i otok Pašman s oko 300.000 stabala i eto na dva naša otoka zaboravljenog blaga od - milijun stabala. Uzimamo uzorke, za farmakološke aktivne tvari, da vidimo kako se na tom području mogu nositi te naše sorte i to u plodu i u listu. Interesira nas koliko u svemu igra sorta, koliko godina, a koliko lokacija! - objašnjava profesor Benčić. I neće mu to biti teško, jer kako kaže, ovaj znanstveni projekt, dakle revitalizacija maslinarstva na otoku Ugljanu, ne radi se za instituciju, za arhivu fakulteta, ovaj projekt može biti okosnica održivog razvoja otoka. (M.S.)

- 99 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

premijera dva dokumentarna filma U produkciji HRT-a, redateljica Tanja Kanceljak snimila je dokumentarni film o popularnoj glazbenoj grupi Postolar Triper i obitelji Valčić, kao i dokumentarni film o stoljetnoj tradiciji “U lancuni” i tako zabilježila običaj i sačuvala od zaborava. grupe Postolar Tripper donosi priču o obitelji Dokumentarnog programa HRT-a, autorica i redateljica Tanja Kanceljak na Ošljaku je snimila Valčić i životu na najmanjem naseljenom otoku na Jadranu. Film je pretpremijerno prikazan prije tri tjedna na Ošljaku, a ove jeseni bit će na rasporedu Prvog programa HTV-a.

U

petak, 2. rujna u POU Dom na žalu, premijerno su prikazana dva dokumentarna filma - “Ošljačka saga” i “U Lancuni”. Riječ je o filmovima koji su ovog proljeća snimljeni na području Općine Preko: u produkciji 50-minutni dokumentarac koji kroz glazbu

Desetominutni dokumentarni film “U lancuni” snimljen je ove godine na Čistu srijedu prema scenariju Senka Sorića, koji je i narator. Kamera Borisa Zupčića i Krune Matoševića pratila je osamdesetak djevojaka i mladića, njihovih roditelja, baka i djedova, koji su, prema stoljetnoj tradiciji, zamotani u plahte, tihom hodnjom po mjestu, obilježili ulazak u korizmu. Općina Preko, POU Dom na žalu i TZO Preko organizirali su snimanje cijelog događanja kako bi se običaj zaštitio i predstavio javnosti. (A.L.)

matica umirovljenika Općine Preko

Matica umirovljenika je nestranačka, humanitarna i neprofitabilna organizacija koja djeluje na području Općine Preko. Matica broji 350 članova, te je po članstvu najbrojnija udruga u Općini Preko, ali i u Zadarskoj županiji.

C

ilj Matice je poboljšati kvalitetu življenja, prvenstveno druženjem, te raznim aktivnostima koje su prilagođene trećoj životnoj dobi. Upravni i Nadzorni odbor, na čelu s predsjednicom, nositelji su svih aktivnosti Matice. Zahvalni smo na razumijevanju i podršci koje općina pokazuje za potrebe umirovljenika. Glavne aktivnosti Matice se odnose na brigu o umirovljenicima: dva puta godišnje nabavljaju se drva po povoljnoj cijeni uz plaćanje u tri rate. Redovno obilazimo bolesne članove u bolnicama, Domovima i kod kuće. Održavamo dobre odnose sa umirovljenicima iz Kali i Kukljice, kao i s ostalim Maticama u Zadarskoj županiji. Više puta godišnje organiziramo izlete, hodočašća i susrete s drugim Maticama umirovljenika. Tako smo u veljači hodočastili u Mariju Bistricu, u svibnju smo bili na besplatnom izletu u Ozlju, a u listopadu smo u suradnji sa županijskom maticom bili na dvodnevnom izletu u Premdaskoj. Naši se umirovljenici mogu svakodnevno sastajati i boraviti u kafiću Matice. To je ugodan prostor za kavicu, piće, kartanje i čavrljanje.

“Svojim kondenziranim misaonim stremljenjima Sorić uspijeva obuhvatiti sve sfere prostornovremenske neograničenosti, a čime, rekao bih, zatravljuje dubinom izraza. Franko Sorić se ovdje kroz nesebično davanje razgaljujući dušu uzdiže do psalmičkih dosega, otvoreno kao rapsod pjevajući pjesnikinje Cedu i Mariju, rodno Preko, njegove kuće i ljude, crkvu Gospe od Ružarija, ceste, zvonik, školu, luku, brodove, Sv. Mihovil, raznoliko raslinje.

PREDSTAVLJENA KNJIGA “PREKU S LJUBAVLJU”

U

POU Dom na žalu u Preku u srpnju, predstavljena je knjiga Prečanina Franka Sorića, sonetni vijenac “Preku s ljubavlju”, s 15 soneta povezanih istom idejom i na kraju spojeni magistralom. Kako je u predgovoru istaknuo književnik Ante Tičić, Sorić u sonetnom vijencu otkriva ambijentalnu ljepotu rodnog Preka.

N A ŠI ŠKO L J I

Uz mnoštvo stihovnih kao i 15 slikovnih asocijacija, valja reći da je u ovoj knjizi očito vidljiva edukativna komponenta što intrigira. Svojim virtuoznim izljevomjedinstveno-višeslojnih rimarija spram svom pitoresknom priobalnom kraju, koristeći govorničku figuru pars pro toto, Sorić par excellence ovjekovječuje svoj dom vrednujući ga kao i svijet oko sebe i svojih ljudi. O tom na jednom mjestu nadahnuto kaže francuski filozof Gaston Bachelard: ‘Kuća je naš kut u svijetu. Ona je - to je već često rečeno naš prvi svemir. Ona je stvarno kozmos, kozmos u pravom smislu te riječi. Nije li i najskromniji stan, sagledan intimno, lijep.’ ” (A.L.)

- 100 -

2016

U suradnji s TZ Općine Preko i ovog smo ljeta organizirali turnir u boćanju, na kojem su se umirovljenici natjecali i zabavili. Rado primamo nove članove, prijedloge i savjete te želimo da naša Matica traje još dugo i djeluje na dobrobit svih umirovljenika. Predsjednica: Mira Marđetko

Podsjeća da je ljetnu sezonu potkraj svibnja otvorila izložba fotografija “Novinarske i neke druge priče” Andrine Luić i Adama Vidasa, kraj lipnja i početak srpnja obilježila su ulja na platnu ugljansko-njemačke slikarice Marlen ValčićThanner. Od 10. do 24. srpnja izložbom “Boje u meni i oko mene” predstavila se preška slikarica Irena Sikirić-Rančić. Njezina platna zamijenile su haiga fotografije Ive Markulina, a od 10. do 24. kolovoza preški fotograf Senko Sorić izložio je ciklus fotografija objedinjen pod nazivom “Zrcali se more”. Sezonu je zatvorila izložba slika zadarske umjetnice Silvijane Dražović. Uz izložbe, POU Dom na žalu organizator je i promotor gotovo svih kulturnih i multimedijalnih zbivanja, tako da smo i ovoga ljeta, u organizaciji Udruge žena Luzor, ugostili otočne pjesnike i predstavili poeziju Ante Gregova Jurina. Bili smo domaćini i suorganizatori edukativnim, ekološkim, likovnim, kulinarskim i plesnim radionicama, kaže Mašina i dodaje da će i jesensko-zimski mjeseci obilovati brojnim događanjima. (A.L.)

pou dom na žalu posjetilo više od 4000 ljudi

O

d svibnja do kraja kolovoza galeriju je posjetilo više od 4000 ljudi, što turista, što domaćih i publika koja je na otvorenja pojedinih izložaba dolazila iz Zadra, Šibenika, Zagreba i sa susjednog Pašmana, kaže ravnateljica POU Dom na žalu Mladenka Mašina.

NA Š I Š KOL JI

- 101 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

PROSJEK oborina ZA ZADAR i lukoran

MASLINA Godine prolazu, miseci letu, a masline restu.

Dok pišem podatke za Naše Školje, prošla je prva trećina prosinca, a još nije pala niti kap kiše. Iskreno se nadam, da se neće ponoviti prosinac 2015. u kojem također nije bilo kiše. Jer prosinac je poslije studenog s prosjekom od 120, rujna s 104 i listopada s 102 na četvrtom mjestu u Zadru s 99 litara kiše na četvorni metar.

U

meteorološkoj prognozi za ovo područje u idućim danima ne predviđaju se znatnije oborine. I, ako se ostvari ona narodna poslovica „Do Božića jugo i daž, a od Božića bura i mraz“, količina kiše od 896 litara

koja je pala u prvih 11 mjeseci ove godine, bila bi za 9 litara veća nego što je dugogodišnji prosjek za Zadar, koji iznosi 887 litara. Prema tome 2016. biti će jedna od prosječno kišnih godina.

PROSJEK OBORINA ZA ZADAR (1961.-2014.) U LIT. SIJEČANJ

78

VELJAČA

65

OŽUJAK

65

TRAVANJ

Triba ih pilati, škarati i kopati, jer zima je već prošla, a druga polovica veljače došla. Pile, škare i motike uzeti u ruke, pa na muke.

Suhe grone i vodopije ukloniti, i krošnju razrediti, tako da je tica more preletiti. Posli toga se pomoliti, i ispod masline se prekrižiti, pa će na jesen sigurno uroditi. Na ponos i diku nami i našem masliniku.

Ulja će biti za kuću i za prijatelju pokloniti, a Bog će sve blagosloviti Lukoran 16. veljače 2011. Slavko Bačić

KOLIČINA KIŠE LUKORAN – ZMORAC U 2016. litara

kišnih dana

SIJEČANJ

93

8

VELJAČA

124

8

63

OŽUJAK

79

5

SVIBANJ

60

TRAVANJ

40

5

LIPANJ

50

SVIBANJ

133

7

SRPANJ

37

LIPANJ

37

3

KOLOVOZ

52

SRPANJ

0

0

RUJAN

104

KOLOVOZ

65

4

LISTOPAD

102

RUJAN

133

4

STUDENI

120

LISTOPAD

75

6

PROSINAC

99

STUDENI

177

8

SVEUKUPNO

887

PROSINAC

-

-

896

58

SVEUKUPNO Iz prednje tablice vidi se, da u srpnju nije bilo kiše. A svibanj i rujan, po količini kiše dijelili su prvo mjesto s 133 litara, dok je veljača bila na drugome s 124 i studeni s 117 na trećemu mjestu. Navedene podatke možemo smatrati samo suhoparnim brojkama, ali ako ih razmatramo u kontekstu ovogodišnjeg uroda maslina, pojave maslinske muha i na kraju kakvoće ulja, doći ćemo do zaključka da količina i doba padanja kiše, itekako imaju uzročnoposljedičnu vezu. Više od dvostruke količine kiše u svibnju (133 litre u odnosu na prosjek od 60 litara) koja je pada u 7 dana, naravno da je negativno utjecala na oprašivanje maslinova cvijeta koji se otvara upravo u petom mjesecu. A rujanska kiša, također od 133 litre koje su pale u samo 4 dana, usporila je stvaranje ulja u plodu

N A ŠI ŠKO L J I

masline i strahovito pogodovala razvitku maslinine muhe. Sokovi i voda u ubodenom plodu, puno su podložniji trulenju, nego ulje. Zbog toga su masline počele naglo padati. Da bi se spasilo što se dade spasiti i smanjila šteta, masline su se počele brati već u drugoj polovici rujna, što nije zapamćeno na ovom području. U dvije uljare na otoku Ugljanu, prerađeno je samo 10-tak % u odnosu na predhodnu godinu. Zbog toga, 2016., maslinari će pamtiti kao vrlo lošu godinu. Lukoran 12. 12. 2016. Slavko Bačić

JEBIVJETAR Tijekom Tramontane jebi znane i neznane. A za Bure samo stare cure. Za Levanta ševi i doma i vanka. Kad je Jugo jebi dugo. Tijekom Oštra mrkaj da joj bedra budu mokra. Za Lebića

- 102 -

2016

pusti nek ti ćuća. Za Pulenta prcaj da bude kuntenta. Doj je Maestrala povali je na srid žala. Jebi doli, ševi gori da te draga više voli. Mrkaj sprijeda, prcaj straga nek ide sve dovraga.

NA Š I Š KOL JI

- 103 - 2016

Jedi danju i ševi po noći, kad ostariš više nećeš moći. Mrkaj i prcaj sve što stigneš, jer i tako brzo rikneš. Lukoran 10. 07. 2010. Slavko Bačić


- vijesti -

priča o ošljaku i glazbi Postolara Tripera

Zimi broji 14 stanovnika i gotovo svi su Valčići. Stoljećima je inspiracija umjetnicima iz cijelog svijeta, a nadahnuo je i Davora Valčića, koji je na Lazaretu odrastao i slušao otočne štorije bake, djeda i anegdote susjeda. Većinu je zapisao, opjevao i danas žive kao hitovi grupe Postolar Tripper.

ĆO MI ĆO TI Ćo mi ćo ti Svako misto imo klon Ki sve zno U hlodu po vaz don Sidi i ćakulo Ki je kuoga Ki je s kin Ki će kuoga Ki će s kin Velu govornu Imaju muoć I sve kroju Po guštu svuom Oči uši imaju oni Nijećeš pruojti kuder ćeš ti Faljen Isus Dobar don U pozdravu znaju Ki je ki Ka zazvoni mrtvi zvuon Prija popa znaju Ki je porti Sa svita ovug Mislite ih zaobići Tu vam nijeće lako biti Oni znaju Ki je di S njima su Ćo mi ćo ti

P

riču o tome zašto su Davor i Postolari umjesto tipičnih dalmatinskih lakih nota o ribi, mriži i gajeti odabrali rap i reagge, istražila je i na filmsku vrpcu prenijela autorica i redateljica Tanja Kanceljak, koja je s ekipom Dokumentarnog programa HTV-a 10ak dana snimala na Ošljaku dokumentarni film radnog naslova „Otočni rap“.

Biserka Perić

Priča je to o otoku koji je toliko blizu gradu da se stanovnicima u taj grad zapravo i ne ide, ako baš ne moraju. Iako prometno vrlo izolirani, oni su sretni i zadovoljni. Priča o Davoru i Postolarima i njihovoj glazbi priča je i o otoku na kojem se lijepo živi. U dokumentarcu ćemo upoznati malobrojne stanovnike Ošljaka, a neki od njih spominju se i u Davorovim pjesmama. Iako nekih više nema, ostali su živjeti u pjesmama, kaže redateljica Tanja

N A ŠI ŠKO L J I

- 104 -

2016

NA Š I Š KOL JI

Kanceljak, koja, premda cijeli život ljetuje na Ugljanu i nekoliko puta godišnje brodom prođe pored Ošljaka, nikad ga nije upoznala. Ekipa HTV-a, u kojoj su bili snimatelj Dražen Lipka, majstor tona Damir Tepeš, majstor svjetla Gordan Abramović i asistentica redateljice Snježana Kunsija Purgarić, u 10 dana boravka na Ošljaku snimila je više od 30 sati materijala. Osim dobro znanih hitova, u filmu će se prvi put čuti i glazba koju Postolari pišu za dokumentarac „Otočni rap“. (A.L.)

- 105 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

OŠLJAČKA SAGA

Pretpremijera filma o Valčićima i njihovu školju Bez puno pompe, bez crvenog tepiha i večernjih toaleta, Ošljak je dočekao pretpremijeru filma u kojemu su u glavnoj ulozi on sam s još desetak stanovnika koji na tome malome otoku žive cijelu godinu.

K

roz priču o Davoru Valčiću i grupi Postolar Tripper, redateljica Tanja Kanceljak ispričala je intimnu i toplu priču o Lazaretu i njegovim ljudima. O generacijama Valčića koji iznad svega, bez obzira na to gdje trenutačno jesu, ljube svoj školj i sanjaju o povratku u njegovo okrilje. Jer on je sjecište putova koji nas vraćaju u prošlost i određuju budućnost. On je „final escape“, kako je na kraju filma ustvrdio Davor Valčić, frontman Postolara, koji je trajno zaražen i nadahnut otokom svojih predaka. Film „Ošljačka saga“ portretira Davora Valčića, koji je na Lazaretu odrastao i slušao štorije bake, djeda i anegdote susjeda. Većinu je zapisao, opjevao i one danas žive kao hitovi grupe Postolar Tripper. U filmu

U BONACI ​Nuoć pomalo dolazi ​​​Bez preše. ​​​Mir, duboki mir. ​​​Zvizda Danica ​​​Se cuncigo ​​​Ozguor Vršine i Trišnjoka ​​​Okićena maslinama, borima, ​​​Smiljun i suhun trovun ​​​Ča lipo vonjo. ​ ​​​Stine, puno stinuov; ​​​Na mociri, ​​​Pod nogama, ​​​Na žolu. ​​​Lašću se na misečini ​​​I živu ​​​Radosno živu. ​​​A zemlja – zemlja spi ​​​Smirena ​​​Zamotona u čisti zrok, ​​​Ča je mazi i pazi, ​​​Da joj bude lipo, ​​​Da uživo.​

smo upoznali malobrojne stanovnike Ošljaka, a neki od njih spominju se i u Davorovim pjesmama. Iako ih više nema, ostali su živjeti u pjesmama, kaže redateljica, koja je na pretpremijeri dobila aplauz na otvorenoj sceni te javnu zahvalu publike jer, čulo se, Ošljak nije mogao poželjeti ljepšu posvetu. Ekipa HTV-a, u kojoj su bili snimatelj Dražen Lipka, majstor tona Damir Tepeš, majstor svjetla Gordan Abramović i asistentica redateljice Snježana Kunsija Purgarić, boravila je na Ošljaku deset dana i snimila više od 30 sati materijala. Film traje 51 minutu, a premijerno je na prvom programu HTV-a bio prikazan ove jeseni. Prije toga, „Ošljačka saga“ mogla se vidjeti u Preku i na Avantura Film Festivalu u Zadru. (A.L.)

​​​ Nasmijoni misec ​​​Sakrivijeto špijo muore ​​​Ča uzbudjeno drće ​​​Kaj lipa mladost ​​​Nudeći se nebu ​​​U naručje. Sonja Kačan

N A ŠI ŠKO L J I

- 106 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 107 -

2016


- vijesti -

veliko priznanje maestru nižiću Ivo Nižić, priznati glazbeni pedagog, skladatelj i dirigent za svoj rad dobio je mnoge nagrade, priznanja i pohvale. Nedavno mu je uručena posebna nagrada, glazbeno priznanje Ljubo Stipišić Delmata koja se počela dodjeljivati ove godine, a za njega ima osobiti značaj.

N

akon koncerta u zagrebačkoj župnoj crkvi Sv. Blaža u kojoj je izveden pasionski oratorij za zbor i soliste “Zadnja postaja” Nižiću je dodijeljeno glazbeno priznanje Ljubo Stipišić Delmata. U tekstu nagrade stoji kako se dodjeljuje “Gospodinu Ivi Nižiću za naročit doprinos afirmaciji i njegovanju pasionskih sadržaja svojim cjelokupnim skladateljskim i pedagoškim djelovanjem”. Nagrada mi dolazi kao kruna, ovo je prva nagrada koja se zove Ljubo Stipišić Delmata, a naš dvojica smo bili prijatelji. Bio je i književnik, likovni umjetnik, svestran umjetnik. Bio je jedan mistik. Svaki put kad bi se vidjeli imao sam dojam da je riječ o izvanrednom čovjeku, punom duhovnosti, koju je utkao u svoja Djela, te ju je prenosio na druge. Zbog toga mi je veoma drago nositi nagradu s njegovim imenom, kazao je u razgovoru za Zadarski list prof. Ivo Nižić prisjećajući se kako su njih dvojica često skupa bili u žirijima, primjerice u Pakoštanima.

ivo nižić kruna karijere

Nižićev život vezan je uz glazbu. Nakon završene gimnazije i Teološkog fakulteta u Zagrebu započinje studij glazbene umjetnosti poslije kojeg stječe dvije glazbene diplome: na Odsjeku za glazbu Pedagoške akademije u Zagrebu i Institutu za crkvenu glazbu Sveučilišta u Zagrebu koji mu dodjeljuje naslov profesor crkvene glazbe. Nakon višegodišnjeg rada u osnovnom i dijelom u srednjem obrazovanju piše habilitacijski rad iz Muzikologije. Obranivši rad s pohvalama, postaje profesor na Sveučilištu u Zadru i nositelj kolegija Glazbena kultura i Metodika nastave glazbene kulture.

svijetlilo od lumina i uljanica, to mi je davalo neku čaroliju. Tad sam čuo kako je župnik u evanđelju navješćivao o korovima anđela koji su pjevali. To mi se jako svidjelo i mislio sam kako ću i ja tako. Inače, Prečani su tada jako dobro pjevali, bili su prirodno nadareni, a između dva svjetska rata tamo su bile tri limene glazbe, ističe Nižić. Kad je riječ o pasionskoj glazbi prof. Nižić s ostalima počeo 1991. u Preku, na početku Domovinskog rata, u teškim vremenima. Tada smo se okupili, jedan nukleus ljudi, htjeli smo kulturom odgovoriti na ono što se događalo. U Preku smo mogli koliko toliko djelovati, išli smo u Zagreb, odmah su nas prihvatili iz pasionske baštine. Našli smo se kao jedna generacija, prisjeća se Nižić početaka. U daljnjem radu, primjerice u predstavama Kazališta lutaka Zvjezdan, Šuma Striborova, Mali princ i Planine, za koje je i nagrađivan, u svim tim djelima je utkao pasionsku baštinu. Nižić je i osnivač zbora Filozofskog fakulteta u Zadru, a najzapaženiji njihov nastup je bio pred papom u kapeli Sv. Klementa u Vatikanu. Osim akademskog zbora osnovao je i Mješoviti pjevački zbor Condura Croatica Zadar, a već 30 godina orguljaš je i zborovođa u crkvi Sv. Mihovila u Zadru, što smatra, uz sve ostalo, svojim najvažnijim glazbenim djelovanjem. (R.I., Foto: Zadarska Nadbiskupija)

Uz glazbu sam vezan od malena iako se nisam u djetinjstvu bavio njome. Prvi put sam išao na polnoćku s četiri godine, u to doba, bez struje, je to bilo jako mistično. Došao sam u crkvu i sve je

N A ŠI ŠKO L J I

- 108 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 109 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

pasionski oratorij predstavljen u zagrebu Na jubilarnim 25. svečanostima Pasionske baštine u srijedu 16. ožujka 2016. u župnoj crkvi Sv. Blaža u Zagrebu izveden je pasionski oratorij “Zadnja postaja” Ive Nižića, koji je autor teksta i glazbe.

U

organizaciji Udruge Pasionska baština iz Zagreba i ove su godine od 12. do 24. ožujka 2016. održane Svečanosti Pasionske baštine. Pasionska baština je multikulturalna manifestacija koja se svake godine upriličuje uoči Uskrsa kroz niz likovnih, glazbenih, kazališnih, književnih i folklornih obrada vezanih uz Kristovu muku i uskrsnuće. Ovogodišnji program, XXV. po redu, svečano je otvoren u subotu, 12. ožujka u Muzeju Mimara u Zagrebu. Na jubilarnim 25. svečanostima Pasionske baštine u srijedu 16. ožujka 2016. u župnoj crkvi Sv. Blaža u Zagrebu izveden je pasionski oratorij “Zadnja postaja” Ive Nižića, koji je autor teksta i glazbe. Riječ je o vrhunskom glazbenom djelu, a u prilog toj

tvrdnji kazuje i činjenica ponovnog gostovanja na Pasionskoj baštini u godini njezina jubileja, kada se uz nova djela nadahnuta pasijom, željelo napraviti svojevrsnu retrospektivu najboljih ostvarenja koja su predstavljena ranijih godina. Praizvedba ovog Nižićevog oratorija bila je 2010., također u crkvi Sv. Blaža u Zagrebu.

Na samom kraju, nakon završene priredbe, uslijedilo je ugodno iznenađenje kako za publiku tako i za prof. Ivu Nižića. Naime, organizatori ove jubilarne 25. po redu Pasionske baštine utemeljili su glazbeno priznanje Ljubo Stipišić Delmata, a prvi koji je dobio to hvale

crkve dodatno su naglasili mističnost teme ali i istakli poruku nade, vjere i ufanja. Kroz govorne i pjevane (a capella) dionice glumaca uskrsnula su sjećanja, tuga, radost, bol, patnja, veselje i sve ono što čini život čovjeka na otoku, gotovo kamenjaru, bez nekog obilja materijalnih dobara. Glumački dio izvođača (mještani, mladež i djeca) bio je odjeven u tradicionalnoj preškoj nošnji, a različitim svakodnevnim ‘rekvizitima’, svijećama, košarama itd. simbolizirali su tradicionalne uskršnje običaje svoga mjesta.

vrijedno priznanje je prof. Ivo Nižić. Od prve Svečanosti Pasionske baštine 1991. godine, gotovo i nema godine u kojoj ne sudjeluje svojim glazbenim ostvarenjima, a među inim godine 2008. predstavio je i knjigu ‘’Preko – glazbena baština’’. Istaknimo kako prof. Ivo Nižić, isto kao i Ljubo Stipišić, svojim skladbama dalmatinskom melosu daje jednu drugu važnost, širi značaj nego što je to općepoznati klapski melos. Dodajmo i podatak kako su obojica ostvarila po tri oratorija. Spomenimo usput, manje poznatu činjenicu, Ljubo Stipišić Delmata svoju je skladateljsku baštinu povjerio Zadru odnosno zadarskoj Gradskoj knjižnici i Zadarskom sveučilištu. Tekst i foto: Pavao Jerolimov

ZADARSKO - UGLJANSKI ZBOR Condura croatica

Svi sudionici izvedbe ove pučke drame su amateri, i kao glumci i kao pjevači, i svoj su dio izveli zadivljujuće, tako da bi im mogli pozavidjeti i mnogi profesionalci. Dugotrajni pljesak oduševljene publike, mahom zagrebačkih Prečana, orio se crkvom sv. Blaža i samo je dokaz maloprije rečenog. Dodajmo i podatak kako sudionici izvedbe ‘’Zadnje postaje’’, pučkog igrokaza, nisu prvi put gostovali u Zagrebu u okviru Svečanosti Pasionske baštine već i s ‘’Requiemom’’ i ‘’Križinom’’, što je samo potvrda postojanosti tradicije i kvalitete te ćemo ih jamačno još viđati na ovakvim pučkim svečanostima tradicijske kulture. ‘’Zadnja postaja’’ kazuje o smrti, umiranju, o patnji članova obitelji gubitkom dragih osoba. Ova posljednja pučka drama Ive Nižića svojevrsno je i autobiografsko scenskoglazbeno djelo. U djelu se opisuje šest smrti u obitelji, te sedmo, Isusovo, kao simbol zajedničke patnje, muke i uskrsnuča.

Oratorij ‘’Zadnja postaja’’ vrlo su dojmljivo pod ravnanjem samoga autora prof. Ive Nižića izveli Mješoviti pjevački zbor Condura Croatica – Zadar, Članovi zbora sv. Cecilije župe Preko i Folklorna udruga Luzor-Preko, te solisti Mateo Marnika, Jelena Rušev Mogilevskij i Marija Buturić. Tekstove su interpretirali Josip Batistić, Martina Pedišić i Jakov Kačan. Dramatizaciju ovog pučkog igrokaza priredila je i režirala Milena Dundov, scenografiju potpisuje Robert Košta, a majstor svjetla je Ivo Nižić (ml.).

U središtu scene ‘’Zadnje postaje’’ dominira veliki križ, kao i u glazbeno-scenskom oratoriju “Križine”, i simbolizira Kristova bol i patnja pretočenu u život običnih ljudi, otočana. Autoru teksta i glazbe metaforički je poslužio da kroz biblijsku snagu psalama ukaže na misijsko poslanje čovjeka od iskona, kroz smislenost patnje do iščekivanja uskrsne zore. Melodija liturgijske pjesme “Puče moj”, koja se tradicionalno izvodi tijekom Velikog tjedna u Preku, samo još dodatno ističe metaforu i autorovu neraskidivu vezu s rodnim mjestom Prekom. Naglasimo kako ovim oratorijem, kao i drugim djelima, Ivo Nižić potvrđuje liturgijsko bogatstvo Preka, gdje se stoljećima crkveni napjevi i Božja rijeć izgovaraju na hrvatskom jeziku.

Zborovi odjeveni u crne plašteve s kapuljačama te prigušeno gotovo nikakvo svjetlo na pozornici izuzev vidno osvijetljenog velikog križa, te sami ambijent

Posebno je bila dojmljiva izvedba scenografije. Naime, pozornicom se isticao veliki, vidno osvjetljeni, križ na kojem je s prednje strane prikazano sedam

N A ŠI ŠKO L J I

starokršćanskih crkvica iz Preka ili najuže okolice. Velebni križ, djelo Roberta Košte na kojem su reljefno utisnute slike sedam crkvica Gospe od sniga, Sv. Lovrinca, Gospe Luzarice, Sv. Petra, Sv. Fume, Sv. Lovre pod Velin brigun i Vele Gospe. Svaka od njih na Zadnju postaju nosi breme svoje smrti: smrt oca, dva brata, dvije sestre, mučenička smrt redovnika glagoljaša i mladog bogoslova opisana metaforom velebnih stabala otočke baštine, smrt žena lavandiera i smrt Isukrstova u koju su ukopane sve smrti otočke. Svih sedam smrti odjek su bezdana, agonije i potresne žalosti otočana.

- 110 -

2016

Zadarski zbor sa snažnim ‘otočnim pečatom’ Condura Croatica pod ravnanjem prof. Ive Nižića, osvojio je srebru plaketu na Međunarodnom natjecanju zborova u Šibeniku, u kategoriji mješovitih zborova - nacionalna folklorna glazba.

Z

bor Condura Croatica dosad je osvojio zlatnu plaketu na Međunarodnom natjecanju zborova u Karlovcu ‘Aurora Cantat’ 2015. godine, a iste godine osvojili su brončanu plaketu na Međunarodnom zborskom festivalu ‘Cro Patria’ u Splitu.

Mješoviti pjevački zbor Condura Croatica Zadar, pod ravnanjem dirigenta Ive Nižića, održao je u nedjelju, 20. prosinca, u Crkvi Gospe od Ružarija u Preku, Božićni koncert na čijem su programu bili božićni napjevi hrvatske i europske glazbene baštine.

Podsjetimo, u ožujku ove godine Hrvatska udruga zborovođa uručila je u Zagrebu maestru Ivu Nižiću nagradu za životno djelo, a udruga Pasionska baština dodijelila mu je nagradu Ljubo Stipišić Delmata za naročit doprinos afirmaciji i njegovanju pasionskih sadržaja svojim cjelokupnim skladateljskim i pedagoškim djelovanjem.

Na nedavno održanom XIX. Međunarodnom zborskom festivalu u Splitu, zbor Condura Croatica dobio je brončanu diplomu u “Kategoriji B, slobodno odabran program”. (R.I.)

NA Š I Š KOL JI

- 111 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

LAUREAT AKADEMIJE

ŠIME MIHATOV Na svečanosti u Velikoj dvorani Hrvatskoga liječničkoga doma u Zagrebu, u ime Akademije medicinskih znanosti Hrvatske prof.dr.sc. Jasna Lipozenčić uručila je najviše priznanje i počasni naziv laureata Prečaninu prof. dr. sc. Šimi Mihatovu , redovitom članu Akademije za njegov osobiti doprinos razvitku medicinske znanosti u Hrvatskoj i promicanju ugleda Akademije.

Akademik Miličić prikazao je život i djelo prof. Mihatova i njegova dostignuća u medicini, poglavito kardiologiji i zaključio kako je prof. dr. sc. Šime Mihatov trajno zadužio hrvatsku medicinu i kardiologiju, kako svojim djelom tako i činjenicom što je odgojio brojne vrsne stručnjake i znanstvenike koji danas uspješno nastavljaju njegov put. ‘’Svojim radom, uspjesima i nesebičnim zalaganjem na stručnom, znanstvenom i nastavnom planu, prof. Mihatov svakako je zaslužio da ga se izabere za laureata Akademije medicinskih znanosti Hrvatske za 2015. godinu’’, istaknuo je Miličić. Čestitkama su se pridružili i najviše predstavnici akademskog života u Hrvatskoj među kojima i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Boras, predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske prof. Horvatić, predsjednik Akademije tehničkih znanosti Hrvatske prof. Andročec i mnogi drugi akademici i uglednici. U počast Laureata prof. Mihatova nastupali su Akademski zbor i Komorni sastav Veterinarskog fakulteta u Zagrebu , te muški zbor „Zagrebački liječnici pjevači“, među čijim osnivačima prije 45 godina je bio i prof. Mihatov. Nastupio je i poznati bas Luciano Batinić, prvak Opere Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, koji je i u duetu s prof. Mihatovim oduševio sve prisutne. (A.Ž.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 112 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 113 -

2016


- vijesti -

- vijesti -

DJECA Djeca NE nose puške, ona tek smišljaju igre. Djeca NE mrze druge, to obično ljudi čine. Djeca kad padnu, ustaju sve brže, Kad bolje razmislim… djeca cijeli ocean na rukama drže Djeca NE nose zastave nit’ osobitu boju kože, Odrasli nikad neće moći, koliko dijete voljeti može. Djeca se ne smiju na silu, to obično ljudi čine. Djeca čak i budni snivaju snove, Odrasli su smislili tugu i ratove nove.

LOVRINJA Ma nu svitu moj, toga šarenila. Toga kunfužijuna, i cele te promenade. Puste mužike desetoga u misecu osmon. Segutra se natašće kampanel iskido o pustega zvona. Bepu niko ni došo, oće mu se to zamiriti?! (Oće, oće.) Iz armeruna su se izvukle skupe halje ‘ne na cvitići, meknuli socijalni zubi ča se čuvaju za bo’je prilike. Postoli se gladu ko na nika. Redu se svi o cika zore. A Bepo, ko Bepo, uvika iznopak, krmeljiv, neispeglon… Sveca su mu na gradelami ispekli. Pa ča da to slavi?! Nebo će noćas suze o zvizd roniti, govoru.... A Bepo ko Bepo… U njemu više njanka suze za vaj svit grubi ni… Eno, nataknu je klobuk, uskoči u skorenutu košuju, nu ča mu je sirota Anka namirila za vaj veli don, u Velomu Lukorunu.

Tvornica mašte Marina Franića

Nema danos štorij o štrigami, popima, particeli. Nimo o partizanima. Anarkištami i svecima. O kurbama da te ni čuti! Danas samo lipota. I cukar. Ma ve, i ni ki ne govoru skupa, jedon će kraj drugega u klupu o driva sesti. Drivo na drivo, poredani ko puste beštime… Bepo će kutriti, po stroni. Dokle na škrge diše, po glovi sanjorskoj prebire, ča to sve njemu tribo… Ma, ka je već tote, čekati će da ga sveta voda plahne. Sveca su mu na gradelami ispekli… Zoč je mužika u njemu na minut fermala?! Dokle mu sarce preskoče, u ušima mu odzvonja… „MA ČIGOV SI BEPO?!“ „Čigov si, da mi je samo znati…“

M

ladi ilustrator iz Lukorana Marin Franić, kojeg smo predstavili u prošlom broju Naših školja, i ove je godine nastavio s umjetničkim radom.

Pojti će do oltora da joj sarcu udovo’ji. Radi mira u kući. Da poji’ obed u miru. Da mu sve ne prisede. Pojti će Bepo, da sastrone kibico svu tu svitu i svas taj rusvaj ki će se danas odviti… Čigov je ki, odokle je došo. Ki je koliko lemozine do, i ki je to prvi vidi. Sve će se na vaj veli don rastrti, ko šporke mudonte. ​Ča bliže oltoru sedi. Ispravi kolumbu, date se vidi. Isprepleti prsti u čvor. Svas te Lukorunski svit gledo. Utegni te grišpe na žalobnu licu. Danas imoš da sritan budeš. Sutra, sutra ćemo lako…

Predstavljamo nekoliko njegovih radova, primjerice – Jarac, crtanu maskotu izrađenu za istoimenu udrugu mladih iz Lukorana. Ostali radovi su sa ovogodišnjeg snimanja “TVORNICE MAŠTE”. (R.I. , FOTO: Iva P.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 114 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 115 -

2016


- vijesti -

- vijesti -

pasi0nski oratorij “Zadnja postaja” U režiji Milene Dundov i pod ravnanjem maestra Ive Nižića, u prepunoj crkvi sv. Marije, mješoviti zbor Condura Croatica zajedno s pjevačkim zborom sv. Cecilije župe Preko, KUD-a Preko, članica Udruge Luzor i malog dječjeg zbora, izveden je pasionski oratorij.

U

crkvi sv. Marije u Zadru početkom ožujka održan je pasionski oratorij “Zadnja postaja” u režiji Milene Dundov i pod ravnanjem maestra Ive Nižića, a u izvedbi mješovitog zbora Condura Croatica, pjevačkog zbora sv. Cecilije župe Preko, KUD-a Preko, udruge žena Luzor i malog dječjeg zbora. Organizator pasionskog oratorija bio je samostan Benediktinki Sv. Marije, a prepuna crkva je velikim pljeskom nagradila izvođače koji su od prve minute bili na visini zadatka. Od vrhunski uvježbanih pjevača, sjajnih i decentnih naratora do odlične koreografije glumaca - amatera koji su još jednom iskazali čistu

N A ŠI ŠKO L J I

emociju otočke tradicije i vjere, koja je malo koga mogla ostaviti ravnodušnim. Pasionski oratorij “Zadnja postaja” prikazan je u Splitu na Danima kršćanske kulture, u crkvi Gospe od Zdravlja u nedjelju 13. ožujka te u Zagrebu, 16. ožujka na manifestaciji Pasionske baštine, u crkvi sv. Blaža. (A.Ž.)

- 116 -

2016

večer poezije

Otočni pjesnici predstavili raskošan repertoar

U

organizaciji Udruge žena Luzor u POU Dom na žalu u Preku u nedjelju 22. svibnja održana je tradicionalna Večer otočne poezije.

Sikirić Stepanović, Ante Toni Valčić i Tomislav Meštrić te debitantice na pjesničkim večerima Katarina Grbas i Nedjeljka Gregov.

Osmo izdanje Večeri poezije, događaja koji je pokrenula počasna predsjednica Udruge žena Luzor Mercedes Ceda Barić, bila je prigoda da se publici predstave nove zbirke pjesama ili čuju raniji pjesnički radovi autora koji svoje djelovanje vežu uz otoke.

Udruga žena Luzor već punih 11 godina radi na promicanju kulture otoka i njegovih vrijednosti. Tradicionalne Večeri poezije samo su jedna u nizu događanja koje udruga tradicionalno organizira s ciljem očuvanja kulturne baštine mjesta Preko i otoka Ugljana. (A.L.)

Na Večeri poezije svoje radove predstavilo je čak 13 otočnih umjetnika: Mercedes Ceda Barić, Sonja Kačan, Miljenko Gregov, Vesna Benić, Željko Sutlović, Ante Gregov Jurin, Biserka Perić, Robert Bacalja, Rajka

NA Š I Š KOL JI

- 117 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

“Žrvanj života” u POU Dom na žalu „Žrvanj života” nastao je prema sjećanjima starijih mještana, zanimljivih i šaljivih iskrica i ženidbenih običaja koje su na molbu nadbiskupa Marijana Oblaka, skupljale Jelica Peranić i Verica Gregov.

u storo vrime Igrokaz udruge Điran

K

ako se živjelo bez mobitela, društvenih mreža, brze, gotove hrane… Što se radilo u dugim večerima, kako su snahe izlazile na kraj sa svekrvama i obratno… Kako je biti stranac, novopridošlica, na otoku… Sve to moglo se vidjeti i čuti u Pučkom otvorenom učilištu Dom na žalu u Preku, u jednosatnom igrokazu Udruge Điran iz Ugljana „U storo vrime“, koji autorski potpisuju sami članovi. Prema riječima osnivačice i predsjednice udruge Ingrid Vuchich, iako je doprinos gotovo svih članova podjednak, ipak se autorski ističu Desa Vidaković, Sjajna Koubek i Dalibor Mrva, koji su u sadašnjost vjerno prenijeli „storo vrime“ i do suza nasmijali Prečane. Igrokaz je premijerno izveden prije godinu dana u Ugljanu, za predstavu u Preku još se malo doradio i obnovio, a prema najavama, tridesetak članova Đirana vjerojatno će ga uskoro zaigrati u Kalima i u Tkonu na susjednom Pašmanu. (A.L./A.V.)

D

ramska predstava „Žrvanj života“ ovog ljeta izvedena je u velikoj dvorani „Doma na žalu“ u Preku. Drama prema predlošku zapisa dviju djevojčica Verice Gregov Vukove i Jelice Peranić Baćove nastalog pred više od pedeset godina, proteklog je ljeta premijerno izvedena na Školjiću. Dramu sastavljenu od više priča iz sjećanja mještana Preka na daske je postavila dramska umjetnica Milena Dundov, a sudjeluju glumci amateri iz Preka te Udruga žena Luzor i Crkveni zbor Župe Preko sv. Cecilija, KUD Preko, Robert Košta postavio je scenu, a Ivo Nižić majstor je svjetla. U prepunoj sali „Doma na žalu“, gledatelji su uživali u zanimljivim pričama iz prošlosti Preka, i izvrsno predstavljenim ženidbenim običajima u Preku. Vjenčanice crvene, plave i bijele.

LANCUNI na Čistu srijedu

Č

ista srijeda u Preku još je jednom bila u znaku “Lancuna”, običaja koji se njeguje, vjeruje se, još od sredine 15. stoljeća.

„Žrvanj života” nastao je prema sjećanjima starijih mještana, zanimljivih i šaljivih iskrica i ženidbenih običaja koje su na molbu nadbiskupa Marijana Oblaka, skupljale Jelica Peranić i Verica Gregov. Dramska predstava vodi gledatelje kroz značajne trenutke koji su obilježili život Preka, kao strašna tragedija o utapljanju 16 lavandiera.

Prema riječima fotografa Senka Sorića, ovakav se običaj na Pepelnicu u Hrvatskoj njeguje jedino u Preku, a ovoga puta na Dvorini se okupilo više od 80 djevojaka, mladića, njihovih roditelja, baka, djedova. “Lancune” pamtim od djetinjstva, o njima su nam pričali najstariji Prečani, a tako i mi običaj prenosimo na mlade generacije, kaže Senko Sorić, koji je i ove godine, uz Općinu Preko, POU Dom na žalu i TZO Preko, sudjelovao u organizaciji “Lancuna”. (A.L.)

U predstavi koja ima etnološku vrijednost prikazane su preške nošnje, vjenčanja, te Preško kolo. Kroz umjetničku dramu u kolažu slika, naslikana je umjetnina prošlosti Preka, u kulturnom, društvenom i vjerskom smislu predstavlja srce Preka, rekla nam je redateljica Milena Dundov. (J.M.)

101. rođendan proslavila Margarita Dorkin

M

argarita Dorkin, najstarija stanovnica Preka, u krugu obitelji proslavila je 101. rođendan.

Rođena je u Austro-Ugarskoj, živjela je u Kraljevini Hrvata, Srba i Slovenaca, pa u Kraljevini Jugoslaviji, Italiji, NDH, SFRJ i Hrvatskoj. Ukupno u sedam država, a zapravo nikad nije otišla dalje od rodnoga otoka i Zadra. Preživjela je bombardiranje Preka, kada su svi oko nje poginuli, a ona prošla tek s pokojom posjekotinom. (A.L.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 118 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 119 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

nastupi obilježeni aplauzima Za nama je jedna godina, godina uspjeha, godina nade i nepokolebljivog duha članica KUD-a Sv Mihovil. Mnogo je nepremostivih prepreka bilo pred nama, ali tu se je opet na djelu pokazala hrabrost i upornost otočke žene.

Ž

ene koja ne posustaje i koja uvijek nalazi snage za sve ono u što vjeruje. A vjeruje u Providnost koja će joj uvijek dati nadu. Vjera u bolje sutra kroz darivanje sebe i ljubav koju je naslijedila od praiskona na ovom kamenu okruženom morem. I upravo nam je ova godina bila presudna gdje smo doista položile ispit i ostale vjerne našim ciljevima u širenju naših običaja kulture i tradicije. Nismo željele sebe obeshrabriti zbog toga što su nam nedostajali bolji uvjeti za rad, već želimo kroz pjesmu, našu čakavsku riječ i smijeh poklanjati ljubav i nadu svima koji je trebaju. A trebaju je mnogi. I dogodilo se mnogo toga, jer smo svojim neumornim radom doprinijeli dobrom rezultatu. Naši su nastupi obilježeni aplauzima i pamtit će se kao djela dostojna poštovanja, a nama potvrda da smo dobro radili. Navodim naše aktivnosti kroz 2016: 27. siječnja; Obilježavanje smrti našeg hrabrog viteza Denisa Špike u Škabrnji na Ražovljevoj glavici. Čast nam je bila u prigodnom programu uz dužnosnike Hrvatske vojske dati svoj doprinos kroz naše domoljubne pjesme u prostoru Udruge Dragovoljaca Domovinskog rata. 08.ožujka; Prigodan program za Dan žena, uz folklor i izvorne pjesme. Nakon programa jedno lijepo i ugodno druženje. 12.ožujka; U POU Preko prikazali smo „Muku čovika sa školja“. Dosta vjerno smo prikazali taj korizmeni prikaz Muke, tako da smo dirnuli emocije prisutnih gdje se je zasjala i pokoja suza. Eto to nam daje snagu da ustrajemo u očuvanju naše baštine i tradicije. 05.svibnja; Na poziv TZ Nin sudjelujemo na prigodnom programu proslave velikog blagdana Gospe od Zečeva u gradu Ninu .

dale veliki doprinos prepoznavanju i vrednovanju umjetnosti. 07. kolovoza; „Besidom i pismom budite s nama“. Tu smo nastojali dati svoju ljubav prema Domovini kroz izraz pučkih napjeva i dramskog izričaja. Posebna nam je radost bila ugostiti KUD Sv. Luka iz Ždrelca, kada su svojim folklornim nastupom razveselili sve prisutne. Svojom su originalnošću dale veliki doprinos ljepoti te nezaboravne večeri. 30.rujna; U dvorani HNK u Zadru sudjelujemo na proslavi 25 godišnjice Otočkog bataljuna gdje smo svojim pjesmama dotakli srca prisutnih a njihov aplauz nama ponos. Posebna nam je bila čast biti u društvo izaslanika Predsjednice Republike gospođe Kolinde Grabar Kitarović i visokih dužnosnika HRM, viceadmirala Stipanovića, nekoliko saborskih zastupnika, gradonačelnika Zadra Božidara Kalmete, župana Zadarske županije Stipe Zrilića, kao i ratnog zapovjednika Otočkog bataljuna Joška Pulje. Radost nam je bilo biti u društvu vrhunske klape „Sveti Juraj“ HRM-a. 18.prosinca; Na poziv KUD-a Sv Luka iz Ždrelca prikazujemo igrokaz „ Božić u staraškin domu“ 26.prosinca; Božićni koncert u crkvi Svetog Ante u Zadru. 29.prosinca; Božićni koncert u Poljani u crkvi Kraljice Mira. Zahvaljujemo se organizatoru putovanja u Vukovar koji nam je omogućio da budemo u Vukovaru, da se poklonimo i zapalimo svijeću našim hrabrim junacima koji su nam svojim životima darovali slobodu. Napisala :Biserka Perić

22.svibnja; Sudjelovanje na Večeri poezije u Preku. 01.-07. kolovoza; Izložba u Poljani pod nazivom „Naših ruku djelo“. Izložba se pokazala kao jedan izuzetno lijep događaj, gdje su se isprepleli izvorni eksponati s umjetničkim lijepim amaterizmom. Naše umjetnice Dujić Edita koja svojim umijećem rada skulptura u kamenu i Anđela Ušalj svojim slikarstvom prirodnim materijalima oduševljavaju, a članice Kuda-a „Sv. Mihovil“ svojim su raznim tehnikama ručnih radova

N A ŠI ŠKO L J I

- 120 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 121 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

“Slani motivi”

izložba fotografija Borisa Kačana u galeriji Baul u Ugljanu.

D

vadeset i pet “Slanih motiva”, 25 fotografija koje, kada iz objektiva stoji Boris Kačan, oduzimaju dah. Radovi toga popularnog i cijenjenog zadarskog fotografa sutomiških korijena predstavljeni su u kolovozu u galeriji Baul u Ugljanu, a nit vodilja za odabir fotografija bila je more. Život uz i oko mora! Teško je među tisućama negativa snimljenih u posljednje tri, četiri godine uz more odabrati 25 koji će vas kao fotografa predstaviti publici. Zato je kriterij bio izabrati ono što će se svidjeti i biti zanimljivo turistima, ljudima koji su možda prvi put u Hrvatskoj, koji ne poznaju moj rad. Odabrao sam od svega po malo, fotografije snimljene pod morem, iz zraka, uz more, kaže autor iza kojega je nekoliko skupnih i samostalnih izložaba. O Kačanovim fotografijama govorio je radijski novinar i fotograf Jurica Gašpar naglasivši kako je riječ o fotografu čiji su

N A ŠI ŠKO L J I

radovi sveprisutni u medijima i izdavaštvu, u dosad 15ak monografija koje predstavljaju ljepote Hrvatske. Boris Kačan rođen je 1975. u Sydneyju, a u Hrvatsku se vratio prije početka osnovne škole. U Zadru je završio Srednju tehničku školu, a u Zagrebu Višu tehničku školu. Radio je u IT sektoru 15 godina, a posljednjih nekoliko godina živi isključivo od fotografije kojom se počeo baviti prije desetak godina. Najviše fotografira pejzaže Hrvatske i Mediterana, fotografije vezane uz arhitekturu i turizam te aero fotografije snimljene iz helikoptera i aviona. Do kraja godine bit će objavljeno nekoliko novih monografija s Borisovim radovima. (A.L.)

- 122 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 123 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

GLAZBENA ŠKOLA PREKO

Mojoj prvoj ljubavi

50 učenika s cijelog otoka Ugljana

Oliver Telac i Santa Fe Band snimili spot

Pokrenuta je inicijativa da se nastava održava na jednome mjestu u Preku, a riječ je o zgradi u kojoj je nekada djelovala Pučka čitaonica, tzv. Bratskoj kući koja je već sedam godina prazna, a prostire se na 490 četvornih metara.

Obišao je cijeli svijet, oplovio sva mora i oceane, ali prvu ljubav nije zaboravio! Tvrdi to nekadašnji pomorac Oliver Telac iz Sutomišćice, koji je nakon 37 godina uglazbio sjećanja i uspomene na ranu mladost i dotad neproživljeno iskustvo.

P

jesma „Mojoj prvoj ljubavi“ nastala je 1979. godine, kada sam se kao 19-godišnji „mali od kužine“ s brodom zatekao u Baru u vrijeme velikog potresa koji je pogodio jug Hrvatske i dio Crne Gore. Danima smo bili zarobljeni u luci, razdirale su me čežnja i tuga za djevojkom. Na šteku cigareta zapisao sam kako se osjećam, a onda za dugih noći na moru složio stihove i uobličio ih u pjesmu, prisjeća se Oliver Telac, poznati sutomiški modelar brodova i, kako priznaje, glazbenik iz ljubavi.

G

lazbena škola Blagoja Berse iz Zadra, Područni odjel Preko, ulazi u devetu školsku godinu, i to s čak 50 učenika iz gotovo svih mjesta na otoku Ugljanu. Ravnateljica Branka Višić Karavida proteklih je dana održala roditeljske sastanke kako bi se napravile grupe i raspored uskladio s obvezama u općeobrazovnoj školi. Iznimno smo zadovoljni odazivom, radom i uspjehom učenika u Područnom odjelu Preko. Imamo 50-ak djece, 20 u osnovnoj plesnoj, 11 u srednjoj plesnoj i 20 u glazbenoj školi. Ove godine nismo upisali prvi razred osnovne glazbene škole, ali mogu najaviti da će se za sljedeću školsku godinu organizirati prijemni ispit, kaže ravnateljica Višić Karavida te dodaje da prvi put u školi imaju nastavnicu iz Preka, bivšu učenicu Bernardu Klarin. Bernarda je lani završila Srednju školu suvremenog plesa, preuzet će plesnu školu i to će nam biti od velike pomoći u organizaciji jer nastavu održavamo na tri lokacije - u OŠ Valentina Klarina, dio u POU Dom na žalu i sada u dvorani u Kalima za osam učenica koje su upisale pripremni razred za srednju školu (nastava počine 24. rujna), da im olakšamo

N A ŠI ŠKO L J I

kako ne bi morale putovati u Zadar, navodi ravnateljica. Budući da svake godine upisuju sve više djece te da se nastava odvija na tri različita mjesta, ravnateljica Višić Karavida ističe kako im nije jednostavno sve organizirati i uskladiti. Pokrenuta je inicijativa da se nastava održava na jednome mjestu u Preku, a riječ je o zgradi u kojoj je nekada djelovala Pučka čitaonica, tzv. Bratskoj kući koja je već sedam godina prazna, a prostire se na 490 četvornih metara. Razgovarali smo s preškim župnikom don Borisom Pedićem, koji je bio iznimno susretljiv i čini se da mu se ideja svidjela. To je prostor koji bi zadovoljio sve naše potrebe i za nastavu i za koncerte i za plesne priredbe, ali o tome je još prerano govoriti kao o konačnom rješenju, objašnjava Branka Višić Karavida.

Na pitanje zašto je pjesma „Mojoj prvoj ljubavi“ tako dugo čučala u ladici, nema pravi odgovor, ali, priznaje, kada ju je prije nekoliko mjeseci odlučio uglazbiti, sve se dogodilo u trenu. Okupio je ekipu mladih sutomiških muzičara, s kojima godinama svira „za svoju dušu“ i na ponekoj fešti, i u studiju Ivana Grancarića u Zadru snimio ljubavnu baladu posvećenu nezaboravnoj prvoj ljubavi. Prateće vokale otpjevala je Antonija Bašić, a u grupi Santa Fe Band sviraju još Marko Telac,

Ivica Vlakić, Marin Profaca, Denis Špar i Joško Kucelin, kaže Oliver Telac, koji je sa svojim mladim sumještanima sudjelovao u snimanju dokumentarnog filma o pomorcima „Modri kavez“ Brune Bajić, gdje su izveli pjesmu napisanu 1989. godine „Hvala tebi“. Sredinom svibnja Santa Fe Band i Oliver Telac snimili su s Tomislavom Ivanovim iz Poljane najavni spot za pjesmu „Mojoj prvoj ljubavi“ koji se vrti na YouTubeu, a do početka ljeta planiraju snimiti još jedan s dvoje mladih „glumaca“ na plaži u Zatonu. Pjesma će biti emitirana i na Radio Zadru u emisiji „Pomorska večer“, a do kraja godine, nada se Telac, bit će snimljeno i njegovih 12 autorskih pjesama za prvi nosač zvuka s grupom Santa Fe Band.(A.L.)

Zahvaljuje, kaže, ravnatelju OŠ Valentina Klarina Kristijanu Smudu i ravnateljici POU Dom na žalu Mladenki Mašina te Općini Preko koji su od prvoga dana pomagali u organizaciji nastave Područnog odjela Preko. (A.L.)

- 124 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 125 -

2016


MLADA MISA don Josipa Mašine

Don Josip Mašina je 129. zaređeni svećenik prijeških korijena, a posljednja mlada misa u Preku služena je prije točno 36 godina, u srpnju 1980. godine, kada je zaređen fra Andrija Štajduhar. Nakon 36 godina, u Crkvi Gospe od Ružarija u Preku, u nedjelju 3. srpnja proslavljena je mlada misa Prečanina don Josipa Mašine.

Župljani Preka novom su svećeniku poklonili sliku mjesnog umjetnika Jadrana Mašine s motivom crkvice Sv. Ivana Krstitelja u Preku, kulturnog spomenika iz XI. stoljeća.

Procesija, u kojoj je bilo nekoliko stotina Prečana, rodbine i prijatelja, krenula je s Dvorine prema crkvi, gdje je u koncelebraciji sudjelovalo 20-ak svećenika uz pjesmu priješkog župnog zbora i udruge žena Luzor.

Ovom slikom želimo prenijeti dvije poruke. Prva je, da se svaki puta kad pogledate ovu sliku, sjetite svog Preka, lijepog djetinjstva i svih dobrih ljudi koji danas s Vama slave ovu mladu misu. Druga poruka je, ona koju Bog šalje Sv. Ivanu Krstitelju - ‘Evo šaljem glasnika da put preda mnom pripravi’. Don Josipe, neka Vam to bude misao vodilja u svećeničkom životu i da se u svojim molitvama sjetite svih nas ovdje prisutnih, a mi ćemo se u našima uvijek spomenuti svih svećenika koje je dala naša župa, istaknuo je u ime Župe Preko Jure Brižić. (A.L.)

Zahvaljujem svima koji su sa mnom došli podijeliti ovo slavlje, a ponajviše dragom Bogu koji me je odabrao za svećenički poziv. Nadam se da ću biti dostojan navjestitelj Božjeg evanđelja. Moram istaknuti kako je na moje vjersko odrastanje najviše utjecao pokojni župnik Preka don Tito Šarin i žao mi je samo što on danas nije mogao podijeliti sreću s nama, poručio je u emotivnom obraćanju don Josip Mašina.

N A ŠI ŠKO L J I

- 126 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 127 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

DON ANTUN PEĆAR OPROSTIO SE OD ŽUPLJANA

PREČANI SE OPROSTILI OD ŽUPNIKA

Don Zvonimir Ćorić, župnik Župe Gospe od Ružarija u Preku, oprostio se od svojih župljana i prijatelja. Za nekoliko dana don Ćorić će preuzeti Hrvatsku crkvu sv. Ante u Los Angelesu.

Dok su se u Preku župljani opraštali od don Zvonimira Ćorića, u Crkvi sv. Eufemije u Sutomišćici don Anton Pećar služio je posljednju misu prije odlaska iz Župe Sutomišćica - Poljana na službu u Župu Pokupsko.

U

Preku sam proveo tri godine i teška srca rastajem se od ovih predivnih ljudi i župe koja bi mogla biti primjer ne samo župama u Zadarskoj županiji nego i u cijeloj Hrvatskoj. Prečani su uvijek rado dolazili u crkvu, bili su susretljivi, moji dobri suradnici i prijatelji, kazao je don Ćorić. Nakon mise, članovi crkvenog zbora i Udruga žena Luzor pripremili su malu svečanost i don Ćoriću za rastanak darovali sliku preškog slikara Tomislava Košte, a u ime Općine Preko i Turističke zajednice, od don Ćorića su se oprostili Ante Brižić i Ante Župan. Darujemo vam ovaj kameni križ, rad kipara Marija Pletikosića iz Preka, simbol vjere koji je oduvijek povezivao Prečane i crkvu. Zahvaljujemo vam na svemu što ste učinili za našu župu, nadamo se da nas nećete zaboraviti i da ćete nas uskoro posjetiti, istaknuo je Župan. Don Zvonimira Ćorića u Župi Gospe od Ružarija u Preku zamijenio je don Boris Pedić, dosadašnji župnik Vrsi i Poljica. (A.L.)

D

on Antun Pećar došao je u Sutomišćicu prije osam godina. Došao je, kako kažu župljani, tiho, neprimjetno, dostojanstveno. Već na početku svoje službe nagovijestio je da će naviještati radosnu vijest, skrbiti o potrebitima, a naročito o obiteljima. I tako bi. Teško je, tvrde, pobrojati sve što im je podario kao svećenik, otac, brat i prijatelj. Usadio im je trajne vrijednosti i obogatio duše. Don Antun Pećar je u svom dirljivom i nadahnutom obraćanju vjernicima zahvalio na svekolikoj podršci, zamolio ispriku ako nešto nije učinio i naglasio da će Sutomišćica i Poljana zauvijek ostati u njegovu srcu i pamćenju. Kao što je došao, tako je i otišao - tiho, dirnuto, dostojanstveno. Uime Pastoralnog i ekonomskog vijeća te cijele župne zajednice prigodnim mu se riječima obratila vjeroučiteljica Branka Kolega, kazavši kako je

N A ŠI ŠKO L J I

don Pećarova osmogodišnja prisutnost bila blagoslov za cijelu župnu zajednicu. Bili ste dobar pastir, duhovni otac i navjestitelj Božje riječi, a puno ste napravili i na materijalnoj obnovi župe. Hvala vam na svemu što ste učinili za nas i neka vas Gospodin nagradi za Vaš rad i svojim blagoslovom prati u novoj župi, rekla je Branka Kolega. U ime svih župljana, sliku Svete obitelji s ugraviranom posvetom don Pećaru je uručila članica Pastoralnog vijeća Mirjana Marin. Umjesto don Pećara, župu će voditi novi preški župnik don Boris Pedić. (A.L.)

- 128 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 129 -

2016


DON boris pedić, novi župnik župe preko i sutomišćica Svojim dragim župljanima i svim vjernicima želim poručiti: Ne bojte se! Može sve izgledati crno i negativno, pesimistično. Starost i bolest, ali ne treba se bojati. Uvijek postoji razlog zašto se nešto događa upravo sada.

D

ošao sam u uzorno organizirane župe! Imam možda samo jednu malu primjedbu: sve se zasniva na starijima, nema djece, nema mladih čitača, pjevača. Nešto malo djece okuplja se nedjeljom na jutarnjoj misi, ali sve je to malo, kaže don Boris Pedić, župnik, koji je u kolovozu u župi Preko zamijenio don Zvonimira Ćorića, a u Sutomišćici don Antuna Pećara. Dok razgovaramo o depopulaciji otoka, koja nije zaobišla ni njegove sadašnje dvije župe, don Pedić se prisjeća svojih nekadašnjih župa, Škrabrnje, Vrsi i Poljica, gdje je, po njegovim riječima, situacija posve drukčija. U župama u kojima sam prije bio, u Ravnim kotarima, kad bih išao u blagoslov kuća, uvijek sam u torbi nosio slatkiše za djecu. I ovdje sam u torbu stavio slatkiše, ali nisam ih imao kome dati. Na 200 kuća koje sam blagoslovio, vidio sam samo jednu trudnicu. Nema mladih obitelji, nema djece i to je najveći problem. Crkve su uredne, sve je lijepo organizirano, a to svećeniku olakšava posao, mišljenja je don Pedić, koji je u samo nekoliko mjeseci otkako je stigao u Preko pokrenuo velike poslove na obnovi crkve. Ističe kako je još don Mario Soljačić započeo obnovu crkve Gospe od Ružarija, don Ćorić nastavio, ali nije se napravilo sve jer je uvijek nedostajalo - novca. Sada smo u malim financijskim problemima jer je bilo puno radova, poslova koji su se naprosto morali obaviti. Mislim da crkva nije kvalitetno građena, problem je i u statici. Započnemo jedan posao, otvori se drugi i zato nikad kraja radovima. Sad smo, vjerujem, sve popravili i pokazuje što se još mora urediti da crkva dobije i na estetskoj i na funkcionalnoj razini. Prisjeća se kako je bio neugodno iznenađen kad je prvi put ušao u crkvu u Preku. Osjećala se velika sparina, a sve mu je djelovalo nekako pusto i prazno, kao da je ušao u dvoranu za mali nogomet. Orgulje su bile pokrivene najlonom, samo jedan oltar i ništa više. To mi je bilo čudno i rekao sam sebi kako to moramo što prije promijeniti. I tako smo uz donaciju gospodina Stipe Dunatova iz Opatije napravili Gospin oltar, a gospodin Zvonimir Nižić donirao je oltar Blaženoga

N A ŠI ŠKO L J I

- 130 -

2016

NA Š I Š KOL JI

Alojzija Stepinca. Imamo donaciju i za treći oltar, ali gospođa želi ostati anonimna. Općina Preko obećala je pomoći za oltar Srca Isusova, a u međuvremenu su i pjevači počeli razmišljati o tome da se uredi kor. Ostaje nam još oltar Blažene Marije Petković i kada se on uredi, crkva će ipak mnogo bolje izgledati i dobiti zaokružen, cjelovit izgled i funkciju, uvjeren je don Pedić. Posebno ga raduje, kaže, i što napreduju radovi na postajama Križnoga puta, na kojima radi slikar Tomislav Košta. Dovršeno je i plaćeno osam postaja, a do Uskrsa bi trebalo biti gotovo svih 14. Sav novac prikupio se donacijama. I ovim putem želim zahvaliti svima koji su donirali novac, pogotovo u ovim teškim vremenima. Puno je domaćinstava u kojima žive stari ljudi, sami, s malim mirovinama, koji jedva pokrivaju osnovne troškove za život. Kakav bih ja to čovjek bio kad bih očekivao od tih ljudi da izdvajaju za crkvu, a nemaju, primjerice, za drva ili kruh. Hvala Bogu, više je onih koji rade i koji mogu izdvojiti nešto za crkvu i na tome sam im zahvalan!, U sklopu župnog vjeronauka, uveo je jednu novinu koju su objeručke prihvatili i djeca i roditelji. Sjećam se koliko sam se, kad sam bio dijete, veselio župnom vjeronauku. Onda je uveden vjeronauk u školama, a župni vjeronauk izgubio je onu prvotnu funkciju i postao je mjesto susreta s djecom. Mi kroz igru, razgovor i druženje učimo ono što smo nekad, u doba mog djetinjstva, učili na župnom vjeronauku. Kao oblik druženja i učenja uveo sam izlete tako da smo ove jeseni bili u Zadru, posjetili crkvu sv. Šime, katedralu, sjemenište, tu su imali malu katehezu, naučili su sve o tome. Sada planiramo izlet na Ćokovac, ali ne autobusom, nego s roditeljima u nekoliko automobila jer želim i njih animirati, želim da se aktivno druže sa svojom djecom. Na proljeće ćemo na izlet do sv. Mihovila i uopće, kako budu dolazili ljepši dani, više ćemo vremena provoditi vani. Danas se djeci moramo posvetiti na drukčiji način. U moje vrijeme majke su se uvijek ljutile na nas i vikale: „Ulazi u kuću, stalno si vani!“, a sada roditelji mole djecu da izađu van. Djecu treba izvlačiti van jer će u kući, pred televizorima i kompjutorima, zakržljati, izgubiti mišićnu masu i potpuno se i fizički i duhovno zapustiti, mišljenja je don Boris Pedić. Kaže kako mu je jedna starija gospođa nedavno rekla: „Velečasni, sve se izokrenulo. Prije su tri fratra bila samo u Preku, a sada je jedan svećenik za tri mjesta. Doći će vrijeme kad će na otoku biti samo jedan svećenik!“. Nažalost, bojim se da je to istina! To je naša stvarnost! I zato svojim dragim župljanima i svim vjernicima želim poručiti: Ne bojte se! Može sve izgledati crno i negativno, pesimistično. Starost i bolest, ali ne treba se bojati. Uvijek postoji razlog zašto se nešto događa upravo sada. Bog zna zašto nam je sada dao ovo. I Isus je rekao: „Ne bojte se, ja sam s vama!“. (A.L.)

- 131 -

2016


- vijesti -

Don Mladen Kačan proslavio 40. obljetnicu mlade mise Don Mladen Kačan, župnik Župe sv. Ante Padovanskog na Smiljevcu u Zadru, velikim misnim slavljem proslavio je u subotu, 2. srpnja 40. godišnjicu mlade mise u Crkvi sv. Eufemije u rodnoj Sutomišćici.

Posveta Don Mladenu Kačanu za 40 god. svećenstva

Puno je Mladene prošlo kako si Bogu zavjet dao, vjerujem da se nikad, nikad nisi pokajao. Četrdeset godina se navršilo kako si Mladu misu reko, majci si želju ispunio, kao što si je obećao. Nemojte braćo zamjeriti možda ću vas rastužiti, ali ovo morate znati što je Mladen obećao majci, Mladen je imao brata Emilija koji je u sjemeništu bio, brat je obolio i Bog ga pozvao sebi, da više patio nebi. Majka je gorke suze lila, Mladen je malen bio ove je riči Mladen majci govorio.

S

utomiška crkva bila je pretijesna da primi sve nekadašnje don Kačanove sumještane, Poljance, sadašnje župljane iz Smiljevca i Dračevca, koji su doputovali na otok kako bi uveličali proslavu i obratili se svome župniku prigodnim riječima. Misnom slavlju, uz don Antuna Pećara, sutomiškog župnika, nazočilo je deset svećenika, među kojima i trojica porijeklom iz Sutomišćice, uz pratnju zborova župa Smiljevac-Dračevac i Sutomišćica.

Nemoj majo plakati Jo ću brata zaminiti, i tvoju i njegovu želju Jo ću ispuniti.

Kao jedan od 142 svećenika iz Sutomišćice, don Kačan (rođen 1949. godine) bio je župnik na Dugom otoku (Božava, Dragove, Zverinac, Veli Rat, Soline), u Pakoštanima i Vrani, prvi župnik nove župe Drage, dijecezanski direktor Papinskih misijskih djela, ekonom Zadarske nadbiskupije, povjerenik za misije u Zadarskoj nadbiskupiji, ravnatelj Svećeničkog doma u Zadru, župnik Župe sv. Ante Padovanskog Zadar – Ploče, dekan Zadarskog dekanata – Istok Diklo i Kožino. (A.L.)

Za sve ti Mladene puno hvala iskreno si Bogu zavjet dao, kao što si svojoj majci u tugi obećao. Tvoja mati je s tobom ponosna bila na župi u Pakoštanima živila, još i danas ti pozdrave šalju i blagoslivljaju. Goričina je puna sirotinje bila smokva i kora kruva se dilila, Božja milost nas je okripila bez jednog se roditelja odgojila.

D

an nakon obilježavanja 40. godišnjice mlade mise don Mladena Kačana u sutomiškoj Crkvi sv. Eufemije, Mirjana i Bruno Marin primili su blagoslov za pola stoljeća sretnog braka.

Ovim putem ja pozdravljam sve naše iseljenike, sretni bili ma gdje bili našu Hrvatsku nezaboravili.

Iako su dio života bili odvojeni jer je gospodin Bruno radio u Americi, a gospođa Mirjana odgajala njihovo dvoje djece u Sutomišćici, danas uživaju u mirovini u rodnoj Sutomišćici i svoje dvoje djece i troje unučadi. Ali, prisjećaju se, nije uvijek bilo tako, život je donio mnoge bure, oluje i iskušenja koje su prebrodili upravo zahvaljujući ljubavi i razumijevanju. (A.L.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 132 -

2016

Marica Pavin

NA Š I Š KOL JI

- 133 -

2016


UTEMELJENJE FRANJEVAČKIH SAMOSTANA NA ugljanu Franjevački samostani na otocima idealno su udovoljavali ideji o pustinjačkom kontemplativnom životu fratara, različitom od onog u gradskim samostanima.

O

d konca XIV. do sredine XV. stoljeća utemeljena su na području zadarskih otoka četiri franjevačka samostana, a od toga dva su utemeljena na otoku Ugljanu. Samostan sv. Pavla na otočiću Galevcu kod Preka na Ugljanu izgrađen je tijekom prve polovine XV. stoljeća sredstvima koja je oporučno u tu svrhu ostavio zadarski plemić Bartul iz Milana. Samostan sv. Jerolima u Ugljanu podignut je tijekom druge četvrtine XV. stoljeća sredstvima zadarskog plemića Šimuna Begne. No osim samih utemeljitelja, i mnogi drugi zadarski građani osiguravali su sredstva za njihovo daljnje funkcioniranje. Tako su tijekom prvog stoljeća svoga postojanja otočki samostani znatno napredovali, te postali, u okvirima skromnih otočkih sredina, istaknuti vjerski centri, ali i mjesta naglašene umjetničke djelatnosti. Situacija zadarskih otoka, donekle je različita od onih na ostalim dijelovima istočnojadranske obale. Naime, ni na jednom od zadarskih otoka nije se razvilo naselje gradskog tipa, premda su neki od tih otoka svojom veličinom i strukturom sasvim ravnopravni onim jadranskim otocima na kojima su se razvili pravi gradovi. Razlog je tomu bez sumnje snažna prisutnost samog Zadra, kojem su ti otoci bili tek dio velikog zemljišnog posjeda u vlasništvu njegovih građana. No specifičnost otoka kao donekle izoliranog posjeda od početka je uvjetovala i specifičan odnos prema njima. Oni su predstavljali ne samo zemljišne posjede nego i prikladna utočišta u kriznim vremenima, a kasnije i idealne ladanjske prostore. Već vrlo rano javljaju se benediktinci kao posjednici na zadarskim otocima, a na dva najveća blizu kopna, Pašmanu i Ugljanu, utemeljili su i samostane. No promjena religiozne klime koja se zbila u XIII. i XIV. stoljeću, kada je popularnost propovjedničkih redova odnijela prevagu, odrazila se i na kulturnom miljeu otoka. Naime, premda su propovjednički (prosjački) redovi franjevaca i dominikanaca u prvom redu urbani redovi, već od samog utemeljenja franjevačkog reda postojala je ideja o životu u izoliranim zajednicama, daleko od svjetovnih utjecaja i iskušenja. Tragom te ideje počinju se u drugoj polovini XIV. i tijekom XV. stoljeća osnivati manji samostani na otočkim posjedima, koji s vremenom postaju istaknuta religiozna i kulturna žarišta u tim skromnim ruralnim područjima. Od konca XIV. do sredine XV. stoljeća utemeljena su na području zadarskih otoka četiri franjevačka samostana: sv. Duje u Kraju na Pašmanu, sv. Pavla na otočiću Galevcu kod Preka na Ugljanu, sv. Mihovila u Zaglavu na Dugom otoku i sv. Jerolima u Ugljanu na otoku Ugljanu. Na Galevcu je već prije osnutka franjevačkog samostana postojala crkvica sv. Pavla, uz koju su navodno boravili pavlini, koji su se koncem XIV. stoljeća preselili u Ugarsku.

N A ŠI ŠKO L J I

Otočić je nakon toga dospio u posjed imućnog zadarskog građanina Bartula iz Milana, koji se 16. srpnja 1410. godine dogovorio s pustinjacima, fratrima Stjepanom iz Bijaća, Kristoforom de Sacrijem i Fabijanom iz Hrvatske, da se na njemu nasele, te da u crkvi sv. Pavla održavaju službu Božju. Međutim, rečeni su pavlini morali napustiti Dalmaciju, pa navedeni dogovor nije ostvaren. Stoga su se tek 24. kolovoza 1411., kada je godine Bartul iz Milana u svojoj oporuci odredio da se na tom mjestu izgradi kuća i samostan, stekli uvjeti i za nastanak pravog samostana. Nažalost, oporuka ne otkriva kolika su sredstva namijenjena za to, već samo da se to učini prema njegovoj za života izraženoj želji i zavjetu, no znakovito je da isti oporučitelj ostavlja čak 1200 libara za dote za dvanaest sirotica, pa se može pretpostaviti da je i za samostan na Galevcu namijenio zamašnu sumu. Čini se, međutim, da je oporučitelj nakon sastavljanja oporuke još dosta poživio, ili su neki drugi razlozi omeli njeno izvršenje, jer tek 19. kolovoza 1431. godine ugovaraju izvršitelji oporuke sa zadarskim graditeljem Šimunom pok. Butka da na Galevcu sagradi presvođenu cisternu, visoku, dugu i široku po šest stopa. Isti je graditelj 2. veljače 1436. godine primio 300 libara na ime gradnje samostana, pa se može pretpostaviti da je, uz postojeću crkvu, majstor Šimun izgradio sve nužne dijelove za funkcioniranje samostana. Posao je svakako bio gotov do 5. studenog 1439., kada Andrija Rangerijev, izvršitelj oporuke Bartula iz Milana, budući da je samostan sagrađen (“constructus est”) u skladu oporučiteljevoj želji, predaje fratru Feliksu, regularnom kanoniku reda sv. Augustina, koji nastupa u svoje ime i u ime ostalih redovnika svoga reda, samostan na Galevcu i prihode s posjeda na Puntamici. Međutim, odluka Andrije Rangerija da samostan dodijeli augustincima izazvala je nezadovoljstvo ostalih izvršitelja, pa problem razrješava papa Eugen IV., koji poveljom u lipnju 1442. od augustinaca zahtijeva napuštanje školjića, a 4. prosinca 1443. zadarski nadbiskup Lovro Venier predaje samostan franjevcima trećoredcima. 1446. je došlo do smjene redovničke zajednice, pa su augustinci napustili školjić i prepustili ga franjevcima trećoredcima. Stoga se u dokumentima iz druge polovine stoljeća više ne navode priori, već gvardijani samostana na Galevcu. Sudeći po sačuvanim vijestima, crkva na Galevcu nije nanovo građena u vrijeme osnutka samostana, nego je samostan sagrađen uz postojeću staru crkvu, jer je već 1516. godine trebala popravak, a 1564. srušena je zbog trošnosti. Franjevački samostan na Galevcu aktivan je i danas. Međutim, nakon pregradnji izvršenih koncem 16. stoljeća, od izvorne arhitekture i opreme samostana vrlo je malo sačuvano. Tek dimenzije cisterne za vodu upućuju na pretpostavku da je to još uvijek ona što ju je sagradio majstor Šimun Butkov. No za sve vrijeme svoga trajanja samostan je ostao istaknuti centar glagoljaštva, pa njegova knjižnica i danas čuva iznimno bogatu zbirku glagoljskih knjiga.

- 134 -

2016

Samostan sv. Jerolima u Ugljanu dao je podići 1430. godine zadarski plemić Šimun de Begna. Prvotni je titular crkve bio sv. Jeronim i sv. Petar Mučenik, što je fra Donata Fabijanića navelo na pomisao da je na tom mjestu ranije postojala crkva sv. Petra Mučenika. No, ruševine crkvice sv. Petra Mučenika nalaze se nešto dalje, na samom vrhu otoka Ugljana, kod Velikog Ždrelca. Nikola Jakšić pak pretpostavlja da se na tom mjestu, na posjedu porodice Begna, prije utemeljenja samostana nalazila crkva sv. Apolinara (ili njeni ostatci). Slično kao crkva sv. Duje u Kraju, i crkva sv. Jerolima posvećena je dosta nakon gradnje, tek 21. svibnja 1447. godine, o čemu svjedoči natpis u svetištu: ANNO . SALVTIS . MCCCCXLVII . DIE . XXI . MAII . CONSECRATIO . HVIVS . ECCLESIAE . DIVI . HIERONYMI . UCLEANI.61 Razlozi su vjerojatno vezani uz kasno opremanje crkve, to jest izradu slike za glavni oltar. No da je samostan funkcionirao i prije posvećenja crkve, svjedoči spominjanje njegova vikara Ivana de Bartolacisa 11. veljače 1434. U oporukama pak zadarskih građana samostan u Ugljanu javlja se znatno češće nego onaj na Galevcu. Tako dana 11. siječnja 1439. ostavlja Ruža, žena klesara Nikole Rušca, samostanu sv. Jerolima 15 libara za popravke, a 23. lipnja iste godine ostavlja krznar Radoslav tkaninu za glavni oltar crkve. Dana 30. travnja 1446. ostavlja Marija, žena Ivana de Begne, samostanu šest dukata, 22. kolovoza 1447. određuje Marketa, udovica Antuna Grisogona, da se u crkvi služe mise. Zanimljivo je pak da nekoliko oporučitelja želi biti pokopano u ugljanskom samostanu ili u samoj crkvi.

Očito je iz navedenih podataka da su upravo franjevački samostani na otocima idealno udovoljavali ideji o pustinjačkom kontemplativnom životu fratara, različitom od onog u gradskim samostanima. Zacijelo je slično bilo i sa samostanima na šibenskom području (na Krapnju, Prviću i Visovcu), ali i drugdje na području Dalmacije, gdje je upravo otočka izoliranost predstavljala prednost, a ne nedostatak. Čini se da su samostani minorita bili nešto omiljeniji kod pripadnika gradskoga plemstva, a oni trećoredaca bliži puku, no i jedni i drugi s vremenom su postali važna kulturna žarišta, bez kojih bi i cjelokupni civilizacijski dosezi naših otoka bili bitno osiromašeni. Tekst: Emil Hilje (Odjel za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, 23.12.2002.)

A o opremanju crkve svjedoči popis iz 1487. godine u kojem se navodi jedno drveno raspelo, jedan srebrni tabernakul, tri srebrna kaleža, tri misala, dva korala, jedan gradual, jedan brevijar, te jedan barjak. Samostan sv. Jerolima u Ugljanu i danas je u funkciji, no u njemu više ne borave franjevci, nego časne sestre Kćeri milosrđa, koje su došle iz Blata na Korčuli. Crkva je sačuvala izvorni oblik. U pitanju je jednostavna pravokutna građevina (16,90 x 8,40 m) otvorenog drvenog krovišta, s pravokutnom apsidom (4,65 x 4,50 m) presvođenom gotičkim prelomljenim svodom. Glavni portal ima jednostavnu gotičku lunetu. Klaustar, koji se nalazi s jugozapadne strane crkve, ima ugrađena tri skulptorski ukrašena kapitela romaničkih odlika, koji se mogu dovesti u vezu sa sličnima koji se čuvaju u Zadru. Pavuša Vežić pretpostavlja da su ovi kapiteli podrijetlom iz samostana sv. Frane u Zadru. No, najistaknutiji umjetnički spomenik iz ovog samostana svakako je poznati “Ugljanski poliptih”, djelo zadarskog slikara Ivana Petrova iz Milana iz sredine XV. stoljeća, jedno od najznačajnijih djela hrvatskoga srednjovjekovnoga slikarstva.

NA Š I Š KOL JI

- 135 -

2016


- vijesti -

udruga điran u gradišću U BONACI ​Nuoć pomalo dolazi ​​​Bez preše. ​​​Mir, duboki mir. ​​​Zvizda Danica ​​​Se cuncigo ​​​Ozguor Vršine i Trišnjoka ​​​Okićena maslinama, borima, ​​​Smiljun i suhun trovun ​​​Ča lipo vonjo. ​ ​​​Stine, puno stinuov; ​​​Na mociri, ​​​Pod nogama, ​​​Na žolu. ​​​Lašću se na misečini ​​​I živu ​​​Radosno živu. ​​​A zemlja – zemlja spi ​​​Smirena ​​​Zamotona u čisti zrok, ​​​Ča je mazi i pazi, ​​​Da joj bude lipo, ​​​Da uživo.​

Na poziv Folklorne grupe Hajdenjaki iz Dolnje Pulje u Gradišću, koja je 2012. godine gostovala na otoku Ugljanu, Udruga Điran iz Ugljana posjetila je u listopadu Burgeland (Gradišće) u Austriji.

S

Folklornim ansamblom Koprivnica i domaćinima, u dvorani Kulturne zadruge (KUGA) udruga je sudjelovala na susretu folklora „Hrvatski kiritof“ (dan hrvatske kulture), gdje su najmlađi učenici ugljanske škole, izveli prigodni program zasnovan na našoj otočnoj tradiciji.

​​​Nasmijoni misec ​​​Sakrivijeto špijo muore ​​​Ča uzbudjeno drće ​​​Kaj lipa mladost ​​​Nudeći se nebu ​​​U naručje.

Već nekoliko godina naša udruga njeguje otočni folklorni izričaj u kojemu istaknuto mjesto imaju najmlađi, a ove godine prvi put smo s učenicima predstavili običaje našega kraja, kazala je po povratku iz Austrije Ingrid Vukić, predsjednica Udruge Điran iz Ugljana. Folklornu grupu Hajdenjaki osnovala je u Dolnjoj Pulji Jelka Perušić. Članovi društva, a trenutačno ih je aktivno više od 200, stanovnici su mjesta koja gravitiraju Srednjem Gradišću. Na repertoaru imaju 12 koreografija, gradišćanskih i hrvatskih, a tamburaši izvode šarolik program narodnih pjesama iz svih dijelova Gradišća i Hrvatske.

Sonja Kačan

Nastupaju po cijeloj Europi, a zapažene nastupe imali su i na folklornim smotrama u Hrvatskoj. (A.L.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 136 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 137 -

2016


- vijesti -

- vijesti -

Mlada pjesnikinja Zorica Antulov svojim je pjesmama prenijela publici fino istkane emocije, udivljenost svijetom širom otvorenih očiju. Tugu „Starog broda“ ostavljenog negdje uz put izrazila je u pjesmi koju su uglazbili i otpjevali uz gitaru Jelena Rušev Mogilevsky i Predrag Režan. Dr. sc. Tomislav Košta iz Zadra, voditelj više dalmatinskih klapa, odsvirao je svojevrsnu dalmatinsku himnu „Dalmatino, povišću pritrujena“ Ljube Stipišića Delmate i „More“ Josipa Pupačića. U glazbenom dijelu sudjelovala je i Adela Novković. Tomislav Meštrić, dobitnik nagrade za životno djelo Donat, Hrvatskog književnog društva, ogranak Zadar, na Brižićevin dvuoru predstavio se s nekoliko pjesama pisanih na čakavštini mjesta Kukljice. U proteklih 25 godina druženja s poezijom, 85-godišnji čakavski pjesnik iz Kukljice izdao je osam zbirki pjesma. Zvonko

Sutlović svoje pjesme govorio je naizust, a zanimljivu interpretaciju popratio je živom gestikulacijom koja prati govor Dalmatinaca. Božica Brkan iz Zagreba čitala je svoje pjesme na milozvučnom kajkavskom narječju koje je publika popratila s pljeskom. Pjesnik iz Varaždina Ernest Fišer, kritičar i publicist, prošlogodišnji je dobitnik prestižne književne nagrade Dragutin Tadijanović, koju dodjeljuje Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, za pjesničku zbirku “Macbeth na fajruntu” pisanu na kajkavskom narječju. Pjesmama iz zbirke predstavio se na Brižićevin dvuoru. Publika je toplim pljeskom pozdravila pjesnike, a članice Udruge žena Luzor po tradiciji darivale su sve nazočne kusima - kruhom i vinom. (J.M.)

pjesnici na 26. brižićevin dvuoru Pjesnička manifestacija „Večeri na Brižićevin dvuoru“ održana je dalmatinskom kamenom dvoru obitelji Brižić, Jurin, Biloglav i Čiklić. Umjetnost pjesništva progovorila je na narječima hrvatskoga jezika čakavici, štokavici i kajkavštini.

N

a večerima poezije dosad su sudjelovali pjesnici izvan granica Hrvatske, pa se s pravom može reći da umjetnost ne poznaje granice, a za Brižićeve dvuore da je međunarodna pjesnička manifestacija. Matica hrvatska Preko, uz supokrovitelje Općinu Preko, TZO Preko i Zadarsku županiju, prvu pjesničku večer organizirala je 1991. godine u spomen na 100. obljetnicu tragične pogibije 16 prijeških lavandierapralja u moru nadomak Preka, na Dušni dan. “Iako je od tragedije prošlo 125 godina, i danas je živo je sjećanje na majke, žene, djevojke koje su smrt našle u moru, noseći opranu robu gospodi u Zadar”, u uvodnoj riječi rekla je prof. Marija Rušev.

N A ŠI ŠKO L J I

Pjesnike je 26. “Večerima na Brižićevin dvuoru“ predstavio prof. dr. sc Robert Bacalja kratkim prikazom njihova umjetničkog puta i objavljenim zbirkama poezije. Kako se na Bižićevin dvuoru njeguju i narodne pjesme i napjevi, Udruga žena Luzor otvorila je večer narodnim napjevom „Grlica“. U programu su sudjelovali pjesnici Tomislav Meštrić iz Kukljice, Zvonko Sutlović iz Veloga Iža, Božica Brkan iz Zagreba, Ernest Fišer iz Varaždina i Zorica Antulov iz Zadra. Poeziju Ante Gregova Jurina interpretirala je dramska umjetnica Milena Dundov. Scenu, priču majke o znamenitim preškim papučerima djeci pred počinak, iz predstave „Žrvanj života“, izveli su glumci iz Preka.

- 138 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 139 - 2016


- vijesti -

- vijesti -

otočka besida

Ljepota baštinske riječi, kulture, tradicije i običaja. U organizaciji Udruge žena Luzor, u kolovozu je održana dvanaesta “Otočka besida”, kulturna manifestacija koju svakog kolovoza u Preku u Jardinu obitelji Mašina organizira Udruga žena Luzor.

K

ao i svaki put dosad, publika je uživala u ljepoti baštinske riječi, kulture, tradicije i običaja otoka Ugljana. U programu su nastupili Sonja Kačan, koja je pročitala svoje tri pjesme, učenici OŠ Vlalentina Klarina i članice Udruge žena Luzor izveli su dva igrokaza autorice Mercedes Cede Barić, zaplesalo se i Priješko kolo, koje je s članicama udruge i KUD-a Preko obnovio Senko Sorić, a kao posljednja točka izvedena je “Parapetaška himna”, koju je 50-ih godina 20. stoljeća napisao Ivo

N A ŠI ŠKO L J I

Mašina. Program “Otočke beside”, koju financijski i organizacijski pomažu Općina Preko i Turistička zajednica Općine Preko, osmislile su Mercedes Ceda Barić i Sonja Kačan, osnivačice Udruge Luzor. (A.L.)

- 140 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 141 - 2016


priješke lavandijere

Jedan od najtragičnijih događaja u povijesti Preka i otoka Ugljana zbio se na Dušni dan 2. studenoga 1891. godine kada je stradalo 16 prijeških lavandijera.

DALM A C I J O Dalmacijo moja srce sam ti da, dušu mi nosiš, ka brod na morima.

Maslina di raste i mendule cvitaju, moj otac i mati tamo me čekaju.

Žuti cvit brnistre, miris smilja se širi, moj otac i mati tu me odgojili.

Dalmacijo moja srce san ti da, dušu mi nosiš, ka brod na morima.

Lastavica gnjijezdo pod krovom napravila, svako jutro rano pismom me budila.

Mercedes Ceda Barić

N A ŠI ŠKO L J I

M

atija Babin, Jakova Dorkin, Ivana Dorkin, Luce Dorkin, Tomica Dorkin, Tonina Dorkin, Gašpa Jurin, Bara Jurin, Ivana Lovrić, Šimica Lovrić, Matija Markulin, Matija Martinov, Stoša Mašina, Gašpa Matacin, Tomica Matacin i Kate Mazić - 16 prijeških lavandijera stradalo je u prevrtanju broda koji je prevozio čisto rublje za zadarske gospodske obitelji. Nesreća se dogodila u 7 sati pokraj otočića Galevca, kada se brod u orkanskom nevremenu prevrnuo i potonuo na dubinu od tri metra. Od 31 putnika, sedam muškaraca i 24 žene, stradale su one lavandijere koje su pod palubom štitile rublje. Najstarija lavandijera imala je 75 godina, najmlađa 14, a među poginulim ženama bile su i dvije trudnice. Lavandijere su po rublje odlazile u ponedjeljak, a opranu i izglačanu robu vlasnicima su vraćale subotom brodovima na U čast svim priješkim ženama i lavandijerama, kipar Anselmo Dorkin na Vruljici u središtu mjesta podigao je spomenik “Naša mati”. Posvetu

- 142 -

2016

NA Š I Š KOL JI

stradalim ženama napisao je i Stjepan Benzon, čije je stihove za pjesmu “Šesnaest lavandijera” 1968. godine uglazbio Ivica Stamać i otpjevao Vice Vukov. Slikar Milan Generalić iz Hlebina naslikao je sliku “Lavandijere” u tehnici freske. Godine 1991. glazbeno-scensko djelo “Rekvijem za 16 lavandijera” napisali su Slavko Govorčin i Ivo Nižić, a svoju fotomonografiju “Umorne ruke” vrijednim priješkim ženama darovao je prije dvije godine i fotograf Seko Sorić, koji se “meštrovicama života” u uvodu obraća riječima: “Sve što nam život naplavi u dobru i zlu, materi kroz ruke, dušu i skute prođe šuljajući se polako, polako, a zrcali joj se u naboranim obrazima i smežuranim rukama, u onom blagom i samozatajnom smiješku, skrušenoj molitvi, u prekrasnom i prkosnom stasu. To je naša žena otočanka!” (A.L.)

- 143 - 2016


- djeca -

- djeca -

edukacije za školarce

dan planeta zemlje

Četrnaesto izdanje Festivala znanosti, ove godine pod imenom „Znanost i umjetnost’’, održano je od 18. do 23. travnja ove godine u 19 gradova diljem Hrvatske.

U organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Dom na žalu, u središtu Preka obilježen je Dan planeta Zemlje.

globe škola Osnovna škola Valentina Klarina 30. ožujka bila je domaćin 12. međužupanijske smotre GLOBE škola na kojoj je sudjelovalo 11 osnovnih i srednjih škola, 33 učenika i 17 mentora, od Korčule do Zadra.

O

ve godine obilježava se 160 godina od rođenja Nikole Tesle, 100 godina opće teorije relativnosti Alberta Einsteina i 400 godina od smrti Williama Shakespearea, stoga kaže se poruci Organizacijskog odbora - prihvatite izazov, iskoraknite i unaprijedite svoje uvide, promijenite sebe, promijenite svijetnabolje! U sklopu festivala održana su brojna popularnoznanstvena predavanja i radionice. U Osnovnoj školi „Valentin Klarin“ u Preku Šime Marcelić, asistent sa Sveučilišta u Zadru Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu održao je predavanje, radionicu i prezentaciju „Maslinovo ulje od masline do stola“. Skup je pozdravio ravnatelj OŠ Valentin Klarin Kristijan Smud, zahvalio se Organizacijskom odboru festivala „Znanost i umjetnost“ na uvrštenju škole u program festivala i predavaču na nadasve zanimljivoj temi. Tema predavanje o karakteristikama maslinovog ulja, njegovom učinku na ljudsko zdravlja koje se postiže konzumacijom, o vrstama maslina, načinu uzgoja, preradi zrna masline naglašeno na stariji i noviji način popraćeno je videoprojekcijom. U sklopu predavanja održana je s radionica o kušanju više uzoraka ulja, te način prepoznavanja kvalitetnog maslinovo ulje za konzumaciju u kućanstvima. Učenicima osmih razreda i nastavnicima koji nazočili predavanju podijeljene su konzumne čašice, te su tijekom radionice imali degustaciju više uzoraka ulja, s napomenama, koje je ulje dobro za konzumaciju, a koje je umanjenih kvalitativnih osobina. Tijekom predavanja učenike i nastavnike zanimalo je kako prepoznati koje je ulje dobro za konzumaciju, i koja vrsta masline je dobra za uzgoj za preradu ili za konzumaciju zrna masline. Na kraju učenici i nastavnici pljeskom su se zahvalili na zanimljivom i kvalitetnom predavanju. (J.M.)

N A ŠI ŠKO L J I

P

rogram GLOBE predviđa redovita i kontinuirana učenička mjerenja i opažanja u neposrednom okolišu škole. Mjerenja i opažanja obavljaju se na područjima atmosfere, vode, tla i pokrova, a rezultati istraživanja međusobno se upotpunjuju i povezuju, čime se ostvaruje program cjelovitog praćenja stanja okoliša. Nakon 15 godina provedbe, u Hrvatskoj je u Program GLOBE uključena 141 škola, što nas je svrstalo u svjetski vrh.

P

od vodstvom svojih mentora, učitelja, odgajatelja, raznolik i edukativan program izvele su djevojčice iz Plesne udruge Tim iz Preka i Leptirice iz Sutomiišćice, djeca iz Dječjeg vrtića Lastavica, učenici OŠ Valentina Klarina, dječja klapa sastavljena od učenika iz Preka i Kali, polaznici Glazbene škole Blagoja Berse i Škole slikanja Mala sirena. Teme su bile ekologija i zaštita okoliša, na što je svaka grupa sudionika u programu upozorila svojom točkom, od mimohoda s edukativnim porukama, ekološke modne revije do nekoliko glazbenih i plesnih nastupa. (A.L.)

Domaćini su goste dočekali prigodnim programom kojim su predstavili školu i svoj otok, a smotru je otvorila Diana Garešić, glavna koordinatorica GLOBE programa za Hrvatsku, koja je sudionicima europskog izazova unosa podataka na GLOBE server dodijelila europske certifikate. A njih su zaslužili Ekonomsko-birotehnička škola iz Zadra, OŠ Josipa Pupačića iz Omiša, OŠ Kraljice Jelene iz Solina, OŠ Šime Budinića iz Zadra i domaćini, OŠ Valentina Klarina iz Preka, čiji učenici sa svojom voditeljicom Jasminkom Dubravica već punih deset godina vrijedno proučavaju okoliš te svakodnevno šalju podatke na GLOBE server. Natjecateljski dio sastojao se od predstavljanja učeničkih projekata i orijentacijskog trčanja. Svi učenici bili su uspješni, ali prva tri mjesta zauzele su OŠ Josipa Pupačića iz Omiša, zadarska Ekonomskobirotehnička škola te OŠ Šime Budinića iz Zadra. Organizatori zahvaljuju sponzorima: Cromarisu iz Kali, Soniku iz Zadra, Školskoj knjizi i Profil Klett iz Zagreba, Maraski iz Zadra, Babić d.o.o. iz Splita, T.O. Nada iz Preka te TZO Preko. (L.B.)

- 144 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 145 - 2016


- djeca -

- djeca -

37 prvaša U OŠ Valentina Klarina Točno u 8.15 sati, školsko zvono označilo je početak nove školske godine za 308 učenika Osnovne škole Valentina Klarina u Preku, koja sa šest područnih škola od Kukljice do Ugljana “pokriva” cijeli otok.

P

Nakon ljetnog radnog vremena, Bibliobus Gradske knjižnice Zadar od ovoga tjedna na naš otok dolazi po jesensko/zimskom rasporedu koji vrijedi i za ostala mjesta na zadarskim otocima - Pašmanu, Ižu i Dugom otoku.

P

rije godinu dana imali smo 305 upisanih učenika, sada ih je 308, ali ta brojka vjerojatno nije konačna jer će se neki učenici možda premjestiti u Zadar ili s kopna doći k nama. U prvi razred krenulo je 37 učenika, troje više nego lani, najviše u Kalima, a najmanje u Lukoranu i Poljani, kaže ravnatelj OŠ Valentina Klarina Kristijan Smud, koji je s učiteljicom Ankicom Grbas i učenicima petog razreda dočekao prvaše.

odsjećamo da putujuća knjižnica na otoke dolazi dvaput mjesečno, da godišnja članarina iznosi 30 kuna, djeca do godinu dana starosti ne plaćaju upis, a nova iskaznica stoji 20 kuna. Otočni bibliobus, projekt koji je pokrenut u ožujku 2014. godine, lani je imao 688 aktivnih korisnika. U ukupnoj strukturi korisnika podjednako su zastupljena djeca i odrasli, dok na pojedinim stajalištima posjećenost ovisila o tome nalazi li se stajalište ispred škole ili je u naselju.

U lipnju je, napominje, školu napustilo 38 osmaša, tako da se u novu školsku godinu ulazi s otprilike istim brojem učenika. Dodaje kako će se ove godine zadržati sve aktivnosti i programi, od GLOBE programa, Ekoškole, Učeničke zadruge Mogunja, a posebno izdvaja sudjelovanje učenika u modnoj reviji od recikliranih materijala.

Ne može se posebno isticati broj korisnika po stajalištima, jer je taj broj povezan s ukupnim brojem stanovnika mjesta u kome se stajalište nalazi. U mjestima s većim brojem stanovnika, više je i korisnika bibliobusa. Tako imamo stajališta sa 7, 30, 40 ili sa 70 korisnika. Međutim, taj podatak sam za sebe ne govori o interesu korisnika jer konkretno broj od sedam upisanih članova čini više od 20 posto (23,3%) stalnih stanovnika toga mjesta.

S tim projektom nastavit ćemo i ove godine jer su ga učenici odlično prihvatili. Reviju ćemo organizirati za Dan škole, u svibnju, a već 18. listopada prigodnim programom obilježit ćemo Svjetski dan kravate. Planiramo uvesti i program Rasplesani razred i u suradnji s jednom plesnom školom iz Zadra organizirati tečajeve latinoameričkih plesova, najavljuje ravnatelj.

Cilj Knjižnice je omogućiti dostupnost knjižničnim uslugama svim stanovnicima Zadarske županije, gdje god je to moguće, pri čemu broj stanovnika nije jedini kriterij. Napominjemo da se ljeti broj korisnika u turističkim mjestima znatno poveća, negdje i za trostruko više jer osim turista Bibliobus koriste i naši Zadrani koji se ljeti presele na otoke i priobalna mjesta, objašnjava Nada Radman, viša knjižničarka u Gradskoj knjižnici Zadar, te otkriva kako su najmlađi korisnici Bibliobusa bebe, što pokazuje da je program besplatnog upisa beba u Knjižnicu postigao željeni cilj: poticanje čitanja od najranije dobi. Također, gotovo u svim mjestima Bibliobus koristi znatan broj umirovljenika, a u toj korisničkoj skupini žene su zastupljenije od muškaraca.

Ove godine najbrojniji su peti razredi s po 25 učenika, a u školu se upisalo i dvoje djece iz Slavonije jer su roditelji na otoku pronašli posao. Zbog manjka prostora, konkretno - nedostaju barem tri učionice, nastava će ponovno biti organizirana u dvije smjene s autobusnim prijevozom. Kao i lani, za jednog učenika osiguran je asistent u nastavi. Od planova i želja, uz bolju informatičku opremljenost škole, ravnatelj Smud ističe potrebu za ugradnjom lifta ili barem pokretnih stepenica jer će sljedeće godine dobiti učenika s tjelesnim oštećenjem u invalidskim kolicima pa škola već sada razmišlja kako da mu olakša kretanje i dostupnost svih sadržaja. (A.L.)

N A ŠI ŠKO L J I

Bibliobus “plovi” po zimskom rasporedu

Bibliobus ima oko 3000 jedinica knjižne građe, od slikovnica za najmlađe do djela klasične književnosti i beletristike te mnogo naslovi iz medijateke. Knjižna građa po potrebi se mijenja, ovisno o željama i potrebama korisnika. (A.L.)

- 146 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 147 - 2016


- djeca -

- djeca -

Terenska nastava sedmih razreda U sklopu školske terenske nastave 7.a i 7.b razred posjetili su Nacionalni park Slapovi Krke i Memorijalni centar “Faust Vrančić”,koji se nalazi nedaleko od Šibenika na otoku Prviću u Prvić Luci.

K

ako su naši učenici marljivo sakupljali plastične čepove, bili su nagrađeni besplatnim ulaskom u Nacionalni park te su mogli još jednom vidjeti sve njegove ljepote. Skradinski buk nam se ukazao u svoj svojoj ljepoti jer je u ovo doba godine najviše vode. Nakon lijepe šetnje uputili smo se za Šibenik gdje smo brodom krenuli za otok Prvić – otok Fausta Vrančića. Dolaskom u Memorijalni centar dočekala nas je ravnateljica centra Ivana koja nam je govorila o životu i djelima Fausta Vrančića. Faust Vrančić rođen je u Šibeniku 1551.g. Najvažniji je konstruktor i tehnički pisac na prijelazu iz 16.u 17.st. Još kao dječaka prigrlio ga je njegov stric Antun Vrančić koji je brinuo o njegovom odgoju i obrazovanju. Studirao je pravo u Padovi i Veneciji, a nakon studija vraća se u Šibenik. Godine 1578. ženi se Mariom Zarensis. Načinio je nacrte 56 izuma i tehničkih konstrukcija kao što su modeli mostova s lukom,mlinovi s pogonom na vjetar,morske struje,plimu i oseku i na ručni i životinjski pogon,konstrukcije sunčanih i satova na vodu i vatru.

BOŽIĆNI SAJAM PLESNA UDRUGA TIM

Ove je izume sakupio u zbirku “Machinae Novae” koja je izdana pred sam kraj njegova života. Knjiga sadrži 49 bakropisa s komentarima na latinskom, talijanskom, španjolskom, francuskom i njemačkom jeziku. Vrlo značajna ostavština Fausta Vrančića je i njegov petojezični rječnik “Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe” koji se ujedno smatra i prvim hrvatskim rječnikom. Razgledali smo zbirku modela njegovih izuma,od kojih su neki u pravoj veličini (viseći most, mlin za masline i padobran). Upoznali smo život i djela Fausta Vrančića, čovjeka kojeg svijet danas najviše pamti kao izumitelja Homo Volausa - letećeg čovjeka. Bio je veliki hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik i biskup. Umro je u Veneciji 1617.g.a sahranjen u crkvi sv. Marije na otoku Prviću. Darijen Delišimunović 7.b

N A ŠI ŠKO L J I

- 148 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 149 - 2016


- djeca -

- djeca -

Nakon radionice “More i ja” više ništa nije “bljak”, čak ni morski krastavac

N A ŠI ŠKO L J I

- 150 -

2016

Riječ je o znanstveno-edukativnoj radionici iz područja znanosti o moru (biologija i ekologija mora), a godišnje ih se održi nekoliko na području Zadarske županije, najčešće tijekom manifestacije “Festival znanosti”, u travnju, ali i u sklopu programa Mali morski utorak koji se održava u Gradskoj knjižnici Zadar.

P

učko otvoreno učilište Dom na žalu u Preku i Sveučilište u Zadru, Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu, organizirali su još jednu “morsku” radionicu. Cilj je radionica da se djeci približi more, ali i neke znanstveno-istraživačke metode poput mikroskopiranja, provođenja eksperimenata ili, primjerice, ronjenja, da upoznaju život u moru i da barem malo osvijeste važnost mora u svom svakodnevnom životu i životu svakog čovjeka, nevezano za to živi li na obali ili negdje daleko u unutrašnjosti. Većina ljudi more doživljava isključivo kao izvor opuštanja i zabave i tu sve prestaje. Međutim, more omogućuje život na Zemlji, bez mora život ne bi bio moguć. Ono nam daje više od 50 posto kisika na Zemlji, gotovo sva voda nalazi se u moru, o njemu ovise vremenske prilike, izvor je hrane i lijekova. Postoji niz “stvari” koje nam more pruža, ali toga kao da nismo svjesni. Svi mi volimo more, ali ne razmišljamo o tome kakve posljedice za okoliš, bilo morski ili kopneni, imaju naše svakodnevno ponašanje i naše navike, objašnjava Melita Mokos, dipl.ing. biologije i ekologije mora s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu

NA Š I Š KOL JI

Sveučilišta u Zadru. Ističe da su morske teme vrlo slabo prisutne i u školskoj literaturi pa ovakve radionice pokušavaju obraditi i neke nastavne teme kroz morske primjere, uvijek se mikroskopira kako bi se djeci približila ta znanstvena metoda. Na radionici u Preku upoznali su se s morskim travama i učili o važnosti tih morskih biljaka za život u moru, ali i za život na Zemlji općenito. Djeca su na plaži u Preku promatrala kroz mikroskop, a na opće iznenađenje u plićaku su ugledali i puža golaća (morski zekan). Nakon „terenskog“ dijela i kupanja, premjestili smo se u Dom na žalu i uz edukativne materijale ponovili i usvojili znanja o moru. Djeci je sve zanimljivo, sve upijaju, pogotovo kad se radi izvan učionice. Zanima ih sve, životinje, vegetacija, mikroskop, sve žele vidjeti, opipati, isprobati... Najljepše je kad na kraju radionice ono što im je na početku bilo “bljak” zapravo postane poznato pa u ruci bez straha drže trpa, alge, plivaju preko morske trave..., kaže voditeljica radionice Melita Mokos. (A.L.)

- 151 - 2016


- djeca -

- djeca -

prva generacija otočnih učenica suvremenog plesa Svečanom podjelom svjedodžba, učenice četvrtog razreda Glazbene škole Blagoja Berse, odjela suvremenog plesa, završile su i obilježile program plesnog obrazovanja.

P

o svemu je ovo poseban događaj, a najviše po izrazito nadarenoj, discipliniranoj i radišnoj generaciji učenica koje su pod stručnim vodstvom nastavnice Tanje Stipčević savladale nastavni plan i program, sudjelovale na školskim produkcijama u Zadru i Preku, gostovale na plesnoj večeri u Šibeniku, sudjelovale u programu obilježavanja Međunarodnog dana plesa u Zadru i Preku, a kao najvažniji događaj, izdvaja se sudjelovanje na Regionalnom natjecanju učenika suvremenog plesa u Velikoj Gorici u veljači ove godine, gdje su osvojile visoku i zasluženu drugu nagradu. Sve ovo ima posebnu vrijednost ako razmišljamo u kontekstu rada u Preku, gdje Glazbena škola Blagoja Berse već godinama pokušava ustrojiti područni odjel kako bi djeci omogućila umjetničko obrazovanje iz glazbe i plesa, a da pritom nisu ograničeni putovanjima u Zadar. Upravo zato škola nastoji i sljedeću školsku godinu ostvariti program obrazovne vertikale, tj. upisa u pripremni program srednjoškolskog obrazovanja u Preku kako bi mladim i nadarenim plesačima bilo dostupno daljnje obrazovanje, ističe nastavnica Stipčević. Još jednom, želimo puno uspjeha u radu ovoj prvoj, a nadamo se ne i posljednjoj generaciji vrijednih učenica: Josipi Blaslov, Tei Končurat, Noel Končurat, Sari Kurtin,Tini Kurtin, Donateli Longin, Eni Školjarev, Stefani Vitlov, Mariji Zelenčić, Pauli Vidov, Lauri Lončar i Petri Marfat. (A.L.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 152 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 153 - 2016


- djeca -

- djeca -

dječja večer na dunotovu dvuoru

premijerna večer na dunotovin dvuoru

Dunotov dvuor bio je pretijesan za sve poklonike i znatiželjnike koji su htjeli prisustvovati prvoj “Dječjoj večeri na Dunotovu dvuoru” posvećenoj mladim glazbenicima iz Kali, Preka, Ugljana, Lukorana ili porijeklom s otoka. Glazbeno-scenski program zamislili su i organizirali roditelji djece polaznika Glazbene škole Blagoja Berse predvođeni Marinom Višić. Ideja da se na jednome mjestu okupe učenici koji imaju dodatne izvaNŠKolske aktivnosti i predstave usvojene vještine i znanja. Međutim, možda bi za sljedeće ljeto ipak trebalo razmisliti o prikladnijem prostoru jer je Dunotov dvuor je premali za kvalitetnu prezentaciju učeničkoga stvaralaštva i doslovno je “pucao po šavovima”, kako za izvođače, tako i za publiku. Program, koji je bio sastavljen od hrvatskih narodnih pjesama, preko klasičnih do rockstandarda, izveli su Klapa Baliniera, Gabrijel Gregov, tambura, Niko Višić, gitara, Enola Brižić, violina, Angela Gabriela Šoša, gitara, Paola Stanić, tambura, Jakov Jurin, truba, Filip Sorić, gitara, Lisa Gregov, gitara, Robi Sandalić, recitacija, Efa Zelenčić, gitara, Ivan Sorić, violončelo, Magdalena Švorinić, tambura, Toma Višić, truba, Matia Pažanin, gitara, Jakov Kačan, gitara, Vid Višić, gitara, Lucija Toić, recitacija, uz voditeljice Lauru Lončar i Petru Marfat. (A.L.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 154 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 155 - 2016


pou dom na žalu, godina dječjih aktivnosti

P

učko učilište “Dom na žalu” iz Preka, cijelu godinu je posvetilo edukacijama najmlađih kroz razne radionice i tečajeve, kao što su “Mala sirena”, škola plesa udruge TIM, dječje maškare ili likovna radionica “Blago iz mora”. Programi su osmišljeni da potaknu kreativnost, samopouzdanje i radoznalost kod djece, a ujedno djeci pružaju dodatne izvaNŠKolske aktivnosti. I za iduću godinu učilište najavljuje nastavak održavanja istih programa uz uvođenje novih radionica i tečajeva. (R.I.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 156 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 157 - 2016


- sport -

- sport Osnivanjem kluba pokrenuta je i škola nogometa. Odaziv djece je bio odličan i u jednom trenutku u klubu imali smo pet natjecateljskih kategorija. Za klub s tako skromnim uvjetima za rad bio je to veliki doseg. Nažalost, naš je uspon zaustavljen 2009. godine

igramo županijsku ligu su papaline, tići, mlađi pioniri i pioniri. Osim Damira Korenova, koji je u kontinuitetu u klubu svih 20 godina, s djecom rade Krešimir Jaklin i Marin Pedić. Zahvalni smo obojici, a posebno Jaklinu koji se uhvatio rada s djecom na otoku, a to su mnogi treneri izbjegavali. Jaklin se pokazao kao odličan trener, što potvrđuje i njegov angažman u reprezentaciji. Najpoznatiji izdanak Sv. Mihovila je Marin Tomasov (1987.), koji se etablirao kao prvoligaški igrač. Nakon Zadra, Hajduka, Münchena 1860 i Rijeke Tomasov je odnedavno član Al Nassra iz Saudijske Arabije. Ponosni smo na Tomasova i ono što je ostvario kao igrač. Kod nas je proveo šest godina, a u Zadar je otišao na polusezoni 2001./02. On je i jedini igrač za kojeg smo dobili odštetu. Dogodilo se to kada je iz Zadra prešao u Hajduk.

izbacivanjem seniora iz Druge ŽNL i od tada okrenuti smo isključivo djeci do 14 godina, odnosno do trenutka kada trebaju prijeći u kadete jer s tom kategorijom ne možemo igrati na domaćem terenu. U Sv. Mihovilu su ponosni na tri titule prvaka županijske lige s mlađim kategorijama. U sezoni 2001./02. naši su pioniri najprije bili prvi u svojoj skupini i to bez poraza i gola razlikom 128:5. Pobjednik druge skupine bio je Zadar s kojim smo igrali finale u Bibinjama. Pobijedili smo 1:0, a gol je u 9. minuti postigao Marin Kolega. Godinu dana kasnije bili smo prvaci s juniorima, a u sezoni 2009./10. s pionirima. Iako smo bili u skupini sa Zadrom i Arbanasima osvojili smo prvo mjesto nakon čega smo u finalu na Stanovima s 1:0 pobijedili Primorac.

Veterani Hajduka i Grdović za 20. rođendan NŠK Sv. Mihovil

Iste godine kao i Tomasov rođen je i Šime Gregov, trenutačno član slovenskog prvoligaša Kopra. I Gregov je u Sv. Mihovilu bio šest sezona. Sjajan i vrijedan igrač koji je velikom upornošću već sada izgradio uspješnu karijeru. Malo je poznato da je i Ivan Santini (1989.), danas napadač francuskog prvoligaša Caena, također nastupao za Sv. Mihovil. Santini je bio igrač Zadra, ali je pola godine igrao za nas u mlađim kategorijama. Ne znam je li bilo riječ o tome da u Zadru za njega nije bilo mjesta, ali nama je itekako dobro došao. Kada su na Stanovima vidjeli o kakvom se igraču radi brzo su ga vratili u svoje redove. (R.I.)

Pamte se i brojni nastupi na domaćim i međunarodnim turnirima. Bilo je puno odličnih nastupa. U Karlovcu 2011. tići su igrali finale protiv Splita u kojem su izgubili 3:2 nakon što su vodili 2:0. U Hevizu u Mađarskoj 2012. pioniri su bili prvi, a mlađi pioniri drugi. Prije dvije godine tići su osvojili prvo mjesto na Talent kupu u Dubrovniku.

NŠK Sveti Mihovil ove je godine proslavio 20. godišnjicu djelovanja. Tim je povodom klub, uz podršku Općine Preko i TZ Općine Preko, 20. kolovoza priredio utakmicu s veteranima Hajduka i feštu uz Grdovića i klapu Kamik iz Kostrene.

P

od motom “NŠK Sv. Mihovil - dva otoka jedan klub”, program je počeo utakmicom veterana Sv. Mihovila i splitskog Hajduka, nakon čega se u restoranu Jardin u Preku održao domjenak za uzvanike na kojemu su igračima, trenerima i suradnicima dodijeljene nagrade i diplome za doprinos u radu kluba. U zabavnom dijelu programa nastupili su klapa Kamik iz Kostrene i ‘kralj zabave’ Mladen Grdović. Klub osnovan u siječnju 1996. godine. Nogomet se na Ugljanu i Pašmanu, dakako, igra znatno dulje od 20 godina. No, sve do 1996. godine nije bilo kluba koji bi okupio brojne nogometaše s ova dva otoka. U ljetnim mjesecima bio je vrlo popularan Kup otoka Ugljana koji se igrao u Sutomišćici. Bilo je tu sjajnih nogometaša i cijelih momčadi, od kojih su neke bile ravnopravne i Zadru. Dosta otočana je nastupalo za nekadašnji

N A ŠI ŠKO L J I

klub Bristol iz Zadra, ali dugo je trebalo za realizirati ideju o tome da igraju za momčad s našeg otoka, rekao je aktualni predsjednik kluba Darijo Korenov u prigodnom razgovoru za Zadarski list prisjećajući se osnutka kluba. NŠK Sv. Mihovil je osnovan 10. siječnja 1996. godine u restoranu Jardin u Preku. Najzaslužniji za taj veliki događaj za sport na otoku Ugljanu su Ante Jerolimov i njegov otac Ivo Jerolimov, koji je svojedobno igrao za splitski Hajduk, zatim Damir Korenov koji i dan danas radi kao trener u klubu te Srećko Rušev, a vrlo brzo im se pridružio i pokojni Ante Batistić - Pale. Već u sezoni 1996./97. seniori su se počeli natjecati u Drugoj županijskoj ligi u kojoj su godinu dana kasnije bili prvaci i ušli u Prvu ŽNL.

- 158 -

2016

Posebno mjesto zauzima 2012. godina i odlazak na turnir u Barcelonu. Kad je riječ o turnirima to je vrhunac onoga što smo ostvarili u ovih 20 godina. Otišli smo u Barcelonu s pionirima i mlađim pionirima kao jedini klub iz Hrvatske, a prve prognoze su bile da se nećemo dobro provesti u tako jakoj konkurenciji. Međutim, na terenu su djeca svih demantirala. Pioniri su s 2:1 izgubili u finalu od domaćina kojima je sviran kazneni udarac četiri minute prije kraja. Odlični su bili i mlađi pioniri koji su pobijedili Talijane u dvoboju za treće mjesto. Posljednjih sezona Sv. Mihovil se natječe s četiri kategorije. Imamo i skupinu prednatjecatelja s kojima se radi rekreativno, odnosno ne samo nogomet, već i ostali sportovi. Natjecateljske kategorije s kojima

NA Š I Š KOL JI

- 159 - 2016


- sport -

- sport -

Z

abavni dio programa otvorila je Klapa Kamik iz Kostrene, a u 23 sata počeo je koncert Mladena Grdovića i grupe Romantic te neizostavni vatromet. U završnom dijelu proslave goste je zabavljao DJ Angelo. U popratnom dijelu programa, na rivi u Preku, održao se Sajam otočnih proizvoda uz Face Painting i plesnu radionicu Udruge Tim “Love Yourself”. (R.I.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 160 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 161 - 2016


- sport -

- sport -

De Loro osvojio 15. Pojonsko srce Udruga „Pojonsko srce“ organizirala je u Poljani 15. izdanje najpoznatijeg ljetnog malonogometnog turnira na otoku Ugljanu, koji se odigravao od 17. do 23 srpnja.

N

a jubilarnom turniru u Poljani u jednoj od najljepših uvala na zadarskim otocima, sudjelovalo je 20 ekipa s otoka Ugljana, Pašmana, Dugog otoka, Male Rave, iz Bibinja, Sukošana i Petrčana. Igrali su „Kašunari“ iz Bibinja, „Sukošan“, „Santa Fe“ iz Sutomišćice, „Kukljica“, „Ugljan“ „Drakmar Sali“ „Petričane“, „Banj“, ‘’Mala Rava’’, „Propali Asevi, „Mrljane“, „Cima“, „Kamikaze“, „Zanzibari“, „Ritam”, „Lukoran“, „Poljana“, „De Loro“, „Betis“ i „Dobropoljana“. Organizator turnira za jubilarno 15. izdanje priredio je i atraktivan zabavni program uz obilje „ića i pića“. Prije finalne utakmice priređena je atraktivna bakljada s prekrasnim vatrometom, na opće oduševljenje velikog broja gledatelja s Ugljana, Pašmana i brojnih turista.

Ugljanu prvo mjesto na Partiji i na turniru u Lukoranu

M

alonogometaši Ugljana nastavili su pobjednički niz na otočkim turnirima. Igrači pod vodstvom Domagoja Kombure osvojili su tradicionalni turnir Partija u Sutomišćici, a slavili su i na četvrtom izdanju malonogometnog turnira na male golove u Lukoranu. Na turniru u Lukoranu prvo mjesto i nagradu od 4000 kuna osvojila je momčad Ugljana, druga je bila momčad Ritma koja je osvojila nagradu od 2000 kuna, a treća je bila Cima čijim je igračima pripala novčana nagrada od 1000 kuna. Najbolji igrač je Lovre Kresović iz Ugljana, a strijelac

Marino Šarin (Cima) sa 7 pogodaka. Rezultati, polufinale: Sić Potić Kablić - Ritam 5-6; Cima Ugljan 3-3 (penali 5-6); za treće mjesto: Cima - Sić Potić Kablić 8-1, finale: Ugljan - Ritam 8-3. Na turniru Partija u Sutomišćici Ugljanci su osvojili prvo mjesto pobjedom u finalu (3-0) protiv De Lora. Treća je bila momčad Kali koja je u ogledu za broncu slavila protiv domaće ekipe Santa Fe 4-2. Najboljim igračem proglašen je Deni Kolega, najbolji strijelac je bio Grega Iršić, a vratar Ivan Vlakić. (A.Ž.)

između momčadi „De Lora“ i ekipe „Kašunari“ iz Bibinja, koju su Pašmanci dobili s uvjerljivih 10:2. Pobjednici su osvojili 5000 kuna, prijelazni pehar i medalje. Drugo mjesto pripalo je momčadi „Kašunari“ iz Bibinja s 2000 kuna i medaljama, dok je treće mjesto pripalo ekipi „Ugljana“ iz istoimenog mjesta s nagradom od 1500 kuna, peharom i medaljama. Četvrto mjesto i 1000 kuna pripalo je malonogometnoj ekipi „Cima“ iz Čeprljande s peharom. Za fer play ekipu proglašena je momčad „Santa Fe“ iz Sutomišćice. Za dobru zabavu pobrinuli su se legendarni Jura Stublić i grupa „Film“ te DJ Zdaga koji su do jutra zabavljali velik broj posjetitelja na turniru. (J.M.)

Nakon bakljade i vatrometa odigran je finalni susret

N A ŠI ŠKO L J I

- 162 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 163 - 2016


- sport -

- sport -

Poredak: 1. De Loro 12, 2. Škorpioni 7, 3. Kamikaze 5, 4. Cima 4, 5. Ritam 0 bodova. Doigravanje: Škorpioni - Lukoran 4:1; Banj - Kamikaze 3:2 Polufinale: Poljana - Škorpioni 5:3 (3:3); De Loro - Banj 6:1 Utakmica za treće mjesto: Škorpioni - Banj 2:0; Škorpioni (K. Franov, Gobin, L. Kolega, D. Kolega, J. Kolega, Kapović, M. Franov, Školjarev); Banj (Kovačić, Mario Pedišić, S. Fantov, D Pedišić, Krvar, Ivičić, Šišeta, Š. Fantov, Marko Pedišić, Š. Pedišić, R. Fantov). Finale: De Loro - Poljana 6:1; De Loro (V. Magić, A. Magić, Gregov, Božin, Stagličić, Tacović, Tomasov, Bugarija, Tadija, Baričić); Poljana (S. Pavin, Ušalj, Ivanov, I. Pavin, Hromin, Luštica, Lovretić, Kurtin, Dujić, Kolega).

na Božićnom turniru u Preku igrao i Tomasov

Revijalna utakmica žena: Liverpool - Manchester United 5:5 (3:3); Liverpool (Nevena Dujmović, Mihaela Ćosić, Perina Telac, Ana Smud, Ivona Kovačević, Veronika Kolega); Manchester Utd (Berta Mičić, Đina Telac, Đina Kačan, Stela Melada, Božena Šarin). (A.Ž.)

Momčad De Loro predvođena Marinom Tomasovim slavila je na 13. izdanju Božićnog malonogometnog tunira u Preku, kojeg tradicionalno organizira nogometni klub Sv. Mihovil.

P

koja je bila glavni pokrovitelj turnira, rekao je predsjednik NŠK Sv. Mihovil Dario Korenov - Obama.

rvi je ovo naslov za momčad s Pašmana koja je redoviti gost turnira na kojem smiju nastupiti isključivo momčadi s Ugljana i Pašmana. Najbolji nogometaš MAXtv Prve lige za 2015. godinu i prvotimac Rijeke Marin Tomasov izabran je za najboljeg igrača turnira, a s 19 pogodaka u 6 utakmica bio je i najbolji strijelac turnira. Najbolji vratar je Rafael Baričić, također iz pobjedničke momčadi De Loro.

Rezultati: Skupina A: Ugljan - Lukoran 1:3, Poljana - Ždrelac 3:0 (bb), Lukoran - Poljana 1:3, Banj - Lukoran 4:2, Lukoran - Ždrelac 3:0 (bb) Ugljan - Poljana 2:4, Ugljan - Ždrelac 3:0 (bb), Ugljan - Banj 4:5, Poljana - Banj 1:1, Banj Ždrelac 3:0 (bb), Lukoran - Poljana 1:3

Drugo mjesto osvojila je momčad Poljane, dok su treći bili branitelji naslova Škorpioni.

Poredak: 1. Poljana 10 (+6), 2. Banj 10 (+5), 3. Lukoran 6, 4 Ugljan 3, 5. Ždrelac 0 bodova.

Zadovoljni smo kvalitetom igranog nogometa u ova tri dana turnira. Ono što nas posebno veseli činjenica je da je gotovo 90 posto igrača koji su igrali na turniru poniklo u našoj nogometnoj školi u raznim generacijama 19-godišnje povijesti kluba, uključujući i najboljeg igrača turnira te HNL-a Marina Tomasova. Zahvaljujemo Općini Preko

Skupina B: De Loro - Kamikaze 8:5, Škorpioni - Cima 4:2, Škorpioni - De Loro 1:5, Ritam - Cima 1:3, Škorpioni - Ritam 6:0, Škorpioni - Kamikaze 2:2, Cima - De Loro 1:5, Ritam - De Loro 5:9, Kamikaze - Cima 4:4, Kamikaze - Ritam 7:0.

N A ŠI ŠKO L J I

- 164 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 165 - 2016


- sport -

- sport Desetak polaznica škole nogometa na Ugljanu i Pašmanu

O

d veljače ove godine u školi nogometa Svetog Mihovila treniraju i djevojčice. U klubu nastavljaju s upisima djevojčica, jer je cilj da se skupi dovoljan broj kako bi mogli nastupati u natjecateljskim utakmicama. Zasad imamo desetak polaznica u našoj nogometnoj školi, a cilj nam je već nakon ljeta okupiti 15-ak djevojčica kako bi se mogli natjecati. Pozivamo sve djevojčice s otoka Ugljana i Pašmana da nam se pridruže, poručio je voditelj omladinske škole NŠK Sv. Mihovil Krešimir Jaklin, ujedno i trener vratarki hrvatske nogometne reprezentacije u ženskom U-15 i U-17 uzrastu.

Sv. Mihovilu jaki međunarodni turnir u malom nogometu

V

eliki uspjeh za nogometni klub Sv. Mihovil! Generacija igrača rođenih 2003. godine osvojila je vrlo jaki međunarodni malonogometni turnir koji se održao u zadarskom Višnjiku. U polufinalu su mladi otočani pobijedili

N

ovu vrijednu donaciju dobio je nogometni klub Sv. Mihovil. Maraschino bar Zadar donirao je otočkom klubu dvadeset novih lopti koje će uvelike olakšati rad s mladim uzrastima.

Bravo za naše dečke koji su pokazali da znaju igrati i mali nogomet. Iako završni rezultat to ne pokazuje, objed utakmice bile su vrlo zahtjevne i napete do samog kraja. Hvala Draganu Županu i Marku Šimurini što su nas pozvali na turnir. To pokazuje da je naš rad s mladim uzrastima očito prepoznat, rekao je voditelj omladinskog pogona NŠK Sv. Mihovil Krešimir Jaklin. Za momčad Svetog Mihovila su nastupili Roberto Fantov, Frane Magić, Božo Ricov, Mihovil Šimičev i Marko Dujmović. (A.Ž.)

Na fotografiji su polaznice škole nogometa NŠK Sv. Mihovil - Leona i Cvita, koje su nedavno sudjelovale na festivalu ženskog nogometa u Zadru.(A.Ž.)

Maraschino bar donirao Sv. Mihovilu 20 nogometnih lopti

favoriziranu momčad Arbanasa s uvjerljivih 8-2, a u vrlo zanimljivom finalnom ogledu svladali su englesku futsal akademiju Ole rezultatom 5-3.

majer u Hrvatskoj nogometnoj U-19 reprezentaciji

H

rvatska nogometna U-19 reprezentacija, u kojoj nastupa i nogometaš preških korijena Lovro Majer, uvjerljivo je osvojila prvo mjesto uz svojoj kvalifikacijskoj skupini i na korak je do plasmana na Europsko prvenstvo.

U Maraschino baru su još jednom pokazali svoje veliko srce. Hvala vlasnicima Deji i Viliju i cijelom Maraschino baru, a ova donacija će uvelike olakšati rad našoj djeci, rekao je voditelj omladinske škole NŠK Sv. Mihovil Krešimir Jaklin. (A.Ž.)

19-godišnji Majer, inače igra u zagrebačkoj Lokomotivi gdje je jedan od najboljih igrača, a već se spominje i njegov prelazak u prvu momčad Dinama možda već u proljetnom dijelu sezone.

Hrvatska reprezentacija koju vodi Zadranin Ferdo Milin uvjerljivo je prošla skupinu pobjedama protiv Cipra (4-0), Farskih otoka (5-0) i Crne Gore (2-1), te ih od plasmana na Euro u Gruziji dijeli još završni turnir koji će se održati krajem ožujka sljedeće godine. Lovro Majer, inače sin Egona Majera predsjednika Udruge Zmoračana Kašun iz Preka, bio je i strijelac u pobjedi ‘mladih vatrenih’ nad Ciprom 4-0.

Veliko priznanje za Sv. Mihovil: Jaklin u stožeru reprezentacije

V

eliko priznanje nedavno je stiglo na adresu NŠK Sv. Mihovil. Voditelj omladinskog pogona Krešimir Jaklin priključen je stožeru U-15 i U-17 hrvatske ženske nogometne reprezentacije na poziciji trenera vratara. Trenira uzraste U-15 i U-17 kao pomoćnik izbornika, Zadranina Božidara Miletića. Velika je čast za naš klub da imamo svojeg predstavnika u radu neke od reprezentativnih selekcija. To pokazuje da je naš rad s mladim uzrastima prepoznat i može svima biti dodatan poticaj za još bolji rad u mladim uzrastima. HNS potiče i rad s mladim kategorijama žena, pa smo tako i mi već pokrenuli školu nogometa za djevojčice na otocima Ugljan i Pašman, rekao je predsjednik NŠK sv. Mihovil Darijo Korenov. (A.Ž.)

Pet igrača Sv. Mihovila na kampu HNS-a

U

ožujku se u Pridragi održavao nacionalni nogometni kamp HNS-a za dječake godišta ‘04, 05’ te djevojčice kojemu je cilj sustavno praćenje razvoja i dugoročno selektiranje mladih nogometaša i nogometašica za nacionalne nogometne vrste.

Tići i papaline ostavili odličan dojam na turniru u Omišu

M

ladi uzrasti NŠK Sv. Mihovila, kategorije tići i papaline, nastupili su od 28. travnja do 01. svibnja na jakom međunarodnom turniru Dalmatinko kup u Omišu. Mladi otočani su ostavili odličan dojam, a tići su čak stigli do četvrtfinala gdje su nakon jedanaesteraca zaustavljeni od zagrebačkog Trnja. Za neku djecu i roditelje ovo je bio prvi odlazak na turnir i upoznavanje s tim što to znači predstavljati sebe i svoj klub na ovako jednom jakom turniru i nadamo se da je ovo samo početak jednog ugodnog druženja. Zahvaljujemo svim roditeljima koji su bili s nama, onima koji su doma nestrpljivo čekali

rezultate i onima koji su nas dočekali bakljadom dočekali, a najviše hvala našim trenerima Kreši, Marinu i Damiru bez kojih ovo sve ne bi bilo moguće!, rekao je predsjednik NŠK Sv. Mihovil Darijo Korenov Obama. Rezultati: Tići: Sv. Mihovil - Bugojno 0:2; Sv. Mihovil - Gošk KG 0:0; Sv. Mihovil - Rijeka 0:0; Papaline: Sv. Mihovil - Orkan 0:1; Sv. Mihovil - Opatija 6:1; Sv. Mihovil - Olimpija Ljubljana 1:1; četvrtfinale: Sv. Mihovil - Trnje 0:0 (0:2 pen.) (A.Ž.)

Iz Sv. Mihovila na kamp su pozvani Božo Ricov, Toni Gržanov, Leon Cukar, Ivan Školjarev i Roko Boško, kao i trener Marin Pedić. U prisustvu legendarnog HNS-ovog trenera Ivana Gudelja te instruktora Nogometnog saveza Zadarske županije Božidara Miletića dečki su marljivo trenirali i pokazali svoje nogometne vještine. (A.Ž.)

N A ŠI ŠKO L J I

- 166 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 167 - 2016


- sport -

- sport -

treći na univerzijadi županijskih sportskih škola

Preko je tresla prava EUROforija ovog lipnja! Uz ukusan roštilj igrao se ljudski stolni nogomet i plesalo se uz odličnu glazbu. Utakmica je bila nezaboravna, a Vatreni su osvojili naša srca iako su nesretno ispali u osmini finala od Portugala.

U sportskoj dvorani u Poličniku održan je Susret univerzalnih sportskih škola Zadarske županije. Nastupio je i NŠK Sv. Mihovil, te je osvojio odlično mjesto.

P

olaznici nogometne škole NŠK Sv. Mihovil i ove su godine nastupili u Poličniku na tradicionalnom susretu univerzalnih sportskih škola Zadarske županije. Domaćin natjecanja bila je DSR Abeceda sporta ABC, uz koje su nastupili mali sportaši iz Univerzalne sportske škole Junior iz Biograda, Univerzalna sportska škola Start iz Zadra te NŠK Sv Mihovil.

a mladi su otočani u nadmetanju u raznim igrama na kraju osvojili odlično drugo mjesto. Prošle su godine, podsjetimo, osvojili broncu. Osim nogometa, tako su naša djeca pokazala da se dobro snalaze i u drugim disciplinama.(A.Ž.)

Djeca su se natjecala u četiri discipline: kineski štapić, poligon štafeta, prenošenje loptice i potezanje konopa,

N A ŠI ŠKO L J I

- 168 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 169 - 2016


- sport -

- sport -

Basket klapa otoka Ugljana Ljubljana, Opatija, Premdaska, Crikvenica …samo su neki od gradova u kojima je svoje sportsko – glazbeno umijeće prezentirala ova simpatična družina s našeg prekrasnog otoka Ugljana, otoka čiju površinu prekrivaju maslinici s idiličnim uvalama i slikovitim ribarskim lučicama.

V

eteranima otoka Ugljana, osim košarkaškog znanja, glavni FORTE je pjevanje, odnosno zabava

preuzmu mikrofone u svoje ruke i pjesmom zabave sve nazočne.

Mosa pobjednik streetball turnira u Preku, Mušuni drugi

Z

adarska momčad Mosa pobjednik je ovogodišnjeg izdanja Streetball turnira u Preku koji se održao od 14. do 17. srpnja. U finalu su bili bolji od preških Mušuna rezultatom 42-33. Prethodno su Mušuni u polufinalu kreirali senzaciju svladavši favoriziranu momčad Pulestri iz Zadra s uvjerljivih 43-16, dok je u drugom polufinalu Mosa nadigrala JDK rezultatom 42-13. Za najboljeg igrača turnira izabran je Paolo Marčev iz momčadi Mosa, dok je prvu nagradu u natjecanju u šutiranju trica osvojio Ivica Pazina.

Skupina B: Mosa 3-0, 2. Pulestri 2-1, 3. JDK 1-2, 4. Mali Dućan 0-3 četvrtfinale: Mosa - Mudraci 32-1; Mušuni - Mali dućan 32-20, Kukljica - JDK 8-33, Pulestri - Čeprljanda 32-12 polufinale: Mušuni - Pulestri 43-16; Mosa - jDK 42-13 za treće mjesto: Pulestri - JDK 43-19 finale: Mušuni - Mosa 33-42

Rezultati: Skupina A: 1. Mušuni 3-0, 2. Kukljica 2-1, 3. Čeprljanda 1-2, 3. Mudraci 0-3

Nedavno su odigrali i prijateljski susret u Biogradu sa svojim sportskim rivalima i prijateljima, košarkaškim veteranima Biograda, koji su ih napokon pobijedili i prekinuli dugi niz poraza od Bodula. U šali su nam Ugljanci kazali, da su domaćinima jednostavno „morali“ prepustiti pobjedu, jer su strahovali da nakon toliko poraza, ne izgube volju za košarkom i da ih više ne zovu u goste i druženja nakon utakmice. Za kraj su nam ovi “košarkaški romantičari” naglasili da se uvijek osjećaju kao pobjednici, bez obzira koji rezultat polučili na sportskom polju, pa im stoga i priliči latinska izreka: “VENI-CANTABO-VICI = DOĐOH, PJEVAH, POBIJEDIH”. (R.I.)

i druženje, a što je i intencija u veteranskom svijetu košarke. Gdje god da se pojave, rado su viđeni gosti, te plijene pojavom, kako svojim košarkaškim stasom, tako i svojim pjevačkim glasom. Zbog svega toga postali su pravi otočki brend, te ih s pravom krasi naziv “BASKET KLAPA OTOKA UGLJANA”. Kad je pjevanje u pitanju, “on-line” su 24 sata. Osim košarkaške emocije, imaju i onu pjevačku, gdje svojom interpretacijom znaju “taknit” u dušu, i to posebno ženski dio. Pjevaju i pjevaju, odnosno “zapivaju” gdje god stignu, a gitara je uvijek uz njih i najbolja “wild-card” pozivnica za dobru atmosferu. Napominju ,kako znaju zapjevati i tijekom same utakmice’, na time out-u, i tako zbuniti , ali i oduševiti protivničke ekipe. Ugljanci su posebno ponosni što su nastupali i dali svoj obol na dva humanitarna koncerta, prvi u listopadu prošle godine u Mariboru gdje su osvojili srca Slovenaca, te nedavni nastup u mjestu Ugljan na otoku Ugljanu. Posebno je dojmljiv bio njihov potonji nastup, gdje su uz Tomislava Bralića i klapu Intrade, Ivicu Sikirića Iću i bend Sexymotherfuchers pjevali za teško bolesnu Anitu Herceg. Inače na mnogobrojnim košarkaškim turnirima na kojima sudjeluju, pogotovo su prepoznatljivi u večernjem dijelu turnira, tj. na trećem poluvremenu gdje na zajedničkim druženjima svih aktera turnira, N A ŠI ŠKO L J I

- 170 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 171 - 2016


- sport -

- sport -

Uz profesionalne trenere Roberta Sandalića i Filipa Eškinju, djeca prije prvog izlaska na more pohađaju teoretsku nastavu, a potom jedre na brodovima koje osigurava JK Uskok. Osim Ivanova, projekt od prvoga dana podupiru i kapetan Slavko Bačić, Ivica Luković te predsjednik JK Uskok, kapetan Ive Mustać.

ŠkolA jedrenja Lukoran 2016.

Važno je istaknuti da cijeli Lukoran živi s ovom Školom jedrenja, svatko daje dio sebe, bilo da je uključen u organizaciju škole ili u doček gostiju i pripremu hrane za završnu regatu. Dobrodošli su i oni koji nas kritiziraju. Neka kažu svoje ideje pa ćemo biti još bolji, poziva Ivanov te najavljuje osnivanje udruge koja će se baviti isključivo promicanjem jedrenja i organizacijom škole. (A.L.)

Marko Dujić pobjednik je završne regate Škole jedrenja, Klasa optimist, koju već četvrtu godinu organizira JK Uskok. Drugo mjesto osvojio je Viko Valeri iz Svetog Filipa i Jakova, a treće Cvita Sikirić iz Lukorana.

U

skokovu Školu jedrenja u Lukoranu ovo ljeto pohađalo je dvadeset polaznika rođenih od 2006. do 2010. godine s otoka Ugljana i Pašmana te dvoje djece iz Amerike koja su bila na ljetovanju u Lukoranu, a na završnoj regati, koja se održala u nedjelju poslijepodne, jedrilo je 32 djece iz Sali (JK Guc), Svetog Filipa i Jakova, Biograda i Zadra. Škola jedrenja, ove godine najbrojnija, pokrenuta je s idejom da najmlađima ukažemo na dane kada su njihovi djedovi dnevno brodili i to im je bio dio života i opstanka na otoku, respektirajući uvijek more i njegovu varljivu ćud. Kada smo počeli prije četiri godine, nismo znali kamo će nas sve to odvesti, ali svakog ljeta interes je sve veći i Škola jedrenja ne samo da se svidjela djeci, nego i

njihovim roditeljima. Nevjerojatno je koliko oni u dva mjeseca napreduju, a najljepše, osim druženja i upoznavanja novih prijateljima, jest to da će im svladavanje vještine jedrenja ostati trajno. Nikada to neće zaboraviti!, kaže kapetan Tihomir Ivanov, jedan od organizatora i začetnika Škole jedrenja. Ističe da bez organizacijske i moralne podrške JK Uskok sve ovo ne bi bilo moguće, nemjerljiv doprinos daju i mještani Lukorana, koji volontiraju u cijelom projektu, Općina Preko i TZO Preko te Marina Preko, ali ljuti ga, dodaje, što se i ostale općine s Ugljana i Pašmana ne uključe u organizaciju jer i njihova djeca dolaze u lukoransku školu u kojoj se ne samo njeguje tradicija nego i odgajaju nove generacije vrsnih jedriličara.

Na regati Latinsko idro i nekadašnja priješka gajeta Cicibela Leut Jaruh iz Murtera kapetana Jadrana Jerata ukupni je pobjednik 19. po redu regate Latinsko idro, koja se u nedjelju, 25. rujna održala u Murteru. Drugi u kategoriji leuta bio je MU 85 Tonka Skračića, a treći Orlić MU 84 Dietera Schellenbera. Zapaženo 17. mjesto osvojila je gajeta Cicibela, danas u vlasništvu Marina Mijata iz Betine, a nekad ponos Preka i prvoga vlasnika Tome Gregova Taškela. Godine 1931. sagradio ju je betinski kalafat Jere Filipi Tošulov, a po završetku gradnje naručitelj je

N A ŠI ŠKO L J I

- 172 -

2016

NA Š I Š KOL JI

gajetu platio s 1200 litara maslinova ulja. Služila je za održavanje Gregovih prekomorskih posjeda u Zadru. Tijekom Drugoga svjetskog rata priješka gajeta je prevozila ljude sa zadarskih otoka, najviše Ugljana, u zbjeg prema Visu i Africi. Brod je stradao u Domovinskom ratu u Zadru, a obnovljena je inicijativom vlasnika Marina Mijata uz podršku nekoliko sjevernodalmatinskih općina i uz veliku pomoć škvera Ćire Burtine. Redoviti je sudionik tradicijskih regata od 2011. godine. (A.L.)

- 173 - 2016


- sport -

- sport -

Grgo Mujan iz Splita pobjednik maratona Preko - Zadar Grgo Mujan iz Kluba daljinskog plivanja iz Splita, s rezultatom 55:46, pobjednik je 44. maratona Preko Zadar. Drugoplasirani je Danijel Lalić iz KDP Donat iz Zadra koji je u cilj stigao 25 sekundi nakon pobjednika, a istodobno su u cilj stigli Splićani Doris Peroš i Petar Matić (58:12). Peto mjesto osvojio je Luka Smrkinić iz PK Zadar koji je maraton isplivao za sat vremena i pet stotinki. Na rekreativnom maratonu Preko - Zadar, koji se tradicionalno održava na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, prijavilo se 110 plivača, 19 žena i 91

muškarac, 15 više nego prošle godine. Najstariji maratonac, koji je plivao u kategoriji 70+, bio je Zadranin Nicolo Antonio Dellavia, dobro poznat publici koja prati ovaj popularan maraton jer je sudjelovao već nekoliko puta, a najmlađi, devetogodišnji blizanci Šimun i Josip Bepo Srzić iz Šibenika. Među prijavljenim plivačima bili su rekreativci i profesionalci iz gotovo cijele Hrvatske. Kategorije su apsolutna u muškoj i apsolutna ženskoj konkurenciji, a od ove godine uvedena je još jedna starosna kategorija za plivače starije od 70 godina. (A.L.)

VAKANZA: Pinci doplivali do bronce Na zadarskoj rivi više od mjesec dana igralo se 9. izdanje VAK”AN”ZA-e. U susretu za treće mjesto momčad Pinac Preko bila je bolja od branitelja naslova, ekipe Sukošana s 3-2.

T

reće mjesto najbolji je uspjeh Prečana na VAKANZ-i koji su već godinama u krugu favorita, ali su tek ove godine stigli do odličja. Naravno da sam zadovoljan, jer je treće mjesto dosad naš najveći uspjeh na VAKANZA-i. U razigravanju po skupinama bez problema smo izborili četvrtfinale u kojem smo u Kalima pobijedili momčad Nema Labavo. Slijedilo je polufinale protiv Reptila, momčadi koja trenira i igra tokom cijele godine, što su i pokazali protiv nas zasluženom pobjedom 5-3. To nas je odvelo u treću utakmicu za treće mjesto u tri godine i konačno osvajanje medalje. Bila je to još jedna neizvjesna utakmica u kojoj Matacin par minuta prija kraja pogađa s velike udaljenosti za pobjedu i konačno slavlje Prečana na kraju ovog turnira, kaže kapetan Ante Šoša koji se želio zahvaliti glavnom sponzoru, tvrtki ABC maziva na majicama i prijevozu.

N A ŠI ŠKO L J I

Nažalost u posljednje dvije sezone imamo puno izostanaka igrača koji su obećali redovito dolaziti na utakmice, te je zbog takvih upitan nastup sljedeće godine. Posebno se zahvaljujem Mati Martinoviću, Luki Matacinu, Luki Maziću, Ivanu Marđetku, Zvoni Soriću, Aldu Katiću i Anti Mikeliću na redovitim dolascima. Uz njih, tijekom ljeta za nas su nastupili i Roko Hordov, Mario Peša te Šime Olivari, poručio je Šoša koji je i ove godine izabran u najbolju petorku natjecanja. Ponosni smo što brane bodulske boje i nadamo se da će tako inspirirati i sve ostale iz akvatorija da se okušaju u VAKANZA-i, istaknuo je organizator turnira Borut Gatara. (A.Ž.)

- 174 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 175 - 2016


- sport -

- sport -

planinarsko društvo zavrh

Biciklističke staze ušle u projekt Zadar Bike Magic

Prvo planinarsko društvo Ugljana i Pašmana.

O

U

toci Ugljan i Pašman dobili su prvo planinarsko društvo! Na inicijativu 14 osnivača, zaljubljenika u prirodu i dobro društvo, 9. rujna u Preku je osnovano Planinarsko društvo Zavrh.

organizaciji Turističke zajednice Zadarske županije, 6. i 7. prosinca u Zadru su održana tri edukacijska predavanja iz područja ciklo-turizma za predstavnike turističkih zajednica i jedinica lokalne samouprave, privatne iznajmljivače, predstavnike hotela, kampova, turističkih agencija i drugih pružatelja usluga u biciklizmu.

Prema riječima predsjednice Lucije Marđetko, PD Zavrh teritorijalno obuhvaća područja općina Preko, Pašman i Tkon te otoke Sestrunj, Rivanj i Ošljak.

Osim što su obrađene opće teme i termini cikloturizma, danas jednog od najbrže rastućih oblika turizma posebnih interesa, polaznicima je predstavljen projekt Zadar Bike Magic (ZBM), tko su turisti na biciklima, odakle dolaze, što ih motivira na dolazak te kako im u nadolazećim godinama prezentirati našu destinaciju i što sve nudimo za ovu skupinu turista koja bi trebala značajno povećati dolaske u pred i postsezoni.

Cilj djelovanja društva je povezivanje otoka međusobnom suradnjom, radnim akcijama i izletima u prirodu te razvoj sportskoga duha i podizanje ekološke svijesti i očuvanja okoliša. Budući da smo tek u osnivanju, krenuli smo s 20-ak članova, ali nadamo se i očekujemo uključenje novih bez obzira na spol i dob, željnih novih iskustava, doživljaja i lijepih uspomena, ističe predsjednica Marđetko.

Staze projektirane za Zadar Bike Magic su biciklistički atraktivne i uzimaju u obzir sve zakonitosti i podjele unutar biciklističke branše, a čine najveću mrežu biciklističkih ruta u Hrvatskoj.

Uz popis planova i izleta, želja im je da se u društvo uključi što više djece te da se tako odvoje od televizora i kompjutora i povećaju kvalitetu života.

Za projekt Zadar Bike Magic izrađeno je ukupno 96 biciklističkih staza podijeljenih u tri grupe: brdske (MTB), cestovne (road) i staze rekreacija i obitelj. Staze su klasificirane po fizičkoj i tehničkoj zahtjevnosti u lake, srednje i teške.

Zahvaljujući priješkom župniku Borisu Pediću, PD Zavrh dobilo je na korištenje dvoranu u Bratskoj kući u Preku za sastanke i druženja koje planiraju održavati svaka dva tjedna, a po potrebi i češće.

Kao rezultat Zadar Bike Magic projekta biciklistima koji dođu na destinaciju bit će dostupan tiskani materijal za navigaciju u obliku „bookleta“s detaljnim informacijama namijenjenim za odabir rute i planiranje vožnje.

Neki članovi nemaju iskustva u planinarenju i doslovno kreću od osnova, ali među nama ima aktivnih planinara koji sudjeluju u različitim planinarskim sekcijama i izletima u Hrvatskoj i inozemstvu. Svi smo voljni učiti i ulagati u znanje koje ćemo vremenom, nadamo se, prenijeti drugima. Trenutačno radimo godišnji plan i čekamo službeno odobrenje županijskog i nacionalnog planinarskog saveza kako bismo mogli realizirati sve što smo zamislili, objašnjava Lucija i poziva sve zainteresirane ljubitelje prirode i dobroga društva da se priključe PD Zavrh Ugljan – Pašman.

Postoje tri „bookleta“– cestovni (ROAD), brdski (MTB) te rekreacija i obitelj (TREKKING AND FAMILY). Svaki sadrži preglednu kartu koja obuhvaća cijelu županiju, podijeljenu na manja područja radi lakšeg snalaženja i koje služe odabiru područja bicikliranja, te pojedinačne karte kojom se biciklisti koriste nakon odabira željenog područja. Sve informacije koje su dostupne u brošuri mogu se naći i na službenoj stranici Turističke zajednice Zadarske županije za biciklizam www. zadarbikemagic.com na kojoj se mogu preuzeti GPX fileovi svih ruta i pojedinačne karte u PDF formatu. Također, možete provjeriti i koje su staze zastupljene i uređene na Ugljanu i Pašmanu kako biste detaljno o toj ponudi mogli informirati svoje buduće ciklo-goste. (A.L.)

Informacije na mail pdzavrh@gmail.com ili tel. Julija (tajnik ) 095/891-3110, Lucija (predsjednica) 098/939-5234.

N A ŠI ŠKO L J I

Projekt Zadar Bike Magic integralni je projekt razvoja županije kao ciklo-turističke destinacije te će u 2017. godini prvi put otvoriti vrata gostima biciklistima.

- 176 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 177 - 2016


- sport -

- sport -

Na iznenađenje slučajnih prolaznika,

2. stolnoteniski turnir preko 2016.

nepoznati boarder 20-ak je minuta izvodio akrobacije u uvali između Sutomišćice i Malog Lukorana. Flyboard novi je vodeni adrenalinski sport koji na potisak vode omogućuje čovjeku lebdenje i do 10 metara iznad mora (vode). Flyboard se pokreće snagom motora jet skija za koji je pričvršćen. Izumio ga je Franky Zapata, francuski vozač jet ski skutera 2011 godine, a prvi put je predstavljen na jet ski Svjetskom Prvenstvu 2012. u Kini.

N A ŠI ŠKO L J I

- 178 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 179 - 2016


- sport -

Turnir u boćama: Neizvjesno do samog kraja U Preku je posljednjeg vikenda u srpnju u organizaciji TZ Općine Preko održan tradicionalni turnir u boćama. Na boćalištu ‘Federacije’ okupilo se 12 momčadi, a pobjedu je u finalu odnijela momčad Žeta - Davor - Edo.

M

omčadi su bile podijeljene u četiri skupine, a pobjednici skupina su izborili plasman u polufinale. U vrlo neizvjesnom finalu je momčad Žeta - Davor - Edo svladala prošlogodišnje pobjednike, momčad Mišić Kokić. Za najboljeg igrača turnira izabran je Zdravko Mazić Žeta iz pobjedničke momčadi. Po završetku turnira svi sudionici su se družili uz prigodni domjenak. (A.Ž.)

TURNIR ODBOJKE U PLIĆAKU ‘’ŠUG KUP 2016’’

N A ŠI ŠKO L J I

- 180 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 181 - 2016


- sport -

Božićni turnir u odbojci: Santa Fe obranio naslov Ekipa Santa Fe odbojkašica iz Sutomišćice, obranila je naslov prvakinja na drugom turniru u odbojci za žene održanom u Preku u prosincu 2015. godine, u sportskoj dvorani OŠ Valentin Klarin.

D

jevojke iz Sutomišćice u finalu su bile bolje od ekipe Machete iz Preka, dok je treće mjesto osvojila ekipa Trenta una iz Preka, koja je u utakmici za treće mjesto pobijedila ekipu Zdrače, također iz Preka. Iza nas je još jedan vrlo dobar turnir. Odaziv je opet bio iznimno dobar i nadamo se da će ovaj turnir prerasti u tradiciju. Zahvaljemo svim sponzorima koji su nam pomogli da ovaj turnir bude na zavidnoj razini, rekla je organizatorica Ana Jakić Smud. Trofej za najbolju igračicu pripao je Sanji Jerolimov (Machete), dok je najborbenijom igračicom proglašena Karla Rančić (Zdrače). (R.I.)

Turnir u boćanju za žene 2016, UGLJAN

N A ŠI ŠKO L J I

- 182 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 183 - 2016


- sport -

- sport -

mažoretkinje izborile Europsko prvenstvo

odličan plasman otočkih mažoretkinja

Bernarda Klarin iz Preka, dugogodišnja članica mažoretkinja, u seniorskoj kategoriji osvojila je drugo mjesto u ‘neformaciji solo’ te je izborila plasman na Europsko prvenstvo, a srebrno odličje u disciplini ‘neformacija duo seniorke’ osvojile su Martina Tolja i Anđela Perin.

Na Europskom prvenstvu u Vinkovcima sudjelovalo je više od 2000 natjecateljica, uz domaćine iz Hrvatske, stigle su ekipe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Francuske, Češke, Rumunjske, Slovenije, Austrije, Mađarske i Rusije.

Z

adarske mažoretkinje i njihova sekcija Mažoretkinje otoka Ugljana u svibnju su nastupile u zagrebačkom Podsusedu na državnom Prvenstvu u mažoret plesu koje je organizirao Hrvatski mažoret savez. Bernarda Klarin iz Preka, dugogodišnja članica mažoretkinja, u seniorskoj kategoriji osvojila je drugo mjesto u ‘neformaciji solo’ te je izborila plasman na Europsko prvenstvo, a srebrno odličje u disciplini ‘neformacija duo seniorke’ osvojile su Martina Tolja i Anđela Perin.

brončanih mažoretkinja za 2016. godinu. Nastupalo je osam seniorki: Bernarda Klarin, Anđela Perin, Dina Bobić, Izabela Bobić, Marina Šljivac, Ana Mušćet, Martina Tolja, Deni Lukačić. Neformaciju otoka Ugljana ‘solo seniorke’ plesala je Bernarda Klarin iz Preka koja je osvojila srebro, te se plasirala na EP. Srebrno odličje u disciplini ‘neformacija duo seniorke’ osvojile su i Martina Tolja iz Neviđana i Anđela Perin iz Kali, te su se također plasirale na EP. Kadetska formacija Ugljana je osvojila 8. mjesto, a duo kadeti Sara Ranj i Emma Boško 5. mjesto

N

a Europskom prvenstvu u mažoret plesu, koji se držao u Vinkovcima, Bernarda Klarin iz Preka u neformacijskom programu seniorki (solo točki) osvojila je deveto mjesto. Anđela Perin iz Kali i Martina Tolja iz Neviđana u neformacijskom programu seniorki u duu (par) osvojile su sedmo mjesto, a u grupi u formaciji mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana plasirale su se u „zlatnu sredinu”, odnosno na deveto mjesto. Našim je djevojkama to bio prvi nastup na europskom prvenstvu i svi smo jako zadovoljni. Grupno su plesale Bernarda Klarin, Anđela Perin, Dina Bobić, Izabela Bobić, Martina Tolja, Ana Mušćet i Marina Šljivac. Djevojke ples treniraju cijele godine, u školskim dvoranama u Kalima i Neviđanima, jako se trude i treniraju s puno ljubavi, imaju motivaciju i postižu dobre rezultate, komentirala je trenerica i predsjednica udruge Željka Vitlov te zahvalila na podršci i pomoći bez koje ne bi mogli sudjelovati na Europskom prvenstvu općinama Pašman, Kali, Preko, Zadarskoj županiji, Gradu Zadru i TZ Zadar. Na Europskom prvenstvu u Vinkovcima sudjelovalo je više od 2000 natjecateljica, uz domaćine iz Hrvatske, stigle su ekipe iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Francuske, Češke, Rumunjske, Slovenije, Austrije, Mađarske i Rusije. Nastupile su u tri starosne kategorije – kadetkinje 8 do 11 godina, juniorke 12 do 14 i seniorke od 15 godina i više. (A.L.)

Zadarske mažoretkinje natjecale su se u kategoriji kadeta te su osvojile su 3. mjesto u neformaciji. Iva Vrkić i Viktorija Skoko osvojile su broncu i plasirale su se na Europsko prvenstvo koje se u rujnu ove godine održalo u Hrvatskoj, točnije u Vinkovcima, a organizator je Hrvatski mažoret savez. Ekipna grupa zadarskih mažoretkinja u disciplini ‘kadeti formacija’ plasirala se u ‘zlatnu sredinu’ osvojivši osmo mjesto u vrlo jakoj konkurenciji. Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana u seniorskoj formaciji osvojile su 6. mjesto, ali su se plasirale na Europsko prvenstvo, jer im je Hrvatski mažoret savez priznao brončani status na temelju bodova osvojenih na 20. prvenstvu Hrvatske, čime su ostvarile naslov N A ŠI ŠKO L J I

Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana treniraju dugi niz godina, a ovu zimu obilježavamo deset godina rada. Ovom prigodom se želim zahvaliti općinama Kali, Preko, Pašman, TZ-u Kukljica, Gradu Zadru i Zadarskoj županiji sto su nam pomogli financijski da Zadarske mažoretkinje imaju nove uniforme, zatim TZ-u Ugljan i Marku Grzunovu za glazbu koju profesionalno radi za natjecanje, hvala i ravnatelju OŠ Šime Budinić Ivanu Čularu sto nam je ustupio dvoranu zbog intenzivnih priprema. Sad krećemo na kraću stanku da djevojke malo odmore i onda radno ljeto s pripremama za nadolazeće Europsko prvenstvo, najavila je Našim školjima predsjednica udruge Zadarske mažoretkinje i trenerica Željka Vitlov. (A.Ž., foto: Željka Vitlov)

- 184 -

2016

NA Š I Š KOL JI

- 185 - 2016


radionicom i izložbom počeo “Prosinac u Preku” Adventski program “Prosinac u Preku”, koji organiziraju POU Dom na žalu, PD Zavrh, Udruga žena Luzor, LAG Mareta, redakcija portala Naši školji i nekoliko kreativnih pojedinaca, a uz podršku Općine Preko, otvoren je u subotu, 3. prosinca.

P

rvu radionicu, koja se održala u Bratskoj kući, organizirao je PD Zavrh, a osmislile su i vodile Marija i Blanka Klarin, Josipa Jurin, Kristina Marcelić Masar, Julija Kačan, Lucija Marđetko, Marija Olivari i Lucija Jozić. Radili smo po predlošcima i uputama naših prijateljica Marije i Blanke Klarin i u dva sata, koliko je trajala radionica, napravili smo prve čestitke koje ćemo 11. prosinca prodavati ispred crkve. Neki su bili spretniji, neki se malo mučili, nekima su pomagali roditelji, ali najvažniji je duh zajedništva. Na kraju su svi pitali kada će biti sljedeća radionica, otkrila nam je Kristina Marcelić Masar, koja je s prijateljicama iz PD Zavrh pripremila kolače i sokove kako bi druženje za desetak učenika iz Preka, Sutomišćice i Kali bilo što ugodnije.

SRETAN TI BOŽIĆ LIPI UGLJANE Volimo te lipi naš Ugljane, tvoje crikve, tvoja polja, masline i vale i sve tvoje lipe običaje. U tebi je živiti nam lipo, jer je tvoje srce plemenito. U tebi su ljudi svi vesele ćudi, jer ih jutrom pjev slavuja budi. Lipi naš Ugljane noj lipši si kada zora svane i kad tice cvrkuću s grane. Tvoje šume i puteljci,

tvoje more i brežuljci i ranjenu dušu liče. Zoto te i volimo i donju i noću, a noj više u ranom proljeću. Kad proljeće dojde ono sve probudi pa se tebi vraćaju tvoji dragi ljudi, a ljeti nas tvoje sunce grije i vraća nam naše najmilije. A kad dođe jesen i zima lipi naš Ugljane sve manje nas ima.

N A ŠI ŠKO L J I

- 186 -

2016

U večernjim satima u POU Dom na žalu otvorena je izložba fotografija “Hrvatska tradicijska flota u zaljevu Morbihan”, na kojoj je šestero autora, Jadran Babić, Boško Lučev, Andrina Luić, Boba Mušura, Vislav Torre i Božo Vukičević, na 27 dokumentarnih fotografija zabilježilo prvo organizirano predstavljanje 11 hrvatskih tradicijskih brodova na europskom festivalu mora i maritimne baštine u francuskoj pokrajini

Antička kazališna radionica. Istoga dana članovi PD Zavrh odnijeli su u Starački dom u Psihijatrijskoj bolnici u Ugljanu donaciju prikupljenu u humanitarnoj akciji koja je počela 27. studenoga, a završila 9. prosinca. U nedjelju, 11. prosinca, PD Zavrh i Udruga žena Luzor prodavale su ručno izrađene božićne čestitke i ukrase, a sav prihod namijenjen je izradi jedne postaje Križnog puta u preškoj crkvi. (A.L.)

Ma mi te volimo i kad smo daleko, jer si naša droga didovina. Godine prolaze, jedni se rađaju, a drugi odlaze. Mi smo tu samo u prolazu kao na nekoj traci, a ti ostaješ za vike vikova. Fala ti za sve i neka ti je sretan Božić i Godina nova. Rajka Vidaković

Bretanji, u zaljevu Morbihan. Izložbu je otvorio kapetan Ivica Luković iz Lukorana, koji je pozvao sve otočane i ljude od mora da u sljedećih mjesec dana razgledaju 27 fotografija koja svaka na svoj način svjedoči o uspjehu naših posada na europskom festivalu mora i doprinosi velikom ugledu hrvatske tradicijske brodogradnje u svijetu. Program “Prosinac u Preku” nastavio se radionicom za djecu od 1. do 4. razreda na kojoj su se izrađivali svijećnjaci od morske soli, krede i lučica. 10. prosinca, u POU Dom na žalu održala se kazališna predstava „Aristofanovi Oblaci nad Ravnim kotarima“ u izvedbi studenata Sveučilišta u Zadru, polaznika kolegija NA Š I Š KOL JI

- 187 - 2016


Svim našim čitateljima u domovini i dijaspori želimo blagoslovljen Božić i puno sreće u novoj 2017. godini! Općinsko Vijeće i načelnik Općine Preko

N A ŠI ŠKO L J I

- 188 -

2016

Naši školji 2016  

Općinski list Općine Preko - Otok Ugljan

Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you