Pasionska baština 2011

PASIONSKA BAŠTINA

PASIONSKA BAŠTINA

20.

jubilarne svečanosti 9. - 20. travnja 2011.

Programska knjizica - ovitak - 2011.indd 1

4.4.2011 13:55:36

Programska knjizica - ovitak - 2011.indd 2

4.4.2011 13:55:40

PASIONSKA BAŠTINA

20.

jubilarne svečanosti 9. - 20. travnja 2011.

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 3

5.4.2011 9:07:25

PASIONSKA BAŠTINA 2011.

9. - 20. travnja

Utemeljitelji udruge Pasionska baština:

†akademik Nikola Batušić, †akademik Jerko Bezić, akademski slikar Josip Botteri-Dini, †mr. Antun Celio-Cega, mr. Jozo Čikeš, Zvonko Festini, prof., mr. Darko Lukić, vlč. Vlado Magić, g. Mladen Martić, prof. dr. Stjepan Pepeljnjak, prof. dr. Petar Selem, akademik Ante Stamać, mo. Ljubo Stipišić, Davor Šišmanović, prof. umjetnički direktor Pasionske baštine: mr. Jozo Čikeš

KATALOG nakladnik:

Pasionska baština, Zagreb Barutanski breg 20 tel.: 01 24 21 537 mob.: 091 52 65 364 e-mail: jozo.cikes@zg.t-com.hr www.pasionska-bastina.com za nakladnika: Jozo Čikeš urednica: Dijana Hrebak korektura: Kristina Čikeš grafičko oblikovanje: Gordan Karabogdan tisak: INTER NOS, Zagreb naklada: 150

u publikaciji su korišteni motivi slike Procesija, 1990., akad. slikara Josipa Botterija-Dini

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 4

5.4.2011 9:07:36

Pokroviteljstvo:

Gradska skupština Grada Zagreba Novčana potpora:

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske Zagrebačka županija Gradska skupština Grada Zagreba Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba Hrvatska turistička zajednica Hrvatsko društvo skladatelja Zahvaljujemo na suradnji:

Muzeju Mimara Društvu hrvatskih književnika Zagrebačkoj katedrali Akademskoj crkvi sv. Katarine Crkvi sv. Blaža Bazilici Srca Isusova, Palmotićeva Crkvi sv. Antuna (Sv. Duh) Crkvi Marije Pomoćnice – Knežija Crkvi sv. Petra Knjižnicama grada Zagreba, Gradskoj knjižnici Knjižnici Marija Jurić Zagorka Galeriji MORH-a "Zvonimir" Galeriji "Kristofor Stanković" – Stara gradska vijećnica Jednako zahvaljujemo i svima koji su činom, savjetom ili kojom drugom dobrohotnošću pridonijeli održavanju ovih jubilarnih Svečanosti.

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 5

5.4.2011 9:07:36

Proslov Dragi prijatelji Pasionske baštine!

Evo nas, po dvadeseti put među Vama. Ta nas činjenica ispunja zadovoljstvom, i biti ću neskroman, ponosom, ali nam nameće i pitanje svojevrsnog ispita savjesti o onome što smo učinili, kako smo to učinili i da li smo mogli više.

Počnimo od kraja: više i bolje se uvijek može, ali Vas uvjeravamo da smo sve što smo radili, činili s puno ljubavi za opće dobro, nikog ne štedeći, a ponajmanje nas u vodstvu Pasionske baštine.

Ponosni smo već i na činjenicu da kao udruga trajemo dvadeset godina, danas posve oslobođeni prvotnog straha da nećemo imati dovoljno "materijala" za naš dugogodišnji rad i da se naše geslo "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture" pokazalo točnim.

Dopustite, dakle, da Vam se još jednom predstavimo i položimo račun našeg djelovanja. Što je Pasionska baština?

To je nevladina neprofitna udruga u kulturi koja svoj program temelji na slijedećim baštinskim odrednicima: 1. na književnom bogatstvu hrvatske pisane i predajne riječi: pjesničke, romansirane, dramske, 2. na liturgijskom bogatstvu mediteranskog bazena, trajno umivanog, osobito na Hrvatskom Jugu, hrvatskim jezikom u službi Božjoj, glagoljicom, te na slojevitosti kulturnog i liturgijskog blaga srednjoeuropskog prostora Hrvatskog Sjevera, 3. na glazbenom fundusu koji je pratio, stvarajući ili apsorbirajući, sve europske glazbene i liturgijske mijene, te pučkog glazbenog stvaralaštva cjelokupnog hrvatskog etničkog korpusa, 4. na hrvatskom graditeljstvu, kiparstvu i slikarastvu sve tamo od starohrvatskih crkvica do recentnog stvaralaštva.

Dosljedno navedenom Pasionska baština već dvadeset godina uoći Uskrsa organizira u Zagrebu dvotjedne Svečanosti (svojevrsni festival), a kroz zadnjih pet godina i gostovanja u drugim hrvatskim gradovima – Varaždinu, Čakovcu, Samoboru, Ivanić Gradu, Vukovaru, Rabu, Krku, Rijeci (Trsat), potičući slične inicijative u Drnišu, Zadru, Metkoviću, Dubrovniku, Omišu, Korčuli, Sinju, Đakovu, diljem Slavonije, Istre, Banije, Like, Sisačkog Pokuplja, Posavine, te gotovo cijele Zagrebačke županije. Mislimo, da i ovogodišnji program Pasionske baštine to potvrđuje.

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 6

5.4.2011 9:07:36

Pasionska baština do sada je građanima Hrvatske, prvenstvno Zagreba, ponudila gratis dvijestosedamdeset i osam kulturnih programa domaćeg i svijetskog pasionskog sadržaja: 111 ozbiljne glazbe, 60 pučkog stvaralaštva, 70 izložbi i 37 kazališnih i književnih programa.

U našem gradu Zagrebu u danima Pasionskih Svečanosti bili smo prisutni ili smo i ove godine prisutni u velikom broju sakralnih i kulturnih prostora : crkvama – Zagrebačkoj katedrali, Crkvi sv. Katarine, Bazilici Srca Isusova, Crkvi sv. Petra, Crkvi sv. Križa- Siget, Crkvi sv. Franje Asiškog, Crkvi sv. Marije- na Dolcu, Crkvi sv. Antuna –sv. Duh, Crkvi sv. Mati Slobode, Crkvi sv. Blaža, Crkvi Marije PomoćniceKnežija; dvoranama – Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, Hrvatskom glazbenom zavodu, kinodvoranama Studentskog centra; kazalištima – Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, Teatru ITD, Kazalištu Komedija; izložbenim prostorima – Klovićevi dvori, Muzeju Mimara, Muzeju Grada Zagreba, Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Gliptoteci, Galeriji Studentskog centra, Galeriji Zvonimir, Galeriji Kristofor Stanković (Starogradska vijećnica); knjižnicama – Nacionalnoj i Svučilišnoj knjižnici, Hrvatskom povijesnom arhivu, Knjižnicama grada Zagreba-Gradskoj knjižnici te Knjižnici Marija Jurić-Zagorka.

Ovome svakako dodajemo već tradicionalno svakogodišnje okupljanje hrvatskih književnika oko Lirike Velikog Petka u Društvu hrvatskih književnika.

Osim čuvanja baštinskih pasionskih sadržaja, trijenalnim natječajima potičemo novo Pasionsko stvaralaštvo u književnosti, glazbi i likovnosti surađujući sa Društvom hrvatskih književnika, Društvom hrvatskih skladatelja te Hrvatkim društvom likovnih umjetnika.

Dobitnici naših nagrada odreda su poznata imena hrvatske kulturne scene.

Nabrojit ćemo samo neka od njih.

Književnost: Danijel Načinović, Božica Jelušić, Ivan Bakmaz, Ivica Jembrih, Gojko Sušac, Marijan Bilosnić i dr. ….

Likovnost: Šime Vulas, Eugen Kokot, †Ratko Petrić, Matko Vekić, Dora Kovačević, Nikola Vučković….

Glazba: †Igor Kuljerić, Mladen Tarbuk, Anđelko Igrec, Ljubo Stipišić, Zoran Novačić, Marko Ritoša…

Posebno ističemo podršku koju Pasionska baština pruža mladim umjetnicima.

Naime, već dvanaestu godinu surađujemo s Akademijom likovnih umjetnosti Zagreb tako što njihovim studentima

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 7

5.4.2011 9:07:36

pružamo priliku da svoje radove, pod mentorstvom i odabirom njihovih profesora, na temu "Moj doživljaj Muke", izlože za Uskrs u Galeriji Kristofor Stanković (Starogradska vijećnica).

Povremeno, a nadamo se da će se to pretvoriti u stalno, surađujemo s Muzičkom akademijom u Zagrebu, te Umjetničkom akademijom u Splitu.

Na međunarodnoj razini Pasionska baština ostvarila je suradnju s europskim zemljama koje njeguju pasionsku tradiciju (Italijom, Francuskom, Njemačkom, Belgijom, Slovenijom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Austrijom i Rusijom), a 1998. godine primljena je u europsku asocijaciju Europassion, postavši tako jedna od rijetkih, ako ne i prvih, udruga u kulturi Hrvatske, osnovanih u slobodnoj Hrvatskoj državi, koja je primljena u punopravno članstvo jedne europske asocijacije.

Kao priznanje za svoj rad imala je čast 2005. godine u Puli organizirati europsko okupljanje i godišnje zasjedanje 14 europskih zemalja Europassion-a.

Od 1998. godine priređujemo i međunarodne bijenalne znanstvene simpozije pod motom: "Muka kao nepresušno nadahnuće kulture", na kojima je dosada sudjelovalo preko 110 uglednih znanstvenika i sveučilišnih profesora iz zemlje i inozemstva.

Simpoziji su održani ovim redom: 1998. godine u Hvaru i Korčuli.

Imali smo čast da su simpozij otvorili znanstvenik svjetskog glasa kardinal Paul Poupard, tadašnji predstojnik (ministar kulture) Papinskog vijeća za kulturu (Pontificijum consilium de cultura) i ministar kulture Republike Hrvatske mr. Božo Biškupić.

2000. godine u Zadru i Preku, u suradnji s Filozofskim fakultetom u Zadru i Maticom Hrvatskom u Preku.

2002. godine u Vrbniku na otoku Krku u suradnji s Poglavarstvom Vrbnika.

2004. godine u Vukovaru s temom: Vukovar kao paradigma muke, u suradnji s Gradom Vukovarom, Muzejom grada Vukovara i Franjevačkim samostanom u Vukovaru.

2006. godine u gradu Tivtu s temom: Boka Kotorska- jedno od izvorišta hrvatske pasionske baštine, u suradnji sa Skupštinom općine Tivat i Hrvatskim građanskim društvom-Kotor.

Pokrovitelj ovog simpozija bio je Hrvatski Sabor.

2008. godine u Sarajevu s temom: Pasionska baština Bosne i Hercegovine, u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom Napredak iz Sarajeva.

2010. godine u Vitezu s temom: Pasionska baština Bosne i Hercegovine II, u suradnji s Općinskim poglavarstvom Viteza, Ministarstvom prosvjete, znanosti, kulture i športa Kantona Središnja Bosna-Travnik, Udrugom poslodavaca-Vitez, Franšiznim centrom BIH-Vitez, te Hrvatskim kulturnim društvom Napredak -

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 8

5.4.2011 9:07:37

Podružnica Vitez.

Izlaganja sa svih simpozija, osim iz Viteza, objavljena su u šest zbornika s dvojezičnom verzijom sažetaka na preko. 3 000 stranica.

Pripominjemo da smo 1998. godine izdali i dvije zapažene knjige: Lirika Velikog Petka (svojevrsna antologija hrvatskog pjesništva o Velikom Petku) u izboru akademika Ante Stamaća, te Pasije (kritičko izdanje nekoliko Pasija) u izboru akademika Nikole Batušića. Što se glazbe tiče, objavili smo 19 kazeta pasionskih napjeva Hrvatske, te 6 CD-a na istu temu. Nažalost, zbog nedostatka sredstava taj istraživačko-izdavački projekt nismo mogli nastaviti.

Na kraju, čini nam posebno zadovoljstvo pripomenuti, da je Pasionska baština odnosno njen predsjednik, odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana 1997. godina odlikovan Spomenicom domovinske zahvalnosti, a Udruga Pasionska baština godine 2006. Plaketom Grada Zagreba.

Evo to je uglavnom to što smo činili, ali tu ne želimo stati.

Ne želimo stati radi Vas dragi poklonici pasionskih sadržaja, koji ste veliki razlog i pokretna snaga našeg djelovanja, pa Vam na tome iskreno hvala.

Ne želimo stati ni radi trajne potpore našem projektu od strane Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Zagrebačke županije, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, Skupštine grada Zagreba koja je naš stalni pokrovitelj, kao i povremene potpore Hrvatske turističke zajednice.

Bez financijske potpore svih navedenih projekt Pasionske baštine bio bi neostvariv, zato neka im je iskrena hvala.

Neka je i iskrena hvala, i velikom nevidljivom broju državnih službenika, kao i članovima brojnih komisija koji s velikom pomnjom, s puno osjetljivosti, a s malo raspoloživog novca prosuđuju ponuđene programe.

Hvala i svima onima koji nam pomažu bilo savjetom, bilo podrškom, budući da ima trenutaka kad nam se učini da je nemoguće ići dalje.

Hvala znanstvenicima, umjetnicima i pučkim skupinama, koji najvećim dijelom, rekao bih, ni za simbolične iznose sudjeluju u našim programima, kao i svim članovima i vodstvu Pasionske baštine na ogromnom trudu koji su uložili kroz ovih dvadeset godina u rad naše udruge.

Iskreno hvala svima onima koji su nam ustupili svoje prostore za naše programe, kao i hrvatskim medijima koji nas sve ove godine prate, i usuđujem se reči, čine puno da se pasionski sadržaji predstave javnosti i stave na pijedestal koji im u hrvatskoj kulturi pripada.

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 9

5.4.2011 9:07:37

Na kraju neka mi bude dopušteno, uz zahvalu pročitati i imena onih koji su svoj ugled i potpis stavili na osnivački akt Pasionske baštine, a to su: †akademik Nikola Batušić, †akademik Jerko Bezić, akademski slikar Josip Botteri, †mr. Antun Celio-Cega, mr. Jozo Čikeš, Zvonko Festini, prof., mr. Darko Lukić, vlč. Vlado Magić, g. Mladen Martić, prof. dr. Stjepan Pepeljnjak, prof. dr. Petar Selem, akademik Ante Stamać, mo. Ljubo Stipišić, Davor Šišmanović, prof.

Nabrojio sam sve stoga, da bih pokojnima: mr. Antunu CelioCegi, akademicima Nikoli Batušiću i Jerku Beziću rekao jedno veliko hvala i pokoj vječni u krilu Očevu i u plemenitoj pasionskoj hrvatskoj grudi.

Na kraju svima Vama i nama u Baštini želim puno novih zanosa i plodonosnih godina na dobro drage nam Domovine Hrvatske.

Predsjednik Udruge Pasionska baština mr. Jozo Čikeš

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 10

5.4.2011 9:07:37

Program Subota, 9. travnja 2011.

18

Muzej Mimara | Rooseveltov trg 5 | 12:00 sati

Svečano otvorenje

MUKA I USKRSNUĆE KOD SUVREMENIH UMJETNIKA ISTRE izložba mentor izložbe: Josip Diminić, prof. emeritus

A. Dvo ák: Terzetto Op. 74 Introduzione, Allegro ma non troppo Scherzo, Vivace izvode: studenti Muzičke akademije Zagreb: Anton Gergorić, violina | Bernard Balaž, violina | Luka Iverac, viola

* Crkva Marije Pomoćnice | Omiška 10 (Knežija) | 19:00 sati

KAJKAVSKI KORIZMENI KIPEC koncert izvode: KUD-ovi "Kupljenovo” ∑ Kupljenovo (Zaprešić) | "Lipa” ∑ Slavetić (Jastrebarsko) | "Nova zora” - Donja Lomnica (Velika Gorica) | "Orač” Demerje (Zagreb) | "Sloga” - Velika Pisanica (Bjelovar) | Tomislav Habulin, orguljaš | odabir i animacija: Ivica Ivanković, prof.

22

Nedjelja, 10. travnja 2011.

Bazilika Srca Isusova | Palmotićeva 33 | 20:00 sati

DAN O’ GNJEVA koncert izvode: pučki pjevači Istre (Žminj, Sv. Petar u Šumi, Lindar i Lanišće) odabir i animacija: Joško Ćaleta, Jurica Bošković

Program | 11 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 11

5.4.2011 9:07:37

28

Ponedjeljak, 11. travnja 2011.

Crkva sv. Petra | Vlaška 93 | 20:00 sati

EVO ISUSA TILO (Korizmeni napjevi iz Baranjskog Petrovog Sela i Lipovca) koncert izvode: pučki pjevači župne crkve sv. Lovre, đakona i mučenika, Baranjskog Petrovog Sela | ženska pjevačka skupina KUD-a "Šokadija”, Lipovac | odabir i animacija: Krunoslav Šokac

32

Utorak, 12. travnja 2011.

Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica | Starčevićev trg 6 | 12:00 sati

SVETA HRVATSKA izložba autor: Željko Vegh | postav: Željka German

* Crkva sv. Blaža | Prilaz Gjure Deželića 64 | 20:00 sati

POČINJE SE STRAŠNA MUKA koncert izvode: Vokalni ansambl KUD-a KLEK, Ogulin | Muška pučka pjevačka skupina KUD-a "Gradina", Modruš | Ženska pučka pjevačka skupina KUD-a "Tounjčica", Tounj | odabir i animacija: Joško Ćaleta i Nikolina Luketić

40

Srijeda, 13. travnja 2011.

Knjižnica Marija Jurić Zagorka | Krvavi most 2 | 12:00 sati

Marijan Glavnik: MUKA – SKULPTURE I RELJEFI izložba

* Zagrebačka katedrala | Kaptol 31 | 20:00 sati

MUKA GORKA GOSPODINA Pasijom kroz hrvatske krajeve koncert izvodi: Ansambl narodnih plesova i pjesama LADO | umjetnički voditelj: Ivan Ivančan, ml. | glazbeni voditelj: Dražen Kurilovčan | dirigenti: Dražen Kurilovčan, Joško Ćaleta

12 | Program Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 12

5.4.2011 9:07:37

Četvrtak, 14. travnja 2011.

Galerija Zvonimir | Bauerova 33 | 18:00 sati

46

SLUTNJA PROSLAVLJENOG TIJELA U SVJETLU DUHOVNOG izložba odabir: Stanko Špoljarić

* Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | 20:00 sati

Dragan Filipović: MISERERE NOBIS oratorij izvode: Katedralni oratorijski zbor – Mostar | Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Mostaru | Simfonijski orkestar – Mostar i studenti Glazbene akademije Sveučilišta u Splitu | dirigent: Hari Zlodre

52

Petak, 15. travnja 2011.

Crkva sv. Blaža | Prilaz Gjure Deželića 64 | 20:00 sati

Ivo Nižić: POSLJEDNJA POSTAJA oratorij izvode: Komorni zbor Condura Croatica – Zadar | Mješoviti pjevački zbor sv. Cecilije župe Preko | Folklorna skupina Kanica i udruga Luzor – Preko | dirigent: Ivo Nižić | režija: Milena Dundov

Subota, 16. travnja 2011.

54

Stara gradska vijećnica, Galerija Kristofor Stanković | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | 18:00 sati

MOJ DOŽIVLJAJ MUKE izložba studenata ALU (Zagreb) odabir: profesori ALU | postav: studenti ALU

Program | 13 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 13

5.4.2011 9:07:37

* Crkva sv. Antuna | Sv. Duh 31 | 20:00 sati

John Rutter: REQUIEM Requiem aeternam Out of the deep Pie Jesu Sanctus Agnus Dei The Lord is my shepherd Lux aeterna izvode: Mješoviti pjevački zbor KUD-a "INA” uz instrumentalni ansambl | solistica: Vedrana Zrnić, sopran | dirigent: Bojan Pogrmilović

Nedjelja, 17. travnja 2011.

Bazilika Srca Isusova | Palmotićeva 33 | 20:00 sati

58

JOŠ NE BIŠE ZORA ZARUDILA (T. L. De Victoria, J. Gallus, L. Cherubini, F. Mendelssohn, F. Biebl, S. Barber / ar. V.Sunko, C. M. Hrazidra, B. Papandopulo, J. Gotovac, V. Sunko) koncert izvodi: Gradski zbor Brodosplit | solisti: Damir Radovan, Ante Ćepić, Igor Bakotić | Ivan Bošnjak, Eduard Grenc | Branko Kljaković-Gašpić | Ivan Žitko, Ivan Bošnjak | dirigent: Vlado Sunko

62

Ponedjeljak, 18. travnja 2011.

Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | 20:00 sati

TUERE ME ET LIBERA (J. Haydn, A. Klobučar, A. Igrec, Lajos Bárdos, Nancy Telfer, Tomislav Uhlik) koncert izvodi: Gudački kvartet Sebastian | i zborovi: Cappella Odak | Cappella Zinka | Zagrebački dječaci | dirigentica: Jasenka Ostojić Radiković (Koncert se održava u okviru ciklusa "Glazbenici u Gradskoj skupštini”)

14 | Program Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 14

5.4.2011 9:07:37

Utorak, 19. travnja 2011.

Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | 20:00 sati

66

MOLITVA (Krsto Odak, Paul Hindemith, Franjo Dugan, Branko Starc, Marko Tajčević, Franz Schubert) koncert izvode: Gudački komorni orkestar Muzičke akademije Zagreb i zbor Josip Štolcer Slavenski, Čakovec | i solisti: Dolores Leko, sopran; 4. god. | Bože Jurić-Pešić, tenor; 1. god. | Vatroslav Maltar, bas; 4. god. | dirigentica: Senka Bašek Šamec | mentor orkestra: Jože Haluza, izv. prof

Srijeda, 20. travnja 2011.

70

Društvo hrvatskih književnika | Trg bana J. Jelačića 7 | 12:00 sati

LIRIKA VELIKOG PETKA Hrvatski pjesnici na temu Muke i Uskrsnuća

* Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | 20:00 sati

Giovani Battista Pergolesi: STABAT MATER za sopran, alt, gudače i čembalo izvodi: Zagrebački kvartet | solistice: Adela Golac-Rilović, sopran | Nera Gojanović, mezzosopran | Pavao Mašić, čembalo

GOSTOVANJA Ansambl narodnih plesova i pjesama LADO

MUKA GORKA GOSPODINA Pasijom kroz hrvatske krajeve 20. 3. 2011.

30. 3. 2011.

31. 3. 2011.

3. 4. 2011.

10. 4. 2011.

15. 4. 2011.

16. 4. 2011.

18. 4. 2011.

BANJA LUKA | Katedrala ZAGREB | Crkva sv. Antuna Padovanskog VELIKA GORICA | Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije SLAVONSKI BROD | Crkva Presvetog Trojstva ĐAKOVO | Katedrala sv.Petra OGULIN | Crkva sv. Križa GLINA | Crkva sv. Ivana Nepomuka HRT | studio Bajsić

Program | 15 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 15

5.4.2011 9:07:37

ČETRDESETNICA U SLAVONIJI izvode: pučki pjevači i KUD-ovi iz Slavonije 27. 3. 2011. ĐAKOVO | Samostan sestara sv. Križa 3. 4. 2011. OTOK | Župna crkva sv. Antuna

Joseph Haydn: SEDAM POSLJEDNJIH KRISTOVIH RIJEČI S KRIŽA izvode: Konstilija Nikolić Markota, piano primo Vesna Šepat Kutnar, piano secondo 1. 4. 2011. ŽUPANJA | Župa mučeništva sv. Ivana Krstitelja, dvorana kulturno pastoralnog centra bl. Alojzije Stepinac

ČASTIMO TE KRIŽU SVETI korizmene napjeve izvode pučki pjevači i KUD-ovi sisačkoga Pokuplja i Posavine

8. 4. 2011. SISAK | Katedrala i župna crkva Uzvišenja Svetoga Križa

STALA MAJKA POD RASPELOM… crkvene i pučke korizmene pjesme izvode pučki pjevači i KUD-ovi Zagrebačke županije

15. 4 2011. JASTREBARSKO | Župna crkva Svetoga Nikole

PROSTI GOSPODINE, PUKU TVOME PROSTI, MILOSRĐE TVOJE VELIKO JE DOSTI korizmene napjeve izvode pučki pjevači župa Neretvanskog dekanata

15. 4. 2011. DUBROVNIK | Katedrala Velike Gospe

JOŠ NE BIŠE ZORA ZARUDILA (T. L. De Victoria, J. Gallus, L. Cherubini, F. Mendelssohn, F. Biebl, S. Barber / ar. V. Sunko, C. M. Hrazidra, B. Papandopulo, J. Gotovac, V. Sunko) izvodi: Gradski zbor Brodosplit

16. 4. 2011. IVANIĆ GRAD | Župna crkva sv. Petra

USRSNI KONCERT izvodi: Vokalni ansambl ANGELUŠ, Zagreb 17. 4. 2011. ŠESTANOVAC | Župa Žeževica

MOLITVA izvode: Gudački komorni orkestar Muzičke akademije Zagreb i zbor Josip Štolcer Slavenski, Čakovec i solisti 11. 5. 2011. ČAKOVEC | Crkva sv. Antuna Padovanskog

16 | Program Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 16

5.4.2011 9:07:37

Program | 17 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 17

5.4.2011 9:07:37

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Subota, 9. travnja 2011.

Muzej Mimara | Rooseveltov trg 5 | 12:00 sati Svečano otvorenje

MUKA I USKRSNUĆE KOD SUVREMENIH UMJETNIKA ISTRE izložba

mentor izložbe: Josip Diminić, prof. emeritus

A. Dvo ák: Terzetto Op. 74 Introduzione, Allegro ma non troppo Scherzo, Vivace izvode: studenti Muzičke akademije Zagreb: Anton Gergorić, violina | Bernard Balaž, violina | Luka Iverac, viola

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 18

5.4.2011 9:07:38

U svrhu podsticanja novog stvaralaštva na temu Muke i Uskrnuća Kristova, Pasionska baština već dugi niz godina okuplja hrvatske umjetnike putem izložbi dajući im time priliku da predstave svoje stvaralaštvo, a posjetiteljima mogućnost da procjene kakvog su dosega ta djela i koliku će težinu ona imati u predstavljanju onog što nazivamo hrvatskom kulturom danas, a u budućnosti baštinom.

Mogućnost da se predstave u ustanovi kao što je to Muzej Mimara tim događajima daje dodatnu težinu.

Ovogodišnja izložba umjetnika Istre kao prva izložba regionalnog karaktera biti će, vjerujemo, snažno svjedočenje kulturne zrelosti, te kršćanske i nacionalne podloge na kojoj su ta djela nastala.

Pasionska baština ovom prigodom izražava osobitu zahvalnost akademskom kiparu i slikaru Josipu Diminiću, prof. emeritusu koji se je svesrdno prihvatio animacije svojih kolega umjetnika i postao svojevrsnim mentorom ove izložbe.

Vjerujući u njenu kvalitetu, kulturnu, nacionalnu i vjerničku poruku, odlučili smo s njom i otvoriti 20. jubilarne Svečanosti Pasionske baštine 2011.

Pasionska baština

Subota, 9. travnja | 19 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 19

5.4.2011 9:07:41

* Crkva Marije Pomoćnice | Omiška 10 (Knežija) | 19:00 sati

KAJKAVSKI KORIZMENI KIPEC koncert izvode: KUD "Kupljenovo" – Kupljenovo (Zaprešić), voditelj: Ivica Ivanković | KUD "Lipa" – Slavetić (Jastrebarsko), voditelj-orguljaš: Mario Kambić | KUD "Nova zora" – Donja Lomnica (Velika Gorica), voditelj: Ivica Đuričić | KUD "Orač" – Demerje (Zagreb), voditelj: Ivica Ivanković | KUD "Sloga" – Velika Pisanica (Bjelovar), voditelj: Dubravko Kovačević i Tomislav Habulin, orguljaš | odabir i animacija: Ivica Ivanković, prof.

PROGRAM: Moj Isuse, raskriljujem k Tebi ruke Prosti, moj Bože (Slavetić) Ja se kajem, Bože mili (Mario Kambić, Tomislav Habulin, Dubravko Kovačević, Ivica Ivanković) K Vuzmu... (Jasenka Miholić Rukavina) Tužni glasi ze se stran (Demerje) Dole, dole sunašce (Kupljenovo) Križ nam stoji vu polju (Kupljenovo) O grešna duša (Donja Lomnica) Jezuš, Jezuš moj premili (Kupljenovo) Moj križ... (Juraj Đuka Matunci / Dubravko Kovačević) Na Maslinskoj tužnoj gori (Velika Pisanica) Stala Majka pod raspelom (Slavetić) Plač Marijin (Donja Lomnica) Sedem svete žalosti (Demerje) O moj mili Jezuš (Ivica Ivanković) O Isuse, daj da pjevam (Velika Pisanica) Misel o križu... (Ivica Ivanković) Tiha noć se evo spušta

20 | Subota, 9. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 20

5.4.2011 9:07:46

KUD "Kupljenovo"

Kajkavski korizmeni kipec… i ovoga leta Gospodnjega 2011. (tak kak i lani), z verum i ufanjem predočili buju i svojemi bogomdanim glasima ze srca spopievali dragi ljudi i krščeniki z Kupljenova poleg Zaprešića; ze Slavetića z jaskansko-krašićkoga kraja; z Lomnice Donje zmed Zagreba i Velike Gorice; z Demerja pri Zagrebu i z Velike Pisanice zmed Bjelovara i Grubišnoga polja.

Sem skupaj pomogli buju i orguljaši Tomislav Habulin ze Zagreba i Mario Kambić z Donjega Desinca. Svoje spisane rieči i misli sprečitali buju pučki "stihoklepci" Demerčica Jasenka Miholić Rukavina i Kupljenec Ivica Ivanković, a tužnu životnu priču Jurja Đuke Matuncija z Bjelovara (spisanu na spomen cieli život betežnomu i denes več pokojnomu sinu Vladimiru) zrekel bu Belovarčan Dubravko Kovačević.

Ti korizmenski kipeci vriedni su saki za se, ali i si skup, kak i uni kipeci teri viesiju na zidu f cirkvi ili f hiži. Verujem da vriediju tak kak i kipec teroga pre hiži i družini ostaviju gospon velečasni gda v božićno vrieme blagoslivljaju vu ime Božje… ili kaj kipec kakovoga su negda znali zviezdari nesti h situ ili rešetu gda su povesma i dare zbirali…

Ufam se da bu taj naš skupni spopievani kajkavski korizmeni kipec vriedil bar kuliko i sveti naslikani kipeci kakove i denes "romari i romarice" deci z Bistrice na dar doneseju za spomen ili obranu od zla i kaštige… ili kaj kipeci kakove družina naviek zna deti dragomu stvorenju h lies gda ga, kaj mrliča, pratiju na "unaj sviet"…, a se to skup na vekovečnu slavu i falu Bogu prezmožnomu kaj je Sinka svojega za naše spasenje dal!

Popievali bumu sebi za diku nebesku i sem skup na dar.

Bog nas poživi!

Ivica Ivanković, prof.

Subota, 9. travnja | 21 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 21

5.4.2011 9:07:46

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Nedjelja, 10. travnja 2011.

Bazilika Srca Isusova | Palmotićeva 33 | 20:00 sati

DAN O’ GNJEVA korizmeni koncert istarskog crkvenog pučkog pjevanja

Lanišće, župa Sv. Kancij, Kancijan i Kancijanila mučenici | Lindar, župa Sv. Mohor i Fortunat | Sveti Petar u Šumi, župa Sv. Petar i Pavao apostoli | Žminj, župa Sv. Mihovil arkanđeo | odabir: Joško Ćaleta | animacija i scenarij: Jurica Bošković, Joško Ćaleta izvode:

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 22

5.4.2011 9:07:47

PROGRAM:

Procesija na Uličnicu (Cvijetnicu) Slava, čast i hvala ti – procesija na Uličnicu (Trviž) Slava, čast i hvala ti – procesija na Uličnicu Na gori Maslinskoj moli se ocu – responzorij na Uličnica

Žminj Lanišće Sv. Petar

Korizmeni napjevi i pobožnost Križnog puta Pred tobom padam nice, o Spasitelju moj – ulazna pjesma Stala plačuć tužna mati – Križni put

Sv. Petar Lindar

Ja se kajem Bože mili – (zapis M. Brajša Rašan, Sv. Nedjelja, Kršan)

Žminj Litanije Muke Isusove Žminj Lanišće Stala plačuć tužna mati – Križni put Tužna majko Isusova – to se pjeva na kraju mise tokom korizme Sv. Petar Puna tuge, majka staše – Križni put (Žminj) Žminj Sv. Petar Žalosna Bogorodice Puna tuge, majka staše – Križni put (Gologorica) Žminj Usta moja uzdižite Sv. Petar Stala plačuć tužna mati – Križni put (Trviž) Žminj Počinje plač Jeremije proroka Sv. Petar

Misa i obred za mrtve Gospodine, smiluj se – misa po lindarski, misa za mrtve Oslobodi mene Gospodine, od smrti vječne Svet– misa po lindarski, misa za mrtve

Lindar Lanišće Lindar

Dan od gnjevaŽminj

Lindar Sv.Petar Lindar

Jaganjce Bozji– misa po lindarski, misa za mrtve Smiluj mi se Bože, po velikom milosrđu svome Oslobodi me, Gospodine, od smrti vječne Dan od gnjeva Sv.Petar

Veliki petak – ljubljenje križa Tvome Križu klanjamo se – pjevanje na Veliki Petak Puče moj – prijekori Velikog petka Puče moj – prijekori Velikog petka Puče moj – prijekori Velikog petka

Sv. Petar Lanišće Lindar Žminj

Nedjelja, 10. travnja | 23 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 23

5.4.2011 9:07:49

Velika Večernja – psalmi Reče Gospodin Gospodinu mojemu Blago čovjeku koji se boji Gospodina Kad izađe Izrael iz Egipta Uzveliči duša moja Gospoda Veliča duša moja Gospodina Oj Isuse o spase naš – antifona iz Večernje Na janca piru kraljevskom – pjesma

Lanišće Žminj Sv. Petar Lanišće Sv. Petar Lindar Lanišće

Vazam (Uskrs) O Marijo, budi zdravo Kraljice neba raduj se, aleluja

Lanišće Lindar i

Sv. Petar Kraljice neba raduj se, aleluja – izlazna pjesma sviju sudionika programa

Tematskim koncertom korizmenog pučkog pjevanja u Istri, Pasionska baština nastavlja s predstavljanjem (kao rezultatom istraživanja) bogate tradicije korizmenog pučkog pjevanja u Hrvatskoj. Razlog odabiru je zanimljiv, do sada ne predstavljeni, repertoar manje poznatog crkvenog pučkog pjevanja hrvatskog katoličkog puka u središnjoj i sjevernoj Istri. U proteklih dvadeset godina, Pasionska baština nije imala priliku predstaviti korizmene tradicije pučkog crkvenog pjevanja u Istri pa smo odlučili da bi ovo bila prava prilika da u obljetničkoj godini to i učinimo.

Koncept koncerta uvelike se naslanja na predstavljanje istarskog pučkog crkvenog pjevanja 2009. na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Obije prigode bile su prilike za istraživanje crkvenog pučkog pjevanja na terenu, za ustanovljavanje stanja žive izvedbene glazbene prakse. Za razliku od nekih drugih hrvatskih područja (Dalmacija, Slavonija) koje karakterizira simbioza pučkog svjetovnog i crkvenog vokalnog izričaja, crkveno pučko pjevanje u središnjoj i sjevernoj Istri danas je pretežito tonalno temperirano dvoglasno ili višeglasno pjevanje. Svako aludiranje na "istarski" štih moji kazivači su izbjegavali tvrdeći da se "nije baš tako u crkvi pjevalo, tu su bile orgulje i one su predvodile."

"Uvik je bija učitelj koji je bija i orguljaš a od kud je došo tako je i sobon donesa ono ča je zna i tako smo mi učili pjevati. Učitelj Bolonić je jako puno radio na pjevanju sa zborom a bio je s Krka. Puno toga smo

24 | Nedjelja, 10. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 24

5.4.2011 9:07:51

pjevali za vrijeme velečasnog Milovana Marijana, puno novih pjesama a on je i poslije koncila redovito stavljao velike Večernje na Božić i Uskrs." (Sv. Petar u Šumi) Prema mojim saznanjima, jedan od razloga temperiranog pjevanja u crkvama je instrumentalna (temperirana) pratnja (orgulje, regali, harmoniji) koje crkveno pjevanje udaljava od arhaičkog netemperiranog tradicijskog vokalnog izričaja u Istri. Pjevanje u crkvama predvode organizirani crkveni zborovi čiji su voditelji najčešće i sami orguljaši. Kantori, od kojih su neki tu funkciju zadržali i više desetljeća prenoseći je na svoje porodične nasljednike, su uz prijedloge i pomoć župnika upoznavali svoje župljane zanimljivim glazbenim komadima koje su zamijenili za do tada ustaljene starije načine pjevanja koji su odgovarali folklornim glazbenim idiomima ovog područja.

Primjera je mnogo, orguljašice u Žminju i Sv. Petru u Šumi orguljaju i predvode pjevanje u svojim crkvama više decenija.

Uz vješto sviranje one su i najbolje poznavateljice repertoara u svojim župama. Mnogo je primjera u kojima je orguljanje obiteljska praksa koja prelazi s generacije na generaciju poput obitelji Zidarić koja je u Lindaru više od 120 godina predvodila pjevanje i sviranje na orguljama. Isto tako, u Istri se uvriježila pojava organiziranih crkvenih zborova koji su polako preuzeli pjevanje od puka. Neki od njih poput zbora u Sv. Petru u Šumi, Trvižu ili Žminju, imaju dugu, gotovo stoljetnu tradiciju. Moramo biti svjesni činjenice da različita tradicijska pjevanja pa tako i crkveno pučko pjevanje nisu uvijek tradicijska umjetnost nego vrlo često samo praksa, dio narodnog života, naprosto potreba, a ne umjetnička nadogradnja. Glazba, tj. glazbena tradicija kako svjetovna tako i crkvena, jedan je od prepoznatljivih markera na kojima se temelji njihova ovozemaljska komunikacija. Svjetovi u kojima oni žive različiti su poput njihovih interesa ili pak životnih poziva pa je ovakvo glazbeno komuniciranje jedan od temeljnih načina društvene komunikacije, posebice u malim lokalnim sredinama. Napuštanju starijih slojeva repertoara koji su se izvodili bez pratnje, u dva kora, potpomogle su promjene u izvođenju obreda napuštene nakon II. Vatikanskog koncila.

Velike pjevane mise i oficiji se nikako ili rijetko pjevaju, ne pjevaju se ni psalmi, antifone, poslanice (pištule), lecijuni, kako je to običaj u pojedinim priobalnim ili otočnim dalmatinskim župama. Navedene činjenice potpomogle su da se "standardni” crkveni repertoar krajem 19. i tijekom 20. stoljeća udomaći na ovim područjima. No, postoje i mjesta i dijelovi rituala koji su zadržali kontinuitet arhaičnijih formi glazbene izvedbe. U prvom redu to se odnosi na pjevanje obreda za mrtve u kojima su se do neke mjere zadržali stari glazbeni idiomi, vezani za prošla vremena. Oslobodi me Gospodine od smrti vječne, Smiluj mi se

Nedjelja, 10. travnja | 25 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 25

5.4.2011 9:07:51

Žminj, župa Sv. Mihovil arkanđeo

Bože, ili Dan od gnjeva izvode se raznoliko na način kako to puku u određenoj sredini odgovara, na način kako su to glazbeno formirali njihovi prethodnici. Druga zanimljivost je povremeno pjevanje velike Večernje mise po starom obredu napuštenom nakon II. Vatikanskog koncila. Pjevanje psalama tako se je održalo barem u sjećanjima najistaknutijih pjevača i pjevačica. Ako usporedimo istarsko crkveno pučko pjevanje korizme i Velikog tjedna s istim u Dalmaciji primijetit ćemo velike razlike. Vrlo mali je broj procesija koje se odvijaju u ovom periodu. Solističkih pjevanja (čitanje poslanica, pištula, lecijuna) nije u praksi. Pjevanje Muke na Cvijetnicu ili Veliki petak također je vrlo, vrlo rijetko, zamijenilo ga je čitanje. Pjevanje na dvije strane održalo se u priličnoj mjeri u Lanišću dok ga se u Sv. Petru u šumi tek prisjećaju. Zanimljiva su kazivanja istaknutih pjevačica iz Sv. Petra u šumi koje se sa sjetom sjećaju dugih pjevanja psalama i antifona u svečanim Večernjim misama. Ništa od navedenog nije stalna praksa u današnjem pjevanom ritualu što ne znači da će pokušaji poput ovog doprinijeti da se situacija promijeni. Dosadašnja praksa pokazala je da aktivnosti oko koncerta Pasionske baštine potiču nova razmišljanja spram starim repertoarima u lokalnim sredinama pa se nadamo da će njihov zagrebački nastup pozitivno djelovati na interes i raznovrsnost pristupa u budućim izvedbenim projektima poput manifestacije Maše po starinsku u Sv. Petru u Šumi. Zagrebački koncert koncipiran je kao prikaz nekoliko glazbeno-scenskih izvedbenih cjelina sastavljenih od glazbeno zanimljivih dijelova korizmenih i uskršnjih obreda i rituala. Prikaz

26 | Nedjelja, 10. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 26

5.4.2011 9:07:51

procesije na Uličnicu (ulika – maslina) prvi je dio programa. Drugi dio programa predstavlja zanimljive izvedbe korizmenih napjeva i pobožnosti Križnog puta. Slijede dijelovi iz obreda i mise za mrtve, pobožnosti Velikog petka, psalmi iz Večernje (velike Večernje na Vuzam) dok zadnji dio koncerta predstavlja uskršnje napjeve s kojima će, s vjerom u svijetlu i bolju budućnost, završiti prvo predstavljanje korizmenih pjevanja u Istri na jubilarnoj Pasionskoj baštini u Zagrebu.

mr. sc. Joško Ćaleta

Nedjelja, 10. travnja | 27 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 27

5.4.2011 9:07:52

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Ponedjeljak, 11. travnja 2011.

Crkva sv. Petra | Vlaška 93 | 20:00 sati

EVO ISUSA TILO..., (Korizmeni napjevi iz Baranjskog Petrovog Sela i Lipovca) koncert

izvode: pučki pjevači župne crkve sv. Lovre, đakona i mučenika, Baranjskog Petrovog Sela | ženska pjevačka skupina KUD-a "Šokadija", Lipovac | odabir i animacija: Krunoslav Šokac

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 28

5.4.2011 9:07:54

PROGRAM: 1. Slava, hvala i čast Tebi budi – Lipovac 2. Gospin plač – Lipovac 3. Tužni dan svanio – Lipovac 4. Amo sad grišnici – Baranjsko Petrovo Selo 5. Gorko cvili Marija – Baranjsko Petrovo Selo 6. Marija pod križem stoji - Baranjsko Petrovo Selo 7. Jao meni tužna i žalosna Majka – Lipovac 8. Kad je Isus križ nosio – Lipovac 9. Pozdravit dođosmo svetog križa – Baranjsko Petrovo Selo 10. Evo Isusa tilo – Baranjsko Petrovo Selo 11. Puče moj – Lipovac 12. Razdijeliše haljine moje – Lipovac 13. O Isuse daj mi suze – Baranjsko Petrovo Selo 14. Nebo, zemlja, sve stvorenje – Lipovac 15. Tiha noć se evo spusti – Lipovac i Baranjsko Petrovo Selo

Evo Isusa tilo, što je muke podnilo i na križ bi propeto - riječi su koje svake korizme skrušeno i skromno, žalosno i plačno, a opet tako snažno odjekuju župnom crkvom sv. Lovre, đakona i mučenika, u Baranjskom Petrovom Selu. Tek nekoliko desetaka kilometara dalje, u crkvi posvećenoj istom svecu, u Lipovcu, u Srijemu, pjevaju se korizmeni napjevi gromoglasno i moćno.

Gromko, grleno pjevanje Lipovčanki, unatoč svojoj snazi, ostavlja dojam da se, kao što i sama pjesma kaže: nebo, zemlja, sve stvorenje u jedan ganu plač!

Petarce, kako se u lokalnom govoru nazivaju stanovnici Baranjskog Petrovog Sela, i Lipovčane, osim što štuju istog sveca, povezuje još nekoliko zanimljivih činjenica. I jedni i drugi su Šokci, jedni baranjski, drugi srijemski. U Domovinskom ratu dijelili su istu, prognaničku sudbinu. Možda baš zbog toga što im je materijalna baština velikim dijelom bila ugrožena, gotovo posve uništena, ona nematerijalna, duhovna, povratkom u zavičaj još je više dobila na važnosti. Svjedoče o tomu nastojanja Lipovčana i Petaraca da, između ostalog, sačuvaju i od zaborava otrgnu korizmene napjeve tako tipične za svoj kraj i selo. Skromni su to i pobožni ljudi, svjesni ljepote i važnosti svoga bogatog kulturnog nasljeđa.

Ponedjeljak, 11. travnja | 29 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 29

5.4.2011 9:07:56

U Lipovcu 2000. godine, kao dio Kulturno-umjetničkog društva "Šokadija", započinje s radom i ženska pjevačka skupina.

Samo društvo utemeljeno je 1936. godine pod nazivom "Hrvatski sokol". Nakon Drugog svjetskog rata djeluju pod imenom "Seljačka sloga", a od 1968. kao - KUD "Šokadija". S ponosom ističu da su bili sudionici prvih Vinkovačkih jeseni 1966. godine.

Pjevači iz Baranjskog Petrovog Sela već duži niz godina njeguju i obnavljaju stare marijanske napjeve sudjelujući na baranjskoj smotri crkvenog pučkog pjevanja Marijo, svibnja kraljice u Topolju.

Jedan od simbola identiteta i pripadnosti kraju svakako je i narodna nošnja. Čistom sridom započinje razdoblje posta, molitve. Tada i ruvo postaje žalobno, korotno. Sve se nosi podmrko, odnosno zagasitih boja. Baranjsko Petrovo Selo pripada podravskoj skupini šokačkih sela gdje se u korizmi kapica, oglavlje udanih žena, prekriva, zavija bijelom krpom. Nose se bekeši, vunom tkane suknje i obojci, s pripadajućim čorapama i čorapcima. U Lipovcu, kao i u svim selima srijemske Šokadije, gotovo cijelo 20. st. nosile su se suknje i bluze građanskog kroja. Tamniji i zagasitiji kolorit također je odgovarao ozbiljnosti i skrušenosti korizmenog razdoblja.

Još je jedna poveznica između Baranje i Srijema. Riječ je o Vincu, pjesmarici i molitveniku, kojeg je priredio fra Marijan Jaić.

Objavljen prvi puta 1827., u svojih 20-ak izdanja, bio je iznimno raširen i općeprihvaćen među kršćanskim, katoličkim pukom u našim panonskim krajevima. Vinac ili Vienac služi kao pjesmarica i danas. Neki od napjeva u izvođenju pjevača iz Lipovca i Baranjskog Petrovog Sela zabilježeni su upravo u ovoj "knjižici", koja je bila toliko omiljena, da je vinac postao sinonim za pjesmaricu, molitvenik.

O bogatstvu i raznolikosti crkvenih pučkih napjeva na tim prostorima govori još jedan podatak. Napjev Evo Isusa tilo, po kojem je nazvan večerašnji koncert, pjeva se u Baranji uz različite tekstove. Tako će istu melodiju u Baranjskom Petrovom Selu zapjevati i uz riječi Počivaj o moj neven, u Torjancima uz riječi Na dvorištu Pilata, a u Semartinu, u mađarskom dijelu Baranje, na tekst K’ drvu križa dolazim. Većina napjeva koje ćemo večeras čuti pjevala se tijekom cijelog korizmenog razdoblja, osim Puče moj, koji se pjevao na Veliki petak uz obred ljubljenja križa, i Slava, hvala i čast Tebi budi koji pripada obredima nedjelje Cvjetnice.

Iznimno su potresne Pisme korizmene od Blažene Divice Marije, u kojima je Kristov put do Golgote, muka, razapinjanje i umiranje na križu viđeno okom ožalošćene, uplakane, bespomoćne Majke:

30 | Ponedjeljak, 11. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 30

5.4.2011 9:07:58

Marija pod križem stoji, u gorkoj žalosti, Na smrt Sinka jedinoga, gledajući cvili: O moj Sinko poljubljeni, o veselje moje, Koliko visiš visoko, Isuse od mene?

Ne može te Majka tužna, Sinko, dokučiti, Nada mnom Umirajućem ne mogu pomoći.

Jedinstveni su i osobito dirljivi korizmeni napjevi s djelomično dijaloškom formom, u kojima se Isus obraća puku (Amo sad grišnici), a Marija svome raspetome Sinu (Marija pod križem stoji; Nebo, zemlja, sve stvorenje; Tužni dan svanio). Duboko proživljena Kristova muka i smrt na križu i pretrpljena Majčina bol stvorili su neponovljive oblike narodnog sakralnog glazbenog izričaja u Baranji i Srijemu, u Baranjskom Petrovom Selu i Lipovcu.

Krunoslav Šokac

Krunoslav Šokac, iz Baranjskog Petrovog Sela, rođen je u Osijeku 26. ožujka 1978. Diplomirao je etnologiju i povijest na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Od 1997. zaposlen je u Ansamblu LADO kao plesač-pjevač solista. Voditelj je i suradnik brojnih amaterskih folklornih skupina. Bavi se terenskim istraživanjem tradicijske materijalne i duhovne baštine, posebice na području Slavonije i rodne Baranje. Autor je nekoliko koreografija, od kojih se posebno ističe Ej, sviraj Pavo - pjesme i plesovi Baranje, u izvedbi Ansambla LADO.

Ponedjeljak, 11. travnja | 31 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 31

5.4.2011 9:07:59

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Crkva sv. Blaža | Prilaz Gjure Deželića 64 | 20:00 sati

POČINJE SE STRAŠNA MUKA

Korizmeni koncert (pučkih) vokalnih skupina ogulinskog kraja

izvode: Vokalni ansambl KUD-a "Klek", Ogulin | Muška pučka pjevačka skupina KUD-a "Gradina", Modruš | Ženska pučka pjevačka skupina KUD-a "Tounjčica", Tounj | odabir i animacija: Joško Ćaleta i Nikolina Luketić

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 32

5.4.2011 9:07:59

PROGRAM: Vokalni ansambl KUD-a "Klek", Ogulin Počinje se strašna muka (Grohote, Šolta) – zapis i obrada: Joško Ćaleta

Poslušajte, braćo mila (Kneževićev Gospin plač) (Zaton, Šibenik) – zapis i obrada: Joško Ćaleta Na Golgoti, tužnom pustom brigu Rukopisna pjesmarica iz Petrovog sela, poč. 20 st. (ur.

Miroslav Vuk) – obrada: Joško Ćaleta

Muka gorka Gospodina (Divkovićev Gospin plač) (Imotski) - zapis i obrada: Joško Ćaleta Ja se kajem, Bože mili (Slivno-Ravno, Vlaka, dolina Neretve) - zapis i obrada: Joško Ćaleta

Muška pučka pjevačka skupina KUD-a "Gradina", Modruš

Staroslavenska misa (Oštarije, Josipdol, Modruš) Gospodi pomiluj Uzet ću čašu spasenja i zazvati ime Gospodnje – psalam Svet, Gospod Bog Aganče Božji Kazivač: Ivan Mihaljević-Jiva rođ. 1950. iz Oštarija, zapis:Nikolina Luketić

Ženska pučka pjevačka skupina KUD-a "Tounjčica", Tounj

Počinje se strašna muka Slava, čast i hvala ti- ulazna na Cvitnicu Oj Isuse naš premili, sudbi tvojoj eto nas – "misna pisma" Oj Isuse, ja spoznajem da sam tebi zgriješio Kazivačica: Tereza Srpak rođ. 1928. iz Tounja, zapis: Nikolina Luketić

Utorak, 12. travnja | 33 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 33

5.4.2011 9:08:01

Vokalni ansambl KUD-a "Klek", Ogulin Napjevi velikog tjedna u Ogulinu Židovska su djeca – koral na Cvijetnicu Mi treba da se hvalimo – psalam na Cvijetnicu Puče moj – prijekori Velikog petka obrada: Joško Ćaleta

Gorko cvili Marija (Topolje, Baranja) – zapis: Pavo Begovac | obrada: Joško Ćaleta

Prva vura z večera (nar. Gotalovo, Podravina) – obrada: Dražen Kurilovčan

Tužno plače, žufko javče (Gotalovo, Podravina) – obrada: Dražen Kurilovčan

Stala majka pod raspelom (Turopolje) – obrada: Dražen Kurilovčan

Nižje, nižje, sončece (Buševec, Turopolje) - obrada: Dražen Kurilovčan

Muška pučka pjevačka skupina KUD-a "Gradina", Modruš

Isus slavno je uskrsnul

Vokalni ansambl KUD-a "Klek", Ogulin Svetoj žrtvi uskrsnici (Vid, dolina Neretve) - zapis i obrada: Joško Ćaleta

Zajednička pjesma svih učesnika Prosti, moj Bože HCK (1934.) – obrada Joško Ćaleta

Po prvi puta u okviru ciklusa prikazivanja hrvatskih pučkih vokalnih korizmenih tradicija Pasionska baština predstavlja korizmeno pučko pjevanje ogulinskog područja. U prilog odabiru ovog projekta govori činjenica da je organizirana aktivnost pjevačkih i plesnih lokalnih skupina na ogulinskom području

34 | Utorak, 12. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 34

5.4.2011 9:08:04

u posljednja dva desetljeća doživjela novi preporod. Područje pogođeno ratnim razaranjima procesom poslijeratne obnove doživjelo je među svojim pučanstvom kako tradicijsku tako i duhovnu obnovu. Kulturno-umjetnička društva i udruge najaktivniji su na tom polju, najvidljiviji su nosioci nove tradicijske stvarnosti. Njihova aktivnost referira se u brojnim nastupima od kojih je zasigurno najvažniji onaj na smotri folklora "Igra kolo" u Ogulinu. Po uzoru na mnogobrojne smotre diljem Hrvatske, od 1997. godine u gradu podno Kleka, Ogulinu, održava se Smotra izvornog folklora Karlovačke županije pod nazivom "Igra kolo". Smotra je to u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Ogulin i KUD-a "Klek", a pod pokroviteljstvom Grada Ogulina, Zajednice amaterskih kulturno umjetničkih djelatnosti Karlovačke županije i Ministarstva kulture RH zamišljena kao trodnevna manifestacija po čemu se i razlikuje od drugih županijskih ili regionalnih smotri.

Redovito se održava tijekom prvog vikenda mjeseca lipnja i prati je niz različitih programa. Na smotri se prezentira folklorno blago Karlovačke županije a od njenog osnutka se je predstavilo stotinjak različitih društava kako iz županije tako i iz drugih krajeva Hrvatske.

Tematska predstavljanja, istraživanje lokalne tradicije kroz izvedbeni kontekst bila su preduvjet uspješnoj suradnji s lokalnom zajednicom pri istraživanju i postavljanju ovog koncerta. Korizma, korizmeni napjevi i korizmeni običaji ne mogu se uspoređivati po veličini ni brojnošću s onima u Južnoj Hrvatskog gdje je ova tradicija znatno kontinuirano prisutnija u životima lokalnih zajednica no to ne znači da ona ne postoji.

Izborom prikazanog izvedbenog materijala pokušali smo pokazati pravu, trenutnu aktivnost u ogulinskom kraju. Glavnina podataka dobivena istraživanjem sakupljena je na terenu prema iskazima starijih kazivača. Prema sakupljenoj građi analizirali smo napjeve i repertoare i odlučili predstaviti ono u čemu su i posebni i izvedbeno uvjerljivi. U Tounju je snimljen priličan broj korizmenih napjeva koji se pjevaju tijekom korizme. Treba primijetiti da se uglavnom radi o napjevima koji se u osnovi mogu smatrati "standardnim" crkvenim repertoarom, procesu koji je zahvaljujući jedinstvenom načinu školovanja svećeničkog osoblja i zajedničkim notnim zbirkama i kantualima (HCK, 1934.) raširen diljem Hrvatske. Ono što ih čini posebnim su glazbene karakteristike koje krase pjevanje pjevačica nositelja tradicije u tounjskom kraju - glazbena jednostavnost interpretirana kroz iskreno, grleno dvoglasje i slobodni, parlando-rubato ritam.

Slične napjeve pjevali su nam i pjevači iz Modruša pa smo se u njihovu slučaju opredijelili za zaista izuzetan, rijedak dio repertoara. Naime, sve do uspostavljanja odredbi II. Vatikanskog koncila u Oštarijama, Josipdolu i Modrušu misa se je održavala i na staroslavenskom jeziku. Naši izvođači članovi KUDa

Utorak, 12. travnja | 35 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 35

5.4.2011 9:08:04

"Gradina", živo se sjećaju vremena kad su pjevali ili ministrirali staroslavensku misu (Iva Mihaljević, 1950.) Iva je "ministrirao pokojnem nadbiskupu Babušiću. Tad se je maša pivala u svako doba i u korizmi i na Uskrsu. Cili puk je mašu piva i svi su znali odgovarati, oni su se i križali na ovaj način: Va ime Oca i Sina i Svetago Duha Amen."

Nositelj glavnine programa je vokalni ansambl KUDa "Klek" iz Ogulina. Njihova aktivnost predstavlja model današnjeg vokalnog (performativnog) ansambla koji uz niz svjetovnih napjeva (u njihovu slučaju vrsne izvedbe klapskog repertoara) na svojem repertoaru ima čitav niz božićnih i korizmenih napjeva kojima u tim dijelovima godine nastupa kako u zemlji tako i u inozemstvu. Pasionska baština je otvaranjem serije koncerata pučke crkvene glazbe i audio izdanja pokrenula novu tradiciju neograničenu isključivo na izvedbenu odrednicu nego i na istraživački rad – prikupljanje, obradu i objavljivanje zanimljivih glazbenih primjera iz prebogate ostavštine korizmene glazbene tradicije u Hrvatskoj. Uz primjere ogulinske tradicije prilagođenim njima za izvedbu (J. Ćaleta) vokalni ansambl predstavlja izbor reprezentativnih primjera iz korizmene pučke tradicije Južnog hrvatskog crkvenog pučkog pjevanja (Ćaleta) i Sjevernog hrvatskog crkvenog pučkog pjevanja (Kurilovčan). Autori ovih djela zahvaljujući upravo Pasionskoj baštini imali su priliku predstaviti svoj rad široj hrvatskoj javnosti. Neka njihov nastup na Pasionskoj baštini bude pravi put sličnim, dosad nepoznatim, projektima koji će u sljedećim godinama naći mjesto na programima ove manifestacije. mr. sc. Joško Ćaleta

Vokalni ansambl KUD–a "Klek” broji 25 članova i njeguje klapsko i folklorno pjevanje, te a ccapella ili uz pratnju tamburaškog orkestara izvodi najljepše folklorne napjeve iz alpskog, dinarskog, panonskog i jadranskog kulturnog areala.

Na repertoaru ansambla je preko 80 folklorih napjeva za koje aranžmane potpisuju Joško Ćaleta, Miroslav Vuk-Croata, Ivan Božićević ml., Siniša Leopold, Božo Potočnik, Dražen Kurilovčan i Duško Topić. Vokalni ansambl je postigao vrlo zapažene rezultate na raznim smotrama i festivalima a redovito je nastupao na godišnjim koncertima Društva kao i na mnogobrojnim Međunarodnim festivalima folklora.

Unatrag četiri godine, pod vodstvom mr. Joška Ćalete, istaknutog hrvatskog etnomuzikola, uviježbali su i niz prekrasnih božićnih pjesama iz raznih krajeva Hrvatske što je rezultiralo samostalnim božićnim koncertima "Došli smo Vas pohoditi” i "Kad se Isus ditić, u Betlem porodi” kojim su se predstavili na Međunarodnim festivalima adventskih i božićnih pjesama u 36 | Utorak, 12. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 36

5.4.2011 9:08:04

Budimšpešti, Bratislavi i Kočevju te u mnogim gradovima Hrvatske (Ogulinu, Gospiću, Senju, Otočcu, Karlovcu, Rijeci, Generalskom stolu i dr.). Repertoar ansambla čine i korizmeni napjevi hrvatskih krajeva kojima se ansambl također predstavio diljem Hrvatke te u okviru Pasionske baštite nastupio u Drnišu, Šestanovcu, Rijeci i dr.

Kulturno umjetničko društvo "Tounjčica" osnovano 1971. godine, prava je riznica znanja tounjske tradicijske kulture.

Korijene svojeg djelovanja povezuje s dvadesetim godinama prošlog stoljeća kad je u Tounju djelovalo prvo organizirano kulturno društvo, Djevojačko društvo Tounj čija je aktivnost bila usko vezana uz edukaciju (školstvo) i crkvene aktivnosti. Folklorna aktivnost neformalno prakticirana tijekom dvadesetog stoljeća intenzivirala se reaktiviranjem KUD-a u devedesetim godinama, nakon Domovinskog rata pa sve do danas. Danas društvo broji 60tak aktivnih članova različite životne dobi koji djeluju u izvornoj folklornoj grupi, tamburaškom sastavu i dječjoj folklornoj grupi.

Zahvaljujući članovima KUD-a sačuvan je veliki broj primjera glazbeno-plesne tradicije tounjskog kraja, usmene književnosti (lirske i epske pjesme) te starinski način sviranja na tamburaškim instrumentima. Velik dio svojih aktivnosti članovi KUD-a "Tounjčica” usmjeravaju prema očuvanju starih narodnih običaja i tounjskog čakavskog govora. Navedene vrste - pjesme, zdravice, pošalice, primjere svakodnevnih razgovora (dijaloga) u dijalektima, poslovice i legende – članovi društva u posljednjih dvadesetak godina prikazali su i na scenu postavili u brojnim scenskim prikazima (rekonstrukcijama običaja) prela, odvoženja dote, pranja robe, košnje sijena i Božića. Bogatstvo svoje tradicijske kulture, članovi Društva su uspješno prezentirali na mnogim smotrama folklora i folklorno-scenskim nastupima diljem Hrvatske. Starija folklorna skupina redoviti je učesnik Smotre izvornog folklora Karlovačke županije "Igra kolo" u Ogulinu na kojoj je nagrađivana visokim ocjenama za kvalitetu svojeg nastupa. Dječja folklorna skupina (aktivno djeluje od 2003. godine) redovito nastupa na Smotri dječjeg folklora Karlovačke županije u Karlovcu koju je predstavljala na velikim smotrama dječjeg folklora - Vinkovačkim jesenima u Vinkovcima i Smotri dječjeg folklora u Kutini. Kruna dugogodišnjeg rada je izdavanje compact disca " Alaj oj Tovunju grade od starina” koji predstavlja izbor zanimljivih i kvalitetnih izvedbi tradicijskog repertoara prikazanog kroz primjere vokalne, instrumentalne, vokalno-instrumentalne tradicijske, svjetovne i sakralne glazbe tounjskog kraja a izdan je 2008. godine.

Kulturno umjetničko društvo "Gradina” iz Modruša, nazvano po velikom srednjovjekovnom frankopanskom gradu Modrušu, osnovano je 1991. i broji oko 60 članova koji njeguju izvornu tradicijsku kulturu modruškog kraja. Prepoznatljivi po Utorak, 12. travnja | 37 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 37

5.4.2011 9:08:04

izvedbi muške "ojkalice” i izvrsnoj svirci na tamburi samici, članovi društva su se predstavili na svim najznačajnijim smotrama folklora diljem Hrvatske, prezentirajući osebujan vokalno plesni izričaj. KUD "Gradina” je jedna od najkvalitetnijih izvornih folklornih skupina Karlovačke županije, koju je nekoliko puta predstavljala na Đakovačkim vezovima, međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Brodskom kolu , Vinkovačkim jesenima te drugim županijskim i regionalnim smotrama. Društvo je i organizator manifestacije povodom Svetoga Trojstva koja se održava u starom gradu Modrušu.

KUD-ovi "Tounjčica" i "Gradina" niz godina djeluje pod vodstvom Nikoline Luketić.

Joško Ćaleta (biografiju vidi na programu za 13. travanj, str 44).

Nikolina Luketić (Ogulin, 1970.) diplomirala je etnologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od samog osnutka 1981. godine, aktivna je članica, a od 1990. godine i umjetnička voditeljica KUD-a "Klek” iz Ogulina. Dugi niz godina je pohađala Školu folklora pri Matici iseljenika Hrvatske te mnogobrojne druge plesne i vokalne seminare folklorne baštine. Kao umjetnička voditeljica najveće je uspjehe postigla sa KUD-om "Klek” osvojivši niz priznanja sa folklornim ansamblom, izvornom grupom i dječjim sekcijama Društva na smotrama folklora diljem Lijepe naše i međunarodnim festivalima folklora u Europi. Bavi se skupljanjem i znanstvenim proučavanjem tradicijske kulture šireg ogulinskog kraja te je zapisala godišnje i radne običaje, proučila narodnu nošnju ogulinskog kraja te snimila i zapisala preko 200 izvornih pjesama i plesova Ogulina, Ogulinskog Zagorja, Tounja, Modruša, Oštarija i Josipdola. Od 1993. godine radi kao ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Ogulin koje je nositelj andragoške i kulturne djelatnosti ogulinskog kraja i organizator je Smotre izvornog folklora Karlovačke županije " Igra kolo”, Frankopanskih ljetnih večeri, Dana hrvatskog slavuja "Ilme de Murske", Ambijentalno- scenskog uprizorenja legende o Đulinom ponoru i Adventa u Ogulinu. Voditeljica je i KUD-a "Tounjčica" iz Tounja, KUD-a "Gradina” iz Modruša i KUD-a "Brinje " iz Brinja a usko surađuje i s drugim društvima Karlovačke županije.

Autorica je niz tekstova o tradicijskoj i kulturno povijesnoj kulturi ogulinskog područja te dobitnica niz priznanja od kojih ističemo priznanje Grada Ogulina za stvaralački rad koji je dobila 2005. godine. Zajedno s mr. Joškom Ćaletom, glazbena je producentica CD " Alaj oj Tovunju grade od starine” u izvedbi KUD-a "Tounjčica” iz Tounja i CD-a " Svetom Jurju kliknimo sada” u izvedbi KUD-a "Sv. Juraj” iz Zagorja Ogulinskog. Producent je i CD " Oguline, da 38 | Utorak, 12. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 38

5.4.2011 9:08:04

ti nima Kleka” i CD-a” Oguline, tambure ti zveču” KUD-a "Klek” iz Ogulina. Članica je međunarodnih folklornih udruženja Cioffa i IOV-a te Hrvatskog etnološkog društva i ZAKUD-a " Karlovačke županije čija je bila i predsjednica.

* Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica | Starčevićev trg 6 | 12:00 sati

SVETA HRVATSKA izložba autor: Željko Vegh | postav: Željka German

Izložba nosi naslov prema knjizi Petra Grgeca "Sveta Hrvatska", objavljenoj u Požegi 1938. Kako je svoju knjigu Grgec posvetio onim hrvatskim ljudima koji su umrli na glasu svetosti, odnosno koji su bili uzori katoličke vjere i mučenici vjere, veći dio izložbe čine knjige posvećene hrvatskim svecima Nikoli Taveliću, Leopoldu Mandiću i Marku Križevčaninu te blaženicima: Ozani Kotorskoj, Graciji iz Mula, kardinalu Alojziju Stepincu, Ivanu Merzu – Merz je zadnjih šest godina svoga života stanovao u Starčevićevom domu, zgradi u kojoj je danas smještena Gradska knjižnica. Izložene su knjige i o drugim hrvatskim blaženicima i slugama Božjim kao i druge knjige koje se mogu smatrati temeljem svetosti Hrvatske, ili koje su značajni prilog poznavanju svete Hrvatske, primjerice: Zagrebački misal iz 1511. (500. godišnjica Misala), hagiografska djela Hilariona Gašparotija Czvet szveteh (koje je u četiri sveska izašlo u razdoblju od 1752. do 1761.), Czvit szvetih Franje Glavinića iz 1628. (drugo izdanje izašlo je 1657., treće 1702.), knjige hagiologâ, monografije o hrvatskoj sakralnoj umjetnosti.

Izložene knjige pripadaju knjižnom fondu Gradske knjižnice: Zbirci rijetkih knjiga i rukopisa, Čitaonici priručnika i zbirki te Zaštićenom fondu.

Utorak, 12. travnja | 39 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 39

5.4.2011 9:08:04

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Srijeda, 13. travnja 2011.

Zagrebačka katedrala | Kaptol 31 | 20:00 sati

MUKA GORKA GOSPODINA Pasijom kroz hrvatske krajeve koncert

izvodi: Ansambl narodnih plesova i pjesma LADO | umjetnički voditelj: Ivan Ivančan, ml. | glazbeni voditelj: Dražen Kurilovčan | dirigenti: Dražen Kurilovčan, Joško Ćaleta

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 40

5.4.2011 9:08:04

PROGRAM: Dalmacija: Ljubo Stipišić Kalvarija Počinje plač Klanjam se teb’ Isukrste Puče moj Za naroda grihe svoga Puče moj Zdrav Isuse

Podravina i Međimurje: Ivica Ivanković Tuge Marijine Dražen Kurilovčan Litanije Krvi Kristuševe i Koral Sveto čislo zmolili smo Tužnoj majci Dalmatinska zagora i Hercegovina: Joško Ćaleta Gospin plač Muka gorka (Zagvozd, Gabela, Imotski) Sjeverozapadna Hrvatska: Dražen Kurilovčan Majka Božja je zaspala Tužno plače Nižje, nižje sončece Staše mati Dalmacija: Joško Ćaleta O, propeti moj Isuse (Štrofa) Križu sveti Prosti moj Bože Puče moj (Brist)

Srijeda, 13. travnja | 41 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 41

5.4.2011 9:08:06

Slavonija i Baranja: Dražen Kurilovčan i Krunoslav Šokac Gospin plač Sveta djevo Marijo Počivaj o moj neven O, žalosna majko Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO osnovan je u Zagrebu 1949. godine kao nacionalni profesionalni folklorni ansambl. Odmah se predstavlja i inozemnoj publici te postaje stalni gost na najpoznatijim svjetskim scenama i koncertnim podijima.

Osnovna značajka umjetničkog djelovanja Ansambla je maksimalno uvažavanje autentične narodne umjetnosti, pa sve njene komponente oživljava i scenski dorađuje u njihovoj punini i cjelovitosti. Stalno proširivanje plesnog folklornog repertoara prati istovremeno pojačano zanimanje za glazbene tradicije.

Godine 1990. otvoren je projekt Crkvena godina u hrvatskom pučkom kazivanju, čime je LADO ušao u sustavno istraživanje hrvatske sakralne glazbe pučke provenijencije, dotada gotovo potpuno zanemarene, potisnute i zaboravljene. Interes je najprije usredotočen na pjesme božićnog ciklusa, zatim na trikraljski i uskršnji ciklus. Prakticiranje sakralnog repertoara izbrusilo je dokraja značajne vokalne i instrumentalne mogućnosti Ansambla i osposobilo ga za izvođenje ne samo pojedinih glazbenih brojeva, već i tematskih i kompozicijskih cjelina. Zato je bio logičan i očekivan korak narudžba većih sakralnih djela priređenih i pisanih posebno za LADO i njegove mogućnosti i specifičnosti, ali istovremeno čvrsto ukorijenjenih u hrvatsku pučku sakralnu tradiciju. Kroz protekle godine nastao je sad već respektabilan sakralni repertoar, koji ne prati samo crkvenu godinu, već i glazbene osobitosti pojedinih hrvatskih krajeva.

Uspjeh premijernih izvedbi na tradicionalnim božićnim koncertima u Zagrebačkoj katedrali, korizmenim koncertima u okviru Pasionske baštine, festivalskim koncertima na Splitskom ljetu, Glazbenim večerima u Donatu u Zadru, Dubrovačkim ljetnim igrama, Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu te koncertima u zadarskoj, šibenskoj, trogirskoj, makarskoj, kotorskoj, varaždinskoj i đakovačkoj katedrali te brojnim drugim hrvatskim crkvama, ukazao je na potrebu da se barem dio ovog repertoara prenese i na nosače zvuka.

LADO je dobitnik četiri Porina u kategoriji najboljeg albuma duhovne glazbe i to: 2003. za album Raspelo autora Vida Baloga i Dražena Kurilovčana, 2004. za Preveliku radost navišćujem Vama autora Joška Ćalete, 2005. za album Božić u svijetu Tomislava

42 | Srijeda, 13. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 42

5.4.2011 9:08:09

Uhlika i 2007. za album Kalvarija Ljube Stipišića-Delmate. K tomu valja pridodati još devet Porina u kategorijama za najbolji album folklorne glazbe, za najbolju folklornu pjesmu te za najbolju izvedbu folklorne glazbe kao i Porina 2002. za životno djelo. LADO je dobitnik godišnje nagrade INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2006. godinu, tri Nagrade grada Zagreba (1963, 1968. i 2002), nagrade Orlando za najviši umjetnički doseg u glazbenom dijelu programa 54. Dubrovačkih ljetnih igara (2003) te nagrade Ivan Lukačić za najviši izvođački doseg na 34. Varaždinskim baroknim večerima (2004). Godine 2002. LADO je bio predstavnik Europe na VI. Svjetskom simpoziju zborske glazbe u Minneapolisu, u Sjedinjenim Državama.

Suradnja s "Pasionskom baštinom” Dugogodišnja suradnja LADA i manifestacije Pasionska baština rezultirala je brojnim nastupima našeg ansambla s djelima korizmenog pučkog glazbenog ciklusa: Kalvarija Ljube Stipišića korizmeni napjevi otoka Hvara, Raspelo Dražena Kurilovčana i Vida Baloga - korizmeni napjevi kajkavskih krajeva, Na gori Kalvariovi - korizmeni oratorij Tomislava Uhlika i brojni korizmeni napjevi iz raznih hrvatskih krajeva. Prva dva djela objavljena su i na nosačima zvuka, a snimljena su i tri uspješna televizijska filma za HRT. Na jubilarnoj 20. Pasionskoj baštini napravit ćemo svojevrsnu retrospektivu najuspješnijih korizmenih djela i napjeva raznih hrvatskih krajeva, u glazbenim obradama gotovo svih autora koji su surađivali s LADOM u dosadašnjim korizmenim programima.

Lado

Srijeda, 13. travnja | 43 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 43

5.4.2011 9:08:09

Zbor: Dijana Banek, Jasenka Blažon-Ivančan, Nataša Gluić, Ljerka Golemac, Vlatka Hlišć, Tamara Horvat, Snježana Hulina, Janja Ivančan, Vlatka Januš-Maroković, Adrijana Mamula, Irena Matica, Petra Matutinović, Sandra Muselin, Kristina Opačić, Ivana Prokop, Aleksandra Ptičar, Verica Radić, Iva Sekula, Valentina Šepak-Molnar, Pavo Begovac, Srđan Borota-Buranich, Boris Harfman, Igor Horvat, Bojan Kavedžija, Željko Kveštak, Nenad Malić, Dejan Pilatuš, Miljenko Piškorić, Dubravko Radić, Hrvoje Radić, Goran Sekula, Krunoslav Šokac, Alen Šušković, Goran Vašarević, Dražen Zovko.

Joško Ćaleta (Trogir, 1964), etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent. Diplomirao je glazbenu kulturu na Muzičkoj akademiji u Splitu, a magistrirao etnomuzikologiju na University of British Columbia u Vancouveru, Canada. Od 1997. stručni je suradnik Instituta za etnologiju i folkloristiku. Član je stručnih, savjetodavnih i ocjenjivačkih komisija, smotri i festivala diljem Hrvatske, te viši predavač studija etnologije i kulturne antropologije u Zadru.

Od 1979. klapski je pjevač (klapa Trogir), a zatim i voditelj (Trogir, Radovan, Kairos). Za vrijeme boravka u Kanadi dirigent je vancouverskog zbora i klape Zvonimir s kojom osvaja nagrade za najbolji etnički zbor u Kanadi (1994., 1996.). Rad s klapama nastavlja i po povratku u Hrvatsku kao glazbeni suradnik i producent zagrebačkih klapa (Jelsa, Nostalgija, Sagena, Dišpet, Braciera) s kojima osvaja prestižne nagrade na festivalima u Hrvatskoj (Omiš, Kaštel Kambelovac) i inozemstvu (Verona, Prag).

2000. godine dobitnik je nagrade Josip Andreis koju dodjeljuje Društvo skladatelja Hrvatske za dostignuća na polju muzikologije ( za album Hrvatska tradicijska glazba) te nagrade Ivan Lukačić na 34. Varaždinskim baroknim večerima. Ova posljednja plod je dugogodišnje suradnje s ansamblom LADO koja mu je osim brojnih koncerata i dvaju nosača zvuka (album Preveliku radost navišćujem Vama i album Kalvarija – Ljubo Stipišić) donijela i brojne diskografske nagrade Porin te nagradu Orlando za izniman umjetnički doseg na 54. Dubrovačkim ljetnim igrama (2003.).

Dražen Kurilovčan (Zagreb, 1969) završio je Muzičku akademiju u Zagrebu. Od 1991. djeluje kao plesač i pjevač u Ansamblu LADO gdje od 1998. obnaša dužnost voditelja zbora, a od 2008. glazbenog voditelja – dirigenta. U Ansamblu se posebno isticao u zahtjevnim solističkim pjevačkim zadacima (Evanđelist u Kalvariji Ljube Stipišića) te kao dirigent brojnih 44 | Srijeda, 13. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 44

5.4.2011 9:08:11

božićnih i korizmenih koncerata. Autor je obrada mnogih djela iz područja crkvene pučke glazbe. Za album korizmenih napjeva sjeverozapadne Hrvatske Raspelo (u izvedbi Ansambla LADO) dobio je 2003. godine nagradu Porin u kategoriji najbolji album duhovne glazbe. Glazbeni je voditelj i suradnik niza folklornih amaterskih skupina. Od srednjoškolskih dana intenzivno se bavi sakupljačkim radom posebno na području Velike Gorice i Turopolja, te intenzivno djeluje u društvenom i duhovnom životu svoga kraja.

Orguljaš je župe Navještenja BDM u Velikoj Gorici, 15 godina bio je orguljaš župe Sv. Barbare, povremeno Odre, a djelovao je i kao voditelj pučkih zborova istih župa.

Ravnateljica: Ivana Lušić Umjetnički voditelj: Ivan Ivančan, ml.

Glazbeni voditelj - dirigent: Dražen Kurilovčan

* Knjižnica Marija Jurić Zagorka | Krvavi most 2 | 12:00 sati

Marijan Glavnik: MUKA – SKULPTURE I RELJEFI izložba

Većina ovih artefakata, koja se povremeno prezentiraju na tematskim i drugim izložbama nastala je spontano kao rezultat poimanja kršćanske vjere i umjetničkog deklariranja osobnih religijskih doživljaja, što dakako, nije bio jedini razlog koji je pokretao Glavnikovo pasionsko stvaralaštvo.

Boris Vrga

Srijeda, 13. travnja | 45 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 45

5.4.2011 9:08:11

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Četvrtak, 14. travnja 2011.

Galerija Zvonimir | Bauerova 33 | 18:00 sati

SLUTNJA PROSLAVLJENOG TIJELA U SVJETLU DUHOVNOG izložba

odabir: Stanko Špoljarić

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 46

5.4.2011 9:08:11

Izložba "Slutnja proslavljenog tijela u svjetlu duhovnog" promatranje je golgotskog martirija i scene uskrsnuća kroz djela postupnog oslobađanja od realistične opisnosti. Formom ekspresionističke napetosti sve do približavanja apstraktnoj umjetnosti oblikovane su klasične teme krščanske ikonografije.

Ovaj segmenat moderne sakralne umjetnosti na hrvatskoj likovnoj sceni predstavlja niz autora respektabilnih umjetničkih vrijednosti poput Mucka, Botterija, Guberine, Šepata, ...

Sa Pasionske baštine 2010.

Četvrtak, 14. travnja | 47 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 47

5.4.2011 9:08:14

* Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | 20:00 sati

Dragan Filipović: MISERERE NOBIS oratorij, praizvedba

izvode: Katedralni Oratorijski zbor – Mostar | Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Mostaru | Simfonijski Orkestar – Mostar | Studenti Glazbene Akademije Sveučilišta u Splitu | solisti: Anita i Anđela Ljubić, Nikolina Čule, Ivana Ćorić, Josipa Vukoja, Karlo Milićević, Ivo Jurić, Matej Alpeza, Mario Zovko, Ivo Bradvica i Josip Prskalo | korepetitor: Matea Krešić, Marijana Pavlović, Katja Krolo-Šarac | dirigent: Hari Zlodre

STAVCI 1. Molitva u Getsemaniju | Ova prva numera je i kao uvertira, ali i tekst koji se pjeva "Oče, ako je moguće neka me mimoiđe.... Uzeo sam to kao početak ovog korizmenog koncerta – razmatranja.

2. Izvedi narod moj | o Gospode, izvedi ga iz ropstva zlopatna... To je tekst iz Kranjčevićeva "Mojsija". Čežnja za slobodom i vjerskom i nacionalnom i slobodom od grijeha. Svaki čovjek i svaki narod ima tu čežnju i zato sam taj tekst tu uvrstio.

3. Bože moj, Bože moj zašto si me ostavio | U jednom trenutku je i Isus - Spasitelj izgovorio te riječi u Getsemanskom vrtu... i svaki čovjek osjeti samoću, ostavljenost, bijedu, neimaštinu... i umjesto možda srdžbe i hule, počne ipak usrdnije moliti, vapiti.

4. Narode moj ljubljeni | I glazbeno i tekstualno pomalo dublje ulazimo u korizmeno otajstvo, bolje reći: veliko trodnevlje, jer je ovaj koncert-molitva mišljen u kontekstu onoga što se događa tih dana u Velikom tjednu.

5. Smiluj mi se Bože | To je Ps. 50. "Poneko je ipak svjestan što je učinio Kristu, tj. sebi i za to moli: Smiluj mi se Bože po velikom milosrđu svome."

48 | Četvrtak, 14. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 48

5.4.2011 9:08:18

6. Plač Jeremije proroka | Ovo su zapravo biblijski prijekori koje izvodi muški dio zbora. (Inače u djelu ima dosta solista i muških i ženskih. Muškog zbora, ženskog zbora, mješovito,kad je cijeli puk uključen u hodu za Isusom.

Zapravo sam htio što vjernije prikazati i pokazati ono što opisuje tekst u događajima Velikog trodnevlja.)

7. Raspni ga, raspni | Ova numera je iz dva dijela koji izlaze jedan iz drugog. Najprije "kolovođa" viče "Raspni ga" a onda sva rulja raspni ga, raspni sve jače i jače.... nakon te mase ponetko vidi krivi smjer, odlazi na stranu i počinje moliti: Smiluj se nama Spasitelju Gospodine..., Isusa sveta Majko men’ usliši u srce mi ranu upiši...

8. Pogledaj Gospode | Najprije se javi solista koji se kaje tj. otpjeva: Pogledaj Gospode i smiluj nam se jer smo sagriješili tebi... zatim mu se priključuju i drugi, jer su shvatili što su učinili i skladba završi kajanjem cijeloga puka kad svi (osmeroglasno) vape isti tekst malo prije naveden.

9. O Isuse izranjeni | Tekst je lijep, životan i pun suosjećanja. Ja sam zapravo tu uzeo jednu Božićnu skladbu, koju sam obradio četveroglasno. Htio sam pokazat da i u vrijeme Božića kad se veseli i pjeva, je ista tegobna i teška melodija kao u vrijeme vrhunca korizme kad se i posti i ide za križem. Naime slika je to našega naroda koji na ovim prostorima ima tegoban i bremenit život pa od sreće tugu tka, jer ne može vjerovati, poslije svega da mu je život lak, jer nikada nije bio i zato su i pjesme takve.

10. Stala plačuć | Ovo je korizmena sekvenca koju s Gospom pjeva cijeli puk, izmjenjujući se solisti, zbor, orkestar...

Napjevi su počevši od gregorijanskog korala, kao osnove do raznih napjeva koji se pjevaju po našim župama, a melodija je naravno obrađena višeglasno, mješovito uz orkestar.

11. Puče moj | Što učinih tebi ili u čem ožalostih tebe...?

Prijekori. Još jednom sam htio pobuditi i probuditi ljudsku svijest i savjest da promisli što je Krist učinio za čovjeka a što čovjek čini za Krista i Kristu...

12. Oče naš | Djelo završava molitvom koju nas je sam Krist naučio moliti. U ovoj polifonoj kompoziciji izmjenjuju se solisti i muški i ženski zbor polifono uz orkestar.

Dragan Filipović

Četvrtak, 14. travnja | 49 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 49

5.4.2011 9:08:18

Dragan Filipović rođen je 1958. godine u Gradacu općina Čitluk, a nakon završene teologije u Sarajevu započinje u Rimu 1986. godine studij sakralne glazbe gdje 1990. postiže Magisterijum in Musica Sacra, a 1992. Magisterijum in Cantu Gregoriano.

Predaje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, te na srednjim glazbenim školama "Ivan pl. Zajc” u Mostaru i "Široki Brijeg” u Širokom Brijegu.

Već petnaest godina voditelj je liturgijskog pjevanja u katedrali u Mostaru, gdje vodi: Mješoviti zbor "Marija”, Zbor mladih "Gaudeamus” te mješoviti studentski zbor "Pro musica”. K tome uvježbava i nekoliko klapa.

Skladao je sljedeće oratorije: "Drugo uskrsnuće”, "Mesija”, "Dona eis requiem-molitva za pokojne”, "Galiotova pesen” te "Miserere nobis” koji večeras doživljava svoju zagrebačku premijeru.

Djela su mu izvođena diljem Bosne i Hercegovine te Hrvatske, kao i manje skladbe na festivalima u Omišu, Etnofestu u Neumu, Uskrs festu, Zlatnoj harfi itd.

Ravnao je zborom od 950 pjevača na misi povodom posjeta pape Ivana Pavla II. Banjoj Luci, primio mnoge nagrade i priznanja te snimio 23 albuma, nosača zvuka ili Cd-a.

Korijeni današnjega Simfonijskog orkestra Mostar sežu u 1888., kada je u Mostaru utemeljeno hrvatsko pjevačko društvo "Hrvoje", unutar kojega je djelovao i orkestar do početka Drugoga svjetskoga rata. Početkom 1950-tih godina XX. st. inicijativu u glazbenom životu Mostara preuzela je glazbena škola, koja je dala prve instrumentaliste, čime su bili stvoreni preduvjeti za osnivanje školskog orkestra. God. 1953. uprava Narodnoga kazališta u suradnji s glazbenom školom, okupila je glazbenike, a potkraj iste godine održavaju se prve probe. U travnju 1954. imenovano je prvo vodstvo Gradskog orkestra, koje će četiri godine poslije prerasti u Simfonijski orkestar.

Svoju kulturnu misiju Orkestar ostvaruje na području cijele BiH a često gostuje i u inozemstvu, dok su glazbenici jedinoga bosanskohercegovačkoga simfonijskog orkestra domaćini mnogim poznatim dirigentima kao i domaćim i inozemnim solistima.

U Domovinskom ratu članovi orkestra osnovali su Gudački kvartet Hrvatskoga vijeća obrane, koji je ubrzo prerastao u Hrvatski gudački kvintet. To je tijelo i danas okosnica Simfonijskog orkestra Mostar koji svojim koncertima duhovne i svjetovne glazbe daje prepoznatljivo obilježje svome gradu.

Za promicanje glazbene kulture dobili su mnogobrojna priznanja i nagrade.

50 | Četvrtak, 14. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 50

5.4.2011 9:08:18

Katedralni oratorijski zbor Mostar je sastavljen od tri zbora. Srednjoškolskog Gaudeamus, studentskog Pro musica i zbora Marija koji okuplja sve uzraste. Kad nastupaju zajedno na zahtjevnijim projektima nazivaju se Katedralni oratorijski zbor.

Korepetitorica je prof. Marijana Pavlović. Kao takav broji 120 pjevača. Redovno pjevaju na nedjeljnim misama. Npr. zbor Marija već trideset /30/ godina. Korepetitorica je s. Matea Krešić. Druga dva zbora mladih postoje /15/ petnaest godina. Na programu imaju u prvom redu duhovne višeglasne skladbe ali i sve druge vrste.

Zadnjih petnaestak godina u Mostaru je nezamisliv značajniji glazbeno kulturni događaj da na njemu nije sudjelovao ovaj zbor ili dio zbora npr. zbor mladih ili klape koje su dio zbora a ima ih tri ženske i jedna muška. Pjevali su na tri Mise koje je predvodio Papa Ivan Pavao II. Split, Sarajevo i Banja Luka. Dva puta su pjevali u Bleiburgu na Misi za poginule i nestale. Nastupali su u Škabrnji, Vukovaru, Dubrovniku u tvrđavi Revelin, Zadru u sv. Donatu, katedralama u Šibeniku, Splitu, Sarajevu, Trebinju, Kotoru, Rijeci, Rimu, Padovi... Već petnaest godina održavaju Božićne i Korizmene koncerte, te Requiem u povodu Dušnog dana. Zbor je održao više humanitarnih koncerata. Snimio je pet nosača zvuka CD-a, te tri DVD-a. Više puta nastupao je izravno za TV postaje: posveta biskupa, večernjakov pečat itd. U ovom projektu sudjeluje manji broj pjevača koji su članovi Akademskog pjevačkog zbora Sveučilišta u Mostar. Zbor vodi Katja Krolo-Šarac.

Hari Zlodre rođen je 1967. godine u Splitu, gdje je završio srednju glazbenu školu na odsjeku za glasovir, a prve poduke iz dirigiranja uzima kod prof. Lea Anića. Studij dirigiranja završio je 1993. godine u klasi prof. Igora Gjadrova na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Za rad i uspjehe tijekom studija iste je godine dobio Rektorsku nagradu Sveučilišta u Zagrebu. U Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu djeluje od 1992. u početku kao zborovođa i asistent dirigenta, da bi u sezoni 1993/94. i premijerno ravnao izvedbama Teute, Rigoletta, Đavola u selu, te operom Traviata u produkciji HNK Split. U narednim sezonama dirigira brojnim koncertima i opernim naslovima, a uz dirigentske obveze vodi Zbor HNK Split te predaje "studij opernih uloga” na splitskom područnom odjeljenju Muzičke akademije iz Zagreba. Od sezone 2000/01 ravnatelj je Opere HNK Split, a od 2003. godine i ravnatelj glazbenog programa Splitskog ljeta. To razdoblje obilježava ujedno i novim dirigentskim uspjesima među koje svakako treba uvrstiti ravnanje Normom, Aidom na 49. splitskom ljetu, Puccinijevom Toscom (2002), Massenetovim Wertherom (2003), Verdijevom Traviatom (2004), kao i brojnim komornim i simfonijskim koncertnim naslovima. Četvrtak, 14. travnja | 51 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 51

5.4.2011 9:08:18

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Petak, 15. travnja 2011.

Crkva sv. Blaža | Prilaz Gjure Deželića 64 | 20:00 sati

Ivo Nižić: POSLJEDNJA POSTAJA oratorij

glazba i tekst: Ivo Nižić | dramatizacija i režija: Milena Dundov | scenograf: Robert Košta | majstor svjetla: Ivo Nižić (ml.) | izvode: Komorni zbor Condura Croatica - Zadar | Mješoviti pjevači zbor sv. Cecilije župe Preko | Folklorna skupina "Kanica" i udruga Luzor - Preko | dirigent: Ivo Nižić | solisti, dueti, terceti, kvarteti: Jelena Rušev Mogilevskij, Martina Grginović, Milena Brižić, Elza Lucin, Milena Petani, Lidija Lončar, Marija Buturić, Jasminka Brižić, Anka Peranić, Mateo Marnika, Davor Stipanov, Zdenko Stipčević, Mladen Brižić, Mladen Dorkin, Davor Buturić, Tomislav Končurat | tekst interpretiraju: Josip Batistić, Nada Lončar, Ivica Grubač

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 52

5.4.2011 9:08:18

Drama ovog pasionskog skazanja odvija se na otoku koji pluta morskom pustinjom, stazama tmina, noseći u sebi sudbinu zavičaja, domovine, kozmosa.

Naš je otok inače svojom veličinom, obilježjem, brdima i crkvama sličan otoku Patmosu na kojemu je pisana Apokalipsa, knjiga sadašnjosti i vječnosti. Jeka te knjige odzvanja po školjima i morima.

Velebni križ dominira prostorom ovog skazanja (umjetnička kreacija Roberta Košte) u kojeg su reljefno utisnute slike sedan crikvic na školju - crikva Gospe od sniga, Sv. Lovrinca, Gospe Luzarice, Sv. Petra, Sv. Fume, Sv. Lovre pod Velin brigun i Vele Gospe.

Svaka crikva nosi na Zadnju postaju breme svoje smrti: smrt oca, dva brata, dvije sestre, mučenička smrt redovnika glagoljaša i mladog bogoslova opisana metaforom velebnih stabala otočke baštine, smrt žena lavandiera i smrt Isukrstova u koju su ukopane sve smrti otočke.

Svih sedam smrti odjek su bezdana, agonije i potresne žalosti otočana.

Ima li druge obale?

Preobrazba započinje kad otočani na pučini ugledaju svjetlo – lumin koji izgara pred Tajnom Svetišta i otkriju duhovna prostranstva, biblijske i starinske staze svojih praotaca, i more, svoje more, kozmičko more, Crveno.

U trenutku kad se u Noći Prijelaza smrt čovjekova dotakne Kristove smrti, objavi se Otajstvo Božje zaodjenuto u sjaj, obriše suzu stvorenju s obraza i primi ga u novo postojanje. To se u drami dogodi čovjeku, zrnu pšeničnom i mrtvom tijelu leptira na pijesku morske obale.

Otok se zatim žurno zaputi iz morske pustinje do mjesta u kojemu je noć najbliža svitanju.

I nastupi čas tajanstvenog buđenja moje zemlje, kad sunce u svitanju rasplamsa otočka brda i more postane crveno, svako stvorenje taknuto suncem izgubi svoju mračnost, a rađanje zore po brdima otočkim poprimi božanske obrise.

Tad svi otočani, koji se krstiše morem, vodama slanim, zapjevaše hvalospjev: "Zahvaljujte Gospodinu jer je dobar, jer je vječna ljubav njegova. Amen! Amen! Aleluja!"

Ivo Nižić

Ivo Nižić rođen je u Preku na otoku Ugljanu 15. rujna 1942.

Nakon završene gimnazije visoku naobrazbu stječe na Zagrebačkom sveučilištu. Završivši studije na Bogoslovnom fakultetu, Odsjeku za glazbu Pedagoške akademije i Institutu za crkvenu glazbu na kojem stječe naslov profesor crkvene glazbe.

Danas na Sveučilištu u Zadru predaje kolegije Glazbena kultura i Metodika nastave glazbene kulture.

Petak, 15. travnja | 53 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 53

5.4.2011 9:08:21

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Crkva sv. Ante | Sv. Duh 31 | 20:00 sati

John Rutter: REQUIEM Requiem aeternam Out of the deep Pie Jesu Sanctus Agnus Dei The Lord is my shepherd Lux aeterna izvode: Mješoviti pjevački zbor KUD-a "INA” uz instrumentalni ansambl | solistica: Vedrana Zrnić, sopran | dirigent: Bojan Pogrmilović

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 54

5.4.2011 9:08:23

Engleski skladatelj John Rutter rođen je u Londonu godine 1945. Prva je glazbena znanja stekao kao pjevač u zboru Highgate School, a zatim je studirao na Clare College u Cambridgeu, gdje je objavio svoje prve skladbe te ravnao prvim snimanjima svojih djela. Skladateljsku je karijeru gradio s orkestralnim, koncertantnim, zbornim i komornim skladbama (Koncert za glasovir i orkestar), s dvije dječje opere, kao i zapaženim televizijskim glazbama. Osobito su se pročule njegove skladbe za Brass Ensemble Philipa Jonesa i za King’s singers. Njegova zborna djela Requiem (1985.), Magnificat (1990.) i Psalmafest (1993.) bila su višekratno izvođena u Velikoj Britaniji, SAD-u i u mnogim europskim zemljama.

Od godine 1975. do 1979. bio je glazbeni ravnatelj Clare Collegea i zborovođa tamošnjega zbora s kojim je često nastupao na radiju i televiziji. Napustivši tu ustanovu osnovao je Cambridge Singers, vrhunski profesionalni komorni zbor koji se je posvetio samo snimanjima. Kao dirigent gostovao je u mnogim europskim, američkim i australskim koncertnim dvoranam i crkvama često se pojavljujući i na uglednim glazbenim festivalima. Godine 1980. postaje počasnim članom Westminster Choir College u Princetonu, 1988. članom Uprave crkvenih glazbenika, a godine 1996. nadbiskup od Canterburyja dodijelio mu je doktorat na osnovi njegovih zasluga na polju crkvene glazbe. John Rutter jedan je od najpriznatijih skladatelja zborne glazbe u svijetu.

Bojan Pogrmilović, dirigent, solo pjevač i vokalni pedagog.

Diplomirao je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu.

Deset godina bio je glazbeni voditelj Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske "Lado”, a sada predaje solo pjevanje na Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog. Kao voditelj dalmatinskih klapa "Mareta” i "Cesarice” osvojio je brojne nagrade na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu i međunarodnom festivalu zborova u Veroni, a njegovi učenici solo pjevanja osvajali su nagrade na domaćim i međunarodnim natjecanjima. Član je žirija domaćih i međunarodnih natjecanja zborova (Verona, Azzano Decimo).

Umjetnički je ravnatelj dvaju Fetivala (Natjecanje zborova u Azzanu Decimu i Festival Klapa "Školjka" u Pakoštanima, a dvije godine (2003.-2005.) ravnao je i mješovitim pjevačkim zborom iz Verone sastavljenim od članova 15 zborova Udruženja zborova Grada (AGC Verona). Od 1988. vodi mješoviti pjevački zbor KUD-a "INA”, koji je pod njegovim ravnanjem dosegnuo sadašnju visoku razinu. Od 2003. vodi Vokalni ansambl "Samoborke". S njima je osvojio i zlatnu medalju i naziv apsolutnog pobjednika kategorije na natjecanju "Praga cantat” 2009. godine. Ravnao je i gudačkim orkestrom iz Češkog Krumlova, Hrvatskim komornim orkestrom, te Zagrebačkom filharmonijom. Kao solist i sa svim Subota, 16. travnja | 55 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 55

5.4.2011 9:08:26

Mješoviti pjevački zbor KUD-a "INA"

svojim ansamblima snimio je 30-tak nosača zvuka. Predsjednik je Hrvatske udruge vokalnih pedagoga i dopredsjednik Hrvatske udruge zborovođa.

Mješoviti pjevački zbor KUD-a "INA" osnovan je 1976. godine. Nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu (Italija, Češka, Slovenija, Kanada, Poljska, Austrija, Mađarska, Francuska), samostalno i u suradnji s profesionalnim ansamblima (Zagrebačka filharmonija, Hrvatski komorni orkestar, Gudački komorni orkestar iz Českog Krumlova, sastav Flamenco Company svjetski poznatog španjolskog gitarista i skladatelja Paca Peñe, i dr.).

Repertoar Zbora čine duhovne skladbe, zborske obrade hrvatskog i svjetskog folklora, a često se izvode i obrade zabavnoglazbenih evergreena. Posebno atraktivan je božićni program. Od dolaska sadašnjeg dirigenta Bojana Pogrmilovića 1988. Zbor je izveo preko 220 naslova, od čega četrdesetak višestavačnih djela.

1997. i 1998. godine Zbor je osvojio prve nagrade na Natjecanju zborova u Zagrebu, a 2000. godine nagradu za najbolju interpretaciju na Festivalu duhovne glazbe "CRO Patria” u Splitu.

2003. godine Zbor je dobio nagradu za najbolju interpretaciju zadane skladbe na Festivalu zborova grada Zagreba. Na Međunarodnom natjecanju božićnih i adventskih pjesama "Petr Eben" u Pragu 2004. godine svrstan je u srebrnu kategoriju.

Zbor je do sada snimio šest nosača zvuka - kasetu "Misa a la chilena”, te CD-e: "Voda zvira”, "Folklor u zborskoj glazbi”, "Radost svijetu” s božićnim programom, CD na čijem se repertoaru nalaze dva velika djela Johna Ruttera (Requiem i Gloria) i CD pod nazivom "Postaje križne puka našega”, pučki oratorij Ljube Stipišića Delmate snimljen 2010. god. CD "Voda zvira” je 1999. godine bio nominiran za prestižnu hrvatsku diskografsku nagradu "Porin”).

56 | Subota, 16. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 56

5.4.2011 9:08:28

Studenti ALU 2006.

* Stara gradska vijećnica | Galerija Kristofor Stanković | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | 18:00 sati

MOJ DOŽIVLJAJ MUKE izložba studenata ALU (Zagreb) odabir: profesori ALU | postav: studenti ALU, Zagreb

Pasionska baština od samih svojih početaka surađuje s Akademijom likovnih umjetnosti Zagreb, ostvarivši sveukupno 14 veoma uspješnih i zapaženih izložbi. Ono što valja posebno istaknuti jest nastojanje Akademije da u likovno stavaralaštvo svojih studenata unese i temu Muke i Uskrsnuća, koja je jedna od važnih odrednica europske likovnonosti uopće, pa time i Hrvatske.

Ta suradnja urodila je s 10 samostalnih izložbi studenata u okviru Pasionske baštine pod radnim naslovom "Moj doživljaj muke". Želi se, naime, mladim umjetnicima pružiti prilika da u novim vremenima na nov način promišljaju sakralno, postajući svijesni da time kreiraju jedan važan segment hrvatske budućnosti i duhovnosti, te u onom što nazivamo europskom kulturom.

Osobito veseli činjenica da je novo vodstvo Akademije odlučilo angažirati nekoliko znalaca koji su o Pasiji progovorili studentima, kao i to da od sada mogu izlagati samo studenti 3. i 4. godine, odnosno diplomanti, kako bi ta važna tema dobila i dodatnu ozbiljnost pristupa. Uvjereni smo da će ovogodišnja studentska izložba to i pokazati.

Subota, 16. travnja | 57 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 57

5.4.2011 9:08:29

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Nedjelja, 17. travnja 2011.

Bazilika Srca Isusova | Palmotićeva 33 | 20:00 sati

JOŠ NE BIŠE ZORA ZARUDILA

(T. L. De Victoria, J. Gallus, L. Cherubini, F. Mendelssohn, F. Biebl, S. Barber/ ar. V.Sunko, C. M. Hrazidra, B. Papandopulo, J. Gotovac, V. Sunko) koncert

izvodi: Gradski zbor Brodosplit | solisti: Damir Radovan, Ante Ćepić, Igor Bakotić, Ivan Bošnjak, Eduard Grenc, Branko Kljaković-Gašpić Ivan Žitko, Ivan Bošnjak | dirigent: Vlado Sunko

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 58

5.4.2011 9:08:32

PROGRAM: T. L. De Victoria: DOMINE NON SUM DIGNUS MISERERE MEI J. Gallus: ECCE QUOMODO MORITUR IUSTUS L. Cherubini: GRADUALE (iz Requiema)) F. Mendelssohn: BEATI MORTUI F. Biebl: AVE MARIA (Angelus Domini) S. Barber/ ar. V.Sunko: AGNUS DEI Adagio za gudače op. 11 C. M. Hrazidra: POKOJ VJEČNI B. Papandopulo: PIVANJE DRUGO (Psalam 2) J. Gotovac: TERRA TREMUIT V. Sunko: GOSPE SINJSKA (tri stavka iz kantate Zlato Gospine Milosti)

Ostajući vjeran svojoj tradiciji Gradski zbor Brodosplit odlučno radi na promicanju sakralne glazbene baštine. To se ogleda kroz dva koncertna ciklusa tijekom kalendarske godine.

Prvi obično pada u vrijeme korizme, pa se artikulacijom programa redovito sretno uklapa u vrijednu i pohvalnu manifestaciju Pasionska baština. Drugi ciklus redovito pada u vrijeme došašća zbog čega često nosi naslov božićni ili adventski koncert. Kroz spomenute cikluse dirigent Vlado Sunko zajedno s članovima Brodosplita, uvijek iznova traži izričajne forme koje kao da teže prosvjećivanju i duhovnom zadovoljenju čak i najprosječnijih slušatelja. Važno je što takva nastojanja teže osvajanju senzibiliteta suvremenih slušatelja. Sunkovo poniranje prema prošlosti nipošto ne nalikuje strogo arheološkom istraživanju, a potom kronološkom nizanju glazbenih artefakata (od renesanse prema našim danima). Još manje nalikuje vrednovanju pojedinih vokalnih djela prema anemičnim i prepoznatljivim obrascima.

Suprotno od toga, on teži otkrivanju individualnih osobitosti svakog dijela, na temelju njihovih unutrašnjih, kako sadržajnih, tako isto i glazbeno-estetskih vrednota. U gradnji programa sigurno i dosljedno radi na pomirenju i povezivanju stvaralaštva velikana međunarodne glazbene prošlosti, sa ostacima glazbene baštine hrvatskih autora. Takve odrednice nosi koncert Još ne biše zora zarudila. Naslov je izveden iz uvodnog stavka kantate Zlato Gospine Milosti. Spomenuto djelo Vlado Sunko je uglazbio za svoj iznimno vrijedan i često nagrađivan zbor 1996. u povodu 300 obljetnice krunjenja čudesne Gospe. I kao što je u povodu praizvedbe toga vrijednog djela kritika isticala "Vlado

Nedjelja, 17. travnja | 59 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 59

5.4.2011 9:08:34

Sunko je u izgradnji svojega djela odbacio čvrsto tonalno uporište, radije se priklonio modalnosti" danas bi se slično moglo kazati za programski raspored naslovljenog koncerta. Prepoznatljivost koncepta ogleda se u konfrontaciji dvaju programskih blokova.

Oba se nižu u kronološkom poretku, s tim da uvodni blok egzistira isključivo na dobro poznatim latinskim tekstualnim obrascima, a drugi na dualizmu latinskih i hrvatskih poetskih, rijetko proznih predložaka. I pored toga oba bloka djeluju kao homogena cjelina, zbog religioznosti koje potiču tekstovi na kojima počivaju vrijedna djela glazbene prošlosti. Čak i ako odbacimo iz razmatranja duboko religiozni sadržajni kontekst, nalazimo da se program razvija u dinamičnom luku koji započinje u modalnom slogu, a onda se postupno odmiče prema tonalnosti da bi se na kraju prijeđenog puta sve zaključilo ponovno u modalnosti. Cilj takvog postupka ogleda se u težnji za postizanjem efekta arhaičnosti koje samo po sebi nudi završno djelo programa o kojem je riječ.

Muški Gradski zbor Brodosplit osnovan je 1972. godine.

Za svoj uporni rad i visoke domete na polju reprodukcije Brodosplit je stekao vrijedne nagrade i priznanja diljem domovine (nagrada grada Splita, 1979. i 1994.), medalja grada Splita 2002., nagrada Splitsko-dalmatinske županije za tridesetogodišnji uspješni rad 2002., I. nagrada i apsolutno prvo mjesto na državnom natjecanju zborova Hrvatske, Zadar 1990. i 1995., Rijeka 1993., Umag 1999., Novigrad 2007. i dr.

Gradski zbor Brodosplit svake godine organizira turneje po inozemstvu, rado gostuje na međunarodnim zbornim festivalima.

Plodovi takvih nastojanja ogledaju se u visokim nagradama što su ih stekli na festivalima. Jedna od takvih nagrada je i zlatna medalja na Svjetskim zborskim igrama u Xiamenu (Kina) 2006., ali zasigurno najveća i najljepša priznanja su zlatne medalje i nazivi Olimpijskih pobjednika na Zbornoj olimpijadi u Linzu (Austrija) 2000. i šampiona Svjetskih zbornih igara u Grazu (Austrija) 2008.

Na čuvenom međunarodnom natjecanju muških zborova Levi Madetoja u Helsinkiju, Brodosplitovci su prošle godine osvojili 3. mjesto i novčanu nagradu. To je prvi put u povjesti natjecanja, da je nagradu osvojio zbor koji nije sa Baltika.

Od većih djela Brodosplit je izveo Sunkovu kantatu Zlato Gospine milosti, Cherubinijev Requiem, Stipišićev oratorij Uskrsnuće, a vrhunce stručnih priznanja stekao je za antologijsko izvođenje oratorija Muka Gospodina našega Isukrsta Borisa Papandopula.

Osim bogate koncertne djelatnosti izdao je i osam nosača zvuka, jedan DVD kao i monografiju prigodom 30. obljetnice postojanja.

60 | Nedjelja, 17. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 60

5.4.2011 9:08:36

Gradski zbor Brodosplit

Vlado Sunko (Split, 1954.) dirigent i skladatelj. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu na teorijskom odjelu 1979. Izvanredni je profesor na odjelu glazbene umjetnosti na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu. Dirigent je mješovitog zbora Umjetničke akademije koji je više puta nagrađivan za najuspješnije izvedbe na Danima hrvatske duhovne glazbe Cropatria. Sveučilište u Splitu dodijelilo mu je plaketu za njegov doprinos razvoju splitskog sveučilišta u 2006. godini.

Od 1982.-1992. radi kao profesor teorijskih predmeta i dirigent djevojačkog zbora na Srednjoj glazbenoj školi Josipa Hatzea u Splitu. Od 1991. je utemeljitelj i prvi voditelj Zbora dječaka.

Ravnanje Muškim pjevačkim zborom, danas Gradskim zborom Brodosplit, preuzeo je 1988., te s njim postiže visoka odličja i nagrade na domaćim i inozemnim natjecanjima.

Vrhunce stručnih priznanja je stekao za antologijsko izvođenje oratorija Muka Gospodina našega Isukrsta Borisa Papandopula. Član je ocjenjivačkih sudova brojnih natjecanja (festivali dalmatinskih klapa u Omišu, festivali mandolinista, županijska, državna i međunarodna natjecanja amaterskih zborova). Redoviti je član Hrvatskog društva skladatelja.

Za uspješan stvaralački i reproduktivni rad u 2000. godini dodijeljena mu je nagrada grada Splita. Za svoj skladateljski rad stekao je brojna priznanja i nagrade na natjecanjima i festivalima.

Nedjelja, 17. travnja | 61 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 61

5.4.2011 9:08:37

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Ponedjeljak, 18. travnja 2011.

Stara gradska vijećnica | Ul. sv. Ćirila i Metoda 5 | 20:00 sati

TUERE ME ET LIBERA koncert

izvode: Gudački kvartet Sebastian: Anđelko Krpan (violina), Korana Rucner (violina), Nebojša Floreani (viola), Zlatko Rucner (violončelo) | i zborovi: Cappella Odak | Cappella Zinka | Zagrebački dječaci | dirigentica: Jasenka Ostojić Radiković (Koncert se održava u okviru ciklusa "Glazbenici u Gradskoj skupštini")

PROGRAM: J. Haydn: Gudački kvartet u Es duru op. 64, br. 6 Allegretto – Andante – Menuett.

Allegretto – Presto

A. Klobučar: U početku bijaše riječ, za gudački kvartet A. Igrec: Ecce lignum (Evo drva križa), za gudački kvartet, praizvedba Lajos Bárdos (1899 – 1986): Libera me Nancy Telfer (1950): Agnus Dei iz Missae brevis Tomislav Uhlik (1956): kantata Tuere me et libera, praizvedba Ecce super montes pedes Summi regis cor, aveto Salve mundi salutare Dum me mori est necesse

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 62

5.4.2011 9:08:38

Joseph Haydn (1732.-1809.) autor je 83 gudačka kvarteta, a Gudački kvartet u Es-duru posljednji je u nizu od šest kvarteta opus 64. Nastali su 1790., uoči skladateljeva prvog posjeta Londonu. Haydn je tada imao 58 godina. Nova djela u bliskom mu kvartetskom slogu stvarao je s elanom i lakoćom, spreman udovoljiti najistančanijem ukusu toga vremena, ali i stvoriti nešto posve novo i drugačije. U opusu 64 gotovo da i nema tipičnog primjera klasičnog kvartetskog stavka. Njihova je struktura zgusnuta, a forma proširena simfonijskom, odnosno koncertantnom Haydnovom skladateljskom manirom.

Anđelko Klobučar (1931.), hrvatski skladatelj i orguljaš, učenik Mila Cipre i Franje Lučića, usavršavao se kao reproduktivni umjetnik kod A. Nowakovskog u Salzburgu, a kao produktivni u Parizu kod A. Joliveta. Autor je znakovitog opusa čiju okosnicu čine orguljska djela koja brojnošću, kvalitetom i raznovrsnošću nadilaze sva srodna ostvarenja u suvremenoj hrvatskoj glazbi. Svoj je skladateljski stil Klobučar definirao već sredinom 60-ih godina, ne prekidajući vezu s tradicijom, krečući se u okvirima proširenog tonaliteta, dotičući atonalitetnost, miješajući različite stilove i skladateljske tehnike, no ostajući vjeran preglednim strukturama, te povrh svega, iskonskoj muzikalnosti. Gudački kvartet Sebastian rado i često surađuje s maestrom Klobučarom, pa je praizveo njegove skladbe: Peti gudački kvartet, Krist na križu, te U početku bijaše riječ. Skladba s večerašnjeg programa U početku bijaše riječ nastala je 2010. za ciklus koncerata kojim Red propovjednika – Dominikanci najavljuju svoju 800. obljetnicu.

Anđelko Igrec (1968.) Studij kompozicije i crkvene glazbe završio je na Sveučilištu za glazbu u Beču. Orguljaš je i zborovođa Varaždinske katedrale i povjerenik za glazbu u Varaždinskoj biskupiji. Kao dirigent nastupio je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu, Varaždinskim baroknim večerima, te vodio više ansambala. Bavi se i pedagoškim radom. Dobitnik je nagrade Jurica Murai Varaždinskih baroknih večeri za najbolju solističku izvedbu 2002. - Orguljaška večernja, te Vjesnikove godišnje nagrade za glazbu Josip Štolcer Slavenski 2008.- za oratorij Pashalne slike. O svojoj novoj skladbi skladatelj kaže: U drugom dijelu liturgije Velikog petka svećenik tri puta pokazuje križ i pozivajući na klanjanje pjeva "Ecce lignum crucis” - "Evo drvo križa”.

U ovoj skladbi posvećenoj kvartetu Sebastian zamislio sam zvukom struna ali i drva instrumenata gudačkog kvarteta (npr. tehnikom col legno...) prirediti responzorij za "devetu uru” drugog dana svetog trodnevlja.

Lajos Bárdos (1899.– 1986.), skladatelj, dirigent i pedagog koji je, uz Zoltána Kodálya, postavio temelje mađarskoj zborskoj glazbi 20. stoljeća. Na Muzičkoj akademiji Franz List predavao Ponedjeljak, 18. travnja | 63 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 63

5.4.2011 9:08:41

je gotovo četrdeset godina, reformirajući studije zborskog dirigiranja, crkvene glazbe i glazbene teorije. Libera me (Oslobodi me, Gospodine, od smrti vječne) snažna je zborska minijatura u kojem je koralni napjev citiran, no u interakciji sa suvremenim zvukom, zanimljivim ritmičkim rješenjima na početku skladbe, te eteričnim, anđeoskim završetkom dinamično i vrlo sugestivno podržava sadržaj teksta (pokoj vječni daruj njima, Gospodine, i svjetlost vječna svijetlila njima).

Nancy Telfer (1950.) kanadska je skladateljica, koja se bavi zborskim dirigiranjem i pedagogijom. Njen opus broji više od 300 djela za orkestar, zbor, različite komorne ansamble, glas uz pratnju gudača, puhača, udaraljki ili glasovira. Autorica je brojnih priručnika iz područja vokalne tehnike i metodike rada s vokalnim ansamblima. Osobito je priznat njen autorski rad u području sakralne zborske glazbe. Među tim skladbama posebno mjesto zauzima Missa brevis iz 1993. godine koja se u cjelini ili pojedinačno u stavcima permanentno izvodi na zborskim natjecanjima i festivalima u cijelom svijetu.

Tomislav Uhlik (1956.) istaknuti je hrvatski skladatelj čiji opus broji preko stotinu djela za razne ansamble, od amaterskih zborova, tamburaških i harmonikaških orkestara, preko komornih sastava, sve do simfonijskog i simfonijskog puhačkog orkestra.

Posebno su mu zapažena djela skladana u folklornom stilu, od kojih su neka, u izvedbi ansambla Lado, u kojem je kao glazbeni voditelj započeo profesionalnu karijeru, obišla svijet. Dobitnik je Vjesnikove nagrade Josip Slavenski za 1998. godinu, kao i drugih značajnih državnih priznanja. Izvanredni je profesor na Odsjeku za glazbenu kulturu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. O svojoj novoj skladbi skladatelj je napisao: Četverostavačnu kantatu "Tuere me et libera (Zaštiti me i oslobodi)" skladao sam 2010. na poticaj dirigentice Jasenke Ostojić-Radiković, kojoj je i posvećena.

Kao literarni predložak poslužio je izbor tekstova koje je Dieterich Buxtehude koristio u svom djelu Membra Jesu nostri iz 1680. Riječ je pretežito o stihovima srednjevjekovnog pjesnika Arnulfa od Louvaina.

Vokalni dio partiture obuhvaća dječački te djevojački i mješoviti zbor. Glede instrumentalne pratnje, imao sam u vidu gudački orkestar i harfu, ali iz praktičnih razloga načinio sam još dvije inačice, pa se djelo može izvoditi i uz klavir ili, kao ovom zgodom, uz gudački kvartet. Preostaje jedino nada da će, kada to prilike budu dopuštale, zasjati i u punom sastavu.

64 | Ponedjeljak, 18. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 64

5.4.2011 9:08:44

Gudački kvartet Sebastian osnovan je 1982. kao Kvartet muzičke omladine Zagreb. Od 1990. djeluje pod imenom Gudački kvartet Sebastian. 2002. pokreću svoj ciklus koncerata u maloj dvorani V.Lisinski u Zagrebu. Posebnu pažnju posvećuju stvaralaštvu hrvatskih skladatelja, izvodeći starija, zaboravljena djela, te potičući skladanje novih. Redovito snimaju za Hrvatski radio, a Croatia Records je objavila 4 njihova CD-a s djelima C. Debussya, L .Janačeka, B. Papandopula, D. Pejačević, I. Zajca, A. Dvoraka, J. Gotovca, J. Š. Slavenskog.

Gudački kvartet Sebastian, foto: Davor Petričić (MBZ)

Dirigentica Jasenka Ostojić Radiković (izv. prof. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu) stalna je dirigentica Zagrebačkih dječaka od 1994. godine, jedinog dječačkog zbora u RH. Njen dugogodišnji umjetnički i pedagoški rad kroz brojne ansamble rezultirao je osnivanjem Hrvatskog društva Collegium pro arte. Na inicijativu mladih zborskih pjevača u želji za zajedničkim muziciranjem prvo je 2006. godine nastala Cappella Zinka (Značajniji nastupi: IOSOT svjetski kongres u Ljubljani, Slovenija, u izvedbi IX simfonije L. Van Beethovena, festivali: Mali kanat u Pazinu, Naš kanat je lip u Poreču, Pasionska baština u Zagrebu (praizvedba kantate Golgota Josipa Magdića uz Gudački kvartet Rucner), Koncerti izvrsnosti u Virovitici i Sarajevu (Bosna i Hercegovina), praizvedba Priče s drugog svijeta Dalibora Bukvića u suradnji sa Zagrebačkim dječacima, Zborom i Simfonijskim orkestrom HRTa, te nastup u Barbican Centru u Londonu (Velika Britanija) povodom proslave 75. obljetnice rada British Councila).

Cappella Odak je novoosnovani pjevački zbor (2010). Ženski sastav čine djevojke iz zbora Cappella Zinka, dok su u muškom sastavu pokretači ideje o stvaranju novog ansambla, nekadašnji pjevači Zagrebačkih dječaka i njihovi prijatelji.

Ponedjeljak, 18. travnja | 65 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 65

5.4.2011 9:08:44

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Utorak, 19. travnja 2011.

Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | 20:00 sati

MOLITVA

(Krsto Odak, Paul Hindemith, Franjo Dugan, Branko Starc, Marko Tajčević, Franz Schubert) koncert

izvode: Gudački komorni orkestar Muzičke akademije Zagreb | zbor Josip Štolcer Slavenski, Čakovec | i solisti: Dolores Leko, sopran, 4. god., Bože Jurić-Pešić, tenor, 1. god., Vatroslav Maltar, bas, 4. god. | dirigentica: Senka Bašek Šamec | mentor orkestra: Jože Haluza, izv. prof.

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 66

5.4.2011 9:08:45

Paul Hindemith: Franjo Dugan: Branko Starc: Marko Tajčević: Krsto Odak: Franz Schubert:

PROGRAM: ŽALOBNA MUZIKA, za violu i gudače MOLITVA MISERERE MEI ( Psalmus 57 ) IV. DUHOVNI STIH (Vospojte Gospodi) PASSACAGLIA, za gudače MISA, za zbor, orkestar i soliste u G-duru Kyrie Gloria Credo Sanctus Benedictus Agnus Dei

Gudački komorni orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu u okviru nastave djeluje od jeseni 2006. godine, a osnovan je na inicijativu prof. Jože Haluza. Svrha takvog ansambla je omogućiti studentima-gudaćima stjecanje prvih iskustava i vještina zajedničkog muziciranja u većem ansamblu, uz vježbu maksimalne komunikacije među dionicama, kao i punog kreativnog zalaganja, s obzirom da ansambl djeluje samostalno, bez dirigenta. Kroz ovakve se projekte studenti postupno uvode u profesionalni način rada koji ih očekuje kao buduće glazbenike.

Do sada je održano niz uspješnih koncerata u dvorani Akademije (F-5) sa različitim programima, te nastupi u sklopu Glazbenog ciklusa Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj u Zagrebu, na Memorijalu J. Š. Slavenski u Čakovcu, dva koncerta u dvorani HGZ-a i koncert u Peterskirche u Beču 13. studenog 2009. pod vodstvom čuvene barokne violinistice i pedagoga Catherine Mackintosh .

Pjevački zbor "Josip Štolcer Slavenski" osnovan je u Čakovcu 1975. godine, a od 1982. godine nosi ime jednog od najistaknutijih hrvatskih skladatelja rodom iz Čakovca. Od tada do danas u zboru je pjevalo oko 500 pjevača – amatera.

Zbor je dobitnik dviju Zlatnih plaketa HSK u Novom Vinodolskom 2001 i Novigradu Istarskom 2007. godine, te triju Srebrnih plaketa HSK 1993. u Rijeci , 2003. u Novom Vinodolskom i 2005. u Novigradu Istarskom. Zbor je dobitnik i Zlatne plakete na 7. Natjecanju zborova u Zagrebu 2004. godine, te Srebrnih plaketa na 6.,8., i 10. Natjecanju zborova u Zagrebu 2002., 2006. i 2010.

Utorak, 19. travnja | 67 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 67

5.4.2011 9:08:47

godine. Na međunarodnom planu , zbor je osvojio Zlatnu diplomu na natjecanju zborova u Budimpešti 2003. godine, dvije Zlatne diplome na natjecanju zborova u Linzu 2007. godine u kategoriji sakralne glazbe i kategoriji mješovitih zborova , Srebrnu diplomu na natjecanju zborova u Italiji 2006. godine, te osvajanje Srebrne olimpijske medalje na Olimpijadi zborova u Bremenu 2004 godine u konkurenciji ponajboljih amaterskih zborova svijeta. Zbor je osvajio dvije Srebrne medalje u kategoriji mješovitih zborova i sakralnoj glazbi na 5. Svjetskim zborskim igrama u Grazu.

Za zapažene rezultate u zemlji i inozemstvu, te njegovanju kulturne baštine Međimurja i Hrvatske, zbor je nagrađen najvišim priznanjima Grada Čakovca i Međimurske županije (Zlatni Grb Grada Čakovca i Županijska Nagrada Zrinski).

Senka Bašek-Šamec, prof. rođena je 1968. godine u Prelogu. Osnovnu muzičku školu završila je u Čakovcu, nakon čega upisuje srednju glazbenu školu u Varaždinu. Glazbeno školovanje nastavlja na Državnom glazbeno-pedagoškom institutu «GNJESINIH» /kasnije Ruska nacionalna akademija/ u Moskvi, gdje je diplomirala harmoniku 1993. ali i stekla zvanje magistra umjetnosti.

Od 1992. godine zaposlena je kao profesor harmonike u Osnovnoj umjetničkoj školi u Čakovcu, a od 1994. godine izvanredni je profesor i na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu.

Od 1995. godine uključuje se u rad zbora kao korepetitor, a od 1999. godine voditeljica je Ženske vokalne grupe. 2005. godine postaje dirigentica i umjetnička voditeljica Zbora.

Violinist Jože Haluza je nakon završene srednje muzičke škole u Varaždinu kod prof Đure Horvata, studirao u klasi prof.

Ivana Pinkave i Ivana Weilanda na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje danas djeluje kao izvanredni profesor za komornu glazbu. Član je, a kasnije i zamjenik koncertnog majstora u Zagrebačkoj filharmoniji (od 1973. do 1982.), zatim je 16 godina bio član ansambla Zagrebački solisti, a od 1998. do 2003. djeluje kao koncertni majstor orkestra Gradskog kazališta Komedija.

Kontinuirano se bavi komornom glazbom kao član Trija Ars longa, Gudačkog kvarteta Pro arte, Zagrebačkog gudačkog tria, Gudačkog kvarteta Rucner, Ansambla 3+ i povremeno još nekih ansambala.

Jedan je od osnivača i koncertni majstor Varaždinskog komornog orkestra s kojim često nastupa i kao solist. Solistički je nastupao i s ansamblom Zagrebački solisti, Društvenim orkestrom HGZ-a, te sa Simfonijskim orkestrom HRT-a.

68 | Utorak, 19. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 68

5.4.2011 9:08:49

Utorak, 19. travnja | 69 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 69

5.4.2011 9:08:50

travanj P

U

S

Č

P

S

N

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

Srijeda, 20. travnja 2011.

Društvo hrvatskih književnika | Trg bana J. Jelačića 7 | 12:00 sati

LIRIKA VELIKOG PETKA Hrvatski pjesnici na temu Muke i Uskrsnuća

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 70

5.4.2011 9:08:50

Jakov Bunić: DE VITA ET GESTIS CHRISTI (Kristov život i djela) Drago Čondić: GOLGOTA, GOLGOTA stihove kazuje: Joško Ševo

U sklopu književne tribine u organizaciji Društva hrvatskih književnika i Udruge Pasionska baština i ove godine održati će se program "Lirika Velikoga petka" na kojem će se predstaviti stihovi Jakova Bunića iz njegova djela De vita et gestis Christi (Kristov život i djela) koji govore o Kristovoj muci i uskrsnuću te stihovi Drage Čondrića iz njegove poeme Golgota, Golgota (Naklada Bošković, 2011.) za koju je 2010. na natječaju Pasionske baštine nagrađen prvom nagradom.

* Crkva sv. Katarine | Katarinin trg bb | 20:00 sati

Giovani Battista Pergolesi: STABAT MATER za sopran, alt, gudače i čembalo

izvodi: Zagrebački kvartet | solistice: Adela Golac-Rilović, sopran, Nera Gojanović, mezzosopran, Pavao Mašić, čembalo

PROGRAM: Stabat Mater dolorosa Cuius animam gementem O quam tristis et afflicta Quae maerebat et dolebat Quis est homo, qui non fleret Vidit suum dulcem natum Eia, Mater, fons amoris Fac, ut ardeat cor meum Sancta Mater, istud agas Fac, ut portem Christi mortem Inflammatus et accensus Quando corpus morietur

Srijeda, 20. travnja | 71 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 71

5.4.2011 9:08:52

Giovani Battista Pergolesi (1710.-1736.) za svog je kratkog života skladao velik broj skladbi, komičnih i ozbiljnih opera, oratorija, trio sonata, kantata itd. Uz njegovo remek-djelo, operu Služavka gospodarica, najpoznatija mu je skladba Stabat Mater, za koju neki stručnjaci tvrde da je ujedno i Pergolesijevo posljednje djelo, napisano za skladateljeva boravka u Franjevačkom samostanu u Pozzuoli. Prvo izdanje tiskano je u Londonu 1749. i ta je skladba postala najčešće objavljivana skladba nekog autora u 18. stoljeću, a njena popularnost traje i do današnjih dana.

Stabat mater, jedno od najpopularnijih Pergolesijevih djela, zorno predočuje dvije konstante njegova skladateljskog rukopisa: prštavu, laganu, gotovo galantnu melodijsku strukturu i stanovitu suzdržanost, zamalo askezu harmonijskoga izričaja. Duranteov utjecaj očituje se u gotovo čitavom djelu, od odabira osnovnog tonaliteta do primjene različitih izražajnih sredstava u pojedinim stavcima. Ipak, Pergolesi ne uspijeva integrirati različite stilove na način na koji je to činio Durante. Početni stavak Stabat mater dolorosa, fuga Fac ut ardeat cor meum (smještena na dramatruški ključnom mjestu zlatnog reza) i završna fuga Amen stupovi su čitavog djela, skladani u strogom polifonom stilu, dok je većina preostalih stavaka, uglavnom solističkih arija, obilježena opernim stilom. "Osjećajni stil" ovog djela, koji svojom prozračnijom fakturom nagovještava predklasičnu epohu poslužio je kao uzor brojnim kasnijim skladateljilma, koji su, uz više ili manje uspjeha, svoje uglazbljenje istoga teksta oblikovali po uzoru na Pergolesija, a veličinu ovog djela prepoznao je i Johann Sebastian Bach, preradivši ga u svojoj kantati Tilge, Höchster, meine Sünde.

Trpimir Matasović

Zagrebački kvartet najstariji je hrvatski komorni ansambl.

Godine 1919. utemeljili su ga Vaclav Huml, Ladislav Miranov, Milan Graf i Umberto Fabbri. Do konca prvog razdoblja djelovanja (1943.) u Kvartetu su djelovali mnogi istaknuti glazbenici među kojima i Dragutin Arany, Zlatko Topolski te Stjepan Šulek. Drugo razdoblje Zagrebačkog kvarteta počinje 1954. kada ga, ponovno utemeljuju Josip Klima, Tomislav Šestak, Dušan Stranić i Zvonimir Pomykalo.

Tijekom dotadašnja četiri desetljeća tog razdoblja, svoje umijeće u djelovanju Kvarteta ulažu još mnogi glazbenici, među ostalima i Zlatko Balija, Fred Kiefer, Josip Stojanović, Ivan Kuzmić, Đorđe i Marija Trkulja, Goran Bakrač, Ante Živković i drugi.

Kvartet nastupa na svim kontinentima u znamenitim koncertnim dvoranama poput Sidney Opera House, New York UN Concert Hall, Berlin Schauspielhaus, London St. John Smith Sq., Concertgebouw u Amsterdamu, Beethovenhausu u Bonnu i 72 | Srijeda, 20. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 72

5.4.2011 9:08:54

Zagrebački kvartet

mnogim drugim. Brojni tonski zapisi, između ostalog preko 40 gramofonskih ploča, govore o bogatom repertoaru Zagrebačkog kvarteta, ali i o trajnoj skrbi za domaće glazbeno stvaralaštvo.

Mnogi domaći i inozemni skladatelji, počevši već od 1920. godine, posvetili su svoja djela Zagrebačkom kvartetu.

Zagrebački kvartet danas čine Goran Končar, Martin Jordan te Davor i Hrvoje Philips.

Ansambl je nagrađen svim domaćim glazbenim nagradama, ističemo onu za životno djelo "Vladimir Nazor" dodjeljenju 2009. godine, a 1994. primio je i nagradu Granada Historica y Cultural, kojom su članovi Kvarteta proglašeni počasnim građanima Granade.

Adela Golac- Rilović rođena je u Zagrebu. Na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji diplomirala je solo pjevanje 1997. u klasi profesorice Snježane Bujanović-Stanislav te magistrirala 2000. godine u klasi profesorice Dunje Vejzović. Debitirala je u Operi HNK u Splitu ulogom Euridice u operi Jacquesa Offenbacha, Orfej u podzemlju,1999. godine. Članica Opere HNK u Zagrebu postala je 2001. godine, a prvakinja opere 2008. godine. Održala je i brojne solističke koncerte te nastupila sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom HRT-a, Slovenskom filharmonijom, Toledo simfonijskim orkestrom i drugima. Također je i dobitnica brojnih nagrada; nagrada" Porin "za najbolju izvedbu većeg komornog sastava ili zbora s instrumentalnom pratnjom, odnosno komornog ili simfonijskog orkestra za izvedbu Podnevne simfonije Borisa Papandopula, 2003., nagrada "Marijana Radev" za ulogu Mirjane i druge.

Srijeda, 20. travnja | 73 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 73

5.4.2011 9:08:54

Nera Gojanović rođena je 1979. godine u Šibeniku gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Muzičku akademiju upisuje u Zagrebu 1997. godine u klasi prof. Snježane BujanovićStanislav. Kao predstavnica Hrvatske putovala je na Tajvan i Filipine gdje sudjeluje u radu Svjetskog zbora. Održala je niz koncerata od kojih neke pod okriljem organizacija "Šibenik metropola mladih”, "Hrvatska glazbena scena mladih”, "Hrvatska glazbena mladež” itd. Sudjelovala je u radu Orguljaške škole u Šibeniku pod vodstvom prof. Marija Penzara. Godine 2001. osvojila je nagradu kao najbolja studentica Šibensko-kninske županije na području umjetnosti. Diplomirala je 2003. godine te iste godine upisuje magisterij na akademiji u Zagrebu u klasi primadone Nelli Manuilenko. U svom dosadašnjem umjetničkom radu održala je značajne koncerte kao što je ostvarila i značajne uloge unutar hrvatskih opernih produkcija. U koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski održala je samostalni koncert u sklopu tribine "Darko Lukić” 2005. godine. Čembalist i orguljaš Pavao Mašić (Šibenik, 1980) započeo je glazbeno obrazovanje u rodnom gradu u klasi prof. Marije Sekso. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu više studija: čembalo u razredu Višnje Mažuran, orgulje u razredu Marija Penzara, te studij glazbenoteoretskih disciplina. Orgulje je magistrirao u okviru poslijediplomskog solističkog studija na Haute École de Musique u Lausanni u razredu Kei Koito, gdje se s posebnim naglaskom bavio interpretacijom glazbe renesanse i baroka na povijesnim instrumentima. S izvrsnim uspjehom također zaključuje poslijediplomski studij čembala i srodnih instrumenata s tipkama u razredu dr. Roberta Hilla, te Michaela Behringera (basso continuo) pri Musikhochschule – Freiburg im Br. Posljednje tri godine kontinuirano radi s najistaknutijim čembalistima današnjice kao što su Pierre Hantaï i Skip Sempé, pod čijim se vodstvom posvećuje repertoaru skladbi J. S. Bacha i francuskih baroknih skladatelja. B. van Asperen, T. Koopman, L. Cummings, A. Klobučar, D. Roth, L. F. Tagliavini, Ch. Bossert te K. B. Bryndorf tek su neki od renomiranih umjetnika pod čijim se vodstvom usavršavao u okviru mnogobrojnih međunarodnih majstorskih tečajeva posvećenih glazbi za čembalo i orgulje.

Nositelj je prvih nagrada s međunarodnih natjecanja Grand Prix Bach de Lausanne (Švicarska, 2006.) i Andrea Antico da Montona (Hrvatska, 2006.), Rektorove nagrade za akademsku godinu 2004/2005, te Nagrade Ivo Vuljević za najuspješnijeg mladog glazbenika u 2006.g. prema izboru Hrvatske glazbene mladeži. Godine 2009. bio je laureat na međunarodnom natjecanju 1. Concurso internacional CAI – Jóvenes Intérpretes de Organo

74 | Srijeda, 20. travnja Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 74

5.4.2011 9:08:54

održanom u Zaragozi (Španjolska), a u 2010. primio je i Godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu. Osobito uspješnu 2010. godinu ovjenčale su sve tri nagrade koje istaknutim umjetnicima dodjeljuju Varaždinske barokne večeri. Iako tek debitant na tom renomiranom hrvatskom festivalu, u okviru jubilarnih 40. Varaždinskih baroknih večeri primio je Pavao Mašić Nagradu Ivan Lukačić za koncert na čembalu s ansamblom Symblema, Nagradu Jurica Murai za solistički orguljaški recital kao najbolju interpretaciju na 40. VBV, te Vjesnikovu nagradu Kantor za najbolju interpretaciju skladbi J. S. Bacha.

Srijeda, 20. travnja | 75 Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 75

5.4.2011 9:08:55

akad. slikar Josip Botteri-Dini, Procesija, detalj, 1990.

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 76

5.4.2011 9:08:55

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 77

5.4.2011 9:08:56

PASIONSKA BAĹ TINA 2011.

9. - 20. travnja

Programska knjizica - knjizni blok - 2011.indd 78

5.4.2011 9:08:57

Programska knjizica - ovitak - 2011.indd 2

4.4.2011 13:55:40

PASIONSKA BAŠTINA

PASIONSKA BAŠTINA

20.

jubilarne svečanosti 9. - 20. travnja 2011.

Programska knjizica - ovitak - 2011.indd 1

4.4.2011 13:55:36