Brošura Pogledaj gore! projekt Gimnazije Lucijana Vranjanina

Pogledaj gore! antički motivi na zagrebačkim pročeljima

ZAGREB, 2023.

Nakladnik: Gimnazija Lucijana Vranjanina, Trg hrvatskih pavlina 1, Zagreb

Urednice: Angela Crnobrnja, Petra Orbanić

Lektura: Ljiljana Centrih-Lovrić

Tisak: Grafomark d.o.o. za grafičke usluge, J. Lončara 2f, Zagreb

Projekt Pogledaj gore! Antički motivi na zagrebačkim pročeljima financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Predgovor

Omnia praeclara rara. Sve krasno je rijetko. (Ciceron) Forma bonum fragile est. Ljepota je krhko dobro. (Ovidije)

Ako se složimo s Ciceronovom izrekom da je sve lijepo rijetko, još je vrjednije kada ljepotu pronađemo. Pogledavši gore, pronašli smo je. Trebalo je samo promijeniti kut gledanja. Nedavni potres koji je uzdrmao naše živote ostavio je trag na našem gradu i na njegovim pročeljima. Ne možemo se ne složiti s rimskim pjesnikom Ovidijem koji ljepotu naziva krhkim dobrom. Mi smo uhvatili tu ljepotu u trenutku, sretni kao onaj što ulovi Kairosa, boga sretnoga trenutka, za čuperak. I sada je dajemo vama da je i vi pronađete i da u njoj uživate dok šetate zagrebačkim ulicama. Uvijek i ponovo treba otkrivati vrijednosti koje lako padnu u zaborav svakodnevnice.

Zato, pogledajmo gore!

Angela Crnobrnja

Talija, muza komedije

Sadržaj

Antički motivi na zagrebačkim pročeljima

Principia omnium rerum parva sunt. (Ciceron) Počeci svih stvari su mali.

Počeci svih stvari mali su, a prije početka uvijek je znatiželja. Uz malo sreće ona me je dovela do ideje koja je narasla do projekta. Pretražujući mrežne stranice, naišla sam na zanimljiv naslov - Antički motivi na zagrebačkim pročeljima. To je naslov diplomskog rada arheologinje Antonije Škunca Bekavac iz 2017. godine.

Kada mislimo na antiku, antičke motive i antičku ostavštinu na tlu Hrvatske, vjerojatno će nam na pamet pasti split i Dioklecijanova palača, amfiteatar u Puli i drugi poznati antički spomenici. s druge strane Zagreb ne dovodimo često u vezu s antikom iako su Rimljani živjeli na njegovu tlu i ostavili tragove posvuda na zagrebačkom području – ali to je već jedan drugi projekt, Tragovima Rimljana u Zagrebu. 1

Historia est testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis. (Ciceron)

Povijest je svjedok vremena, svjetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnica starine.

Na koji su način zagrebačka pročelja povezana s antikom? Odakle antički motivi na zagrebačkim zgradama? Odgovor leži u razdoblju historicizma. On je, prema riječima stručnjaka, profesora Marka Špikića s Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, „…skup umjetničkih manifestacija koje imitiraju ranije stilove, a nastao je buđenjem zanimanja za prošlost i brigom za očuvanje spomenika kulture“.

Antonija Škunca Bekavac o cilju svoga rada ovako je napisala: „Cilj ovog diplomskog rada je uočiti i povezati ikonografska obilježja motiva koji se pojavljuju na odabranim pročeljima historicističkih zgrada grada Zagreba, nastalih prema projektu Franje Kleina i njegovog rada unutar arhitektonskog biroa „Grahor i Klein“, s motivima iz antičke umjetnosti. Donosim kratak pregled razvoja biljnih i životinjskih ornamenata te skulptura u antici koje su direktno ili indirektno utjecale na historicističko oblikovanje zagrebačkih pročelja.“

1 Projekt Gimnazije Lucijana Vranjanina Tragovima Rimljana u Zagrebu iz 2011. godine koji je financirala Turistička zajednica grada Zagreba u okviru programa za srednje škole Kultura turizma. Projekt je nastao u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu na osnovi projekta Zagreb dok ga još nije bilo

To je bila podloga i idejni početak projekta Pogledaj gore! Antički motivi na zagrebačkim pročeljima, namijenjenog učenicima naše škole, Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu. Projekt su osmislile i vodile - uz mene – moje drage kolegice, profesorice Petra Orbanić (likovna umjetnost) i Ljiljana Centrih-Lovrić (hrvatski jezik, dipl. knjižničar).

Ideju sam podijelila i s kolegicama iz Gimnazije sesvete te smo istu temu realizirali dvama projektima koja smo objedinili zajedničkim izložbama i predstavljanjem u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici i u našim gimnazijama.

Ars longa, vita brevis. Umjetnost je dugotrajna, život je kratak.

Ideja projekta nastala je ljeti 2022. godine i temelji se u potpunosti na diplomskom radu arheologinje Antonije Škunca Bekavac Antički motivi na zagrebačkim pročeljima.

Autorica je rođena u Zagrebu 1986. godine. Nakon završene jezične gimnazije i glazbene škole završava predškolski odgoj na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu 2007. godine, a zatim upisuje Informacijske znanosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje stječe diplomu iz antičke arheologije 2017. godine radom Antički motivi na zagrebačkim pročeljima. U svom radu povezala je ljubav prema rodnom gradu i ljubav prema arheologiji. Otkrivala je zagrebačku arhitekturu i istraživala povijest zgrada pretražujući arhive i knjižnice. U tekstu pronalazimo mnoge reference na antičke izvore, pisce i pjesnike, mitološke priče, antičku arhitekturu i umjetnost. Isto tako, otkrivamo povijest Zagreba u kojem zagrebački arhitekti druge polovice 19. stoljeća, Franjo Klein i Janko Nikola Grahor, projektiraju zgrade čija nas pročelja oduševljavaju, inspiriraju, vode u prošlost i obogaćuju naš život ljepotom kakvu je rijetko moguće pronaći u današnjoj gradnji. I ne radi se samo o ljepoti, radi se o reinterpretaciji antičkih motiva, simbola, ornamenata… Na primjer, na pročelju zgrade u Gajevoj ulici 32 nalazi se motiv lovorova vijenca koji nas podsjeća na slavu i čast koju su dobivali pobjednici u Olimpijskim igrama u staroj Grčkoj i slavni vojskovođe u starom Rimu slaveći ratne pobjede u velikom trijumfu.

Intervju s autoricom Antonijom Škunca Bekavac

pogledajte na službenoj mrežnoj stranici projekta. Više na str. 38.

Priprema projekta

Ciljevi i aktivnosti

Dimidium facti, qui bene coepit, habet. Non omnia possumus omnes. Pola posla ima onaj koji je dobro započeo. Ne možemo svi sve.

Ideja se pokazala odličnom za učenički projekt: antički motivi koje nalazimo na pročeljima zagrebačkih zgrada historicističkog razdoblja povezuju daleku povijest, razdoblje od gotovo tri tisuće godina, s našim vremenom. Antički motivi na zagrebačkim pročeljima povezuju povijest, arheologiju, rimsku književnost, antičku arhitekturu, umjetnost, mitologiju, naš grad i našu kulturu, naše vrijeme pa i nedavni potres koji je ostavio dubok trag.

Željeli smo da se u projekt uključi što više učenika i u tome smo uspjeli jer su učenici mogli birati mnogo različitih aktivnosti prema svojim sklonostima i interesima.

Predložila sam projekt u školskom kurikulu za 2022./2023. godinu. Kolegice Petra Orbanić i Ljiljana Centrih-Lovrić pridružile su se projektu. Dogovorile smo ciljeve i ishode te prijavile projekt na natječaj MZOs-a za financiranje izvannastavnih aktivnosti.

Naši ciljevi:

- motivirati učenike da bolje upoznaju svoj grad i pogledaju ga drugim očima

- potaknuti učenike da uoče, prepoznaju i razumiju antičke motive u zagrebačkoj arhitekturi i da osvijeste prisutnost antičkih motiva i simbola u svim područjima svakodnevnog života

- pozvati učenike na promišljanje o vrijednosti zagrebačkih građevina, važnosti nasljeđa i očuvanja spomenika kulture

- probuditi kod učenika interes za istraživanjem i upoznavanjem razdoblja klasicizma i historicizma te arhitekture 19. stoljeća

- pojačati interes za likovno gledanje i likovno izražavanje

- razvijati kod učenika samostalnost i timski rad

- potaknuti i razvijati kreativnost, inicijativu i poduzetnički duh kao i drugačiji način razmišljanja o humanističkim vrijednostima

- pomoći učenicima da prepoznaju skrivene talente i da se okušaju u različitim vrstama aktivnosti: istraživanju, pisanju, čitanju, govoru, crtanju, fotografiranju, obradi fotografija, snimanju i izradi filma i videointervjua, dizajnu

slika, karata i teksta, izradi mrežne stranice

- potaknuti učenike na upoznavanje i korištenje različitih digitalnih alata

Aktivnosti za učenike:

U pripremnoj fazi projekta učenici su:

- poslušali predavanje prof. Marka Špikića o historicizmu i zagrebačkim pročeljima

- izradili interaktivnu kartu u koju su ucrtali lokacije, unijeli tekst i fotografije

U nastavi Latinskog jezika učenici su:

- istraživali antičku skulpturu kroz virtualnu izložbu antičkih odljeva Gliptoteke HAZU-a i povezivali s mitološkim likovima i pričama

- čitali originalne ulomke iz rimske književnosti, na prvom mjestu stihove Metamorfoza i Fasta rimskog pjesnika Ovidija o mitološkim pričama i likovima koji se pojavljuju na pročeljima

- izradili digitalni slikovni rječnik mitoloških likova

U nastavi Likovne umjetnosti učenici su:

- učili o važnosti i rasprostranjenosti arhitekture tijekom povijesti te o njezinoj neodvojivosti od čovjeka i njegovog života

- analizirali svjetske i lokalne primjere stambene arhitekture

- obradili arhitektonske elemente historicističkih pročelja i izradili mali rječnik arhitektonskog nazivlja

Antička mitologija

TUM PECCET. Tada neka griješi.*

Talija, Uranija, Melpomena, Polihimnija, Erato, Klio, Kaliopa, Euterpa, Terpsihora. Antička mitologija skup je mitova i legendi s raznolikim temama, radnjama i likovima. Vrlo je zanimljiva jer se u njoj opisuje postanak svijeta, stvaranje ljudi, priče o bogovima i titanima, pustolovine i nedaće junaka. U pričama se pojavljuju fascinantna i čudesna bića poput kentaura, nimfa, sirena te čudovišta kao što su Minotaur, Kerber, Meduza. Iz mitoloških priča saznajemo mnogo o kulturi, običajima i vjerovanjima drevnih Grka i Rimljana, njihovu štovanju bogova, kakve svetkovine su održavali njima u čast, kakva su im svetišta gradili.

U svakodnevnom životu susrećemo se s mnogim simbolima koje možemo razumjeti samo ako poznajemo priče iz antičke mitologije. Radimo li nešto što nam se čini naporno, a bez puno smisla, reći ćemo da radimo sizifov posao. Mjesto na kojem smo ranjivi nazivamo Ahilova peta, snažni smo kao Herkul, a lukavi poput Odiseja… Egejsko more nazvano je po Egeju, ocu Tezejevu, Atlantski ocean po Atlantu, Europa po djevojci Europi, vulkan po bogu vatre Vulkanu, satira po

*Mnemotehnička metoda za pamćenje imena muza.

satiru, šumskom božanstvu, Panova frula po Panu, flora i fauna po božanstvima

Flori i Faunu, muzej po muzama...

simboli antičke mitologije dio su našeg svakodnevnog života i pomažu nam razumjeti život u mnogim njegovim segmentima.

Gliptoteka

Omnis ars imitatio est naturae. Svaka je umjetnost oponašanje prirode.

U pripremi projekta odvela sam učenike na izložbu sadrenih odljeva antičkih kipova u Gliptoteku HAZU-a. Doduše, samo virtualnu. svaki je učenik dobio zadatak opisati jednu skulpturu: pronaći podatke o originalnoj skulpturi, dataciju i autora te ispričati mitološku priču koju predstavlja. Upoznavanje antičkih skulptura koje prikazuju mitološke likove i priče pomoglo je učenicima u prepoznavanju antičkih motiva na zagrebačkim pročeljima.

Naziv skulpture: LAOKOONTOVA sKUPINA

Autori originala: Agesandar, Polidor, Atenodor, iz 1.st.pr.n.e.

skulptura prikazuje svećenika Laokoonta sa sinovima upravo u trenutku kada zmije obuhvaćaju njihova tijela. Ovo je remek-djelo ukrašavalo terme cara Tita gdje je 1506. godine i pronađeno. Na licima svih triju figura vidljiva je intenzivna patnja dok njihova fizička snaga kopni pod teretom reptila omotanih oko njihovih udova.

Originalna je skulptura isklesana iz samo jednog komada mramora i nalazi se u Musei Vaticani, Museo Pio Clementino, Vatikan.

Sadreni odljev

Naziv skulpture:

MEDUZA RONDANINI, nepoznat autor originala iz V.- IV.st. pr.n.e

Sadreni odljev

Naziv skulpture:

sadreni odljev prema originalu u bronci. Meduza je bila jedna od triju sestara Gorgona, kćeri Forkisa i Kete. Prikazana je sa zmijama u kosi, hladnog izraza i poluotvorenih usta. Iz guste kose izlaze dva krila isprepletena zmijama koje joj uokviruju lice. Original se nalazi u Staatliche Antikensammlungen und Glyptothek, München

TALIJA, nepoznat autor originala iz II. – I. st. pr. n.e.

Talija, jedna od devet muza, kćeri Zeusa i Mnemozine, zaštitnica je komedije te zaigranog i idiličnog pjesništva. Prikazivana je kao mlada žena okrunjena bršljanom i drži komičnu masku u ruci. Često ima tubu ili pastirski štap.

Original se nalazi u: Musei Vaticani, Museo Pio Clementino, Vatikan

Sadreni odljev

Slikovni mitološki rječnik

Nulla dies sine linea. Nijedan dan bez crtice.

Izreka pripada grčkom slikaru Apelu koji je govorio da svakoga dana mora napraviti barem jednu crticu, jedan potez kistom na svojoj slici. Kada svaki učenik u razredu napravi samo jednu ili dvije stranice, kao rezultat nastaje kvalitetan i koristan mitološki rječnik, dok pri samoj izradi učenici istražuju i digitalno oblikuju tekst i slike.

Učenici su dobili upute:

- pronaći tekst i slike za svakog boga, božanstvo ili mitološki pojam prema ponuđenim vjerodostojnim izvorima i urediti ih prema zadanom unificiranom obrascu

- navesti isto božanstvo u grčkoj i rimskoj mitologiji, ako postoji

- pronaći dvije slike koje će ići uz tekst – jedna što stariji prikaz, originalna skulptura, slika s vaze, reljef, mozaik, zidna slika, a druga noviji, umjetnički prikaz

- navesti poveznice za tekst i slike te ključne riječi

Rječnik sadrži 46 stranica i isto toliko natuknica, od Afrodite do Zeusa, i nalazi se na mrežnoj stranici projekta Pogledaj gore. sve su natuknice vezane uz antičke motive na zagrebačkim pročeljima i odabrane prema radu Antonije Škunca Bekavac.

Gracije / Gratiae ili harite

Gracije (latinski Gratiae) ili harite (grčki Χάρıτες, Khárites: dražesne) božice dražesti i ljepote, kćeri Zeusa i okeanide Eurinome. Obično se spominju tri: Aglaja – sjajna, Eufrozina – Tješiteljica srca i Talija – Cvatuća. Bile su mile i ljubazne, potpomagale druževnost i marljivost, nastojale uljepšati život, a ljudima činile različita dobročinstva. Gradili su im hramove, žrtvenike i svetišta. https://www.enciklopedija.hr

https://www.theoi.com/gallery-statues-1.html

https://www.theoi.com/

Ključne riječi: Aglaja, Eufrozina, Talija, dražest, ljepota, ljubaznost, marljivost

Čitamo Ovidija

Omnia mutantur, nihil interit. (Ovidije) Sve se mijenja, ništa ne propada.

Nakon razgleda Gliptoteke krenuli smo u otkrivanje izvornih tekstova o mitološkim likovima koje će učenici pronaći na zagrebačkim pročeljima. Tko bi nam to mogao ispričati bolje od Ovidija koji u Metamorfozama pripovijeda 250 mitoloških priča, a u Fastima po rimskom kalendaru opisuje svetkovine posvećene božanstvima. Prije čitanja stihova upoznali smo Ovidijev život i djela.

♦ ŽIVOT I DJELO - PUBLIJE OVIDIJE NAZON

Život

- Publius Ovidius Naso - uz Vergilija i Horacija

najbolji rimski pjesnik

- pripada zlatnom dobu rimske književnosti, koje se dijeli na Ciceronovo i Augustovo doba

- rođen je 43. g. pr. Kr. u gradu sulmonu

nedaleko od Rima

- 8. g. Oktavijan August protjerao ga je u Tome, grad na Crnom moru (ne zna se točan razlog), gdje je umro 17 ili 18.g.

Djela

- Amores (Ljubavne pjesme)

- Heroide (Poslanice junakinja)

- ep Ars amatoria (Ljubavno umijeće)

- Metamorphoses (Metamorfoze ili Pretvorbe)

- Fasti (Kalendar)

- Tristia (Tužaljke)

- Epistulae ex Ponto (Poslanice iz Ponta)

♦ FAETONT I HORE

Uz muze, gracije, nimfe, najade, nerejide, moire (suđenice) ili parke i neka druga

ženska božanstva koja dolaze u grupi, nalaze se i hore (grč. Ὧραι, Hōrai). One su u grčkoj mitologiji božanstva životnog reda i godišnjih doba, kćeri Zeusa i Temide. Ovidije ih spominje u Metamorfozama u mitu o Faetontu koji dolazi u kraljevstvo svoga oca da ga moli za uslugu.

Mit o Faetontu

Post nubila Phoebus. Poslije oblaka Sunce (Feb Apolon). Grč. Φαέϑων, Phaéthōn: svijetao, blistav; u grčkoj mitologiji epitet boga sunca Helija (kod Rimljana Feb, Phoebus, pridjev Apolona kao boga sunca) i ime Helijeva sina. Kod Ovidija, Faetont na savjet majke Klimene krene u dvore oca svoga Feba i traži od njega kao očiti znak njegova očinstva da mu dopusti da jedan dan upravlja sunčevim kolima. samo radi zakletve, kojom se bio obvezao, usliši mu otac molbu. No Faetont ne može obuzdati sunčeve konje: oni se odviše približiše zemlji, te izgorje sve na zemlji. Da spasi svijet, Jupiter strijelom pogubi Faetonta i on se strovali u rijeku Eridan.

Ovidije, Metamorfoze lib. II, 23 -30 Faetont dolazi u očevo carstvo, i vidi svoga oca na prijestolju; uz njega sjede i hore:

(lumina): purpurea velatus veste sedebat in solio Phoebus claris lucente smaragdis. a dextra laevaque Dies et Mensis et Annus saeculaque et positae spatiis aequalibus Horae Verque novum stabat cinctum florente corona, stabat nuda Aestas et spicea serta gerebat, stabat et Autumnus calcatis sordidus uvis et glacialis Hiems canos hirsuta capillos.

…: grimiznom haljom ogrnut sjedio je Feb na prijestolju blještavom od sjajnih smaragda. S desne i lijeve strane Dan i Mjesec i Godina i Stoljeća i na jednakim udaljenostima smještene hore. I Proljeće je novo stajalo, ovjenčano cvjetnim vijencem, stajalo je i golo Ljeto i nosilo vijence od klasja, stajala je i Jesen prljava od izgaženog grožđa i ledena Zima obrasla bijelom kosom.

Skulptura na slici nalazi se na pročelju zgrade na Trgu Republike Hrvatske 2 i prikazuje božicu Ljeto, ogrnutu peplosom.

♦ FLORA I POMONA

Flora

Flora, staroitalska božica cvijeća, cvjetanja, plodnosti i proljeća, dobila je ime prema latinskoj riječi za cvijet (flos, floris, m.) i jedna je od najranijih božanstava rimske mitologije.

svetkovina Floralia slavila se njoj u čast, od 28. travnja do 3. svibnja. U helenističko doba Flora je poistovjećena s Afroditom. Ponekad ju izjednačuju s Korom, božicom plodnosti. Njezine skulpture nalazimo na pročeljima Mesničke 1 (slika 1) i u niši portala parka Maksimir (slika 2.) Na pročelju Mesničke prikazana je u himationu, s vijencem u desnoj ruci, a u lijevoj ruci ima košaru s cvijećem; skulptura u parku Maksimir u ruci iznad glave drži grozd grožđa, a u desnoj ruci košaru.

Nazivom „flora“ danas označavamo sav biljni svijet.

Fasti,

V. 230 – 233

Flora govori kako je uz njenu pomoć Junona rodila boga Marsa:

Mars quoque, si nescis, per nostras editus artes:

Iuppiter hoc, ut adhuc, nesciat usque, precor, sancta Iovem Iuno, nata sine matre Minerva, officio doluit non eguisse suo.

I Mars, ako ne znaš, rođen je pomoću moga umijeća:

Molim te da Jupiter ne sazna to, što i do sada nije znao:

Sveta Junona, kada je Minerva rođena bez majke, tugovala je što Jupiter nije tražio njezinu pomoć.

Slika 1

Slika 2

Rimska božica Pomona dobila je ime po latinskoj riječi za voće (pomum, -i, n.). Nije imala pandan u grčkoj mitologiji. Pomona je italska božica voća, voćnjaka i vrtova, žena Vertumna, boga stabala i zelenila, s kojim je imala hram u Rimu na brežuljku Aventinu. Često je prikazivana s plodovima i vrtnim nožem, rogom obilja (cornu copiae) i plodovima u zdjeli ili bez nje. Njezine svečanosti, Pomonalia, slavile su se 13. kolovoza.

skulptura božice Pomone nalazi se na zgradi pročelja Mesničke 1 (slika 1), a nešto kasnije (1867. godine) postavlja je Klein na portal ulaza u park Maksimir (slika 2). Prikazana je s košarom voća na glavi. Odjevena je u himation kao i Flora, koji joj je preklopljen ispod trbuha. Oko struka ima tanki pojas, a u ruci grozd grožđa.

Fasti: XIV. 623 – 627

Pomona se od svih hamadrijada, šumskih nifmi, najviše brine za plodove voćaka. Rege sub hoc Pomona fuit, qua nulla Latinas inter hamadryadas coluit sollertius hortos nec fuit arborei studiosior altera fetus; unde tenet nomen: non silvas illa nec amnes, rus amat et ramos felicia poma ferentes.

Pod ovim kraljem bila je Pomona, od koje nijedna latinska hamadrijada nije brižljivije njegovala vrtove Niti je neka druga bila pažljivija s plodovima voćaka; tako je dobila ime: ne voli ona ni šume ni rijeke, selo voli i grane voćaka koje rađaju obilne plodove.

Slika 1

Slika 2

Priprema projekta

Arhitektonski elementi pročelja

O arhitekturi

Roma quanta fuit, ipsa ruina docet. Koliki je bio Rim, podučava (nas) sama ruševina.

Govoreći o arhitekturi, govorimo o ljudskoj povijesti i naravi. Od samih početaka, čovjek je imao potrebu oblikovati prostor oko sebe (i u sebi). Neizostavno je, stoga, odvojiti oblikovanje prostora od čovjeka, ali i od duha vremena u kojem je prostor nastao.

Nastava Likovne umjetnosti u drugom razredu gimnazije okrenuta je učenju arhitekture i urbanizma, onoga što je oko nas i u što smo svakodnevno uronjeni, što je već toliko dio naših života da ne obraćamo pažnju i samo usputno primjećujemo jer nam je, mislimo, previše poznato.

Upoznati i sagledati arhitekturu, njezin nastanak i povijest znači upoznati sebe. Upoznati arhitekturu koja nas okružuje znači upoznati i nanovo vidjeti svoju

okolinu, svoj grad.

stoga, u kurikulu Likovne umjetnosti navedenu cjelinu „Čovjek i prostor“ mogli bismo preoblikovati te reći i zaključiti „Čovjek jest prostor“.

Arhitektura historicizma

Historia est magistra vitae. Povijest je učiteljica života.

Historicizam je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala zanimanjem za prošlost i intenzivnom brigom za čuvanje spomenika kulture. U arhitekturi koristi utjecaje i primjere ranijih razdoblja i često se označuje predmetkom „neo“ (neorenesansa, neogotika, neobarok, itd.).

Historicizam uči na primjerima ranijih razdoblja; ranija su mu razdoblja udžbenici iz kojih crpi inspiraciju, iz kojih uzima fragmente i slaže ih u nove kompozicije, na nove načine. Ponekad se na historicizam gleda pogrdno, polazeći od postavke da nije „izumio“ ništa novo, već da samo slijepo ponavlja i kopira. Upravo se zbog toga odnos prema njemu mijenjao tijekom povijesti.

Grad Zagreb obiluje arhitekturom historicizma čiji su primjeri neke od najreprezentativnijih građevina u samom središtu grada: Hrvatsko narodno kazalište, Zagrebačka katedrala, zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i druge. Iako su ta monumentalna i reprezentativna zdanja osobito vrijedna i zanimljiva, postoji i cijeli niz onih „intimnijih“ koja se možda ne mogu pohvaliti grandioznošću, no svakako se mogu pohvaliti detaljima i zanimljivom pričom

koja stoji u njihovoj pozadini. Upravo su ta zdanja obrađena u radu Antonije Škunca Bekavac bila srž projekta Pogledaj gore.

Jedan od prvih zadataka bio je upoznati učenike s historicizmom i njegovom pojavom u Hrvatskoj i Europi, kako bi učenici stekli temelje i shvatili težnju historicističkih arhitekata prema ovakvom načinu oblikovanja pročelja. Zbog toga smo pozvali prof. dr. sc. Marka Špikića, stručnjaka u ovom području, koji je u našoj gimnaziji 14. listopada 2022. godine održao predavanje o historicizmu za naše učenike i nastavnike. Profesor Špikić zanimljivo je i nadahnuto govorio o pojmu, važnosti i značaju historicizma za povijesnu baštinu našega grada, naglasivši promjenljiv odnos prema njemu tijekom povijesti. Bio je užitak i učenicima i nama slušati ovo inspirativno predavanje o pojavi koja je bitno odredila izgled starog dijela Zagreba i njegovih pročelja od kojih su mnoga na popisu zaštićenih kulturnih dobara.

Franjo Klein i arhitektonski biro “Grahor i Klein” Spiritus movens. Duh koji pokreće.

Franjo Klein (Beč, 17. listopada 1828. - Zagreb, 26. kolovoza 1889.) bio je hrvatski graditelj i projektant. Obilježio je razdoblje ranog historicizma u Hrvatskoj te je njegov najznačajniji predstavnik. U svojim je projektima nastojao prevladati provincijski zaostatak naše arhitekture u odnosu na srednjoeuropsku. Budući da je rođenjem i obrazovanjem vezan uz Beč, pažljivo je pratio promjene koje su se sredinom stoljeća događale u bečkoj arhitekturi te ih prilagođavao našem prostoru i željama naručitelja.

Janko Nikola Grahor (Petrinja, 6. prosinca 1827. - Zagreb, 22. studenog 1906.) bio je također hrvatski graditelj, projektant i društveni djelatnik.

Kuća Klein, Gundulićeva 29.

Kuća Rosenfeld, Mesnička 1.

Franjo Klein i Janko Nikola Grahor zajedno osnivaju graditeljsko poduzeće “Grahor i Klein”. To je poduzeće dalo pečat zagrebačkoj arhitekturi sedamdesetih godina 19. stoljeća. U povijesnim stilovima projektirali su javne (Hrvatski glazbeni zavod u Gundulićevoj ulici, Hrvatsko gospodarsko društvo na Trgu bana Josipa Jelačića i stambene zgrade (Ilica 12, Hebrangova 34, i dr.) te palače (Buratti na Zrinjevcu). Poduzeće je poslovalo do 1886. godine. sam Franjo Klein ili u tandemu s Jankom Nikolom Grahorom u okviru arhitektonskog biroa “Grahor i Klein” projektirali su građevine kojima se bavimo te su nam stoga oni ključne ličnosti vezane uz naš projekt.

Odnos arhitekture i skulpture

Quidquid agis, prudenter agas et respice finem. Sve što radiš, radi pažljivo i misli na kraj. Arhitektura i skulptura u obiteljskoj su vezi. Ponekad se ponašaju ravnopravno kao supružnici, ponekad prevlada arhitektura nad skulpturom, a ponekad skulptura toliko prožme arhitekturu da je nemoguće jasno odrediti osnovnu arhitektonsku konstrukciju neke građevine. svako povijesnoumjetničko razdoblje na svoj način gradi odnos arhitekture i skulpture, na svoj način stvara njihov sklad. U antici je taj odnos ravnopravan dok u nekim primjerima barokne arhitekture skulptura izlazi iz svojih ucrtanih okvira i preplavljuje građevinu, dominira njome. U 20. stoljeću arhitekti često oslobađaju arhitekturu dekoracije želeći je ogoliti i prikazati njezinu srž, osnovnu konstrukciju. I danas često prevladava tendencija „čiste“ arhitekture, načela kojem je početkom 20. stoljeća utro put austrijski arhitekt Adolf Loos u predavanju „Ornament i zločin“. Historicizam je jedno od posljednjih razdoblja, uz secesiju i individualni karakter Antonija

Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda (Gundulićeva 6a): dekoracija u vidu reljefa u polju zabata kao i natpis ispod dekoriranog vijenca i minuciozno obrađenih malih konzola otkrivaju samu namjenu građevine.(fotografija: Antonija Škunca Bekavac)

Gaudija, koji voli dekoraciju i ponosi se njome. stoga historicističke građevine obuhvaćene projektom „Pogledaj gore“ obiluju dekorativnim elementima, a jedan od ciljeva ovog projekta bio je upoznati učenike s mnoštvom minuciozno obrađenih detalja koji su svakodnevno dostupni našem pogledu, ako šetajući gradom na njih obratimo pažnju. Ti detalji svoju inspiraciju najčešće duguju antičkoj mitologiji ili ona proizlazi iz same namjene građevine, kao što je to primjer na zgradi Hrvatskog glazbenog zavoda u Gundulićevoj 6 a.

Historicistički arhitekti svakako su se vodili latinskom izrekom Quidquid agis, prudenter agas et respice finem. – sve što radiš, radi pažljivo i misli na kraj. svaki od tih skulpturalnih detalja funkcionira zasebno i izveden je pažljivo no promišljeno te je naposljetku uklopljen u konačan, širi izgled građevine i postavljen na pojedino historicističko pročelje.

Puna plastika, reljefi i ostale dekoracije na pročeljima

Varietas delectat. Različitost veseli.

Monotonost rađa dosadu, a različitost veseli: zbog toga se radujemo i mi i naši učenici, dok uočavamo različite i raznolike dekoracije na zagrebačkim pročeljima.

Dekoraciju prisutnu na građevinama obuhvaćenim ovim projektom možemo podijeliti na punu plastiku, reljefe i drugu dekoraciju u vidu dekorativno izrađenih vijenca ili profilacija. Učenici su odlaskom na terensku nastavu uočili dekoracije, fotografirali ih te kroz promotivni video prikazali cijelu njihovu raskoš. Neke od njih učenici su i prikazali crtežima, koji imaju i sami dekorativnu namjenu i poslužili su u prezentaciji projekta. Počevši od slobodnostojećih skulptura u vidu ženskih likova koje reprezentiraju godišnja doba ili antičke muze, preko konzola s motivom biljke akant koje pridržavaju balkone ili denta i kimatija postavljenih u niz, dekoracija i njihovih raznolikosti na zagrebačkim pročeljima ne nedostaje. Potrebno je samo učiniti isto, što su učinili i naši učenici: pogledati gore i dopustiti da dekoracija preplavi naše oko.

Zgrada Hrvatsko – Slavonskog gospodarskog društva, Trg Republike Hrvatske 2 i 3. Sklad i bogatstvo dekoracije: slobodnostojeće skulpture u vidu ženskih figura koje reprezentiraju četiri godišnja doba, reljefi i dekoracija oko prozora, triglifi i balustri usklađeni s jednostavnim stupovima dorskog reda.

Raskoš i bogatstvo dekoracije te minuciozna obrada detalja na zagrebačkim historicističkim pročeljima.

Rječnik arhitekture

Conditio sine qua non. Uvjet bez kojeg se ne može.

Ovladati gradivom nemoguće je bez svladavanja osnova. slova su osnova jezika, brojevi osnova računanja pa se tako i uz arhitekturu veže mnoštvo pojmova pomoću kojih lakše razumijemo arhitekturu i razgovaramo o njoj. stoga su učenici tijekom prvog polugodišta trebali izraditi slikovni rječnik arhitekture.

Učenici su dobili upute:

- pronaći definiciju i fotografiju za određene arhitektonske pojmove i urediti ih prema zadanom unificiranom obrascu

- navesti latinski naziv arhitektonskog elementa ako postoji

- navesti poveznice za tekst, slike i ključne riječi

Rječnik arhitekture sadrži 35 stranica i isto toliko natuknica. Natuknice su odabrane prema radu Antonije Škunca Bekavac i vezane uz arhitekturu zagrebačkih

pročelja. Rječnik arhitekture također se nalazi na mrežnoj stranici projekta .

Petra Orbanić, prof. likovne umjetnosti

ARHITRAV (lat. arcus-luk, trabes-greda)

ARHITRAV

(lat. arcus-luk, trabes-greda)

ravna horizontalna (vodoravna) greda koja leži na stupovima ili zidu; horizontalna greda koja je teret, a ne nosač

ravna horizontalna (vodoravna) greda koja leži na stupovima ili zidu horizontalna greda koja je teret, a ne nosač

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e4/ItaliaRomaForoAugustoTem pioArchitrave.jpg/1200px-ItaliaRomaForoAugustoTempioArchitrave.jpg?20061208205549

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e4/ ItaliaRomaForoAugustoTem pioArchitrave.jpg/1200px-ItaliaRomaForoAugustoTempioArchitrave.jpg?20061208205549

KLJUČNE RIJEČI: horizontalno, greda, teret

KLJUČNE RIJEČI: horizontalno, greda, teret

Terenska nastava

Sub Iove. Pod Jupiterom (Pod vedrim nebom).

Najvažniji je dio našega projekta činila terenska nastava. Učenici su podijeljeni u grupe istraživali zagrebačka pročelja koristeći interaktivnu kartu, dokumentirali lokacije tekstom, fotografijom i snimanjem filma. Iz rada Antički motivi na zagrebačkim pročeljima odabrali smo šesnaest lokacija: dvije u Maksimiru a ostale u centru Zagreba. Za terensku nastavu javilo se tridesetak učenika iz četiriju razreda koji su se podijelili u šest grupa. Učenici su imali zadatak uz pomoć interaktivne karte pronaći zadane lokacije i snimiti fotografije i video cijelog pročelja i odabranih dijelova.

Interaktivnu su kartu izradili Marko i Filip: unijeli su sve lokacije uz pripadajući tekst i fotografije.

Koristeći materijal s terenske nastave učenici su izradili:

- novu interaktivnu kartu na hrvatskom i engleskom jeziku, za turističke potrebe

- turistički letak – vodič po lokacijama

- audiovodič na hrvatskom i engleskom jeziku

- video o lokacijama od fotografija i videa s terenske nastave

Osim toga su:

- pripremili pitanja, snimili i montirali videointervju

Bekavac

s Antonijom Škunca

- crtali antičke motive s pročelja koji se digitalizirani nalaze na pozivnicama i plakatima napravljenim za izložbe, na internetskoj stranici i u ovoj brošuri

Lokacije

Markov trg 4 – zgrada obitelji Kušlan iz 1987. godine

Mesnička 1 – kuća Rosenfeld iz 1987. godine

Gundulićeva 6a - Hrvatski glazbeni zavod

Gundulićeva 29 – kuća Klein

Preradovićeva 13 - zgrada arhitektonskog biroa “Grahor i Klein”

Ilica 12 - zgrada Emanuela Priestera

Ilica 47 – kuća Karla Angerera

Trg Republike Hrvatske 2 i 3 – zgrada Hrvatsko-slavonskog gospodarskog

društva

Hebrangova 34 – kuća Mavra Chalaupke

KARIJATIDE I DJEČACI

Gajeva 32 - kuća Vilima Lovrenčića

STARI ZAGREB: ARHITEKTURA I PRIRODA

MAKSIMIRSKE LJEPOTE

Jurišićeva 23 – Kleinova dvokatnica

Produžite li Gajevom, na broju 5 naići ćete na atraktivnu uglovnicu nekoć kuću Milke Kafka. Podignete li pogled, uočit ćete figure dječaka s krilima od kojih jedan drži svitak, a drugi knjigu.

Ugaona zgrada, smještena u Praškoj ulici broj.2 i na Trgu bana Josipa Jelačića, bila je projektirana za Prvu hrvatsku štedionicu 1870. godine Mogu se uočiti lijepi balkonski prozor i vrlo zanimljiva ograda balkona s neobičnim mitskim bićem.

Gajeva 17 / Berislavićeva 5 – kuća Milke Kafka iz 1874. godine

Praška 5 – kuća Johanna Frankla iz 1870. godine

U Maksimirskoj ulici 125 danas se nalazi Župni ured sv. Jeronima, koji je nekoć bio predivan ljetnikovac zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika

Praška 2 – Prva hrvatska štedionica iz 1870. godine

Stupovi s jonskim kapitelom, motivi akantova lišća i dentikuli karakteristični za klasičnu antičku arhitekturu privući će vam pogled skladom i ljepotom detalja.

U blizini ovog ljetnikovca nalazi se najstariji javni park u gradu Zagrebu, park Maksimir S razlogom omiljeno mjesto Zagrepčana nekad i danas, spomenik je parkovne arhitekture i kulturno-povijesni spomenik.

Maksimirska 125 - ljetnikovac zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika iz 1862. godine

Zgrada je u rekonstrukciji zbog potresa u ožujku 2020. godine

Produžite li Berislavićevom prema istoku pogled će se otvoriti na najljepši i najromantičniji zagrebački gradski park Zrinjevac, cvjetno šetalište i mjesto raznovrsnih događanja cijele godine.

Interaktivna karta

U blizini Zrinjevca smješteni su Arheološki muzej, Nacionalni muzej moderne umjetnosti i Umjetnički paviljon u parku kralja Tomislava

Predlažemo da nakon razgledanja ovih starih ljepotica sjednete na kavu prekoputa, u Malu kavanu, odakle možete vidjeti i Manduševac, poznatu fontanu koja ima povijesno značenje za grad Zagreb.

Portal parka Maksimir – iz 1841. godine

Predlažemo da u park uđete kroz portal na glavnom ulazu. Ako pogledate gore, s jedne strane portala uklesani su stihovi baroknog pjesnika Ivana Gundulića a s druge strane uklesan je natpis s godinom rekonstrukcije MCMXIV (1914.).

Krenite prema Trgu bana Jelačića

Praškom ulicom. Na broju 5 nalazi se kuća Johanna Frankla iz 1870. godine. Podignite pogled jer tek iznad prizemlja postaje zanimljivo!

S Trga bana Jelačića krenite prema Jurišićevoj ulici i podignite pogled prema pročelju zgrade na broju 23 Ovdje se nalazi dvokatnica iz 1886. godine koju je projektirao Franjo Klein, značajan arhitekt tog doba.

U nišama portala nalaze se skulpture Pomone, rimske božice voća i vrtova prikazane s košarom voća na glavi, i Flore staroitalske božice proljeća, plodnosti i cvjetanja s cvjetnim vijencem

Prva interaktivna karta služila je učenicima u istraživanju lokacija. U kartu su uneseni tekstovi i fotografije lokacija iz rada Antički motivi na zagrebačkim pročeljima, a napravljena je u digitalnom alatu My maps. Druga verzija interaktivne karte napravljena je nakon terenske nastave i u nju je unesen tekst koji smo zamislili kao turistički vodič po lokacijama te i fotografije koje su snimili učenici. Karta se može pronaći na mrežnoj stranici projekta, a možete ju očitati i ovdje s QR koda.

Polustupovi i ženske figure, karijatide, uokviruju prozore na prvom i drugom katu. Iz zapisane godine na vrhu zgrade (1941.), kao i zbog ponešto neujednačenog izgleda, zaključujemo da je zgrada nadograđena i izmijenjena sredinom 20. stoljeća.

LEGENDA KARTE

1. Markov trg 4

2. Mesnička 1

3. Ilica 47

4. Gundulićeva 6a

5. Ilica 12

6. Preradovićeva 13

7. Trg Republike Hrvatske 3

8. Gundulićeva 29

9. Hebrangova 34

10. Gajeva 32

11. Gajeva 17 / Berislavićeva 5

12. Praška 5

13. Praška 2 / Trg bana Josipa Jelačića

14. Jurišićeva 23

15. Maksimirska 125

16. Glavni ulaz u park Maksimir

Zanimljiv je krovni vijenac s motivom jonskog kimatija i lišća akantusa. A sada…

…prošećite Jurišićevom ulicom i skrenite prema Europskom trgu i staroj Vlaškoj ulici. Ako ste se pak zaželjeli šetnje prirodom, vrlo blizu nalazi se ulaz u prekrasan park Ribnjak.

Najbolje je da krenete u šetnju ovim krasnim parkom prelazeći preko mostića i livada, kroz šumu i pokraj jezera s labudovima i da se odmorite u paviljonu slušajući koncert klasične glazbe. Najljepše je ipak, kažu, posjetiti Maksimir ujutro, kada nema gužve i najbolje se može čuti cvrkut raznih vrsta ptica koje nastanjuju ovaj park. U parku se nalazi i popularni Zoološki vrt, omiljen i djeci i odraslima.

Letak je dio projekta Pogledaj gore! učenika i nastavnika gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu, u 2022./2023. g. koji financira MZO Republike Hrvatske. LETAK A3_druga str_NOVO.indd

Zagrebačka pročelja

Pogledavši gore, na zagrebačkim pročeljima pronašli smo muze i božice, mitska bića, karijatide, dorske stupove i jonske kimatije, rimske konzole i akantovo lišće , rozete i lovorove vijence. Pronašli smo ljepotu i bogatu povijest koja spaja antičke motive i svakodnevnicu; imamo priliku svakoga dana uživati u toj ljepoti ako prošećemo makar i nakratko zagrebačkim ulicama. Krenimo u šetnju!

Kuća barunice Kušlan

Tena, Gabriel i Nika odlučili su istražiti odabrane lokacije jednog kišnog dana u listopadu 2022. godine. Ipak, kiša nije smetala u otkrivanju skrivenih ljepota Zagreba: učenici su se uputili na Gornji grad, prema Markovu trgu, gdje se na kućnom broju 4 nalazi Ustavni sud Republike Hrvatske.

Kada pogled zaluta gore, na pročelju iznad prozora između dviju ženskih figura i figure „šumskog čovjeka“ podno njih, može se pročitati godina gradnje, 1867. i slova D., J. i K. Označavala su inicijale imena članova obitelji Kušlan koja je živjela u zgradi.

Umjesto klasičnih konzola – telamoni. Još se nazivaju i atlanti prema mitološkom Atlantu, koji je vječno morao podupirati nebo.

Zgrada je građena u neorenesansnoj pravilnosti s antičkim arhitektonskim i figuralnim detaljima.

Kleinova dvokatnica

Napuštajući Gornji grad, Tena, Nika i Gabriel spuštaju se preko Gradeca te Zakmardijevim stubama stižu na Trg bana Jelačića. Gotovo cijelo vrijeme sipi kiša. Ipak, dok se spušta veče, kiša prestaje i između zgrada u Ilici nazire se zalazak sunca. Pomalo je i mračno, svjetla se pale. U Jurišićevoj ulici na broju 23 nalazi se Kleinova dvokatnica iz 1886. g. Krovni vijenac ima motiv jonskog kimatija koji se ponavlja u paru između jednostavne konzole s akantovim lišćem.

Kuća Rosenfeld

Iva sofia i Ivan krenuli su u Mesničku ulicu, gdje su ih s pročelja Mesničke 1 pozdravile ljupke muze i grčke božice. Na trećem katu zgrade slijeva nadesno uočavaju redom skulpture Euterpe, muze lirske poezije, / božice Proljeća, / Uranije, muze astronomije, /Pomone, božice voća i vrtova, /Flore, božice proljeća i cvijeća, /božice Izvor, /Talije, muze komedije i Polihimnije, muze i zaštitnice svetih pjesama. Ova zgrada, poznatija kao kuća Rosenfeld po prezimenu uglednog zagrebačkog zlatara i trgovca plemenitim materijalima, ključna je zgrada u razvoju historicizma u Zagrebu i remek djelo Franje Kleina.

POLIHIMNIJA TALIJA FLORA URANIJA POMONA

Zgrada je sagrađena 1867. godine, a obnovljena je 2016. godine te je zablistala u izvornom sjaju kao i njezini glineni, jedan i pol metar visoki kipovi. Zanimljivo je da je kipove izradio mladi bečki kipar Viktor Brausewetter, što se zna po originalnim žigovima koji su na njima pronađeni.

Kuća Carla Angerera

Lana, Jana, sanja i Lara šeću bučnom Ilicom, glavnom zagrebačkom ulicom. Ona je zaista prepuna zanimljivih arhitektonskih detalja

Na broju 47 nalazi se kuća Carla Angerera s modernim prizemljem u kojem su smještene prodavaonice. Arhitektonski detalji, natprozornici oblikovani poput zabata s reljefima u središnjem dijelu građevine i florealnim ornamentima te kamenim rozetama u gornjim etažama otkrivaju kako je ova, u prizemlju moderna građevina, zapravo historicistička graciozna stara dama.

U zabatu, na sredini pročelja iznad prozora u timpanu, pojavljuje se motiv triju dječaka koji plešu okruženi viticama akantova lišća. Na sredini reljefne ploče, ispod prozora prvoga kata, motiv je rozete i oko nje pravilni ornamenti akantova lišća.

Stambeno-poslovna zgrada investitora Emanuela Priestera

U blizini, u Ilici na broju 12, nalazi se zgrada iz 1877./1878. godine. Njezino pročelje ima vrlo lijepe i zanimljive detalje: dekorirane konzole koje drže balkon, motive rozeta, dentikule, lezbijski kimation i motiv jednostavnog astragala: to su sve klasični primjeri neorenesansnog stila, ali ovaj put inspiriranog venecijanskom renesansom što je izuzetak za arhitekturu ovog dijela Hrvatske.

Rozete između lukova prozora i dentikuli

Terenska nastava

Zgrada Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva

Lana, Jana, sanja i Lara iz bučne Ilice skreću u Masarykovu ulicu, a na njezinom kraju pred njima se otvara široki prostor Trga Republike Hrvatske na kojemu su smještene neke od najreprezentativnijih historicističkih građevina poput Hrvatskog narodnog kazališta i Muzeja za umjetnost i obrt. Cilj je obratiti pažnju na dvokatnicu na Trgu Republike Hrvatske na broju 2 i 3, zgradu Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva s bočnim paviljonima i velikim prozorima.

Zbog čega je zgrada te namjene smještena na ovako reprezentativnoj lokaciji?

Razlog je tome što je u drugoj polovici 19. stoljeća Trg Republike Hrvatske bio sajmišni trg na kojem su se prodavali stoka i sijeno, a Grad Zagreb darovao je zemljište za gradnju kuće kako bi potaknuo gospodarsko i kulturno djelovanje te promicao modernizaciju grada.

Na sredini pročelja nalazi se balkon koji podupiru četiri dorska stupa, a na balustradi balkona uspravno stoje

četiri ženske slobodnostojeće skulpture u antičkoj nošnji od kojih je svaka drugačija te ih se može interpretirati kao antičke božice koje predstavljaju alegoriju četiriju godišnjih doba, ali i kao personifikacije djelatnosti u prirodi. skulpture su isklesane od lokalnog kamena.

Bočni paviljoni koji se nalaze s lijeve i desne strane preslika su jedan drugog.

Krase ih zanimljivi detalji poput zabata s grbom u sredini i ženske skulpture s lijeve i desne strane u sjedećem položaju.

Detalji pročelja: girlande, dentikuli i konzole

Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda

Maša, Laura, Ana, Lucija, Lara i Dorotea uputile su se u Gundulićevu ulicu gdje se nalazi reprezentativna jednokatnica na adresi Gundulićeva 6a. Plastičnost i monumentalnost pročelja otkrivaju kako je riječ o javnoj, a ne stambenoj historicističkoj građevini. Zgrada pri vrhu završava širokim trokutastim zabatom koji se proteže iznad triju središnjih prozorskih osi, a u timpanu ima dvije groteskne ženske figure koje sjede okružene akantusovim lišćem i oslanjaju se o kartušu s prikazom lire. Reljefi na zabatu i natpis Arti musices ispod njega daju naslutiti da se radi o ustanovi koja služi muzičkoj umjetnosti (u njoj je smješten Hrvatski glazbeni zavod). Arhitekt Herman Bollé obnovio je dijelove zgrade stradale u potresu koji je pogodio Zagreb

1880. godine. Nažalost, zgrada je opet doživjela istu sudbinu 2020. godine kada je stradala u snažnom potresu; danas je natpis uklonjen, a zgrada čeka restauraciju.

Kuća Klein

Nedaleko od teško oštećene zgrade Hrvatskog glazbenog zavoda na broju 29 djevojke otkrivaju prekrasnu Kuću Klein, osobnu jednokatnu kuću Franje Kleina, dominantnog arhitekta toga doba. Podignuta je između 1872. i 1874. g. prema vlastitom projektu, na vrhuncu slave arhitektonskog biroa “Grahor i Klein” u Zagrebu. Jednokatnica je skromnijih dimenzija nego projekti na kojima je Klein radio u to vrijeme, sa samo četiri prozorske osi, ali je zato pročelje ukrašeno obiljem plastičnih i dekorativnih elemenata. Pod prozorima prvog kata gusto su poredani triglifi, a nad prvim katom konzole. Jaki krovni vijenac ukrašen je masivnim konzolama oblikovanim kao naga poprsja ženskih likova koje se doimaju kao da svojim uzdignutim rukama drže sam krov građevine. Budući da je riječ o vlastitoj kući, Franjo Klein ovu je građevinu oblikovao u potpunosti prema svom ukusu.

Terenska nastava

Zgrada arhitektonskog biroa „Grahor i Klein”

Luka, Mislav, Ana, Dunja i Filip potražili su zgradu u Preradovićevoj ulici broj 13 gdje je smještena zgrada arhitektonskog biroa „Grahor i Klein” s vrlo jednostavnim pročeljem.

Detalj krovnog vijenca

Zbog svojeg jednostavnog pročelja na zgradi se osobito ističe dekoracija krovnog vijenca u kojem, poput niza perli na ogrlici, prepoznajemo dugačak niz jonskog kimatija iznad kojeg su u pravilnom ritmu postavljene male rimske konzole s motivom biljke akantus.

Meandar – antički grčki ornament u dekoraciji pročelja

Kuća Johanna Frankla

Ako krenete iz Gajeve 17 prema sjeveru, proći ćete pokraj Lapidarija Arheološkog muzeja. Kada skrenete u Teslinu ulicu prema istoku i zatim krenete Praškom prema Trgu bana Jelačića, ugledat ćete zgradu na broju 5.

To je kuća Johanna Frankla iz 1870. godine. Na vrhu zgrade uočava se zapisana godina 1941., akantovo lišće i dvije ženske figure koje leže. U središnjem dijelu zgrade nalaze se stupovi i ženske figure, karijatide, koje uokviruju prozore na prvom i drugom katu. Iz zapisane godine, kao i zbog ponešto neujednačenog izgleda zgrade može se zaključiti da je zgrada nadograđena i izmijenjena sredinom 20. stoljeća.

Zgrada Prve hrvatske štedionice

samo dva kućna broja dalje, u Praškoj ulici na broju 2 i na Trgu bana Jelačića, nalazi se ugaona zgrada projektirana za Prvu hrvatsku

štedionicu 1870. g. Kasnije se pročelje adaptira za potrebe američke tvrtke šivaćih strojeva singer. “Upada” u oči lijep balkonski prozor prvoga kata, a posebno je zanimljiva ograda balkona s mitskim bićem koje ima gornji dio tijela čovjeka, krila na leđima, prednji donji dio tijela konja, a stražnji dio tijela zmaja s dugim repom. Podsjeća na iktiokentaura, mitsko biće koje je sastavljeno od tijela muškarca, konja i ribe.

Kuća Mavra Chalaupke

Lara, Gita, Gabrijel, Adriana i Mirna odlaze do Hebrangove ulice gdje je na broju 34 arhitektonski biro Grahor i Klein izgradio jednokatnicu u neorenesansnom stilu za Mavra Chalaupku. Za sunčanog dana može se opušteno razgledati pročelje i unutrašnjost ove građevine. Na njoj se može primijetiti motiv kampanskog kimatija u nizu ispod kojih se nalaze klasične konzole omeđene geometrijskim ornamentom smještenim u kvadratnom polju. Donji dio građevine obrađen je rustično, a prepoznaju se i brojni drugi arhitektonski elementi kao što su dorski stupovi koji flankiraju ulaz iznad kojih je izrađen vijenac od triglifa, te balustrada iznad vijenca iza koje su poput kulise u pravilnom ritmu postavljeni veliki lučno zakrivljeni prozori. Ova atraktivna zgrada u dobrom je stanju, definirana žutom fasadom s izraženim bijelim detaljima, a u njoj se danas nalazi Veleposlanstvo Republike Turske.

Kuća Vilima Lovrenčića

U Gajevoj ulici broj 32 nalazi se zgrada podignuta 1879. godine za poznatog trgovca mineralnim vodama Vilima Lovrenčića.

Ulaz u zgradu lučnog je oblika. Ako pogledate gore, nad lukom ćete vidjeti s obje strane dekoraciju lovorova vijenca, antičkog simbola trijumfa, pobjede i pobjednika. Iznad luka nalazi se arhitrav s nizom triglifa i krugova.

Iznad prozora prvoga kata prepoznajemo „šumskog čovjeka“ i rog obilja koji je u antici simbolizirao plodnost i obilje. Pogledate li bolje, tu se nalaze i zanimljivi likovi u raznim pozama i s raznim obilježjima koja svojim atributima podsjećaju na mitološka antička božanstva.

Kuća Milke Kafka

sunce i dalje obasjava pročelja na kratkom putu kroz Gajevu ulicu do zanimljive uglovnice, polukružne zgrade koja je jednim dijelom u Gajevoj ulici na broju 17, a drugim dijelom u Berislavićevoj 5. Zgrada je podignuta 1874. godine i poznata je kao kuća Milke Kafka.

Iznad prozora u prizemlju nalaze se figure dječaka s krilima koji drže svitak i knjigu.

Na prvom su katu prozori ukrašeni motivom polustupa s jonskim kapitelom. Zanimljiv je donji dio stupa koji ima motiv akantova lišća. Iznad prozora uočavaju se dentikuli, poznati iz klasične antičke arhitekture.

Ljetnikovac Jurja Haulika

Ivu, Evu i dvije Eme put vodi prema Maksimiru, omiljenom mjestu Zagrepčana i turista nekad i danas. Prvo posjećuju zgradu u Maksimirskoj ulici br. 125, ljetnikovac zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika čija je gradnja započela 1862. godine. Danas se ovdje nalazi Župni ured sv. Jeronima. Zanimljivo je pročelje prema Maksimirskoj cesti. Uočavaju se dvije ženske figure s velikim košarama na glavi, karijatide koje ne nose teret. Također pročelje ukrašavaju figure dviju djevojčica i dvaju dječaka koji nose na glavi zdjele u obliku školjke.

Portal Parka Maksimir

Portal ulaza u park Maksimir podignut je prvi put 1841. godine, i nije imao lučni gornji dio, već samo dva veća i dva manja pilona, tj. stupa. 1867. godine sagrađen je novi portal s masivnim nadvratnikom i natpisom JURJEVAC. U potresu je 1880. godine srušen nadvratnik, a 1913. godine na portal je palo veliko stablo koje ga je oštetilo. Danas umjesto natpisa Jurjevac stoje uklesani stihovi Gundulićeve Dubravke dok je na izlazu iz parka uklesan natpis s godinom rekonstrukcije MCMXIV (1914).

Niše portala ispunjavaju i ukrašavaju skulptura Pomone, rimske božice voća i vrtova, koja je prikazana s košarom voća na glavi, a u ruci drži grozd grožđa, i skulptura Flore, staroitalske božice proljeća, cvjetanja i plodnosti. Flora ima cvjetni vijenac na glavi, a u ruci košaru s cvijećem.

Terenska nastava

STILU

Letak

mnogo puta prošli užurbanim Hrvatske, ovaj put zastanite i sjevernoj strani zgrada preko puta narodno zapadu se obrt.

istočnoj strani ističe se historicistička ljepotica, nekoć zgrada Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, na kućnom broju 3. Ono što najviše privlači pogled četiri skulpture antičkih božica Hora, koje predstavljaju daha.

STOLJEĆA

Gundulićevoj ulici 29 nalazi se kuća kuća pripadala arhitektu na način ljepotu arhitekture arhitekta ukrašeno je najprivlačnije su koje rukama

umjetnosti posvećeno prošećite kroz bučnu Ilicu,

li iz Mesničke ulice prema zastanite na na broju 47, Carla Angerera, i pogledajte zanimljive detalje pročelja: prozornike oblikovane dijelu kamenim smjerom, u Ilici na br. 72 neobičan muzej Muzej vrijeme za odmor uz kavicu. kavu popijete na Britanskom cvijeća. osvježeni prošećite Ilicom prema Josipa Jelačića i skrenite Gundulićevu ulicu, gdje se na nalazi reprezentativna Plastičnost i monumentalnost da je riječ o javnoj, a ne Na vrhu zgrade mogu se figure koje sjede okružene kartušu s prikazom lire.

DORSKI STUPOVI

ŠETNJA ILICOM I ČAR JEDNOSTAVNOSTI

I LOVOROV VIJENAC

U Hebrangovoj ulici 34, samo 5 minuta hoda udaljenoj od Hrvatskog narodnog kazališta pogledajte ovu atraktivnu zgradu definiranu žutom fasadom s izraženim detaljima u kojoj se danas nalazi Veleposlanstvo Republike Turske

Šetajući Ilicom, poznatom ulicom grada Zagreba, zastanite na broju 12.

GODIŠNJA DOBA U ANTIČKOM STILU

DORSKI STUPOVI I LOVOROV VIJENAC

U Hebrangovoj ulici 34, samo 5 minuta hoda udaljenoj od Hrvatskog narodnog kazališta pogledajte ovu atraktivnu zgradu definiranu žutom fasadom s izraženim detaljima u kojoj se danas nalazi Veleposlanstvo Republike Turske

Ideja za izradu turističkog letka proizašla je spontano iz tijeka samog projekta i pokazala se izvrsnom. Učenici su već izradili digitalnu kartu s lokacijama zgrada u koju su unijeli snimljene fotografije i tekst o pojedinim zgradama i pročeljima. Odlučili smo napraviti i stvarni, turistički letak za prezentaciju našeg projekta i pravi vodič za obilazak zagrebačkih pročelja.

Ovdje možete uočiti zanimljive arhitektonske elemente kao što su dorski stupovi koji flankiraju ulaz iznad kojih je izrađen vijenac od triglifa, te balustradu iznad vijenca iza koje su poput kulise u pravilnom ritmu postavljeni veliki lučno zakrivljeni prozori.

U neorenesansnom stilu, ova zgrada očarava detaljima dekoriranih konzola, motivima rozeta i dentikulima

Bilo da ste prvi put u Zagrebu ili ste mnogo puta prošli užurbanim korakom Trgom Republike Hrvatske, ovaj put zastanite i pogledajte gore!

Želite li na Gornji grad, povezite se uspinjačom koja vodi do njega. Ipak, ako ste odlučili zasada ostati u Ilici, predlažemo vam da se uputite u najpoznatiju zagrebačku slastičarnicu Vincek u kojoj možete uživati u kolačima prema starim zagrebačkim recepturama.

U Gajevoj ulici 32 posjetite zgradu podignutu 1879. godine za poznatog trgovca mineralnim vodama Vilima Lovrenčića. Ulaz u zgradu lučnog je oblika.

Iz Ilice preko Cvjetnog trga, omiljenog mjesta susreta i ispijanja kavica između ruža i irisa, spustite se u Preradovićevu ulicu. Na broju 13 podignite pogled. Jednostavno pročelje ističe dekoraciju krovnog vijenca u kojem se, poput niza perli na ogrlici, pojavljuje niz jonskog kimatija i male rimske konzole s motivom biljke akantus.

Na sjevernoj strani nalazi se zgrada Sveučilišta, preko puta je Hrvatsko narodno kazalište. Na zapadu se nalazi zgrada Muzeja za umjetnost i obrt.

Ovdje možete uočiti zanimljive arhitektonske elemente kao što su dorski stupovi koji flankiraju ulaz iznad kojih je izrađen vijenac od triglifa, te balustradu iznad vijenca iza koje su poput kulise u pravilnom ritmu postavljeni veliki lučno zakrivljeni prozori.

Učenici su dobili vrlo detaljne upute o sadržaju, formi i dizajnu letka koji je zamišljen kao vodič s kartom u dvanaest dijelova koji se preklapaju. Zadatak je bio da svaki učenik izradi jedan dio letka, kreira dizajn, odabere i oblikuje fotografije i osmisli tekst koji bi se obraćao posjetiteljima Zagreba. Učenici su trebali sami istražiti dio grada u kojemu se nalaze zadane lokacije i pronaći poneku znamenitost ili turistički zanimljiv detalj u blizini lokacija.

Na istočnoj strani ističe se historicistička ljepotica, nekoć zgrada Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, na kućnom broju 3. Ono što najviše privlači pogled četiri su skulpture antičkih božica Hora, koje predstavljaju godišnja doba te uistinu ostavljaju bez daha.

U Gajevoj ulici 32 posjetite zgradu podignutu 1879. godine za poznatog trgovca mineralnim vodama Vilima Lovrenčića. Ulaz u zgradu lučnog je oblika.

Kad pogledate gore, vidjet ćete dekoraciju lovorova vijenca, antičkog simbola trijumfa, pobjede i pobjednika. Pogledate li pažljivije, vidjet ćete likove koji nas svojim obilježjima podsjećaju na mitološka antička božanstva, a među njima i „šumskog čovjeka“ te rog obilja, antički simbol plodnosti U blizini, na broju 13 nalazi se stražnji ulaz u Arheološki muzej grada Zagreba preko Lapidarija u kojem imate jedinstvenu priliku popiti kavu u kafiću i u isto vrijeme razgledati vrijednu zbirku antičkih kamenih spomenika, a ako znate poznajete latinski jezik, i pročitati mnoge latinske natpise na ovim spomenicima.

Za kraj ovog dijela obilaska nastavite

Preradovićevom ulicom i preko parka iziđite na Vodnikovu ulicu i uđite i prošećite raskošnim Botaničkim vrtom u kojem ćete odmoriti i noge i dušu.

ANTIKA U ARHITEKTURI 19. STOLJEĆA

Kad pogledate gore, vidjet ćete dekoraciju lovorova vijenca, antičkog simbola trijumfa, pobjede i pobjednika. Pogledate li pažljivije, vidjet ćete likove koji nas svojim obilježjima podsjećaju na mitološka antička božanstva, a među njima i „šumskog čovjeka“ te rog obilja, antički simbol plodnosti

Proces izrade letka zahtijevao je od učenika da budu kreativni i samostalni, pokažu inicijativu, da istražuju; vidjeli su kako je raditi u timu kada ovise jedan o drugome, morali su se dogovarati i usklađivati. Učili su koristiti alate za obradu teksta i slika i uz našu pomoć napravili su odličan posao.

Ogladnite li, u neposrednoj blizini je bistro zagrebačkog hotela Esplanada. Zanimljivo je da je hotel sagrađen 1925. godine, da bi pružio smještaj putnicima glasovitog vlaka Orient Express koji je prometovao na relaciji Pariz –Istanbul.

LJEPOTE GRADA OD LOTRŠČAKA DO MUZA

Krenimo u pustolovinu i otkrivanje skrivene ljepote Zagreba! A gdje je bolje započeti nego na Gornjem gradu?

Ako se odlučite provozati uspinjačom, odmah iznad nje uočit ćete kulu koja potječe iz srednjeg vijeka, kulu Lotrščak.

POGLEDAJ GORE

Ako se zateknete ovdje u podne, nemojte se preplašiti – naime, svakoga dana pucnjem iz topa ove kule označava se podne.

Od Lotrščaka krenite Ćirilometodskom ulicom u kojoj se nalazi neobičan muzej -- Muzej prekinutih veza. Ovdje se već otvara pogled na Markov trg i u njegovu središtu, na crkvu sv. Marka, jednu od najstarijih zagrebačkih građevina.

Ako pogledate prema istoku, uočit ćete zgradu na broju 4, u kojoj je danas Ustavni sud

Republike Hrvatske Zgrada je građena u neorenesansnoj pravilnosti s antičkim detaljima. Na pročelju iznad prozora između dviju ženskih figura i „šumskog čovjeka“ zapisana je godina gradnje, 1867. i slova D J. K. koja označuju inicijale imena članova obitelji Kušlan koja je živjela u zgradi.

S Gornjeg grada krenite Strossmayerovim šetalištem kamenim stubama i evo vas u Mesničkoj ulici, gdje će vas oduševiti sjajni arhitektonski ukrasi i s pročelja zgrade na broju 1 pozdraviti ljupke muze i grčke božice. Slijeva nadesno upoznat ćete redom: Euterpu, božicu Proljeće, Uraniju, Pomonu, Floru, božicu Izvor, Taliju i Polihimniju. Ova zgrada, poznatija kao kuća Rosenfeld, iz 1867. godine, ključna je zgrada u razvoju historicizma u Zagrebu i remek-djelo Franje Kleina. Obnovljena 2016. godine zablistala je u izvornom sjaju.

stranicu Pogleaj gore! i interaktivnu kartu Zagreba

Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu 2022./2023. godine

7.5.2023. 12:00:24

U Gundulićevoj ulici 29 nalazi se kuća Klein. Ova je kuća pripadala arhitektu Franji Kleinu te na savršen način prikazuje ljepotu antičke arhitekture kroz oči arhitekta 19. stoljeća. Njezino pročelje ukrašeno je brojnim dekoracijama, no najprivlačnije su masivne konzole u obliku žena koje izgledaju kao da svojim rukama pridržavaju krov.

U blizini, na broju 13 nalazi se stražnji ulaz u Arheološki muzej grada Zagreba preko Lapidarija u kojem imate jedinstvenu priliku popiti kavu u kafiću i u isto vrijeme razgledati vrijednu zbirku antičkih kamenih spomenika, a ako znate poznajete latinski jezik, i pročitati mnoge latinske natpise na ovim spomenicima.

Autorice letka su učenice 2. razreda, Adriana, Mirna, Gita, Katarina, Lea, Marta, sara, Klara i Lucija.

ARTI VIVENDI i ARTI MUSICES

Umijeću življenja i glazbenoj umjetnosti posvećeno Nakon rastanka s muzama i božicama prošećite kroz bučnu Ilicu, glavnu zagrebačku ulicu. Zbog žurbe, meteža i mnoštva detalja s prizemlja pogled rijetko upiremo prema gore. Neka to ne bude slučaj ovaj put! Ilica je prepuna zanimljivih arhitektonskih detalja.

Skrenete li iz Mesničke ulice prema zapadu zastanite na na broju 47, kući Carla Angerera, i pogledajte zanimljive detalje pročelja: natprozornike oblikovane poput zabata s reljefima u središnjem dijelu zgrade i florealnim ornamentima i kamenim rozetama u gornjim etažama.

Krenete li dalje istim smjerom, u Ilici na br. 72 možete posjetiti neobičan muzej Muzej iluzija. Sada je već vrijeme za odmor uz kavicu. Predlažemo da kavu popijete na Britanskom trgu s pogledom na štandove pune cvijeća.

Ovako osvježeni prošećite Ilicom prema Trgu bana Josipa Jelačića i skrenite nakratko u Gundulićevu ulicu, gdje se na broju 6a nalazi reprezentativna jednokatnica Plastičnost i monumentalnost pročelja otkriva da je riječ o javnoj, a ne stambenoj historicističkoj građevini. Na vrhu zgrade mogu se primijetiti dvije groteske, ženske figure koje sjede okružene akantusovim lišćem i oslanjaju se o kartušu s prikazom lire.

Reljefi na zabatu i latinski natpis ispod njega Arti musices, tj. glazbenoj umjetnosti (posvećeno) daju naslutiti da se radi o ustanovi koja služi glazbenoj umjetnosti i u njoj je smješten Hrvatski glazbeni zavod. Dijelovi zgrade obnovljeni su nakon potresa 1880. godine. Nažalost, zgrada je doživjela istu sudbinu 2020. godine kada je stradala u snažnom potresu i u procesu je obnove.

ŠETNJA ILICOM I ČAR JEDNOSTAVNOSTI

Šetajući Ilicom, poznatom ulicom grada Zagreba, zastanite na broju 12.

POGLEDAJ GORE

i zaviri u mistične ljepote Zagreba

U neorenesansnom stilu, ova zgrada očarava detaljima dekoriranih konzola, motivima rozeta i dentikulima Želite li na Gornji grad, povezite se uspinjačom koja vodi do njega. Ipak, ako ste odlučili zasada ostati u Ilici, predlažemo vam da se uputite u najpoznatiju zagrebačku slastičarnicu Vincek u kojoj možete uživati u kolačima prema starim zagrebačkim recepturama. Iz Ilice preko Cvjetnog trga, omiljenog mjesta susreta i ispijanja kavica između ruža i irisa, spustite se u Preradovićevu ulicu. Na broju 13 podignite pogled. Jednostavno pročelje ističe dekoraciju krovnog vijenca u kojem se, poput niza perli na ogrlici, pojavljuje niz jonskog kimatija i male rimske konzole s motivom biljke akantus. Za kraj ovog dijela obilaska nastavite Preradovićevom ulicom i preko parka iziđite na Vodnikovu ulicu i uđite i prošećite raskošnim Botaničkim vrtom u kojem ćete odmoriti i noge i dušu.

qr kod za internetsku stranicu Pogleaj gore! i interaktivnu kartu Zagreba

Ogladnite li, u neposrednoj blizini je bistro zagrebačkog hotela Esplanada. Zanimljivo je da je hotel sagrađen 1925. godine, da bi pružio smještaj putnicima glasovitog vlaka Orient Express koji je prometovao na relaciji Pariz –Istanbul.

Gimnazija Lucijana Vranjanina u Zagrebu 2022./2023. godine

LJEPOTE GRADA OD LOTRŠČAKA DO MUZA

Krenimo u pustolovinu i otkrivanje skrivene ljepote Zagreba! A gdje je bolje započeti nego na Gornjem gradu?

Ako se odlučite provozati uspinjačom, odmah iznad nje uočit ćete kulu koja potječe iz srednjeg vijeka, kulu Lotrščak.

Ako se zateknete ovdje u podne, nemojte se preplašiti – naime svakoga dana pucnjem iz topa ove kule označava se podne.

Od Lotrščaka krenite Ćirilometodskom ulicom u kojoj se nalazi neobičan muzej -- Muzej prekinutih veza. Ovdje se već otvara pogled na

GODIŠNJA DOBA U ANTIČKOM

Bilo da ste prvi put u Zagrebu ili ste korakom Trgom Republike Hrvatske, pogledajte gore!

Na sjevernoj nalazi Sveučilišta, je Hrvatsko kazalište. nalazi zgrada Muzeja za umjetnost godišnja doba te uistinu ostavljaju ANTIKA U ARHITEKTURI 19.

U Gundulićevoj Klein. Ova Franji Kleinu savršen prikazuje antičke arhitekture kroz oči arhitekta 19. stoljeća. Njezino pročelje ukrašeno brojnim dekoracijama, no najprivlačnije masivne konzole u obliku žena izgledaju kao da svojim pridržavaju krov.

ARTI VIVENDI i ARTI MUSICES

Umijeću življenja i glazbenoj umjetnosti Nakon rastanka s muzama i božicama glavnu zagrebačku ulicu. Zbog žurbe, meteža i mnoštva detalja prizemlja pogled rijetko upiremo prema gore. Neka to ne bude slučaj ovaj put! Ilica je prepuna zanimljivih arhitektonskih detalja. Skrenete zapadu kući zanimljive

Audiovodič

Potpuni užitak i uspješno snalaženje svakog posjetitelja u turističkoj turi Antički motivi na zagrebačkim pročeljima osigurat će naš audiovodič po lokacijama u centru Zagreba i Maksimiru. snimili su ga naši učenici na hrvatskom i engleskom jeziku. Lijepa dikcija, pravilni naglasci, lijep izgovor hrvatskog i engleskog jezika dragocjeni su ishodi ove aktivnosti. Uzmite letak u ruke, očitajte QR kod stranice i poslušajte glasove koji će vas odvesti u šetnju kroz povijest, umjetnost, arhitekturu i ljepotu zagrebačkih pročelja. Vaši glasovni vodiči su Ema, Iva, Tena, Dunja, Rina, Ante, Iva i Ana.

Videomaterijali

Od slikovnog i videomaterijala koji su učenici napravili na terenskoj nastavi uređen je i editiran video Pogledaj gore koji su samostalno izradili Leona, Niko i Vito. Braća Niko i Vito bili su zaduženi za tehničko oblikovanje videa, a ugodni glas koji vas vodi u istraživanje zagrebačkih pročelja pripada njihovoj sestri Leoni.

Intervju

Naša suradnja s autoricom rada Antički motivi na zagrebačkim pročeljima, Antonijom Škunca Bekavac odvijala se gotovo od početka projekta i to na obostrano zadovoljstvo. Došli smo na ideju snimiti intervju s autoricom. Pitanja za intervju - uz odobrenje autorice – osmislile su Maša, Ana i Laura. One su i snimale, a za lokaciju odabrali smo Trg Republike Hrvatske gdje se u pozadini vidi zgrada Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva s čijeg nas pročelja gledaju hore, božice godišnjih doba. Video su uredili i editirali braća Niko i Vito, učenici 2. razreda.

Zamolili smo autoricu da nam za kraj intervjua kaže nekoliko riječi o projektu i svome radu koji nas je inspirirao i potaknuo:

„Antika je pojam nastao od latinske riječi antiquus koju prevodimo kao nešto drevno i staro, ali niti malo zastarjelo, jer nam je ostavila bogatu kulturnu, duhovnu, umjetničku, materijalnu i nematerijalnu baštinu koja je inspirirala i oblikovala suvremeno društvo. Motivi i skulpture koji su prikazani u projektu, inspirirani mojim diplomskim radom tek su mali dio uzbudljive priče koja se krije na pročeljima zagrebačkih građevina, a na nama je da ih primijetimo i otkrijemo Zagreb nekim novim pogledom, pogledom prema gore!“

Oba videouratka možete vidjeti ako očitate QR kod.

Prezentacija projekta

Lege artis. Po zakonu umijeća.

U prezentacijskoj fazi učenici su:

- sudjelovali u postavljanju izložbi i predstavljanju projekta u knjižnici Vladimira Nazora, u našoj Gimnaziji i u Gimnaziji sesvete

- pisali tekstove za mrežnu stranicu projekta

- izradili plakat

Knjižnica Vladimira Nazora

Prvo predstavljanje organizirali smo u Knjižnici Vladimira Nazora u Vrapču: o projektu i nadolazećoj izložbi govorile su voditeljice projekta u prilogu koji je snimio bivši učenik naše gimnazije, Ivan Fedor, voditelj na Radio sljemenu. Razgovor možete poslušati ako očitate QR kod.

Izložba u Knjižnici Vladimira Nazora otvorena je 18. svibnja 2023. godine, a predstavljanje projekta bilo je otvoreno za javnost.

O ideji, ciljevima, ishodima i aktivnostima učenika u projektu govorile su voditeljice, a učenici su ispričali zbog čega im se projekt svidio, zašto je koristan i što su naučili sudjelujući u aktivnostima.

Knjižna booka

Izložba je bila otvorena tjedan dana, nakon čega je preseljena u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu gdje je naš projekt predstavljen na Knjižnoj booki 24. svibnja 2023. godine. To je manifestacija u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara koja se ove godine odvijala deveti put, a u programu je predstavljeno više projekata osnovnih i srednjih škola.

Našu izložbu činila su tri plakata velikog formata na kojima smo predstavili zagrebačka pročelja fotografijama i tekstom. Za najavu i poziv na izložbe izradili smo tiskani plakat kao i pozivnice koje smo slali zemaljskom poštom. Uz njih smo slali i turistički letak kao promotivni materijal koji smo dijelili prisutnima. Također, poslali smo digitalne pozivnice e mailom na mnoge adrese. Ured gradonačelnika, gospodina Tomaševića, odazvao se našem pozivu i poslao predstavnicu Ureda.

Gimnazija Lucijana Vranjanina

Nakon zajedničkog izlaganja na Knjižnoj Booki, a u sklopu međuškolske suradnje na zajedničkom projektu, našu su Gimnaziju posjetile voditeljice projekta

Ruža Jozić i Ina Jozić s učenicima iz Gimnazije sesvete 31. svibnja. Postavili smo zajedničku izložbu u predvorju naše škole i održali prezentaciju projekta za učenike i kolege, nakon čega smo dogovorili i uzvratni posjet.

Sesvećani u Lucijanki

Gimnazija sesvete

Gimnaziju sesvete posjetili smo s učenicima 7. lipnja. Razgledavši školu i zajedničku izložbu, pridružili smo se prezentaciji projekta i kasnije ugodnom razgovoru i druženju u knjižnici Gimnazije.

Predavanje o projektu održala sam 6. srpnja na Međužupanijskom stručnom vijeću nastavnika klasičnih jezika.

Učenici i voditeljice

Lucijaneri u gostima

Zajednička izložba u Gimnaziji Sesvete

Zaključak

Ab ovo usque ad mala. Od početka do kraja.

Projekt Pogledaj gore! od idejnog začetka do završetka svih aktivnosti trajao je godinu dana. Zahvalu za ovako zanimljivu i vrijednu temu projekta dugujemo prvenstveno Antoniji Škunca Bekavac, autorici rada Antički motivi na zagrebačkim pročeljima koja nas je nadahnula svojom originalnom idejom. Povezala je arhitektonske elemente zagrebačkih historicističkih pročelja i mitološke priče. Potaknula nas je da pogledamo gore – što rijetko činimo - i pronašli smo mitološke likove i priče koje o njima govore, skrivenu ljepotu i počeli drugim očima gledati pročelja, ulice, grad.

Projekt je prvenstveno namijenjen našim učenicima, a nakon toga svima koji u obilasku Zagreba žele uživati otkrivajući grad i njegovu kulturu. Projekt ima turističku namjenu: učenici su izradili turistički letak - vodič, audiovodič i interaktivnu kartu na hrvatskom i engleskom jeziku kojom se mogu služiti svi posjetitelji Zagreba, a u planu je napraviti i vođenu turističku turu Pogledaj gore!

Si duo faciunt idem, non est idem. Ako dvoje čini isto, nije isto.

Ostvarili smo i uspješnu suradnju s Gimnazijom sesvete. Iako pod istom idejom, realizacija projekta bila je prilično drugačija u naše dvije škole i pokazala je veliku kreativnost učenika i voditeljica i potvrdila onu latinsku Ako dvoje čine isto, nije isto.

Finis coronat opus. Konac djelo krasi.

Uspjeli smo ostvariti naš cilj uz malo pedagoškog optimizma, puno volje i puno rada. spojili smo ugodno s korisnim i upoznali vlastite mogućnosti, sposobnosti i granice - i kako ih proširiti.

Otkrivajući muze i božice, mitska bića, karijatide, dorske stupove i jonske kimatije, rimske konzole i lišće akantusa, rozete i lovorove vijence na historicističkim pročeljima Zagreba, i mi sami i naši učenici ujedinili smo ljubav prema našem gradu i zanimanje za njegovu bogatu povijest i arhitekturu s ponovnim otkrivanjem vrijednosti, važnosti i utjecaja antike u svim područjima svakodnevnog života.

Voditeljice:

Angela Crnobrnja

Petra Orbanić

Ljiljana Centrih-Lovrić

Sudionici projekta

Gimnazija Lucijana Vranjanina

Možda i nije slučajno da je projekt Pogledaj gore! nastao u Gimnaziji Lucijana Vranjanina koja ne samo da nosi ime velikog hrvatskog renesansnog arhitekta Lucijana Vranjanina, već je i sama zgrada projektirana i sagrađena po uzoru na Vranjaninov renesansni Idealni grad i njegove palače. Velik i visok otvoreni prostor s kupolom čiji se piramidalno oblikovan vrh vidi izdaleka i konstrukcija od opeke daju pečat našoj školi. Gimnazija Lucijana Vranjanina, poznatija kao Lucijanka, a njezini učenici kao Lucijaneri, počela je s radom 1990. godine. Nalazi se na Trgu hrvatskih pavlina, u Malešnici.

Od početka projekta nastojali smo da što više učenika aktivno sudjeluje u projektu.

UČENICI koji su sudjelovali u projektu prema aktivnostima:

Terenska nastava

anja Jelinić, Katarina Lijović, Lana Đordić, Lara Jelečević, Ema Kruljac, Eva Žagrić, Iva Čičak, Ema Bručić

2b: Gabriel Uroić, Tena Greguričević, Nika Vukušić, soldo, Iva sofia Vladilo Bernardić

2d: Dorotea Tumpa, Lara Mesić, Ana Klaić, Maša Ivošević, Laura Vrbat, Lucija Rubinić

2e: Lara Kerkez, Mirna Glavinić, Gita Zec, Adriana Nikolić Kramžar, Gabriel Kuzmek, Dunja sokolić, Luka Babić, Mislav Hrsan, Karla Šesto, Ana Maršić

Intervju s autoricom rada Antonijom Škunca

Bekavac: Maša Ivošević, Ana Klaić, Laura Vrbat

Izrada i publiciranje

videa projekta (terenska nastava) i publiciranje

videa (intervju s autoricom rada Antonijom Škunca Bekavac): Leona Šušić, Niko Šušić i Vito Šušić

Izrada interaktivnih karata

Ivan soldo, Filip Kovačević (2b), Gita Jančić (2e), Lucija Matasić i Lucija Nikolić za engleski jezik (2a)

Dizajn letka

Adriana Nikolić Kramžar, Gita Zec, Mirna Glavinić (2e), Lucija Matasić, Katarina Lijović (2a), Lea Đigaš, Marta Čotić, sara Marković, Klara Botić (2d)

Likovni radovi: Dora Ćutuk, Gabrijela Blagec, Nika Šupljika, Marina Lisica (2c), Gita Zec (2e)

Snimanje audio vodiča

hrvatski jezik: Ema Bručić (2a), Ivan soldo, Tena Greguričević (2b), Dunja sokolić (2e); engleski jezik: Rina Punda (2d), Ante Tomić (2b), Iva Čičak, Ana Gudelj (2a)

Izrada slikovnog mitološkog rječnika: svi učenici 2b razreda

Izrada rječnika arhitekture: učenici 2e i 2f razreda

Voditeljice projekta:

▪ Angela Crnobrnja, prof. latinskog jezika

▪ Petra Orbanić, prof. likovne umjetnosti

▪ Ljiljana Centrih-Lovrić, prof. hrvatskog jezika i dipl. knjižničar

Sit venia verbo! Neka je dozvoljeno reći!

Na pomoći i dobroj volji zahvaljujemo:

▪ prvenstveno Antoniji Škunca Bekavac, autorici rada Antički motivi na zagrebačkim pročeljima, koja je dala pristanak da koristimo njezin rad i rado se odazvala svim aktivnostima vezanim uz projekt

▪ kolegicama iz Gimnazije sesvete, Ruži Jozić, Ini Jozić i Mariji Sušac s kojima smo vrlo uspješno surađivali u projektu

▪ našem novom ravnatelju, Tomislavu Babiću, koji je pružao tehničku i drugu podršku

▪ prof. engleskog jezika, Ines Šupuk-Penzar u velikoj pomoći oko prevođenja na engleski jezik i uvježbavanja učenika u čitanju teksta na engleskom jeziku

▪ prof. Mariji Klepo, koja nam je u pravo vrijeme i ad hoc - bis dat qui cito dat! pomogla u prevođenju teksta na engleski jezik

▪ prof. hrvatskog jezika, Tereziji Pavić-Pezer, koja je na vrijeme uskočila s lekturom teksta dok je naša voditeljica projekta bila na Državnom natjecanju

▪ tajnici Martini i referentici Suzani u učeničkoj referadi koje su uvijek bile na usluzi

▪ računovotkinjama Nataliji i Kristini koje su se brinule da sve štima s računima projekta

▪ domarima, Darku i Damiru koji su se pobrinuli da pozivnice za projekt budu poslane na vrijeme; Darku koji je vozio nas i plakate na izložbe

▪ svim kolegicama i kolegama na dobroj volji, koji su dopustili da učenici izostanu s nastave zbog obaveza oko projekta

▪ kolegici Tamari Tvrtković, urednici časopisa Instituta Latina & Graeca, na pruženoj podršci

▪ Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koje je prepoznalo vrijednost našega projekta

Radovi učenika

Crteži nastali promatranjem detalja zagrebačkih historicističkih pročelja, radovi učenika drugih razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina

Tekstovi, fotografije i poveznice

Autori tekstova u brošuri: Angela Crnobrnja i Petra Orbanić (Arhitektonski elementi pročelja).

Odabrane dijelove Ovidijevih Metamorfoza i Fasta prevela Angela Crnobrnja. Mrežnu stranicu projekta uredila Angela Crnobrnja.

Većinu fotografija u brošuri snimili su učenici na terenskoj nastavi. svim likovnim radovima (crtežima) koji se pojavljuju u brošuri u cijelosti ili kao detalji autorice su učenice Gimnazije Lucijana Vranjanina.

Uz fotografije korištene za učeničke radove (mitološki rječnik i rječnik arhitekture), preuzete s mrežnih stranica, navedeno je autorstvo.

Ostale fotografije:

str. 12. fotografije označene kao „sadreni odljev“ preuzete su sa stranice virtualne izložbe Zbirke sadrenih odljeva antičkog kiparstva HAZU, a fotografije originala sa stranice wikimedia.

str. 14. Publije Ovidije Nazon – crtež preuzet sa stranice wikimedia.

str. 20 i str. 33, Fotografije Hrvatskog glazbenog zavoda i zgrade na uglu Praške i Trga Josipa bana Jelačića preuzete su ljubaznošću autorice Antonije Škunca Bekavac iz njenog rada Antički motivi na zagrebačkim pročeljima iz 2017. godine (str. 168, slika 238 i str. 161, slike 227 i 228) ) budući da su nakon potresa 2020. godine ove zgrade pod skelama i u obnovi. http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/8787/1/%C5%A0kunca,%20Antonija%20 dipl.%20rad.pdf

Poveznice

Mrežna stranica projekta Pogledaj gore! https://sites.google.com/view/ pogledajgore?usp=sharing

Pogledaj gore! Antički motivi na zagrebačkim pročeljima – interaktivna karta https:// www.google.com/maps/d/edit?mid=10g9sArwtmGWnH7sfs3wxz4Ilgzu9vR0&usp=s haring

Look up! Antique motifs on Zagreb facades interactive map https://www.google.com/maps/d/edit?mid=10g9sArwtmGWnH7sfs3wxz4Ilgzu9vR0 &usp=sharing

Projekt Pogledaj gore audiovodič http://sndup.net/p63t/

Look up project audioguide http://sndup.net/g6ng/ slikovni rječnik grčke i rimske mitologije / https://wakelet.com/wake/XClxhVOGsmwC0DslLlMjL

Video Pogledaj gore i videointervju https://wakelet.com/wake/sNrwCGO0G3Tu_FksxYLr7

Zvučni zapis emisije o projektu (Radio sljeme): https://wakelet.com/wake/5uQ3q41ognElXKVTtz3EB

sve poveznice imaju QR kodove koji se mogu očitati na stranicama brošure.