Naši školji 2015

60 Maslinarstvo na otoku

Rekordan urod tisuću godina stare masline

114 Turistička ponuda

152 Škola jedrenja

Otvoren muzej u sklopu samostana sv. Pavla Pustinjaka

U Lukoranu održana treća Ljetna škola jedrenja

List Općine Preko

Prosinac 2015.; Broj 13 www.nasiskolji.hr

Obnova Sv. Mihovila

Priprema se projektna dokumentacija za EU fondove

14

Ekološka rasvjeta

24

Postavljeno 850 novih LED žarulja za javnu rasvjetu

Olive Island Marina

18

Najbolja mala marina Druga uzastopna nagrada ‘Turistički cvijet’ Hrvatske gospodarske komore Nova školska godina

U prvi razred osnovne škole krenula 34 učenika

136

Zabavni ljetni program

Ovog ljeta nije nedostajalo zabave na otoku

70

Riječ uredništva Pred Vama je novi broj općinskog lista Naši školji koji će, vjerujemo, već do Božića naći mjesto u svim kućanstvima Općine Preko. Upoznati smo s činjenicom da brojni mještani pažljivo čuvaju svaki broj našeg lista pa će i ovo, sadržajem dosad najbogatije izdanje Naših školja, sasvim sigurno zadovoljiti mještane naše općine.

U novom broju tiskanog izdanja trudili smo se na objektivan i kvalitetan način prikazati sva najzanimljivija događanja vezana za Općinu Preko tijekom godine na zalasku. Ono što nas posebno veseli - u našoj je općini sve veći broj raznih događanja, tako da je bilo teško sve to ubaciti u ovo izdanje, ali smo se potrudili da najvažnije stvari pronađu svoju poziciju, poglavito projekti naših udruga, sportskih klubova, vrtića i osnovne škole.

Iza nas je jedna turbulentna 2015. godina, koju su na nacionalnoj razni obilježili predsjednički i parlamentarni izbori kao i nastavak ekonomske krize, a na lokalnoj razini preseljenje trajektnog prometa u luku Gaženica te odlazak dugogodišnjeg uspješnog načelnika Općine Preko Ante Jerolimova, koji je svoje mjesto prepustio zamjeniku Karlu Novoseliću.

Sve to, nepristrano i objektivno pratili smo i na internetskom izdanju Naših školja te smo iznimno zadovoljni što je portal www.nasiskolji.hr već u prvoj godini pronašao svoj put do čitatelja, kako na otocima tako i u našoj dijaspori. Želja nam bila stvoriti jedan pravi otočni portal koji će svakodnevno donositi aktualne vijesti te na taj način biti izvor informacija za sve stanovnike naše općine.

Smatramo da smo u tome u dobroj mjeri uspjeli, a o tome svjedoči i broj svakodnevnih ulaza na portal, kao i preuzimanje naših vijesti od strane ostalih lokalnih i nacionalnih medija. Time smo našoj općini i otocima otvorili novi komunikacijski kanal za prijenos vijesti i širenje pozitivnih informacija što je, u neku ruku, besplatna marketinška kampanja.

Iz godine u godinu, Naši školji tako postaju nezaobilazan čimbenik u medijskom prostoru Općine Preko, ali i znatno šire, o čemu svjedoče brojna priznanja i čestitke koje nam stižu na dnevnoj bazi. Naša mala, ali vrijedna redakcija i dalje će se truditi da količinom sadržaja i kvalitetom opravda Vaše povjerenje. Godine prolaze, a Naši školji ostaju…

U želji da uživate u čitanju novog broja Naših školja želimo Vam sretan Božić te zdravu i uspješnu 2016. godinu.

Vaše uredništvo

Naši Školji - Naše Blago

Izdavač: Općina Preko Trg hrvatske nezavisnosti 2, 23273 Preko Tel/Fax. 023/286-226 www.opcina-preko.hr UREDNIŠTVO: www.nasiskolji.hr; urednistvo@nasiskolji.hr facebook.com/nasi.skolji Glavni urednik tiskanog izdanja: Ante Brižić Glavni urednik web izdanja: Ante Župan Suradnici: Jasna Marcelić Dražena Strihić Andrina Luić Adam Vidas Oblikovanje i grafička priprema: Vlado Jureško 13. broj lista Naši školji tiskan je u prosincu 2015. godine.

List se besplatno dostavlja u sva kućanstva Općine Preko.

Tisak: Kerschoffset Zagreb

3

4

Naši Školji - Naše Blago

Uspješna godina za Općinu Preko Tijekom godine finalizirani su radovi na IV. I V. fazi kanalizacijske mreže, koja najvećim dijelom prolazi kroz mjesto Poljana. Projekt je vrijedan 6,3 milijuna kuna, za što smo se izborili za sredstva iz IPARD programa fondova Europske unije. Preko našeg Odsjeka za EU fondove planiramo nastaviti izgradnju mreže kandidirajući sve preostale faze koje uključuju sva mjesta u općini.

Dragi mještani Općine Preko,

iduću godinu. Taj projekt planiramo nastaviti i u narednim godinama, ovisno o sredstvima Pred Vama je novi broj općinskog lista Naši koja nam budu na raspolaganju. školji, u kojem smo pokušali predstaviti glavne priče iz, događajima vrlo bogate Tijekom godine finalizirani su radovi na IV. I 2015. godine. Unatoč svim poteškoćama V. fazi kanalizacijske mreže, koja najvećim koje su se javljale, godinu na zalasku dijelom prolazi kroz mjesto Poljana. Projekt možemo nazvati uspješnom, barem je vrijedan 6,3 milijuna kuna, za što smo što se tiče djelovanja Općine Preko. se izborili za sredstva iz IPARD programa Europske unije. Preko našeg Odsjeka za Općina Preko ove je godine promijenila EU fondove planiramo nastaviti izgradnju vodećeg čovjeka, nakon što sam u mreže kandidirajući sve preostale faze srpnju na mjestu načelnika naslijedio koje uključuju sva mjesta u općini. Već Antu Jerolimova. Zahvalni smo mu na smo preko natječaja EU Kohezijskog fonda svemu što je napravio za sva mjesta dobili gotovo 2 milijuna kuna za izradu naše općine, a mi se namjeravamo držati dokumentacije u projektu ‘Aglomeracija svih ranije predstavljenih planova koji su Preko, Kali’, koja je preduvjet za nastavak od posebnog značaja za razvoj općine, izgradnje kanalizacijske mreže. ali i uz neke nove projekte koji su se razvili nakon mog preuzimanja općine. Uz nastavak izgradnje kanalizacijske mreže, cilj je uređenje puteva, biciklističkih staza Razvojni projekti općine i nerazvrstanih cesta, dodatno uređenje infrastrukture u svim našim mjestima, Unatoč ekonomskoj krizi koja i dalje trese pogotovo plaža i društvenih domova. Od Hrvatsku, naša općina uspjela je održati kapitalnih projekata tu je svakako uređenje financijsku stabilnost, a gotovo sve planirane utvrde Sv. Mihovil koji planiramo kandidirati aktivnosti uspjeli smo realizirati. Posljednji prema EU fondovima, naravno uz prethodno u nizu velikih projekata za našu općinu obavezno izmještanje antenskog odašiljača dovršen je tijekom posljednjih nekoliko iz utvrde. Tu je i projekt Olea EUropea – tjedana, a riječ je o postavljanju ekološke uređenja doma u mjestu Ugljan u turističkoLED rasvjete. U suradnji s Fondom za zaštitu poduzetnički inkubator za koji smo pripremili okoliša i energetsku učinkovitost u mjestima gotovo svu projektnu dokumentaciju te ga naše općine postavljeno je preko 850 novih također pripremamo za EU fondove.

LED žarulja za javnu rasvjetu, čime smo uz ekološku komponentu, znatno uštedjeli Od većih projekata svakako vrijedi na troškovima električne energije, što će spomenuti izgradnju marine i obnovu se vidjeti već na računima naše općine za mjesne lučice u mjestu Ugljan, mini golf

Naši Školji - Naše Blago

centar u Malom Lukoranu te obnovu uljare u Preku. Imamo još dosta ideja u općinskoj bazi projekata, a njihova realizacija ovisit će i o financijama, jer je projektna dokumentacija dosta skupa.

ćemo i u idućoj godini. Jedna od ključnih stvari bit će nam poticanje demografskog rasta, pa planiramo povećati iznos bespovratne nakade za novorođenu djecu koja je i do sada bila druga najveća u Zadarskoj županiji. Planiramo sufinancirati Dobra turistička sezona i školske udžbenike, a cijena vrtića neće se mijenjati te će i dalje ostati među Rezultati turističke sezone su dosta najpovoljnijima u županiji. Studenti će i dalje ohrabrujući. Podaci naše dvije turističke dobivati financijsku pomoć općine, nastavit zajednice pokazuju povećanje broja turista ćemo subvencionirati stambene kredite za za više od 10 posto. Unatoč činjenici da je mlade obitelji, a financijsku potporu i dalje sam dolazak na otok dosta skup, počevši će dobivati naši umirovljenici. Sredstva iz već od trajekta, turisti su očito prepoznali proračuna osigurali smo i za kulturne udruge otok Ugljan kao poželjnu destinaciju. i sportske klubove, dok će sami natječaji za Svakako da je za to zaslužan rad turističkih spomenuta sredstva biti prilagođeni novom djelatnika, ali i naših komunalnih tvrtki koje Zakonu o udrugama. su napravile veliki posao u pripremi sezone, a u samoj sezoni se trude da svako mjesto Za kraj ovog uvoda, svim mještanima u našoj općini bude čisto i uredno.

Općine Preko u Domovini i dijaspori želim blagoslovljen Božić te puno uspjeha i Potpore rodiljama, studentima, zdravlja u novoj 2016. godini. umirovljenicima, udrugama…

Vaš načelnik, Karlo Novoselić.

Našu socijalno osjetljivu politiku nastavit

5

6

Naši Školji - Naše Blago

16. sveti mihovil Tijekom sezone utvrdu svaki dan posjeti više stotina gostiju, bajkera i rekreativaca. Velika je posjećenost i vikendima izvan turističke sezone, a Sv. Mihovil je nadaleko poznat kao prvomajsko izletište Zadrana.

Naši Školji - Naše Blago

8. NOVI ZEMLJOVID OTOKA U suradnji sa HGSSom izrađen je novi precizni zemljovid otoka

18. PROJEKTI Općina Preko krenula s ugradnjom ekološke LED rasvjete u Općini Preko

14. PROJEKTI

Krenule su pripremne radnje za projekt obnove utvrde sv. Mihovila

20. Plaži Jaz jubilarna deseta Plava zastava Plaža Jaz već deset godina najbolja plaža na otoku

47. obljetnica PB Ugljan proslavila je 60 godina od osnutka i uspješno razvija nove projekte

24. PRIZNANJA Olive Island Marina dvije godine uzastopno osvaja nagradu za najbolju malu marinu

7

8

Naši Školji - Naše Blago

Napravljen novi zemljovid otoka Ugljana Pripadnici zadarskog HGSS-a uistinu su prošli svaku stazu, svaki put, svaku uzvisinu jer je primarni cilj bio da karta bude točan i pouzdan priručnik i da se turisti uz nju osjećaju sigurno kad se upute u istraživanje otoka.

S

tručni tim Hrvatske gorske službe spašavanja Zadar i predstavnici svih općina i turističkih zajednica otoka Ugljana završili su ovaj tjedan višemjesečni projekt novog turističkoplaninarskog zemljovida.

Prema riječima Dražene Strihić, direktorice TZ mjesta Ugljan, i Ante Brižića, direktora TZO Preko, nova turistička i zemljopisna karta preciznija je i sadržajnija od svih dosadašnjih zemljovida koje su izdavale turističke zajednice otoka, bilo samostalno ili udruženo.

Pripadnici zadarskog HGSS-a uistinu su prošli svaku stazu, svaki put, svaku uzvisinu jer je primarni cilj bio da karta bude točan i pouzdan priručnik i da se turisti uz nju osjećaju sigurno kad se upute u istraživanje otoka. Kartu će koristiti i pripadnici HGSS-a i zato su bila potrebna precizna mjerenja i 100 posto točni podaci, kažu prvi ljudi otočnih turističkih zajednica.

dostupnosti nekih lokaliteta, postavljanju novih putokaza.

Osim zemljovida u mjerilu 1:25.000 i QR koda, karta nudi i pregršt informacija o svakome mjestu od Kukljice do Ugljana.

Obrađene su povijesne, kulturne i prirodne znamenitosti, flora i fauna, gastronomija, plaže i kupališta, servisne informacije te posebno otoci Ošljak, Rivanj i Sestrunj.

Novi turističko-planinarski Dvojezična karta (hrvatski/ zemljovid može se nabaviti engleski) nadograđivat će u svim turističkim uredima se ovisno o promjenama u otoka Ugljana.(A.I.) prostoru, probijanju novih putova, čišćenju staza,

Naši Školji - Naše Blago

Tunel Gaženica-Ugljan isplatio bi se za sedam godina Ugljan bi postao predgrađe Zadra, a Hrvatska bi otvaranjem predviđenih turističkih zona u 20-tak godina samo od PDV-a ubrala dva-tri puta više nego što taj tunel košta.

Nova radna mjesta, produljenje turističke sezone, pokretanje građevinskog sektora… i poslovne zone na otocima Braču, Hvaru i Šolti, gdje bi se investicija prihodima od PDV-a mogla vratiti u roku od deset godina.

Itekako isplativa investicija!

Prof. dr. Kolaković ističe da su se razmotrila tri modela financiranja tunela - putem EU fondova, kreditnom linijom koja bi se vratila kroz sedam akvatoriju već su često godina samo od PDV-a, te spominjani projekti HDZ-a, a putem davanja u koncesiju kao što je prof. dr. Kolaković poduzetnicima investitorima u više navrata kazao - projekt u turističke potencijale na tunela Gaženica-Ugljan već je otocima: u poodmakloj fazi realizacije.

U tom trećem, Računica jasno pokazuje najkomercijalnijem modelu visoku ekonomsku vjerojatno bi se naplaćivala opravdanost tog projekta, tunelarina. Kalkulacije o za koji je interes iskazala prednostima i koristima i EU. Ugljan bi postao još se obrađuju, ali takvo predgrađe Zadra, a Hrvatska povezivanje značilo bi dvije bi otvaranjem predviđenih temeljne prednosti za otoke turističkih zona u 20-tak i za Hrvatsku: povezivanje godina samo od PDV-a otoka s kopnom radi ubrala dva-tri puta više gospodarskog prosperiteta, nego što taj tunel košta. ali i demografskog Tome treba pridodati još oživljavanja! (Večernji list) poreze od prometa i druge pogodnosti: otvaranje novih radnih mjesta, produljenje turističke sezone, pokretanje građevinskog sektora…

Podmorski splitskom

Analiza je, također, napravljena i za 72 turističke

P

odmorski spojnici u splitskom i zadarskom akvatoriju već su često spominjani projekti HDZ-a, a kao što je prof. dr. Kolaković u više navrata kazao - projekt tunela Gaženica-Ugljan već je u poodmakloj fazi realizacije.

Podvodni tuneli su samo jedan u nizu strateških investicijskih projekata koje je HDZ pripremio kao pokretača gospodarskog oporavka i koji su zamišljeni da budu kotač zamašnjak hrvatskih poduzeća koja će biti uključena u realizaciju, kazao je predsjednik HDZova Odbora za gospodarstvo i profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu prof. dr. Marko Kolaković.

spojnici u i zadarskom

9

10

Naši Školji - Naše Blago

Splitskim otocima 7 milijuna, a zadarskim 125 tisuća kuna!

Od 26 projekata na otocima koje će financirati resor Branka Grčića, samo je jedan iz Zadarske županije. Projekt je odobren Općini Tkon za sufinanciranje uređenja doma za mlade u Ugriniću. Za taj će projekt ministarstvo izdvojiti 125 420 kuna. matematikom. Tako smo saznali da je od ukupno 26 odobrenih projekata njih 11 ih na otocima u Dubrovačkoneretvanskoj županiji, 9 u Splitsko-dalmatinskoj, 5 u Šibensko-kninskoj i onaj edavno završeni jedan, već spomenuti u natječaj Ministarstva Zadarskoj županiji. regionalnog razvoja i fondova Europske unije Kada to pretvorimo u pod nazivom Potprogram financije, onda će najviše razvoja jadranskih otoka, u novca dobiti projekti u najmanju ruku, neugodno S p l i t s k o - d a l m a t i n s k o j je iznenadio jedinice lokalne županiji – 6,93 milijuna kuna. samouprave na zadarskim Dubrovački otoci dobit će otocima. Naime, od 26 6,88 milijuna kuna, šibenski projekata na otocima koje 1,99 milijuna, a zadarski 125 će financirati resor Branka tisuća.

Grčića, samo je - jedan jedini iz Zadarske županije. U postotcima to izgleda Ta ‘čast’ pripala je Općini ovako: Splitsko – Tkon gdje će se sufinancirati dalmatinska županija adaptacija društvenog doma 43,50 %, Dubrovačko za mlade u Ugriniću. Za – neretvanska 43,22 %, taj će projekt ministarstvo Šibensko – kninska 12,49 %, izdvojiti 125 420 kuna, što Zadarska 0,79 %. Zanimljive je 0,79 posto od ukupnog brojke, zar ne? iznosa od 16 milijuna kuna koliko je MRRFEU osiguralo Natječaj za Potprogram za otoke. jadranskih otoka raspisan je u veljači bez ikakve najave Kako iz ministarstva još i to na rok od samo dva uvijek čekamo odgovor na tjedna, što je već tada kod naš upit da nam dostave nekih pobudilo sumnje u konačnu listu bodovanja pogodovanje. LAG Mareta svih pristiglih projekata, zbog toga je uputila i dopis malo smo se ‘poigrali’ ministarstvu, kaže nam

N

voditeljica Kuljerić.

LAG-a

Marija

- Po objavi natječaja ostali smo iznenađeni vrlo kratkim rokom za prijavu, s obzirom da je riječ o infrastrukturnim projektima, prihvatljivošću pojedinih ulaganja te kriterijima bodovanja projekata.

Prilikom ocjenjivanja projekata najveći doprinos bodovanju nose razvojno-geografski kriteriji, čak 40%, najveći naglasak je stavljen na indeksu razvijenosti općina i gradova te na udaljenost otoka od kopna. Navedeno je problematično jer indeks razvijenosti daje potpuno krivu sliku razvijenosti otoka, što je dodatno izraženo kod malih otoka koji administrativno pripadaju gradovima na kopnu, dok udaljenost pojedinog otoka do najbliže brodske luke na kopnu uopće ne govori njihovoj razvijenosti i potrebi za ulaganjima u osnovnu i malu infrastrukturu. Odgovor od Ministarstva smo zaprimili, međutim on zorno pokazuje nepostojanje sluha za složenu problematiku razvoja otočnog prostora, kao i pomanjkanje političke

Naši Školji - Naše Blago

“ volje za stvarni i uravnoteženi razvoj svih naših otoka.

Također smatramo sramotnim da se takvi programi donose bez provođenja konzultacijskih procesa sa zainteresiranim stranama, odnosno s budućim korisnicima potpora za financiranje.

No, unatoč kratkom roku, jedinice lokalne samouprave sa zadarskih otoka (Ugljan, Pašman, Pag…) poslale su, doznajemo, više projekata.

No, Grčićevo ministarstvo nije ih vrednovalo, što je razljutilo Mladena Lucina koji je s Općinom Preko prijavio projekt obilježavanja maslinskih puteva i biciklističkih staza Oleum Liburnicum…

Kao autora projekta Oleum Liburnicum kojega je Općina Preko aplicirala na natječaju koje je objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU rezultati natječaja su me šokirali. Očekivao sam loše rezultate po Zadarsku županiju, ali ovdje su me “majstori procedure u ministarstvu” ipak iznenadili.

Najviše novca dobiti će projekti u Splitskodalmatinskoj županiji – 6,93 milijuna kuna.

Dubrovački otoci dobit će 6,88 milijuna kuna, šibenski 1,99 milijuna, a zadarski 125 tisuća.

Što je previše, previše je čak i ako je od “majstora”.

Nisu prošle niti općine iz Zadarske županije gdje su načelnici iz vladajuće stranke ili nezavisni. Mislim da nakon ovog natječaja Grčićevo ministarstvo može slobodno promijeniti ime u Ministarstvo PODOBNOG razvitka i fondova EU. Osobno se ne mirim s time, znam koliko sam truda uložio u ovaj naš projekt koji pokriva prostor cijelog otoka Ugljana, što znači područje sve tri ugljanske općine te otoke Rivanj i Sestrunj i opet je bilo “u ništa”, baš kao u Alci. Pripremam tekstove analize natječaja i skupljam adrese hrvatskih zastupnika u EU parlamentu, ali i predsjednike njihovih odbora, da im kao autor dostavim te analize provedenog natječaja i pokažem na konkretnom primjeru kako radi dotično ministarstvo, najavljuje ogorčeni Lucin.

Brojni zadarski političari, ali i gospodarstvenici već duže vrijeme upozoravaju na maćehinski odnos Milanovićeve Vlade prema

Zadru, a ovaj slučaj im je samo dodatni ‘vjetar u leđa’.

Za vrijeme dviju HDZ-ovih Vlada u kojima je važnu poziciju imao aktualni zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, upravo se njega nerijetko prozivalo da brojne projekte usmjerava prema Zadru i okolici.

Podsjetimo, to je svojedobno ustvrdio i aktualni hrvatski premijer Zoran Milanović, pa nas stoga i ne treba čuditi odnos njegovih ministar(stav)a prema Zadru i Zadarskoj županiji.

Zlobnici će reći da regionalna pripadnost Branka Grčića i njegovih pomoćnika (gotovo svi iz Splita i okolice, op.a.) u ovom natječaju, očito, nije bila presudna. Brojke koje smo naveli i u ovom tekstu dovoljno govore za sebe.

(A.Ž.)

11

12

Naši Školji - Naše Blago

Linija Zadar - Preko; prevezeno 1,645.921 putnika Prema broju putnika, najprometnija je linija i lani bila Zadar – Preko (1,645.921), a slijedi je linija Split – Supetar (1,604.776). Po broju vozila, najprometnija je linija Valbiska – Merag (394.121), a na drugome je mjestu linija Split – Supetar. putnika

i

dva

posto

vozila.

Prema broju putnika, najprometnija je linija i lani bila Zadar – Preko (1,645.921), a slijedi je linija Split – Supetar (1,604.776).

P

rema podacima Agencije za obalni linijski pomorski promet, u 2014. godini na 25 trajektnih linija ukupno je prevezeno 9,350.276 putnika i 2,825.886 vozila, što je povećanje za 0,9 posto

Po broju vozila, najprometnija je linija Valbiska – Merag (394.121), na drugome je mjestu linija Split – Supetar (327.477), dok je na liniji Zadar - Preko prometovalo 261.368 vozila.

Na 15 brzobrodskih linija je prevezeno je 1,100.123 putnika, što je povećanje od 7,1

posto. Najprometnija je linija Korčula – Prigradica – Hvar – Split sa 250.639 putnika.

Na 11 klasičnih brodskih linija ostvaren je promet od 1,002.259 putnika, što predstavlja porast od 4,3 posto u odnosu na 2013. godinu. Najviše putnika prevezeno je na liniji Dubrovnik – Koločep – Lopud – Šipan (232.092), a slijedi je linija Vodice – Prvić – Zlarin – Šibenik (200.185).

Od listopada prošle godine do sredine veljače izdana je 81.000 otočnih iskaznica za putnike i 31.600 vinjeta za vozila.(R.I.)

Borba za zaštitu tradicijskog malog ribolova I

zaslanstvo Otočnoga sabora održalo je prvi radni sastanak s predstavnicima triju ministarstava (kulture, poljoprivrede i zaštite okoliša), stručnjacima sa Zadarskog i Splitskog sveučilišta te članovima primorskih LAGova kako bi dogovorili s kakvim će prijedlogom o zaštiti malog obalnog ribolova izaći pred radna tijela Europskog parlamenta.

Kako nam je kazao Denis Barić, predsjednik Otočnog sabora, zaključeno je da će se oformiti radna skupina koja će napraviti nacrt prijedloga kako da se zaštiti tradicionalni način života na otocima i u priobalju.

-Cilj je prikupiti što više dokumenata o alatima koji se stoljećima koriste u malom

ribolovu, a potom izraditi strategiju kojom će se naši europarlamentarci boriti za zaštitu tradicijskog malog ribolova u Bruxellesu, objasnio je Barić i napomenuo kako se nada da će zaštita tradicijskog malog ribolova omogućiti i nasljeđivanje dozvola unutar obitelji, što bi bilo još jedno jamstvo da se takav način ribolova neće ugasiti. (R.I.)

Naši Školji - Naše Blago

Domoljubnoj koaliciji najviše glasova u Općini Preko N

a nedavno održanim parlamentarnim izborima Domoljubna koalicija uvjerljivo je slavila u 9. izbornoj jedinici (49,56 %), u koju spadaju i zadarski otoci. Lista HDZ-a i koalicijskih partnera pobjedu je odnijela i u većini otočnih općina pa i u Općini Preko.

Domoljubna koalicija slavila je u općinama Preko, Kali, Pašman, Vir, Povljana, Kolan, Novalja i u gradu Pagu. Koalicija Hrvatska raste najviše glasova osvojila je u općinama Kukljica, Tkon i Sali.

Baš kao i na nacionalnoj razini treće mjesto je i u svim otočnim općinama osvojila lista MOST-a.

Rezultati: - Domoljubna koalicija 38,46 % (858 glasova); - Hrvatska raste 34,92 % (779 glasova); - Most 14,70 % 337 glasova, - Živi zid 3,81 % (85 glasova), - U ime obitelji - Projekt Domovina 1,61 % (36 glasova).

Širokopojasni internet u šest otočnih općina Razvoj širokopjasne infrastrukture utjecat će na ekonomski razvoj gradova i općina uključenih u projekt i novih mogućnosti zapošljavanja. infrastrukture, Potpora jedinicama lokalne samouprave u provedbi javne rasprave i izrada konačne verzije Plana razvoja širokopojasne infrastrukture.

U

Maloj vijećnici Doma Zadarske županije otočne općine Kali, Kukljica, Pašman, Preko, Sali i Tkon potpisale su Sporazum o suradnji na projektu razvoja infrastrukture širokopojasnog interneta u

područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.

Projekt će bit realiziran u četiri faze: Izrada studije izvodljivosti, Izrada plana razvoja širokopojasne

Razvoj širokopojasne infrastrukture utjecat će na ekonomski razvoj gradova i općina uključenih u projekt, povećanje računalne pismenosti i mogućnosti zapošljavanja, povećanje učinkovitosti javnih usluga obrazovanja i zdravstva, povećanje poslovne konkurentnosti svih jedinica lokalne samouprave uključenih u projekt, a ponajviše otočnih općina. (R. I.)

13

14

Naši Školji - Naše Blago

Općina Preko pokreće projekt obnove utvrde Sv. Mihovila Općina Preko ovih intenzivirala je pripreme za obnovu najveće utvrde na hrvatskim otocima - Sv. Mihovila, koja je jedno od najvažnijih i najljepših zadarskih izletišta.

Naši Školji - Naše Blago

I Što zbog starosti samog objekta, što zbog posljedica bombardiranja u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu, utvrda već godinama vapi za obnovom

ako su u međuvremenu izrađeni geodetski i konzervatorski elaborat, pred nama je još dosta posla u pripremi projektne dokumentacije. Sve je to dosta zahtjevno i skupo, pa očekujemo i pomoć države.

Tako ćemo na natječaj Ministarstva turizma prijaviti projekt financiranja predstudije izvodljivosti i idejnog rješenja, a prema Ministarstvu kulture planiramo prijaviti zahtjev za financiranje arhitektonskog snimka i arheoloških istraživanja.

Upravo ova istraživanja i njihovo trajanje, ključ su odgovora u kojem vremenskom roku će biti obnovljena utvrda Sv. Mihovila, rekao je voditelj Odsjeka za EU fondove i razvoj u Općini Preko Ante Župan. Cilj je u konačnici ne samo obnoviti tvrđavu nego je i oplemeniti dodatnim sadržajima. Jedan od tih svakako je multimedijalni Centar za posjetitelje pod radnim nazivom “Sv. Mihovil - Dvorac otočnih priča”, koji se priprema u suradnji sa Razvojnom agencijom Zadarske županije.

Općina Preko istovremeno rješava pitanje vlasništva objekta s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), obzirom

da se na tvrđavu kao vlasnik upisala Republika Hrvatska.

Tu činjenicu su do sad koristili u tvrtki Odašiljači i veze pa od instaliranih antenskih sklopova, općina nije imala nikakve naknade. U međuvremenu, Odašiljači i veze su još u travnju ove godine dobili građevinsku dozvolu za izmještaj antenskih stupova na obližnju kotu Mala glava, ali im se zbog poslovične sporosti DUUDI-ja ne žuri s premještajem budući da je riječ i o financijski dosta složenom pothvatu pri kojem se mora izmjestiti 85 metara visoki antenski stup.

Utvrda Sv. Mihovila od 1973. godine uvrštena je u Registar nepokretnih spomenika kulture, a od 2004. u Registar kulturnih dobara RH - Lista zaštićenih kulturnih dobara, ali do sad nije bilo novca za pokretanje ovako složenog projekta kojeg općina kani kandidirati i prema EU fondovima. Tijekom sezone trvđavu svaki dan posjeti više stotina gostiju, bajkera i rekreativaca. Velika je posjećenost i vikendima izvan turističke sezone, a Sv. Mihovil je nadaleko poznat kao prvomajsko izletište Zadrana.

(Zadarski List)

15

16

Naši Školji - Naše Blago

G

odinu dana nakon križarskog razaranja Zadra, 1203., Mlečani na brdu Sv. Mihovila grade tvrđavu kako bi kontrolirali Zadar, spriječili njegovu obnovu i zaštitili svoje brodove i trgovce. Izbjegli Zadrani iz porušenog grada osvajaju tvrđavu, pri čemu je znatno oštećena, a venecijanska posada zarobljena. Prvi put se spominje 1345. godine kao castrum S. Michaelis de Monte prilikom mletačke opsade Zadra. Premda je te godine nisu uspjeli osvojiti, 1346. godine, utvrda pada u ruke Mlečana.

Zadarskim mirom iz 1358. godine, utvrda je ponovno u rukama Zadrana koji pokreću radove obnovu utvrde stradale u dvjema

mletačkim opsadama.

Nakon što su je obnavljali više od četrdeset godina, utvrda je dočekala prodaju Dalmacije i ponovnu mletačku vlast 1409. godine. Kako više nije postojala potreba za

tako velikom tvrđavom, naredna četiri stoljeća služi kao osmatračnica, te za paljenje signalnih vatri u slučaju opasnosti.

U Drugom svjetskom ratu tvrđavu su bombardirali saveznički zrakoplovi.

Crkva je tad porušena do temelja, zidine oštećene i dijelom srušene. Utvrda je pretrpjela oštećenja i za vrijeme Domovinskog rata kao meta zbog radio-televizijske antene postavljene neposredno prije rata. (Zadarski list)

Naši Školji - Naše Blago

Temeljito očišćena utvrda Sv. Mihovila Ovo je tek početak. Uređenjem okoliša posjetiteljima utvrde daje se posve nova vizura jedne od najljepših utvrda na hrvatskim otocima

R

adnici Komunalnog poduzeća Obala i parkovi iz Preka čistili su okoliš i zidine srednjovjekovne mletačke utvrde, zaostalo smeće i nabujali korov.

Tvrđavu Sv. Mihovila svake godine posjeti nekoliko desetaka tisuća turista, što je svrstava u red jedne od najposjećenijih kulturnih znamenitosti u Zadarskoj županiji. Prema projektu, planira se napraviti multimedijalni muzej zadarskih otoka, odnosno centar za posjetitelje sa suvenirnicom izvornih otočnih suvenira i proizvoda i vidikovac.

Uoči sezone 2015. pripremila se i nova signalizacija za samo tvrđavu, a i za uvalu Svitla, liticu Željina, kao i na još neke atrakcije u našoj općini, poput Antičkih maslinika i lokve Cezunj u Lukoranu te Antičkog mlina u Mulinama, sve to u sklopu velikog projekta Oleum Liburnicum, obilježavanja antičkih maslinskih putova na Otoku Ugljanu. (A.Ž.)

17 17

18

Naši Školji - Naše Blago

Ugradnja ekološke LED rasvjete u Općini Preko Posljednji u nizu velikih projekata za našu općinu dovršen je tijekom posljednjih nekoliko tjedana, a riječ je o postavljanju ekološke LED rasvjete. Postavljeno je preko 850 novih LED žarulja za javnu rasvjetu, čime smo uz ekološku komponentu, znatno uštedjeli na troškovima električne energije. uz ekološku komponentu, znatno uštedjeli na troškovima električne energije, što će se vidjeti već na računima naše općine za iduću godinu. Taj projekt planiramo nastaviti i u narednim godinama, ovisno o sredstvima koja nam budu na raspolaganju, istaknuo je općinski načelnik Karlo Novoselić.

Općina Preko je nedavno na javnom pozivu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobila i 60 postotnu subvenciju mjestima Općine Preko obavljena je za novi WEBGIS program ‘Pametno rekonstrukcija javne rasvjete ugradnjom upravljanje nerazvrstanim cestama Općine novih LED svjetiljki. Zamijenjeno je oko 850 Preko’, čime je postala jedna od prvih općina postojećih, uličnih i cestovnih žarulja, što u Hrvatskoj uključena u projekt Pametni je nešto manje od 50 posto ukupnog broja gradovi. Sustav je koncipiran na način da svjetiljki javne rasvjete. svaka ovlaštena osoba koja ima pristup sustavu ima mogućnost prijave problema na Općina Preko bi sa novom učinkovitom terenu iz područja prometne infrastrukture rasvjetom trebala ostvariti značajne uštede odnosno održavanja cesta, koji se zatim u računima za javnu rasvjetu. Vrijednost automatski evidentira u sustavu dobivanjem projekta rekonstrukcije javne rasvjete oznake ‘intervencija’. Uvođenjem ovog procijenjen je na 2 milijuna kuna, od čega sustava Općina će više pojedinačnih 60 posto sufinancira Fond za zaštitu okoliša odvojenih organizacijskih sustava objediniti i energetsku učinkovitost. Preostali iznos u jedan centralni sustav, čime se provedba bi trebala pokriti Općina Preko upravo procesa ubrzava minimalno 50 % u odnosu uštedom koju će ostvarivati u potrošnji na prijašnji način funkcioniranja, istaknuo električne energije. je Endi Ćuća, viši referent za upravljanje općinskom imovinom.

- Unatoč ekonomskoj krizi koja i dalje trese Hrvatsku, naša općina uspjela je održati Osim spomenutog programa, uskoro se financijsku stabilnost, a gotovo sve planirane očekuje i 60-postotna subvencija Fonda aktivnosti uspjeli smo realizirati. Posljednji u za prvu električnu punionicu automobila na nizu velikih projekata, postavljanje ekološke otoku Ugljanu, što je također kandidirano LED rasvjete, dovršen je u proteklom na javni poziv FZOEU-a. (A.Ž.) mjesecu. Postavljeno je preko 850 novih LED žarulja za javnu rasvjetu, čime smo

U

Naši Školji - Naše Blago

Komunalnoj tvrtki Otok Ugljan 2 milijuna kuna iz EU fondova “Otok Ugljan” se našao među 130 poduzeća koja su svoje projekte nominirali za europska sredstva kod Ministarstva poljoprivrede na natječaj iz travnja ove godine, a na kraju je završio na listi 23 rangirana odobrena projekta.

Ukupna vrijednost projekta je 1,98 milijuna kuna.

K

omunalna tvrtka Općine Preko “Otok Ugljan d.o.o.” dobit će oko 2 milijuna kuna iz Kohezijskog fonda EU za provedbu investicijskih projekata za pripremu projektne dokumentacije sustava javne mreže odvodnje na području ‘Aglomeracije Preko, Kali’.

- Radi se o projektnoj dokumentaciji za dosad neizgrađene faze kanalizacijske mreže na područjima općina Preko i Kali.

Europska sredstva nam jako puno znače jer time širimo mrežu odvodnje i broj potrošača, a svakako je to od vitalnog značenja i za te dvije općine u kojima će u budućnosti na mrežu odvodnje trebala biti spojena sva domaćinstva. Ovim će sredstvima biti pokriveni i troškovi stručnog nadzora na izgradnji projekta. Veliku potporu u prijavi na natječaj pružio nam je Odsjek za EU fondove Općine Preko, rekao je zamjenik direktora tvrtke “Otok Ugljan” Mladen Lucin.

U tijeku je tender za javni natječaj, a projekt ‘Aglomeracija Preko, Kali’ bi trebao krenuti u realizaciju već početkom 2016. godine.

(R.I.)

To su prva bespovratna sredstva iz europskih fondova koja će dobiti komunalno poduzeće Općine Preko čiji su partneri u ovom projektu općine Preko i Kali.

“Otok Ugljan” se našao među 130 poduzeća koja su svoje projekte nominirali za europska sredstva kod Ministarstva poljoprivrede na natječaj iz travnja ove godine, a na kraju je završio na listi 23 rangirana odobrena projekta. Ukupna vrijednost projekta je 1,98 milijuna kuna od čega je udio dvije spomenute općine 300 tisuća, dok će nešto manje od 1,7 milijuna kuna “pokriti” Hrvatske vode.

19

20

Naši Školji - Naše Blago

Plaži Jaz Plava zastava i srebrna plaketa Plaža Jaz dobila je i posebno priznanje, srebrnu plaketu za deset godina osvajanja Plave zastave

U

organizaciji Udruge Lijepa Naša, u Turističkom naselju Zaton početkom ljeta održana je središnja državna svečanost dodjele međunarodne Plave zastave. Podsjetivši na kriterije koji moraju zadovoljiti nominirane plaže i marine, Ante Kutle, predsjednike Lijepe Naše, istaknuo je kako bi zadane uvjete trebala zadovoljiti svaka plaža.

- To je ekološki minimum koji bi trebao ući u naše zakone i propise. Uz Cipar i Maltu, Hrvatska ima najčišće more u Europi.

Naravno, ako gledamo sa sanitarne strane i s tim možemo biti prezadovoljni.

Međutim, to nije dovoljno.

Da bi neka plaža osvojila i zaslužila Plavu zastavu, mora zadovoljiti i druge standarde. Osobito je važno

da se vodi briga o invalidnim osobama, parkiralištima, sunčalištima, sanitarnim objektima, informativnim punktovima, objasnio je Kutle.

kako objasniti da pet južnih županija zajedno ima samo 30-ak zastava, kazao je Kutle.

Ovogodišnji laureati u Zadarskoj županij su Plaža Bluesun hotela Alan u Starigradu, p l a ž a Tu r i s t i č ko g n a s e l j a Zaton, plaža Borik u Zadru, plaža „Kolovare u Zadru, plaža Jaz u Preku, plaža Dražica u Ove godine Plavu zastavu Biogradu i Olive Island osvojilo je 99 plaža i 20 Marina u Sutomišćici. marina. Komentirajući broj osvojenih zastava, Kutle je Plaža Jaz dobila je i naveo kako Istra i Kvarner posebno priznanje, srebrnu zajedno imaju gotovo 80 plaketu za deset godina zastava za plaže, a sve osvajanja Plave zastave. ispod Novog Vinodolskog Prema riječima Ante Brižića, može se nabrojati na prste direktora TZO Preko, dokaz jedne ruke. je to kontinuiranog ulaganja u kvalitetu usluga i brige - Pitam se zar pamet prestaje za okoliš koji nas okružuje. kod Novog Vinodolskog, jer A.L.

Općina Preko pionir je u projektu Plave zastave. Osim plaže Jaz, i OŠ Valentina Klarina koja već nekoliko godina ima Zelenu zastavu, od lani se Plava zastava vijori i u marini u Sutomišćici.

Naši Školji - Naše Blago

21

10. JUBILARNA PLAVA ZASTAVA ZA PLAŽU JAZ PREKO - Deseti, jubilarni put na plaži Jaz zavijorila se Plava zastava, međunarodno ekološko priznanje. Čast da podigne ovogodišnju Plavu zastavu, za što je Turistička zajednica Općine Preko dobila srebrnu plaketu Udruge Lijepa Naša, pripala je Branku Papiću iz Marije Bistrice koji s obitelji od 1978. godine kontinuirano ljetuje u Preku. U otok Ugljan, kaže, zaljubio se slučajno i na prvi pogled.

U brodogradilištu Nauta Lamjana s poduzećem u kojemu sam tada radio montirao sam neke dizalice. Poslije sam s obitelji došao na ljetovanje i ostao. Ovdje nas je nekoliko generacija, a danas su sa mnom unuke. I brat je ovdje sagradio kuću tako da su veze s Prekom još jače, kaže gospodin Papić i dodaje da je propješačio i Ugljan i Pašman i za njega nema ljepšeg mjesta od Preka.

Sjeća se kako je bilo prvih godina kad je dolazio i odsjedao u nekadašnjem hotelu koji je u međuvremenu srušen.

Uz gospodina Papića, na podizanje Plave zastave došli su i mališani iz skupine Dupini Dječjeg vrtića Lastavica te učenici prvog, trećeg, petog i sedmog razreda OŠ Valentina Klarina koji su spontano svojim tijelima ispisali JAZ. (A.L.) OŠ Valentina Klarina prvu Zelenu zastavu dobila je 2007. godine i od tada kontinuirano provodi ekološke programe kako bi svake dvije godine obnovila vrijedan ekološki certifikat.

TURIZAM

22

Naši Školji - Naše Blago

Turistička statistika za 2015. godinu U prvih devet mjeseci ove godine u Općini Preko ostvareno je sveukupno 235.113 noćenja. TZO Preko 110.408 noćenja (bez podataka za marine u Preku i Sutomišćici), i TZM Ugljan 124.702 noćenja.

Tijekom godine najviše gostiju je došlo iz Slovenije i Hrvatske, a na trećem mjestu po ostvarenim noćenjima, tradicionalno su gosti iz Njemačke.

Mjesto UGLJAN PREKO POLJANA LUKORAN SUTOMIŠĆICA OŠLJAK RIVANJ SESTRUNJ SVEUKUPNO

Dolasci Noćenja 12.327 124.702 5.793 62.595 1.518 22.188 1.386 15.455 652 7.499 245 1.935 80 680 16 59 22.017 235.113

Sveukupno ostvarenih noćenja u 2015. po mjestima*

*Bez podataka za marine Preko i Olive Island Sutomišćica

Sveukupno ostvarenih noćenja u 2015. po državljanstvu

Naši Školji - Naše Blago

Privatni iznajmljivači na edukativnoj radionici Na radionici ih se okupilo više od stotinu, a o iskustvima drugih županija i na pitanja sudionika, odgovarali su stručnjaci iz različitih područja.

K

ako primiti gosta i pripremiti objekt za iznajmljivanje, kako atraktivno servirati i poslužiti doručak, kako povećati energetsku učinkovitost objekta i smanjiti režijske troškove, kako se kvalitetno prezentirati na vlastitim webstranicama, koje su odlike dobrog domaćina… Na ta i još mnoga druga pitanja pokušala je dati odgovor prva županijska edukativna radionica za iznajmljivače privatnog smještaja otoka Ugljana i Pašmana organizirana 16. travnja u Kalima.

- Željeli smo potaknuti suradnju između javnog i privatnog sektora, otvoriti teme koje bi iznajmljivačima u budućnosti pomogle u radu, a sve kako bi se podigla kvaliteta usluge i ponude. Naše želje poklopile se s projektom označavanja kvalitete, koji je pokrenula županijska TZ, i tako je naše mjesto prvo otvorilo vrata novom pristupu u razvoju obiteljskog smještaja, kazala je Ina Kolega, direktorica TZ Kali, na čijem području trenutačno djeluju 72 s 532 registrirane postelje.

Kako bi iznajmljivačima prenijeli primjere dobre prakse iz drugih sredina i županija, na pitanja su odgovarali stručnjaci iz područja koja su blisko povezana s turističkom djelatnošću.

Nedjeljko Pinezić, predsjednik Zajednice obiteljskog turizma i smještaja pri HGK, predstavio je program TZ Kvarnera „Kvarner family“ na osnovi kojega je TZ Zadarske županije krenula u

ciljnim skupinama, a to su, primjerice, ljudi koji pješače, voze bicikle, surfaju ili imaju kućne ljubimce, dobar je primjer kako u budućnosti treba razvijati obiteljski smještaj u zadarskoj regiji, objasnio je Pinezić i dodao da obiteljski turizam Zadarske županije ima strmu uzlaznu putanju, vrlo je vidljiv, a što se kapaciteta tiče, trenutačno je na četvrtome mjestu u Hrvatskoj. Prema njegovu mišljenju, obiteljski turizam mora se repozicionirati kako ne bi bio alternativa ili rezerva, nego poseban izbor za one ljude koji žele osjetiti domaću atmosferu i lokalni način života ovoga kraja.

projekt označavanja kvalitete obiteljskog smještaja.

U gotovo četverosatnom razgovoru, otvorile su se - Važno je naglasiti da je brojne teme, poput suradnje ovo prva radionica, da je s policijom, formiranje odabrano mjesto u kojemu cjenika, dozvola za rad, turizam nije primarna plaćanja obveza, rješavanja djelatnost, ali koje želi spojiti imovinsko-pravnih odnosa, tradiciju ribarstva s novom a najviše ih je zanimala ongospodarskom granom i line prezentacija, odnosno ponuditi tržištu nov proizvod. koliko je važna i presudna „Kvarner family“ kao krovni fotografija kojom će se brend, klub kvalitete, sa predstaviti javnosti te dizajn svojim podbrandovima koji web-stranica.(R.I.) komuniciraju s posebnim

23

Naši Školji - Naše Blago

Olive Island Marina, drugi put uzastopno, “Najbolja mala marina” N

a Biograd Boat Showu 2015., dodijeljene su nagrade Hrvatske gospodarske komore.

U konkurenciji malih marina, prvo mjesto, drugu godinu uzastopno, osvojila je Olive Island Marina u Sutomišćici.

U kategoriji srednja marine godine pobijedila je ACI Marina Dubrovnik u Komolcu, a među velikim marinama na prvome je mjestu D-Marin Dalmacija Bibinje – Sukošan.

Najbolja čarter agencija je Angelina Tours iz Biograda.

(A.L.)

25

26

Naši Školji - Naše Blago

Nautical Channel snimio prilog o Olive Island Marini Nautical Channel ima oko 22 milijuna pretplatnika diljem svijeta i emitira se na engleskom, francuskom, ruskom i njemačkom jeziku. Promocija je to sutomiške marine, ali i cijelog otoka Ugljana, kojeg će putem SAIL HO! CROATIA serijala upoznati gledatelji iz 44 zemlje svijeta.

Naši Školji - Naše Blago

Ekipa Nautical Channela u Zadarskoj županiji boravila jee nekoliko dana.

Snimali su priloge o Zadru, Biogradu, Ninu, Crvenoj luci, Dugom otoku, Molatu i Pagu.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zadru predstavljen je projekt SAIL HO! CROATIA, serijal o nautičkom turizmu Hrvatske u deset epizoda, koji će obuhvatiti cijelu obalu, od Istre do Dubrovnika, a emitirat će se potkraj ove i početkom sljedeće godine na Nautical Channelu, jedinom globalnom TV- kanalu

specijaliziranom za nautički turizam.

Producent i nositelj projekta Željko Suić istaknuo je kako će serijal predstaviti prirodne ljepote zanimljive nautičarima, marine, nacionalne parkove, hotele i gastronomsku ponudu, sve ono što bi nautičare moglo privući na Jadran. (A.L.)

Sail HO! Croatia Predstavljanje na zabavan i privlačan način 20 hrvatskih destinacija u 44 zemlje Svaka epizoda emitirat će se najmanje 15 puta na Nautical Channelu u čak 44 zemlje svijeta, a serijal putopisno-dokumentarnog žanra priprema produkcijska kuća Amali Doare, kao vanjska produkcija Nautical Channela. Gledateljima će, kazala je Ludovica Anti s Nautical Channela, na zabavan i privlačan način predstaviti 20 hrvatskih destinacija, u svakoj epizodi po dvije. Voditeljica će biti Vlatka Pokos, a prvi kadrovi u Zadarskoj županiji snimljeni su na otoku Ugljanu, u Olive Island Marini u Sutomišćici, i u Ribarskoj zadruzi Sloga u Kalima.

27

28

Naši Školji - Naše Blago

Riskirali svoje živote i spasili čovjeka iz zapaljenog broda Dobitnici 51. Plave vrpce Vjesnika u momčadskoj konkurenciji su po prvi put od 1997. godine dodijeljene dvojici dobitnika – šestorici djelatnika Cromarisa, te posadi broda ‘Andrija Mohorovičić’.

Š

estorici djelatnika Cromarisa, na svečanoj dodjeli nagrada u Dubrovniku, dodijeljena je Plava vrpca za spašavanje nautičara koji je umalo izgorio na gliseru.

Nagrade su im uručene na blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, na svečanosti u dubrovačkom kazalištu Marina Držića. Nagrađeni su Vicenco Luštica (32), Josip Košta (37), Marin Školjarev (25) i Mate Matacin (23), dok

su im kolege Josip Kraljić (22) i Domagoj Gregov (25) bili nedaleko njih u maloj barci. U ekipnoj konkurenciji priznanje je dodijeljeno i posadi broda Hrvatske ratne mornarice “Andrija Mohorovičić” koji su u humanitarnoj akciji Europske unije “Triton” spasili 2 tisuće 566 migranata.

usidrio da bi obavio neke radove na gliseru.

Sa teško opečenim nautičarem odmah su zaplovili prema Maloj Lamjani, a istodobno je došla i Hitna pomoć.

Haramina je prevezen u zadarsku bolnicu.

- Zadobio je opekotine drugog stupnja, po nogama, a bio sam sretan kad mi je Taj nesretnik zahvaćen rečeno da će se Haramina plamenom bio je umirovljeni oporaviti od tih ozljeda“, zagrebački arhitekt Edvin izjavio je Luštica. (R.I..)

Haramina (57), koji se tu

Naši Školji - Naše Blago

29

“Šušur” protutnjao Prekom Snimalo se na dvije lokacije - u centru ‘kod Špine’ te na Vrulji, kraj spomenika Lavandierama. Sudjelovali su brojni umjetnici s otoka, a za zabavu su bili zaduženi Davor Pekota i Forum, klapa Niko te brojni drugi

PREKO - “Šušur”, HTVova ljetna zabavna emisija, koja cijeli tjedan gostuje u Zadarskoj županiji, u srijedu navečer gledateljima je predstavila otok Ugljan.

Emitirana s dvije lokacije iz središta Preka, ugostila je otočne umjetnike, Udrugu žena Luzor, autore prvog hrvatskog western filma iz Sutomišćice, otočne mažoretkinje, Bleke & konje, diplomata Ivicu Maštruka, klapu Niko i Rockatansky band te predstavila Kali, Mali Lukoran i lanternu Veli rat kratkim reportažama.

Sve što se događalo ispred i iza HTV-ovih kamera, pogledajte u fotogaleriji Adama Vidasa.

TURIZAM

30

Naši Školji - Naše Blago

Misli plavo, otok Ugljan Misli plavo - otok Ugljan je projekt jačanja kapaciteta Društva istraživača mora - 20000 milja kako bi bili što kompetentniji u edukaciji otočkog stanovništva na temu održivog načina života na otocima, pravilno gospodarenje prirodnim morskim resursima, podizanje svijesti o zaštićenim i ugroženim morskim vrstama te morskom ekosustavu u cjelini.

Z

bog problema kao što su neodrživo ribarstvo, divlje i nepravilno odlaganje otpada te neplansko upravljanje prirodnim resursima na otoku Ugljanu, postoji velika potreba za osvještavanjem i educiranjem lokalnog stanovništva.

Vlade Republike Hrvatske Akcija čišćenja plaže u te Nacionalna zaklada za Ugljanu razvoj civilnog društva.

U subotu, 28. studenog Održane edukativne volonteri Društva 20000 radionice u OŠ Valentin milja organizirali su akciju Klarin u Preku čišćenja plaže u Ugljanu.

Također, pridružila su im Krajem studenog posjetili se i djeca iz OŠ Valentin smo Osnovnu školu Klarin sa svojim roditeljima.

Valentin Klarin u Preku Prikupljena je znatna količina

Projekt je u potpunosti financiran iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 199.930,00 kn. Za vrijeme trajanja projekta provode se četiri glavne aktivnosti: pohađanje treninga za pisanje EU projekata, izrada edukacijskih programa za različite ciljane skupine, razmjena ideja i znanja izmedu OCD-a te razvoj novih zajedničkih projekata i promocija rada Društva.

Partner na projektu je Udruga studenata biologije - BIUS. Posrednička tijela projekta su Ured za udruge

kako bi održali edukativne radionice za najmlađe otočane. Na radionicama je sudjelovalo 172 djece te je za svaki razred pripremljen drugačiji edukativni program kako bi im se što jasnije približile teme plastičnog otpada u moru i održivog ribarstva. Neki su glumili u pravoj predstavi, dok su drugi proučavali pijesak sa plaže pod lupom ili lovili najneobičnijim ribarskim alatima.

smeća, a najzastupljeniji otpad su bili plastični štapići od lizalica i opušci cigareta.

Zahvaljujući izrazito jakoj buri predhodnog dana, djeca su pronašla i nekoliko morskih organizama koje je more izbacilo na plažu što je privuklo njihovo veliko zanimanje.

Postavljene edukativne ploče u općini Preko U sklopu jedne od aktivnosti projekta „Misli plavo - otok Ugljan”, Društvo je osmislilo,

Naši Školji - Naše Blago

izradilo i postavilo šest edukativnih ploča u općini Preko. Teme i lokacije ploča su: 1. Plastika u moru - Preko 2. Alternativni načini putovanja po otoku - Preko 3. Marikultura - šetnica Preko - Kali 4. Jadransko more kao centar bioraznolikosti Ugljan plaža 5. Morska cvjetnica Posidonia oceanica - Muline plaža 6. Život na kršu - sv. Mihovil vidikovac Na pola puta do cilja Projekt je upravo ušao u drugu polovicu provedbe i već su tri aktivnosti uspješno završene. Dvije članice Društva su prošle edukaciju o provedbi projekata iz strukturnih fondova te je 13 volontera Društva i partnerske Udruge BIUS osposobljeno za moderiranje edukativnih radionica kroz devetodnevnu edukaciju.

Društvo je izradilo brojne promotivne materijale i odradilo sve pripremne radnje za postavljanje edukativnih ploča i provedbu edukativnih programa na otoku Ugljanu. (R.I.)

31

32

Naši Školji - Naše Blago

Kamene kućice uvijek su bile znak obiteljskog ponosa, poput uredne loze i održavanih maslina. Gradili su ih vlasnici zemljišta, osim iznimno, ako su bile zahtjevnije, vičniji graditelji, ali takve su bunje u manjini.

N

a inicijativu TZO Preko, i prof. dr. Roberta Bacalje sa Sveučilišta u Zadru, Općina Preko pokrenula je projekt uređenja zapuštenih kamenih kućica, bunja.

zanimljiv, cjelogodišnji program za izletnike, šetače, bicikliste kako bi upoznali baštinu, graditeljstvo i maslinike stare od 500 do 1000 godina, objašnjava direktor TZO Ante Brižić, - Budući da je u tijeku koji je organizirao radionicu postavljanje info-ploča na obnove kamene kućice uz području Općine Preko, a pomoć prof. dr. Jadrana najatraktivnija trasa je dio Kalea s Odjela za etnologiju od državne ceste do Utvrde i antropologiju Sveučilišta u Sv. Mihovila, odabrali smo Zadru, studenata etnologije, bunju obitelji Branka Lucina i turista, Prečana i radnika koja se nalazi na lokalitetu općinske komunalne Mladaševo, uz biciklističku i pješačku stazu. Cilj je privući Ovim projektom biti će što više turista upravo u obuhvaćene bunje koje taj dio Preka i osmisliti se nalaze na biciklističko-

pješačkoj stazi, njima ćemo potaknuti promidžbu ovog prostora.Bit će početna točka ulaska u krajolik uz koju će Turistička zajednica postaviti tzv. smeđu infoploču s osnovnim podacima o tome što ona predstavlja, koji je tip gradnje, povijesne i etnografske elemente, i sve to zaokružiti u zanimljivu priču, dodaje prof. dr.

Bacalja. Na primjeru ove kamene kućice isplest će nam se cijela pripovijest o obitelji koja ju je gradila, načinu na koji je vodila gospodarstvo, tvrtke Obala i parkovi. (A.L.)

Naši Školji - Naše Blago

Obnovljena bunja

obitelji Lucin na Mladaševu

“

Cjelodnevnu obnovu kamene kućice obitelji Lucin na Mladaševu nadgledao je i vodio dr. Jadran Kale, jedan od najvećih stručnjaka i autoriteta za suhozidnu gradnju. Za objekt poput ovog obitelji je trebalo u prosjeku tjedan dana rada, napominje dr.

Kale i podsjeća da je većina bunja na ovome području nastala u vrijeme procvata vinarske industrije, potkraj 19. i prvih godina 20. stoljeća.

33

34

Naši Školji - Naše Blago

Očišćeno podmorje uvala Čeprljanda i Ćinta Ekološku akciju realizirali su Turistička zajednica mjesta Ugljan i Općina Preko uz veliku pomoć Kampa Marijo, Udruge Idro, Ronilačkog kluba Sv. Roko iz Bibinja, Ronilačkog centra Ugljan, Kali tune i Foto Studia G.

N

astavljaju se ekološke akcije u općini Preko.

Krajem srpnja 30 ronioca je počistilo podmorje i plaže u uvalama Čeprljanda i Ćinta...

Mostir, prije desetak dana počišćena je uvala Skrača u Gornjem selu, a sada je red došao na dvije uvale u zaseoku Čeprljanda.

Hvala svima što nam pomogli u realizaciji akcije, U spomenutoj eko akciji a uvjerena sam da ćemo izvađeno je više od 2 tone nastaviti u ovom ‘eko ritmu’ raznog otpada, pretežito jer nam je važno da nam guma, konopa i boca. plaže budu čiste i uredne, istaknula je direktorica TZ - Ovo je četvrta akcija Ugljan Dražena Strihić. čišćenja podmorja u mjestu Ugljan.

Prošle godine - Apsolutno smo zadovoljni ronioci su počistili Muline i odrađenim poslom. Drago

mi je da su u akciju bili uključeni i mladi, jer se ekološka svijest mora razvijati od malih nogu.

Sudjelovali su i brojni turisti, njima je to također bio doživljaj. Nastavit ćemo s akcijama čišćenja podmorja, jer nam je cilj da budemo jedna prava eko općina, poručio je načelnik Općine Preko Karlo Novoselić.

Nakon akcije druženje je nastavljeno u kampu Marijo uz roštilj i pjesmu...(A.Ž.)

Naši Školji - Naše Blago

Iz lučice u Preku ronioci izvukli više od tonu otpada Izvukli smo stvarno puno otpada iz ovako male lučice i zadovoljni smo što smo obavili toliko posla, kazali su uglas ronioci koji, ističu, nisu članovi nijednog kluba nego rone iz zadovoljstva.

S

taklene i plastične boce, čaše, automobilske i kamionske gume, betonski pitar, željezne šipke, dijelovi jarbola, brodski otirači i vojnički šljem, stolice, stolovi.... izvađeni su s dna lučice u Preku u ekološkoj akciji “Preko je eko”.

U organizaciji Općine Preko i Lučke kapetanije te uz logističku potporu komunalne tvrtke Obala i parkovi i zadarsku Čistoću, petero ronilaca iz Preka, Ivan Tot, Lovro Jurin, Filip Matacin, David

Štajerec i Julijan Košta, izronili su više od tonu različitog otpada koji se organizirano nije uklanjao gotovo cijelo desetljeće, otkad je sagrađena marina u Preku.

- Izvukli smo stvarno puno otpada iz ovako male lučice i zadovoljni smo što smo obavili toliko posla. Akciji su se odazvali bez razmišljanja i ponovno će ako ih netko bude zvao,

a kako nam je rekao Goran Šarin, direktor komunalne tvrtke Obala i parkovi, u planu je čišćenje svih lučica na području Općine Preko.

- Moramo naglasiti da nam u ovakvim akcijama Čistoća uvijek izađe ususret, a ovoga puta velik je dio posla obavila i Lučka kapetanija, ispostava Preko.

Ipak, najveća hvala našim roniocima, entuzijastima, koje smo počastili zahvaljujući bistrou Dominik, napomenuo je Šarin.

(A.L.)

35

36

Naši Školji - Naše Blago

Peti rođendan Doma za starije i nemoćne u Preku Jedina ustanova takve vrste na otoku Ugljanu, podružnica zadarskog Doma za starije i nemoćne osobe, proslavila je 29. travnja petu godišnjicu.

Z

a 21 korisnika Dom za starije i nemoćne osobe u Preku nije tek socijalna ustanova koja skrbi o najosjetljivijem razdoblju njihova života. On je njihov dom u pravom smislu te riječi, a djelatnici koji im olakšavaju život više od prijatelja.

- Podružnica u Preku prekrasan je primjer malog doma i života u i s lokalnom zajednicom, kao i primjer gotovo obiteljske skrbi o našim korisnicima. Trenutno

Podružnica zadarskog Doma za starije i nemoćne osobe, proslavila je 29. travnja petu godišnjicu postojanja prigodnim programom, izložbom rukotvorina nastalih na kreativnim radionicama i blagoslovom kapelice koju je prema želji Milana Manole izradio priješki kipar Anselmo Dorkin.

Govoreći o proteklih pet godina rada, Grgo Šoša, ravnatelj Doma za starije i nemoćne osobe Zadar, podsjetio je na odličnu suradnju korisnika i djelatnika s lokalnom zajednicom, različitim KUDovima, s POU Dom na žalu, školama i vrtićima, molitvenim zajednicama, župnicima, časnim sestrama, općinama i brojnim udrugama.

imamo 21 korisnika, što je ujedno i kapacitet ustanove, a od otvorenja 2010. godine s nama živi pet korisnica. Na listi čekanja trenutačno je oko 70 zahtjeva. Iza nas su

već tri izložbe radova naših vrijednih korisnika i osoblja, a za ovu prigodu pripremili smo i četvrtu, kazao je ravnatelj Šoša, nakon čega je priješki župnik don Zvonimir Ćorić blagoslovio kapelicu Majke Božje i zahvalio uime svih župljana na vrijednoj donaciji.

Milan Manola, koji se prije 85 godina rodio u Preku, kako nam je ispričala Jelena Milin, socijalna radnica u Domu za starije i nemoćne osobe u Zadru, danas živi u Opatiji. Kao 9-godišnji dječak zavjetovao se da će u svome rodnome mjestu podići kapelicu Majke Božje i ta mu se želja sada ispunila. Zbog zdravstvenih razloga nije stigao na blagoslov, ali najavio je dolazak u svibnju. Ipak, na svečanosti je bio nećak Josip s obitelji koji je donirao cvijeće za uređenje okoliša oko kapelice, a gospodin Milan Manola financijski je pomogao djelatnicima doma i u pripremi domjenka.

Priješki umjetnik Anselmo Dorkin kapelicu od bračkog kamena i betona izrađivao je gotovo tri mjeseca.(R.I.)

Naši Školji - Naše Blago

Uređuje se kupalište i park u Malom Lukoranu Ovih dana započelo je detaljno uređenje parka Petra Preradovića i dijela kupališta ispred ljetnikovca obitelji De Ponte, a sve kako bi Mali Lukoran spremno dočekao prve turiste na Uskrs.

N

akon dvomjesečnih radova na polaganju podzemnih elektro-kabela između Malog i Velog Lukorana u duljini od oko 800 metara, radnike sukošanskog Konektora u središtu Malog Lukorana zamijenili su djelatnici općinske komunalne tvrtke Obala i parkovi.

parka i glavne ceste, jer je stari na nekoliko mjesta bio urušen. Nakon nedavnih velikih građevinskih radova, zbog kojih je bilo prekopano središte mjesta, odlučili smo proširiti cestu i zid za pola metra uvući prema središtu parka. Napravljeni su novi ulazi do dječjeg igrališta i trgovine. Spomenik Petru Preradoviću također ćemo Kako nam je pojasnio Marino pomaknuti za nekoliko Sandalić, predsjednik metara i postaviti nove Mjesnog odbora Lukoran, klupe. Popravili smo sprave počelo je detaljno uređenje na igralištu, prorijedili parka Petra Preradovića nabujalu vegetaciju, posjekli i dijela kupališta ispred suhe grane koje su prijetile ljetnikovca obitelji De Ponte. prolaznicima i kultivirali cijeli prostor u kojemu, osobito za - U prvoj fazi uređuje se, ljetnih vrućina, rado borave odnosno gradi 100 metara i domaći ljudi i turisti, kaže novog kamenog zida između Sandalić.

Napominje kako bi većina radova, dopusti li vrijeme, trebala biti gotova do kraja prosinca, a nakon božićnonovogodišnjih blagdana počet će uređenje dijela kupališta ispred ljetnikovca, sagraditi kameni stol i također postaviti nekoliko klupa. Mali Lukoran će, dodaje u šali, spreman dočekati prve proljetne turiste!

U radovima koje financira Općina Preko, svakodnevno sudjeluje najmanje dvoje radnika Obala i parkova, a po potrebi i više, ovisno o složenosti poslova. (R. I.)

37

38

Naši Školji - Naše Blago

Mještani i vatrogasci obranili kuće od vatre Jugo je tako stravično puhalo da se u pola sata, od malo dima, vatra brzo proširila u svim smjerovima i otišla iza kuća, zahvatila borovu šumu, crnike, masline na predjelu Trpinja te se počela širiti prema Velom Lukoranu.

S

redinom rujna, rano poslijepodne, Damir Korenov dobio je poziv poznanika iz marine u Sutomišćici s pitanjem što to gori u Malom Lukoranu?

Pogledao je na terasu u smjeru sjeverozapada i ugledao dim. Paralelno s pozivom njegova supruga počela je vikati: “Gori, gori!”, a on se na motoru uputio pogledati, potvrdio požar telefonom supruzi, a odmah potom obaviješteni su vatrogasci.

Alarmirani mještani ugledali su dim počeli se organizirati; nositi vodu u kantama, dovukli su kućna crijeva, mlatili po vatri loptama, metlama, što god im je prvo došlo pod ruku. Damir Korenov, Toni Martinov, Ljubica Telac, Ines Korenov, Marin Grbas, Marino Sandalić, Silvijo Sandalić i dvoje njemačkih vikendaša iza čije kuće je dim prvo zapažen, na 30-ak metara udaljenosti, prvi su priskočili i doslovno u japankama obranili kuće od požara.

Međutim, jugo je tako stravično puhalo da se u pola sata, od malo dima, vatra brzo proširila u svim smjerovima i otišla iza kuća, zahvatila borovu šumu, crnike, masline na predjelu Trpinja te se počela širiti prema Velom Lukoranu Desetak minuta po dojavi na terenu su bili i vatrogasci iz Preka, a brzo su stigli i vatrogasci iz Pašmana, koji su mogli samo konstatirati da su nemoćni, jer se zbog neprohodnog terena nisu

Naši Školji - Naše Blago

mogli probiti do požara. 17.30, a četdesetak minuta Čekalo se kanadere. poslije i air traktori. Ostalo je tinjajuće požarište koje je Uskoro je doletio air tractor, čuvala dežurna vatrogasna a dvadeset minuta nakon ekipa, skupa s mještanima, njega i dva kanadera koja koji su se organizirali u su upućena s požarišta u dežurstva. Šibeniku.

- Požar je stavljen pod kontrolu, na terenu su - Vatra se proširila prema još uvijek vatrogasci predjelu Punta na Velom koji natapaju rubove, s Lukoranu, air tractori i obzirom na jako jugo i kanaderi neprestano gase, visoku borovu šumu te da a ljudi u Malom Lukoranu su postoji bojazan da bi vjetar se organizirali i pripremili da mogao rasplamsati vatru. čuvaju požarište cijelu noć Nakon nekog vremena jer i dalje puše. Polijevamo jedan dio vatrogasaca će vodu oko kuća jer je sve se povući, dok će ostati suho. Do kad će sve trajati, dežurstvo, rekao je, nakon ne zna se, rekla je jedna što je požar već stavljen pod mještanka. nadzor, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Zadar Kako su na tom dijelu i Željko Šoša.Moguće uzroke stupovi električne energije, požara ispitat će policija. stanovnici Malog Lukorana ostali su vrlo brzo nakon Mještani koji su gledali dojave o požaru bez struje. kako se vatra približava njihovim kućama pitali su se Kanaderi su otišli oko zašto je od prve dojave do

dolaska prvog air traktora na požarište trebalo čak sat vremena. Šoša kaže kako su zahtjev za zračnom potporom poslali u prvoj minuti požara te da je to pitanje za Ministarstvo obrane. No čini se da su jučer “pune ruke” posla imali i zračni vatrogasci.

- Dva kanadera gasila su požar oko šibenskog mosta od 14.30 do 15.55 kada su preusmjereni na Mali Lukoran. Tu ostaju negdje do 17.30, kada se preusmjeravaju na požarište kod Benkovca. Za air traktore odobrenje smo telefonski putem iz DUZS-a dobili već u 15.04 sati te je jedan poletio u 15.20, a drugi u 15.30 i tu su ostali djelovati do 18.09 sati, rekao je pukovnik Marinko Karačić, zadužen za odnose s javnošću ZB Zemunik.

(Z.L.)

39

40

Naši Školji - Naše Blago

Margarita Dorkin, najstarija stanovnica Preka Bog je uvijek bio velik i čuvao me! Kaže gospođa Margarita Dorkin, najstarija stanovnica Preka, koja je u krugu svoje obitelji, proslavila 100. rođendan.

M

argarita Dorkin rođena je u Austro-Ugarskoj, živjela je u Kraljevini Hrvata, Srba i Slovenaca, pa u Kraljevini Jugoslaviji, Italiji, NDH, SFRJ i Hrvatskoj. Ukupno u sedam država, a zapravo nikad nije otišla dalje od rodnoga otoka i

Zadra. Preživjela je i bombardiranje Preka, kada su svi oko nje poginuli, a ona prošla tek s pokojom posjekotinom. Preživjela je i mnoge nepravde i poniženja, ali iz svega je uvijek, kaže, izlazila još jača. (R.I.)

Uspješna humanitarna akcija: Kupnja novca u pola cijene Sav prihod prikupljen ovim performansom bio je namijenjen u korist bolesnika psihijatrijske bolnice na Ugljanu je “kvaka”, a mnoge - kad su dobili objašnjenje od umjetnika - nije previše pekla savjest da se okoriste

U

mjetnik Osman Hodža privukao je pažnju serijom performansa i humanitarnih akcija, a posljednja takva održana je ljetos u Zadru, kad su mnogi ostali začuđeni jedinstvenom umjetnikovom ponudom. Naime, svatko tko je u kutiju donirao mogao je iz nje uzeti duplo od iznosa koji je ubacio. Mnogi su se pitali u čemu

ovom prilikom. Performans naziva “Prodaja novca u pola cijene” temeljio se na posezanju za dobrim u ljudima i njihovoj spremnosti da pomognu drugima. Sav prihod prikupljen ovim performansom bio je namijenjen u korist bolesnika psihijatrijske bolnice na Ugljanu.

Iako je prolaznicima objašnjeno da mogu odlučiti ili donirati novac za bolnicu ili ubaciti u košaricu novac i dobiti dupli iznos, većina onih koji su sudjelovali odlučili su, umjesto pomoći, napuniti svoj novčanik, a tek rijetki su, kad su čuli o čemu

se radi, ipak odlučili donirati za bolnicu.

Početkom kolovoza u POU Dom na žalu isti je umjetnik organizirao humanitarnu aukciju. Riječ je o aukcijskoj izložbi u kojoj se kupac fotografije, prema vlastitoj savjesti, obvezuje obećani iznos darovati osobi slabijeg imovnog stanja, i to prema vlastitu izboru.

Fotografiju je dobila osoba koja je ponudila najveći iznos novca, s napomenom da ga nije platila autoru, nego donirala osobama slabijeg imovinskog stanja. Ta je akcija prošla uspješno jer su sve fotografije pronašle svoje kupce.

(R.I.)

Naši Školji - Naše Blago

Vrijedna donacija ordinaciji opće medicine u Ugljanu Mještanka Katica Marfat donirala je dijagnostičko terapijski uređaj AED – defibrilator vrijedan 20-ak tisuća kuna se teže dolazi ako vremenske prilike nisu povoljne. Ugljan je turističko mjesto s više od sto tisuća noćenja, i pomorski punkt gdje nautičari rado dolaze zbog lijepih prirodnih uvala. Samim time i pritisak na ambulantu je velik, pa je defibrilator velika pomoć u radu i zbrinjavaju pacijenata, naglasio je dr. Mišlov.

N

a prigodnoj primopredaji u Ordinaciji za opću medicinu Zvonimira Mišlova dr. spec. opće medicine u mjestu Ugljan, mještanka Katica Marfat donirala je dijagnostičko terapijski uređaj AED – defibrilator, vrijedan 20-ak tisuća kuna. Mobilni uređaj služi pri intervencijama akutnih stanja srca i koji će umnogome pomoći u spašavanju ljudskih života.

- Defibrilator je dar od srca za srce, velika pomoć u dijagnosticiranju i terapiji pri reanimaciji akutnih stanja srca. U Americi sam 35 godina radila u klinici na odjelu za bolesti srca i ovakav uređaj je od velike pomoći medicinskom osoblju, a pokazuje na što je potrebno prvo obratiti pažnju kad dođe do kardiovaskularnih problema kod bolesnika. Uočila sam da ordinacija u Ugljanu nema taj uređaj i u dogovoru

s dr. Mišlovim odlučila sam se na donaciju. Mišljenja sam da je u očuvanju zdravlja važna prevencija i edukacija ljudi svih dobnih skupina za samo pomoć, bilo da se radi o srčanim bolestima, moždanom udaru, utapljanju ili lomu udova. Vrlo je važna prva pomoć koja se pruži bolesniku na mjestu događaja dok ne stigne u bolnicu, toplim riječima rekla nam je vedra Katica Marfat (59) iz Ugljana.

Dr. Zvonimir Mišlov zahvalio se Katici Marfat na defibrilatoru koji će pomoći kod hitnih intervencija.

- Ovaj uređaj posjeduje Hitna pomoć za otoke Ugljan i Pašman, ali je vrlo važno da postane standard pri opremanju ordinacija opće medicine. Ambulanta Ugljan pokriva još i mjesta Lukoran te otoke Rivanj i Sestrunj, gdje

U ime Općine Preko riječi zahvale Katici Marfat uputio je voditelj Odsjeka za EU fondove i gospodarstvo Ante Župan, naglasivši važnost pružanja kvalitetnije medicinske skrbi otočanima s novim AED uređajem.

- Svaka donacija je dobrodošla, pogotovo u ovim financijski zahtjevnim vremenima. Ovaj aparat bit će od velike koristi ordinaciji dr. Mišlova koji pokriva veliki prostor naše općine, a iskreno se nadam da će biti što manje potrebe za korištenjem defibrilatora, ujedno i da će općenito biti manje potrebe za hitnim liječničkim intervencijama.

Ipak, s obzirom na specifičnost rada na otocima, ali i na veliki broj turista u sezoni, dobro je imati kvalitetnu opremu kako bi spriječili bilo kakve potencijalne probleme. (J.M.)

41

42

Naši Školji - Naše Blago

Aktiv DDK Preko prikupio 70 doza krvi Aktiv DDK Preko u ovogodišnje tri akcije dobrovoljnog darivanja krvi prikupio je 70 doza dragocjene tekućine. Među darivateljima su veterani kao Jakov Sorić koji ima 88 darivanja, Šime Vidas i Marin Kačan s više od 60 darivanja te Grozdana Gregov s više od 50 darivanja.

D

ruštvo dobrovoljnih darivatelja krvi Preko uspješno je provelo treću po redu ovogodišnju akciju darivanja krvi.

Akcija darivanja krvi organizira se u suradnji s Crvenim križem Zadar i Odjelom za transfuziju Opće bolnice Zadar, a prikupljene su 23 doze dragocjene tekućine.

Da darivanje protekne u redu pobrinuo se medicinski tim Opće bolnice u Zadru na čelu s dr. med. Karolinom Balajić.

Posebna zahvala na dobroj suradnji medicinskom osoblju Opće bolnice Zadar - dr. med. Ivni Lucin, dr. med. Vjeri Visković i dr. med. Karolini Balajić. Također, zahvalila bih se i Branku Kolanoviću iz Crvenog križa Zadar koji nam je potpora u organizaciji i akciji darivanja krvi, istaknula je predsjednica aktiva Jelena Đuriš. Uputila je zahvalu Općini Preko na financiranju rada Društva i pomoći kod obroka zahvalnosti za darivatelje.

- Aktiv DDK Preko osnovan je 1991. godine i godišnje organizira tri akcije darivanja krvi na otoku Ugljanu.

DDK Preko jedna je od najuspješnijih podružnica u Zadarskoj županiji s obzirom na broj stanovnika

i broj sakupljenih doza krvi.

Aktiv trenutno broji oko 100 članova od kojih je aktivno 70-ak članova. Ostali članovi imaju već određeni broj godina ili iz zdravstvenih razloga više ne smiju darivati krv. Podružnica Preko za svoj rad dobila je zahvalnice Zadarske županije, a članovi zahvalnice za humani doprinos društvu. Među darivateljima su veterani kao Jakov Sorić koji ima 88 darivanja, Šime Vidas i Marin Kačan s više od 60 darivanja te Grozdana Gregov s više od 50 darivanja.

Aktiv DDK Preko u ovogodišnje tri akcije dobrovoljnog darivanja krvi prikupio je 70 doza dragocjene tekućine. (J.M.)

Naši Školji - Naše Blago

Novi veleposlanik u Irskoj iz Preka Na svečanoj ceremoniji održanoj 23. rujna 2015. u Dublinu, veleposlanik Ivan Mašina uručio je predsjedniku Irske Michaelu D. Higginsu, vjerodajnice predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te time preuzeo dužnost izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Hrvatske u Irskoj.

U

Irskoj, državi u koju mladi iz Hrvatske posljednje vrijeme sve više odlaze u potrazi za poslom, čeka ih novi veleposlanik RH prijeških korijena - Ivan Mašina.

Ivan Mašina, nakon završenog Filozofskog fakulteta u Zadru, sa sjajnim referencama i poznavanjem jezika, otišao je u Italiju na daljnje obrazovanje i usavršavanje. Posljednjih 15ak godina vodio je protokole MVP-a, Vlade i Predsjednika RH. Svoj put u diplomaciji započet će u državi koja je jako popularna u Hrvatskoj, posebice u posljednje vrijeme kada sve više mladih i obrazovanih ljudi tamo odlazi u potrazi za zaposlenjem.

Na svečanoj ceremoniji održanoj 23. rujna 2015. u Dublinu, veleposlanik Ivan Mašina uručio je predsjedniku Irske Michaelu D. Higginsu, vjerodajnice predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te time preuzeo dužnost izvanrednog i opunomoćenog veleposlanika Republike Hrvatske u Irskoj.

Ceremonija primopredaje vjerodajnica je održana u rezidenciji irskog predsjednika, Áras an Uachtaráin, uz visoke vojne počasti.

Predsjednik Higgins i veleposlanik Mašina razgovarali su o irskohrvatskim odnosima, aktualnoj situaciji u Europskoj Uniji te

Jugoistočnoj Europi.

Uz predsjednika Higginsa na ceremoniji su prisustvovali Joe McHugh, državni ministar za pitanja irskog jezika i prirodne resurse, Art O’Leary, glavni tajnik Ureda predsjednika Irske i Eoin O’Leary, pomoćnik ministra u Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Irske te u ime Veleposlanstva Republike Hrvatske u Irskoj, Anamarija Džidić, druga tajnica. (R.I.)

43

44

Naši Školji - Naše Blago

OTOK RIVANJ Dušan Fatović, između dviju modrina Iako je dobro prevalio šezdesetu uvijek je spreman pomoći drugima. Tko bi bio agent, dočekivao i ispraćao „Oleu“, pravio vozne karte da nema Dušana?

J

e si sinoć ulovi ku ulignu? - pita Željko Dulu. Jesan, dva ćiketa. To u njegovu govoru znači dvije lignjice.

A Dušan je u godinama pravog umirovljenika, živi sam u nasljeđenoj, adaptiranoj i proširenoj obiteljskoj kući Baranovih na pola puta prema starom selu. Samuje, kao udovac, a sin mu s obitelji živi u Rijeci gdje je najduže razdoblje svojega života proveo i Dušan Fatović.

Još od malih nogu otisnuo se iz Rivnja, proveo mladost na morima i oceanima, oženio se, stekao sina i bacio sidro u Rijeci.

Tu je na periferiji lučkoga grada podigao kuću, skućio se i, nažalost, ostao relativno mladi udovac, a ni zdravlje ga nije poslužilo pa je postao, prije vremena, umirovljenik.

Vratio se na rodni otok, ali ne da se odmara Nemirni njegov duh ne da mu mira. Kao što i otac mu, davno pokojni Bože, na otoku gdje je malo škrte i nikakve zemlje, u srcu guste crnoliste makije, na samom grebenu brda, izgrapao cijeli prostor dosta velike ograde, omeđio ga velikim i visokim suhozidom i zasadio voćkama. Još se sjećamo da smo kao djeca sretali barba Božu kako svako jutro, praćen svojim vjernim mačkom, odlazi s krampom na ramenu grapati svoju ogradu. Sad mu sin Dušan ide gotovo svako jutro u tu Baranovu ogradu raditi. Proširio je, izorao, zasadio masline, u vrtu mu raste krumpir dva puta godišnje, jedan je kantun pun zelja, u drugom kokodaču tuke pa Dule s vremena na vrijeme s prijateljima napravi gozbu.

U vedrom raspoloženju naviru sjetne misli o davno proteklom vremenu, o djetinjstvu rivanjske djece kojima je jedina radost bila kad bi im siromašni roditelji za Božić ispekli frite i kad ne bi u školi dobili srdele, a srdele su bile odgojna mjera i kad nismo znali čitati, ili nenapisali domaći rad, ili kad bismo nekom napravili kakvu štetu u vrtlu, kraj kuće ili pak na gajeti ili kaiću...

Sjeća se Dušan da je još kao rivanjski dječak u maloj bateli počeo veslati po kanalu, udicom loviti kneze, bacati parangale ići na kosavicu i donositi ulignu-dvije da bi se mogao spraviti objed. Bila je to poznata batana, najmanja na Rivnju, koju mu je otac kupio negdje u Zadru i do Rivnja je dovezao na vesla. Bio je to podvig koji se godinama prepričavao.

Naši Školji - Naše Blago

Iako je dobro prevalio šezdesetu uvijek je spreman pomoći drugima. Tko bi bio agent, dočekivao i ispraćao „Oleu“, pravio vozne karte da nema Dušana. Mali otok s malo žitelja, ali katamaran stalno vozi Rivanjce do grada. Putnika i više od daleko većih i napučenijih otoka. A kako i ne bi kad na otoku ne možeš kupiti baš ništa, ako ti i žigice trebaju trebaš u Zadar. Uz mnogobrojne obaveze naš Dule je i tzv. pomoćni pošćer – Zdravka mu svako jutro iz sestrunjske pošte „Oleon“ pošalje poštu za Rivanj, a on pošiljke razdijeli primateljima. I ni tomu nije teško.

Među njegove mnogobrojne prijatelje svakako treba uvrstiti i don Josu Kera, sestrunjskoga i rivanjskoga župnika, koji je, kao i njegovi prethodnici na Sestrunju održavao bogoslužbu redovito svake nedjelje, a na Rivnju uglavnom na feštu na dan svete Jelene, dakle jednom godišnje i rijetko kada još poneki put. Preuzimanjem župe od strane don Jose, a prvenstveno zahvaljujući Dušanu, i u rivanjskoj crkvici

božja se služba često održava. O crkvi svete Jelene skrbi Dušan Fatović – uredio je novi plafon, na pod postavio mramorne ploče, postavio električnu instalaciju, urgadio novi raskošni luster, organizirao donijeti nove klupe, obojio zidove, izradio nove ormare, dao sašiti i izvesti novu zavjetnu zastavu nebeske zaštitnice Rivnja i, svakako, organizirao uz pomoć rivanjskih prijatelja izgraditi novi zvonik sa dva zvona, jedno iz 1931. poklonio Šime pok. Ive Radulić, a drugo nedavno darovao je don Joso Kero.

Zvonik je na feštu prije nekoliko godina blagoslovio blago preminuli monsinjor Ivan Prenđa, nadbiskup zadarski, najveći crkveni velikodostojnik koji je ikada posjetio Rivanj.

Oči našega Dušana svakodnevno plutaju po morskm plavetnilu, a istovremeno uprte su u nebo, u to nepregledo nebesko plavetnilo, dakle njegov pogled i njegove misli su, kako pjsnik pjeva, uvijek između dviju modrina.

Napisao: Ladislav Radulić

45

46

Naši Školji - Naše Blago

Pacijenti bolnice će raditi na poljoprivrednom zemljištu Projekt “Agroterapija” skup je aktivnosti u sklopu kojih će se psihički oboljele osobe angažirati na poljoprivrednom zemljištu i uzgajati određene kulture. Planira se nabava plastenika za uzgoj presadnica, a u kompostištu bi se pripremalo gnojivo od bio otpada

P

sihijatrijska bolnica Ugljan u listopadu je proslavila 60. obljetnicu. U toj ustanovi danas radi 270 djelatnika na nekoliko odjela, a zbrinjavaju pacijente s duševnim smetnjama kao što su primjerice razne psihoze, schizofrenije, demencije, Alzheimer, depresije, alkoholizam i slično. Smještajni kapaciteti bolnice limitirani su na 483 ležaja, a unatrag nekoliko godina osnovana je i dnevna bolnica u Zadru s 30 ugovorenih stolica.

O ovoj vrlo osjetljivoj i zahtjevnoj populaciji bolesnika svakodnevno brine 12 liječnika specijalista, pet specijalizanata, jedan liječnik opće medicine, 116 medicinskih sestara i tehničara - troje s visokom stručnom spremom, deset prvostupnika sestrinstva i 103 sa srednjom stručnom spremom, 13 njegovatelja,

četiri psihologa, radni terapeuti, socijalni radnici i tehničko osoblje koje s vi zajedno brinu svakodnevno o pacijentima. Svi oni trude se maksimalno i daju sve od sebe, no limitirani su, kao i brojne druge medicinske ustanove danas, financijama. To potvrđuje i ravnatelj PBU doc. dr. sc.

Mladen Mavar, specijalist kliničke psihologije kojemu je peteročlano Upravno vijeće u travnju ove godine povjerilo još jedan četverogodišnji mandat.

- Psihijatrijska bolnica Ugljan proteklih godina aplicirala je na više natječaja za sredstvima EU sredstva i resornih ministarstava. Iako nam je velika potreba riješiti kanalizacijski sustav na taj način, u tome nismo uspjeli zbog malog broja natječaja u kojima su takve aktivnosti moguće, a da je uz to još bolnica ujedno i prihvatljivi prijavitelj. Takvi natječaji

uglavnom se odnose na komunalne tvrtke i jedinice lokalne samouprave. Zato je bolnica je u partnerstvu s Caritasom, Sveučilištem i Domom sv. Frane kao nositeljem prijavila projekt koji bi se ovih dana trebao početi provoditi. Radi se o projektu “Agroterapija”, o aktivnostima u sklopu kojih će se psihički oboljele osobe i beskućnici angažirati na poljoprivrednom zemljištu gdje će uzgajati određene kulture. U tu namjenu planira se nabava plastenika u kojem bi se dobivale nove presadnice, a u kompostištu bi se pripremalo gnojivo dobiveno od bio otpada.

Bolnica ima ugovorena 483 kreveta od kojih se 14 odnosi na akutne pacijente, šest na palijativne pacijente, a ostalo su kronični pacijenti.

Tim pacijentima nerijetko je potrebna skrb liječnika specijalista kojih u PBU nema. (Zadarski list)

Naši Školji - Naše Blago

PB Ugljan obilježila 60 godina postojanja Šezdeseta obljetnica bila je povod za potpisivanje Povelje o suradnji između Centra za palijativnu medicinu Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa Sveučilištem u Zadru, Zadarskom županijom i ugljanskom bolnicom. vodom te komunalna infrastruktura te se pohvalio i najnovijim financijskim uspjehom kazavši kako je bolnica fakturirala i više od planiranog iznosa te tako ostvarila dobit od 2,7 milijuna kuna.

P

sihijatrijska bolnica Ugljan 16. listopada, obilježila je 60. obljetnicu postojanja znanstvenim skupom “Specifičnosti palijativne skrbi u Dalmaciji: primorju, zaleđu i otocima”.

Nakon dugogodišnjeg uspješnog djelovanja na širem području psihijatrijske skrbi, PB Ugljan među prvima u Dalmaciji, a vjerojatno i Hrvatskoj, uvela je palijativnu medicinsku skrb.

O specifičnosti palijativne skrbi na skupu je govorilo nekoliko eminentnih stručnjaka, među kojima i mr. sc. Vitomir Višić, dr. med. koji je palijativnu skrb nazvao odgovorom na potrebe današnjice.

- Što više o tome razgovaramo, to je i svijest javnosti o tome veća. Skrb u palijativnom smislu riječi ne prestaje preminućem voljene osobe. Ona bi se trebala nastaviti i nakon toga sa zahvatima koji su potrebni obitelji u procesu žalovanja. To je vrsta medicine koja se nalazi u samim svojim korijenima, a koja obuhvaća smanjenje patnje, boli i tuge i koja je veliki civilizacijski, humani iskorak, istaknuo je dr. Višić.

Ravnatelj PBU doc. dr. sc.

Mladen Mavar osvrnuo se na povijest bolnice, ukazao na sve nedostatke i prepreke na koje je osoblje bolnice nailazilo tijekom šest desetljeća rada, među kojima su i opskrba

Šezdeseta obljetnica PB Ugljan bila je i povod za potpisivanje Povelje o suradnji između Centra za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sa Sveučilištem u Zadru, Zadarskom županijom i ugljanskom bolnicom.(R.I.)

47

48

Naši Školji - Naše Blago

Ana i Đenko Ivanov proslavili 50 godina braka Kao i u svakom braku, tako je i u našem bilo puno dobrih, ali i onih manje dobrih stvari, ali najvažniji su strpljenje i dogovor između muža i žene.

To bi bih savjetovala svima koji stupaju u brak, kaže Ana Ivanov.

Ana i Đenko Ivanov proslavili su u studenom, u krugu svoje obitelji, 50 godina braka.

Ana je rodom iz Banja na otoku Pašmanu, a Đenko iz Poljane na Ugljanu.

Vjenčali su se u zadarskoj crkvi Presvetog Srca Isusovog davne 1965. godine.

I tako Ivanovi zajedno plove već pola stoljeća.

Imaju troje djece i petero unučadi.

Tea je najstarija, najmlađi su blizanci Lana i Matija, a tu su još Franko i Mateo.

Naši Školji - Naše Blago

Na “Dan narcisa” prikupljeno 8940 kuna Svake godine pridružuje nam se sve veći broj žena, što organizatorima čini posebno zadovoljstvo. Ali cilj nisu samo financijska sredstva nego buđenje svijesti kod žena da odlaze na redovite preglede.

U

povodu akcije Dan narcisa, koja se ove godine održavala sredinom ožujka pod motom “Zdravlje je najveće blago”, u Ždrelcu na otoku Pašmanu, prikupljeno je 8940 kuna.

Vesna Benić, na čiju se inicijativu Svjetski dan borbe protiv raka dojke obilježava i na otocima Ugljanu i Pašmanu, u uvodnom je govoru zahvalila domaćinima ovogodišnje sedme po redu akcije, udruzi žena “Levanda”, KUD “Sv. Luka” i načelniku Općine Pašman Andri Magiću

te ostalim otočnim udrugama - “Kukljica” iz Kukljice, “Kančolica” iz Kali, “Luzor” iz Preka, KUD-u “Sv.Ante” iz Lukorana, udruzi “Sv. Fume” iz Sutomišćice te udrugama “Điran” i “Arija” iz Ugljana, koje su zajedno sa svojim sudjelovanjem još jednom pokazali da podržavaju aktivnosti koje se provode u cilju poboljšanja liječenja raka dojke, edukacije žena i uvjeta za što ranije otkrivanje raka dojke, u fazi dok je bolest još izlječiva.

U suradnji s glavnim organizatorom Europa Donna Hrvatska i zadarskom sekcijom Europa Donna otočani su pridonijeli osnovnom cilju akcije, promociji kupnje linearnog akceleratora za intraoperativnu radioterapiju, a sve u sklopu lobiranja za donošenje nacionalnog programa liječenje raka dojke kojim se smrtnost smanjuje za 15 do 20 posto.

- Svake godine pridružuje nam se sve veći broj žena, što organizatorima čini posebno zadovoljstvo. Ali

cilj nisu samo financijska sredstva nego buđenje svijesti kod žena da odlaze na redovite preglede jer su ultrazvuk dojke i mamografija među najvažnijim preventivnim faktorima za uspješno liječenje raka dojke, naglasila je Benić.

Sljedeća akcija Dan narcisa za otoke Ugljan i Pašman održat će se u mjestu Tkonu na Pašmanu, što je već unaprijed podržao načelnik Općine Tkon Goran Mušćet. (R.I.)

49

50

Naši Školji - Naše Blago

Otkriveno šest novih sorata maslina na otoku Rezultati genetske identifikacije maslina promijenit će ne samo znanstvenu sliku o ugljanskim maslinama, nego stvoriti originalni autohtoni proizvod s dodanom vrijednošću koji će biti u funkciji razvoja lokalne zajednice jugozapadnom dijelu mjesta Ugljana.

Kako je naglasio suradnik u istraživanju Mladen Lucin iz Preka, rezultati genetske identifikacije maslina promijenit će ne samo znanstvenu sliku o ugljanskim maslinama, nego stvoriti originalni autohtoni proizvod s dodanom vrijednošću koji će biti u funkciji razvoja lokalne zajednice.

N

akon dvije godine terenskog istraživanja, prof. dr. Đani Benčić s Agromskog fakulteta u Zagrebu predstavio je u POU Dom na žalu u Preku rezultate projekta genetske identifikacije autohtonih sorata masline Zadarske županije.

smo analizirali više od 220 primki, od čega 30-ak s otoka Ugljana. Dobili smo vrlo zanimljive rezultate, potvrdile su se već poznate sorte, ali i šest novih sorata za koje nismo znali da ovdje postoje.

Sljedeći korak je morfološka analiza novih sorata kako bismo mogli predložiti zaštitu, u budućnosti dobiti ulje i na tržištu imati unikatni proizvod i jedinstvenu priču, brendirano ekstra djevičansko maslinovo ulje, kazao je prof. dr. Benčić te pojasnio da će se od svake novootkrivene sorte proizvesti sadnice. Šest će - Riječ je o genetskoj ih ići Nacionalnu kolekciju identifikaciji svih starih u Vodnjanu, a ostalo u sorata maslina u kojoj matičnjak koji će biti na

Osim Ugljana, u projekt, koji je stajao oko 600.000 kuna, bili su uključeni Dugi otok, Pašman, Ždrelac, Tkon, Diklo, Kožino i Petrčane.

(A.L.)

Naši Školji - Naše Blago

Studijsko putovanje: LAG Mareta u južnom Tirolu OPG-i predstavljaju ekonomsku i društvenu okosnicu Južnog Tirola, pa smo posjetili OPG koji se bavi proizvodnjom čipsa od jabuka, OPG koji se bavi proizvodnjom vina i rakije te OPG koji se bavi proizvodnjom sira. Mnoga gospodarstva danas nude i smještaj kao spoj lijepe prirode i domaće hrane.

L

okalna akcijska grupa Mareta bila je na studijskom putovanju u južnom Tirolu, području na sjeveroistoku Italije koje graniči s Austrijom i Švicarskom.

Uz voditeljicu LAG-a Mariju Kuljerić i njezinu pomoćnicu Emilu Šimičić Bajlo, na putovanju su bili upraviteljica PZ Drobnica iz Preka Mladenka Mašina, upravitelj PZ Kantarača iz Rave Mladen Varenina, voditelj Udruge Sol iz Oliba Denis Kleva te tehnolog iz Ribarske zadruge Omega 3 iz Kali Marin Kolega.

po vrlo intezivnom nasadu jabuka, uzgoji se 10 posto ukupne proizvodnje jabuka u cijeloj Europi. Velik dio te proizvodnje plasira diljem Italije, dio se izvozi u V. Britaniju, Njemačku i ostale zemlje EU, a dio i na Daleki istok. Ljudi se u ovom kraju još bave uzgojom vinove loze te proizvodnjom

mlijeka.

Inače, čitav kraj je u znaku proizvodnje jabuka, pa tako nije čudno da je tamo otvoren Laimburg, Istraživački centar za poljoprivredu i šumarstvo, koji se u najvećoj mjeri Južni Tirol poznat je bavi istraživanjem

jabuka.

njih plasiraju svoje proizvode te Posjetili smo Mivor, osiguravaju svu n a j m o d e r n i j u adekvatnu stručnu zadrugu za preradu pomoć. voća u Europi, koja je opremu OPG predstavljaju za modernizaciju ekonomsku i f i n a n c i r a l a društvenu okosnicu sredstvima iz EU Južnog Tirola, tako fondova.

Posjetili da smo bili u posjetu smo i proizvođačku OPG-u koji se organizaciju u bavi proizvodnjom sektoru voća i čipsa od jabuka, povrća, mljekarsku OPG-u koji se bavi proizvodnjom vina i rakije te OPG-u koji se bavi proizvodnjom sira.

Mnoga gospodarstva danas nude i smještaj kao spoj lijepe prirode i domaće hrane. zadrugu za proizvodnju jogurta te vinarsku zadrugu u Traminu. Inače, valja naglasiti kako njihove zadruge bezprijekorno funkcioniraju te su gotovo svi proizvođači njihovi članovi.

Preko

Susreli smo se i s predstavnikom njihovog LAG-a LEADER UDM te čuti kako LAG danas funkcionira.

Razmjenili smo dosadašnja iskustva te razgovarali o izazovima koji nas tek očekuju. (E.Š.B.)

51

52

Naši Školji - Naše Blago

Lokalna akcijska grupa LAG Mareta Glavni cilj LAG-a Mareta je pokretanje i podrška ukupnom ruralnom razvoju na teritoriju kojeg LAG obuhvaća uz promicanje višedioničkog i višesektorskog pristupa razvoju.

LAG-a Mareta stoji na raspolaganju stanovništvu s našeg područja ukoliko ima kakvu ideju, da mu pomognemo pri realizaciji iste.

L

AG Mareta predstavlja zajedničku razvojnu mikro regiju osnovanu prema LEADER načelima na području zadarskih otoka i priobalja. Obuhvaća područje Grada Nina, ruralnih naselja Grada Zadra (otoke Iž, Rava, Molat, Ist, Premuda, Silba i Olib, naselja Kožino i Petrčane) te općine Preko, Kali, Kukljica, Sali i Privlaka. LAG Mareta je osnovan 2012. godine, a sjedište LAG-a nalazi se upravo u Preku.

samouprave koje se nalaze na području LAG-a, neke javne ustanove na području LAG-a, kao i predstavnici gospodarskog i civilnog sektora – tvrtke, obrti, zadruge, poljoprivredna gospodarstva, udruge i građani. Trenutno LAG broji 48 članova.

Naša vizija razvoja je utemeljena na uravnoteženom i održivom razvoju, prepoznatljivoj i očuvanoj kulturnoj i prirodnoj baštini s čvrstom LEADER pristup ohrabruje poveznicom otoka s ruralne krajeve na kopnom te visokoj kvaliteti istraživanje novih načina života stanovnika na našem promišljanja i djelovanja kako području. bi postali i ostali konkurentni, najbolje iskoristili svoje LAG Mareta je jedan od resurse i prebrodili izazove. 42 uspješno akreditiranih Riječ je o cjelovitom LAG-ova pri Ministarstvu pristupu rješavanja ruralnih poljoprivrede za provedbu problema.

Mjere 202 IPARD programa „Priprema i provedba Glavni cilj LAG-a Mareta lokalne strategije ruralnog je pokretanje i podrška razvoja“ čiji su ciljevi ukupnom ruralnom jačanje kapaciteta ruralnog razvoju na teritoriju stanovništva i članova kojeg LAG obuhvaća uz LAG-a putem usavršavanja promicanje višedioničkog i obrazovanja, razvoj, i višesektorskog pristupa organizacija i vođenje razvoju.

Naši članovi LAG-a te priprema i početak su sve jedinice lokalne provođenja razvojne

strategije.

Provođenje Mjere 202 IPARD programa završavamo 30.01.2016. godine. Sredstva potpore su utrošena su na uspostavu ureda LAG-a u Preku i tima zaposlenika; usavršavanje i edukaciju zaposlenika (dvoje stalno zaposlenih i pripravnik na stručnom osposobljavanju), članova i volontera; predstavljanje primjera dobre prakse i studijska putovanja za članove i volontere; uspostavu baze projektnih ideja na području LAG-a; izradu Elaborata o stanju i potrebama izgradnje ruralne infrastrukture na području LAG-a vezano za Program ruralnog razvoja RH 20142020; radionice i predavanja za dionike LAG-a. Kroz rad ureda omogućeno je kontinuirano informiranje stanovništva na području LAG-a o mogućnostima financiranja ruralnog razvoja, savjetovanje i podrška.

Sredstvima su organizirane različite informativne radionice, pokrenuta je internet stranica LAG-a (www. lagmareta.hr), izrađen je promotivni materijal,

Naši Školji - Naše Blago

e-mail: info@lagmareta.hr telefon: 023-286445 / kućni 108 Marija Kuljerić, voditeljica e-mail: lagmareta@gmail.com kontakt broj: 095-4808080 Paško Bonja, pripravnik e- mail: pasko@lagmareta.hr

a sudjelovali smo i na manifestacijama poput LAG Summer Festivala u Biogradu te Bodulskog dana i Sajma udruga u Zadru s ciljem promocije našeg područja i aktivnosti.

a na temelju nje će, u slučaju odobrenja od strane Ministarstva poljoprivrede, u budućnosti sam LAG raspisivati natječaje namijenjene dionicima isključivo na svom području, ocjenjivati projektne ideje LAG Mareta je sudjelovao te odlučivati o prihvatljivosti u određenim projektima na istih. Time će se u Hrvatskoj našem području, većinom ispuniti i osnovna uloga kao partner na projektu, LAG-ova unutar politika a u dosta slučajeva je za ruralni razvoj Europske provedena savjetodavna unije. uloga bilo prilikom izrade projektnog prijedloga, LAG Mareta je jedan od prijave projekta na natječaj inIcijatora za osnivanje ili provedbe istih.

FLAG-a na našem području (ribarskog LAG-a). LAG LAG Mareta je i jedan od 50 Mareta je član nekoliko LAG-ova u RH koji je primio udruženja i partnerstva: odobrenje dodjele sredstava LEADER mreže Hrvatske, za provedbu podmjere krovne nacionalne 19.1. „Pripremna pomoć“ u organizacije koja pruža sklopu Mjere 19. ‘’LEADER tehničku pomoć lokalnim - CLLD’’ s odobrenim akcijskim grupama i njihovim sredstvima do visine od razvojnim dionicima te 265.604,50 kn. Ovime je objedinjuje institucije i osiguran povrat sredstava organizacije koje su vezane koja ćemo uložiti u izradu uz razvoj ruralnih područja; nove i kvalitetnije Lokalne Partnerskog vijeća za razvojne strategije našeg tržište rada i razvoj ljudskih područja za programsko potencijala Zadarske razdoblje do 2020. godine. županije te Partnerskog Novu Lokalnu razvojnu vijeća za Urbano područje strategiju moramo završiti Zadar.

Redovno smo do travnja 2016. godine, uključeni u izradu svih

strateških dokumenata na području Zadarske županije.

Cijeli tim LAG-a Mareta, voditeljica Marija Kuljerić, pomoćnica voditeljice Emila Šimičić Bajlo i kolega na stručnom osposobljavanju Paško Bonja stoji na raspolaganju stanovništvu s našeg područja ukoliko ima kakvu ideju, da mu pomognemo pri realizaciji iste. Nažalost nemamo kapaciteta za pisanje većeg broja projekata, ali za pružanje sugestija, informacija, savjeta, potpora uvijek smo tu.

Naš ured nalazi se u zgradi Općine Preko, na adresi Trg hrvatske nezavisnosti 2, 23273 Preko, otok Ugljan i otvoren je svakim radnim danom od 08 do 16 sati. U uredu je svakodnevno Emila Šimićić Bajlo, ostale kolege rade na terenu te u ured dolaze po potrebi. (R.I.)

53

54

Naši Školji - Naše Blago

Matica umirovljenika općine Preko Ovog smo proljeća posjetili Gacku dolinu (izlet je bio besplatan), a u listopadu smo sudjelovali na 36. Susretu umirovljenika Dalmacije u Cavtatu. U sklopu susreta obišli smo Crnogorsko primorje i Boku Kotorsku.

Tijekom godine organiziraju se izleti. Ovog smo proljeća posjetili Gacku dolinu (izlet je bio besplatan), a u listopadu smo sudjelovali na 36. Susretu umirovljenika Dalmacije u Cavtatu. U sklopu tog susreta obišli smo Crnogorsko primorje i Boku Kotorsku. Bio je to nezaboravan doživljaj.

M

atica umirovljenika općine Preko , sa 360 članova, najbrojnija je Udruga u Općini kao i u Zadarskoj županiji.

Osim iz Preka učlanjeni su i umirovljenici Poljane, Sutomišćice i Ugljana.

Za sve probleme na koje Uz razne aktivnosti Matice nailazimo u radu Matice tu su i posjeti starim i imamo pomoć i podršku bolesnim članovima u od naše Općine, uz veliko obitelji, bolnici i Domovima. razumijevanje načelnika, te Dva puta godišnje se im se zahvaljujemo. nabavljaju i raspodjeljuju drva uz plaćanje na tri rate. Predsjednica: Mira Marđetko

Naši Školji - Naše Blago

Lucijanu Valčiću nagrada za životno djelo S 11 godina je počeo trenirati košarku, a od 1959. do 1962. godine igrao u prvoj momčadi Zadra. Postao je profesor tjelesnog, a do trenerske diplome stigao je kod velikog košarkaškog stručnjaka Aleksandara Nikolića. zboru „Vijolice” iz Paga, za područje odgoja i obrazovanja, Zavodu za javno zdravstvo Zadar, Ribarskoj zadruzi „OMEGA 3” iz Kali, Aktivu dobrovoljnih darivatelja krvi Kali, Plesnoj udruzi Gesta, Motociklističkom kluba „Beštije” Zadar, te Velimiru Brkiću Veli iz Sukošana, za područje novinarstva i zaštite okoliša.

Javna priznanja Zadarske županije dodjeljuju se na svečanoj sjednici Županijske skupštine povodom Dana županije.Odluku Maloj vijećnici Doma Zadarske županije o dodjeli javnih priznanja, sukladno Odluci održana je sjednica Odbora za dodjelu o javnim priznanjima Zadarske županije javnih priznanja Zadarske županije. Odbor („Službeni glasnik Zadarske županije” je za nagradu za životno djelo jednoglasno broj 11/06), donosi Županijske skupština predložio Lucijana Valčića, legendarnog na prijedlog Odbora za dodjelu javnih zadarskog košarkaša i trenera. priznanja. (Z.L.)

U

Godišnje nagrade dodijelit će se prof. dr.sc.

Branku Kataliniću iz Starigrada Paklenice, za područje znanost i visoko obrazovanje, Radi Nekiću iz Biograda na Moru, za područje gospodarstva, Marinu Matešiću iz Zadra, za područje gospodarstva, Dječjem

Lucijan Valčić je bivši košarkaš i košarkaški trener. Igrao je polovicom 1970-ih. Sa Zadrom je 1974/.75. došao do polufinala Kupa europskih prvaka.

Igrali su: Krešimir Ćosić, Josip Đerđa, Doug Richards, Nedjeljko Ostarčević, Čedomir Perinčić, Branko Skroče, Zdravko Jerak, Bruno Marcelić, Tomislav Matulović, a vodio ih je Lucijan Valčić. Kratko vrijeme uoči sezone 1986./87. ponovno je poveo Zadar na pripreme, a te je godine Zadar u Kupu europskih prvaka, pod vodstvom Giuseppea Giergije, osvojio 4. mjesto.

55

56

Naši Školji - Naše Blago

Udruga mještana Idro Čeprljanda Početkom studenoga u rad je puštena web stranica Udruge, www.ceprljandaidro.net.. Na ovaj će način Udruga efikasnije ispunjavati jednu od svojih uloga – informiranje o događanjima u mjestu Čeprljanda

U

druga mještana Ugljan – Čeprljanda „Idro“ osnovana je 2008. godine u mjestu Čeprljanda na inicijativu mještana.

Obzirom da su mještani Čeprljande kroz dugi niz godina njegovali jedinstvo u radnim akcijama za razvitak svojeg mjesta osnivanje Udruge bila samo jedna stepenica više.

je započela s čišćenjem i uređenjem okoliša pojilišta „Jama“, a u budućnosti se planiraju postaviti klupice, koševi te interpretacijska ploča o povijesti, značenju pojilišta te flori i fauni samog lokaliteta. Pojilište „Jama“ nalazi se na putu od uvale Ćinta prema brdu Kuran do koje vodi prošireni bijeli put.

Koliko je projekt zanimljiv te dobro prihvaćen govori Organizator tradicionalne činjenica da je „Jama“ jedno Čeprljandske fešte oduvijek od omiljenih „izletničkih su bili mještani Čeprljande staza“ mještana Čeprljande koji su se ujedinili pod te njihovih gostiju.

Udrugu mještana Ugljan – Čeprljanda „Idro“ te nastavili Krajem proljeća i početkom s djelovanjem kroz očuvanje jeseni članice Udruge tradicije, organiziranje tradicionalno su uređivale manifestacija (Čeprljandska cvjetne gredice u centru fešta), uređenje i održavanje mjesta sezonskim cvijećem. okoliša Čeprljande, ulaganje u razvoj mjesta Čeprljanda. Početkom srpnja, Udruga je sudjelovala u Eko Sva sredstva Udruge akciji čišćenja podmorja (donacije, vlastiti prihodi) uvala Čeprljanda i Ćinta ulažu se izričito u razvoj organizirane od strane mjesta Čeprljanda prema Općine Preko i Turističke potrebama i mogućnostima. zajednice mjesta Ugljan. Članovi Udruge su svi U spomenutoj eko akciji mještani Čeprljande koji izvađeno je više od 2 tone kroz sastanke dogovaraju raznog otpada, pretežito i raspravljaju o projektima guma, konopa i boca. važnim i potrebitim za razvoj mjesta.

Program Čeprljandske fešte Početkom godine Udruga ove godine trajao je tri dana.

U četvrtak 30.07. održala se manifestacija „Čeprljanda traži zvijezdu“ – karaoke večer na kojoj podjednako uživaju mlađe i starije generacije.

U večeri pjesme, smijeha i zabave nije nedostajalo ni gastro ponude.

U petak 31.07. u organizaciji TZ mjesta Ugljan u Čeprljandi je održani „Festival otočnih proizvoda“ koji je sa oduševljenjem primljen od strane izlagača te posjetitelja festivala. U ponudi su se mogli naći razni domaći, prirodni te originalni proizvodi.

Dan fešte 01.08. započeo je tradicionalnim defileom brodica iz mjesne lučice prema zaseoku Sušica. Ove godine, posebnost defilea bio je u skupini trubača koji su dobrovoljno sudjelovali u defileu te glazbom uveličali događaj. Defileu svake godine sve više brodica i to upravo gostiju i posjetitelja Čeprljande. Gastro ponuda fešte ostala je na razini ranijih godina uz ponudu domaćih mesnih, ribljih specijaliteta, marinade te slastica.

Naši Školji - Naše Blago

U glazbenom dijelu fešte nastupili su Klapa Niko iz Zadra te grupa Calypso.

Međutim, članovi Udruge ni nakon ljetnih događanja ne prestaju s aktivnostima.

Početkom studenoga u rad je puštena web stranica Udruge (www.ceprljandaidro.net).. Na ovaj će način Udruga efikasnije ispunjavati jednu od svojih uloga – informiranje o događanjima u mjestu Čeprljanda te radovima Udruge. Udruga će prema događanjima, akcijama i projektima ažurirati vijesti i galerije, a da bi komunikacija bila dvosmjerna, zainteresirani će moći slati svoje primjedbe, sugestije, pohvale kao i pitanja putem mail-a i socijalnih mreža (facebook).

Vjerujemo da ćete uživati na stranicama Udruge te pronaći puno zanimljivih informacija, te se prisjetiti nekih davnih vremena kao i dragih ljudi kojih koji će nam vječito biti u mislima i srcima!

57

58

Naši Školji - Naše Blago

Otkriven obnovljeni spomenik Draganu Šparu Otočki bataljun, obilježio je 24. godišnjicu osnutka, a središnji događaj bio je otkrivanje spomenika poginulom suborcu Draganu Šparu, na mjestu pogibije zaselak Marune (Velebit) općina Jasenice.

Sutomišćice.

- Članovi Otočkog bataljuna bili su na svim važnim bojištima, jer se Hrvatska branila svugdje i pokazali zajedništvo koje nam je u konačnici izvojevalo veliku pobjedu i zbog kojeg danas imamo neovisnu i slobodnu državu. Dragan Špar je bio dio tog zajedništva, kada je s otoka došao braniti Velebit i na njemu, nažalost, poginuo, istaknuo je gradonačelnik Kalmeta koji je i sam bio pripadnik OB.

M

ješoviti odred mornaričkog pješaštva Ugljan Dugi otok, poznatiji kao Otočki bataljun, obilježio je 24. godišnjicu osnutka.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća pred Središnjim križem na Gradskom groblju pripadnici Otočkog bataljuna prisjetili su se svojih poginulih suboraca, a nakon toga, zapalili su svijeće i položili cvijeće na grob poginulog zapovjednika Druge satnije Otočkog bataljuna, Denisa Špike.

Središnji događaj bio je otkrivanje spomenika poginulom suborcu Draganu Šparu, na mjestu pogibije zaselak Marune (Velebit) općina Jasenice.

U Marunama su bili obitelj poginulog Dragana Špara, ministar Predrag Matić, dožupan Božidar Longin, gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta, , njegovi suborci, te djeca iz OŠ Valentin Klarin iz Preka, OŠ Sali te OŠ Bartola Kašića u Zadru, kao i KUD-ovi iz Poljane i

- Svi koji su tih dana išli u obranu Hrvatske činili su to puna srca, tako i pripadnici Otočkog bataljuna koji su držali vrlo zahtjevne pozicije na bojišnici.

Nažalost, postrojba je tijekom borbi izgubila svoja 4 pripadnika, ali oni su i danas u našim mislima, dodao je dožupan Longin.

Postavljanje spomen obilježja Draganu Šparu na mjestu pogibije financijski su pomogli Grad Zadar i Zadarska županija, a obilježje je otkrila supruga poginulog branitelja, Zorica Špar i kćer Anđela.(R.I.)

Naši Školji - Naše Blago

90 godina od Euharistijskog kongresa Prema riječima prof. Dr. Šime Mihatova i ing. Davora Klarina iz inicijativnog odbora simpozija, Euharistijski kongres bio je značajan događaj u povijesti Preka, koji je nakon Rapallskog ugovora 1920., bio pod okupacijom Kraljevine Italije.

U

POU Dom na žalu u Preku, 6. rujna je održan simpozij posvećen 90. godišnjica Euharistijskog kongresa u Preku 8. rujna 1925. godine.

Prema riječima prof. dr. Šime Mihatova, Euharistijski kongres bio je značajan događaj u povijesti Preka, koji je tada, nakon Rapallskog ugovora 1920., bio pod okupacijom Kraljevine Italije. U vremenu snažnog odnarođivanja, ugroze

vjerske i nacionalne svijesti, održavanje Euharistijskog kongresa sigurno je bilo motivirano snažnim vjerskim, nacionalnim i kulturnim razlozima. Preko je bilo domaćin više tisuća uzvanika i sudionika iz mnogih krajeva, pristaništa su bila prepuna svečano okićenih gajeta, brodova i parobroda, a i papa Pio XI. osobno se brzojavom obratio sudionicima kongresa.

Preko se predstavilo kao “čuvar vjere i nacionalne svijesti” u tim teškim vremenima.

Na simpoziju je predstavljena kniga “Zadarska trilogija” mons. prof. dr. Jurjaj Batelja, čiji je drugi dio posvećen, među ostalim, i Euharistijskom kongresu u Preku, koji je, kako se moglo čuti, bio među

prvima u hrvatskom narodu, a održao se uz proslavu tisućite obljetnice uspostave Hrvatskog kraljevstva. Tada je donesen i proglas u kojemu se ističe kako se to ne bi slavilo da se hrvatski narod nije držao katoličke vjere. Inicijator kongresa bio je župnik Mate Garković, kasniji zadarski nadbiskup, rodoljub kojeg su 1918. godine uhapsili Talijani zbog obrane narodnih prava.

U sklopu simpozija ing.

Davor Klarin pripremio je izložbu starih fotografija Preka i fotokumentaciju održavanja Euharistijskog kongresa, koja se mogla razgledati do 14. rujna, a prigodni program izvela je Udruga žena Luzor. (R. I.)

59

60

Naši Školji - Naše Blago

Urod za pamćenje na jednoj od najstarijih maslina na otoku U prvom danu ubrali su gotovo 300 kilograma i očekuju da će urod sigurno premašiti pola tone!

S

promjerom krošnje od gotovo 70 metara, promjerom debla od oko četiri metra i visinom od najmanje osam metara, maslina obitelji Marina Sandalića jedna je od najstarijih na otoku Ugljanu, a posve sigurno najstarija u Malom Lukoranu.

rodnim godinama, urod bi u prosjeku bio oko 150 kilograma, što je u usporedbi s maslinama koje obrađujemo u polju i njezinom bujnom krošnjom, vrlo loše. Ali ove je jeseni nadmašila je sva naša očekivanja, govori Marino Sandalić, koji je sa suprugom Meri, kćerkom Mirnom, Prema procjeni dr. Đanija majkom Vankom i susjedima Benčića s Agronomskog ovaj tjedan započeo berbu fakulteta u Zagrebu, koji goleme masline. je nekoliko puta maslinu promatrao i proučavao u U prvom danu ubrali su gotovo sklopu projekta genetske 300 kilograma i očekuju se identifikacije autohtonih da će urod sigurno premašiti sorata masline, skupila je ta pola tone. lukoranska starina više od 1000 godina. Bila je nekoliko - Zbog visine, gustoće i puta tema stručnih radova opsega krošnje, maslinu je studenata i profesora, snimali nemoguće obrati u cijelosti. su je za specijalizirane Do plodova na vrhu nitko ne televizijske emisije, a nerijetko može doći i gore će sigurno u najvišu malolukoransku ostati nekoliko kilograma. I ulicu potegnu i turisti željni ovo što uspijemo obrati ne bi otočnih atrakcija. Ove će bilo moguće bez prethodnog godine lukoranska oštrica, čini piljenja grana, napominje se, oboriti još jedan rekord.

Sandalić, koji će ove godine, očekuje, obrati ukupno oko - Svih ovih godina, a naša 1600 kilograma maslina. je obitelj kupila ovu zemlju (A.L.) 1958., oštrica se nije isticala bogatim urodom. U iznimno

Naši Školji - Naše Blago

“

Prema procjeni dr. Đanija Benčića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je nekoliko puta maslinu promatrao i proučavao u sklopu projekta genetske identifikacije autohtonih sorata masline Zadarske županije, skupila je ta lukoranska starina više od 1000 godina.

61

62

Naši Školji - Naše Blago

Miomir Kliman novi (stari) pobjednik Na 3. Danima maslinovog ulja Ugljana, Miomir Kliman osvojio je prvu nagradu stručnog žirija za najbolje ulje i to drugu godinu uzastopno

M

iomir Kliman, drugu godinu uzastopno, pobjednik je 3. dana maslinovog ulja Ugljana! Odlučio je tako stručni žiri u kojemu su bili članovi zadarske Udruge Olea. Prema ocjeni publike, koja je mogla kušati 12 otočnih ulja, pobjednik je mladi Frane Bojmić iz Tkona.

- Godina je bila više nego slaba, ulja je jako malo i loše je kvalitete. Nažalost, to se odrazilo i na prijavu ulja za stručno ocjenjivanje. Žao nam je što žiri nije ocjenjivao i ulje Frane Bojmića, ali nadamo se da će mu nagrada publike biti poticaj da dogodine prijavi ulje za stručnu analizu, kaže Mladenka Mašina, upraviteljica PZ Drobnica iz Preka i članica žirija.

Unatoč slabijem odazivu, dodaje Mašina, smotra otočnih ulja prilika je za domaće uljare i maslinare da pred publikom i stručnim sudom „testiraju“ svoja ulja i zato ovakve događaje trebaju poticati svi, od jedinica lokalne samouprave i turističkih zajednica do proizvođača.

U sklopu manifestacije Udruga Olea održala je obuku za deset budućih kušača ulja koji su uz stručno vodstvo mjerili kakvoću ekstra djevičanskog, djevičanskog i lampante ulja. Bila je to prilika i da se na stručnim predavanjima, koja su održali Marijana Matek Sarić, Mladen Lucin i Ivica Kostović, dozna više o gnojidbi maslina i kvaliteti maslinova ulja, ali i progovori o trenutačnom stanju u maslinicima koje nije ohrabrujuće budući da su stabla tijekom zime izgubila

puno lišća, a to će se zasigurno odraziti i na kvalitetu ploda.

Kao popratni program održao se Sajam otočnih proizvoda na kojemu su izlagali Marijana Božić i Rozalinda Banić s Pašmana te Meri Kombura, Valentin Bakota i Udruga Toka s otoka Ugljana.

Dane maslinovog ulja organizirala je Turistička zajednica mjesta Ugljana, uz potporu Općine Preko i udruga Điran, Idro i Aria.(A.L.)

Naši Školji - Naše Blago

“

Kao popratni program održao se Sajam otočnih proizvoda na kojemu su izlagali Marijana Božić i Rozalinda Banić s Pašmana te Meri Kombura, Valentin Bakota i Udruga Toka s otoka Ugljana

63

64

Naši Školji - Naše Blago

PZ Drobnica obnovila je stari maslinik na predjelu Komorok koji je dobila na korištenje od Župe Preko na 30 godina.Obnovljeno je 170 stabala drobnice i posađeno 200 novih autohtonih sorti. Riječ je o maslinama koje nisu tretirane nikakvim zaštitnim sredstvima i gnojivima, a u cilju zaštite autohtonih sorti, maslinik se uređuje po pravilima ekološkog uzgoja. Ovogodišnji urod bolji je od lanjskoga, plod je zdrav, a prvi put rodile su i mlade masline. Godine 2010. za ulje iz maslinika osvojene su dvije zlatne medalje.

Naši Školji - Naše Blago

65

66

Naši Školji - Naše Blago

Stari torkul neumorno se vrti, a hladna preša „stenje“ istiskivajući iz masline ono najbolje – zlatne kapi maslinovog ulja. Tako, unatoč svoj modernoj tehnologiji svijeta, sestrunjski seoski mlin proizvodi ulje na tradicionalan način, hladnim postupkom. dijelovima otoka ukoliko bi buknuo požar.

Ono što je zanimljivo da su takvi putevi također zanimljivi posjetiteljima otoka koji rado njima prošetaju, pogledaju ostale dijelove otoka, stare maslinike, gomile i kamene mocire. Putevi ovog tipa imaju veliki potencijal u bližoj budućnosti jer bi mogli postati dio planinarskih i izletničkih puteva kojima bi se ljubitelji prirode i znatiželjnici mogli upustiti u istraživanje čari otoka i njegovih netaknutih aslinari svake godine kojima se uz dobar odaziv prirodnih ljepota i krajolika. misle unaprijed mještana napravilo dosta U nadi da će se podržati pa su tako i ove godine posla kako bi se lakše došlo inicijativa i napor mještana te nizom akcija sebi olakšali do pojedinih dijelova otoka. da će se u narednom periodu i na vrijeme u ljetnim i Putevi koji se održavaju, financijskim sredstvima jesenskim mjesecima uredili šire i dalje probijaju ne služe potaknuti razvoj u ovom protupožarne i maslinarske samo kako bi se došlo do smjeru mještani su već puteve. U tom periodu bilo maslina, već služe kako bi najavili kako će i iduće godine je nekoliko radnih akcija na se moglo prići pojedinim nastaviti s aktivnostima.

M

Naši Školji - Naše Blago

Kao i na svim škojima i na našem Sestrunju sada je vrijeme branja maslina.

Posebno je to vrijeme kada su na temi samo masline. I ribari u to doba ne mare više za ribe, ljudi iz raznih krajeva Hrvatske dolaze vikendima u branje i otok u to doba živne kao da je ljeto.

Ljetne kupaće zamjene se sa tutama, mantilima i travešama i umjesto na kupanje pravac na njive od ranog jutra.

Berući masline i uživajući u zvucima prirode lijepo je čuti u daljini razgovore i načas se vratiti u neka stara doba kada je takav prizor bio svakodnevan.

Ljudi berući masline nađu mir, ali i vrijeme za „teške teme“ koje muče današnji svijet, a kroz ostatak dana nadopune to i šalama i pjesmom. Sve nekako kao da te dane vrvi od živosti, kao da je neko prošlo vrijeme, kao da su dani koje bi svi htjeli vratiti.

briga koje sve zanima. Možda 9, možda 10, možda 12, a možda nekome i 15 posto, teme su to s kojima završava maslinarski dan najčešće uz druženje uz karte i čašicu razgovora.

način, hladnim postupkom. „Hladni postupak kreće od mljevidbe maslina sa kamenim kolima „torkulom“ nakon čega se pasta od maslina stavlja na torbe. Torbe se slažu jedna na drugi i potom se stavljaju na hidraulički presu koja stiska torbe i cijedi ulje iz paste.

Ulje se cijedi niz torbe u posudu nakon čega se preljeva u maštel iz kojeg se kupi i odnosi kući na taloženje.“

U odrazu lika maslinara u ulju u tom trenutku vidi se sreća i zadovoljstvo Do maslina treba doći i pobrati i sav uloženi trud. Maslinari ih, ali svakako bez obrade na Sestrunju znaju i cijene taj u ulje trud se ne bi vidio, trenutak zato svake godine osjetio niti isplatio. Donošenje naprave prigodno otvaranje maslina pod torkul najdraži mlina, koje započne ujutro je dan svakog maslinara uz radnu akciju čišćenja pogotovo ako je taj dan u i uređenja, a nastavi se mjesnoj uljari Torkul. Ulaskom navečer blagoslovom uljare te u uljaru, na prvi pogled, vidi tradicionalnim druženjem uz se da uljara prkosi modernoj gradele, čašu vina i pjesmu. tehnologiji odbijajući dati ulje maslinarima koji ne poštuju Za zaključiti je da masline Kako je ove godine, nakon tradiciju proizvodnje ulja. ipak ožive otok na mjesec nekoliko sušnih godina, bilo Stari torkul neumorno se i više dana, povezuju ljude maslina svi maslinari imaju vrti, a hladna preša „stenje“ koji kroz razna druženja razloga za zadovoljstvo. istiskivajući iz masline odlutaju od svakodnevice Koliko god svi bili zadovoljni ono najbolje – zlatne kapi gradeći i stvarajući neke i zaposleni ipak se nađe maslinovog ulja. Tako, unatoč nove vrijednosti na otoku, vremena za mjerkanje i svoj modernoj tehnologiji održavajući pritom tradiciju pitanja „I koliko si naša?“, svijeta, sestrunjski seoski mlin onih koji su im tu ljepotu „Koliko plaćaju?!“. Slatka je to proizvodi ulje na tradicionalan ostavili u nasljeđe.(I.Š.)

67

68

Naši Školji - Naše Blago

Količine kiše izvrsne za vinare i dobre za maslinare Najkišovitiji mjeseci ove godine bili su listopad sa 233 litre, veljača sa 123 i svibanj sa 101 litrom. U ta tri mjeseca palo je 467 litara kiše što je dvostruko više nego u ostalih devet mjeseci.

B

liži se kraj 2015. godine.

Dakle, dolazi vrijeme kada se zbrajaju i razmatraju razni podatci ostvareni ili zabilježeni u tekućog godini, od strane državnih institucije do pojedinih osoba. I ja kao pojedinac, već osam godina

uvjet za rast i razvitak svega i svačega na našem planetu. Kako je upravo pri kraju branje i prerada maslina, pa se na svakom mjestu na otoku raspravlja o kakvoći i količini dobivenog ulja, na kraju ću pokušati

PROSJEK KIŠE U LITRAMA ZA ZADAR OD 1961. DO 2014. GODINE SIJEČANJ 78 VELJAČA OŽUJAK TRAVANJ SVIBANJ LIPANJ SRPANJ KOLOVOZ RUJAN LISTOPAD STUDENI PROSINAC SVEUKUPNO

uzastopce bilježim količinu kiše koja padne u Lukoranu na Zmorcu, pa ću za dvije godine (ako Bog da) imati desetogodišnji prosjek, za kojeg smatram da će biti solidan podatak.

Razlog zbog kojega sam se odlučio na ovo promatranje je, što je kiša, pored zemlje (tla), svjetlosti i zraka temeljni

65 65 63 60 50 37 52 104 102 120 99 887

će biti ispod prosjeka, pa će 2015. godina za stotinjak litara kiše biti siromašnija od dugogodišnjeg prosjeka za Zadar koji iznosi 887 litara.

Iz tablice je razvidno da su na ovom području prosječno

KOLIČINA KIŠE LUKORAN - ZMORAC ZA 2014. I 2015. GODINU GODINA

2014.

2015.

SIJEČANJ

107

62

VELJAČA

257

123

OŽUJAK

62

29

TRAVANJ

91

21

SVIBANJ

30

101

LIPANJ

48

13

SRPANJ

306

7

51

34

KOLOVOZ RUJAN

325

55

LISTOPAD

13

233

STUDENI

188

61

PROSINAC

229

-

1707

739*

SVEUKUPNO

povezati utjecaj kiše na najkišovitiji jesenski mjeseci našu najomiljeniju biljnu sa preko 100 litara kiše. Na vrstu – MASLINU. prvom mjestu je studeni sa 120 litara. Drugi je rujan U prosincu ove godine, sa 104 i listopad treći sa dok pišem ovaj članak nije 102 litre kiše po četvornom pala niti kap kiše, a već je metru. Zimski mjeseci su prošla trećina mjeseca. na drugom, proljetni na Meteorolozi u idućim danim trećem i ljetni na zadnjem prognoziraju buru, pa se i mjestu. Isto tako, iz tablice dalje ne očekuje kiša. Prema je vidljivo da se količina kiše tome, ovogodišnji prosinac zabilježena na mojoj

Naši Školji - Naše Blago

kišomjernoj postaji u Lukoranu na Zmorcu u 2014. i 2015. godini razlikuje skoro za tisuću litara.

Ovogodišnjih (bez prosinca) 739 litara kiše u odnosu na lanjskih 1707 litara, skoro je 2,5 puta manja.

Najkišovitiji mjeseci ove godine bili su listopad sa 233 litre, veljača sa 123 i svibanj sa 101 litrom. U ta tri mjeseca palo je 467 litara kiše što je dvostruko više nego u ostalih devet mjeseci. Ako usporedimo količinu kiše izmjerene u tim mjesecima 2014. sa 2015. godinom, uočiti ćemo vrlo velike razlike. Tako je u veljači prošle godine palo 257 a ove 123 litre što je 100 % manje, lani je u svibnju palo 30 a ove 101 litra što je preko 300 % više.

U listopadu ove godine pale su 233 litre što je u odnosu na lanjski listopad sa svega 13 litara, 18 puta ili 1800 % više.

mišljenju odrazili na ovogodišnji urod maslina i kako su „plaćale“ ?

mjerim nikada nije bila manja. Iznosila je samo 50 litara, da bi u svibnju pala 101 litra. Dakle, u početku rasta, maslina nije imala dovoljno vlage kako bi razvila pupove, da bi je u doba cvatnje bilo previše, te negativno utjecala na oprašivanje. Loš početak godine za maslinu.

Međutim, tijekom ljeta nastupile su iznad prosječne temperature zraka. Dnevne su bile iznad 35° Celzijusa, a ni noćne se nisu spuštale ispod 25°, što je utjecalo na veliko ugibanje Riječ plaćale, na ovim maslinove muhe, pa su prostorima od pamtivjeka masline ostale zdrave se koristila za količinu sve do njihovog branja. ulja u litrama dobivenih od kvintala maslina. Pa U drugoj polovici kolovoza hotimice ne žalim koristiti pale su 34 litre, a u rujnu još riječ „randman“, jer ne 55 litara, da bi u listopadu znam čija je to rječ i palo rekordnih 233 litara njezino podrijetlo. A naši kiše. Zemlja se napojila, a „mudri znanstvenici“ sve neprimjereno topli i sunčani više upotrebljavaju takve dani u prvoj polovici rječi kojima „zamagljuju“ studenoga, izuzetno su svoje neznanje. Navest povoljno utjecali na zriobu Još ću napraviti usporedbu ću samo dvije; pikantno i i stvaranje ulja u plodu ovogodišnjeg i lanjskog divertifikacija pupa. masline. I na kraju olujna studenog, mjeseca u kojem bura koja je zapuhala u glavnina otočkih maslinara Za mlado ulje dobiveno od zadnjoj trećini mjeseca počinje „češati“ – brati maslina koje nisu odležale osušila je i ono malo vode u masline. Lani je u tom u moru, nego su odmah plodu, pa se ipak na kraju mjesecu palo 188 litara kiše prerađene, naš narod kaže može kazati da je 2015. a ove samo 61 litra, što je 3 da je „gorko i da pali“, a ne da godina bila dobra za puta manje ili 2 puta manje je pikantno. A divertifikacija maslinare, a izvrsna za od dugogodišnjeg prosjeka pupa im znači, da maslina vinare. za Zadar, koji iznosi 120 kada u proljeće počne rasti, Lukoran 10. 12. 2015. litara kiše na četvorni metar. razvrstava svoje pupove u Piše: Slavko Bačić cvjetne i listne.

Fotografija: Živko Bačić Kako su se količina kiše i njezino padanje po Količina kiše u ožujku i mjesecima, po mojem travnju zajedno, od kada

69

70

Naši Školji - Naše Blago

Ovog ljeta održana je prva večer latino plesa na plesnom podiju na šetnici.

Pod raznobojnim reflektorima plesali članovi splitske plesne škole „Amber“.

Nekolikoplesnih parova je pokazalo svu ljepotu plesnih koraka i neke od najpoznatijih i najatraktivnih plesova poput latino-američkih (Sambe, Cha-Cha, Rumbe), standardnih (Engleskog valcera, Bečkog valcera, Argentinskog tanga, Foxtrota), do europljanima posebno egzotičnih karibskih plesova kao što su Mamba ili Salsa Cubana...

Posebno oduševljenje, naročito kod mlađe publike, izazvao je ples s vatrom (Fire Dance Show), čije su vještine pozdravili okupljeni domaći i strani turisti gromoglasnim i dugim pljeskom.

Naši Školji - Naše Blago

74. OKTOBERFEST Jedini Oktoberfest na moru već drugu godinu uzastopno u Sutomišćici

84. FEŠTA sv. Ante Mali Lukoran je još jednom obilježio dan svog zaštitnika

76. PRIJEŠKA LEGRICA

88. JADRANSKE IGRE Poljana je postala glavno i redovite odredište na otoku za Jadranske igre

82. fešta vele gospe Za vrhunac cjelodnevne fešte pobrinuo se Giuliano

91. NAGRADE Nagrađeni su najbolji u tradicionalno akciji “Ugljan u cvijeću”

Jole još jednom zaslužio titulu naj zabavljača

71

72

Naši Školji - Naše Blago

Bijela noć Nšk Sv. Mihovil koncert Jelene Rozge U Preku je u organizaciji NŠK Sv. Mihovil i TZO Preko održana tradicionalna poznata ljetna fešta “Bijela Noć” na kojojoj je kao glavna zvijezda nastupila Jelena Rozga s pratećim bandom. Prostor ispred ljetne pozornice je bio malen za sve one koji su došli na koncert, a kako je izgledalo, pogledajte u fotogaleriji.

Naši Školji - Naše Blago

73

74

Naši Školji - Naše Blago

Treću godinu uzastopno, u Olive Island Marini u Sutomišćici, održan je jednodnevni Morski Oktoberfest!

Naši Školji - Naše Blago

P

o uzoru na najveći svjetski sajam piva, i sutomiška fešta počela je otvaranjem slavine na 25-litarskoj bačvi samostanskog bavarskog piva i punjenjem jednolitarske krigle za Petera Dermotu, vlasnika marine.

- Kada se prije dvije godine na gatu na kojemu je vezano nekoliko brodova naših gostiju iz Bavarske proslavio Oktoberfest, nitko nije ni slutio da će veliki pivarski dan postati jedan od najpopularnijih događaja u marini. Lani smo s pripremom Morskog

“

Oktoberfesta počeli dva mjeseca prije, a ove godine još početkom ljeta, kada smo poslali prve pozivnice stalnim gostima, kaže Toni Antišin, direktor marine.

Desna ruka i ovoga su mu puta bili Franziska Wallner i njezin partner Johann Seel, ali i ostali gosti iz Njemačke koji su sa šefom kuhinje Antom Lončarom krojili bavarski meni.

- Hranu smo pripremali puna dva dana, koristili smo recepte i savjete naših gostiju iz Njemačke kako bi meni bio što sličniji gastro-ponudi na sajmu u Munchenu, dodaje

Lončar koji je sa svojih sedmero kuhara Olive Garden Restorana spremio tradicionalne bavarske specijalitete kombinirane i s pokojim hrvatskim jelom.

Tako su se na desetak metara dugom stolu mogli kušati pivski pereci, piletina, patka, svinjetina i janjetina na stotinu načina, knedle od kruha i krumpira, pirjani crveni kupus, pečeno povrće, Oktoberfest krumpir salata, wurstsalat salata, bratwurst kuhane i pečene bavarske bijele kobasice, roštilj kobasice, savijače od jabuka i sira… (A.L.)

I ove se godine pazilo na svaki detalj, od nekoliko vrsta piva, bavarskih zastavica, tanjura, čaša, krigla, ubrusa, pregača, balona do velikih licitarskih srca i ukrasa koji su stigli iz Munchena. Mnoge su žene odjenule dindrlice, a muškarci lederhose.

75

76

Naši Školji - Naše Blago

rasplesao otok Priješka Legrica Središnja turistička manifestacija u Preku, “Priješka legrica”, objedinila je čitav niz sportskih, zabavnih i kulturnih aktivnosti na kojima se okupio veliki broj mještana i mnogobrojnih gostiju. Prva legrica bila je 1986., a sama riječ je nastala od talijanske riječi “allegro”, znači veselo, a legrica - veselje. U nastavku pogledajte fotogaleriju Jasne Marcelić.

Naši Školji - Naše Blago

77

78

Naši Školji - Naše Blago

Godina puna sadržaja u Lukoranu Godinu koja se bliži svojem kraju Lukoranci će upamtiti po brojnim zabavnim, sportskim, i kulturnim događanjima. Bilo je ove godine koncerata zabavne glazbe, škole jedrenja, malog nogometa, sudjelovanja na Jadranskim igrama i nagrada za najbolje ilustratore. Mnoge aktivnosti pokrenula i organizirala je Udruga mladih “Jarac-Lukoran”, kojoj želimo i dalje puno uspjeha i aktivnosti.

Naši Školji - Naše Blago

79

80

Naši Školji - Naše Blago

Vesela Sestrunjska noć uz SMF i Rock glazbu Posjetitelji su, kao i prijašnjih godina, imali priliku upoznati stare običaje kao što su sestrunjsko kolo i tradicionalni napjevi, te uživati u delicijama dalmatinske spize vrsnih otočkih kuhara.

K

oncem srpnja održana je jedna od najpoznatijih i najstarijih ljetnih fešta na zadarskim otocima - Sestrunjska noć. Za zabavu su bili zaduženi zadarski Sexymotherfuckersi te riječko-sestrunjski bend Rock Trajanja...

Zvijezde večeri, majstori dalmatinskog hop cupa Sexymotherfuckersi potvrdili su ‘dobru formu’ koju su pokazali na Jazine Open Air Festivalu, gdje su bili predgrupa Manu Chaou. U dobroj zabavi uživali su brojni Sestrunjci i njihovi gosti, a bendovi su bili u iznimno pozitivnom elementu.

Posjetitelji su, kao i prijašnjih godina, imali priliku upoznati stare običaje kao što su sestrunjsko kolo i tradicionalni napjevi, te uživati u delicijama dalmatinske spize vrsnih otočkih kuhara.

Sestrunjska noć središnja je manifestacija Sestrunjskog ljeta koje je iz godine u godinu sve bogatije sadržajem, pa je tako svaki vikend rezerviran za malene fešte i sportske turnire.

Nakon Sestrunjske noći uslijedio je jedan od najstarijih ljetnih otočkih karnevala “Sestrunjski ljetni karneval” koji se ove godine održao u subotu, 1. kolovoza, a dan ranije, održale su se „Sestrunjske ljetne igre - za djecu”, svojevrsna olimpijada djece i mladih.

U nedjelju 2. kolovoza u poslijepodnevnim satima igre na moru „Sestrunjska šulicada”, natjecanje za odrasle koje spaja more, kopno, zabavu i dobro druženje. (R.I.)

Naši Školji - Naše Blago

Povodom blagdana Božića i Nove Godine, krajem 2014. godine, Udruga Arija i Turistička zajednica mjesta Ugljan organizirali su Božićnu priću na kojoj su najmlađi bile glavne zvijezde, a za nagradu ih je posjetio Djed Božićnjak s darovima.

81

82

Naši Školji - Naše Blago

Vele Gospe i koncert Giuliana Kulminacija zabavnog ljeta u mjestu Ugljan uslijedila je u subotu 15. kolovoza tradicionalnom “Ugljanskom feštom Vele Gospe”. Program je započeo Svetom misom i procesijom, zatim je priređena Gastro večer, a nastavilo se koncertom Giuliana.

Naši Školji - Naše Blago

83

84

Naši Školji - Naše Blago

Mali Lukoran, Fešta sv. Ante Kao i svake godine, blagdan sv. Ante Padovanskog, koji je ujedno i Dan Općine Preko, obilježen je u Malom Lukoranu misnim slavljem ispred kapelice u središtu mjesta. Na proslavu su stigli posjetitelji s cijelog otoka Ugljana, susjednog Pašmana, rodbina i prijatelji razasuti po drugim dijelovima Hrvatske i inozemstvu.

Poslije mise, krenuo je zabavni program i vatromet do dugo u noć.

Naši Školji - Naše Blago

85

86

Naši Školji - Naše Blago

Kud Tud plesačice na Zadarskom karnevalu Lukoranske plesačice i Mažoretkinje Ugljana i Pašmana nastupile su na glavnoj povorci Zadarskog karnevala

T

radicionalna povorka Zadarskog karnevala, sastavljena od pučkih maškaranih skupina iz Zadra i okolice, održala se u nedjelju, dana 15. veljače.

Ove godine u povorci su se predstavile i plesačice Lukoranske skupine KudTud, koje su uz Mažoretkinje Ugljana i Pašmana bile jedine predstavnice s otoka na karnevalu.

Vesela maškarana povorka prodefirila je Kalelargom i trgom do konačnog odredišta u Varoši. Zabava se nastavila uz DJ-a i zakusku za sve sudionike maškarane povorke.(R.I.)

87

MUOJ ŠKOLJ Nebi te minjala, za svi grodi, za sve blogo, ovuoga svita, lipi muoj škuolj.

Težak je život na školju, ali nami drog. Škuolj je nami ponos i dika, radost i srića, žalost i tuga.

Znomo mi, ki živemo na ovuoj škrtoj zemlji našega školja.

Svidok nan je, ova šaka zemljije, ovi krug,

ova siva stina I žuljava ruka našega težoka.

Oni, ča su pošli ća, raštrkali se po tujin svitu, čeznu za školjen.

Molu Boga I ufaju se, da će baren, još jedon put viti, za svuoga života, svuoj školj.

Volimo te, Lipi i drogi naš škuolj.

Napisala: Mercedes Ceda Barić

88

Naši Školji - Naše Blago

Ekipa “Ćo to” pobjednik Jadranskih igara u Poljani Kao i svakog puta kada igre dođu na otok, i ovog smo puta na Jadranskim u Poljani svjedočili pravom spektaklu. Svi prisutni, i natjecatelji i posjetitelji, uživali su u odličnoj atmosferi i još boljem natjecanju.

Naši Školji - Naše Blago

U

Poljani su po drugi puta uzastopno održane Jadranske igre. 17. srpnja karavana Jadranskih igara stigla je na otok Ugljan u mjesto Poljana, gdje su održane još jedne ovogodišnje kvalifikacije Jadranskih igara. Osam seniorskih ekipa snage je odmjerilo u četiri igre, a najboljom se ekipom pokazala ekipa domaćina iz Poljane, Ćo to, koja je izborila pravo nastupa u polufinalu ovogodišnjih igara.

bačvi i potezanje konopa.

Od samog je početka bilo jako napeto što se bodova tiče, a o pobjedniku je i ovog puta presudilo potezanje konopa – pa je tako s ukupno osvojenih 37 bodova prolaz u daljnji tijek natjecanja ostvarila domaća ekipa iz Poljane Ćo to. Sa samo bodom manje drugoplasirani su bili gosti s otoka Pašmana, ekipa Dum (Dobropoljana), a treći s ostvarenih 35 bodova ekipa Santa Kao i svakog puta kada igre dođu na otok, Fe (Sutomišćica). i ovog smo puta na Jadranskim u Poljani svjedočili pravom spektaklu. Svi prisutni, Fantastičnoj je atmosferi pridonijelo i i natjecatelji i posjetitelji, uživali su u natjecanje za juniore koje se održalo sat odličnoj atmosferi i još boljem natjecanju. vremena prije seniora, a na Jadranskim Ekipe Dum (Dobropoljana), Santa Fe igrama Junior sudjelovalo je šest ekipa (Sutomišćica), Karanfili (Poljana), Ćo to iz mjesta i okolice. Organizatori ove (Poljana), Apostoli (Poljana), Kukljica manifestacije u Poljani bili su Udruga (Kukljica), Garmišpartenkihen (Banj) i mladeži Poljane „Pojonsko srce“ i agencija Turkija (Lukoran) snage su odmjerili u Adria events. (R.I.) igrama leteći vaterpolo, mošarka, utrka

89

90

Naši Školji - Naše Blago

Društvo zmoračana Kašun - Preko Ljubitelji gastronomije i dobre spize na otoku Ugljanu, u subotu 25. srpnja, uživali su u 21. izdanju Zmoraškog kašuna. Ovo je fešta koji nudi jedan poseban dalmatinski duh i po mnogo čemu postala je specifična, a pogotovo po činjenici da je sve što se nudi - besplatno. Od vina, sokova, ribe, mesa, pa do zabavnog programa...

Č

lanovi Društva zmoračana „KašunPreko“ tijekom 2015. godine aktivno su radili na uređenju Zmorca, dijela mjesta Preka kojeg krasi pješčana uvala „Jaz“.

Društvo trenutno broji oko 100 članova – mještana a funkcioniraju već 21 godinu.

Predsjednik Društva je Egon Majer.

Društvo organizira tradicionalnu ljetnu feštu “Kašuni” koja je i ove godine okupila velik broj mještana i turista koji su uživali u dobroj spizi družeći se s ljubaznim domaćinima.

Prije same fešte na Zmorcu domaćini su organizirali vaterpolo turnir koji redovito okupi velik broj gledatelja.

Za narednu godinu Društvo „Kašun- Preko“ iznijelo je plan čišćenja podmorja. koje redovito čiste svakih nekoliko godina uz pomoć profesionlnih roniocia, a krenuli su s uređenjem obalnog dijela mora, sadnjom ukrasnog bilja i uređenjem plaže za kupače.

(R.I.)

91

Nagrađeni najbolji u akciji “Ugljan u cvijeću” Četrnaestu godinu uzastopno, Ugljan je odabrao najljepšu terasu ugostiteljskog objekta, najljepši vrt i okućnicu kuće za odmor te najljepši vrt i okućnicu domaćeg stanovništva

U akciji “Ugljan u cvijeću”, koja se održava u sklopu Plavog cvijeta Hrvatske turističke zajednice, nagrađeni su i kreativni pojedinci koji su doprinijeli razvoju turizma i podizanju ekološke svijesti.

U novootvorenom restoranu/ konobi Ugljan, nagrade i priznanja dodijeljeni su u petak navečer, a kako je istaknula Dražena Strihić, direktorica Turističke zajednice mjesta Ugljan, bio je to svojevrstan pozdrav ljetu i prilika da se napravi rezime još jedne uspješne turističke sezone u kojoj je

ostvareno više od 119.000 noćenja.

Za poseban doprinos razvoju turizma i uređenja mjesta Ugljan, priznanje su dobili Dječji vrtić Lastavica Ugljan i Područna škola Valentina Klarina čiji su se djelatnici s učenicima i mališanima uključili u projekt Božice Kliman „Svako misto svoju klupu ima“. Na radionici mozaika uredili su zid vrtića i škole, naučili nešto novo i stvorili pravo malo umjetničko djelo. Priznanje za poseban doprinos projektu „Svako

misto svoju klupu ima“ dodijeljeno je odgajateljici Marini Grgin i ravnateljici vrtića Jadranki Selak te učiteljicama Loreni Tomić, Sofiji Kralj i ravnatelju OŠ Valentina Klarina Kristijanu Smudu.

Priznanje za umjetnički doprinos projektu „Svako misto svoju klupu ima“, dobio je dječak Jan Perica iz Zadra, koji se ovog ljeta uključio u izradu mozaikklupe izlazećeg sunca u uvali Mostir osmislivši i izradivši sam stražnji dio klupe. (A.L.)

92

Naši Školji - Naše Blago

105. U Lancuni

Nitko ne zna koliko je običaj star niti zašto se na čistu srijedu stanovnici Preka pokrivaju plahtama, posipaju brašnom i u tami hodaju uskim kalama.

Naši Školji - Naše Blago

94. baština Ovog ljeta održana je 25. jubilarna “Večer na Brižićevin dvouru”

114. kulturni turizam Od ove sezone otvoren je za turiste Muzej na Škokljiću

98. predstava

Žrvanj života crtice iz prošlosti Preka

121. FILM FESTIVAL Avvantura Film Festival održao filmski vikend u Ugljanu

108. posjeta KUD Sv. Mihovil kod Hrvata u Petrovaradinu

122. sajam knjiGa Otok je na Interliberu uspješno zastupao ilustrator Marin Franić

93

94

Naši Školji - Naše Blago

25. jubilarna “Večer na Brižićevin dvuoru” Taj stari baštinski dvor bio je i simbol vraćanja nekoj tradiciji, rekonstrukciji starog života, kulturnog imaginarija u kojemu je pjesništvo, globalno gledano, imalo mnogo snažniju ulogu nego što ima danas.

U

organizaciji Matice hrvatske Preko i TZO Preko, 3. kolovoza održala se jubilarna 25. pjesnička manifestacija Večer na Brižićevin dvouru.

Nastupili su pjesnici Telis Baćac (Pićan), Tomislav Marijan Bilosnić, Slavko Ivoš, akademik Ante

Stamać, Drago Štambuk (Selca na Braču), Anton Šuljić i Peter Tyran (Beč).

pograma sudjelovali su Udruga žena Luzor, tenor Šime Lucin i Anton Šuljić.

Humoresku Senka Sorića Voditelji programa bili su „Tiramolu” izvela je Josipa Marija Rušev i prof. dr.

Jerolimov i Sara Lovrić, Robert Bacalja. (R.I.) a poeziju Slavka Ivoša čitala je Milena Dundov.

U

glazbenom

dijelu

Naši Školji - Naše Blago

Koncert mađarskog gudačkog kvarteta u crkvi Sv. Eufemije Uživali smo na koncertu 4 mladih mađarskih umjetnika u malenoj, ali prelijepoj crkvi u Sutomišćici na Ugljanu’, rekao je jedan od posjetitelja koncerta.

U

z podršku marine Olive Island Sutomišćica u crkvi Sv. Eufemije u Sutomišćici 3. kolovoza održan je koncert gudačkog kvarteta Keleman iz Mađarske. Četvero mladih umjetnika izvrsno je interpretiralo djela Schuberta na violinama i violončelu i pružilo pravi

užitak svim nazočnim gostima koncerta.

U drugom dijelu, kvartetu Keleman pridružio se dvojac Frang (Norveška) - Altstaedt (Francuska/Njemačka) te su izvedbom Brahmsa dodatno oduševili sve prisutne.

‘Zaista, riječima je često

teško opisati osjećaje.

Ono što je teško riječima opisati, glazba nekom lakoćom uspijeva. Uživali smo na koncertu 4 mladih mađarskih umjetnika u malenoj, ali prelijepoj crkvici u Sutomišćici na Ugljanu’, rekao je jedan od posjetitelja koncerta Krešimir Miletić.

(R.I.)

95

96

Naši Školji - Naše Blago

Za kraj ljeta “Otočka besida” u Jardinu U organizaciji Udruge žena Luzor, 30. kolovoza, po 11. put uzastopno održala se kulturna manifestacija “Otočka besida”.

K

ulturno zabavni mozaik plesa, pjesme i igrokaza „Otočka besida” u organizaciji Udruga žena „Luzor” iz Preka održana je 30. kolovoza u „Jardinu”, perivoju obitelji Mašina.

Program je osmislila Mercedes Ceda Barić, počasna predsjednica Udruge Luzor.

Vidjeli smo nove igrokaze i humoreske kao i zanimljive inscenacije poznatih melodija.

Nakon programa u veselom i vedrom raspoloženju u prekrasnom ozračju „Jadrina” nastavilo se druženje publike i izvođača uz pjesmu, fritule i kroštule. (R.I.)

Naši Školji - Naše Blago

Plava noć pozdravila ljeto i najavila kulturna događanja Smotra folklora Plava noć obnovljena je 2013., nakon što je zadnji put održana 1978. godine. Zahvaljujući predanom radu Udruge Điran, koja je pod vodstvom predsjednice i osnivačice Ingrid Vuchich postala zaštitni znak Ugljana.

P

ovorkom od uvale Mostir do središta mjesta, u ponedjeljak 22. lipnja započela je ugljanska Plava noć, smotra folklora kojom Udruga Điran pozdravlja dolazak ljeta i najavljuje početak brojnih kulturnih i zabavnih događanja do kraja kolovoza.

Smotra folklora Plava noć

obnovljena je 2013., nakon što je zadnji put održana 1978. godine. Zahvaljujući predanom radu Udruge Điran, koja je pod vodstvom predsjednice i osnivačice Ingrid Vuchich postala zaštitni znak Ugljana, oteta je zaboravu te ponovno okuplja folklorne skupine i KUD-ove ne samo s otoka

Ugljana i Pašmana, nego i drugih dijelova Zadarske županije.

U bogatom programu nastupili su Udruga Điran, KUD-ovi iz Đurđanaca, Zemunika, Zadra, Kukljice i Tkona te udruge žena iz Sutomišćice i Preka. (A.L./A.V.)

97

98

Naši Školji - Naše Blago

Crtice prošlosti kao trajni zalog budućim generacijama “Žrvanj života” priča je koja nas vraća u prošlost Preka, iskrice i sjećanja iz života koje su marljivo, prema molbi nadbiskupa Marijana Oblaka, 1968./69. godine skupljale Jelica Peranić i Verica Gregov.

D

okument prošlosti kao trajni zalog budućim generacijama Preka! Tako bi se u najkraćim crtama mogla opisati predstava „Žrvanj života“, izvedena premijerno 7. kolovoza u Samostanu sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, koju dramaturški i redateljski potpisuje dramska umjetnica Milena Dundov.

“Žrvanj života” priča je koja nas vraća u prošlost Preka, iskrice i sjećanja iz života koje su marljivo, prema molbi nadbiskupa Marijana Oblaka, 1968./69. godine skupljale Jelica Peranić i Verica Gregov.

Tekst je star više od 50 godina, a sjećanja na život najstarijih Prečana iznosili su tadašnji 80-godišnjaci.

Prema riječima autorice U dosad najambicioznijem projekta Milene Dundov, kazališnom projektu domaće, riječ je o crticama iz života o lokalne produkcije, sudjelovalo kojima ni današnji najstariji je 50-ak izvođača, glumaca stanovnici Preka ne znaju amatera, djece, mladih, mnogo. U predstavi su mještana Preka, članica Udruge prikazane preške nošnje, žena Luzor i KUD-a Preko, vjenčanje, izvelo se Preško Luzarice i članovi Zbora sv. kolo, na vrlo duhovit način Cecilije. upoznali smo običaje i

svakodnevni život Prečana.

Pred mnogobrojnom publikom gotovo filmskom brzinom izmjenjivale su se slike prošlosti, ali ne izmaštane nego stvarne, utemeljene na činjenicama, toliko dojmljive da su često prekidane aplauzom na otvorenoj sceni. Riječju, kao što je u svojevrsnom prologu predstave napisala Milena Dundov, “Vrijeme je čovjeku često i prijatelj i neprijatelj. Nosi zaborav i briše sjećanja koja ga čine prepoznatljivim u vremenu i prostoru. Živimo u vremenu koje se jedva oslanja na prošlost, zaboravljajući sve osim gole materijalne stvarnosti, u kojoj duhovnost

Naši Školji - Naše Blago

jedva diše pritisnuta sebičnim interesima pojedinaca.

Zahvaljujući dvjema vrijednim ženama, Jelici Peranić Baćovoj i Verici Gregov Vukovoj, koje su zaboravu ukrale iskrice minulog vremena, pokušat ćemo dirnuti i vaša srca, ne bi li naučili poštovati i ponositi se onim što nam je ostavljeno u baštinu”.

Predstava “Žrvanj života” uistinu je to i uspjela, otela je zaboravu prošlost koju

baštinimo u sadašnjem vez, za scenografiju Robert životu i ostavit ćemo je Košta, a dizajn svjetla Ivo budućim generacijama.

Nižić. Koreografiju igre “Konac, konac“ potpisuje Produkciju predstave Marija Mihatov, Priješkog potpisuje Udruga žena kola Senko Sorić, a zborove Luzor, nastala je u suradnji su uvježbali Marta Dević i s KUD-om Preko, Župnim Milena Brižić. Josip Batistić zborom sv.

Cecilije, brinuo je o tehničkoj POU Dom na žalu, TZO podršci i razglasu, Verica Preko, Općinom Preko i Nižić, tajnica Udruge žena Samostanom sv. Pavla Luzor, bila je zadužena Pustinjaka. Zdenka Vidas za organizaciju, a Sabina bila je zadužena za kostime Batistić i KUD Preko za i izradu svadbenih fuštana, suorganizaciju. (A.L.) Marija Košta za tkanje i

99

100

Naši Školji - Naše Blago

Udruga Điran Pod vodstvom predsjednice i osnivačice Ingrid Vuchich, Udruga Điran, osnovana 2004. godine, postala je zaštitni znak Ugljana, a tradicijske vrijednosti koje njeguje i promovira prepoznate su izvan otoka i Zadarske županije.

Redovito sudjeluju na smotrama folklora u Hrvatskoj i u inozemstvu, tako da su dosad već nekoliko puta nastupili u Italiji, Francuskoj, Slovačkoj i Češkoj predstavljajući folklorno blago svoga mjesta.

Naši Školji - Naše Blago

UGLJONSKA ŽENA Rodila se na kamenu, na kamenu živi i čvrsta je ko kamen. Slomiti je ne more ni fijod ni oštra bura.

Robu zimsku, biljci, nosila bi na jonkovu jamu.

Tamo bi po šumici sušile, naprtile na tovara i doma.

Ona je u svijemu višta. Dok su muži plovili muorun, ostajali u tujemu svitu, ona je držala sve.

Bile su čisto, stuo i bonci su se bijelili iko snig.

Trudila, kopala, sadila, ribarila, čuvala starćad i dicu podizala.

Ni se dola.

U vrime bez svitla komin je bi za sve, a svitlo uljenica.

Na kominu u trošnoj kužinici kuvala, pekla, dicu grijala.

Za komin je tribalo šumu nanositi, sve to na trudnoj škini.

Ujutro popila bi malo popare, uzela motiku u ruke, blogo isprid sebe, a navečer se vraćala sa brimenun drvi.

Obed je bi šaka suhih smokav ili zijeru friganih manul.

Vodu je nosila u kablu na glovi iz seoskog bunara.

Roba se prola u lušiju.

Skuvala bi luga i lušijala.

I dobre kuvarice su bile. Kad bi kuvale brudet i bakalor, cijeli bi dvuor vonjo.

Za Božić uvik je bila bolja spiza. Pekle su frite.

Posti večere godilo se pokućami, častilo i pivalo.

I tako i za Uskrs.

U Crikvu su obavezno hodile.

Lipo su pivale.

Pivale su u polju dok bi žele, dok su ovce čuvale, a pogotovo na bunoru dok bi prisad zalivale.

Nediljun popuodne lipo bi se načinile i sve na svoju tabelu kolo bi igrale i lipo pivale.

Ovakova je bila ugljonska žena, bodulica.

101

102

Naši Školji - Naše Blago

“Miris ljeta” Dore Bosner vratio se u Preko Školu je pohađalo pet djevojaka, a Dora se, prema riječima Senka Sorića, u toj skupnoj igri kadriranja isticala tankoćutnošću, smirenošću i, vođena dobrim osjećajem, u zadanom prostoru slagala dobre snimke bez obzira na zadanu temu.

U

galeriji Pučkog otvorenog učilišta Doma na žalu, 25.travnja, otvorena je izložba fotografija “Miris ljeta” autorice Dore Bosner, polaznice ljetnog tečaja fotografije Senka Sorića u lipnju 2014. godine. Školu je pohađalo pet djevojaka, a Dora se, prema riječima Senka Sorića, u toj skupnoj igri kadriranja isticala tankoćutnošću, smirenošću i, vođena dobrim osjećajem, u zadanom prostoru slagala dobre snimke bez obzira na zadanu temu. Poput fotografiranja brodova i brodica, ribarskih mreža, surog kamena, ulica u Zadru i njegova čuvenog zalaska sunca, kupača na plaži, raznih urbanih detalja i zahtjevnog fotografiranja portreta.

Otvorenje izložbe uveličao je nastup polaznika Glazbene škole Blagoja Berse, područni odjel Preko, mali zbor i dječja klapa pod vodstvom profesorice Nade Smoljan, u pratnji Marte Dević za sintisajzerom, te solo točka učenice suvremenog plesa Marije Zelenčić. (R.I.)

Naši Školji - Naše Blago

Promocija knjige “Umorne ruke” u Poljani Senko Sorić svoju je knjigu Umorne ruke, nakon Doma na žalu u Preku i Gradske knjižnice u Zadru, promovirao i u Poljani, u prostorijama Osnovne škole, promociju su prigodno obilježile i članice KUD-a Sv. Mihovil iz Poljane.

U

nakladi Gradske knjižnice Zadar iz tiska je izišla neobična i lijepa fotomonografija prečkog i zadarskog fotografa , pisca i koreografa Senka Sorića pod nazivom Umorne ruke posvećena prečkoj ženi u fuštanu i njihovim portretima, te lavandijerama (praljama) na vrulji i žalu, a povodom autorovog pedesetogodišnjeg

neprekinutog rada „Sve što nam život naplavi (1963.- 2013.) u kulturnom u dobru i zlu, materi kroz životu Preka i Zadra. ruke, dušu i skute prođe šuljajući se polako, polako, Ova fotomonografija ja a zrcali joj se u naboranim zapravo memento ženi obrazima i smežuranim otočanki u minulom rukama u onom blagom i vremenu druge polovice blaženom samozatajnom dvadesetog stoljeća. smješku, skrušenoj Autorova posveta prečkim molitvi, u prekrasnom ženama najbolje se očitava i prkosnom stasu. riječima: To je naša žena otočanka !”

103

104

Naši Školji - Naše Blago

U galeriji na Ošljaku „Slikanje, slikavanje, skiciranje…“ Umjetnici su ponovno pohodili Ošljak, ovoga puta u u sklopu trodnevne Umjetničke kolonija Lazaret, koja se koncem lipnja održala na najmanjem naseljenom otoku na Jadranu.

P

od radnim naslovom „Slikanje, slikavanje, skiciranje…“, akademski slikari Amalia Albaneze, Jelena Lovrec i Adam Marušić te fotograf Aleksandar Bonačić, uz logističku podršku dipl. ing.

Roka Štokova, inspirirani krajolikom u kojemu su boravili, stvorili su djela koja su posljednjeg dana kolonije izložena u mjesnoj galeriji u staroj školi. Pet slika i

jednu umjetničku fotografiju darovali su za stalni postav, a ostala djela bila su izložena do kraja turističke sezone.

Izložbu je otvorio predsjednik MO Ošljak Boris Malec, a događaj su uveličali direktor Turističke zajednice Općine Preko Mještani i njihovi gosti Ante Brižić, voditelj Odsjeka zadovoljni su organizacijom za EU fondove i razvoj u ovakvih događanja na otoku, Općini Preko Ante Župan, pogotovo što su novim Vesna Sabolić, saborska plovidbenim redom vožnje zastupnica iz Zadra, te trajekata „odsječeni od svoje mještani i njihovi gosti. općine i Zadra pa i svih (A. L.) kulturnih događanja u Preku i Zadru.

Naši Školji - Naše Blago

Stoljetni običaj “u lancuni”, kao uvod u korizmu u Preku Nitko ne zna koliko je običaj star niti zašto se na čistu srijedu stanovnici Preka pokrivaju plahtama, posipaju brašnom i u tami hodaju uskim kalama.

Priča se isključivo prenosi usmenom predajom još od 1446. godine.

U

lancunima, stoljetni običaj o kojemu ne postoji nijedan pisani trag, uvodi Prečane u vrijeme korizme, 40-dnevnog čišćenja i pripreme za Uskrs.

uskim kalama. Po nekima običaj traje još od vremena kada su franjevci došli na otočić Galevac 1446. godine.

Ovim jedinstvenim običajem sudionici se - Koliko znamo, ovakav se običaj na poistovjećuju sa svojim pokojnicima koji Pepelnicu, čistu srijedu, u Hrvatskoj njeguje su se nekad umatali u bijelu plahtu i jedino kod nas. Pamtim ga od djetinjstva, o tako pokapali. Posipaju se brašnom koje njemu su nam pričali simbolizira pepeo i najstariji, a tako uz riječi: “Čovječe, ga i mi prenosimo spomeni se da si od na našu djecu i praha nastao i u prah unuke, kaže fotograf ćeš se pretvoriti”, Senko Sorić, koji čisti ulaze u korizmu i je fotografijom čekaju Uskrs. ovjekovječio kolonu u kojoj se na Dvorini „U lancune“ su uvijek ove godine okupilo išle sve generacije, 52 djevojaka i žene i muškarci. Na mladića, njihovih početku i začelju roditelja, baka i povorke nosi se feral, djedova. i zvono, a izgovaranjem riječi „blam“ simbolizira se zvonjava crkvenih zvona koja Nitko ne zna koliko je običaj star niti zašto se će do Uskrsa utihnuti ili se, pak, žele istjerati na čistu srijedu stanovnici Preka pokrivaju zli duhovi i pozvati puk na čišćenje od grijeha. plahtama, posipaju brašnom i u tami hodaju (R.I./A.V.)

105

106

Naši Školji - Naše Blago

Život i djelo Don Jerolima Kuzmića Šimića Don Jerolim Kuzmić Šimić rođen je u Sutomišćici i pisar je pet propovjedi i jednog oficija imenu Marijinu koje se nalaze u Arhivu HAZU u Zagrebu.

Bio je kroničar svog vremena i ostavio nam je zapise o vremenu i nevoljama s kraja 18. stoljeća. u Kukljici 1777 godine, u Sukošanu od 1765. do 1769. i od 1778. do 1782. godine.

kuge. Godina 1785. te dvije sljedeće godine (1786. i 1787.) bile su obilne i rodne, posebno je bilo puno ulja i Kako piše na unutarnjoj to na prostoru od Ugljana do strani korica Misala, Banja. Godina 1788. opet je dana 18. veljače 1782. bila snježna i hladna da je se razbolio, imao je sve pozeblo. Godina 1791. temperaturu jedanaest opet je bila obilna i rodna, većenici glagoljaši mjeseci i tri puta je odlazio bilo je dosta kruha, vina i su imali veliku ulogu kući u Sutomišćicu. Umro ulja, posebno u Sutomišćici, u životu i prosvjećivanju je dana 4. prosinca 1793. Preku i Lukoranu. stanovnika mjesta u kojem godine u 67. godini života. su djelovali, posebno jer Don Jerolim Kuzmić Šimić su potjecali iz iste ili slične Don Jerko je ostavio je pisar pet propovjedi i sredine. S mještanima su na biogradskom misalu jednog oficija imenu Marijinu često bili u rodbinskim i usputne zapise o vremenu koje se nalaze u Arhivu prijateljskim vezama, često i nevoljama i važnijim HAZU u Zagrebu. Rukopisi povezani i kumstvom, događajima od godine su nastali u razdoblju od zajedničkim gospodarskim 1781. do 1791. godine. njegova ređenja 1. lipnja i društvenim interesima, Tako saznajemo da je 1751. godine do smrti 1793. u prvom redu kroz 1781. godine bio župnik u godine. druženje u bratovštinama. Sukošanu, a te su godine Jedan od znamenitijih vino i sva hrana bili jako Don Jerko se na početku glagoljaša na otoku bio jeftini. Očito je godina bila školovao kod župnika je Don Jerolimov Kuzmić rodna. Godina 1782. bila je u Sutomišćici te u Šimić. jako hladna, snježna i sva franjevačkom samostanu na ljetina je pozebla, nastala Školjiću (Galevcu). U svom Don Jerolim (Jerko) Kuzmić je glad. Jedino su Preko školovanju i radu dolazio rečeni Šimić rođen je u i Sutomišćica imali nešto je u doticaj s glagoljskim župi Sutomišćica oko 1726. hrane. Slijedeće je godine zbornicima pisanima na tom godine od oca Jive Kuzme bilo obilje vina i ulja, i bez području, a od kojih su neki i majke Jerke. Zaređen je obzira na prošlu studen, sačuvani i do danas, npr. za svećenika 1. lipnja 1751. sve je obilno rodilo. Godine poznati Grdovićev zbornik. godine, a 1755. bio je župnik 1784. počela je kuga i u (Izvor: Znanstveni rad u Diniški. Nakon toga je bio sinjskoj državi i Splitu je Grozdane Franov Živković) župnik u Vrani 1760. godine, umrlo puno ljudi od gladi i

S

Naši Školji - Naše Blago

Mozaik-klupa izlazećeg sunca u uvali Mostir Obećano, ispunjeno! Ugljan je dobio svoju drugu mozaik-klupu s potpisom. Klupu s pogledom, u uvali Mostir. Klupu izlazećeg Sunca!

“

U klupu je utrošeno više od šest četvornih metara razbijenih keramičkih pločica ili, kako tvrdi autorica, više tisuća komadića mozaika koji prikazuju benediktinski samostan u uvali Mostir, ukrašen morskim motivima.

O

d ideje do realizacije mozaik-klupa autorski je rad gospođe Božice Kliman i oko 2000 „pomagača“ iz gotovo svih europskih zemalja koji su svake večeri čekali u redu da bi na ovom unikatnom suveniru ostavili osobni pečat, uspomenu za stare dane.

- Kada smo prošle godine ispred zgrade TZ započeli s projektom „Svako misto svoju klupu ima“, nisam ni slutila u kakvu će se priču ovo pretvoriti. Toliko je

djece dolazilo svake večeri da sam morala napraviti raspored kako bi svi dobili priliku raditi, zalijepiti svoj komadić pločice. Posebno sam zahvalna mom malom prijatelju, dječaku Janu Perici iz Zadra, koji me fascinirao svojim idejama i kreativnim rješenjima i pred kojim je velika slikarska budućnost, govori gospođa Kliman pod čijim je budnim okom majstor Sahib Delić vukao posljednje poteze fugom na klupi.

Projekt je u organizacijskom

dijelu podržala TZ mjesta Ugljan, a financijske troškove snosila je autorica.

Klupu je u betonu izlio majstor Delić i, što se njega tiče, šablona za izlijevanje sljedeće klupe spremno čeka u njegovoj radionici.

Prema riječima Dražene Strihić, direktorice ugljanske TZ, nakon klupe izlazećeg sunca, red je da se napravi i jedna s koje će se pružati najljepši pogled na suton, a to je na otoku Ugljanu zasigurno u Mulinama..

(A.L.)

107

108

Naši Školji - Naše Blago

KUD Sveti Mihovil kod Hrvata u Petrovaradinu Naš smo nastup nastojali prikazati kroz sklop tradicijskih pjesma koji su ukorijenjeni na našem podneblju, a prepliću se stari već zaboravljeni napjevi i novi način pjevanja karakterističan u Dalmaciji - a capella.

Krenuli smo autocestom za Zagreb, a cijelim putem smo nastojali svoju sreću iskazati kroz molitvu, šalu, viceve i pjesme. U Zagreb smo se zaustavili na nekoliko minuta, gdje nas je dočekala naša članica Nedjeljka koja nam je pripremila okrijepu.

Hvala joj!

C

ijele noći nisam zaspala.

Nisam mogla sklopiti vjeđe i dati snu mjesta. Nisu me mučile brige, jer sam ih već davno svrstala na dno ljestvice moga življenja, već sam se vratila u djetinjstvo kada sam budna puna nestrpljenja čekala jutro i nezaboravni brod „PREKO“ koji će me odvesti u lijepi Zadar grad. To je bilo rijetko.

Tek jednom ili dva puta kroz godinu, jer sam samo tada mogla u Grad kako bi mi majka kupila postole, ili eventualno, ne daj Bože, liječniku. Ali gledala su moja dva dječja oka svu ljepotu i sjaj grada. Mojem uzbuđenju nije bilo kraja.

I eto, baš sam takav osjećaj imala i noćas. Nestrpljenje i

uzbuđenje.

Ustala sam rano u zoru.

Praskozorja su očaravajuća i romantična, ali prizor svitanja tog proljetnog jutra 8.5.2015., bio je posebno lijep. Sunce iznad obronka našeg Grada u svojoj punoj ljepoti, resilo je nebeski svod u paleti duginih boja.

Tada sam se još jedanput zaljubila u svoj Grad. Oh, kako je veličanstven. Ali ja sam trebala dalje. U Gaženici su članove našeg društva „Sv. Mihovil“ Poljana čekala dva mlada nasmijana lica, tj. vozači minibusa.

Bili su sretni kao i mi, kao djeca osnovaca koji odlaze na svoju prvu ekskurziju.

Dalje put nas je vodio prema Slavoniji. Slavonska ravnica je toliko na nas utjecala da smo na trenutak pomislile da se nalazimo u Zemlji čudesa.

Uljena repica bila je u svom punom cvatu. Prekrivala je nepreglednu slavonsku ravnicu žutim tepihom, te je izgledalo kao da je dotiču zrake sunca. Ravnica je bila besprijekorno uređena i obrađena. Tu smo na najbolji način doživjele našu hrvatsku himnu Lijepa naša.

Uskoro smo stigli na granicu s Vojvodinom, ali se nismo zaustavljali, već smo odmah nastavili prema našem konačnom cilju, Petrovaradinu, i hodočasničkom domu Svetišta Gospe tekijske.

Dočekali su nas voditelj svetišta Petar Pitaf i

Naši Školji - Naše Blago

Na večernjoj procesiji nosili smo sliku Gospe Tekijske, Ušli smo u svetište crkve gdje je održana sveta misa, koju je predvodio župnik vlč.

Stjepan Bareši, a svirao je i pjevao zbor svetišta, kojeg vodi orguljaš Petar Pitaf.

vlč. Stjepan Barešić i nekolicina naših Hrvata koji žive u Petrovaradinu. Toliko dobrote, srca i ljubavi koju su iskazali prema nama ostavilo nas je bez riječi.

Odmorili smo se i večerali, i pripremili za sutrašnji dan, kada nastupamo na koncertu Marijanskih pjesama, koji se održava u Petrovaradinu, točnije Tekijama, a postao je prepoznatljivo Svetište Marije Snježne, zvane u narodu Gospa Tekijska.

Ujutro smo otišli s voditeljem Petrom Pitafom u razgledavanje Petrovaradina, gdje smo upoznali mnoga mjesta koja su obilježila hrvatsku povijest, a jedno od njih je rodna kuća bana Josipa Jelačića. Banom je postao 1848. godine i od tada mu je u Hrvatskoj ime upisano zlatnim slovima. Lijepo je biti u gradu koji je dao toliko velikih ljudi.

Na Petrovaradinskoj tvrđavi doživjeli smo predivnu panoramu i ljepotu Dunava s okolicom. Petrovaradin je nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, a danas je dio užeg gradskog područja Novog Sada.

Petrovaradinska utvrda poznata je kao Gibraltar na Dunavu. Lijepi barokni grad, širokih ulica s prekrasnom katedralom posvećenoj Imenu Marijinom.

Nakon svete mise počeo je koncert. Nastup smo nastojali prikazati kroz skup tradicijskih pjesma, koje su ukorijenjene na našem podneblju, a prepliću se stari već zaboravljeni napjevi i novi način pjevanja karakterističan u Dalmaciji - a capella. Otpjevali smo pjesmu posvećenu Gospi u kojoj se slavi i uzdiže iznad svih svetaca pod nazivom “O blažena, O prislavna, O prisvitla”, a poznata kao Šibenska molitva. Doživjeli smo ovacije i aplauz, koji je trajao i trajao i dao nam snage da još bolje otpjevamo naše preostale pjesme. Druženje s članovima raznih društava bio je više od ugodnog očekivanja.

109

110

Naši Školji - Naše Blago

Uz dobru večeru, druženje i pjesmu, radosni i sretni otišli smo na počinak. Spavali smo i sanjali i zahvaljivali koliku nam je sreću pružio Gospodin kada nas je doveo među te drage naše ljude.

Ujutro smo rano ustali i krenuli za Lijepu našu.

Pozdravi,rukovanja, poljupci i suze, koje su govorile više od riječi. Na povratku nismo izostavili posjet Vukovaru, simbolu stradanja, koji je svojim nesalomljivim duhom pokazao kolika je ŽRTVA HRABROST i VELIČINA. Puni dubokog poštovanja krenuli smo na Memorijalno groblje žrtava Domovinskog rata. Masovna grobnica,

koje su na najstravičniji način pogubljene, bačene i zatrpane u jamu. Duboko ganuti krenuli smo prema jugu. Stigli smo u kasnim večernjim satima puni dojmova, pa sam poželjela da naše putovanje podijelim s Vama dragi čitatelji Naših školja. Nadam se da ćete i Vi uživati u priči i poželjeti slijediti naše korake, a ja Vam želim Sretan put.

(Napisala : Biserka Perić)

najveća u Europi poslije ll. svjetskog rata. Otišli smo i na Ovčaru, gdje smo se poklonili svim žrtvama,

Kud „Sv. Mihovil“ Poljana je svojim aktivnostima iskazao duboko poštovanje našim vitezovima i braniteljima.

27.02.2015, poklonili smo se hrabrom branitelju Denisu Špiki na Ražovljevoj glavici 05.08.2015. sudjelovali smo na središnjoj proslavi 20. godišnjice Oluje.

28.09.2015. u Marunama smo sudjelovali na otkrivanju spomen ploče hrvatskom branitelju Draganu Špar.

U sjaju i ljepoti Tvoje su planine slavoluk domovine Tvoje su gore spomenik slobode Tvoje je more riznica blaga Tvoje nebo zraka Božjeg dara Tvoje hridi što strše

Hrvatsko ime piše Tisuće otoka Hrvatsku moju riše Tvoja jezera čarobno zelena U slapu srebrom prelivena Tvoje rijeke satkana čipka I klasja žitna koje blista

Vedra kao jutarnja zora Blista u suncu Hrvatska moja Napisala: Biserka Perić

Naši Školji - Naše Blago

Fola ti Bože za jutro na moru Prebudin se, sun, i pretisnu sat da posli ne zvoni i ne budi drugih.

Ka grin ujutro na more, uglavnom, se budin sun, bez sata!

Svaki put sun uzbuđen, toliko, kako da grin prvi put!

Uzimun stvori iz konobe, u kužini popijin belu kafu, pa krez kaletu, pomalo, niz Kantun, do mora, do rive.

Celo mesto još spi, umorno, pospono, od zabave, prošle letnje, večeri.

Vidin, mladost je i noćas, na Moloj rivi, ostavila ništo proznih boc, ispijenoga piva i dobar kup ćik i proznih škatul cigaret.

Gljedun prema bateli, pa prema celoj vali i dalje morun, prema Viru.

Utiha, kako se to lipo hrvoski reče.

Lunga bonaca, kako se češće govori.

Grin batelun, uza Molu rivu pa uza Velu, Mulić, Puntica pa Punta.

Vozin dalje, prema konolu i vidin, u daljini Velebit. Čisti je, nimo kape nasebi.

Znoči, nimo troga buri, ispri nos je, još jedun, provi letnji dun!

Skroz, na južnjoj stroni Velebita probijo se prvo svitlo od sunca. „Zora puca, bit će dana“, reko bi Preradović!

Sa zmorca, u daljini, čuje se zvuk prvoga broda.

Trajekt iz Ankone gre ugro Pa, kako je malo zarani, vozi pomalo i lovi vrime.

Gljedun prema našemu otoku. Ćinta i njezina zelena i kafena boja.

Zelena od mlodih iglic bora Ča vonjaju sve vamo, u kono.

Kafena boja, od iglic ke su već dole svoje, na kima je, u mladosti, bi poseban

gušt ležati.

Na jugo, Frnoža. Još je u miru.

Na dvi usidrene jedrilice, još se nisu prebudili.

Prema Odmaralištu, čujin motor, kaić.

Sigurno gre dignuti mriže!

Morovica izgljedo, nako, još kako u hlodu.

Preko konola, grod. Čuje se prvi jutarnji šušur.

Preko Maraske, do Puntamike.

U Diklu se vidu žuta rotirajuća svitla vridnih ljudi, jutarnjih škovacinov.

Jo sun u sredini svega toga.

Vode, na moru, u konolu, ispri moga Lukorana.

I mislin, fola ti Bože ča ovo sve vidin, ča sun sve ovo doživi, ča si mi dušu ispuni! Fola ti Bože!

Ivica Luković Lukorun, 2015. godine

111

112

Naši Školji - Naše Blago

Zajednička izložba dviju autorica Ova zajednička izložba dviju autorica prikazuje tematikom slične motive, ali naslikane osobnim slikarskim rukopisom svake autorice. Motivima prikazuju mjesta i prostore, trenutke mira, spokoja i tišine.

6. samostalnom izložbom „Ništa nije slučajno”, u Callegru u Zadru 2013. godine.

Tom prilikom je predstavila svoj slikarski izraz drugačijim od dotadašnjeg stila.

Pojavljuju se imaginarni likovi poput nebeskih lica, ruku koje svojim položajem iskazuju određenu emociju, zamišljeni prostori i predmeti koji mogu biti i stvarni i koji predstavljaju određenu unutarnju emociju same autorice.

N

a dan Cvjetnice u POU “Dom na žalu” je otvorena izložba slika, akrila na platnu, autorica Isabell Franov i Jadranke Čikić, koje su predstavile retrospektivni prikaz svojih radova posljednjih desetak godina.

Ova zajednička izložba dviju autorica prikazuje tematikom slične motive, ali naslikane osobnim slikarskim rukopisom svake autorice. U motivima prikazuju mjesta i prostore, trenutke mira, spokoja i tišine.

“U tišini maštamo, sanjarimo, molimo i osluškujujemo svoje vlastito srce, stoga je

i naziv ove izložbe „U tišini.. moje srce govori” istaknula je Vesna Benić, predstavivši posjetiteljima slikarice koje svoje inspiracije pronalaze u otočkom okruženju i dalmatinskom krajoliku.

Slikarica Isabell Franov realistički prikazuje otočni krajolik, detalje brodova i obale, ljude u radnom ambijentu i arhitekturu Zadra. Često prenosi na platno i teme s fotografija autora s ovog podneblja.

Autorica Jadranka Čikić napravila je određeni pomak u načinu slikanja prije dvije godine svojom

Na izložbu se u svom govoru osvrnuo akademski slikar Bogdan Mogilevskij, predsjednik likovne udruge “Ars-Uljan” koji je ujedno i otvorio ovu zajedničku izložbu autorica. (A.Ž.)

Naši Školji - Naše Blago

Je li se na brdu Šćah nalazila antička promatračnica?

Uz arheološke nalaze, najjači argument za ovu pretpostavku je fantastičan smještaj lokaliteta. Iako je Šćah za samo 23 metra viši od susjednog brda Sv. Mihovil, on pruža znatno bolju vidljivost prema svim stranama svijeta.

U

natoč blizini Zadra, otok Ugljan, kao i ostatak zadarskog otočja, poprilično je loše arheološki istražen.

Gotovo sve što znamo o prapovijesti otoka zahvaljujemo Šimi Batoviću, dok naše poznavanje antičkog perioda još uvijek uvelike počiva na već starijim radovima akademika Mate Suića, te lokalnog župnika Amosa Rube - Filipija.

Gotovo svi nalazi iz starijih perioda prapovijesti su kamene alatke pronađene slučajno ili tijekom rekognosciranja, dok metalna razdoblja karakteriziraju ostatci gradina i grobnih gomila.

Ovaj članak bavi se brdom Šćah koje je ujedno i najviša točka otoka te na kojemu je Š. Batović uočio gradinu. Brdo se nalazi na zapadnom brdskom hrptu otoka u lancu koji, gledajući s juga, čine brda Kobiljak (202m), Fratar (188m), Vela Glava (238m), Sv. Mihovil (265m), Plišivac (200m) Šćah (288m), Zvonigrad (196m) i Straža (177m). Danas mu se može pristupiti samo iz smjera Turkije-Lukorana. Š. Batović je brdo rekognoscirao 1973. godine te je uočio oveći obzid debljine oko 1,5 te visok do 1 metar, a koji se nalazi oko 80 metara ispod samog vrha brda.

Zbog poprilično tankih bedema, Batović je zaključio da je gradina vjerojatno služila kao izvidnica ili refugij. Tamo je danas moguće vidjeti dvije kamene gomile od kojih su planinari formirali vatrište, s dosta kamenja rasutog prema zapadnoj strani brda.

Batović je zapisao da bi to mogli biti ostatci suhozidnih kućica za pastire ili čak devastirani tumuli, što nije neizgledno zbog toga što se jedna takva grobna gomila nalazi na susjednom Zvonigradu.

Zapadnije od kamenih struktura Batović je na površini pronašao razmjerno mnogo rimske keramike, za što je zaključio da bi mogli ostaci manjih pitosa.

Autor ovog članka rekognoscirao je Šćah 2013. godine, te je osim opisane situacije, uočio da se ispod tankoga humusnog sloja koji se proteže od vrha brda prema sjeveru i zapadu nalazi razmjerno debeli sloj gareži s fragmentima grube kuhinjske keramike i terrae sigilatae. O dugotrajnoj upotrebi lokaliteta svjedoči i sam pristupni put prema brdskom vrhu koji je mjestimice istesan u živoj stijeni te u kojemu se mogu pronaći fragmenti grube keramike.

Uz arheološke nalaze, najjači argument za ovu pretpostavku je fantastičan smještaj samog

lokaliteta. Iako je Šćah za samo 23 metra viši od susjednog brda Sv. Mihovil, on pruža znatno bolju vidljivost prema svim stranama svijeta što ne možemo reći za ostale točke na otoku. Budući da se zbog određenih prirodnih parametara u antici i protopovijesti plovidba prema Jaderu češće no danas odvijala iz pravca sjevera, upravo je to strana svijeta s koje se pruža najbolji pogled s Šćaha.

Također, ovo brdo može se uočiti s poprilično velike udaljenosti što je drugi uvjet koji treba ispunjavati svaka dobra signalna postaja.

Na kopnu, Šćah se izvrsno vidi iz samog Zadra (Slika).

Iz pisanih izvora doznajemo da su se sve do polovice 19. stoljeća na kaštelu sv. Mihovila palile „signalne vatre“. Ukoliko prihvatimo tezu o ranobizantskom postanju ove utvrde, možemo označiti upravo ovaj period kao vrijeme kada se signalna postaja sa Šćaha seli u susjednu novoizgrađenu utvrdu, a što možemo razlučiti i po keramičkom materijalu na samom lokalitetu.

Napisao: David Štrmelj

113

114

Naši Školji - Naše Blago

Nova turistička ponuda, muzej na Školjiću U popis kulturnog dobra Samostana sv. Pavla Pustinjaka uvršteno je 56 predmeta i umjetnina, među kojima su i dvije slike nevelike umjetničke vrijednosti, ali značajne jer su rad dvojice zadarskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća

K

ulturna ponuda Turističke zajednice Općine P r e k o ovoga je ljeta bogatija za još jedan

sadržaj.

Svaki dan tijekom ljetne sezone osim nedjelje, od 17 do 19 sati, posjetitelji mogu razgledati muzej u sklopu franjevačkog Samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, koji je odlukom

Ministarstva kulture prije dvije godine proglašen zaštićenim kulturnim dobrom RH. U popis kulturnog dobra Samostana sv.

Pavla Pustinjaka uvršteno je 56

Naši Školji - Naše Blago

predmeta i umjetnina, među kojima su i dvije slike nevelike umjetničke vrijednosti, ali značajne jer su rad dvojice zadarskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Oltarnu sliku s prikazom sv. Roka naslikao je Ivan Skvarčina (Giovanni Squarcina), a slika Bogorodica od Bezgrješnog Začeća sa sv.

Antom Padovanskim, sv.

Ljudevitom i sv. Elizabetom rad je zadarskog konzervatora, arheologa i slikara Giovannija Smiricha (Ivan Žmirić, Zmirić, Smirić).

“

Zbirka čuva i nekoliko slika baroknih stilskih odlika, vjerojatno dio opreme samostana iz ranijih razdoblja, koje su izradili neznani majstori venecijanske provenijencije To su slike Molitva na Maslinskoj gori, Peta postaja Križnog puta - Šimun Cirenac pomaže Isusu nositi križ, sv. Ante Padovanski i sv. Frane Asiški. U zbirci su i grb franjevaca trećoredaca, više kamenih ulomaka, ulomak pluteja, ophodno raspelo, viseći svijećnjak, knjiga Datja i

Pridatja (knjiga primitaka i izdataka koju su od 1592. do 1675. vodili samostanski ekonomi), misal, tiskarske preše i tiskarske matrice različita sadržaja, pisaći stroj, grafički stroj koji je samostan otkupio od obitelji pokojnoga slikara, grafičara i restauratora Josipa Resteka, a navodno je nekad pripadao uglednoj zagrebačkoj obitelji Strozzi.

(A. L.)

U zbirci su i grb franjevaca trećoredaca, više kamenih ulomaka, ulomak pluteja, ophodno raspelo, viseći svijećnjak, knjiga Datja i Pridatja (knjiga primitaka i izdataka koju su od 1592. do 1675. vodili samostanski ekonomi), misal, tiskarske preše i tiskarske matrice

115 115

116

Naši Školji - Naše Blago

Udruga žena sv. Fume, Sutomišćica Iza Udruge žena sv. Fume iz Sutomišćice još je jedna aktivna godina. Većina aktivnosti u 2015. godini pretežito su bile usmjerene u humanitarnu djelatnost, a pronašlo se vremena i za nastupe na kulturnim događajima, poglavito na otoku.

Dio njihovih ovogodišnjih aktivnosti donosimo u fotogaleriji.

Naši Školji - Naše Blago

Božićna izložba u Domu za starije i nemoćne Puno pjesme, smijeha, domaćih slastica i dobrih želja za predstojeće blagdane pripremili su i ove godine na Božićnoj prodajnoj izložbi korisnici i djelatnici Doma za starije i nemoćne osobe iz Preka.

U

povodu blagdana Božića i Nove godine u Domu za starije i nemoćne osobe u Preku otvorena je izložba ručnih ukrasnih radova koje su zajedno izradili korisnici i djelatnici Doma. Izložba u Podružnici Preko Doma za starije i nemoćne osobe Zadar održava se već nekoliko godina uzastopno

ukrasi i cvjetni aranžmani tijekom godine, govori medicinska sestra Iris Kolega, koji zajedno sa socijalnom radnicom Jelenom Milin i voditeljicom Podružnice Preko Radmilom Bulat,. vodi i osmišljava aktivnost radionice.

- Prije dvije godine u Podružnici Preko boravila - Izložba je prodajnog je komisija iz EU-a i SAD-a karaktera, a dobivena za skrb i brigu o starijim sredstva koriste se za i nemoćnim osobama, a nabavu materijala od kojeg nakon obilaska su rekli da se izrađuju blagdanski bi svoju starost vrlo rado

proveli u Preku. Dokaz je to kvalitetnog smještaja našim korisnicima i odličnom medicinskom i pomoćnom osoblju, rekao je ravnatelj Grgo Šoša.

- U Domu boravi 21 osoba, od čega 10 u medicinskom stacionaru. Dom je vrlo dobro opremljen i uređen, a za što su zaslužni svi djelatnici Doma, rekla nam je voditeljica i medicinska sestra Radmila Bulat. (J.M.)

117

118

Naši Školji - Naše Blago

Zemljo moja Lukoransko

Ne vidu se tvoji puti Puni zdrače, smriča i kupine Ma isto jo te volim Zemljo, moja mocir i ledine.

Ka' obasjo sunce žarko Iz Vrha se vidi sve do lokve Lipoti se tvojoj čudin Zemljo, moja masline i smokve.

Lipe li su tvoje vale Nider nimo takvog mora Za tobun me srce vuče Zemljo, moja cimpresa i bora.

U tujin belin svitu Daleko sun iljadama milja Al note uvik mislin Zemljo, moja bušinka i smilja.

Napisala: Rajka Sikirić Stepanović

Naši Školji - Naše Blago

KUD Sv. Ante na jubilarnoj 10. smotri folklora u Galovcu Kulturno-umjetničko društvo Sv. Ante iz Lukoran jedno je od središnjih društava s otoka koje redovito diljem Hrvatske promovira običaje svog rodnog zavičaja.

Tako su koncem srpnja u Galovcu sudjelovali na smotri tradicijskog folklora pod nazivom »Nad Galovcem misečina sjaje 2015«

D

eseta smotra tradicijskog folklora pod nazivom »Nad Galovcem misečina sjaje 2015« održala se 22. srpnja u Galovcu, a večer pjesme i starih običaja otvorila je kuma KUD-a Sv. Mihovil, Renata Peroš, ravnateljica narodnog muzeja Zadar.

zaborava. Smotra je počela blagoslovom KUD-ova u crkvi Svetog Mihovila te je nakon blagoslova krenuo mimohod KUD-ova prema školskom igralištu, gdje su na smotri pored domaćina nastupili: KUD Domac iz Privlake pokraj Vinkovaca, KUD Sv. Ante Lukoran, KUD „Mala Gorica“ iz grada Prisutne je pozdravio i Sveta Nedelja, Folklorni načelnik Marin Gulan ansambl Vrapčanci iz istaknuvši kako su KUD- Zagreba, KUD Sv. Ante iz ovi od velikog značaja Nadina, bend Čevulja i KUD za općine, jer čuvaju i Sv. Ivan Krstitelj iz Gorice. obnavljaju stare običaje S obzirom na malu općinu i tako čuvaju tradiciju od kao što je Galovac, ova

ljepota susreta folklornih skupina može biti, i zasigurno je, uzor i primjer mnogima koji organiziraju ovakve susrete, a imaju puno više sredstava i mogućnosti organizacije ovakvih susreta.

Cilj manifestacije je u jednom prikazati i prezentirati kako kulturu mjesta, tako i očuvanje kulturnog identiteta zadarskog kraja i hrvatske tradicijske kulture.

(R.I.)

119

120

Naši Školji - Naše Blago

Samostan sv. Jeronima

Samostan se nalazi na rtu koji sa sjeverne strane zatvara luku Ugljan i na pješčanoj plaži Mostir.

Kao obiteljsku zadužbinu 1430. godine utemeljio ga je Šimun Benja, djed modruškoga biskupa Šimuna Kožičića Benje, osnivača glagoljske tiskare u Rijeci.

Crkva sv. Jeronima posvećena je 21. svibnja 1447. godine.

Graditelj je Juraj Lukači-Zavaliska.

Samostan sv. Jeronima u Ugljanu otvoren je za razgledavanje do 14. kolovoza, od ponedjeljka do subote, od 16.30 do 18.30.

Naši Školji - Naše Blago

Filmski vikend na Ugljanu Nakon Italije, Danske, Austrije, Švedske, Malte, Izraela, Cipra, Hrvatska je ugostila popularni program Europske filmske akademije „Nedjelja na selu“.

Č

lan Europske filmske akademije Sergej Stanojkovski, direktor Avvantura film festivala Zadar, od 5. do 8. lipnja bio je domaćin europskim filmašima na otoku Ugljanu.

Sviličić te članovi EFA-e Christophe Leparc, Helena Danielsson i predstavnica EFA programa Nicola Joetze iz Berlina.

Lewandowska (Poljska), redateljica Sonja Prosenc (Slovenija), producentica i scenaristica Wanya Rainova (Bugarska i, redatelj Victor Lindgren (Švedska).

Na seminaru, koji je održan Stanojkovski ističe u Stocco ljetnikovcu iz 17. kako program„Nedjelja - Mladi autori susreli su stoljeća, bili su mladi filmaši na selu“ briše granice se s iskusnim članovima iz 11 europskih zemalja: među državama, potiče Europske filmske redatelj Alexander Nanau umrežavanje ljudi i akademije kako bi izmijenili (Rumunjska /Njemačka), projekata, znanja i iskustva, predstavili svoje skladateljica Anita Andreis iskustava, a otok Ugljan u radove, buduće projekte, (Hrvatska), redatelj, pisac i filmskom je vikendu bio mali razgovarali o načinu montažer Carlos Marques europski biser čije će ljepote financiranja filmskih Marcet (Španjolska), možda privući nekoga projekata u matičnim redateljica Ester Amrani od ovih mladih europskih državama, raznim (Izrael), fotograf, pisac i autora u nekom novom, tehničkim pitanjima, o redatelj Germinal Roaux zajedničkom projektu… tome kako koji od njih (Švicarska), redatelj priča priču i putuje kroz Guy Lihtenstein (Izrael/ Partneri „Nedjelje na selu“ sedmu umjetnost, rekao je Austrija), producent Ivan bili su Hrvatski audiovizualni Stanojkovski, uz kojega su Kelava (Hrvatska), pisac centar (HAVC), TZ mjesta kao predavači sudjelovali i redatelj Mark Noonan Ugljan, TZ Grada Zadra i scenarist i redatelj Ognjen (Irska), producentica Marta Zadarska županija. (A.L.)

121

122

Naši Školji - Naše Blago

Sanjivi svijet ilustratora Marina Franića iz Lukorana Otkad zna za sebe piše i crta, „bojama stvara svoj svijet mašte“, a dio toga svijeta prenio je i na stranice bogato ilustriranog Leksikona koji je nedavno predstavljen i na sajmu knjiga u Frankfurtu.

N

a ovogodišnjem Interliberu u studenom, najvećem nacionalnom sajmu knjiga u Zagrebu, a među tisućama naslova koji se predstavljaju ljubiteljima lijepe riječi, na štandu zadarske izdavačke kuće

Forum izložen je i Leksikon čije autorstvo potpisuje Tvornica mašte.

Riječ je o pionirskom izdavačkom pothvatu koji nas vraća u djetinjstvo i ranu mladost, kad su leksikoni i spomenari od ruke do ruke

otkrivali najskrivenije tajne, prijatelje, ljubavi, simpatije, želje… Danas, kada su naši životi na društvenim mrežama postali virtualno javno dobro, povratak ukoričenog leksikona nije

Naši Školji - Naše Blago

tek nostalgičan povratak u prošlost. Štoviše! Novi život i novo ruho udahnuo mu je mladi ilustrator Marin Franić (Tvornica mašte/ Blind artist) iz Lukorana, zadarskoj likovnoj publici poznat po izložbama “Sanjaj na 3, 4, sad...“ i “Tragovima Sherlocka Holmesa” (1 i 2). Sudjelovao je u mnogim umjetničkim projektima, a ove godine osvojio je nagradu za osmišljavanje slogana „Malen pod zvijezdama“ za Pula Film Festival.

Voli pisati priče za “one koji nikada neće do kraja odrasti”, na dijalektu i na standardnom književnom jeziku.

- Prolaznici koje usput i slučajno sretnem i detalji koje volim.. Puno čitam, volim bajkovite filmove, animirane filmove i stripove, Lewisa Carrolla i Tima - Zahvalan sam izdavačkoj Burtona, Petra Pana.. I, kući Forum što su mi dali naravno, glazbu koja je priliku i slobodu da crtam neizostavni dio mog života. u svom stilu. Nadam se i Nadam se da će se pojedinci nastavku suradnje jer su prepoznati u nekim od likova reakcije publike i tržišta jako Tvornice mašte i da će im dobre, kaže samouki crtač leksikoni izmamiti osmijeh koji je svoj sanjivi svijet i toplinu oko srca... Čini mi nazvao Tvornica mašte. Sve se da je to ipak najvažnije, unutar te tvornice, dodaje, ističe Marin koji, po vlastitu komadići su onoga što ga priznanju, ne namjerava okružuje. odrasti do kraja. (A.L.)

123

124

Naši Školji - Naše Blago

Vlasnici Ošljaka; Od Cedolina do Valčića 1931. godine kralj tadašnje Kraljevine Jugoslavije donosi ukaz o agraru.

Na temelju tog ukaza, donosi se odluka o prelasku kmetovskog dijela zemljišta u vlašnistvo Valčića. životinja znale su se naći ovce i svinje. Ptice su bile rijetkost zbog nestašice vode, a u prirodi su se mogle naći zmije i gušteri.

Pored zemljoradnje, stanovnici su se bavili i ribarstvom. U Zadru su bile veoma poznate gire ili manule sa Ošljaka.

O

tok Ošljak nosi svoje ime još iz davnina.

Zvali su ga i Kaluđera, ili Lazaret. Jedno vrijeme bio je posjed zadarske biskupije, kako se spominje u zapisima davne 1320. godine, od koje je 1555. godine iznajmljen poznatoj zadarskoj obitelji Cedolini.

Ova ga daje obiteljima Cortese, Fozza i Soppe, od kojih ga preuzima gospodin Calogera. Kupoprodajnim ugovorom otok dalje prelazi u ruke obitelji Licini, koja ga zbog novčanih problema daje obitelji Carrara. Zadnji posjednik bila je obitelj Đurić.

Oko 1760. godine na otok dolaze prvi Valčići, braća

Matija i Petar Valčić.

Zahvaljujući njima, otok je počeo dobivati potpuno novi izgled. Otok je bio skoro sav obrađen, izuzev kamenitog vrha, pa je biljni svijet bio veoma bogat. Tu se moglo naći crnike ili česmine, lopotike, smrdele, mrte ili mrče, megnoje, planike, borova, a bilo je i loze, maslina, smokava, badema, breskvi, višanja, kupusa, graha. Značajno su mjesto zauzimale trave: brmeč, šćir, koromač, sćenac, ruzmarin, iva, kamilica, rančica, sljez, i mnoge druge. Životinjski je svijet, u odnosu na biljni, bio daleko siromašniji. Od domaćih

1931. godine kralj tadašnje Kraljevine Jugoslavije donosi ukaz o agraru. Na temelju tog ukaza, donosi se odluka o prelasku kmetovskog dijela zemljišta u vlašnistvo Valčića.

Tadašnji gospodar imao je pravo žaliti se, što je i učinio. Međutim, do ulaska Kraljevine Jugoslavije u II svjetski rat, 1941. godine, kada Ošljak dolazi pod okupaciju Italije, taj predmet nije riješen. Za vrijeme rata dokumenti o tome se gube.

Tako Valčići postaju vlasnici tog kmetovskog dijela tek nakon rata, i provedene nacionalizacije. Na žalost, stjecajem okolnosti, tek 1979. godine to se i pravno rješava. Gospodarski dio zemljišta danas koristi Mjesna zajednica Ošljak.

(R.I.)

Naši Školji - Naše Blago

125

Ljetnikovac obitelji De Ponte u Malom Lukoranu U mjestu Mali Lukoran opstoji stari ljetnikovac zadarska plemićke obitelji de Ponte, porijeklom iz Italije iz Bergama, čiji je zet Petar Preradović ovdje ispjevao svoju budnica Zora puca, bit će dana.

Ponte (De Ponte) je zadarska plemićka obitelj. Podrijetlom iz okolice Bergama, odakle su se u drugoj polovici XVI. st. doselila u Zadar braća Ivan Krstitelj (u. 1610), Ivan Petar i Jerolim, koji se u zadarskim spisima spominju kao građani i trgovački poduzetnici.

Sinovi Ivana Krstitelja bili

su kapetan Marko (1598– 1675), istaknuti zapovjednik mletačkoga konjaništva u Kandijskom ratu (1645– 69), doktor prava Jerolim (rođ. 1600), i Sebastijan (rođ. 1607). Pored svojih velikih imanja na kopnu, obitelj je posjedovala i barokni ljetnikovac iz 17. stoljeća u Malom Lukoranu.

Iz obitelji Ponte potječe Pavica, prva supruga hrvatskoga pjesnika Petra Preradovića, koji je prema nekim spoznajama ovdje ispjevao svoju budnica Zora puca, bit će dana, boraveći na odmoru sa svojom suprugom Pavicom. (R.I.)

Zora puca, bit će dana!

Okreni se k zlatnom vedru, Slavna zemljo Dalmatinska: Evo Zore u tvòm njedru, Da odkrije zakopana Blaga tvoja - evo dana!

Petar Preradović (1818. - 1872.)

126

Naši Školji - Naše Blago

136. PRVAŠIĆI

Učenike i roditelje dočekali su ravnatelj, stručna služba, njihove nove učiteljice te stariji učenici koji su ih razveselili priredbom.

Naši Školji - Naše Blago

128. BIBLIOBUS Najviše korisnika bibliobusa dolazi iz Preka

135. radionica Još jednom ovog ljeta održane su slikarske radionice u Domu na žalu

129. NATJECANJE

136. prvašići OŠ Valentin Klarin ovu školsku godinu upisala je 34 nova učenika u prvi razred

13o. donacije Uz pomoć roditelja prikupljana su sredstva za nove klime u školi

138. radionica U Sutomišćici je održana IPAD foto radionica

Održano je Prvenstvo vrtića Ugljana i Pašmana u nogometu

127

128

Naši Školji - Naše Blago

U bibliobusu je oko 3000 jedinica knjižnične građe koja se prema potrebama i željama čitatelja mijenja i nadopunjuje.

Djeca, školski i vrtićki uzrast, najviše traže slikovnice i dugometražne crtane filmove, osobito klasike Walta Disneya.

Bibliobus U otočnom bibliobusu najviše aktivnih korisnika iz Preka

U

nepunih godinu dana, koliko otočni bibliobus obilazi otoke zadarskog arhipelaga, u narodnu knjižnicu na kotačima upisano je 547 aktivnih korisnika. Najviše je čitatelja u Preku - 60, najmanje u Kraju na Pašmanu – 3, a svi oni zadužili su 13.395 naslova. U Ugljanu je 33 aktivnih korisnika, u Lukoranu 21, u Sutomišćici 17, u Kukljici 19, u Tkonu 22, U Velom Ižu 59, u Brbinju 8.

Voditeljica projekta Nada Radman i knjižničar u bibliobusu Marko Vrandečić više su nego zadovoljni ovom jedinstvenom uslugom u našoj zemlji, a, kako ističu, sličan projekt ne postoji ni u jednoj europskoj zemlji.

- Slična knjižnična usluga postoji u skandinavskim zemljama, ali se knjige ne dostavljaju autobusima nego posebnim brodovima.

Broj krajnjih korisnika nekome se možda čini malim u pojedinim mjestima, ali u obzir se mora uzeti struktura, životna dob i broj stanovništva. Ako znamo da u Velom ratu stalno živi 25 ljudi, a imamo devet aktivnih korisnika, dolazimo do brojke od gotovo 50 posto stalnih čitatelja. To je

demografski pasivniji kraj i u tim uvjetima mi smo zadovoljni, objašnjavaju Radman i Vrandečić.

Prvi bibliobus krenuo je 2006. godine sa 21 stajalištem, a danas su pokrivena 62 naselja u Zadarskoj županiji.

Profesionalna knjižnična djelatnost nije organizirana samo u Bibinjama, Lišanima Ostrovičkim, Povljani i Vrsima, potreba i želja za uslugama bibliobusa, kažu, stalna je tako da mnoga mala mjesta nazivaju i pitaju kada će se uključiti. Poput Banja na Pašmanu.

- Za veće mjesto potrebnija je stacionarna knjižnica s cjelodnevnim radnim vremenom, velikim prostorom, ali tamo gdje toga nema ,uslugu nadomještamo bibliobusom. Osim Banja, zasad nećemo moći uključiti nova mjesta jer smo limitirani novcem, trajektom i stajalištima, odnosno vremenom provedenim na stajalištima koje je ograničeno na najmanje 30 minuta.

U Banju smo morali naći kompromisno rješenje do lipnja, kada ćemo tiskati novi „vozni red“, napominje Vrandečić. (A.L.).

Naši Školji - Naše Blago

Prvenstvo vrtića Ugljana i Pašmana u nogometu U četvrtak 18. lipnja 2015. godine u Sutomišćici se održalo 1. nogometno prvenstvo dječjih vrtića otoka Ugljana i Pašmana. Organizator turnira je Nšk Sv. Mihovil u kojem treniraju gotovo sva djeca koja su nastupila na turniru.

129

130

Naši Školji - Naše Blago

Donacijama do novih klima u školi Tijekom ljetnih mjeseci, prikupljao se novac od dobrovoljnih donatora te se došlo do iznosa od oko 4 500 kuna. To su mahom bile donacije ugostitelja, privatnika, udruge te privatnih osoba. sunčeva svjetlost i vrućina hodnika, zbornice i razreda koji je okrenut prema istoku, pa u proljeće i ljeto uzrokuje velike vrućine te time djeci i učiteljici otežava nastavu.

Također, na inicijativu roditelja, a uz potporu ravnatelja škole Kristijana Smuda pokrenuta je akcija ova školska godina u skupljanja donacija za klima područnoj školi Ugljan uređaje za obje učionice. započela je u veselom ozračju. U prvi razred Tijekom ljetnih mjeseci, krenulo je šest prvašića, po prikupljao se novac od tri djevojčice i dječaka koje dobrovoljnih donatora te su pjesmom i recitacijama se došlo do iznosa od oko dočekali učenici drugog, 4 500 kuna. To su mahom trećeg i četvrtog razreda te bile donacije ugostitelja, njihove učiteljice Sofija Kralj privatnika, udruge te i Lorena Tomić. privatnih osoba. Kako je cijena jednog klima uređaja Prvašići su se pridružili bila 5 800 kuna prikupljeni svojim ostalim kolegama u iznos nije bio dovoljan, ali se školi, a njihovim dolaskom tu uključila tvrtka Euroherc OŠ Valentin Klarin Preko čijom je donacijom u iznosu - područna škola Ugljan 11 600 kuna pokrivena može se pohvaliti s ukupno vrijednost obje klime, a 26 učenika u kombiniranoj sav materijal potreban za nastavi. monažu donirao je Frigo Trade.

Područna škola u Ugljanu početak nove školske Preostali novac od donacija godine dočekala je u novom utrošit će se u potrebe ruhu. Naime, roditeljskom ugljanske djece prema donacijom u iznosu od 1 200 dogovoru s roditeljima, kuna kupljeno je devet rolo učiteljicama i ravnateljem. zavjesa kako bi se umanjila

N

- Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali i podržali ovu akciju u nadi da je ovo samo početak, poručuju iz područne škole u Ugljanu.

(R.I.)

Naši Školji - Naše Blago

Završna priredba vrtićkih “maturanata” DV Lastavica U POU Dom na Žalu u Preku, održana je priredba predškolaca DV Lastavica.

Od budućih prvašića oprostile su se tete i ravnateljica Jadranka Selak, a skoru dobrodošlicu u školu poželio im je Kristijan Smud, ranavatelj OŠ Valentin Klarin.

131

132

Naši Školji - Naše Blago

Oproštajni izlet predškolaca DV Lastavica Prema riječima prof. Jadranke Selak, ravnateljice vrtića, izlet je organiziran kako bi se djeca koja ostaju u vrtiću, odgajateljice i ostali djelatnici oprostili od djece koja odlaze u školu. restoranu Sv Rok. Prema riječima prof. Jadranke Selak, ravnateljice vrtića, izlet je organiziran kako bi se djeca koja ostaju u vrtiću, odgajateljice i ostali djelatnici oprostili od djece koja odlaze u školu.

- Cilj izleta proizašao je iz karakteristika današnjih generacija. Nastojali smo spojiti znanost, umjetnost, prirodu i zajedništvo sklopu završnih aktivnosti, 30. svibnja, kroz najjači simbol - blagovanje za predškolci Dječjeg vrtića Lastavica, „obiteljskim stolom“. I uspjelo je, usvojili skupine Dupini, Zečići, Zvjezdice, Ribice smo nova znanja, najeli se, nasmijali i sve i Leptirići, njih ukupno 26, posjetili su začinili pjesmom i igrom, kazala nam je Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu, prof. Selak.(A.L.) zoološki vrt u Lovincu te se okrijepili u

U

Dan planeta Zemlje u Dječjem vrtiću Lastavica

Naši Školji - Naše Blago

Mala eko - akcija, Dan škole i Dan planeta zemlje u Ugljanu U povodu Dana planeta Zemlje i Dana škole, učenici OŠ Valentin Klarin, zajedno s osobljem područnog odjeljenja Ugljan, organizirali su akciju čišćenja okoliša i uz dodatnu edukaciju o važnosti zaštite okoliša. Djeca su na kraju akcije dobili prigodna priznanja i veliku peticu iz zalaganja!

133

134

Naši Školji - Naše Blago

Božićni koncert Dječjeg vrtića Lastavica Božićni sajam 2014., koji već tradicionalno u Preku organizira POU Dom na žalu, još jednom je ponudio bogat i raznolik program. i pripravke od aromatičnoga bilja, sajam je 17. prosinca otvorila izložba slika polaznika Dječje radionice Mala Sirena, voditeljice Irene Sikirić, a u nastavku su koncert klasične glazbe održali učenici Glazbene škole Blagoja Berse iz Zadra, Područnog odjela Preko.U programu su sudjelovali Lucijan Pavin, Roko Pažanain, Filip Sorić, Antonia Stanić, Roza Svorcina, Duje Benjamin Dorkin, Paola Stanić, Vid Višić, Lisa Gregov, Magdalena Švorinić, Jakov Kačan, Matia Pažanin, Ela Zelenčić, Luka Trećeg dana Božićnog sajma 2014. u POU Perin, Matej Blasov, Ivan Grganović, Luka Dom na Žalu u Preku, Dječji vrtić Lastavica Kurtin, Iris Itković, Mislav Bešlic, polaznice priredio je Božićni koncert i dolazak Djeda Škole suvremenog plesa i zbor OŠ Valentina Božićnjaka. Uz stihove duhovne poezije Klarina iz Preka. koje su govorile odgajateljice, djeca iz Ugljana, Lukorana, Sutomišćice i Preka Drugog dana sajma, u programu koji je izvela su pjesme „Ljubav Božja je velika“, organizirala Udruga TIM, nastupile su Male „Visom leteć“, „Sv. Niko svijetom šeta“, pahuljice – članice plesne igraonice Udruge „Dođi, dođi Božiću“, „Djetešce nam se Tim pod vodstvom Josipe Kolega, polaznice rodilo“ i „Zvončići“, nakon čega je Djed tečaja suvremenog plesa Udruge TIM pod Božićnjak podijelio prigodne darove. vodstvom Tanje Stipčević te kadetkinje Mažoretkinja otoka Ugljana i Pašmana pod Uz sudjelovanje Udruge žena Luzor, vodstvom Željke Pasariček. Program su Školske zadruge Mogunja i Dječjeg vrtića vodile učenice OŠ Valentina Klarina Petra Lastavica, koji su izložili različite ukrasno- Marfat i Dora Jerolimov, a Josip Batistić uporabne predmete, maslinova ulja, likere izveo je nekoliko božićnih pjesama.(R.I.)

Naši Školji - Naše Blago

Ljetne slikarske radionice u Domu na žalu Cilj radionice je da kod djece probude želju za nastavkom rada na likovnom obrazovanju i izražavanju te da stasaju u kreativne osobe.

U

Domu na žalu uspješno djeluje dječja slikarska radionica “Mala sirena” koju vodi slikarica Irene Sikirić Rančić, a u radu s djecom koristi različite slikarske tehnike, razvijajući osjećaj za mjeru, kompoziciju i stvaranje boja.

Cilj radionice je da kod djece probudi želju za nastavkom rada na likovnom obrazovanju i izražavanju te da stasaju u kreativne osobe.

Tako su svoje radove u različitim tehnikama izložili su: Duje Benjamin Dorkin, Marijeta Šoša, Angela Šoša, David Šoša, Đina Masar, Ena Vidov, Toni Kiković, Manuela Gobin, Leon Dunatov, Ivan Pedišić, Cvita Grdaš i Tonka Novoselić, čija su likovna ostvarenja ukrasila zidove galerije Dom na žalu zajedno s radovima njihove voditeljice.

(T.L.M.)

135

136

Naši Školji - Naše Blago

OŠ Valentina Klarina bogatija za 34 nova učenika U matičnoj školi u Preku, nakon dobrodošlice ravnatelja Kristijana Smuda, pet djevojčica i sedmero dječaka dočekala je učiteljica Lidija Lončar, kojoj je to, prisjetila se, sedma generacija prvaša.

Naši Školji - Naše Blago

O

tok Ugljan dobio je 34 novih učenika!

Toliko ih je od Kukljice do Ugljana upisano u prvi razred Osnovne škole Valentina Klarina, a da bi im taj dan prošao što bezbolnije i ostao u trajnom sjećanju, njihovi stariji kolege prije prvoga školskog sata priredili su im prigodne programe.

- Naravno da je svaka generacija drukčija, ovo su djeca 21. stoljeća i tako im treba pristupiti, komentirala je kratko učiteljica Lončar prije održavanja prvog školskog sata. Cijeli tjedan, dodala je, bit će lagan, upoznavat će se međusobno jer je djeci potrebna prilagodba.

U matičnoj školi u Preku, nakon dobrodošlice ravnatelja Kristijana Smuda, pet djevojčica i sedmero dječaka dočekala je učiteljica Lidija Lončar, kojoj je to, prisjetila se, sedma generacija prvaša.

Kao i njihovim roditeljima koji su ih dopratili u školu i zapisali sve upute i korisne informacije kako bi njihovi prvaši što lakše prebrodili ulazak u novo životno razdoblje.

(A.L.)

137

138

Naši Školji - Naše Blago

iPad foto radionica u Sutomišćici Na proljeće u Sutomišćici održana je prva IPad foto radionica na kojoj su sudjelovali polaznici OŠ Valentin Klarin - PO Sutomišćica

U

organizaciji Američkog kutka i Bibliobusne službe Gradske knjižnice Zadar.

13.04.2015. u Sutomišćici sa djecom Osnovne škole Valentin Klarin Preko, Područni odjel Sutomišćica održana je prva IPad foto radionica.(R.I.)

Filmska večer na Ugljanu Avvantura Film Festival otplovio i na otok.

Avvantura Film Festival ove godine se po prvi put otisnuo preko mora.

Točnije, do Ugljana!

Redatelj Sergej Stanojkovski, osnivač i direktor festivala, i Dražena Strihić, direktorica Turističke zajednice mjesta

Ugljan, organizirali su prvu filmsku večer u Ugljanu.

Ljetno kino je organizirano ispred spred hotela u centru, a prikazani su filmovi “Takva su pravila” od Ognjena Sviličića i “Ti mene nosiš“ od Ivone Juka.

(R.I.)

Naši Školji - Naše Blago

Okusi hrane u Domu na žalu Svake srijede počevši od kraja lipnja, cijelo ljeto se održavala Kulinarska radionica “Okusi hrane”, namijenjena djeci od 3. do 13. godine. Djeca su savladala osnovne obradi i pripremi hrane kao i osnove o vrstama hrane.

Radionicu je vodila dipl. nutricionistica Mirjana Matulić, a prva radionica je bila ogledna i besplatna. Kako su se najmlađi snašli pogledajte u fotogaleriji.

139

140

Naši Školji - Naše Blago

152. ŠKOLA JEDRENJA

Treću godinu uzastopno JK Uskok iz Zadra organizirao je u Lukoranu školu jedrenja

Naši Školji - Naše Blago

145. DONACIJA Hrvatski reprezentativac donirao lopte NŠK Sv.Mihovil

152. ŠKOLA JEDRENJA U Lukoranu je održana treća škola jedrenja za mlađe uzraste

150. KOŠARKA

154. VAK”AN”ZA Vaterpolisti kluba “Pinac” četvrti na ovogodišnjoj VAK”AN”ZI

151. VETERANI Veterani KK Otok Ugljan osvojili 5. mjesto u Svjetskoj ligi

156. TURNIR Održan je prvi otočni turnir u odbojci za žene

KK Otok Ugljan postao je prvak B1 lige

141

142

Naši Školji - Naše Blago

Nšk Sv. Mihovil zaustavljen u polufinalu Nakon što su u prvoj polufinalnoj utakmici izgubili na svom travnjaku u Sutomišćici 1-0, momčad iz Stankovaca bila je bolja i u uzvratu rezultatom 2-1.

M

lađi pioniri Sv. Mihovila porazom u polufinalu doigravanja Županijske nogometne lige od Croatije iz Stankovaca završili su uspješnu sezonu.

Nakon što su u prvoj polufinalnoj utakmici izgubili na svom travnjaku u Sutomišćici 1-0, momčad iz Stankovaca bila je bolja i u uzvratu rezultatom 2-1. Na odličnom terenu s umjetnom travom u Vodicama mladi otočani odigrali su odličnu utakmicu, ali nedovoljno dobru za ulazak u finale doigravanja. Jedini pogodak za Sv. Mihovil postigao je Karlo Kurtin.

U kategoriji tića, u posljednjem kolu mladi otočani su odigrali 1-1 sa Dalmatincem iz Crnog i tako osvojili peto mjesto. Strijelac je bio Roko Boško.

Pioniri Sv. Mihovila su pobjedili Velebit iz Gračaca rezultatom 4-2 i na kraju završili na osmom mjestu. Strijelci su bili Roko Gobin, Duje Kovačević, Karlo Kurtin i Mate Dundov.

-Nažalost, radi lošeg igrališta niti sljedeće sezone ne smijemo imati kadete, tako da su dečki rođeni 2000. godine odigrali svoju zadnju utakmicu za Sv. Mihovil. No, uz pomoć Općine Preko radimo na projektu postavljanja umjetnog travnjaka, pa se nadam da ćemo kroz neko vrijeme moći nastupati i s drugim kategorijama, otkrio je predsjednik kluba Darijo Korenov. (A.Ž.)

Naši Školji - Naše Blago

KiK donirao dresove mladim uzrastima Sv. Mihovila U sklopu akcije „Maknimo djecu s ulice!“, njemački tekstilni lanac KiK Textilien drugi put uzastopno hrvatskim je klubovima donirao nogometne dresove za sve uzraste.

M

ladi nogometaši otočnog nogometnog kluba Sv. Mihovil u novu godinu ušli su u novim dresovima. Naime, u sklopu akcije „Maknimo djecu s ulice!“, njemački tekstilni lanac KiK Textilien drugi put uzastopno hrvatskim je klubovima donirao nogometne dresove za sve uzraste. Dresovi su klima cool, a sadrže gornji i donji dio, štucne te sportsku torbu po setu momčadi.

- Sretni smo što smo bili dio ove hvalevrijedne akcije i ovim putem zahvaljujemo KiK-u na donaciji. Na naš upit da i Sv. Mihovilu pomognu vrijednom donacijom, odgovorili su potvrdno te nam osigurali potrebne garniture dresova. Kako bismo iskazali zahvalnost za donaciju, pozivamo sve da lajkate Facebook stranicu - KiK Hrvatska, rekao je voditelj omladinskog pogona NŠK Sv. Mihovil Krešimir Jaklin.

Nove dresove dobilo je i više od 100 djece s otoka Ugljana i Pašmana, polaznika Škola nogometa NŠK Sv. Mihovil djeluje na nogometne škole Sv. Mihovila, ukupno 211 otocima Ugljanu i Pašmanu, a okuplja više kompleta dresova. od 100 polaznika u kategorijama palčići, papaline, tići te mlađi i stariji pioniri. (R.I.)

143

144

Naši Školji - Naše Blago

Sarajevo: Dinamo u četvrtfinalu bolji od Sv. Mihovila Mlađi pioniri koji su odigrali nekoliko dojmljivih utakmica u skupini u četvrtfinalu turnira u Sarajevu poraženi su od zagrebačkog Dinama rezultatom 3-0.

M

ladi uzrasti nogometnog kluba Sv. Mihovil krajem ožujka su nastupili na vrlo jakom međunarodnom turniru u Sarajevu i to u kategorijama mlađih i starijih pionira. Posebno dobar nastup ubilježili su mlađi pioniri otočnog kluba koji su zaustavljeni u četvrtfinalu od svojih vršnjaka iz zagrebačkog Dinama...

su dobar dio utakmice bili ravnopravan suparnik.

Mlađi pioniri koji su odigrali nekoliko dojmljivih utakmica u skupini u četvrtfinalu turnira u Sarajevu poraženi su od zagrebačkog Dinama rezultatom 3-0, iako

Mlađi pinori su u skupini svladali Rudar iz Breze rezultatom 1-0 pogotkom Nina Longina te Tuzlu, također s 1-0, uz pogodak Mihovila Šimićeva. (A.Ž.)

- Dinamo je zasluženo prošao dalje, a nama služi na čast da smo igrali protiv najjačeg kluba u Hrvatskoj i došli u četvrtfinale ovog jakog turnira, istaknuo je vanjski stručni suradnik kluba Damir Korenov..

Naši Školji - Naše Blago

Subašić donirao lopte za NŠK Sv. Mihovil Osim što u posljednje vrijeme oduševljava svojim obranama, Danijel Subašić čini dobre stvari i van nogometnog travnjaka. Tako je proteklog mjeseca uputio vrijednu donaciju nogometnom klubu Sv. Mihovil Danijel Subašić čini dobre stvari i van nogometnog travnjaka. Tako je proteklog mjeseca uputio vrijednu donaciju nogometnom klubu Sv. Mihovil u kojem trenira više od stotinu djece s otoka Ugljana i Pašmana.

V

ratar Monaca i hrvatske nogometne reprezentacije Danijel Subašić donirao je dvadeset nogometnih lopti omladinskom pogonu Nšk Sv. Mihovil. Lopte su već ‘u pogonu’ i bit će od velike pomoći u radu škole nogometa, poručuju iz otočkog kluba.

- Zahvalni smo Danijelu na donaciji. Zajedno smo trenirali u mlađim uzrastima Zadra, a kako je on veliki prijatelj s još jednim našim trenerom Nikolom Veršićem, rado se odazvao kad smo ga zamolili za pomoć. Najavio je da i u budućnosti možemo računati na njega. Uvijek je spreman pomoći i zna kako je zahtjevno trenirati u teškim uvjetima, jer je i sam to prolazio, rekao nam je voditelj škole nogometa Sv. Mihovila Krešimir Jaklin. (A.Ž.)

Ortulan i Šimićev srebrni sa reprezentacijom Zadarske županije

N

a završnom regionalnom turniru mladih nogometnih uzrasta igranom na splitskom Poljudu, izabrana vrsta Zadarske županije, igrača rođenih 2003. godine osvojila je drugo mjesto

u regiji. Mladi Zadrani su u polufinalu na jedanaesterce 3:2 (0:0) pobijedili Dubrovačkoneretvansku županiju, a u finalnom dvoboju su izgubili od vršnjaka iz Splitsko-dalmatinske županije rezultatom 0:5.

Među 18 igrača koji su predstavljali Zadarsku županiju bila su i dvojica nogometaša Sv. Mihovila - Mate Ortulan i Mihovil Šimićev.

- Veliki je to uspjeh za naš klub, ali i čast za naše igrače.

Potvrdili su kvalitetu i na ovom turniru te pokazali da je lijepa budućnost pred njima nastave li kvalitetno trenirati, rekao je voditelj omladinske škole Nšk Sv. Mihovil i izbornik nogometne selekcije Zadarske županije Krešimir Jaklin. (A.Ž.)

145

146

Naši Školji - Naše Blago

Ništa od senzacije: Sedam minuta ih dijelilo od finala Ugljanci su sve do same završnice bili ‘u igri’. Naime, sedam minuta prije kraja na semaforu je bilo 0:0 što je rezultat koji ih je vodio u finale, ali je tada pogriješila obrana zelenih i Murvica stiže do prednosti od 1-0.

M

alonogometaši Ugljana ipak nisu uspjeli kreirati senzaciju i ući u finale 1. Županijske malonogometne lige. Nakon što su u prvom polufinalu iznenađujuće svladali favoriziranu Murvicu 2-1, u uzvratu je prvoplasirana momčad regularnog dijela lige opravdala status favorita i s uvjerljivih 3-0 potvrdila ulazak u finale...

što su u dva navrata i iskoristili te potvrdili ulazak u finale.

- Šteta, mogli smo do finala. Imali smo na 0-0 nekoliko odličnih prilika koje nismo iskoristili i onda je Murvica zabila nakon što smo im doslovce - poklonili loptu. No, gledajući cijelu sezonu možemo biti zadovoljni. Ipak je za nas ovo bila debitantska sezona Ipak, konačni rezultat od 3-0 može zavarati, među elitom, a gotovo smo ušli u finale. jer su Ugljanci sve do same završnice bili Sezona je bila duga i naporna, zaslužili smo ‘u igri’. Naime, sedam minuta prije kraja na odmor, a onda krećemo u nove izazove. semaforu je bilo 0:0 što je rezultat koji ih je vodio u finale, ali je tada pogriješila obrana Hvala svim prijateljima kluba i sponzorima zelenih i Murvica stiže do prednosti od koji su nas pratili, a pogotovo Općini Preko 1-0. Nakon toga, Ugljan je morao zaigrati koja nam je bila glavni pokrovitelj, rekao je otvorenije kako bi stigao do pogotka, a to voditelj MNK Ugljana Domagoj Kombura. je Murvičanima otvorilo prostor za kontre (A.Ž.)

Naši Školji - Naše Blago

Ugljan 2015: Trofej ostao u domaćim rukama Nagradu za najboljeg igrača turnira pripala je igraču domaće momčadi Stipi Meladi, najbolji strijelac je Deni Kolega, dok je najbolji vratar Roko Gobin.

T

rofej ostaje u domaćim rukama! najbolji vratar Roko Gobin.

Malonogometaši Ugljana pobjednici su tradicionalnog turnira Ugljan 2015, nakon Po završetku turnira zabavljelo se uz što su u finalu bili bolji od pašmanske koncert Zorana Jelenkovića. (A.Ž.). momčadi De Loro.

Polufinale: Kamikaze - De Loro 3:6 Nagradu za najboljeg igrača turnira pripala Ugljan - Cima 5:3 je igraču domaće momčadi Stipi Meladi, Za 3. mjesto: Kamikaze - Cima 1:2 najbolji strijelac je Deni Kolega, dok je Finale: Ugljan - De Loro 8:3

147

148

Naši Školji - Naše Blago

Poljana obranila prošlogodišinji naslov Momčad Poljane u finalu malonogometnog turnira Pojonsko srce 2015. pobijedila je Ugljan rezultatom 3-1.

U

odličnoj atmosferi, pred više od tisuću gledatelja, momčad Poljane u završnici malonogometnog turnira Pojonsko srce 2015 pobijedila je Ugljan rezultatom 3-1.

Domaćini su, tako, obranili prošlosezonski naslov na radost brojnih navijača.

U prvoj poluzavršnoj utakmici Ugljan je imao više sreće u izvođenju jedanaesteraca i pobjedom 5:4 protiv Kašunara iz Bibinja izborio završnu utakmicu s domaćinom turnira, ekipom Poljane, koja je do finala stigla pobijedivši iskusnu ekipu kaljskih Škorpiona rezultatom 6:2.

Poveli su sa 3-0 protiv Ugljanaca, jedne od najboljih momčadi Županijske lige, te su gosti do kraja susreta uspjeli tek upisati počasni zgoditak.

Nagradu za najboljeg igrača turnira osvojio je Mateo Jagustović iz Poljane.

Poseban ugodaj ove ljetne noci napravljen je bogatom bakljadom i vatrometom, a grupa Calypso i Dj Zdaga zabavljali su brojne goste do jutra.

-.Hvala vrijednoj ekipi iz udruge i svima koji su na bilo koji način pomogli da sve bude na U ogledu za treće mjesto Škorpioni su nivou. Već sada kreće organizacija turnira uvjerljivo svladali Kašunare 7:1, a u finalnoj za 2016. godinu, jer tada udruga mladih utakmici Poljana je bila bolja od Ugljana. ‘’Pojonsko srce’’ slavi 15 godina turnira i Iako se očekivala velika borba u finalu, očekujemo pravi spektakl, poručuju mladi domaćini ništa nisu prepustili slučaju. Poljanci.(A.Ž./T.I.)

Naši Školji - Naše Blago

Ugljanu sedmo izdanje turnira Partija Ugljanci su u vrlo zanimljivom finalu tek nakon kaznenih udraca pobijedili kaljske Škorpione 5:4 (2:2).

I

grači Ugljana pobjednici su sedmog malonogometnog turnira “PARTIJA” koji je održan u Sutomišćici od 25. do 30. srpnja 2015. godine. Ugljanci su u vrlo zanimljivom finalu tek nakon kaznenih udraca pobijedili kaljske Škorpione 5:4 (2:2).

Pobjednicima je uz pehar pripala i novčana nagrada od 4000 kn, drugoplasiranima pehar i 2000 kn, dok je trećeplasirana momčad Puntamike osvojila pehar i 1000 kn. Zadnjeg dana turnira do ranih jutarnjih sati okupljene je zabavljala grupa FORTUNAL. Polufinale: Škorpioni - Lukoran 4:2; Ugljan - Puntamika 3:3 (nakon penala 7:6) Finale: Ugljan - Škorpioni 2:2 (nakon penala 5:4) Najbolji igrač: Frane Fatović - Ugljan Najbolji strijelac: Deni Kolega - Škorpioni Najbolji golman: Stipe Bjeliš .- Puntamika

149

150

Naši Školji - Naše Blago

KK Otok Ugljan prvak B-1 lige Odličnim se pokazao spoj iskustva i mladosti, nas nekoliko iskusnijih domaćih igrača i nekoliko mladih igrača koji su stigli iz Zadra, rekao je kapetan Ante Šoša. stižu do zaslužene pobjede, kojom su i matematički potvrdili naslov prvaka.

P

objedom 93-86 u domaćem ogledu s drniškim DOŠK-om, košarkaši Otoka Ugljana, dva kola prije kraja Lige za prvaka, potvrdili su naslov prvaka B-1 lige Jug. Tako je na najbolji mogući način okončana sezona u kojoj su od samog početka bili na čelu ljestvice.

- Čestitke svim mojim suigračima, kao i ljudima iz kluba. Na početku sezone nismo znali koliko rezultatski možemo očeklivati, ali smo napredovali iz utakmice u utakmicu i zasluženo uzeli naslov. Odličnim se pokazao spoj iskustva i mladosti, nas nekoliko iskusnijih domaćih igrača i nekoliko mladih igrača koji su stigli iz Zadra, rekao je kapetan Ante Šoša.

KK OTOK UGLJAN - KK DOŠK 93-86 (2324, 17-23, 33-21, 20-18) OTOK UGLJAN: Marcelić, Segarić 25, Jadrijev 14, Nižić 6, M. Šoša, Perin, Piasevoli 5, A. Šoša 8, K. Šoša 10, Bašić 9, Mišić 16, Sorić.

Gosti su na poluvrijeme otišli s prednošću od 7 razlike. Ipak, odličnom trećom četvrtinom DOŠK: Spahija 5, Lucić 11, Pranjić, Štingl, otočani rade preokret i odličnom obranom Bjegović 42, Galić, Kovač 19, Gulam, do kraja dvoboja održavaju prednost i Vukušić, Roso 13. (A.Ž.)

Odustaje se od A-2 lige - Iako su naslovom prvaka u B-1 ligi izborili plasman u A-2 ligu, u košarkaškom klubu Otok Ugljan odlučili su odustati od ulaska u viši rang. Nakon što su u posljednji trenutak uspjeli riješiti pitanje budžeta za novu sezonu, na kraju je presudio - nedostatak igrača.

- Ova momčad kvalitetom i igrama je zaslužila plasman u viši rang natjecanja i iznimno mi je krivo zbog ove odluke.

Iako smo uz pomoć Općine Preko uspjeli povećati budžet, nastao je problem s nedostatnim brojem igrača. Što zbog ozljeda, odlazaka na fakultete i novih zaposlenja ostali smo bez više od pola momčadi te smo zaključili da nema smisla ići u viši rang ako

ne možemo biti kompetitivni. Ne želimo biti kanta za napucavanje, a nema smisla niti dovoditi previše igrača sa strane. Nažalost, došli smo sada u situaciju da nemamo dovoljno igrača niti za B-1 ligu, pa ćemo ovu sezonu vjerojatno nastupati samo sa mlađim uzrasnim kategorijama, rekao nam je predsjednik KK Otok Ugljan Vedran Jadrijev. (A.Ž.)

Naši Školji - Naše Blago

KK Otok Ugljan ukupno peti u Svjetskoj ligi veterana Veterani KK Otok Ugljan ostvarili su veliki uspjeh osvojivši peto mjesto na završnom turniru FIMBA svjetske lige koji se održao u Zadru. prošli natjecanje, a uvjerljivu nadmoć potvrdili su dvjema pobjedama protiv ekipe MORH-a. U finalu je bilo 70-59 za „bunare“.

FIMBA World Team je slavio i u ženskoj konkurenciji u kategoriji F35. U uzbudljivoj završnoj utakmici reprezentacija Svijeta je nadigrala Brazil 63-62. Igračica Maja Rak Vidaković i trener Umberto Piasevoli ostavili su zadarski pečat u ovom uspjehu.

U

utakmici za peto mjestu u kategoriji 50 + bili su bolji od momčadi Team Wien rezultatom 82-62. Darko Pahlić je za pobjedničku momčad postigao 33, Jadrijev 27 koševa, a vrlo dobar je bio i Branko Kolega sa 14 ubačaja.

- Odličan turnir je iza nas. Ovo je veliki uspjeh za našu momčad. Biti peti na svijetu uistinu je zavidan rezultat i čestitam svim suigračima na ovom ostvarenju, nadam se da će nam to biti poticaj da još više treniramo, rekao je Kolega.

U kategoriji M50 naslov pobjednika pripao je FIMBA World Teamu za kojeg su nastupili Giuseppe Giergia, Ivan Sunara, Veljko Petranović i Tonći Vanjak. U finalnom susretu najstariji sudionik natjecanja, 78-godišnji Pino Giergia, postigao je 6 koševa i zaradio ozljedu zbog koje je drugo poluvrijeme pratio s klupe.

Sunara je bio najuspješniji Zadranin s 13 koševa, a u strijelce se upisao i predsjednik organizacijskog odbora Vanjak (2). Treće mjesto pripalo je reprezentaciji Italije.

KK Pet bunara je pobjednik FIMBA Svjetske lige košarkaških veterana u kategoriji M35.

Igrači trenera Dade Burčula bez poraza su

U kategoriji F45 zlato je pripalo Njemačkoj, a srebro ruskom Spartaku. Zanimljivo je da su u kategoriji F30 košarkašice ŽKK Zadar osvojile brončano odličje iako nisu tijekom turnira upisale niti jednu pobjedu, jer se njihove protivnice iz Bratislave nisu pojavile na utakmici, pa je utakmica registrirana rezultatom 20-0 za Zadranke. Prvakinje su Ukrajinke iz ekipe Ladies’ Legion koje su u finalu nadigrali litavski SKK-a iz Kaunasa.

Pobjednici u kategoriji M55 su igrači Brazila.

Drugo mjesto osvojila je ekipa Maxi Chillana iz Čilea, a treće VKK Zagreb. Momčad Pristana iz Sv. Filipa i Jakova je bila šesta. U borbi za peto bolja je bila slavonska družina Vinkovci Županja 52-67.

U kategoriji M45 zlato su osvojili Talijani ispred zagrebačke momčadi Fortunal. Ruski Interwood bio je treći, a šibenski Galeb četvrti.

Otok Ugljan – Team Wien 50 82-62 (16-19, 2813, 19-14, 19-16) Otok Ugljan: Jadrijev 27, Kolega B. 14, Miličević 2, Ivanov, Šoša 2, Mičić, Pahlić 33, Perić 4, Kolega S, Vidaković.

(A.Ž.)

151

152

Naši Školji - Naše Blago

Treća škola jedrenja za djevojčice i dječake Treću godinu uzastopno Jedriličarski klub Uskok iz Zadra organizirao je Ljetnu školu jedrenja, namijenjenu djevojčicama i dječacima rođenima od 2004. do 2009. godine

U

subotu, 22. kolovoza, u Lukoranu je održana završnica Ljetne škole jedrenja za djecu, regata u klasi Optimist.

Idejni je začetnik škole kapetan Tihomir Ivanov, treneri su bili Dino Petešić, Robert Sandalić i Filip Eškinja, a škola se održala uz podršku kapetana Slavka Bačića i Ive Mustaća, Općine Preko i Jedriličarskog kluba Uskok.

Treću godinu uzastopno Jedriličarski klub Uskok iz Zadra organizirao je ljetnu školu jedrenja, namijenjenu djevojčicama i dječacima rođenima od 2004. do 2009. Pogledajte kako je bilo posljednjeg dana, godine. na regati u klasi Optimist. (R.I./A.V.)

Naši Školji - Naše Blago

153

154

Naši Školji - Naše Blago

Vaterpolisti iz Preka na kraju četvrti Nakon plasmana u polufinale slijedila je pauza od deset dana koja je znatno utjecala na ekipu, a što je u konačnici utjecalo i na rezultat.

VAK”AN”ZA Sport&Music festival završio je spektakularnom finalnom utakmicom na rivi. Ekipa Sukošan je drugu godinu uzastopno osvojila prvo mjesto i time pored ekipe Vojnički postala druga ekipa sa dvije osvojene VAK”AN”ZA-e.

pauza od deset dana koja je znatno utjecala na ekipu. Nismo odigrali niti jednu trening utakmicu jer se momčad nikako nije mogla skupiti. Potom smo ostali bez Matacina koji je otputovao na drugu godinu studija u SAD, a Olivari zbog posla nije mogao nastupiti jer se igralo u noćnim terminima i U finalu su savladali ekipu Croccante team sve je to u konačnici utjecalo na rezultat. U Kampo Kaštelo koja je također pokazala polufinalu smo loše igrali u napadu, a tu je zaista zavidne vaterpolske vještine. Treće utakmicu najviše došla do izražaja činjenica mjesto osvojila je ekipa VB Nema labavo da ekipa nije igrala deset dana. Utakmicu savladavši ekipu Pinac Preko rezultatom za treće mjesto smo dobro otvorili, lopta 7:2. Iako se najavljivala borba za naslov, se kretala i stizala do sidruna Šoše, ali u vaterpolisti iz Preka na kraju su se morali gol jednostavno - nije htjela. U nastavku zadovoljiti četvrtim mjestom. vidno iscrpljeni nismo više napravili ništa značajno i na kraju je ovaj plasman realan, - Nakon plasmana u polufinale slijedila je rekao nam je kapetan Ante Šoša. (A.Ž.)

Naši Školji - Naše Blago

Stolnoteniski turnir amatera u Domu na žalu Početkom ljeta u Domu na žalu održan je prvi stolnoteniski turnir na koji se prijavilo više od 30 natjecatelja u 4 kategorije (seniori, mladi, parovi, žene).

155

156

Naši Školji - Naše Blago

Santa Fe prvakinje otočnog turnira za odbojkašice U početku nas je bilo desetak, ali već kroz nekoliko tjedana, igranje odbojke toliko se populariziralo među ženama iz naše općine da smo naposljetku odlučile organizirati turnir.

Turističke zajednice, a vrlo brzo se uključio i velik broj sponzora s otoka’, kaže nam jedna od organizatorica Ana Jakić Smud.

Turnir je okupio i velik broj znatiželjnika na tribinama, a finalna utakmica ponudila je rezultatsku neizvjesnost. Domaćice turnira Brze i žestoke osvojile su prvi set, da bi ekipa Santa Fe kreirala preokret i nakon velike borbe u konačnici slavila rezultatom 2-1 u setovima…

U

školskoj dvorani u Preku održan je prvi turnir u odbojci za ‘djevojke, žene, majke i bake’ koji su organizirale agilne djevojke iz amaterskog kluba Brze i žestoke. Na turniru je zaigralo 7 ekipa s otoka podijeljenih u dvije skupine, a na kraju je naslov prvih pobjednica turnira otišao u ruke ekipe Santa Fe iz Sutomišćice.

Iz redova pobjednica je i najbolja igračica turnira Lucija Pavin, a organizatori su, uz nagrade svim ekipama, dodijelili još podosta zanimljivih individualnih nagrada, primjerice, za igračicu koja se najviše ozlijedila, za najveći doprinos ekipi, za fair play te za – najbolji osmijeh…

- Cijela priča je krenula prije nekoliko mjeseci kada smo u dogovoru s upraviteljem školske dvorane, Darijem Korenovom, počele rekreativno igrati odbojku u vikend terminima. U početku nas je bilo desetak, ali već kroz nekoliko tjedana, igranje odbojke toliko se populariziralo među ženama iz naše općine da smo naposljetku odlučile organizirati turnir. Naravno, imali smo u tome i potporu Općine Preko, kao i

- Neke ekipe su se došle, prije svega, dobro zabaviti, dok su neke ovaj turnir shvatile dosta ozbiljno. Imali smo i novčane nagrade za prve tri ekipe koje su otišle u humanitarne svrhe. Posljednje plasirana ekipa Poljane, pak, dobila je mjesec dana besplatnog korištenja fitness kluba Nicolette, kako bi se do novog turnira što bolje pripremile.

Nadamo se da će ovaj turnir prerasti u tradiciju, a sve žene s otoka koje bi nam se željele priključiti pozivamo da dođu na nedjeljne treninge jer će se, sasvim sigurno, uz rekreaciju i dobro provesti’, zaključuje Jakić Smud. (A.Ž.)

Naši Školji - Naše Blago

Odbojkašice “Na treću” sudjelovale na turniru u Oklaju Žene i djevojke koje su cijelu zimu rekreativno vježbale odbojku u školskoj dvorani, prvi su put otputovale na neki turnir i osvojile četvrto mjesto. Žene i djevojke koje su cijelu zimu rekreativno vježbale odbojku u školskoj dvorani, prvi su put otputovale na neki turnir i osvojile četvrto mjesto.

Nismo briljirale, ali ovo nam je poticaj da i dalje igramo odbojku i natječemo se te tako dajemo primjer drugim ženama i djevojkama da nam se pridruže. Zahvaljujemo organizatoru na gostoprimstvu i dobroj zabavi te Općini Preko koja je financijski pomogla naš odlazak na turnir, kazala je Mladenka Mašina.

N

a poziv društva sportske rekreacije „Sport za sve“ iz Oklaja, a u sklopu manifestacije „Prominsko ljeto 2015” , odbojkašice iz Preka sudjelovale su na humanitarnom turniru u povodu Dana državnosti.

U

U ekipi pod imenom Na treću igrale su Marina Dorkin, Katarina Šoša, Ana Jakić Smud, Irena Radaković, Pepina Pavin, Helena Mazić, Ingrid Melada, Tomislava Grgurev i Mladenka Mašina.

(A.L.)

Vrhunsko boćanje sedam dana u Preku

Preku je u kolovozu povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti održan turnir u boćanju koji se ‘protegnuo’ na čak sedam dana. Turnir je organizirala TZO Preko, a sudjelovalo je 13 momčadi.

Pobjedu je odnijela favorizirana ‘Ekipa 5’ u sastavu - Mišić, Kokić, Guno, koja je u finalu s 2-1 u partijama bila bolja od mlade momčadi ‘Ekipa 12’ (Žeta junior, Sebo, Ante, Hara).

Po završetku turnira za sve sudionike upriličen je domjenak. (A.Ž.)

157

158

Naši Školji - Naše Blago

Najstariji plivački maraton Preko - Zadar Održan je 43. po redu plivački maraton Preko - Zadar koji je ove godine na startu okupio 92 plivača, a za manje od sata (53.55 minuta) otplivao ga je Siščanin Luka Matija Rafai, inače najbolji maratonac u državi.

M

atija Luka Rafaj iz KDP Triton Sisak (53:55) pobjednik je 43. maratona Preko - Zadar!

Druga je Lucija Aralica iz KDP Donat Zadar (59:47), a treće mjesto osvojio je Luka Smrkinić iz PK Zadar (1:00:45).

Ovogodišnji 43. plivački maraton održao se u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, na 20. obljetnicu akcije Oluja, a s rive u Preku, od prijavljenih 92, točno u 9 sati startalo je 90 plivača u osam starosnih kategorija.

Najmlađi sudionik maratona bio je Šimun Srzić (rođen 2007. godine) iz PK Zadar, a najstariji Nicolo Antonio Dellavia (rođen 1944. godine) iz PK Pauk Zadar. (R. I.)

Naši Školji - Naše Blago

Golmanske parade na plaži Jaz u Preku Relaksacija u moru, golmanske parade u pijesku, opuštanje mišića, uz puno zabave i smijeha, samo je mali dio treninga snage koji su na plaži Jaz u Preku održali polaznici Međunarodnog edukacijskog golmanskog kampa.

U

organizaciji Kreše Jaklina i Marina Pedića, trenera golmana u NK Zadar i trenera u NŠK Sv. Mihovil iz Preka, te uz podršku Nike Matkovića, Tome Gluića i Gorana Boromisa iz NK Dinama, šestodnevni golmanski kamp tijekom ljeta u Zadru, Škabrnji i Preku pohađali su mladi igrači iz svih županijskih nogometnih klubova, dva dječaka iz Slovenije te jedan iz Varaždina. Relaksacija u moru, golmanske parade u pijesku, opuštanje mišića, uz puno zabave i smijeha, samo je mali dio treninga koji su na plaži Jaz u Preku održali polaznici Međunarodnog edukacijskog golmanskog kampa za dječake od 8 do 18 godina.

sponzora, zaljubljenika u nogomet i entuzijazma županijskih klubova, a boravak na Ugljanu ponovno je aktualizirao problem nogometnog igrališta u Sutomišćici, odnosno nepostojanje adekvatnog terena na otoku.

- Svako malo mjesto u Zadarskoj županiji ima adekvatan teren, mali stadion, i sve uvjete za kvalitetan rad. Naših 110 igrača još uvijek igraju, kako je rekao kolega Boromisa, na igralištu iz 15. stoljeća. To je uistinu sramotno i nedopustivo i dok god se nešto ne učini, nema govora o održavanju višednevnog kampa na Ugljanu. Nije problem dovesti djecu i stručnjake na otok, Prema riječima Kreše Jaklina, kamp ne ali pitanje je što im ovdje možemo ponuditi, bi bilo moguće organizirati bez brojnih kaže Jaklin. (A.Ž.)

159

160

Naši Školji - Naše Blago

Odlični rezultati otočkih mažoretkinja Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana još jednom su osvojile prvo mjesto u Južnoj regiji i prvo mjesto u Zadarskohj županiji, te tako Južnu regiju i Zadarsku Županiju predstavljaju već dvije godine kao prvakinje.

U

subotu, 12. travnja, u Gospiću je održano natjecanje u mažoret plesu pod Hrvatskim mažoret savezom.

Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana su ponovile rezulat od prošle godine i osvojile opet 1. mjesto u Južnoj regiji i 1. mjesto u Zadarskoj Županiji u formaciji seniora, u konkurenciji Gospića koji su osvojili drugo mjesto i Pakoštane koje su osvojile treće mjesto.

Kadeti otoka Ugljana su osvojile drugo mjesto u Južnoj regiji, prvo mjesto osvojile su Pakoštane, a treće mjesto Gospić.

U formaciji solo - neformacija prvo mjesto osvojila je Anđela Perin iz Kali koja je svojim umijećem i tehniciranjem sa štapom oduševila suce i otplesala solo točku bez greške.

Trenerica i voditeljica mažoretkinja otoka Ugljana i pašmana i Udruge Zadarskih

mažoretkinja je Željka Pasariček koja je jako ponosna i sretna na osvojen plasman i trud i upornosti koje su marljivo se spremale za natjecanje tijekom cijele godine.

Nakon samom kraju natjecanja izvršni direktor i glavni sudac Hrvatskog mažore saveza Alen Šćuric čestitao im je na na rezultatima te kazao kako podupire njihov rad te da je ponosan što Južnu regiju i Zadarsku Županiju predstavljaju već dvije godine kao prvakinje.

Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana zahvaljuju se Općini Preko, Općini Pašman, Općini Kukljica i Kali Tuni koji su im omogućili odlazak na natjecanje.

Iduće natjecanje se održava u Zadru dana 22., 23. i 24. svibnja. To je državno prvenstvo Hrvatske koje će se prvi put održati u Zadru. (Z.L.)

Naši Školji - Naše Blago

Planinarenje na Šćah, dnevnik jedne blogerice Od Turkije do Šćaha trebate sat vremena, mi smo imali super prolazno vrijeme, skakutala sam po stijenama i odlično sam se osjećala. Čak smo došli prije predviđenog vremena što je za mene, lijenu i komotnu, velik uspjeh.

K

ako osvojiti Šćah? Lako! Prvo morate doći do ovog otoka. Ako ste na kopnu, najlakši je način doći do Zadra pa onda loviti trajekt za Preko na Ugljanu. Ljetno vrijeme vožnje - svakih sat vremena, treba otprilike 20-ak minuta za ukrcaj.

U jednom trenutku ćete naići na tablu na kojoj piše da do vrha imate 15 minuta - no way! Međutim, netko je naškrabao kamenom 30’. E to je točno! Nema šanse, da ste ne znam koliko brzi, da hrpe stijena pređete u tako malo vremena, što naravno, ne utječe na to da ćete se, garant, dobro osjećati u tih zadnjih pola sata puta.

Kad smo došli u Preko, krenuli smo prema Lukoranu glavnom cestom. Tada ćete s lijeve strane, ne možete promašiti, vidjeti A evo i njega! Na vrhu smo! skretanje s glavne ceste lijevo (desno je Lukoran). Kad siđete na tu bočnu cestu za 20-ak metara naći ćete malu kapelu s grobljem. Produžite još malo ravno i kad budete vidjeli prve kuće tu negdje tražite parking. To je Turkija. Do te točke sve je asfaltirano. Kroz samu Turkiju ne možete autom.

Markacije su ono... ok... sva sreća pa je sve kratko i lako za orijentaciju. U drugoj polovici uspona markacije su bolje. Ne može sve bit tako jednostavno!

Od Turkije do Šćaha trebate sat vremena, mi smo imali super prolazno vrijeme, Dakle... svi smo išli u kratkim hlačama, skakutala sam po stijenama i odlično sam se a kad ono! Katastrofa! Toliko sam bila osjećala. Čak smo došli prije predviđenog izgrebena po rukama i nogama da nisam vremena što je za mene, lijenu i komotnu, mogla vjerovati. U početku sam pokušala velik uspjeh, hehe... Prekrasna šetnja i obranu štapovima, ali to je nemoguće! To prekrasno penjanje po tim stijenama. Ima grmlje i makija, ajme, grebalo je na sve mjesta gdje morate koristiti i ruke i noge. strane. Muški dio ekipe ipak je bio zaštićen Jako neobični oblici kamenja, ma, baš ludo! zbog dlaka. Pa se ti depiliraj prije svakog Ako je kratak uspon, to ne znači da nije bio izlaska na teren. A ne, ne.... Pa zašto me užitak za hodanje. nitko nije upozorio da na Šćah mogu samo u hlačama ili neizdepilirana!?

A tek vidikovac s vrha! Gdje god da se okrenete zastanete i ne možete Kad smo konačno izašli iz tog grebarija, pred vjerovati što sve vidite. Plus pet. nama su osvanule stijene! Fantastično! (blog.dnevnik.hr/diavola)

161

162

Naši Školji - Naše Blago

Sakupljanjem razglednica ne može se obnoviti prošlost, ali se može otploviti u njezinu magiju i lutati bezgraničnim prostorima sjećanja i imaginacije. Kada se sjeća i pamti, ponovno se uspostavlja bliskost.

Naslov: Preko Datum izdanja:1926 Izdavač:Foto Lengyel Pogled sa Zmorca na mjesto Preko.

Nasuprot Zadru na otoku Ugljanu leži selo Preko. U starim spisima naziva se jednostavno Otoch i Ultra barcaneum.

Nazvano je “preko brodarice” zbog stalne brodske veze od najstarijih vremena do danas, u oba smjera, jer su Zadrani odlazili u svoje ladanjske kuće u Preko, a Prečani su željeli održati stalnu vezu s gradom.

Stara crkva u Preku posvećena je Gospi od Ružarija. Godine 1765. obnovili su je mještani predvođeni župnikom Matom Brižićem.

Naslov:Ugliano Datum izdanja:1903 Mjesto:Zara Izdavač:Enrico de Schönfeld

Naši Školji - Naše Blago

Naslov: Lukoran Datum izdanja:Nepoznata Izdavač: Nepoznato

Naslov: Preko, otok Uljan Datum izdanja:1929 Mjesto:Preko Izdavač:M. Mašina Kraj naselja Preko, nasuprot Zadru, diže se otočić Galevac kojeg također nazivaju Školjić sv. Pavla, jer su ga nastanjivali sljedbenici sv. Pavla prvog svetog pustinjaka po čijem je imenu nazvana i najstarija crkva. Godine 1516. milošću vjernika obnovljeni su gostinjac i crkva, a otočić je predan na skrb i brigu fratrima, koji su u njemu čuvali i velik broj rukopisa o Dalmaciji na hrvatskom jeziku.

Naslov: Sutomišćica Datum izdanja:Nepoznata Izdavač: Nepoznato

Naslov: Sutomišćica Datum izdanja:Nepoznata Izdavač: Nepoznato

163

164

Naši Školji - Naše Blago