Riktour by andelina016

Sveuĉilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Diplomski studij Menadţerske informatike

RIKTOUR D.O.O PISANI IZVJEŠTAJ O PROJEKTU

Studenti:

Lovre Viduka (0067489574) AnĊelina Šuker (0067486413)

Mentor:

Doc. dr. sc. Boţidar Jaković

Kolegij:

Elektroniĉko poslovanje

Zagreb, travanj 2018.

Sadržaj 1.UVOD ........................................................................................................................................... 5 1.1. Predmet i cilj rada .................................................................................................................... 5 1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja .................................................................................... 5 1.3. Sadrţaj i struktura rada ............................................................................................................ 5 1.4. Kratki opis poslovnog modela ................................................................................................ 6 2. OPIS PROJEKTA ....................................................................................................................... 7 2.1. Detaljan opis projekta .............................................................................................................. 7 2.2. Organizacija projekta ............................................................................................................... 8 2.3. Strateška osnova projekta ........................................................................................................ 9 2.3.1. Misija............................................................................................................................. 9 2.3.2. Vizija ............................................................................................................................. 9 2.3.3. Ciljevi projekta ............................................................................................................. 9 2.4. Inovacije ................................................................................................................................. 10 2.4.1. Popis inovacija projekta ............................................................................................. 10 2.4.2. Opis inovacije koje projekt sadrţi ............................................................................. 10 2.4.2.1. Jedinstvena usluga prijevoza putnika..................................................................... 10 2.4.2.2. Novo iskustvo doţivljaja turistiĉkih destinacija.................................................... 10 2.4.2.3. Aplikacijska narudţba, rezervacija i kupnja usluga .............................................. 11 2.4.2.4. proizvodnja elektriĉne rikše.................................................................................... 11 2.4.2.5. novi kanala oglašavanja .......................................................................................... 12 2.5. Konkurencija .......................................................................................................................... 12 2.5.1. Popis glavnih konkurenata ......................................................................................... 12 2.5.2. Opis glavnih konkurenata .......................................................................................... 12 2.5.2.1. Nextbike ................................................................................................................... 12 2.5.2.2. ZET .......................................................................................................................... 13 2.5.2.3. Taxi cammeo ........................................................................................................... 15 2.5.2.4. UBER ADVENT ..................................................................................................... 16 2.5.2.5. Ostali indirektni konkurenti .................................................................................... 17 2.5.3. Sliĉnosti i razliĉitosti s postojećim projektima na trţištu ........................................ 18 2.5.4. Konkurentska prednost projekta ................................................................................ 18 3. DIGITALNI POSLOVNI MODEL ......................................................................................... 20 3.1. Najvaţniji poslovni partneri .................................................................................................. 20 3.1.1. Popis najvaţnijih poslovnih partnera ........................................................................ 20 3.1.2. Opis najvaţnijih poslovnih partnera.......................................................................... 20 3.1.2.1. Turistiĉke zajednica grada Zagreba ....................................................................... 20 3.1.2.2. Turistiĉke agencije .................................................................................................. 20 3.1.2.3.Poduzeća koja se bave BI i Big Data rješenjima .................................................... 21 3.1.2.4. Cloud servis ............................................................................................................. 21 3.1.2.5. Pay Pal ..................................................................................................................... 22 3.2. Vrijednosti (ponuda) poslovnog modela .............................................................................. 22 3.3. Najvaţnije aktivnosti za isporuku vrijednosti ...................................................................... 23 3.4. Kljuĉni resursi ........................................................................................................................ 23 3.5. Kategorije klijenata ................................................................................................................ 24 3.5.1. Popis glavnih kategorija klijenata ............................................................................. 24 3.5.2. Detaljan opis glavnih klijenata .................................................................................. 25 3.5.2.1. Izletnici .................................................................................................................... 25 3.5.2.2. Obitelji ..................................................................................................................... 25 3.5.2.3. Ljubitelji novih tehnologija/iskustava.................................................................... 25 3.5.2.4. Lokalno stanovništvo .............................................................................................. 25 3.5.2.5. Poslovni partneri ..................................................................................................... 26 3.5.3. Trţišta i jezik Web stranica ....................................................................................... 26 2

3.5.4. Registracija klijenata .................................................................................................. 26 3.5.5. Pogodnosti za registrirane klijente ILI Direktne i indirektne koristi od besplatnog pruţanja svih sadrţaja........................................................................................................... 26 3.6. Upravljanje odnosima s klijentima ............................................................................... 27 3.7. Kanali poslovanja .................................................................................................................. 28 3.8. Struktura troškova .................................................................................................................. 29 3.9. Modeli stvaranja prihoda ....................................................................................................... 30 3.9.1. Popis modela stvaranja prihoda ................................................................................. 31 3.9.2. Opis svakog pojedinog modela ................................................................................. 31 3.9.2.1. Prihodi od najma rikše ............................................................................................ 31 3.9.2.2. Prihodi od oglasa na web stranici i aplikaciji ........................................................ 31 3.9.2.3. Prihodi od sponzora ................................................................................................ 31 3.9.2.4. Prihodi od oglasa na rikši ....................................................................................... 32 3.9.2.5. Prihodi od oglašavanja unutar VR prostora ........................................................... 32 4. DIGITALNE TEHNOLOGIJE ................................................................................................ 33 4.1. Mobilne tehnologije ............................................................................................................... 33 4.1.1. Naĉin mobilnog elektroniĉkog poslovanja projekta ................................................ 33 4.1.2. Opis aplikacije za pametne mobilne telefone ........................................................... 33 4.1.3. Detaljan opis funkcionalnosti mobilne aplikacije .................................................... 34 4.1.4. Grafiĉki prikaz funkcionalnosti ................................................................................. 35 4.1.5. Mogućnost mobilnog oglašavanja ............................................................................. 38 4.2. Društvene mreţe .................................................................................................................... 39 4.2.1. Facebook profil projekta ............................................................................................ 39 4.2.2. LinkedIn profil autora projekta ................................................................................. 40 4.2.3. Twitter profil projekta ................................................................................................ 40 4.2.4. Instagram profil projekta............................................................................................ 41 4.2.5. Snapchat profil projekta ............................................................................................. 41 4.3. Raĉunarstvo u oblaku ............................................................................................................ 42 4.4. Veliki podaci (Big data) ........................................................................................................ 42 4.5. Senzori i Internet stvari (IoT)................................................................................................ 42 4.6. 3D printeri .............................................................................................................................. 42 4.7. Robotika ................................................................................................................................. 43 4.8. Dronovi ................................................................................................................................... 43 4.9. Virtualna i proširena stvarnost .............................................................................................. 43 4.10. Umjetna inteligencija........................................................................................................... 43 5. DIGITALNI MARKETING .................................................................................................... 44 5.1. Marketinški plan projekta...................................................................................................... 44 5.2. Kljuĉne rijeĉi projekta ........................................................................................................... 46 5.3. Google AdWords oglas ......................................................................................................... 47 5.4. Oglašavanje na društvenim mreţama ................................................................................... 49 5.5. Tablica marketinškog plana .................................................................................................. 50 6. DIGITALNO PLAĆANJE ....................................................................................................... 51 6.1. Popis oblika digitalnog plaćanja ........................................................................................... 52 1. Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica .................................................................. 52 6.2. Opis oblika digitalnog plaćanja ............................................................................................ 52 6.2.1. Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica ....................................................... 52 6.2.2. Digitalni novĉanik ...................................................................................................... 53 6.2.3. Biometrijska kartica ................................................................................................... 53 6.2.4. Plaćanje prepoznavanjem lica .................................................................................. 53 6.2.5. Plaćanje putem QR koda............................................................................................ 54 6.3. Blockchain tehnologija .......................................................................................................... 54 7. SWOT ANALIZA PROJEKTA............................................................................................... 55 8. WEB MJESTO PROJEKTA .................................................................................................... 56 8.1. Web posluţitelji i domene ..................................................................................................... 56 3

8.1.1. Web posluţitelj projekta ............................................................................................ 56 8.1.2. Web domene projekta ................................................................................................ 57 8.1.2.1. .hr domena ............................................................................................................... 58 8.1.2.2. komercijalne domene .............................................................................................. 59 8.2. CMS sustav ............................................................................................................................ 59 8.2.1. Popis mogućih CMS sustava za projekt.................................................................... 59 8.2.2. Opis CMS sustava projekta (najboljeg) .................................................................... 60 8.3. Web stranice projekta ............................................................................................................ 60 8.3.1. Struktura Web stranica projekta ................................................................................ 61 8.3.2. Mapa Web stranica projekta (Sitemap)..................................................................... 61 8.3.3. Opis strukture Web stranica projekta ........................................................................ 62 9. ZAKLJUĈAK ........................................................................................................................... 63 11. POPIS WEB LINKOVA ........................................................................................................ 64 12. POPIS SLIKA ......................................................................................................................... 65 13. ŢIVOTOPIS ............................................................................................................................ 66 14. SAŢETAK ............................................................................................................................... 68 PRILOZI ........................................................................................................................................ 69

1.UVOD 1.1. Predmet i cilj rada Predmet ovog rada je izrada poslovnog izvještaja za projekt kojim se nastoji uvesti novi sadrţaj u turistiĉku ponudu naše zemlje. Osim izrade detaljne dokumentacije, koja je osnovni preduvjet za uspješno poslovanje, cilj rada je i dobivanje šire slike o vaţnosti implementacije elektroniĉkog poslovanja koja je nuţno sredstvo za realizaciju ovog projekta.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja Za izradu projektne dokumentacije korišteni su brojni izvori, uglavnom bazirani na Internetu te vlastiti materijali korišteni za projekte na drugim kolegijima. TakoĊer smo se konzultirali i s kolegama u obliku nesluţbene fokus grupe kako bismo dobili povratnu informaciju o njihovoj percepciji usluge.

1.3. Sadržaj i struktura rada Projekt je podijeljen na 14 poglavlja. U prvom dijelu projekta detaljno ćemo opisati našu poslovnu ideju objašnjavajući glavne segmente o kojima je potrebno voditi raĉuna pri izradi kvalitetnog poslovnog plana koji je krucijalan za uspješno i sigurno poslovanje koje će uvelike smanjiti rizik od nepredvidivih situacija koje mogu utjecati na realizaciju projekta. Analizirat ćemo naše konkurente te navesti inovacije koje ćemo implementirati u naš poslovni model te putem kojih ţelimo postići konkurentsku prednost i pozicionirati se kao inovativna i zabavna usluga u svijesti potrošaĉa. Predstavit ćemo i naše poslovne partnere koji su od velike vaţnosti za uspostavljanje, funkcioniranje i promidţbu naše usluge kao i za akviziciju što većeg broja korisnika. Kako bi mogli uspješno komunicirati prema našim klijentima, napravit ćemo i analizu korisnika te na temelju toga razvijati naše promotivne aktivnosti i prilagoĊavati uslugu njihovim ţeljama i potrebama.

Navest ćemo i naše najvaţnije prihode i rashode kako bi prikazali isplativost projekta i naĉine financiranja kojima planiramo prikupiti sredstva za realizaciju projekta. U središnjem dijelu rada sagledat ćemo projekt s digitalnog aspekta te navesti i objasniti svu planiranu primjenu digitalnih kanala i digitalnih rješenja bilo da se ona planiraju uvesti u poĉetnoj ili kasnijoj fazi projekta. Za uspjeh projekta bitno je provoditi ciljanu marketinšku kampanju na platformama na kojima se nalaze naši potencijalni klijenti stoga ćemo prikazati razne profile na kojima ćemo voditi interaktivnu komunikaciju. Nakon toga ćemo napraviti SWOT analizu kako bismo uvidjeli jake i slabe strane projekta. TakoĊer ćemo prikazati postavljanje web i mobilne aplikacije kao nuţnih alata za suvremenom poslovanje i osvještavanje o našem postojanju te ćemo na kraju donijeti zakljuĉak o cijelom projektu

1.4. Kratki opis poslovnog modela Riktour d.o.o. je poduzeće ĉija je svrha poslovanja proširiti turistiĉku ponudu grada Zagreba uvoĊenjem nove atrakcije za domaće i strane turiste. Ponuda se sastoji od prijevoza turista rikšom koja je danas osim u Aziji, gdje sluţi kao redovito prijevozno sredstvo, vrlo popularna i u gradovima zapadne Europe kao taxi-bicikl. Osim u turistiĉke, sluţi i u rekreativne svrhe, a koristiti ju mogu osobe svih dobih skupina.

2. OPIS PROJEKTA 2.1. Detaljan opis projekta Za poĉetak poduzeće bi djelovalo samo u gradu Zagrebu, nakon ĉega bi proširilo poslovanje u grad Zadar, s mogućnošću širenja i u druge dijelove Hrvatske. Glavna djelatnost društva Riktour d.o.o. je gradski prijevoz turista u svrhu razgledavanja i boljeg upoznavanja grada Zagreba koji ukljuĉuje prijevoz putnika pomoću ljudske snage. Pomoćne djelatnosti na koje ćemo se više fokusirati nakon proširenja poslovnih aktivnosti su „Gradski i prigradski kopneni prijevoz“ putnika kao dio gradskog tranzitnog sustava te „Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti“.

Rikša je predviĊena za obilaţenje uţeg centra Zagreba u kojem su smještene poznatije gradske atrakcije, no nije iskljuĉena niti mogućnost duţeg najma kako bi korisnici posjetili i druga mjesta kao što su Jarun ili Zoološki vrt u Maksimiru. Kretanje rikšom nije prostorno ograniĉeno nego ono ovisi o odabiru ţeljene ture uz pratnju vodiĉa, odnosno trajanju najma u sluĉaju zasebnog najma. Grad Zagreb prepun je graĊevina i znamenitosti kojima se moţe pristupiti rikšom, a preporuĉene ture obuhvaćale bi Zelenu potkovu grada Zagreba (Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg dr. Ante Starĉevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladimira Maţuranića, Trg maršala Tita i Botaniĉki vrt) te monumentalno groblje Mirogoj, Kamenita vrata, Dolac, Trg bana Josipa Jelaĉića, Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog i Hrvatsko narodno kazalište Korisnici bi putem aplikacije i web stranice mogli izvršiti registraciju te plaćati raĉun za korištenje usluge. Kroz navedene digitalne kanale, klijenti bi takoĊer mogli pratiti i dostupnost svake rikše u stvarnom vremenu, po potrebi ju rezervirati na rok od 15 minuta, dobiti sve potrebne informacije o organiziranim turama, informacije o gradu u kojem se nalaze, ostavljati preporuke za obilazak te kupovati karte i ulaznice za odreĊene dogaĊaje. TakoĊer bi mogli ostavljati svoje komentare i ocijeniti uslugu.

2.2. Organizacija projekta Netom prije izlaska na trţište u planu je provoĊenje ciljane digitalne marketinške kampanje kako bi putem internetskog marketinga poduzeće upoznalo potencijalne korisnike i distributere (turistiĉke agencije) s njihovom ponudom te izgradili pozitivnu sliku o usluzi. 6.mjeseci nakon uvoĊenja proizvoda predviĊeno je sklapanje partnerstva s Turistiĉkom agencijom grada Zagreba, Alga Travel i Integral turistiĉkim agencijama koji bi u svoju ponudu uvrstili mogućnost razgledavanja grada na rikšama. Poĉetno povećanje prihoda poduzeće bi ulagalo u nabavljanje novih rikši s fokusom na rikše s dodatkom za djecu dok se taj broj ne bi povećao na 15. Nakon godine dana iskustva i stjecanja prihoda, poduzeće bi proširilo djelatnost na Zadar gdje bi se pripremalo za nadolazeću turistiĉku sezonu u ljetnim mjesecima, a kroz dvije godine bi na isti naĉin pokušali proširiti sustav rikši na Split, Dubrovnik, Rijeku i Varaţdin. S obzirom da uspostavljanje poslovanja iziskuje visoke troškove od promidţbe, odrţavanja, servisiranja i osiguranja do zapošljavanja novih kadrova i nabave nove opreme, predviĊamo je da će se poslovanje bez dobiti odvijati u prve tri godine, nakon ĉega bi poduzeće trebalo nastaviti poslovati bez gubitaka. Do poslovanja s dobiti će doći nakon što proširimo aktivnosti na 6 gradova i nabave svu opremu koju će bez velikih gubitaka i troškova odrţavanja moći koristiti 8 godina. Nakon što poduzeće bude dovoljno uhodano, prepoznato od strane turista i turistiĉkih agencija te s razvijenom mreţom partnerstva okrenut će se proširenju djelatnosti i u ponudu uvrstiti taxi usluge za koju pretpostavljaju da će najveću primjenu naći u gradovima na obali s obzirom na visoke cijene lokalnih taxista i gradsku infrastrukturu za koju su karakteristiĉne uske ulice radi ĉega javni prijevoz ne moţe doprijeti do svih dijelova grada.

Organizacijska struktura je vrlo plitka i uska radi nediferencirane i jednostavne ponude te koliĉine poslovanja koja ne zahtjeva dublju strukturiranost poduzeća. Linijski je podijeljena u dvije funkcijske jedinice- nabavu i administraciju s jednim direktorom na ĉelu. Direktor poduzeća zaduţen je za dugoroĉno strateško i taktiĉko planiranje, pronalaţenje novih poslovnih prilika, kontaktiranje i odrţavanje odnosa s partnerima, pronalaţenje dodatnih naĉina financiranja, delegaciju zadataka, kontrolu, koordinaciju aktivnosti i odobravanje budţeta. TakoĊer je zaduţen za motivaciju i edukaciju ostalih zaposlenika, kao i pomoć pri obavljanju njihovih zadataka. Funkcijska jedinica nabave i marketinga provodit će analizu trţišta potencijalnih proizvoĊaĉa rikši, nabavu rezervnih dijelova, istraţivanje trţišta, provoĊenje fokus grupa, analiza mogućnosti daljnjeg širenja, kreiranje i implementiranje strategije pruţanja usluge, oglašavanje, osmišljavanje fiziĉkog izgleda rikše, radi na stvaranju imidţa tvrtke, analizira konkurenciju. Funkcija administracije ujedno obavlja i financijsku 8

funkciju, a odnosi se na sastavljanje financijskih izvještaja, voĊenje raĉuna, izdavanje faktura, primanje i slanje narudţbi, voĊenje poslovnih knjiga, praćenje financijskog stanja projekta, redovito financijsko izvještavanje, pronalaţenje dodatnih izvora financiranja. Kako se radi o poduzeću s malim brojem radnika koji imaju vlastite udjele, a njihov uspjeh ovisi o uspjehu poduzeća, sve tri funkcije će biti koordinirane, usko suraĊivati i po potrebi obavljati zadatke neke druge organizacijske jedinice.

2.3. Strateška osnova projekta 2.3.1. Misija “Pruţiti avanturistiĉko i praktiĉno iskustvo obilaska najrazliĉitijih destinacija uz stvaranje dugovjeĉnih uspomena i dodatne vrijednosti cjelokupne turistiĉke ponude Hrvatske.”

2.3.2. Vizija “Doţivjeti hrvatske gradove iz potpuno drugaĉije perspektive i postati prepoznatljiv brand za Hrvatsku.”

2.3.3. Ciljevi projekta Poduzeće Riktour ţeli prvih 6. mjeseci poslovanja sklopiti partnerstva sa barem tri turistiĉke agencije, te u prve dvije godine povećavati broj rikši sa dodatkom za djecu dok ne nabave 15 takvih rikši. Za jednu godinu bi ţeljeli proširiti svoje poslovanje u grad Zadar, te nakon dvije godine diljem Hrvatske u Split, Dubrovnik, Rijeku i Varaţdin. TakoĊer bitan cilj im je da kroz najviše tri godine poĉnu poslovati bez gubitka, te u ĉetvrtoj godini pokušati proširiti poslovanje na pruţanje taxi usluga.

2.4. Inovacije 2.4.1. Popis inovacija projekta

1. jedinstvena usluga prijevoza putnika 2. novo iskustvo doţivljaja turistiĉkih destinacija 3. aplikacijska narudţba, rezervacija i kupnja usluga 4. proizvodnja elektriĉne rikše 5. novi kanala oglašavanja

2.4.2. Opis inovacije koje projekt sadrži 2.4.2.1. Jedinstvena usluga prijevoza putnika Iako je naglasak na turistiĉkom iskorištavanju naše usluge, ona je takoĊer primjenjiva i za regularni prijevoz. Obzirom na urbani ţivotni stil koji poprilićno brzo prihvaća novitete, vjerujemo da će naša usluga, uz dobru promidţbu, postati i praktiĉno rješenje za svladavanje kraćih distanci u središtu grada. TakoĊer, brojna poduzeća prihvaćaju i naglašavaju ekološku osvještenost radi ĉega tu vidimo potencijal za suradnju s poduzećima koja bi poticala svoje zaposlenike na korištene ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava gdje se mi namećemo kao najprihvatljivije rješenje obzirom da rikša ne ispušta niti grama stakleniĉkih plinova.

2.4.2.2. Novo iskustvo doživljaja turističkih destinacija Plan ovoga projekta je nadodati veću vrijednost samoga doţivljaja putovanja kroz gradove u kojima Riktour nudi svoju uslugu. Sam doţivljaj voţnje odnosio bi se na ekološko osviještenu voţnju gdje ne postoji zagaĊenje zvukom i ispušnim plinovima. Smatramo da će potpuno novom iskustvu doprinijeti aplikacija „Noa explain“ koja bi objašnjavala kulturološke znamenitosti grada u kojemu se nalazimo.

2.4.2.3. Aplikacijska narudžba, rezervacija i kupnja usluga Klijenti će se za uslugu registrirati putem mobilne ili web aplikacije putem koje će takoĊer moći i rezervirati rikšu, a kao dodatnu vrijednost aplikacije ponudili bi mogućnost kupnje karata i ulaznica za razne dogaĊaje, manifestacije, koncerte i sliĉno što bi omogućili suradnjom s partnerom poput Entria ili sliĉnog sustava za kupnju ulaznica.

2.4.2.4. proizvodnja električne rikše Elektriĉne rikša sama po sebi nije inovacija ali stremimo ka tome da postane inovacija proizvodnjom autonomne rikše koja bi funkcionirala pomoću signala koje joj odašilju brojni senzori. TakoĊer planiramo prošriti sadrţaj uvoĊenjem virtualne stvarnosti koja bi omogućila prikazivanje povijesnih dogaĊaja ovisno o lokaciji. Npr. prikaz završetka Seljaĉke bune na Markovom trgu ĉime bi turisti dobili doţivljaj toga doba u gradu Zagrebu ili obavljanje trampe na trţnici Dolac.

2.4.2.5. novi kanala oglašavanja Jedan od naĉina finaciranja bilo bi ustupanje oglasnog prostora na samoj rikši. Osim toga, iznajmljivali bi rikše za posebne sveĉanosti kao što su vjenĉanja, profesionalna slikanja i razni dogaĊaji. Pokušali bi ostvariti suradnju s jednom od event management agencija koja bi brendirala rikšu ovisno o dogaĊaju kojega organizira.

2.5. Konkurencija 2.5.1. Popis glavnih konkurenata 1. NEXTBIKE- „Nextbike je automatizirani sustav najma javnih bicikla. 2. Turistička ponuda ZET-a- „Zagrebaĉki javni prijevoz jedan je od simbola grada Zagreba, a svoju ponudu su proširili i na turistiĉke usluge. ZET-ova turistiĉka ponuda nudi razgled panoramskim autobusima, voţnju uspinjaĉom i besplatnu voţnju turistiĉkim vlakićem. 3. Taxi Cameo Zagreb- „Predstavlja indirektnog konkurenta našem proizvodu, ali ga smatramo jednim od naših glavnih suparnika na trţištu, te ga smatramo liderom u prijevoznim uslugama. 4. Uber advent- Radi se o elektriĉnim rikšama koje će korisnici putem Uber platforme moći naruĉivati za vrijeme trajanja Adventa od 14 sati do ponoći. Svaka rikša bit će numerirana, a korisnicima će se broj rikše prikazati u samoj aplikaciji. 5. Ostali indirektni konkurenti

2.5.2. Opis glavnih konkurenata 2.5.2.1. Nextbike PROIZVOD Nextbike je prvi sustav javnih bicikala u Zagrebu koji je poĉeo djelovati na podruĉju Zagreba, a kasnije se proširio na Šibenik i Gospić. Korištenje bicikla zahtjeva proces ispunjavanja obrasca i aktivacije raĉuna, a bicikli se nalaze na brojnim terminalima.

CIJENA Godišnja ĉlanarina iznosi 200 kuna. Taj iznos moţe se odmah po uplati koristiti kao kredit za najam bicikla. Prvih 30 minuta je 5 kuna, a svakih sljedećih 30 minuta plaća se 5 kn. Voţnja za tjedan dana iznosi 100 kuna. 12

PROMOCIJA Nextbike koristi plaćeno oglašavanje na društvenim mreţama i tu ulaţe najviše napora s obzirom da su njihova ciljana skupina madi ljudi koji su ĉesto u pokretu, a takvu populaciju karakterizira upravo velika zastupljenost na društvenim mreţama. Rijetko se oglašavaju u tiskanim medijima, a kao se radi o prvom takvom proizvodu u Hrvatskoj samim svojim djelovanjem plijeni pozornost i osigurava “word of mouth” promociju. Osim toga, iskorištavaju vlastiti promotivni prostor na svojim biciklima, a s obzirom da se kreću na najfrekventnijim dijelovima grada dopiru do velikog broja ljudi.

DISTRIBUCIJA Nextbike sustav javnih bicikala prvi je i najveći ovakav sustav u regiji. Registriraj se u bilo kojem gradu u Hrvatskoj i koristi nextbike bicikle u više od 150 gradova u svijetu!

2.5.2.2. ZET PROIZVOD

PANORAMSKI AUTOBUSI Vozila su opremljena sustavom koji putnike na osam jezika upoznaje s gradskim znamenitostima. Karte se mogu kupiti kod vozaĉa, na središnjem zagrebaĉkom trgu u objektu prepoznatljivog vizualnog identiteta te u prodavaonici karata u Petrićevoj 4. Autobus vozi na dvije linije- crvenoj i zelenoj. Crvena linija polazi u 12, 14, 16 i 18 sati, a Zelena u 14 i 16! USPINJAĈA Uspinjaĉa za Gornji grad najstarije je prijevozno sredstvo organiziranoga javnog prijevoza putnika u Zagrebu. U usporedbi s ostalim ţiĉanim ţeljeznicama koje su namijenjene javnom prometu, s prugom dugom 66 metara, najkraća je na svijetu. Budući da je do danas u cijelosti zadrţala prvobitni vanjski izgled i graĊevnu konstrukciju, a i većinu tehniĉkih svojstava koja su joj dali graditelji, zagrebaĉka je uspinjaĉa zakonski zaštićena kao spomenik kulture. Prosjeĉna brzina voţnje: 1,5 m/s Vrijeme voţnje: 64 s,a kapacitet jedne kabine: 28 odraslih putnika, 16 sjedećih i 12 stajaćih mjesta

VLAKIĆ Vlakić je predviĊen za prijevoz 60 putnika i prilagoĊen je za prijevoz osoba s invaliditetom, a njegove usluge namijenjene su prvenstveno najmlaĊima.

CIJENA

PANORAMSKI AUTOBUS Cijena jednodnevne karte je 70 kuna, a za djecu od 7 do 18 godina starosti 35 kuna. Djeca do 7 godina starosti ne plaćaju kartu uz uvjet da se uz jednu odraslu osobu smije voziti najviše troje djece VLAKIĆ Besplatno USPINJAĈA Cijena jedne voţnje je 4 kune. U sluĉaju potrebe putnici mogu naruĉiti i hitnu voţnju koja košta 20 kuna. Valjane mjeseĉne, godišnje, kao i pojedinaĉne karte vrijede i za voţnju Uspinjaĉom.

PROMOCIJA Zetove turistiĉke usluge ne koriste tradicionalne naĉine promocije jer su same po sebi dovoljno poznate pa ih iz tog razloga mediji samoinicijativno promoviraju i pišu o gradskoj turistiĉkoj ponudi. Dodatna prednost je što svoje usluge pruţaju na mjestima gdje se kreće veliki broj ljudi, u samom središtu grada, radi ĉega privlaĉe veliku pozornost, a svojim izgledom i prepoznatljivom plavom bojom stvorili su dovoljno jak brand koji ih instinktivno pozicionira kao jedan od simbola grada Zagreba kojeg svaki turist ţeli isprobati.

DISTRIBUCIJA

PANORAMSKI AUTOBUSI Autobusi voze na dvije linije – crvenoj i zelenoj. Crvena linija prometuje uţim središtem grada, duţine je 12,5 kilometara sa šest usputnih stajališta. Zelena linija obuhvaća šire podruĉje grada do jezera Jarun i Bundek te parka Maksimir, uz sedam usputnih stajališta. Trasa linije duţine je 32.5 km, a polazno stajalište je u Bakaĉevoj ulici, podno Kaptola. VLAKIĆ 14

Vlakić vozi svakoga vikenda od 10 do 19.20 sati! Vozi uţim gradskim središtem, svakih 40 minuta, s Trga bana Josipa Jelaĉića, Ilicom, Frankopanskom, Masarykovom, Teslinom, Praškom, Jurišićevom do Trga ţrtava fašizma, otkuda se Jurišićevom vraća na polazno stajalište. USPINJAĈA Povezuje Donji grad sa Gornjim svakim radnim danom, subotom, nedjeljom i praznikom od 6 i 30 do 22 sata! Polazak je svakih deset minuta.

2.5.2.3. Taxi cammeo Taxi Cameo Zagreb USLUGE koje pruža Taxi Cammeo: Gradski i meĊugradski prijevoz putnika i robe Poslovna putovanja Personalizirana usluga prijevoza Turistiĉki obilazak grada i znamenitosti (kao jedan od najvaţnijih segmenata Cameove ponude s obzirom na naše aktivnosti) Kurirske usluge Promotivne usluge, tj. usluge oglašavanja na njihovim vozilima i putem letaka unutar Taxi vozila CIJENA Cijena voţnje iznosi za start 6 kn, a nakon toga se svaki sljedeći kilometar naplaćuje po cijeni od 6 kuna. Iste cijene vrijede 7 dana u tjednu, a plaćanje je moguće gotovinom i karticama. Jedan sat ĉekanja iznosi 40 kuna.

PROMOCIJA Txi Cammeo ne ulaţe puno u promociju svojih usluga jer su se uspješno pozicionirali kao jeftini prijevoznik, a oglašavaju se putem vlastitih automobila u svim većim Hrvatskim gradovima koji sveukupno godišnje proĊu 30 milijuna kilometara i prevezu 7 milijuna putnika u cijeloj zemlji. TakoĊer se oglašavaju i putem internetskih stranica, Facbooka, Instagrama i Youtuba.

DISTRIBUCIJA Moguće je kupiti uslugu, tj. naruĉiti putem telefonskog broja 1212, u Rijeci, Varaţdinu, Slavonskom Brodu, Šibeniku, Osijeku i Zagrebu ili direktnim susretom na ulici.

2.5.2.4. UBER ADVENT PROIZVOD Uber rikša je Uberova usluga koja se nudi samo za vrijeme adventa. Korisnici mogu naruĉiti rikšu u radijusu od jednog kilometar od Trga Bana Jelaĉića. U svaku rikšu stane najviše dvoje ljudi. Kako bi korisnicima tijekom voţnje bilo još udobnije, svaka rikša ima i deke za pokrivanje.

CIJENA Cijena usluge je 2,5 kune po minuti voţnje

PROMOCIJA Provodi se klasiĉna promocija putem digitalnih kanala i vrši se samo tijekom boţićnih blagdana. Promocija je vrlo lokalizirana te cilja samo na posjetitelje zagrebaĉkog adventa u kratkom periodu od mjesec dana. Osim vlastitih digitalnih komunikacijskih kanala, oglašavali su se putem medijskih objava.

DISTRIBUCIJA Rikša se moţe naruĉiti svakog dana od 14:00 do 00:00h, od 2.12. do 1.1.2018., u centru grada Zagreba. Maksimalni kapacitet rikše su 2 osobe.

2.5.2.5. Ostali indirektni konkurenti Konkurentima smatramo sve one aktivnosti na koje turist moţe potrošiti novac kojega je namijenio za potrošnju tijekom svog boravka. Prema podatcima o turistiĉkoj ponudi grada Zagreba, „uobiĉajena praksa je da se prilikom posjete nekom gradu razgledaju neki njegovi muzeji. Tako i turisti Zagreba posjećuju gradske muzeje, a prema posjećenosti vode Muzej Mimara, Muzej grada Zagreba, Klovićevi dvori na Gornjem gradu, Strossmayerova galerija te Etnografski muzej. Prema mišljenju hotelskih gostiju ti muzeji su interesantniji su od ostalih. Osim glavnih turistiĉkih atraktivnosti i muzeja, posjetitelje grada privlaĉe i raznovrsne manifestacije (koje mogu biti kulturni, zabavni, sportski ili poslovni dogaĊaji). Što se tiĉe te ponude zagrebaĉke goste najviše privlaĉe kazališne predstave, koncerti, a za poslovne putnike najinteresantniji je Zagrebaĉki velesajam.“ Osim toga, konkurentima smatramo i svaku drugu mogućnost koja sluţi kao offline platforma za oglašavanje s obzirom da se djelomiĉno financiramo iznajmljivanjem oglasnog prostora na rikšama.

2.5.3. Sličnosti i različitosti s postojećim projektima na tržištu Konkurenti koji pruţaju najsliĉnije usluge, odnosno uslugu razgledavanja grada korištenjem prijevoznog sredstva, su turistiĉka usluga ZET-a, koja nudi panoramsko razgledavanje autobusom, uspinjaĉom i vlakićem te Nextbike i Uberova rikša. Sliĉnosti svih navedenih usluga su te što nude posjetitelju ugodno i bezbriţno razgledavanje grada po niskim cijenama. ZET-ova ponuda je fokusirana na uţi centar grada te omogućuje pasivno razgledavanje. Ovu uslugu ne smatramo ozbiljnom prijetnjom, nego naprotiv, komplementarnom uslugom kojom će turist samo dodatno upotpuniti svoje iskustvo. S druge strane, Nextbike nudi puno širu mreţu i lakšu dostupnost svoje usluge. Strani turisti su već navikli na uslugu iznajmljivanja bicikla, a Nextbike je sam po sebi popriliĉno jak i poznat brend izvan granica Hrvatske. Stoga će naš brending zahtijevati pojaĉane marketinške i tehnološke napore kako bi nadišli ime Nextbikeovog brenda i pozicionirali se kao zanimljiv spoj urbanog, modernog i tradicionalnog s teţnjom prebacivanja fokusa i na svakodnevnu upotrebu lokanog stanovništva. Uber advent je u principu najsliĉnija usluga s obzirom da takoĊer nudi prijevoz rikšom, no kao što smo već ranije naveli, usluga se nudi u izrazito kratkom periodu. Za razliku od naše ponude, Uber je lokacijski veoma ograniĉen te svaka rikša ima svoga vozaĉa.

2.5.4. Konkurentska prednost projekta Konkurentsku prednost ţelimo graditi na dodatnom sadrţaju koji će poboljšati iskustvo same voţnje i razgledavanja. Naši najvaţniji konkurenti za sada nude klasiĉno razgledavanje bez znaĉajne uporabe tehnoloških noviteta. S obzirom da iz godine u godinu sve više raste broj turista iz visoko razvijenih zemalja, koji su odavno prihvatili tehnologiju, smatramo da je nuţno kretati se u tom smjeru. Korištenjem virtualne stvarnosti omogućit ćemo projiciranje povijesnih i ostalih zanimljivih dogaĊanja ovisno o lokaciji. S obzirom da na trţištu ne postoji ništa sliĉno u segmentu turistiĉkog prijevoza, korištenje virtualne stvarnosti vidimo kao izvrsnu priliku za akviziciju

ne samo stranih turista, nego i lokalnog stanovništva koje ţeli pobliţe upoznati svoj grad, a da pritom ne treba ulagati prevelike napore. Osim što se korištenjem tehnologije moţe ponuditi zanimljiviji sadrţaj za same korisnike, ona u svojoj pozadini zapravo nudi velike mogućnosti prikupljanja podatka na temelju kojih se dodatno moţe razvijati poslovanje. Jedna od mogućnosti koju ţelimo implementirati u rikše je senzorska detekcija i prikupljanje geolokacijskih informacija koje će prikazivati najĉešće rute i vrijeme zadrţavanja putnika. Na temelju tih informacija, saznat ćemo na kojim to lokacijama moţemo proširiti svoju ponudu i osigurati dodatni sadrţaj za putnike u fazi mirovanja. Prikupljanje informacija pomoću geolokatora otvora mogućnosti suradnje s lokanim ugostiteljima koji će putem push notifikacija slati informacije o dnevnim jelovnicima i drugim ponudama kada primijete da se rikša nalazi u blizini njihovog ugostiteljskog objekta. Mogućnosti su brojne, a daljnje uvoĊenje noviteta ovisit će o prikupljenim informacijama.

3. DIGITALNI POSLOVNI MODEL 3.1. Najvažniji poslovni partneri 3.1.1. Popis najvažnijih poslovnih partnera 1. 2. 3. 4. 5.

Turistiĉka zajednica grada Zagreba Turistiĉke agencije Poduzeća koja se bave BI i Big Dana rješenjima Cloud servis Pay Pal

3.1.2. Opis najvažnijih poslovnih partnera 3.1.2.1. Turističke zajednica grada Zagreba Naši najvaţniji partner so turistiĉke zajednice i agencije. Ponajprije bismo pokušali ostvariti suradnju s Turistiĉkom zajednicom grada Zagreba koja omogućuje sudjelovanje u raznim potpornim programima te udruţivanje u oglašavanju kroz promotivne kampanje javnog i privatnog sektora.

3.1.2.2. Turističke agencije Cilj nam je ostvariti suradnju sa što većim brojem turistiĉkih agencija receptivnog ili kombinirnog karaktera, a koji bi u svoju ponudu, kao dio programa, ukljuĉili razgledavanje grada rikšom. Partnerstvo bi takoĊer ukljuĉivalo princip uzajamne promocije, a ovisno o dogovorenim uvjetima, partnerima bi snizili cijenu najma ispod trţišne cijene ili bi cijenu formirali ovisno o ostvarenim direktnim koristima, o ĉemu bi detaljno odluĉivali nakon pregovora s partnerom U poĉetnoj fazi planiramo ostvariti partnerstvo s turistiĉkim agencijama Alga Travel i Integral.

3.1.2.3.Poduzeća koja se bave BI i Big Data rješenjima

U današnjim dinamiĉnim uvjetima, informacija postaje najvrjedniji resurs poduzeća i predstavlja nuţan preduvjet za poslovni uspjeh i konkurentsku prednost. S obzirom da ćemo imati vrlo diferenciranu strukturu korisnika, ţelja nam je otkriti njihove navike i obrasce ponašanja. Iz tog razloga planiramo implementirati BI i Big Data alate kojima ćemo prikupljati podatke i transformirati ih u korisno znanje, a koje će nam u konaĉnici omogućiti upravljanje i razvijanje

poslovanje u onom smjeru u kojem će to zadovoljiti naše klijente. Vjerujemo da će nam prikupljene informacije pomoći u sprjeĉavanju saturacije i detekciji odreĊenih faza ţivotnog ciklusa usluge, a na temelju ĉega ćemo dalje prilagoĊavati strategiju poslovanje. Na trţištu postoje brojna poduzeća koja razvijaju alate za BI i Big Datu, a naši potencijalni partneri su Adacta, Neos, Poslovna inteligencija i Combis. Konaĉnu odluku o partneru ćemo donesti nakon razgovora s predstavnicima navedenih poduzeća.

3.1.2.4. Cloud servis Korištenjem BI i Big Dana alata generirat će se velike koliĉine informacija radi ĉega je nuţno imati odreĊeno mjesto na kojima će se ti podatci pohranjivati. Kako bi se osigurali da će podatci biti uvijek dostupni i zaštićeni od neovlaštenog korištenja, iznajmit ćemo cloud prostor nekog već postojećeg data servisa. Velika prednost Cloud servisa je u tome što o administraciji, podršci i razvoju poslovnih aplikacija brigu vode davatelji usluge. TakoĊer je omogućena centralizacija podataka, stalna dostupnost podataka, smanjen je rizik od gubitka podataka, dobiva se bolje korisniĉko iskustvo i sigurnost podataka.

Promatrajući usluge koje nude razni ponuĊaĉi te koje će najbolje odgovarati našim potrebama, suzili smo izbor partnera na nekoliko poduzeća, a to su DataCross , Altus informacijske tehnologije i Gocloud.

3.1.2.5. Pay Pal Plaćanje korištenja usluge će se vršiti putem web i mobilne aplikacije, a kako bi korisnicima osigurali što sigurniji transfer novĉanih sredstava, omogućit ćemo mogućnost plaćanja putem Pay Pal raĉuna PayPal je internetski orijentirana kompanija koja omogućava da se uplate i novĉani prijenosi obavljaju u potpunosti preko Interneta, a nudi zaštitu kupaca i prodavaĉa u sklopu svojih “PayPal Buyer Protection Policy” te “Seller Protection Policy” pravila.

3.2. Vrijednosti (ponuda) poslovnog modela Prednost našeg poslovnog modela nad svim ostalim sliĉnim modelima na trţištu je korisniĉko iskustvo kojega korisnici dobivaju korištenjem naše usluge. Zahvaljujući upotrebi VR tehnologije, korisnici dobivaju doţivljaj „lokacije koja priĉa priĉu“. Odnosno, razlika je u tome što klasiĉnim razgledavanjem turisti dobivaju samo vizualnu i imaginarnu percepciju lokacije koju posjećuju, a mi im uz sve to dajemo drugaĉiji i dublji uvid i mogućnost poistovjećivanja sa sadrţajem koji je obiljeţio i u konaĉnici proslavio odreĊenu lokaciju. Tako se na primjer turist moţe zaustaviti kraj Manduševca, pogledati kratki film i poslušati legendu o nastajanju imena grada Zagreba

Klijenti zapravo dobivaju dojam kina u pokretu. Iskustvo razgledavanja tako postaje zabavnije, vizualno, akustiĉno i psihološki pretoĉeno na odreĊenu razinu stvarnosti što omogućuje posjetitelju da se zaista osjeća kao da se nalazi u nekim drugim vremenima ili kao sudionik svih bitnih dogaĊaja odreĊene lokacije koju na kojoj se nalazi.

3.3. Najvažnije aktivnosti za isporuku vrijednosti Prva stvar koju moramo osigurati kako bi projekt funkcionirao su financijska sredstva. Djelomiĉno ćemo se financirati vlastitim sredstvima, djelomiĉno sredstvima dobivenim iz raznih poticaja i razvojnih programa, a djelom ćemo novac prikupljati od naknade za najam oglasnog prostora. Iduća vrlo bitna aktivnost je ostvarivanje suradnji s ranije spomenutim partnerima, a ponajprije s turistiĉkim zajednicama i agencijama kako bi se pomoću njihove potpore lakše probili na trţište. Da bi uslugu uopće mogli pruţati, nuţno je nabaviti i kvalitetno opremiti rikšu kao i sav dodatan sadrţaj koji smo spominjali. Nabavka rikši je jednostavniji dio posla s obzirom da smo se na temelju detaljne analize odluĉili na kvalitetnog ponuĊaĉa, no teţi dio se odnosi na kvalitetnu izradu VR rješenja s obzirom da traţimo jedinstveno rješenje, a rezultat će biti vidljiv tek nakon što odabrani partner isporuĉi rješenje.

S obzirom da je naša usluga jedna od onih ĉiji je ţivotni ciklus vrlo kratak, bitno nam je u svakom trenutku raspolagati kvalitetnim informacijama koje će nas u datom trenutku alertirati da je vrijeme za promjenu strategije. Iz tog razloga, bitna aktivnost je uvoĊenje kvalitetih Big Data i BI rješenja.

3.4. Ključni resursi Pri odreĊivanju kljuĉnih resursa vodili smo se time da svaki poslovni model zahtijeva resurse koji poduzeću omogućavaju kreiranje vrijednosti za korisnika, isporuku vrijednosti te potrebno znanje za daljnji razvoj. Stoga smo izdvojili tri kljuĉna resursa, a to su financijski, ljudski i tehnološki. Financijski predstavljaju novĉanu imovinu poduzeća koja ujedno ĉini i polazni oblik ulaganja u druge oblike imovine. Poĉetak poslovanja uvjetuje poĉetna novĉana ulaganja u stvari, usluge, ljude radi ĉega je potrebno osigurati dovoljnu koliĉinu financijskih resursa Ljudski resursi predstavljaju ţivi ĉimbenik organizacije poduzeća koji sa svojim znanjem, vještinama, sposobnostima i kreativnosti danas najviše doprinose ostvarenju ciljeva poduzeća. 23

Iako poduzeće neće imati veliki broj zaposlenika, bitno je da to budu ljudi koji će stvoriti jaku organizacijsku kulturu s istim ciljem i jednakom strašću za svakodnevnim napretkom poslovanja. Tehnološki resursi predstavljaju sve ono što omogućava brzu i jednostavnu komunikaciju s klijentom, njegovu povratnu informaciju i potpuno korisniĉko iskustvo kao i pozadinsku potporu funkcioniranju poslovanja. To se odnosi na tehnologiju s kojom će korisnik izravno biti u kontaktu, ukljuĉujući sve informativne kanale putem kojih se korisnik informira, registrira i plaća uslugu. Za potporu poslovanju kljuĉna je tehnologija koja omogućuje prikupljanje i analizu podataka, ekstrakciju informacija i stvaranje znanja na temelju kojega će se formirati svi daljnji koraci poslovanja.

3.5. Kategorije klijenata 3.5.1. Popis glavnih kategorija klijenata Ciljana skupina korisnika rikše je od 3 godine do 65 godina, domaći i strani turisti kao i stanovnici grada Zagreba (a kasnije i ostalih gradova). Glavne karakteristike korisnika su ţelja za putovanjima, istraţivanjem i rekreacijom. Osobe koje provode slobodno vrijeme u Zagrebu bilo kao turisti ili graĊani, prvenstveno sa ţeljom razgledavanja grada. To su osobe koje ne moraju nuţno imati jaku kupovnu moć jer voţnju rikšom mogu priuštiti osnovnoškolci koji dolaze na izlet jednako kao i imućniji turisti iz drugih zemalja i kontinenata. Potencijalne potrošaĉe se moţe podijeliti u dvije glavne podskupine, a to su domaći i strani turisti. Domaći turisti preferiraju samostalno razgledavanje bez pratnje lokalnog vodiĉa. Imaju veliku dostupnost informacija na materinjem jeziku i lakše se mogu snaći nego strani turisti. S druge strane, strani turisti su manje sigurni i spremni individualno istraţivati grad, obiĉno se kreću u skupinama i koriste usluge vodiĉa u ĉemu vidimo potencijal grupnog iznajmljivanja veće koliĉine rikši. Bogatiji su od domaćih turista i u Hrvatsku dolaze s većim budţetom kojeg ţele potrošiti kako bi vidjeli što više atrakcija i doţivjeli nezaboravna iskustva, a radi pariteta kupovne moći naša ponuda ĉinit će im se kao jeftin naĉin neuobiĉajenog razgleda grada i povećanja fleksibilnosti.

3.5.2. Detaljan opis glavnih klijenata 3.5.2.1. Izletnici Izletnici su skupina posjetitelja koji na odreĊenoj destinaciji borave kraći period te predstavljaju aktivnu skupinu posjetitelja koja ţeli u što kraćem vremenskom periodu vidjeti što više atrakcija radi ĉega smatramo da će rikša biti izuzetno korisna u njihovom doţivljaju grada koji obilaze.

3.5.2.2. Obitelji Kategorija obitelji spada pod dobre potrošaĉe koji ĉesto posjećuju restorane, objekte za zabavu, kulturne objekte i sve ostale atrakcije koje grad pruţa. Oni svoje vrijeme prilikom boravka aktivno koriste za razgledavanje i istraţivanje lokacije u kojoj se nalaze. Naš su cilj manje obitelji, a za veće obitelji formirat ćemo posebnu ponudu. Posebna ponuda će se sastojati od odreĊenih popusta na cijenu usluge.

3.5.2.3. Ljubitelji novih tehnologija/iskustava Ljubitelji novih tehnologija lako prihvaćaju sav sadrţaj koji im daje novo tehnološko iskustvo te vrlo lako prihvaćaju trendove. Iako VR sadrţaj koji će biti implementiran u našu ponudu ne predstavlja novitet na trţištu, vjerujemo kako će ti klijenti biti privuĉeni novim iskustvom doţivljaja vanjske okoline, tj okolini koju oni posjećuju.

3.5.2.4. Lokalno stanovništvo Skupina lokalnih stanovnika koji će uslugu koristiti iskljuĉivo za prijevoz. Sve veći broj ljudi je ekološki osviješteno te voli provoditi vrijeme na svjeţem zraku radi ĉega će biti potaknuto da koristi rikšu kao prijevozno sredstvu od polazne do završne toĉke.

3.5.2.5. Poslovni partneri Prije svega to se odnosi na oglasni prostor koji ćemo iznajmiti partnerima kako bi se reklamirali te mogućnost pruţanja ponude poslovnim partnerima s kojima oni suraĊuju kako bi grad u kojem se nalaze doţivjeli na poseban naĉin što će sigurno ostaviti dobar utisak u meĊupartnerskim odnosima.

3.5.3. Tržišta i jezik Web stranica Osnovni jezik web stranice i mobilne aplikacije kad ju se otvori bi bio engleski, a mogla bi se prebaciti na hrvatski, engleski, njemaĉki, talijanski, ĉeški i kineski. Trţište na kojem bi na poĉetku nastupili bi bilo domaće.

3.5.4. Registracija klijenata Na mobilnoj aplikaciji i na web stranici bi postojao obrazac za registraciju korisnika. Registracija bi se sastojala od osnovnih podataka kao što su ime, prezime, datum roĊenja, drţava, PayPal raĉun, email adresa, spol itd., a s ciljem daljnjeg prikupljanja podataka o korisniku te radi personaliziranog pristupa. Registracija bi ukljuĉivala korištenje njihove lozinke na web stranici, ili bi za registraciju na aplikaciju mogli koristiti svoju fotografiju kao autorizaciju.

3.5.5. Pogodnosti za registrirane klijente ILI Direktne i indirektne koristi od besplatnog pružanja svih sadržaja Direktne koristi koje bi klijent imao od registracije i ukljuĉivanja u loyaliti program su mogućnost skupljanja bodova na temelju kojih bi onda ostvarivali razne pogodnosti kao što su voţnje uz popust, dodatne beneficije za dovoĊenje novih ĉlanova te razne pogodnosti kod naših poslovnih partnera kao npr. popust ili prošireni asortiman usluga.

3.6. Upravljanje odnosima s klijentima Cilj primjene ove koncepcije je omogućiti stalnu interakciju izmeĊu organizacija i njihovih kupaca te iz velike koliĉine podataka apsorbiranih kroz svakodnevno poslovanje generirati korisne informacije na temelju kojih će organizacija prilagoĊavati svoje poslovanje potrebama i ţeljama kupaca. Kroz naš loyalty program i Big Data alate prikupljat ćemo podatke o navikama naših korisnika te tako prilagoĊavati naše usluge potrebama naših korisnika. Danas je nemoguće govoriti o uspješnosti poslovanja ukoliko to poslovanje ne prati trendove na tehnološkoj sceni koji svojim ubrzanim razvojem omogućuju znatno efikasnije upravljanje svim komponentama sve kompleksnijih poslovnih struktura i zahtjeva trţišta. Implementacija informacijske tehnologije ima posebnu snagu u okvirima trgovinskih odnosa izmeĊu organizacija i njihovih kupaca.

3.7. Kanali poslovanja B2C- predstavlja direktni odnos izmeĊu klijenta i pruţatelja usluge što je i naša glavna djealatnost. Prvenstveno smo orjentirani na izravno pruţanje usluge kupcima bez posredovanja drugih poduzeća. B2B- oznaĉava vrstu poslovanja izmeĊu organizacija. Ustupanjem oglasnog prostora planiramo ostvariti suradnje u B2B segmentu te na taj naĉin prikupljati dio sredstava koji je potreban za svakodnevno poslovanje. B2B2C- Kako bi dosegnuli što veći broj korisnika ţelimo našim poslovanjem ostvariti partnerstva s drugim poduzećima te kroz njihove kanale doprijeti do klijenata. Prvenstveno mislimo na turistiĉke agencije koje bi u svoju ponudu uvrstili mogućnost razgledavanja grada korištenjem

rikše.

3.8. Struktura troškova Prva godina (mjeseci)

RAZDOBLJA STRUKTURA

II.

300 kn

1.1. Materijal

0 kn

1.2. Energija (elektriĉna) 1.3. Ostali materijalni troškovi

1. MATERIJALNI TROŠKOVI (1.1+1.2+1.3+1.4+1.5)

2. VRIJEDNOST ROBE

III.

IV.

300 kn

570 kn

670 kn

715 kn

815 kn

730 kn

580 kn

510 kn

440 kn

400 kn

6990 kn 7040 kn 7100 kn

0 kn

200 kn

280 kn

295 kn

365 kn

300 kn

180 kn

150 kn

90 kn

50 kn

1900 kn

1900 kn 1900 kn

300 kn

3840 kn

3840 kn 3840 kn

0 kn

70 kn

90 kn

120 kn

150 kn

130 kn

100 kn

60 kn

50 kn

1250 kn

1300 kn 1360 kn

1562.50 kn

1562.50kn

18750kn 18750kn 18750kn

1562.50kn 1562.50kn 1562.50 kn 1562.50 kn 1562.50kn

VI.

1562.50 kn

VII.

OSTALE GODINE VIII.

IX.

1562.50kn 1562.50kn 1562.50 kn

XI.

XII.

150 kn

650 kn

8000 kn 8000 kn 8000 kn

3.1. Proizvodne usluge (izrada prom. mat.)

150 kn

150kn

150 kn

150kn

150 kn

2000 kn

2000 kn 2000 kn

3.2. Ostale usluge (odrţavanje)

0 kn

500 kn

500kn

500 kn

6000 kn

6000 kn 6000 kn

3. TROŠKOVI USLUGA (3.1+3.2)

4. NEMATERIJALNI TROŠKOVI (4.1+4.2+4.3+4.4) 4.1. Osiguranje 4.2. Promidţba

2800 kn

2800 kn 2800 kn 2800 kn

2800 kn

2800 kn 2800 kn 55400 kn 55400 kn

2200 kn 2200 kn 2200 kn

2200 kn 2200 kn

2200 kn

2200kn

2200 kn 26400kn 26400 kn 26400 kn

400 kn

2000 kn

400 kn

4.4. Ostali nematerijalni troškovi (najam) 5. PLAĆE (5.1+5.2)

2000 kn 2000 kn

2000 kn

17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn

17418kn

5.1. Bruto 2. plaće djelatnika

17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn

17418kn

2000 kn 2000 kn 2000 kn 2000 kn 2000 kn

2000 kn

6. KAMATE 7. UKUPNI TROŠKOVI (1+2+3+4+5+6)

55400 kn

2800 kn 2800 kn 2800 kn 2800 kn 2800 kn

2000 kn 2000 kn 2000kn

5000 kn

5000 kn 5000 kn

2000 kn 24000 kn 24000 kn 24000 kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 209016kn 209016kn 209016k n 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 209016kn 209016kn 209016k n 2000kn 2000 kn 2000 kn 2000 kn 2000kn 2000kn 24000 kn 24000kn 24000kn

24203.50 24203.50 24703.50 24973.50 25073.50 25118.50 25218.50 25160.50 25010.50 24940.50 24870.50 24830.50 322156 kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

322206 kn

322266 kn

3.9. Modeli stvaranja prihoda

3.9.1. Popis modela stvaranja prihoda 1. model- prihodi od najma rikše 2.model- prihodi od oglasa na web stranici i aplikaciji 3. model- prihodi od sponzorstva 4. prihod od oglasa na rikši 5. model- prihodi od oglašavanja unutar VR prostora

3.9.2. Opis svakog pojedinog modela 3.9.2.1. Prihodi od najma rikše Cijena najma rikše ovisila bi o trajanju najma pa bi tako cijena za najam izmeĊu jednog i ĉetiri sata iznosila 20 kn, a najam rikše na period duţi od 4 sata bi iznosio 80 kn. Maksimalno trajanje najma iznosi 24 sata. Od primarnog modela stvaranja prihoda, u prvoj godini planiramo ostvariti zaradu od 184600,00 kuna.

3.9.2.2. Prihodi od oglasa na web stranici i aplikaciji Ovaj model stvaranja prihoda se temelji na naplaćivanja oglasa oglašivaĉima koji ţele da se njihovi oglasi prikazuju na našoj web stranici. To bi uglavnom bili ugostiteljski objekti, prodavaonice, turistiĉki objekti svih vrsta, hoteli, apartmanska naselja, turistiĉke zajednice itd. Pošto bi našu web stranicu posjećivali turisti, oglasi ovih objekata bi bili vrlo korisni za njih, a pritom i za nas jer bi od njihovih oglasa zaraĊivali. Pritom bi oglašivaĉi bili naši partneri i suradnici ĉije bi informacije aplikacija pruţala korisnicima. Oglašivanje bi se naplaćivalo CPC, odnosno Cost Per Click, što bi znaĉilo da svaki klik na oglas znaĉi odreĊena provizija za nas od strane partnera i suradnika.

3.9.2.3. Prihodi od sponzora Sponzorstva raznih poduzeća i objekata ĉiji oglasi će biti prikazani na web stranici i aplikaciji. Njihove proizvode i usluge ćemo promovirati na svim našim dogaĊajima, predstavljanjima itd.

3.9.2.4. Prihodi od oglasa na rikši Rikša je sama po sebi oglasni prostor koji se kreće po gradu i kao takva moţe sluţiti kao pokretni pano te moţemo pruţiti posebne usluge oglašavanja našim poslovnim partnerima i tako stvoriti još bolje odnose s našim poslovnim partnerima.

3.9.2.5. Prihodi od oglašavanja unutar VR prostora Ideja je da se unutar predstavljanja razliĉitih kulturnih znamenitosti putem VR tehnologije, ubace razliĉite mogućnosti kao logotipi oglašivaĉa u pozadini VR priĉe o znamenitosti ili da se prilikom pokretanja i kraja programa vrte reklame.

4. DIGITALNE TEHNOLOGIJE 4.1. Mobilne tehnologije 4.1.1. Način mobilnog elektroničkog poslovanja projekta Naĉin poslovanja putem mobilne tehnologije će funkcionirati tako da da korisnici koji posjeduju pametni telefon najprije skinu aplikaciju na svoj ureĊaj (aplikacija je besplatna). Nakon što je skinu i registriraju se, mogu je poĉeti koristiti. Korisnici putem aplikacije mogu izvršavati plaćanje usluge, informirati se o cijenama ili kontaktirati podršku za korisnike. Putem mobilne tehnologije bilo bi omogućeno geotargetiranje na temelju kojeg bi naši partneri- oglašivaĉi mogli dostavljati ciljane oglase kao npr. restorani koji bi na temelju geolokacije slali odreĊene dnevne ponude našim klijentima koji se nalaze u blizini njihovog restorana.

4.1.2. Opis aplikacije za pametne mobilne telefone S obzirom da turisti pristiţu s raznih strana svijeta, aplikacija će biti maksimalno intuitivna kako bi i se mogli snaći i turisti koji ne govore neke od svjetskih jezika koje će aplikacija podrţavati. Aplikacija će biti dostupna na Android i iOS operacijskim sustavima te će biti spojena s cloud servisom u kojeg će se neprekidno agregirati podaci o našim korisnicima , ĉija će nam analiza pomoći u daljnjem razvoju našeg poslovanja. Svi podaci će biti strogo zaštićeni kako ne bi doveli naše klijente u nezavidnu poziciju, pri tome misleći na kraĊu osobnih podataka.

4.1.3. Detaljan opis funkcionalnosti mobilne aplikacije Registration Language About How to use? Reservation Be prepared Map QR Payment Menu aplikacije bi sadrţavao gore navedene opcije koje ćemo u daljnjem izlaganju detaljnije objasniti. Registration- korisnici se, nakon što skinu aplikaciju na svoj ureĊaj trebaju registrirati svojim korisniĉkim podacima koje kasnije mogu koristiti prilikom logiranja na web stranici gdje kao i na mobitelu, mogu pratiti svoja dosadašnja pretraţivanja, pregledati ponude te profil i informacije prilagoĊavati kako ţeli.

Language- s obzirom na strukturu turista, aplikacija bi bila dostupna na hrvatskom, njemaĉkom, talijanskom, ĉeškom i kineskom jeziku, a osnovni jezik web stranice i mobilne aplikacije bio bi engleski. About- u ovoj sekciji opisali bi naš naĉin poslovanja, osobne podatke o našem poduzeću, nešto o osnivaĉima, našu misiju i viziju, usluge koje nudimo, cjenik, uvjete poslovanja i sve ostale bitne informacije. How to use?- detaljan opis registracije, prijave, rezervacije te naĉina samog naruĉivanja usluge prijevoza rikšom, opis programa vjernosti za kupca usluge, opis plaćanja, odredbe i uvjeti. Reservation- putem ove opcije moguće je rezervirati rikšu 15 min prije same upotrebe. Be prepared- neki objekti omogućuju da se njihova usluga/proizvod rezervira, odnosno kupi. Na primjer muzeji mogu omogućiti da korisnici preko aplikacije kupe ulaznice za muzej. Dok na primjer restoran moţe omogućiti korisnicima da rezerviraju svoj stol. 34

Map- korisnici će moći u svakom trenutku pratiti gdje se nalazi koja rikša i na temlju toga odabrati onu koja im je najpogodnija. QR Payment- Plaćanje bi se vršilo putem kartice na kojoj se nalazi QR kod vlasnika kartice te oĉitanjem toga koda sustav bi prepoznao ţelju za plaćanjem korisnika rikše, a na QR kodu bi se nalazili svi potrebni podaci za izvršenje plaćanja usluge. Korisnik skenira QR kod te se na temelju podataka pohranjenih na njemu automatski popunjava nalog za plaćanje.

4.1.4. Grafički prikaz funkcionalnosti Slika 1: Grafiĉki prikaz mobilne aplikacije

Slika 2: GrafiÄ&#x2030;ki prikaz mobilne aplikacije

Slika 2a: PlaÄ&#x2021;anje putem QR koda

Slika 3: Grafiĉki prikaz aplikacije za tablet

4.1.5. Mogućnost mobilnog oglašavanja Našu uslugu planiramo oglašavati na gotovo svim društvenim mreţama. Pokušat ćemo ostvariti maksimalan organski rast te na temelju tog iskustva optimizirati oglase za plaćeno oglašavanje. Najveći dio budţeta za oglašavanje na društvenim mreţama bi iskoristili za oglašavanje putem Facebooka i Instagrama.

4.2. DruĹĄtvene mreĹže 4.2.1. Facebook profil projekta Slika 4: Facebook profil

4.2.2. LinkedIn profil autora projekta Slika 5: LinkedIn profil - Lovre Viduka

4.2.3. Twitter profil projekta Slika 6: Twitter profil

4.2.4. Instagram profil projekta Slika 7: Instagram profil

4.2.5. Snapchat profil projekta Slika 8: Snapchat profil

4.3. Računarstvo u oblaku Korištenjem Big Date generirat će se velike koliĉine informacija radi ĉega je nuţno imati odreĊeno mjesto na kojima će se ti podatci pohranjivati. Kako bi se osigurali da će podatci biti uvijek dostupni i zaštićeni od neovlaštenog korištenja, iznajmit ćemo cloud prostor nekog već postojećeg data servisa. Velika prednost Cloud servisa je u tome što o administraciji, podršci i razvoju poslovnih aplikacija brigu vode davatelji usluge. TakoĊer je omogućena centralizacija podataka, stalna dostupnost podataka, smanjen je rizik od gubitka podataka, dobiva se bolje korisniĉko iskustvo i sigurnost podataka.

4.4. Veliki podaci (Big data) Big Data tehnologija sluţi za prikupljanje, obradu i analizu velike koliĉine podataka, koji su opsegom, kompleksnošću i brzinom dolaska veliki. Uz strukturirane, djelomiĉno strukturirane i nestrukturirane podatke, poduzeća osim s velikom koliĉinom podataka imaju problema i s njihovom raznolikošću. Podaci se generiraju velikom brzinom i sakupljaju u razliĉitim intervalima što ih ĉini vrijednima, ali ujedno i kompliciranim za analizu. Tako ćemo i mi prikpuljati podatke o našim korisnicima i njihovim navikama u svrhu optimizacije poslovanja te ćemo takoĊer prikupljati podatke o gustoći prometa kako bi izabrali najoptimalnije rute prijevoza.

4.5. Senzori i Internet stvari (IoT) Internet stvari oznaĉava povezivanje ureĊaja putem interneta. Spajanje ureĊaja moţe biti beţiĉno i omogućava nove mogućnosti za meĊusobnu interakciju ne samo izmeĊu razliĉitih sustava i donosi nove mogućnosti njihove kontrole, praćenje i pruţanje naprednih usluga. U našem sluĉaju, koristili bi senzore koji će biti ugraĊeni u rikše kako bi mogli prikupljati informacije o gustoći prometa.

4.6. 3D printeri Pomoću 3d printera ćemo napraviti kostur modela rikše te tako uvelike smanjiti troškove proizvodnje te rikše te u potpunosi prilagoditi našim potrebama te potrebama naših korisnika. Naravno, okušat ćemo izraĊivati i alate za odrţavanje rikši.

4.7. Robotika Koristili bi robotske ruke prilikom sklapanja komponenti iz 3D printera (po primjeru proizvodnje automobila u Regensburghu)

4.8. Dronovi Dronove moţemo koristiti kao proširenje naše djelatnosti u vidu dostavljanja razliĉitih roba na kućne adrese. Isto tako moţe posluţiti kao izvor podataka o prometu unutar grada u kojem poslujemo, kao npr. kolika je gustoća pješaka (potencijalnih kupaca naše usluge).

4.9. Virtualna i proširena stvarnost Sluţila bi nam kao glavni adut za izdvajanje od konkurencije. Povijesnim graĊevinama ţelimo pomoću proširene stvarnosti pridodati dogaĊaje koji su se dogaĊali oko njih u odreĊeno vrijeme, kao npr. pogubljenje Matije Gupca na Markovom trgu.

4.10. Umjetna inteligencija U daljnjoj budućnosti planiramo izraditi robota koji će preuzeti ulogu vodiĉa te na taj naĉin postići interakciju s našim korisnika.

5. DIGITALNI MARKETING 5.1. Marketinški plan projekta Proizvod Rikša je proizvod nalik biciklu koji se diljem Azije koristi kao svakodnevno tradicionalno prijevozno sredstvo. Prijevozno sredstvo ima prošireni dodatak za 2 osobe, te jedno mjesto za vozaĉa. Maksimalna teţina koju moţe podnijeti je 280 kg. Rikša duţine 2 m i širine 1,5 m imat će 12 brzina i postizati brzinu od 50 km/h.Dizajn bi pratio starinski vintage stil i minimalizam te bi bio jednostavan za uporabu. U prvih nekoliko godina koristile bi se rikše koje se pokreću na vlastiti pogon, a s razvojem poslovanja i povećanjem prihoda postepeno bi se uvodile rikše na elektriĉni pogon. PredviĊeni rok upotrebe jedne rikše je 8 godina, bez potrebe za ĉestim servisiranjem. Kako bi vijek trajanja bio što dulji uvedena je obaveza godišnjeg servisiranja svih rikši. Košara (dio u kojem sjede dvije osobe) je predviĊena za oglasni prostor koji se koristi kao jedan od naĉina financiranja. Trţište U prvih godinu dana poslovne aktivnosti provodit će se samo na podruĉju grada Zagreba nakon ĉega će isti poslovni model primijeniti i na ostale gradove. Hrvatska je turistiĉka zemlja s razvijenim trţištem turistiĉke ponude radi ĉega ju karakterizira bogat turistiĉki sadrţaj koji nam kao naši indirektni konkurenti ne idu na ruku. Do nedavno je Zagreb bio samo tranzitno stajalište, no zadnjih godina se sve više razvija i kao turistiĉka destinacija. Nekoliko je puta već bio nominiran za najbolju europsku destinaciju i u tim bi izborima uvijek zauzimao visoka mjesta, a 2016. godine proglašen je najboljom boţiĉnom destinacijom prema portalu European Best Destinations pobjedivši tako poznate gradove poput Pariza, Londona, Beĉa i ostalih. Pozitivan imidţ se tek poĉinje graditi i na vrijeme treba reagirati uvoĊenjem novog sadrţaja kao što je naša rikša kako bi se iskoristio njen pun potencijal prije nego konkurencija krene u izravnu borbu. “Prosjeĉan turist u Zagrebu dnevno potroši 111 eura, a najveći rast posjeta biljeţi se tijekom srpnja i kolovoza za kada je i planirana najveća navala na naše usluge. 30 posto turista u Zagreb dolazi radi novih iskustava, a 26 posto radi kratkog odmora, dok ih 20 posto stiţe radi zabave te raste broj gostiju koji razgledavaju turistiĉke atrakcije. Najviše razgledavaju Trg bana Jelaĉića (76 posto), Gornji Grad (68 posto), Donji grad (67 posto), Katedralu (66 posto) i Dolac (48 posto), a smeta ih skup javni gradski prijevoz i nedostatak tradicionalnih suvenira. 44

Svi ovi podaci idu u prilog uvoĊenju rikše kao sredstva koje moţe zadovoljiti navedene razloge dolaska i ublaţiti eventualne nedostatke.

Cijena Prilikom odreĊivanja cijena poduzeće je vodilo raĉuna o postojećim cijenama najvećih konkurenata s posebnim naglaskom na Nextbike s obzirom da je to jedini konkurent koji nudi fleksibilne i neovisne mogućnosti najma, što turistima omogućuje da razgledaju grad po vlastitom ukusu i preferencijama. Nextbike cijena: Godišnja ĉlanarina - 200 kuna. (moţe se odmah koristiti kao kredit) Prvih 30 minuta je 5 kuna Najam na period od tjedan dana je 100 kuna. Cijene Riktoura su nešto više iz razloga što turisti za rikšu plaćaju posebno iskustvo kojeg ne dobiva koristeći Nextbike. Većina ljudi nikada u ţivotu nije imala priliku voziti rikšu i smatramo da će biti spremna izdvojiti nekoliko kuna više za jedan novi doţivljaj. S druge strane, ako se turist ţeli duţe zadrţati, tada će on za cjelodnevno korištenje izdvojiti gotovo jednaku svotu kao za najam Nextbikea. Maksimalan najam jednog bicikla je 24 sata kako bi se izbjegao nedostatak vozila tijekom najvećih guţvi te kao sustav zaštite od kraĊe. U sluĉaju da turist ne vrati bicikl u roku 24 sata i više, bit će duţan platiti 900 kuna. Cijene oglasnog prostora nisu fiksne i ovise o vrsti partnerstva i drugim faktorima kao što su faza razvoja i prepoznatljivost na trţištu. Ţeljena prosjeĉna mjeseĉna zarada u prvoj godini od oglašavanja je 3 000 kuna, odnosno 36 000 kuna na kraju godine ĉemu će takoĊer prilagoditi cijene oglašavanja putem rikše i provodit će se tzv. dinamiko odreĊivanje cijena. Cjenik: Najam rikše od 1 do 4 sata  20 kuna po satu Najam rikše 4 do 24 sata  80 kn po rikši Oglašavanje- dinamiĉko odreĊivanje cijene Promocija i distribucaija Promocija će se odvijati u 3 faze, a to su pretpromocija, agresivna promocija koja će se provoditi paralelno za vrijeme ulaska na trţište i kontinuirana promocija izgradnje branda. Promotivne aktivnosti odnosit će se na digitalnu promociju putem društvenih mreţa, voĊenje web stranice, bloga i vloga, izrada aplikacije, organiziranje nagradnih natjeĉaja te organizaciju niza evenata kao što su Barokne veĉeri na tri kotaĉa, Indijski izlazak, Rikšom kroz potkovu i sl. Pretpromocija bi najvljivala dolazak nove atrakcije u grad, pruţala informacije o mogućnostima najma, lokaciji na kojoj će se nalaziti te naĉinu najma. Kroz teaser fazu i guerillu bi se na nekonvencionalan naĉin pokušala privući paţnja javnosti kako 45

bi sa što većim publicitetom ušli u fazu agresivne promocije.U toj fazi bi dodatno pojaĉali sve navedene aktivnosti i pojaĉali izravni kontakt, izlazili na ulice meĊu ljude i nudili besplatne voţnje kroz grad. Kontaktirali bi lokalne medije i ponudili im našu priĉu te na taj naĉin pokušali zadobiti njihov interes i pokrenuti zanimanje. Kontinuirana promocija provodila bi se aţurnim stvaranjem sadrţaja i promocijom na vanjskim kanalima kao što je TripAdvisor, posjećivanjem sajmova, hostesiranjem i provoĊenjem drugih sliĉnih aktivnosti vaţnih za stvaranje branda. Sadrţaj Riktourabiti će distribuiran na dva naĉina. Prvi naĉin ukljuĉivat će turistiĉke agencije s kojima će ostvariti suradnju i koji će u svoju ponudu ukljuĉiti mogućnost razgledavanja grada rikšom i preusmjeravati klijente na adresu poduzeća, a agencije će zaraĊivati na proviziji. Ovdje je ciljana skupina strani turisti, iz razloga što svaka grupa koja dolazi iz strane drţave mora imati lokalnog vodiĉa iz grada u koji dolaze i koji je zaposlen u lokalnim turistiĉkim agencijama. Kako turistiĉki pratitelji obiĉno nisu stalni zaposlenici samo jedne agencije nego ih agencije zapošljavaju putem outsourcinga. Za poĉetak je u planu poduzeća ostvariti suradnju s 3 agencije, a ovisno o napretku na trţištu razmatrat će se daljnje razvijanje mreţe partnerstva. Sadrţaj će takoĊer samostalno distribuirati na nekoliko lokacija u gradu Zagrebu, u uţem središtu grada s obzirom da je tamo najveća frekvencija ljudi, ali i sadrţaj kojeg turisti ţele posjetiti. Za iznajmljivanje rikše potrebna je prethodna registracija putem web stranice, aplikacije ili izravno na mjestu najma radi osiguranja od kraĊe.

5.2. Ključne riječi projekta 1. Razgledavanje grada 2. Taxi 3. Prijevoz 4. Što posjetiti 5. Turistiĉke agencije 6. Eko prijevoz 7. Eco transport 8. Izlet 9. Vacation 10. Rikša 11. Excursion 12. Trip 13. Hike 14. tour 46

15. Sightseeing 16. City tour 17. Rickshaw

5.3. Google AdWords oglas Jedan od boljih naĉina on-line oglašavanja sigurno je Google Adwords. Google pretraţitelj je najposjećeniji pretraţitelj na svijetu gdje se upisom kljuĉne rijeĉi koje smo postavili osobi koja je upisala tu kljuĉnu rijeĉ pokazuje naš oglas.

Cijena po kliku je 0,50 lipa, a dnevno bi odvajali 50 kuna za oglase. Naša ciljna trţišta su prvenstveno Njemaĉka, Ĉeška, Slovenija, Italija i Hrvatska, ali ţelimo da su naši oglasi dostupni u svim stranim trţištima jer turisti dolaze iz svih drţava u većoj ili manjoj mjeri.

Slika 9: Kreiranje Google AdWords oglasa

Slika 10: Kreiranje Google AdWords oglasa

Slika 11: KonaÄ&#x2030;an izgled Google AdWords oglasa

5.4. Oglašavanje na društvenim mrežama Društvene mreţe su danas jako popularne i svakim danom broj ljudi koji otvaraju svoje profile i koriste društvene mreţe raste iz dana u dan. Pošto se na njima skuplja veliki broj ljudi, one su za poslovne subjekte idealne za oglašavanje i odrţavanje kontakta sa svojim korisnicima. Na njima se moţe doseći veliki segment trţišta što je velika prednost ovakvog naĉina oglašavanja. U većini sluĉajeva oglašavanje je besplatno, ali radi se o vrlo zahtjevnom poslu jer treba puno truda i svakodnevnih aktivnosti oko njih kako bi poslovni subjekti animirali svoje klijente i na taj naĉin ih zadrţali. Za naš projekt društvene mreţe su idealan naĉin za oglašavanje i širenja informacija o našem poslovanju, odnosno mobilnoj aplikaciji. Prvenstveno bi se oglašavali putem Facebook-a gdje bi napravili poslovni profil na kojem bi objavljivali zanimljive postove vezane uz samu aplikaciju. Preko Facebook-a bi koristili i plaćene oglase koje nudi. Druge mreţe koje smatramo da bi bile korisne su Instagram na kojem bi objavljivali zanimljive multimedijske sadrţaje vezane uz aplikaciju, turizam, turistiĉke objekte i sliĉno. Tu bi takoĊer objavljivali fotografije objekata koje su korisnici fotografirali kako bi pokazali koji objekti su popularni i tako ih dodatno promovirali. Imali bi profil i na Twitteru, Google plusu te kanal na Youtubeu. Sve su to mjesta gdje se kreće ciljana skupina te im na taj naĉin moţemo prići. Na primjer oglašavanje na Facebook-u bi izgledalo tako da bi svakih par dana objavljivali postove vezane uz samu aplikaciju i naše poslovanje, ali i naše partnere i sve informacije vezane uz turizam u Hrvatskoj. TakoĊer bi njegovali odnos s našim klijentima na naĉin da ĉesto objavljujemo zanimljive interaktivne objave koje klijenti mogu komentirati i tako bi oĉvršćivali vezu s njima. Trudili bi se da prikupimo što više recenzija kako bi naša Facebook stranica bila što popularnija. Imali bi i neke nagradne igre vezane uz korištenje našu aplikaciju. TakoĊer bi koristili i Facebook oglase koji su plaćeni.

5.5. Tablica marketinškog plana RBR Oblik oglašavanja

Web adresa oglašavanja

Termin oglašavanja

Troškovi

Opis oglašavanja

Google AdWords

www.google.com

1.1.-31.12.

Društvene mreţe

www.facebook.com www.instagram.com www.youtube.com

1.1.-31.12.

Letci i roll upovi

10.4.-30.10. i 15.11.10.1.

Newsletter

E-mail

1.1.-31.12.

Banneri

www.htz.hr web stranice partnera

1.1.-31.12.

2.500,00 Oglasi temeljeni na kljuĉnim rijeĉima upisanih u Google traţilicu 1.300,00 Oglasi u obliku oglasa, novosti, objava, videa fotografija itd. 1.000,00 Izrada roll upova i letaka koji bi se postavljali po poslovnicama partnera / Obavijesni bilten u kojem sumiramo bitne informacije i obavijesti za korisnike / Oglasi na web stranicama partnera koje posjećuje naša ciljna skupina korisnika

6. DIGITALNO PLAĆANJE Istraţivanje pokazuje da drţave u razvoju pokazuju visoki stupanj optimizma kad je rijeĉ o potencijalu digitalnih tehnologija da mijenjaju ţivot nabolje. To je prirodno, ispitanici na najrazvijenijim trţištima već imaju pristup toj tehnologiji i ne povezuju je s unapreĊenjem ţivota. Usvajanje digitalnog plaćanja nastavlja rasti diljem svijeta, a MasterCard predviĊa da će do 2020. godine 38 posto plaćanja u Europi biti digitalno. Još od 2014. kada je Apple Pay uveden u SAD-u, izdavatelji kartica i pruţatelji usluga digitalnih novĉanika provode MDES projekte u 18 zemalja diljem Europe – u Ujedinjenom Kraljevstvu, MDES povezuje banke koje predstavljaju više od 70 posto korisnika raĉuna s uslugom Apple Pay. MeĊu pruţateljima usluga digitalnog novĉanika koji se povezuju s MDES-om, Google je nedavno najavio da će lansirati Android Pay u Ujedinjenom Kraljevstvu. „MDES je temelj postignutog napretka u omogućavanju sigurnih digitalnih transakcija uz koje korisnici mogu plaćati gdje i kako ţele te biti sigurni da njihova transakcija ili informacije o plaćanju nisu u opasnosti. Korisnici će imati sve veći izbor pri korištenju kartica u digitaliziranom obliku kako pruţatelji usluga digitalnih novĉanika budu donosili svoja rješenja na trţište.“, rekla je Sanja Ţigić, direktorica kompanije MasterCard u Hrvatskoj. Predstavljen 2013., MDES sluţi kao temelj sigurnih digitalnih plaćanja te osigurava korisnicima najvišu razinu sigurnosti, neovisno o naĉinu plaćanja. Predstavljanje usluge Apple Pay 2014. podrazumijevalo je ukljuĉivanje MDES-a u digitalni novĉanik Applea, a ubrzo su istu platformu usvojili i Samsung Pay te Android Pay. Slika 12: Plaćanje putem interneta

6.1. Popis oblika digitalnog pladanja 1. Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica 2. Digitalni novĉanik 3. Biometrijska kartica 4. Plaćane prepoznavanjem lica 5. Plaćanje putem QR koda

6.2. Opis oblika digitalnog pladanja 6.2.1. Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica Slika 13: Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica

Najnovija tehnologija već se provodi u Velikoj Britaniji i najnaprednijim trţištima poput Španjolske, Njemaĉke i Finske. Dovoljno je samo da se skine aplikacija imena “Identity Check Mobile” kroz koju se dobije autorizacija za plaćanje kroz prepoznavanje lica ili otiska prsta. Uploada se fotografija, dobijete digitalnu mapu svog lica i sve je spremno kad trebate potvrditi plaćanje. Selfie software testiran je u Sjedinjenim Drţavama, Kanadi i Nizozemskoj, a 92 posto ljudi koji su ga testirali izjavilo je kako im se novi sistem sviĊa više od lozinki i da bi ga koristili. Mastercard je ovu tehnologiju 2016. uveo u 12 europskih zemalja ukljuĉujući Veliku Britaniju, Austriju, Ĉešku, Njemaĉku, MaĊarsku i Španjolsku. Za digitalni svijet plaćanja ovo je prava evolucija.

6.2.2. Digitalni novčanik Masterpass je digitalni novĉanik koji pojednostavljuje plaćanje, koji je siguran za korištenje bez bojazni od prevare ili skidanja sredstava s raĉuna. Za razliku od ostalih digitalnih naĉina plaćanja Masterpassom se moţe platiti na nekoliko platformi - online, kroz aplikaciju, u dućanima i na bilo kojem gadgetu -kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu. Pohranjuje sve informacije s kartica i lako se moţe kupovati s jednog raĉuna. Ne moraju se ispunjavati dugaĉki upitnici kod online kupovine, on to radi umjesto korisnika. Samo se treba ulogirati i uĉitati svoju kreditnu ili debitnu karticu. Prijavljuje se samo jednom. Potrebno je samo kliknuti ili dodirnuti kako bi platili. Najnapredniji digitalni novĉanici zasad nisu dostupni na svim trţištima već su najĉešće privilegija potrošaĉa na najvećim i najnaprednijim trţištima. Uz to, posebno kodiran software za zaštitu, štiti podatke i ne dozvoljava neautoriziranu kupovinu. Masterpassom je moguće kupovati na preko milijun lokacija diljem svijeta i to samo jednim dodirom.

6.2.3. Biometrijska kartica Biometrijska kartica kombinira tehnologiju ĉipa s otiskom prsta kako bi se identitet korisnika kartice pri kupovini potvrdio na praktiĉan i siguran naĉin. Prvo je potrebno karticu registrirati u kartiĉnoj kući. Nakon toga se otisak prsta pretvara u kodirani digitalni predloţak koji je saĉuvan na kartici te se kartica moţe koristiti na registriranim kartiĉnim terminalima diljem svijeta. Korisnik krene u šoping, obavi što je potrebno, umetne karticu u aparat i stavi prst na ugraĊeni senzor. Otisak prsta se usporeĊuje s predloškom i transakcija se odobrava, bez da korisnik ispušta karticu iz ruke. Ova tehnologija pomaţe da se otkrije i sprijeĉi zlouporaba, poveća stopa odobrenja i smanji operativni trošak.

6.2.4. Plaćanje prepoznavanjem lica Kineski startup Face++, procijenjen na milijardu dolara, razvio je metodu koja se već koristi u nekoliko popularnih mobilnih aplikacija. Kroz prepoznavanje lica moguće je prebaciti novac kroz Alipay, mobilnu aplikaciju plaćanja koju trenutno koristi 120 milijuna ljudi u Kini. Tehnologija plaćanje prepoznavanjem lica razvijena je toliko da bude dovoljno precizna i sigurna u financijskim transakcijama. Nove verzije tehnologije koriste umjetnu inteligenciju koja je posebno uĉinkovita u prepoznavanju slika kako bi se identificirla neka osoba. 53

6.2.5. Plaćanje putem QR koda Plaćanje bi se vršilo putem kartice na kojoj se nalazi QR kod vlasnika kartice te oĉitanjem toga koda sustav bi prepoznao ţelju za plaćanjem korisnika rikše, a na QR kodu bi se nalazili svi potrebni podaci za izvršenje plaćanja usluge.

6.3. Blockchain tehnologija Pomoću blokchain tehnologije pruţili bi veću sigurnost našim korisnicima prilikom plaćanja jer bi transakcije bile u potpunosti transparentne te bi nam sluţila kao baza podataka korisnika putem koje bi mogli provoditi istraţivanja o našim pojedinim kupcima (ponajviše o kupcima koji koriste naš loyalty program) i time našu uslugu još više prilagoditi našim korisnicima.

7. SWOT ANALIZA PROJEKTA

Prijetnje: -

niske trţišne barijere omogućuju lak ulazak na trţište u sluĉaju da konkurencija prepozna potencijal razvoja trţišta

veliki broj indirektnih konkurenata kao što su pješaĉke ture, javni gradski prijevoz, taxi, turistiĉki vlakovi i autobusi

mogućnost lakog kopiranja aktivnosti Riktoura

vremenski uvjeti mogu smanjiti potraţnju

Prilike: -

prilika za osvajanje dijela trţišta koji posjeduju taxi prijevoznici uvoĊenjem rikši na elektriĉni pogon što je u trendu praćenja razvoja tehnologije

širenje na gradove izvan Zagreba i Zadra

pruţanje usluga na festivalima; npr. prijevoz od kampa do stadiona i sl.

iznajmljivanje za posebne prigode, npr. slikanje za vjenĉanja

Slabosti: -

moderan naĉin ţivota zahtjeva brţa prijevozna sredstva

ovisi o navikama potrošaĉa tj. ţele li biti fiziĉki aktivni i jesu li spremni isprobati nešto novo ili imaju averziju prema novitetima

problemi sa skladištenjem nakon sezone

ovisnost o vremenskim prilikama

mogućnost kraĊe i uništavanja preko noći i za vrijeme nekorištenja

konkurencija moţe smanjiti tarife do te mjere da nikoga neće zanimati proizvod Riktoura

Snage: -

ne postoji izravan konkurent; jedinstveni proizvod u regiji

mijenja perspektivu putovanja i pruţa novo iskustvo ĉime stvara dodanu vrijednost u odnosu na konkurente

potiĉe na rekreaciju i istraţivanje manje poznatih lokacija

niske ulazne i izlazne barijere

Širi turistiĉku ponudu te je primamljivo za mnoge turistiĉke agencije, mogućnost partnerstva

Laka dostupnost materijala za izradu, ne zahtjeva veliki broj zaposlenika

Rikša će sluţiti kao oglasni prostor i na tome dodatno zaraĊivati 55

8. WEB MJESTO PROJEKTA 8.1. Web poslužitelji i domene 8.1.1. Web poslužitelj projekta Prva verzija naše web stranice je izraĊena uz pomoć Wordpressa, servisa koji nudi mogućnost izrade web stranice bez potrebnog programerskog i dizajnerskog znanja i to besplatno. Na tu opciju smo se odluĉili kako bi dobili dojam o funkcioniranju web stranice, promatrali koliko posjeta će imati i analizirali neko vrijeme korisnost i funkcionalnosti koje ima. Wordpress je jedan od najpopularnijih besplatnih providera za dizajn web stranica. Nakon što bi analizirali samu korisnost web stranice i uspjeh aplikacije, ako bi sve išlo u smjeru koji smo planirali i ciljali, prebacili bi se na plaćenu verziju web hostinga koja ipak nudi puno više mogućnosti od besplatne. Jedan od mogućih izbora je plus.hr hosting paket koji za 1200 kuna godišnje nudi 10GB prostora, 300 email adresa, 7 dodatnih domena, 15 MySQL baza, 15 dodatna FTP raĉuna, 15 poddomena, 15 parkiranih domena, 5 Plus.Expert kredita i AdWords voucher od 400kn. Drugi mogući izbor je Avalon web hosting paket koji za 75kn mjeseĉno, odnosno 900kn godišnje nudi takoĊer 10GB prostora, 10TB mjeseĉnog prometa, do 10 odvojenih web stranica, do 10 odvojenih domena, besplatnu registraciju domene, besplatni SSL certifikat. U svakom sluĉaju odabir konaĉnog web hosting providera bi ovisilo o razvoju i uspjehu samog projekta te u skladu s tim potrebe za web hostingom.

8.1.2. Web domene projekta Odabir web domene je vrlo vaţan korak u kreiranju web stranice. Treba odabrati onu domenu koja je prilagoĊena samom poslovanju, odnosno ona koja najbolje objašnjava o ĉemu se radi na toj stranici ili šta se korisniku nudi. Pošto smo za poĉetak web stranicu radili putem Wordpressa, naša web adresa glasi: riktourcroatia.wordpress.com Idealna domena za naš projekt je riktourcroatia..hr, riktourcroatia.com, riktourcroatia.net, riktourcroatia.info No daljnjim pregledom slobodnih domena, ako bi se kasnije odluĉili na drugog web posluţitelja, istraţili smo dostupnost domene koju bi ţeljeli koristiti. Rezultati se vide na slikama ispod. Slika 14: Provjera dostupnosti domena na Regica.net

Slika 15: Provjera dostupnosti domena na Whois.net

Slika 16: Provjera dostupnosti domene na Orbis.hr

8.1.2.1. .hr domena

Što se tiĉe .hr domene, nju bi svakako kupili zbog domaćih turista. Pregledom slobodnih domena, vidjeli smo da su dostupne .hr domene o obliku u kojem mi ţelimo. To je riktourcroatia.hr i godinu dana korištenje te domene na Orbis.hr bi koštalo 479,00 kuna godišnje. TakoĊer i na portalima Regica.net i Whois.net vidimo da je domena .hr dostupna i slobodna za kupnju i korištenje. 58

8.1.2.2. komercijalne domene Od komercijalnih domena su takoĊer sve dostupne u obliku riktourcroatia, što je znak da nitko nema domenu koju mi ţelimo što je dobro. Uzeli bi domenu .com i .net. Na slikama u prošlom poglavlju vidimo da su komercijalne domene takoĊer dostupne.

8.2. CMS sustav CMS je sustav za upravljanje sadrţajem i sve se više koristi za izradu web stranica. Radi se o web aplikaciji koja je napisana u nekom od popularnih programskih jezika uz podršku odgovarajuće baze podataka. Ovakvi sustavi omogućuju razdvajanje dizajna od sadrţaja stranica, s time da se sadrţaj stranica moţe, na krajnje jednostavan naĉin, mijenjati po ţelji vlasnika stranica. Korištenjem CMS tehnologije moguće je mijenjati sadrţaj po vlastitoj volji, a da se pritom ne stvori nikakav dodatni trošak, nego se koriste besplatni alati.

8.2.1. Popis mogućih CMS sustava za projekt Izabrati pravi CMS sustav nije nimalo jednostavno. Evaluacija je vrlo nezahvalan i teţak posao. Zato ćemo se mi pri odabiru voditi karakteristikama kao što su jednostavnost promjene dizajna, jednostavnost unosa i aţuriranja sadrţaja, bogatstvo dodatnih mogućnosti koje pruţa itd. Popis mogućih CMS sustava za projekt: Cushy CMS - https://www.cushycms.com/en Drupal - https://www.drupal.org/ Joomla - https://www.joomla.org/ MODx - https://modx.com/ SilverStripe - https://www.silverstripe.org/ Contao - https://contao.org/ WordPress - https://wordpress.com/

8.2.2. Opis CMS sustava projekta (najboljeg) Za potrebe projekta odabrali smo CMS sustav WordPress jer ima vrlo jednostavno i user friendly suĉelje. PrilagoĊen je za izradu web stranice i prikaz sadrţaja koji su nam potrebni, a velika prednost je mogućnost besplatnog korištenja. Po potrebi je moguće nadoplatiti za odreĊenu nadogradnju što će ovisiti o razvoju i uspjehu projekta.

8.3. Web stranice projekta Slika 17: Web stranica projekta

8.3.1. Struktura Web stranica projekta Language About How to use? Map

8.3.2. Mapa Web stranica projekta (Sitemap) Slika 18: Sitemap stranice

8.3.3. Opis strukture Web stranica projekta Menu aplikacije bi sadrţavao gore navedene opcije koje ćemo u daljnjem izlaganju detaljnije objasniti. Registration- korisnici se, nakon što skinu aplikaciju na svoj ureĊaj trebaju registrirati svojim korisniĉkim podacima koje kasnije mogu koristiti prilikom logiranja na web stranici gdje kao i na mobitelu, mogu pratiti svoja dosadašnja pretraţivanja, pregledati ponude te profil i informacije prilagoĊavati kako ţeli.

9. ZAKLJUČAK Nakon cijelog istraţivanja moţemo zakljuĉiti da je veoma trnovit put od promišljanja i razmišljanja o nekoj poduzetniĉkoj ideji pa do same realizacije, ali treba biti dovoljno odluĉan i pokušati ostvariti ideju. Pomoću ovog istraţivaĉkog rada nauĉili sam kako bi trebali izgledati poĉeci svakog poduzetniĉkog pothvata, i nauĉili da je to najkompleksniji dio za svakog poduzetnika, bilo poĉetnika, bilo iskusnog i prepredenog poslovnog ĉovjeka. Tako mogu reći poslovni plan nije samo pismeni nacrt realizacije odreĊene poduzetniĉke ideje, već i neĉiji osobni san o kojem ovisi buduća ĉovjekova egzistencija, stoga je potrebno što ozbiljnije shvatiti izradu bilo kakvog poslovnog plana, jer na kraju krajeva ipak je to iznimno skupa igra, gdje netko ovisi poslovni uspjeh u ţivotu.

11. POPIS WEB LINKOVA 1. www.wix.com 2. https://www.facebook.com/Riktour562369907483216/?notify_field=blurb&modal=profile_completion&notif_id=152365 8748333382&notif_t=page_profile_blurb&ref=notif 3. https://www.linkedin.com/ 4. https://twitter.com/ 5. https://orbis.hr/ 6. https://www.whois.net/ 7. http://www.infonet.hr/ 8. https://www.orbis.hr/portal/domainchecker.php 9. https://www.orbis.hr/portal/domainchecker.php 10. http://www.nextbike.hr/hr/zagreb/ 11. http://www.zgh.hr/aktualnosti-10/novosti-170/upoznajte-zagreb-uz-turisticku-ponuduzet-a/5795 12. https://cammeo.hr/hr

12. POPIS SLIKA Slika 1: Grafiĉki prikaz mobilne aplikacije Slika 2: Grafiĉki prikaz mobilne aplikacije Slika 2a: Plaćanje putem QR koda Slika 3: Grafiĉki prikaz aplikacije za tablet Slika 4: Facebook profil Slika 5: LinkedIn profil - Lovre Viduka Slika 6: Twitter profil Slika 7: Instagram profil Slika 8: Snapchat profil Slika 9: Kreiranje Google AdWords oglasa Slika 10: Kreiranje Google AdWords oglasa Slika 11: Konaĉan izgled Google AdWords oglasa Slika 12: Plaćanje putem interneta Slika 13: Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica Slika 14: Provjera dostupnosti domena na Regica.net Slika 15: Provjera dostupnosti domena na Whois.net Slika 16: Provjera dostupnosti domene na Orbis.hr Slika 17: Web stranica projekta Slika 18: Sitemap stranice

13. Å½IVOTOPIS Lovre Viduka

14. SAŽETAK Riktour je poduzeće ĉija je svrha poslovanja proširiti turistiĉku ponudu grada Zagreba uvoĊenjem nove atrakcije za domaće i strane turiste. Ponuda se sastoji od prijevoza turista rikšom koja je danas osim u Aziji, gdje sluţi kao redovito prijevozno sredstvo, vrlo popularna i u gradovima zapadne Europe kao taxi-bicikl. Osim u turistiĉke, sluţi i u rekreativne svrhe, a koristiti ju mogu osobe svih dobih skupina. Za poĉetak poduzeće bi djelovalo samo u gradu Zagrebu, nakon ĉega bi proširilo poslovanje u gradu Zadru, sa ţeljom na širenje i u druge dijelove Hrvatske. Glavna djelatnost društva Riktour je gradski prijevoz turista u svrhu razgledavanja i boljeg upoznavanja gradova.

PRILOZI 1. Registracijski obrazac za posjetitelje Web stranica

2. Obavijesni bilten â&#x20AC;&#x201C; newsletter

3. Ekranski prikazi (Screenshotovi) Web stranica projekta

4. Ekranski prikazi (Screenshotovi) mobilne aplikacije

5. Kodovi i ekranski prikazi s radionica (HTML5, CSS3, JavaScript, PHP)