Page 1

Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet Diplomski studij Menadžerske informatike

RIKTOUR D.O.O PISANI IZVJEŠTAJ O PROJEKTU

Studenti:

Lovre Viduka (0067489574) Anđelina Šuker (0067486413)

Mentor:

Doc. dr. sc. Božidar Jaković

Kolegij:

Elektroničko poslovanje

Zagreb, veljača 2018.


Sadržaj 1.UVOD ..................................................................................................................................... 5 1.1. Predmet i cilj rada ............................................................................................................... 5 1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja ................................................................................. 5 1.3. Sadržaj i struktura rada ........................................................................................................ 5 1.4. Kratki opis poslovnog modela............................................................................................. 6 2. OPIS PROJEKTA .................................................................................................................. 7 2.1. Detaljan opis projekta.......................................................................................................... 7 2.2. Organizacija projekta .......................................................................................................... 8 2.3. Strateška osnova projekta .................................................................................................... 9 2.3.1. Misija ........................................................................................................................ 9 2.3.2. Vizija ........................................................................................................................ 9 2.3.3. Ciljevi projekta ......................................................................................................... 9 2.4. Inovacije ............................................................................................................................ 10 2.4.1. Popis inovacija projekta ......................................................................................... 10 2.4.2. Opis inovacije koje projekt sadrži .......................................................................... 10 2.4.2.1. Jedinstvena usluga prijevoza putnika .................................................................. 10 2.4.2.2. Novo iskustvo doživljaja turističkih destinacija.................................................. 10 2.4.2.3. Aplikacijska narudžba, rezervacija i kupnja usluga ............................................ 11 2.4.2.4. proizvodnja električne rikše ................................................................................ 11 2.4.2.5. novi kanala oglašavanja ...................................................................................... 12 2.5. Konkurencija ..................................................................................................................... 12 2.5.1. Popis glavnih konkurenata ..................................................................................... 12 2.5.2. Opis glavnih konkurenata ....................................................................................... 12 2.5.2.1. Nextbike .............................................................................................................. 12 2.5.2.2. ZET...................................................................................................................... 13 2.5.2.3. Taxi cammeo ....................................................................................................... 15 2.5.2.4. UBER ADVENT ................................................................................................. 16 2.5.2.5. Ostali indirektni konkurenti ................................................................................ 17 2.5.3. Sličnosti i različitosti s postojećim projektima na tržištu ....................................... 18 2.5.4. Konkurentska prednost projekta............................................................................. 18 3. DIGITALNI POSLOVNI MODEL ..................................................................................... 20 3.1. Najvažniji poslovni partneri .............................................................................................. 20 3.1.1. Popis najvažnijih poslovnih partnera ..................................................................... 20 3.1.2. Opis najvažnijih poslovnih partnera ....................................................................... 20 3.1.2.1. Turističke zajednica grada Zagreba ..................................................................... 20 3.1.2.2. Turističke agencije .............................................................................................. 20 3.1.2.3.Poduzeća koja se bave BI i Big Data rješenjima .................................................. 21 3.1.2.4. Cloud servis ......................................................................................................... 21 3.1.2.5. Pay Pal ................................................................................................................. 22 3.2. Vrijednosti (ponuda) poslovnog modela ........................................................................... 22 3.3. Najvažnije aktivnosti za isporuku vrijednosti ................................................................... 23 3.4. Ključni resursi ................................................................................................................... 23 3.5. Kategorije klijenata ........................................................................................................... 24 3.5.1. Popis glavnih kategorija klijenata .......................................................................... 24 3.5.2. Detaljan opis glavnih klijenata ............................................................................... 25 3.5.2.1. Izletnici ................................................................................................................ 25 3.5.2.2. Obitelji ................................................................................................................. 25 3.5.2.3. Ljubitelji novih tehnologija/iskustava ................................................................. 25 3.5.2.4. Lokalno stanovništvo .......................................................................................... 25 3.5.2.5. Poslovni partneri ................................................................................................. 26 3.5.3. Tržišta i jezik Web stranica .................................................................................... 26 2


3.5.4. Registracija klijenata .............................................................................................. 26 3.5.5. Pogodnosti za registrirane klijente ILI Direktne i indirektne koristi od besplatnog pružanja svih sadržaja ...................................................................................................... 26 3.6. Upravljanje odnosima s klijentima ............................................................................ 27 3.7. Kanali poslovanja .............................................................................................................. 28 3.8. Struktura troškova ............................................................................................................. 29 3.9. Modeli stvaranja prihoda ................................................................................................... 30 3.9.1. Popis modela stvaranja prihoda .............................................................................. 31 3.9.2. Opis svakog pojedinog modela .............................................................................. 31 3.9.2.1. Prihodi od najma rikše......................................................................................... 31 3.9.2.2. Prihodi od oglasa na web stranici i aplikaciji ...................................................... 31 3.9.2.3. Prihodi od sponzora ............................................................................................. 31 3.9.2.4. Prihodi od oglasa na rikši .................................................................................... 32 3.9.2.5. Prihodi od oglašavanja unutar VR prostora ........................................................ 32 4. DIGITALNE TEHNOLOGIJE ............................................................................................ 33 4.1. Mobilne tehnologije .......................................................................................................... 33 4.1.1. Način mobilnog elektroničkog poslovanja projekta ............................................... 33 4.1.2. Opis aplikacije za pametne mobilne telefone ......................................................... 33 4.1.3. Detaljan opis funkcionalnosti mobilne aplikacije .................................................. 34 4.1.4. Grafički prikaz funkcionalnosti .............................................................................. 35 4.1.5. Mogućnost mobilnog oglašavanja .......................................................................... 37 4.2. Društvene mreže ................................................................................................................ 37 4.2.1. Facebook profil projekta ........................................................................................ 37 4.2.2. LinkedIn profil autora projekta .............................................................................. 37 4.2.3. Twitter profil projekta ............................................................................................ 38 4.2.4. Instagram profil projekta ........................................................................................ 39 4.2.5. Snapchat profil projekta ......................................................................................... 39 4.3. Računarstvo u oblaku ........................................................................................................ 40 4.4. Veliki podaci (Big data) .................................................................................................... 40 4.5. Senzori i Internet stvari (IoT) ............................................................................................ 40 4.6. 3D printeri ......................................................................................................................... 40 4.7. Robotika ............................................................................................................................ 41 4.8. Dronovi.............................................................................................................................. 41 4.9. Virtualna i proširena stvarnost .......................................................................................... 41 4.10. Umjetna inteligencija ...................................................................................................... 41 5. DIGITALNI MARKETING ................................................................................................ 42 5.1. Marketinški plan projekta.................................................................................................. 42 5.2. Ključne riječi projekta ....................................................................................................... 44 5.3. Google AdWords oglas ..................................................................................................... 45 5.4. Oglašavanje na društvenim mrežama ................................................................................ 46 5.5. Tablica marketinškog plana .............................................................................................. 48 6. DIGITALNO PLAĆANJE ................................................................................................... 49 6.1. Popis oblika digitalnog plaćanja ....................................................................................... 50 1. Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica ............................................................... 50 6.2. Opis oblika digitalnog plaćanja ......................................................................................... 50 6.2.1. Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica ..................................................... 50 6.2.2. Digitalni novčanik .................................................................................................. 51 6.2.3. Biometrijska kartica ............................................................................................... 51 6.2.4. Plaćanje prepoznavanjem lica ............................................................................... 51 6.2.5. Plaćanje putem QR koda ........................................................................................ 52 6.3. Blockchain tehnologija ...................................................................................................... 52 7. SWOT ANALIZA PROJEKTA ........................................................................................... 53 8. WEB MJESTO PROJEKTA ................................................................................................ 54 8.1. Web poslužitelji i domene ................................................................................................. 54 3


8.1.1. Web poslužitelj projekta......................................................................................... 54 8.1.2. Web domene projekta............................................................................................. 55 8.1.2.1. .hr domena ........................................................................................................... 56 8.1.2.2. komercijalne domene .......................................................................................... 57 8.2. CMS sustav ....................................................................................................................... 57 8.2.1. Popis mogućih CMS sustava za projekt ................................................................. 57 8.2.2. Opis CMS sustava projekta (najboljeg) ................................................................. 58 8.3. Web stranice projekta ........................................................................................................ 58 8.3.1. Struktura Web stranica projekta ............................................................................. 59 8.3.2. Mapa Web stranica projekta (Sitemap) .................................................................. 59 8.3.3. Opis strukture Web stranica projekta ..................................................................... 60 9. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 61 11. POPIS WEB LINKOVA .................................................................................................... 62 12. POPIS SLIKA .................................................................................................................... 63 13. ŽIVOTOPIS ....................................................................................................................... 64 14. SAŽETAK .......................................................................................................................... 66 PRILOZI................................................................................................................................... 67

4


1.UVOD 1.1. Predmet i cilj rada Predmet ovog rada je izrada poslovnog izvještaja za projekt kojim se nastoji uvesti novi sadržaj u turističku ponudu naše zemlje. Osim izrade detaljne dokumentacije, koja je osnovni preduvjet za uspješno poslovanje, cilj rada je i dobivanje šire slike o važnosti implementacije elektroničkog poslovanja koja je nužno sredstvo za realizaciju ovog projekta.

1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja Za izradu projektne dokumentacije korišteni su brojni izvori, uglavnom bazirani na Internetu te vlastiti materijali korišteni za projekte na drugim kolegijima. Također smo se konzultirali i s kolegama u obliku neslužbene fokus grupe kako bismo dobili povratnu informaciju o njihovoj percepciji usluge.

1.3. Sadržaj i struktura rada Projekt je podijeljen na 14 poglavlja. U prvom dijelu projekta detaljno ćemo opisati našu poslovnu ideju objašnjavajući glavne segmente o kojima je potrebno voditi računa pri izradi kvalitetnog poslovnog plana koji je krucijalan za uspješno i sigurno poslovanje koje će uvelike smanjiti rizik od nepredvidivih situacija koje mogu utjecati na realizaciju projekta. Analizirat ćemo naše konkurente te navesti inovacije koje ćemo implementirati u naš poslovni model te putem kojih želimo postići konkurentsku prednost i pozicionirati se kao inovativna i zabavna usluga u svijesti potrošača. Predstavit ćemo i naše poslovne partnere koji su od velike važnosti za uspostavljanje, funkcioniranje i promidžbu naše usluge kao i za akviziciju što većeg broja korisnika. Kako bi mogli uspješno komunicirati prema našim klijentima, napravit ćemo i analizu korisnika te na temelju toga razvijati naše promotivne aktivnosti i prilagođavati uslugu njihovim željama i potrebama.

5


Navest ćemo i naše najvažnije prihode i rashode kako bi prikazali isplativost projekta i načine financiranja kojima planiramo prikupiti sredstva za realizaciju projekta. U središnjem dijelu rada sagledat ćemo projekt s digitalnog aspekta te navesti i objasniti svu planiranu primjenu digitalnih kanala i digitalnih rješenja bilo da se ona planiraju uvesti u početnoj ili kasnijoj fazi projekta. Za uspjeh projekta bitno je provoditi ciljanu marketinšku kampanju na platformama na kojima se nalaze naši potencijalni klijenti stoga ćemo prikazati razne profile na kojima ćemo voditi interaktivnu komunikaciju. Nakon toga ćemo napraviti SWOT analizu kako bismo uvidjeli jake i slabe strane projekta. Također ćemo prikazati postavljanje web i mobilne aplikacije kao nužnih alata za suvremenom poslovanje i osvještavanje o našem postojanju te ćemo na kraju donijeti zaključak o cijelom projektu

1.4. Kratki opis poslovnog modela Riktour d.o.o. je poduzeće čija je svrha poslovanja proširiti turističku ponudu grada Zagreba uvođenjem nove atrakcije za domaće i strane turiste. Ponuda se sastoji od prijevoza turista rikšom koja je danas osim u Aziji, gdje služi kao redovito prijevozno sredstvo, vrlo popularna i u gradovima zapadne Europe kao taxi-bicikl. Osim u turističke, služi i u rekreativne svrhe, a koristiti ju mogu osobe svih dobih skupina.

6


2. OPIS PROJEKTA 2.1. Detaljan opis projekta Za početak poduzeće bi djelovalo samo u gradu Zagrebu, nakon čega bi proširilo poslovanje u grad Zadar, s mogućnošću širenja i u druge dijelove Hrvatske. Glavna djelatnost društva Riktour d.o.o. je gradski prijevoz turista u svrhu razgledavanja i boljeg upoznavanja grada Zagreba koji uključuje prijevoz putnika pomoću ljudske snage. Pomoćne djelatnosti na koje ćemo se više fokusirati nakon proširenja poslovnih aktivnosti su „Gradski i prigradski kopneni prijevoz“ putnika kao dio gradskog tranzitnog sustava te „Ostale zabavne i rekreacijske djelatnosti“.

Rikša je predviđena za obilaženje užeg centra Zagreba u kojem su smještene poznatije gradske atrakcije, no nije isključena niti mogućnost dužeg najma kako bi korisnici posjetili i druga mjesta kao što su Jarun ili Zoološki vrt u Maksimiru. Kretanje rikšom nije prostorno ograničeno nego ono ovisi o odabiru željene ture uz pratnju vodiča, odnosno trajanju najma u slučaju zasebnog najma. Grad Zagreb prepun je građevina i znamenitosti kojima se može pristupiti rikšom, a preporučene ture obuhvaćale bi Zelenu potkovu grada Zagreba (Trg Nikole Šubića Zrinskog, Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg dr. Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića, Trg maršala Tita i Botanički vrt) te monumentalno groblje Mirogoj, Kamenita vrata, Dolac, Trg bana Josipa Jelačića, Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog i Hrvatsko narodno kazalište Korisnici bi putem aplikacije i web stranice mogli izvršiti registraciju te plaćati račun za korištenje usluge. Kroz navedene digitalne kanale, klijenti bi također mogli pratiti i dostupnost svake rikše u stvarnom vremenu, po potrebi ju rezervirati na rok od 15 minuta, dobiti sve potrebne informacije o organiziranim turama, informacije o gradu u kojem se nalaze, ostavljati preporuke za obilazak te kupovati karte i ulaznice za određene događaje. Također bi mogli ostavljati svoje komentare i ocijeniti uslugu.

7


2.2. Organizacija projekta Netom prije izlaska na tržište u planu je provođenje ciljane digitalne marketinške kampanje kako bi putem internetskog marketinga poduzeće upoznalo potencijalne korisnike i distributere (turističke agencije) s njihovom ponudom te izgradili pozitivnu sliku o usluzi. 6.mjeseci nakon uvođenja proizvoda predviđeno je sklapanje partnerstva s Turističkom agencijom grada Zagreba, Alga Travel i Integral turističkim agencijama koji bi u svoju ponudu uvrstili mogućnost razgledavanja grada na rikšama. Početno povećanje prihoda poduzeće bi ulagalo u nabavljanje novih rikši s fokusom na rikše s dodatkom za djecu dok se taj broj ne bi povećao na 15. Nakon godine dana iskustva i stjecanja prihoda, poduzeće bi proširilo djelatnost na Zadar gdje bi se pripremalo za nadolazeću turističku sezonu u ljetnim mjesecima, a kroz dvije godine bi na isti način pokušali proširiti sustav rikši na Split, Dubrovnik, Rijeku i Varaždin. S obzirom da uspostavljanje poslovanja iziskuje visoke troškove od promidžbe, održavanja, servisiranja i osiguranja do zapošljavanja novih kadrova i nabave nove opreme, predviđamo je da će se poslovanje bez dobiti odvijati u prve tri godine, nakon čega bi poduzeće trebalo nastaviti poslovati bez gubitaka. Do poslovanja s dobiti će doći nakon što proširimo aktivnosti na 6 gradova i nabave svu opremu koju će bez velikih gubitaka i troškova održavanja moći koristiti 8 godina. Nakon što poduzeće bude dovoljno uhodano, prepoznato od strane turista i turističkih agencija te s razvijenom mrežom partnerstva okrenut će se proširenju djelatnosti i u ponudu uvrstiti taxi usluge za koju pretpostavljaju da će najveću primjenu naći u gradovima na obali s obzirom na visoke cijene lokalnih taxista i gradsku infrastrukturu za koju su karakteristične uske ulice radi čega javni prijevoz ne može doprijeti do svih dijelova grada.

Organizacijska struktura je vrlo plitka i uska radi nediferencirane i jednostavne ponude te količine poslovanja koja ne zahtjeva dublju strukturiranost poduzeća. Linijski je podijeljena u dvije funkcijske jedinice- nabavu i administraciju s jednim direktorom na čelu. Direktor poduzeća zadužen je za dugoročno strateško i taktičko planiranje, pronalaženje novih poslovnih prilika, kontaktiranje i održavanje odnosa s partnerima, pronalaženje dodatnih načina financiranja, delegaciju zadataka, kontrolu, koordinaciju aktivnosti i odobravanje budžeta. Također je zadužen za motivaciju i edukaciju ostalih zaposlenika, kao i pomoć pri obavljanju njihovih zadataka. Funkcijska jedinica nabave i marketinga provodit će analizu tržišta potencijalnih proizvođača rikši, nabavu rezervnih dijelova, istraživanje tržišta, provođenje fokus grupa, analiza mogućnosti daljnjeg širenja, kreiranje i implementiranje strategije pružanja usluge, oglašavanje, osmišljavanje fizičkog izgleda rikše, radi na stvaranju imidža tvrtke, analizira konkurenciju. Funkcija administracije ujedno obavlja i financijsku 8


funkciju, a odnosi se na sastavljanje financijskih izvještaja, vođenje računa, izdavanje faktura, primanje i slanje narudžbi, vođenje poslovnih knjiga, praćenje financijskog stanja projekta, redovito financijsko izvještavanje, pronalaženje dodatnih izvora financiranja. Kako se radi o poduzeću s malim brojem radnika koji imaju vlastite udjele, a njihov uspjeh ovisi o uspjehu poduzeća, sve tri funkcije će biti koordinirane, usko surađivati i po potrebi obavljati zadatke neke druge organizacijske jedinice.

2.3. Strateška osnova projekta 2.3.1. Misija “Pružiti avanturističko i praktično iskustvo obilaska najrazličitijih destinacija uz stvaranje dugovječnih uspomena i dodatne vrijednosti cjelokupne turističke ponude Hrvatske.”

2.3.2. Vizija “Doživjeti hrvatske gradove iz potpuno drugačije perspektive i postati prepoznatljiv brand za Hrvatsku.”

2.3.3. Ciljevi projekta Poduzeće Riktour želi prvih 6. mjeseci poslovanja sklopiti partnerstva sa barem tri turističke agencije, te u prve dvije godine povećavati broj rikši sa dodatkom za djecu dok ne nabave 15 takvih rikši. Za jednu godinu bi željeli proširiti svoje poslovanje u grad Zadar, te nakon dvije godine diljem Hrvatske u Split, Dubrovnik, Rijeku i Varaždin. Također bitan cilj im je da kroz najviše tri godine počnu poslovati bez gubitka, te u četvrtoj godini pokušati proširiti poslovanje na pružanje taxi usluga.

9


2.4. Inovacije 2.4.1. Popis inovacija projekta

1. jedinstvena usluga prijevoza putnika 2. novo iskustvo doživljaja turističkih destinacija 3. aplikacijska narudžba, rezervacija i kupnja usluga 4. proizvodnja električne rikše 5. novi kanala oglašavanja

2.4.2. Opis inovacije koje projekt sadrži 2.4.2.1. Jedinstvena usluga prijevoza putnika Iako je naglasak na turističkom iskorištavanju naše usluge, ona je također primjenjiva i za regularni prijevoz. Obzirom na urbani životni stil koji poprilićno brzo prihvaća novitete, vjerujemo da će naša usluga, uz dobru promidžbu, postati i praktično rješenje za svladavanje kraćih distanci u središtu grada. Također, brojna poduzeća prihvaćaju i naglašavaju ekološku osvještenost radi čega tu vidimo potencijal za suradnju s poduzećima koja bi poticala svoje zaposlenike na korištene ekološki prihvatljivih prijevoznih sredstava gdje se mi namećemo kao najprihvatljivije rješenje obzirom da rikša ne ispušta niti grama stakleničkih plinova.

2.4.2.2. Novo iskustvo doživljaja turističkih destinacija Plan ovoga projekta je nadodati veću vrijednost samoga doživljaja putovanja kroz gradove u kojima Riktour nudi svoju uslugu. Sam doživljaj vožnje odnosio bi se na ekološko osviještenu vožnju gdje ne postoji zagađenje zvukom i ispušnim plinovima. Smatramo da će potpuno novom iskustvu doprinijeti aplikacija „Noa explain“ koja bi objašnjavala kulturološke znamenitosti grada u kojemu se nalazimo.

10


2.4.2.3. Aplikacijska narudžba, rezervacija i kupnja usluga Klijenti će se za uslugu registrirati putem mobilne ili web aplikacije putem koje će također moći i rezervirati rikšu, a kao dodatnu vrijednost aplikacije ponudili bi mogućnost kupnje karata i ulaznica za razne događaje, manifestacije, koncerte i slično što bi omogućili suradnjom s partnerom poput Entria ili sličnog sustava za kupnju ulaznica.

2.4.2.4. proizvodnja električne rikše Električne rikša sama po sebi nije inovacija ali stremimo ka tome da postane inovacija proizvodnjom autonomne rikše koja bi funkcionirala pomoću signala koje joj odašilju brojni senzori. Također planiramo prošriti sadržaj uvođenjem virtualne stvarnosti koja bi omogućila prikazivanje povijesnih događaja ovisno o lokaciji. Npr. prikaz završetka Seljačke bune na Markovom trgu čime bi turisti dobili doživljaj toga doba u gradu Zagrebu ili obavljanje trampe na tržnici Dolac.

11


2.4.2.5. novi kanala oglašavanja Jedan od načina finaciranja bilo bi ustupanje oglasnog prostora na samoj rikši. Osim toga, iznajmljivali bi rikše za posebne svečanosti kao što su vjenčanja, profesionalna slikanja i razni događaji. Pokušali bi ostvariti suradnju s jednom od event management agencija koja bi brendirala rikšu ovisno o događaju kojega organizira.

2.5. Konkurencija 2.5.1. Popis glavnih konkurenata 1. NEXTBIKE- „Nextbike je automatizirani sustav najma javnih bicikla. 2. Turistička ponuda ZET-a- „Zagrebački javni prijevoz jedan je od simbola grada Zagreba, a svoju ponudu su proširili i na turističke usluge. ZET-ova turistička ponuda nudi razgled panoramskim autobusima, vožnju uspinjačom i besplatnu vožnju turističkim vlakićem. 3. Taxi Cameo Zagreb- „Predstavlja indirektnog konkurenta našem proizvodu, ali ga smatramo jednim od naših glavnih suparnika na tržištu, te ga smatramo liderom u prijevoznim uslugama. 4. Uber advent- Radi se o električnim rikšama koje će korisnici putem Uber platforme moći naručivati za vrijeme trajanja Adventa od 14 sati do ponoći. Svaka rikša bit će numerirana, a korisnicima će se broj rikše prikazati u samoj aplikaciji. 5. Ostali indirektni konkurenti

2.5.2. Opis glavnih konkurenata 2.5.2.1. Nextbike PROIZVOD Nextbike je prvi sustav javnih bicikala u Zagrebu koji je počeo djelovati na području Zagreba, a kasnije se proširio na Šibenik i Gospić. Korištenje bicikla zahtjeva proces ispunjavanja obrasca i aktivacije računa, a bicikli se nalaze na brojnim terminalima.

CIJENA Godišnja članarina iznosi 200 kuna. Taj iznos može se odmah po uplati koristiti kao kredit za najam bicikla. Prvih 30 minuta je 5 kuna, a svakih sljedećih 30 minuta plaća se 5 kn. Vožnja za tjedan dana iznosi 100 kuna. 12


PROMOCIJA Nextbike koristi plaćeno oglašavanje na društvenim mrežama i tu ulaže najviše napora s obzirom da su njihova ciljana skupina madi ljudi koji su često u pokretu, a takvu populaciju karakterizira upravo velika zastupljenost na društvenim mrežama. Rijetko se oglašavaju u tiskanim medijima, a kao se radi o prvom takvom proizvodu u Hrvatskoj samim svojim djelovanjem plijeni pozornost i osigurava “word of mouth” promociju. Osim toga, iskorištavaju vlastiti promotivni prostor na svojim biciklima, a s obzirom da se kreću na najfrekventnijim dijelovima grada dopiru do velikog broja ljudi.

DISTRIBUCIJA Nextbike sustav javnih bicikala prvi je i najveći ovakav sustav u regiji. Registriraj se u bilo kojem gradu u Hrvatskoj i koristi nextbike bicikle u više od 150 gradova u svijetu!

2.5.2.2. ZET PROIZVOD

PANORAMSKI AUTOBUSI Vozila su opremljena sustavom koji putnike na osam jezika upoznaje s gradskim znamenitostima. Karte se mogu kupiti kod vozača, na središnjem zagrebačkom trgu u objektu prepoznatljivog vizualnog identiteta te u prodavaonici karata u Petrićevoj 4. Autobus vozi na dvije linije- crvenoj i zelenoj. Crvena linija polazi u 12, 14, 16 i 18 sati, a Zelena u 14 i 16! USPINJAČA Uspinjača za Gornji grad najstarije je prijevozno sredstvo organiziranoga javnog prijevoza putnika u Zagrebu. U usporedbi s ostalim žičanim željeznicama koje su namijenjene javnom prometu, s prugom dugom 66 metara, najkraća je na svijetu. Budući da je do danas u cijelosti zadržala prvobitni vanjski izgled i građevnu konstrukciju, a i većinu tehničkih svojstava koja su joj dali graditelji, zagrebačka je uspinjača zakonski zaštićena kao spomenik kulture. Prosječna brzina vožnje: 1,5 m/s Vrijeme vožnje: 64 s,a kapacitet jedne kabine: 28 odraslih putnika, 16 sjedećih i 12 stajaćih mjesta

13


VLAKIĆ Vlakić je predviđen za prijevoz 60 putnika i prilagođen je za prijevoz osoba s invaliditetom, a njegove usluge namijenjene su prvenstveno najmlađima.

CIJENA

PANORAMSKI AUTOBUS Cijena jednodnevne karte je 70 kuna, a za djecu od 7 do 18 godina starosti 35 kuna. Djeca do 7 godina starosti ne plaćaju kartu uz uvjet da se uz jednu odraslu osobu smije voziti najviše troje djece VLAKIĆ Besplatno USPINJAČA Cijena jedne vožnje je 4 kune. U slučaju potrebe putnici mogu naručiti i hitnu vožnju koja košta 20 kuna. Valjane mjesečne, godišnje, kao i pojedinačne karte vrijede i za vožnju Uspinjačom.

PROMOCIJA Zetove turističke usluge ne koriste tradicionalne načine promocije jer su same po sebi dovoljno poznate pa ih iz tog razloga mediji samoinicijativno promoviraju i pišu o gradskoj turističkoj ponudi. Dodatna prednost je što svoje usluge pružaju na mjestima gdje se kreće veliki broj ljudi, u samom središtu grada, radi čega privlače veliku pozornost, a svojim izgledom i prepoznatljivom plavom bojom stvorili su dovoljno jak brand koji ih instinktivno pozicionira kao jedan od simbola grada Zagreba kojeg svaki turist želi isprobati.

DISTRIBUCIJA

PANORAMSKI AUTOBUSI Autobusi voze na dvije linije – crvenoj i zelenoj. Crvena linija prometuje užim središtem grada, dužine je 12,5 kilometara sa šest usputnih stajališta. Zelena linija obuhvaća šire područje grada do jezera Jarun i Bundek te parka Maksimir, uz sedam usputnih stajališta. Trasa linije dužine je 32.5 km, a polazno stajalište je u Bakačevoj ulici, podno Kaptola. VLAKIĆ 14


Vlakić vozi svakoga vikenda od 10 do 19.20 sati! Vozi užim gradskim središtem, svakih 40 minuta, s Trga bana Josipa Jelačića, Ilicom, Frankopanskom, Masarykovom, Teslinom, Praškom, Jurišićevom do Trga žrtava fašizma, otkuda se Jurišićevom vraća na polazno stajalište. USPINJAČA Povezuje Donji grad sa Gornjim svakim radnim danom, subotom, nedjeljom i praznikom od 6 i 30 do 22 sata! Polazak je svakih deset minuta.

2.5.2.3. Taxi cammeo Taxi Cameo Zagreb USLUGE koje pruža Taxi Cammeo:  Gradski i međugradski prijevoz putnika i robe  Poslovna putovanja  Personalizirana usluga prijevoza  Turistički obilazak grada i znamenitosti (kao jedan od najvažnijih segmenata Cameove ponude s obzirom na naše aktivnosti)  Kurirske usluge  Promotivne usluge, tj. usluge oglašavanja na njihovim vozilima i putem letaka unutar Taxi vozila CIJENA Cijena vožnje iznosi za start 6 kn, a nakon toga se svaki sljedeći kilometar naplaćuje po cijeni od 6 kuna. Iste cijene vrijede 7 dana u tjednu, a plaćanje je moguće gotovinom i karticama. Jedan sat čekanja iznosi 40 kuna.

PROMOCIJA Txi Cammeo ne ulaže puno u promociju svojih usluga jer su se uspješno pozicionirali kao jeftini prijevoznik, a oglašavaju se putem vlastitih automobila u svim većim Hrvatskim gradovima koji sveukupno godišnje prođu 30 milijuna kilometara i prevezu 7 milijuna putnika u cijeloj zemlji. Također se oglašavaju i putem internetskih stranica, Facbooka, Instagrama i Youtuba.

15


DISTRIBUCIJA Moguće je kupiti uslugu, tj. naručiti putem telefonskog broja 1212, u Rijeci, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Šibeniku, Osijeku i Zagrebu ili direktnim susretom na ulici.

2.5.2.4. UBER ADVENT PROIZVOD Uber rikša je Uberova usluga koja se nudi samo za vrijeme adventa. Korisnici mogu naručiti rikšu u radijusu od jednog kilometar od Trga Bana Jelačića. U svaku rikšu stane najviše dvoje ljudi. Kako bi korisnicima tijekom vožnje bilo još udobnije, svaka rikša ima i deke za pokrivanje.

CIJENA Cijena usluge je 2,5 kune po minuti vožnje

PROMOCIJA Provodi se klasična promocija putem digitalnih kanala i vrši se samo tijekom božićnih blagdana. Promocija je vrlo lokalizirana te cilja samo na posjetitelje zagrebačkog adventa u kratkom periodu od mjesec dana. Osim vlastitih digitalnih komunikacijskih kanala, oglašavali su se putem medijskih objava.

DISTRIBUCIJA Rikša se može naručiti svakog dana od 14:00 do 00:00h, od 2.12. do 1.1.2018., u centru grada Zagreba. Maksimalni kapacitet rikše su 2 osobe.

16


2.5.2.5. Ostali indirektni konkurenti Konkurentima smatramo sve one aktivnosti na koje turist može potrošiti novac kojega je namijenio za potrošnju tijekom svog boravka. Prema podatcima o turističkoj ponudi grada Zagreba, „uobičajena praksa je da se prilikom posjete nekom gradu razgledaju neki njegovi muzeji. Tako i turisti Zagreba posjećuju gradske muzeje, a prema posjećenosti vode Muzej Mimara, Muzej grada Zagreba, Klovićevi dvori na Gornjem gradu, Strossmayerova galerija te Etnografski muzej. Prema mišljenju hotelskih gostiju ti muzeji su interesantniji su od ostalih. Osim glavnih turističkih atraktivnosti i muzeja, posjetitelje grada privlače i raznovrsne manifestacije (koje mogu biti kulturni, zabavni, sportski ili poslovni događaji). Što se tiče te ponude zagrebačke goste najviše privlače kazališne predstave, koncerti, a za poslovne putnike najinteresantniji je Zagrebački velesajam.“ Osim toga, konkurentima smatramo i svaku drugu mogućnost koja služi kao offline platforma za oglašavanje s obzirom da se djelomično financiramo iznajmljivanjem oglasnog prostora na rikšama.

17


2.5.3. Sličnosti i različitosti s postojećim projektima na tržištu Konkurenti koji pružaju najsličnije usluge, odnosno uslugu razgledavanja grada korištenjem prijevoznog sredstva, su turistička usluga ZET-a, koja nudi panoramsko razgledavanje autobusom, uspinjačom i vlakićem te Nextbike i Uberova rikša. Sličnosti svih navedenih usluga su te što nude posjetitelju ugodno i bezbrižno razgledavanje grada po niskim cijenama. ZET-ova ponuda je fokusirana na uži centar grada te omogućuje pasivno razgledavanje. Ovu uslugu ne smatramo ozbiljnom prijetnjom, nego naprotiv, komplementarnom uslugom kojom će turist samo dodatno upotpuniti svoje iskustvo. S druge strane, Nextbike nudi puno širu mrežu i lakšu dostupnost svoje usluge. Strani turisti su već navikli na uslugu iznajmljivanja bicikla, a Nextbike je sam po sebi poprilično jak i poznat brend izvan granica Hrvatske. Stoga će naš brending zahtijevati pojačane marketinške i tehnološke napore kako bi nadišli ime Nextbikeovog brenda i pozicionirali se kao zanimljiv spoj urbanog, modernog i tradicionalnog s težnjom prebacivanja fokusa i na svakodnevnu upotrebu lokanog stanovništva. Uber advent je u principu najsličnija usluga s obzirom da također nudi prijevoz rikšom, no kao što smo već ranije naveli, usluga se nudi u izrazito kratkom periodu. Za razliku od naše ponude, Uber je lokacijski veoma ograničen te svaka rikša ima svoga vozača.

2.5.4. Konkurentska prednost projekta Konkurentsku prednost želimo graditi na dodatnom sadržaju koji će poboljšati iskustvo same vožnje i razgledavanja. Naši najvažniji konkurenti za sada nude klasično razgledavanje bez značajne uporabe tehnoloških noviteta. S obzirom da iz godine u godinu sve više raste broj turista iz visoko razvijenih zemalja, koji su odavno prihvatili tehnologiju, smatramo da je nužno kretati se u tom smjeru. Korištenjem virtualne stvarnosti omogućit ćemo projiciranje povijesnih i ostalih zanimljivih događanja ovisno o lokaciji. S obzirom da na tržištu ne postoji ništa slično u segmentu turističkog prijevoza, korištenje virtualne stvarnosti vidimo kao izvrsnu priliku za akviziciju

18


ne samo stranih turista, nego i lokalnog stanovništva koje želi pobliže upoznati svoj grad, a da pritom ne treba ulagati prevelike napore. Osim što se korištenjem tehnologije može ponuditi zanimljiviji sadržaj za same korisnike, ona u svojoj pozadini zapravo nudi velike mogućnosti prikupljanja podatka na temelju kojih se dodatno može razvijati poslovanje. Jedna od mogućnosti koju želimo implementirati u rikše je senzorska detekcija i prikupljanje geolokacijskih informacija koje će prikazivati najčešće rute i vrijeme zadržavanja putnika. Na temelju tih informacija, saznat ćemo na kojim to lokacijama možemo proširiti svoju ponudu i osigurati dodatni sadržaj za putnike u fazi mirovanja. Prikupljanje informacija pomoću geolokatora otvora mogućnosti suradnje s lokanim ugostiteljima koji će putem push notifikacija slati informacije o dnevnim jelovnicima i drugim ponudama kada primijete da se rikša nalazi u blizini njihovog ugostiteljskog objekta. Mogućnosti su brojne, a daljnje uvođenje noviteta ovisit će o prikupljenim informacijama.

19


3. DIGITALNI POSLOVNI MODEL 3.1. Najvažniji poslovni partneri 3.1.1. Popis najvažnijih poslovnih partnera 1. 2. 3. 4. 5.

Turistička zajednica grada Zagreba Turističke agencije Poduzeća koja se bave BI i Big Dana rješenjima Cloud servis Pay Pal

3.1.2. Opis najvažnijih poslovnih partnera 3.1.2.1. Turističke zajednica grada Zagreba Naši najvažniji partner so turističke zajednice i agencije. Ponajprije bismo pokušali ostvariti suradnju s Turističkom zajednicom grada Zagreba koja omogućuje sudjelovanje u raznim potpornim programima te udruživanje u oglašavanju kroz promotivne kampanje javnog i privatnog sektora.

3.1.2.2. Turističke agencije Cilj nam je ostvariti suradnju sa što većim brojem turističkih agencija receptivnog ili kombinirnog karaktera, a koji bi u svoju ponudu, kao dio programa, uključili razgledavanje grada rikšom. Partnerstvo bi također uključivalo princip uzajamne promocije, a ovisno o dogovorenim uvjetima, partnerima bi snizili cijenu najma ispod tržišne cijene ili bi cijenu formirali ovisno o ostvarenim direktnim koristima, o čemu bi detaljno odlučivali nakon pregovora s partnerom U početnoj fazi planiramo ostvariti partnerstvo s turističkim agencijama Alga Travel i Integral.

20


3.1.2.3.Poduzeća koja se bave BI i Big Data rješenjima

U današnjim dinamičnim uvjetima, informacija postaje najvrjedniji resurs poduzeća i predstavlja nužan preduvjet za poslovni uspjeh i konkurentsku prednost. S obzirom da ćemo imati vrlo diferenciranu strukturu korisnika, želja nam je otkriti njihove navike i obrasce ponašanja. Iz tog razloga planiramo implementirati BI i Big Data alate kojima ćemo prikupljati podatke i transformirati ih u korisno znanje, a koje će nam u konačnici omogućiti upravljanje i razvijanje

poslovanje u onom smjeru u kojem će to zadovoljiti naše klijente. Vjerujemo da će nam prikupljene informacije pomoći u sprječavanju saturacije i detekciji određenih faza životnog ciklusa usluge, a na temelju čega ćemo dalje prilagođavati strategiju poslovanje. Na tržištu postoje brojna poduzeća koja razvijaju alate za BI i Big Datu, a naši potencijalni partneri su Adacta, Neos, Poslovna inteligencija i Combis. Konačnu odluku o partneru ćemo donesti nakon razgovora s predstavnicima navedenih poduzeća.

3.1.2.4. Cloud servis Korištenjem BI i Big Dana alata generirat će se velike količine informacija radi čega je nužno imati određeno mjesto na kojima će se ti podatci pohranjivati. Kako bi se osigurali da će podatci biti uvijek dostupni i zaštićeni od neovlaštenog korištenja, iznajmit ćemo cloud prostor nekog već postojećeg data servisa. Velika prednost Cloud servisa je u tome što o administraciji, podršci i razvoju poslovnih aplikacija brigu vode davatelji usluge. Također je omogućena centralizacija podataka, stalna dostupnost podataka, smanjen je rizik od gubitka podataka, dobiva se bolje korisničko iskustvo i sigurnost podataka.

Promatrajući usluge koje nude razni ponuđači te koje će najbolje odgovarati našim potrebama, suzili smo izbor partnera na nekoliko poduzeća, a to su DataCross , Altus informacijske tehnologije i Gocloud.

21


3.1.2.5. Pay Pal Plaćanje korištenja usluge će se vršiti putem web i mobilne aplikacije, a kako bi korisnicima osigurali što sigurniji transfer novčanih sredstava, omogućit ćemo mogućnost plaćanja putem Pay Pal računa PayPal je internetski orijentirana kompanija koja omogućava da se uplate i novčani prijenosi obavljaju u potpunosti preko Interneta, a nudi zaštitu kupaca i prodavača u sklopu svojih “PayPal Buyer Protection Policy” te “Seller Protection Policy” pravila.

3.2. Vrijednosti (ponuda) poslovnog modela Prednost našeg poslovnog modela nad svim ostalim sličnim modelima na tržištu je korisničko iskustvo kojega korisnici dobivaju korištenjem naše usluge. Zahvaljujući upotrebi VR tehnologije, korisnici dobivaju doživljaj „lokacije koja priča priču“. Odnosno, razlika je u tome što klasičnim razgledavanjem turisti dobivaju samo vizualnu i imaginarnu percepciju lokacije koju posjećuju, a mi im uz sve to dajemo drugačiji i dublji uvid i mogućnost poistovjećivanja sa sadržajem koji je obilježio i u konačnici proslavio određenu lokaciju. Tako se na primjer turist može zaustaviti kraj Manduševca, pogledati kratki film i poslušati legendu o nastajanju imena grada Zagreba

Klijenti zapravo dobivaju dojam kina u pokretu. Iskustvo razgledavanja tako postaje zabavnije, vizualno, akustično i psihološki pretočeno na određenu razinu stvarnosti što omogućuje posjetitelju da se zaista osjeća kao da se nalazi u nekim drugim vremenima ili kao sudionik svih bitnih događaja određene lokacije koju na kojoj se nalazi.

22


3.3. Najvažnije aktivnosti za isporuku vrijednosti Prva stvar koju moramo osigurati kako bi projekt funkcionirao su financijska sredstva. Djelomično ćemo se financirati vlastitim sredstvima, djelomično sredstvima dobivenim iz raznih poticaja i razvojnih programa, a djelom ćemo novac prikupljati od naknade za najam oglasnog prostora. Iduća vrlo bitna aktivnost je ostvarivanje suradnji s ranije spomenutim partnerima, a ponajprije s turističkim zajednicama i agencijama kako bi se pomoću njihove potpore lakše probili na tržište. Da bi uslugu uopće mogli pružati, nužno je nabaviti i kvalitetno opremiti rikšu kao i sav dodatan sadržaj koji smo spominjali. Nabavka rikši je jednostavniji dio posla s obzirom da smo se na temelju detaljne analize odlučili na kvalitetnog ponuđača, no teži dio se odnosi na kvalitetnu izradu VR rješenja s obzirom da tražimo jedinstveno rješenje, a rezultat će biti vidljiv tek nakon što odabrani partner isporuči rješenje.

S obzirom da je naša usluga jedna od onih čiji je životni ciklus vrlo kratak, bitno nam je u svakom trenutku raspolagati kvalitetnim informacijama koje će nas u datom trenutku alertirati da je vrijeme za promjenu strategije. Iz tog razloga, bitna aktivnost je uvođenje kvalitetih Big Data i BI rješenja.

3.4. Ključni resursi Pri određivanju ključnih resursa vodili smo se time da svaki poslovni model zahtijeva resurse koji poduzeću omogućavaju kreiranje vrijednosti za korisnika, isporuku vrijednosti te potrebno znanje za daljnji razvoj. Stoga smo izdvojili tri ključna resursa, a to su financijski, ljudski i tehnološki. Financijski predstavljaju novčanu imovinu poduzeća koja ujedno čini i polazni oblik ulaganja u druge oblike imovine. Početak poslovanja uvjetuje početna novčana ulaganja u stvari, usluge, ljude radi čega je potrebno osigurati dovoljnu količinu financijskih resursa Ljudski resursi predstavljaju živi čimbenik organizacije poduzeća koji sa svojim znanjem, vještinama, sposobnostima i kreativnosti danas najviše doprinose ostvarenju ciljeva poduzeća. 23


Iako poduzeće neće imati veliki broj zaposlenika, bitno je da to budu ljudi koji će stvoriti jaku organizacijsku kulturu s istim ciljem i jednakom strašću za svakodnevnim napretkom poslovanja. Tehnološki resursi predstavljaju sve ono što omogućava brzu i jednostavnu komunikaciju s klijentom, njegovu povratnu informaciju i potpuno korisničko iskustvo kao i pozadinsku potporu funkcioniranju poslovanja. To se odnosi na tehnologiju s kojom će korisnik izravno biti u kontaktu, uključujući sve informativne kanale putem kojih se korisnik informira, registrira i plaća uslugu. Za potporu poslovanju ključna je tehnologija koja omogućuje prikupljanje i analizu podataka, ekstrakciju informacija i stvaranje znanja na temelju kojega će se formirati svi daljnji koraci poslovanja.

3.5. Kategorije klijenata 3.5.1. Popis glavnih kategorija klijenata Ciljana skupina korisnika rikše je od 3 godine do 65 godina, domaći i strani turisti kao i stanovnici grada Zagreba (a kasnije i ostalih gradova). Glavne karakteristike korisnika su želja za putovanjima, istraživanjem i rekreacijom. Osobe koje provode slobodno vrijeme u Zagrebu bilo kao turisti ili građani, prvenstveno sa željom razgledavanja grada. To su osobe koje ne moraju nužno imati jaku kupovnu moć jer vožnju rikšom mogu priuštiti osnovnoškolci koji dolaze na izlet jednako kao i imućniji turisti iz drugih zemalja i kontinenata. Potencijalne potrošače se može podijeliti u dvije glavne podskupine, a to su domaći i strani turisti. Domaći turisti preferiraju samostalno razgledavanje bez pratnje lokalnog vodiča. Imaju veliku dostupnost informacija na materinjem jeziku i lakše se mogu snaći nego strani turisti. S druge strane, strani turisti su manje sigurni i spremni individualno istraživati grad, obično se kreću u skupinama i koriste usluge vodiča u čemu vidimo potencijal grupnog iznajmljivanja veće količine rikši. Bogatiji su od domaćih turista i u Hrvatsku dolaze s većim budžetom kojeg žele potrošiti kako bi vidjeli što više atrakcija i doživjeli nezaboravna iskustva, a radi pariteta kupovne moći naša ponuda činit će im se kao jeftin način neuobičajenog razgleda grada i povećanja fleksibilnosti.

24


3.5.2. Detaljan opis glavnih klijenata 3.5.2.1. Izletnici Izletnici su skupina posjetitelja koji na određenoj destinaciji borave kraći period te predstavljaju aktivnu skupinu posjetitelja koja želi u što kraćem vremenskom periodu vidjeti što više atrakcija radi čega smatramo da će rikša biti izuzetno korisna u njihovom doživljaju grada koji obilaze.

3.5.2.2. Obitelji Kategorija obitelji spada pod dobre potrošače koji često posjećuju restorane, objekte za zabavu, kulturne objekte i sve ostale atrakcije koje grad pruža. Oni svoje vrijeme prilikom boravka aktivno koriste za razgledavanje i istraživanje lokacije u kojoj se nalaze. Naš su cilj manje obitelji, a za veće obitelji formirat ćemo posebnu ponudu. Posebna ponuda će se sastojati od određenih popusta na cijenu usluge.

3.5.2.3. Ljubitelji novih tehnologija/iskustava Ljubitelji novih tehnologija lako prihvaćaju sav sadržaj koji im daje novo tehnološko iskustvo te vrlo lako prihvaćaju trendove. Iako VR sadržaj koji će biti implementiran u našu ponudu ne predstavlja novitet na tržištu, vjerujemo kako će ti klijenti biti privučeni novim iskustvom doživljaja vanjske okoline, tj okolini koju oni posjećuju.

3.5.2.4. Lokalno stanovništvo Skupina lokalnih stanovnika koji će uslugu koristiti isključivo za prijevoz. Sve veći broj ljudi je ekološki osviješteno te voli provoditi vrijeme na svježem zraku radi čega će biti potaknuto da koristi rikšu kao prijevozno sredstvu od polazne do završne točke.

25


3.5.2.5. Poslovni partneri Prije svega to se odnosi na oglasni prostor koji ćemo iznajmiti partnerima kako bi se reklamirali te mogućnost pružanja ponude poslovnim partnerima s kojima oni surađuju kako bi grad u kojem se nalaze doživjeli na poseban način što će sigurno ostaviti dobar utisak u međupartnerskim odnosima.

3.5.3. Tržišta i jezik Web stranica Osnovni jezik web stranice i mobilne aplikacije kad ju se otvori bi bio engleski, a mogla bi se prebaciti na hrvatski, engleski, njemački, talijanski, češki i kineski. Tržište na kojem bi na početku nastupili bi bilo domaće.

3.5.4. Registracija klijenata Na mobilnoj aplikaciji i na web stranici bi postojao obrazac za registraciju korisnika. Registracija bi se sastojala od osnovnih podataka kao što su ime, prezime, datum rođenja, država, PayPal račun, email adresa, spol itd., a s ciljem daljnjeg prikupljanja podataka o korisniku te radi personaliziranog pristupa. Registracija bi uključivala korištenje njihove lozinke na web stranici, ili bi za registraciju na aplikaciju mogli koristiti svoju fotografiju kao autorizaciju.

3.5.5. Pogodnosti za registrirane klijente ILI Direktne i indirektne koristi od besplatnog pružanja svih sadržaja Direktne koristi koje bi klijent imao od registracije i uključivanja u loyaliti program su mogućnost skupljanja bodova na temelju kojih bi onda ostvarivali razne pogodnosti kao što su vožnje uz popust, dodatne beneficije za dovođenje novih članova te razne pogodnosti kod naših poslovnih partnera kao npr. popust ili prošireni asortiman usluga.

26


3.6. Upravljanje odnosima s klijentima Cilj primjene ove koncepcije je omogućiti stalnu interakciju između organizacija i njihovih kupaca te iz velike količine podataka apsorbiranih kroz svakodnevno poslovanje generirati korisne informacije na temelju kojih će organizacija prilagođavati svoje poslovanje potrebama i željama kupaca. Kroz naš loyalty program i Big Data alate prikupljat ćemo podatke o navikama naših korisnika te tako prilagođavati naše usluge potrebama naših korisnika. Danas je nemoguće govoriti o uspješnosti poslovanja ukoliko to poslovanje ne prati trendove na tehnološkoj sceni koji svojim ubrzanim razvojem omogućuju znatno efikasnije upravljanje svim komponentama sve kompleksnijih poslovnih struktura i zahtjeva tržišta. Implementacija informacijske tehnologije ima posebnu snagu u okvirima trgovinskih odnosa između organizacija i njihovih kupaca.

27


3.7. Kanali poslovanja B2C- predstavlja direktni odnos između klijenta i pružatelja usluge što je i naša glavna djealatnost. Prvenstveno smo orjentirani na izravno pružanje usluge kupcima bez posredovanja drugih poduzeća. B2B- označava vrstu poslovanja između organizacija. Ustupanjem oglasnog prostora planiramo ostvariti suradnje u B2B segmentu te na taj način prikupljati dio sredstava koji je potreban za svakodnevno poslovanje. B2B2C- Kako bi dosegnuli što veći broj korisnika želimo našim poslovanjem ostvariti partnerstva s drugim poduzećima te kroz njihove kanale doprijeti do klijenata. Prvenstveno mislimo na turističke agencije koje bi u svoju ponudu uvrstili mogućnost razgledavanja grada korištenjem

rikše.

28


3.8. Struktura troškova Prva godina (mjeseci)

RAZDOBLJA STRUKTURA

I.

II.

300 kn

300 kn

1.1. Materijal

0 kn

1.2. Energija (električna) 1.3. Ostali materijalni troškovi

1. MATERIJALNI TROŠKOVI (1.1+1.2+1.3+1.4+1.5)

2. VRIJEDNOST ROBE

III.

IV.

V.

300 kn

570 kn

670 kn

715 kn

815 kn

730 kn

580 kn

510 kn

440 kn

400 kn

0 kn

0 kn

200 kn

280 kn

295 kn

365 kn

300 kn

180 kn

150 kn

90 kn

50 kn

1900 kn

1900 kn 1900 kn

300 kn

300 kn

300 kn

300 kn

300 kn

300 kn

300 kn

300 kn

300 kn

300 kn

300 kn

300 kn

3840 kn

3840 kn 3840 kn

0 kn

0 kn

0 kn

70 kn

90 kn

120 kn

150 kn

130 kn

100 kn

60 kn

50 kn

50 kn

1250 kn

1300 kn 1360 kn

1562.50 kn

1562.50kn

1562.50 kn

1562.50kn

1562.50kn

18750kn 18750kn 18750kn

1562.50kn 1562.50kn 1562.50 kn 1562.50 kn 1562.50kn

VI.

VII.

OSTALE GODINE VIII.

IX.

1562.50kn 1562.50 kn

X.

XI.

XII.

2.

3.

4.

6990 kn 7040 kn 7100 kn

150 kn

150 kn

650 kn

650 kn

650 kn

650 kn

650 kn

650 kn

650 kn

650 kn

650 kn

650 kn

8000 kn 8000 kn 8000 kn

3.1. Proizvodne usluge (izrada prom. mat.)

150 kn

150 kn

150kn

150 kn

150 kn

150kn

150kn

150 kn

150 kn

150 kn

150 kn

150 kn

2000 kn

2000 kn 2000 kn

3.2. Ostale usluge (održavanje)

0 kn

0 kn

500 kn

500 kn

500 kn

500 kn

500 kn

500 kn

500kn

500 kn

500 kn

500 kn

6000 kn

6000 kn 6000 kn

3. TROŠKOVI USLUGA (3.1+3.2)

4. NEMATERIJALNI TROŠKOVI (4.1+4.2+4.3+4.4) 4.1. Osiguranje 4.2. Promidžba

2800 kn

2800 kn 2800 kn 2800 kn

2800 kn

2800 kn 2800 kn 55400 kn 55400 kn

2200 kn 2200 kn 2200 kn

2200 kn

2200 kn

2200 kn

2200 kn

2200 kn

2200 kn

2200 kn

2200kn

2200 kn 26400kn 26400 kn 26400 kn

400 kn

400 kn

400 kn

400 kn

400 kn

400 kn

400 kn

400 kn

400 kn

400 kn

400 kn

400 kn

2000 kn 2000 kn

2000kn

2000 kn

2000 kn

2000 kn

2000 kn

2000 kn

2000 kn

4.4. Ostali nematerijalni troškovi (najam) 5. PLAĆE (5.1+5.2)

2000 kn

2000 kn

17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn

17418kn

5.1. Bruto 2. plaće djelatnika

17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn

17418kn

2000 kn 2000 kn 2000 kn 2000 kn 2000 kn

2000 kn

6. KAMATE 7. UKUPNI TROŠKOVI (1+2+3+4+5+6)

55400 kn

2800 kn 2800 kn 2800 kn 2800 kn 2800 kn

5000 kn

5000 kn 5000 kn

2000 kn 24000 kn 24000 kn 24000 kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 209016kn 209016kn 209016k n 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 17418kn 209016kn 209016kn 209016k n 2000kn 2000 kn 2000 kn 2000 kn 2000kn 2000kn 24000 kn 24000kn 24000kn

24203.50 24203.50 24703.50 24973.50 25073.50 25118.50 25218.50 25160.50 25010.50 24940.50 24870.50 24830.50 322156 kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

322206 kn

322266 kn


3.9. Modeli stvaranja prihoda


3.9.1. Popis modela stvaranja prihoda 1. model- prihodi od najma rikše 2.model- prihodi od oglasa na web stranici i aplikaciji 3. model- prihodi od sponzorstva 4. prihod od oglasa na rikši 5. model- prihodi od oglašavanja unutar VR prostora

3.9.2. Opis svakog pojedinog modela 3.9.2.1. Prihodi od najma rikše Cijena najma rikše ovisila bi o trajanju najma pa bi tako cijena za najam između jednog i četiri sata iznosila 20 kn, a najam rikše na period duži od 4 sata bi iznosio 80 kn. Maksimalno trajanje najma iznosi 24 sata. Od primarnog modela stvaranja prihoda, u prvoj godini planiramo ostvariti zaradu od 184600,00 kuna.

3.9.2.2. Prihodi od oglasa na web stranici i aplikaciji Ovaj model stvaranja prihoda se temelji na naplaćivanja oglasa oglašivačima koji žele da se njihovi oglasi prikazuju na našoj web stranici. To bi uglavnom bili ugostiteljski objekti, prodavaonice, turistički objekti svih vrsta, hoteli, apartmanska naselja, turističke zajednice itd. Pošto bi našu web stranicu posjećivali turisti, oglasi ovih objekata bi bili vrlo korisni za njih, a pritom i za nas jer bi od njihovih oglasa zarađivali. Pritom bi oglašivači bili naši partneri i suradnici čije bi informacije aplikacija pružala korisnicima. Oglašivanje bi se naplaćivalo CPC, odnosno Cost Per Click, što bi značilo da svaki klik na oglas znači određena provizija za nas od strane partnera i suradnika.

3.9.2.3. Prihodi od sponzora Sponzorstva raznih poduzeća i objekata čiji oglasi će biti prikazani na web stranici i aplikaciji. Njihove proizvode i usluge ćemo promovirati na svim našim događajima, predstavljanjima itd.


3.9.2.4. Prihodi od oglasa na rikši Rikša je sama po sebi oglasni prostor koji se kreće po gradu i kao takva može služiti kao pokretni pano te možemo pružiti posebne usluge oglašavanja našim poslovnim partnerima i tako stvoriti još bolje odnose s našim poslovnim partnerima.

3.9.2.5. Prihodi od oglašavanja unutar VR prostora Ideja je da se unutar predstavljanja različitih kulturnih znamenitosti putem VR tehnologije, ubace različite mogućnosti kao logotipi oglašivača u pozadini VR priče o znamenitosti ili da se prilikom pokretanja i kraja programa vrte reklame.

32


4. DIGITALNE TEHNOLOGIJE 4.1. Mobilne tehnologije 4.1.1. Način mobilnog elektroničkog poslovanja projekta Način poslovanja putem mobilne tehnologije će funkcionirati tako da da korisnici koji posjeduju pametni telefon najprije skinu aplikaciju na svoj uređaj (aplikacija je besplatna). Nakon što je skinu i registriraju se, mogu je početi koristiti. Korisnici putem aplikacije mogu izvršavati plaćanje usluge, informirati se o cijenama ili kontaktirati podršku za korisnike. Putem mobilne tehnologije bilo bi omogućeno geotargetiranje na temelju kojeg bi naši partneri- oglašivači mogli dostavljati ciljane oglase kao npr. restorani koji bi na temelju geolokacije slali određene dnevne ponude našim klijentima koji se nalaze u blizini njihovog restorana.

4.1.2. Opis aplikacije za pametne mobilne telefone S obzirom da turisti pristižu s raznih strana svijeta, aplikacija će biti maksimalno intuitivna kako bi i se mogli snaći i turisti koji ne govore neke od svjetskih jezika koje će aplikacija podržavati. Aplikacija će biti dostupna na Android i iOS operacijskim sustavima te će biti spojena s cloud servisom u kojeg će se neprekidno agregirati podaci o našim korisnicima, čija će nam analiza pomoći u daljnjem razvoju našeg poslovanja. Svi podaci će biti strogo zaštićeni kako ne bi doveli naše klijente u nezavidnu poziciju, pri tome misleći na krađu osobnih podataka.

33


4.1.3. Detaljan opis funkcionalnosti mobilne aplikacije  Registration  Language  About  How to use?  Reservation  Be prepared  Map Menu aplikacije bi sadržavao gore navedene opcije koje ćemo u daljnjem izlaganju detaljnije objasniti. Registration- korisnici se, nakon što skinu aplikaciju na svoj uređaj trebaju registrirati svojim korisničkim podacima koje kasnije mogu koristiti prilikom logiranja na web stranici gdje kao i na mobitelu, mogu pratiti svoja dosadašnja pretraživanja, pregledati ponude te profil i informacije prilagođavati kako želi.

Language- s obzirom na strukturu turista, aplikacija bi bila dostupna na hrvatskom, njemačkom, talijanskom, češkom i kineskom jeziku, a osnovni jezik web stranice i mobilne aplikacije bio bi engleski. About- u ovoj sekciji opisali bi naš način poslovanja, osobne podatke o našem poduzeću, nešto o osnivačima, našu misiju i viziju, usluge koje nudimo, cjenik, uvjete poslovanja i sve ostale bitne informacije. How to use?- detaljan opis registracije, prijave, rezervacije te načina samog naručivanja usluge prijevoza rikšom, opis programa vjernosti za kupca usluge, opis plaćanja, odredbe i uvjeti. Reservation- putem ove opcije moguće je rezervirati rikšu 15 min prije same upotrebe. Be prepared- neki objekti omogućuju da se njihova usluga/proizvod rezervira, odnosno kupi. Na primjer muzeji mogu omogućiti da korisnici preko aplikacije kupe ulaznice za muzej. Dok na primjer restoran može omogućiti korisnicima da rezerviraju svoj stol.

34


Map- korisnici će moći u svakom trenutku pratiti gdje se nalazi koja rikša i na temlju toga odabrati onu koja im je najpogodnija.

4.1.4. Grafički prikaz funkcionalnosti Slika 1: Grafički prikaz mobilne aplikacije

35


Slika 2: GrafiÄ?ki prikaz mobilne aplikacije

Slika 3: GrafiÄ?ki prikaz aplikacije za tablet

36


4.1.5. Mogućnost mobilnog oglašavanja Našu uslugu planiramo oglašavati na gotovo svim društvenim mrežama. Pokušat ćemo ostvariti maksimalan organski rast te na temelju tog iskustva optimizirati oglase za plaćeno oglašavanje. Najveći dio budžeta za oglašavanje na društvenim mrežama bi iskoristili za oglašavanje putem Facebooka i Instagrama.

4.2. Društvene mreže 4.2.1. Facebook profil projekta Slika 4: Facebook profil

37


4.2.2. LinkedIn profil autora projekta Slika 5: LinkedIn profil - Lovre Viduka

4.2.3. Twitter profil projekta Slika 6: Twitter profil

38


4.2.4. Instagram profil projekta Slika 7: Instagram profil

4.2.5. Snapchat profil projekta Slika 8: Snapchat profil

39


4.3. Računarstvo u oblaku Korištenjem Big Date generirat će se velike količine informacija radi čega je nužno imati određeno mjesto na kojima će se ti podatci pohranjivati. Kako bi se osigurali da će podatci biti uvijek dostupni i zaštićeni od neovlaštenog korištenja, iznajmit ćemo cloud prostor nekog već postojećeg data servisa. Velika prednost Cloud servisa je u tome što o administraciji, podršci i razvoju poslovnih aplikacija brigu vode davatelji usluge. Također je omogućena centralizacija podataka, stalna dostupnost podataka, smanjen je rizik od gubitka podataka, dobiva se bolje korisničko iskustvo i sigurnost podataka.

4.4. Veliki podaci (Big data) Big Data tehnologija služi za prikupljanje, obradu i analizu velike količine podataka, koji su opsegom, kompleksnošću i brzinom dolaska veliki. Uz strukturirane, djelomično strukturirane i nestrukturirane podatke, poduzeća osim s velikom količinom podataka imaju problema i s njihovom raznolikošću. Podaci se generiraju velikom brzinom i sakupljaju u različitim intervalima što ih čini vrijednima, ali ujedno i kompliciranim za analizu. Tako ćemo i mi prikpuljati podatke o našim korisnicima i njihovim navikama u svrhu optimizacije poslovanja te ćemo također prikupljati podatke o gustoći prometa kako bi izabrali najoptimalnije rute prijevoza.

4.5. Senzori i Internet stvari (IoT) Internet stvari označava povezivanje uređaja putem interneta. Spajanje uređaja može biti bežično i omogućava nove mogućnosti za međusobnu interakciju ne samo između različitih sustava i donosi nove mogućnosti njihove kontrole, praćenje i pružanje naprednih usluga. U našem slučaju, koristili bi senzore koji će biti ugrađeni u rikše kako bi mogli prikupljati informacije o gustoći prometa.

4.6. 3D printeri Pomoću 3d printera ćemo napraviti kostur modela rikše te tako uvelike smanjiti troškove proizvodnje te rikše te u potpunosi prilagoditi našim potrebama te potrebama naših korisnika. Naravno, okušat ćemo izrađivati i alate za održavanje rikši.

40


4.7. Robotika Koristili bi robotske ruke prilikom sklapanja komponenti iz 3D printera (po primjeru proizvodnje automobila u Regensburghu)

4.8. Dronovi Dronove možemo koristiti kao proširenje naše djelatnosti u vidu dostavljanja različitih roba na kućne adrese. Isto tako može poslužiti kao izvor podataka o prometu unutar grada u kojem poslujemo, kao npr. kolika je gustoća pješaka (potencijalnih kupaca naše usluge).

4.9. Virtualna i proširena stvarnost Služila bi nam kao glavni adut za izdvajanje od konkurencije. Povijesnim građevinama želimo pomoću proširene stvarnosti pridodati događaje koji su se događali oko njih u određeno vrijeme, kao npr. pogubljenje Matije Gupca na Markovom trgu.

4.10. Umjetna inteligencija U daljnjoj budućnosti planiramo izraditi robota koji će preuzeti ulogu vodiča te na taj način postići interakciju s našim korisnika.

41


5. DIGITALNI MARKETING 5.1. Marketinški plan projekta  Proizvod Rikša je proizvod nalik biciklu koji se diljem Azije koristi kao svakodnevno tradicionalno prijevozno sredstvo. Prijevozno sredstvo ima prošireni dodatak za 2 osobe, te jedno mjesto za vozača. Maksimalna težina koju može podnijeti je 280 kg. Rikša dužine 2 m i širine 1,5 m imat će 12 brzina i postizati brzinu od 50 km/h.Dizajn bi pratio starinski vintage stil i minimalizam te bi bio jednostavan za uporabu. U prvih nekoliko godina koristile bi se rikše koje se pokreću na vlastiti pogon, a s razvojem poslovanja i povećanjem prihoda postepeno bi se uvodile rikše na električni pogon. Predviđeni rok upotrebe jedne rikše je 8 godina, bez potrebe za čestim servisiranjem. Kako bi vijek trajanja bio što dulji uvedena je obaveza godišnjeg servisiranja svih rikši. Košara (dio u kojem sjede dvije osobe) je predviđena za oglasni prostor koji se koristi kao jedan od načina financiranja.  Tržište U prvih godinu dana poslovne aktivnosti provodit će se samo na području grada Zagreba nakon čega će isti poslovni model primijeniti i na ostale gradove. Hrvatska je turistička zemlja s razvijenim tržištem turističke ponude radi čega ju karakterizira bogat turistički sadržaj koji nam kao naši indirektni konkurenti ne idu na ruku. Do nedavno je Zagreb bio samo tranzitno stajalište, no zadnjih godina se sve više razvija i kao turistička destinacija. Nekoliko je puta već bio nominiran za najbolju europsku destinaciju i u tim bi izborima uvijek zauzimao visoka mjesta, a 2016. godine proglašen je najboljom božičnom destinacijom prema portalu European Best Destinations pobjedivši tako poznate gradove poput Pariza, Londona, Beča i ostalih. Pozitivan imidž se tek počinje graditi i na vrijeme treba reagirati uvođenjem novog sadržaja kao što je naša rikša kako bi se iskoristio njen pun potencijal prije nego konkurencija krene u izravnu borbu. “Prosječan turist u Zagrebu dnevno potroši 111 eura, a najveći rast posjeta bilježi se tijekom srpnja i kolovoza za kada je i planirana najveća navala na naše usluge. 30 posto turista u Zagreb dolazi radi novih iskustava, a 26 posto radi kratkog odmora, dok ih 20 posto stiže radi zabave te raste broj gostiju koji razgledavaju turističke atrakcije. Najviše razgledavaju Trg bana Jelačića (76 posto), Gornji Grad (68 posto), Donji grad (67 posto), Katedralu (66 posto) i Dolac (48 posto), a smeta ih skup javni gradski prijevoz i nedostatak tradicionalnih suvenira. 42


Svi ovi podaci idu u prilog uvođenju rikše kao sredstva koje može zadovoljiti navedene razloge dolaska i ublažiti eventualne nedostatke.  Cijena Prilikom određivanja cijena poduzeće je vodilo računa o postojećim cijenama najvećih konkurenata s posebnim naglaskom na Nextbike s obzirom da je to jedini konkurent koji nudi fleksibilne i neovisne mogućnosti najma, što turistima omogućuje da razgledaju grad po vlastitom ukusu i preferencijama. Nextbike cijena:  Godišnja članarina - 200 kuna. (može se odmah koristiti kao kredit)  Prvih 30 minuta je 5 kuna  Najam na period od tjedan dana je 100 kuna. Cijene Riktoura su nešto više iz razloga što turisti za rikšu plaćaju posebno iskustvo kojeg ne dobiva koristeći Nextbike. Većina ljudi nikada u životu nije imala priliku voziti rikšu i smatramo da će biti spremna izdvojiti nekoliko kuna više za jedan novi doživljaj. S druge strane, ako se turist želi duže zadržati, tada će on za cjelodnevno korištenje izdvojiti gotovo jednaku svotu kao za najam Nextbikea. Maksimalan najam jednog bicikla je 24 sata kako bi se izbjegao nedostatak vozila tijekom najvećih gužvi te kao sustav zaštite od krađe. U slučaju da turist ne vrati bicikl u roku 24 sata i više, bit će dužan platiti 900 kuna. Cijene oglasnog prostora nisu fiksne i ovise o vrsti partnerstva i drugim faktorima kao što su faza razvoja i prepoznatljivost na tržištu. Željena prosječna mjesečna zarada u prvoj godini od oglašavanja je 3 000 kuna, odnosno 36 000 kuna na kraju godine čemu će također prilagoditi cijene oglašavanja putem rikše i provodit će se tzv. dinamiko određivanje cijena. Cjenik:  Najam rikše od 1 do 4 sata  20 kuna po satu  Najam rikše 4 do 24 sata  80 kn po rikši  Oglašavanje- dinamičko određivanje cijene  Promocija i distribucaija Promocija će se odvijati u 3 faze, a to su pretpromocija, agresivna promocija koja će se provoditi paralelno za vrijeme ulaska na tržište i kontinuirana promocija izgradnje branda. Promotivne aktivnosti odnosit će se na digitalnu promociju putem društvenih mreža, vođenje web stranice, bloga i vloga, izrada aplikacije, organiziranje nagradnih natječaja te organizaciju niza evenata kao što su Barokne večeri na tri kotača, Indijski izlazak, Rikšom kroz potkovu i sl. Pretpromocija bi najvljivala dolazak nove atrakcije u grad, pružala informacije o mogućnostima najma, lokaciji na kojoj će se nalaziti te načinu najma. Kroz teaser fazu i guerillu bi se na nekonvencionalan način pokušala privući pažnja javnosti kako 43


bi sa što većim publicitetom ušli u fazu agresivne promocije.U toj fazi bi dodatno pojačali sve navedene aktivnosti i pojačali izravni kontakt, izlazili na ulice među ljude i nudili besplatne vožnje kroz grad. Kontaktirali bi lokalne medije i ponudili im našu priču te na taj način pokušali zadobiti njihov interes i pokrenuti zanimanje. Kontinuirana promocija provodila bi se ažurnim stvaranjem sadržaja i promocijom na vanjskim kanalima kao što je TripAdvisor, posjećivanjem sajmova, hostesiranjem i provođenjem drugih sličnih aktivnosti važnih za stvaranje branda. Sadržaj Riktourabiti će distribuiran na dva načina. Prvi način uključivat će turističke agencije s kojima će ostvariti suradnju i koji će u svoju ponudu uključiti mogućnost razgledavanja grada rikšom i preusmjeravati klijente na adresu poduzeća, a agencije će zarađivati na proviziji. Ovdje je ciljana skupina strani turisti, iz razloga što svaka grupa koja dolazi iz strane države mora imati lokalnog vodiča iz grada u koji dolaze i koji je zaposlen u lokalnim turističkim agencijama. Kako turistički pratitelji obično nisu stalni zaposlenici samo jedne agencije nego ih agencije zapošljavaju putem outsourcinga. Za početak je u planu poduzeća ostvariti suradnju s 3 agencije, a ovisno o napretku na tržištu razmatrat će se daljnje razvijanje mreže partnerstva. Sadržaj će također samostalno distribuirati na nekoliko lokacija u gradu Zagrebu, u užem središtu grada s obzirom da je tamo najveća frekvencija ljudi, ali i sadržaj kojeg turisti žele posjetiti. Za iznajmljivanje rikše potrebna je prethodna registracija putem web stranice, aplikacije ili izravno na mjestu najma radi osiguranja od krađe.

5.2. Ključne riječi projekta 1. Razgledavanje grada 2. Taxi 3. Prijevoz 4. Što posjetiti 5. Turističke agencije 6. Eko prijevoz 7. Eco transport 8. Izlet 9. Vacation 10. Rikša 11. Excursion 12. Trip 13. Hike 14. tour 44


15. Sightseeing 16. City tour 17. Rickshaw

5.3. Google AdWords oglas Jedan od boljih načina on-line oglašavanja sigurno je Google Adwords. Google pretražitelj je najposjećeniji pretražitelj na svijetu gdje se upisom ključne riječi koje smo postavili osobi koja je upisala tu ključnu riječ pokazuje naš oglas.

Cijena po kliku je 0,50 lipa, a dnevno bi odvajali 50 kuna za oglase. Naša ciljna tržišta su prvenstveno Njemačka, Češka, Slovenija, Italija i Hrvatska, ali želimo da su naši oglasi dostupni u svim stranim tržištima jer turisti dolaze iz svih država u većoj ili manjoj mjeri.

Slika 9: Kreiranje Google AdWords oglasa

45


Slika 10: Kreiranje Google AdWords oglasa

Slika 11: Konačan izgled Google AdWords oglasa

5.4. Oglašavanje na društvenim mrežama Društvene mreže su danas jako popularne i svakim danom broj ljudi koji otvaraju svoje profile i koriste društvene mreže raste iz dana u dan. Pošto se na njima skuplja veliki broj ljudi, one su za poslovne subjekte idealne za oglašavanje i održavanje kontakta sa svojim korisnicima. Na njima se može doseći veliki segment tržišta što je velika prednost ovakvog načina oglašavanja. U većini slučajeva oglašavanje je besplatno, ali radi se o vrlo zahtjevnom poslu jer treba puno truda i svakodnevnih aktivnosti oko njih kako bi poslovni subjekti animirali svoje klijente i na taj način ih zadržali. Za naš projekt društvene mreže su idealan način za oglašavanje i širenja informacija o našem poslovanju, odnosno mobilnoj aplikaciji. Prvenstveno bi se oglašavali putem Facebook-a gdje 46


bi napravili poslovni profil na kojem bi objavljivali zanimljive postove vezane uz samu aplikaciju. Preko Facebook-a bi koristili i plaćene oglase koje nudi. Druge mreže koje smatramo da bi bile korisne su Instagram na kojem bi objavljivali zanimljive multimedijske sadržaje vezane uz aplikaciju, turizam, turističke objekte i slično. Tu bi također objavljivali fotografije objekata koje su korisnici fotografirali kako bi pokazali koji objekti su popularni i tako ih dodatno promovirali. Imali bi profil i na Twitteru, Google plusu te kanal na Youtubeu. Sve su to mjesta gdje se kreće ciljana skupina te im na taj način možemo prići. Na primjer oglašavanje na Facebook-u bi izgledalo tako da bi svakih par dana objavljivali postove vezane uz samu aplikaciju i naše poslovanje, ali i naše partnere i sve informacije vezane uz turizam u Hrvatskoj. Također bi njegovali odnos s našim klijentima na način da često objavljujemo zanimljive interaktivne objave koje klijenti mogu komentirati i tako bi očvršćivali vezu s njima. Trudili bi se da prikupimo što više recenzija kako bi naša Facebook stranica bila što popularnija. Imali bi i neke nagradne igre vezane uz korištenje našu aplikaciju. Također bi koristili i Facebook oglase koji su plaćeni.

47


5.5. Tablica marketinškog plana RBR

Oblik oglašavanja

Web adresa oglašavanja

Termin oglašavanja

Troškovi

Opis oglašavanja

1

Google AdWords

www.google.com

1.1.-31.12.

2.500,00

2

Društvene mreže

www.facebook.com www.instagram.com www.youtube.com

1.1.-31.12.

1.300,00

3

Letci i roll upovi

/

10.4.-30.10. i 15.11.10.1.

1.000,00

4

Newsletter

E-mail

1.1.-31.12.

/

5

Banneri

www.htz.hr web stranice partnera

1.1.-31.12.

/

Oglasi temeljeni na ključnim riječima upisanih u Google tražilicu Oglasi u obliku oglasa, novosti, objava, videa fotografija itd. Izrada roll upova i letaka koji bi se postavljali po poslovnicama partnera Obavijesni bilten u kojem sumiramo bitne informacije i obavijesti za korisnike Oglasi na web stranicama partnera koje posjećuje naša ciljna skupina korisnika

48


6. DIGITALNO PLAĆANJE Istraživanje pokazuje da države u razvoju pokazuju visoki stupanj optimizma kad je riječ o potencijalu digitalnih tehnologija da mijenjaju život nabolje. To je prirodno, ispitanici na najrazvijenijim tržištima već imaju pristup toj tehnologiji i ne povezuju je s unapređenjem života. Usvajanje digitalnog plaćanja nastavlja rasti diljem svijeta, a MasterCard predviđa da će do 2020. godine 38 posto plaćanja u Europi biti digitalno. Još od 2014. kada je Apple Pay uveden u SAD-u, izdavatelji kartica i pružatelji usluga digitalnih novčanika provode MDES projekte u 18 zemalja diljem Europe – u Ujedinjenom Kraljevstvu, MDES povezuje banke koje predstavljaju više od 70 posto korisnika računa s uslugom Apple Pay. Među pružateljima usluga digitalnog novčanika koji se povezuju s MDES-om, Google je nedavno najavio da će lansirati Android Pay u Ujedinjenom Kraljevstvu. „MDES je temelj postignutog napretka u omogućavanju sigurnih digitalnih transakcija uz koje korisnici mogu plaćati gdje i kako žele te biti sigurni da njihova transakcija ili informacije o plaćanju nisu u opasnosti. Korisnici će imati sve veći izbor pri korištenju kartica u digitaliziranom obliku kako pružatelji usluga digitalnih novčanika budu donosili svoja rješenja na tržište.“, rekla je Sanja Žigić, direktorica kompanije MasterCard u Hrvatskoj. Predstavljen 2013., MDES služi kao temelj sigurnih digitalnih plaćanja te osigurava korisnicima najvišu razinu sigurnosti, neovisno o načinu plaćanja. Predstavljanje usluge Apple Pay 2014. podrazumijevalo je uključivanje MDES-a u digitalni novčanik Applea, a ubrzo su istu platformu usvojili i Samsung Pay te Android Pay. Slika 12: Plaćanje putem interneta

49


6.1. Popis oblika digitalnog plaćanja 1. Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica 2. Digitalni novčanik 3. Biometrijska kartica 4. Plaćane prepoznavanjem lica 5. Plaćanje putem QR koda

6.2. Opis oblika digitalnog plaćanja 6.2.1. Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica Slika 13: Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica

Najnovija tehnologija već se provodi u Velikoj Britaniji i najnaprednijim tržištima poput Španjolske, Njemačke i Finske. Dovoljno je samo da se skine aplikacija imena “Identity Check Mobile” kroz koju se dobije autorizacija za plaćanje kroz prepoznavanje lica ili otiska prsta. Uploada se fotografija, dobijete digitalnu mapu svog lica i sve je spremno kad trebate potvrditi plaćanje. Selfie software testiran je u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Nizozemskoj, a 92 posto ljudi koji su ga testirali izjavilo je kako im se novi sistem sviđa više od lozinki i da bi ga koristili. Mastercard je ovu tehnologiju 2016. uveo u 12 europskih zemalja uključujući Veliku Britaniju, Austriju, Češku, Njemačku, Mađarsku i Španjolsku. Za digitalni svijet plaćanja ovo je prava evolucija.

50


6.2.2. Digitalni novčanik Masterpass je digitalni novčanik koji pojednostavljuje plaćanje, koji je siguran za korištenje bez bojazni od prevare ili skidanja sredstava s računa. Za razliku od ostalih digitalnih načina plaćanja Masterpassom se može platiti na nekoliko platformi - online, kroz aplikaciju, u dućanima i na bilo kojem gadgetu -kompjuteru, tabletu ili mobilnom telefonu. Pohranjuje sve informacije s kartica i lako se može kupovati s jednog računa. Ne moraju se ispunjavati dugački upitnici kod online kupovine, on to radi umjesto korisnika. Samo se treba ulogirati i učitati svoju kreditnu ili debitnu karticu. Prijavljuje se samo jednom. Potrebno je samo kliknuti ili dodirnuti kako bi platili. Najnapredniji digitalni novčanici zasad nisu dostupni na svim tržištima već su najčešće privilegija potrošača na najvećim i najnaprednijim tržištima. Uz to, posebno kodiran software za zaštitu, štiti podatke i ne dozvoljava neautoriziranu kupovinu. Masterpassom je moguće kupovati na preko milijun lokacija diljem svijeta i to samo jednim dodirom.

6.2.3. Biometrijska kartica Biometrijska kartica kombinira tehnologiju čipa s otiskom prsta kako bi se identitet korisnika kartice pri kupovini potvrdio na praktičan i siguran način. Prvo je potrebno karticu registrirati u kartičnoj kući. Nakon toga se otisak prsta pretvara u kodirani digitalni predložak koji je sačuvan na kartici te se kartica može koristiti na registriranim kartičnim terminalima diljem svijeta. Korisnik krene u šoping, obavi što je potrebno, umetne karticu u aparat i stavi prst na ugrađeni senzor. Otisak prsta se uspoređuje s predloškom i transakcija se odobrava, bez da korisnik ispušta karticu iz ruke. Ova tehnologija pomaže da se otkrije i spriječi zlouporaba, poveća stopa odobrenja i smanji operativni trošak.

6.2.4. Plaćanje prepoznavanjem lica Kineski startup Face++, procijenjen na milijardu dolara, razvio je metodu koja se već koristi u nekoliko popularnih mobilnih aplikacija. Kroz prepoznavanje lica moguće je prebaciti novac kroz Alipay, mobilnu aplikaciju plaćanja koju trenutno koristi 120 milijuna ljudi u Kini. Tehnologija plaćanje prepoznavanjem lica razvijena je toliko da bude dovoljno precizna i sigurna u financijskim transakcijama. Nove verzije tehnologije koriste umjetnu inteligenciju koja je posebno učinkovita u prepoznavanju slika kako bi se identificirla neka osoba. 51


6.2.5. Plaćanje putem QR koda Plaćanje bi se vršilo putem kartice na kojoj se nalazi QR kod vlasnika kartice te očitanjem toga koda sustav bi prepoznao želju za plaćanjem korisnika rikše, a na QR kodu bi se nalazili svi potrebni podaci za izvršenje plaćanja usluge.

6.3. Blockchain tehnologija Pomoću blokchain tehnologije pružili bi veću sigurnost našim korisnicima prilikom plaćanja jer bi transakcije bile u potpunosti transparentne te bi nam služila kao baza podataka korisnika putem koje bi mogli provoditi istraživanja o našim pojedinim kupcima (ponajviše o kupcima koji koriste naš loyalty program) i time našu uslugu još više prilagoditi našim korisnicima.

52


7. SWOT ANALIZA PROJEKTA

Prijetnje: -

niske tržišne barijere omogućuju lak ulazak na tržište u slučaju da konkurencija prepozna potencijal razvoja tržišta

-

veliki broj indirektnih konkurenata kao što su pješačke ture, javni gradski prijevoz, taxi, turistički vlakovi i autobusi

-

mogućnost lakog kopiranja aktivnosti Riktoura

-

vremenski uvjeti mogu smanjiti potražnju

Prilike: -

prilika za osvajanje dijela tržišta koji posjeduju taxi prijevoznici uvođenjem rikši na električni pogon što je u trendu praćenja razvoja tehnologije

-

širenje na gradove izvan Zagreba i Zadra

-

pružanje usluga na festivalima; npr. prijevoz od kampa do stadiona i sl.

-

iznajmljivanje za posebne prigode, npr. slikanje za vjenčanja

Slabosti: -

moderan način života zahtjeva brža prijevozna sredstva

-

ovisi o navikama potrošača tj. žele li biti fizički aktivni i jesu li spremni isprobati nešto novo ili imaju averziju prema novitetima

-

problemi sa skladištenjem nakon sezone

-

ovisnost o vremenskim prilikama

-

mogućnost krađe i uništavanja preko noći i za vrijeme nekorištenja

-

konkurencija može smanjiti tarife do te mjere da nikoga neće zanimati proizvod Riktoura

Snage: -

ne postoji izravan konkurent; jedinstveni proizvod u regiji

-

mijenja perspektivu putovanja i pruža novo iskustvo čime stvara dodanu vrijednost u odnosu na konkurente

-

potiče na rekreaciju i istraživanje manje poznatih lokacija

-

niske ulazne i izlazne barijere

-

Širi turističku ponudu te je primamljivo za mnoge turističke agencije, mogućnost partnerstva

-

Laka dostupnost materijala za izradu, ne zahtjeva veliki broj zaposlenika

-

Rikša će služiti kao oglasni prostor i na tome dodatno zarađivati 53


8. WEB MJESTO PROJEKTA 8.1. Web poslužitelji i domene 8.1.1. Web poslužitelj projekta Prva verzija naše web stranice je izrađena uz pomoć Wordpressa, servisa koji nudi mogućnost izrade web stranice bez potrebnog programerskog i dizajnerskog znanja i to besplatno. Na tu opciju smo se odlučili kako bi dobili dojam o funkcioniranju web stranice, promatrali koliko posjeta će imati i analizirali neko vrijeme korisnost i funkcionalnosti koje ima. Wordpress je jedan od najpopularnijih besplatnih providera za dizajn web stranica. Nakon što bi analizirali samu korisnost web stranice i uspjeh aplikacije, ako bi sve išlo u smjeru koji smo planirali i ciljali, prebacili bi se na plaćenu verziju web hostinga koja ipak nudi puno više mogućnosti od besplatne. Jedan od mogućih izbora je plus.hr hosting paket koji za 1200 kuna godišnje nudi 10GB prostora, 300 email adresa, 7 dodatnih domena, 15 MySQL baza, 15 dodatna FTP računa, 15 poddomena, 15 parkiranih domena, 5 Plus.Expert kredita i AdWords voucher od 400kn. Drugi mogući izbor je Avalon web hosting paket koji za 75kn mjesečno, odnosno 900kn godišnje nudi također 10GB prostora, 10TB mjesečnog prometa, do 10 odvojenih web stranica, do 10 odvojenih domena, besplatnu registraciju domene, besplatni SSL certifikat. U svakom slučaju odabir konačnog web hosting providera bi ovisilo o razvoju i uspjehu samog projekta te u skladu s tim potrebe za web hostingom.

54


8.1.2. Web domene projekta Odabir web domene je vrlo važan korak u kreiranju web stranice. Treba odabrati onu domenu koja je prilagođena samom poslovanju, odnosno ona koja najbolje objašnjava o čemu se radi na toj stranici ili šta se korisniku nudi. Pošto smo za početak web stranicu radili putem Wordpressa, naša web adresa glasi: riktourcroatia.wordpress.com Idealna domena za naš projekt je riktourcroatia..hr, riktourcroatia.com, riktourcroatia.net, riktourcroatia.info No daljnjim pregledom slobodnih domena, ako bi se kasnije odlučili na drugog web poslužitelja, istražili smo dostupnost domene koju bi željeli koristiti. Rezultati se vide na slikama ispod. Slika 14: Provjera dostupnosti domena na Regica.net

55


Slika 15: Provjera dostupnosti domena na Whois.net

Slika 16: Provjera dostupnosti domene na Orbis.hr

8.1.2.1. .hr domena

Što se tiče .hr domene, nju bi svakako kupili zbog domaćih turista. Pregledom slobodnih domena, vidjeli smo da su dostupne .hr domene o obliku u kojem mi želimo. To je riktourcroatia.hr i godinu dana korištenje te domene na Orbis.hr bi koštalo 479,00 kuna godišnje. Također i na portalima Regica.net i Whois.net vidimo da je domena .hr dostupna i slobodna za kupnju i korištenje. 56


8.1.2.2. komercijalne domene Od komercijalnih domena su također sve dostupne u obliku riktourcroatia, što je znak da nitko nema domenu koju mi želimo što je dobro. Uzeli bi domenu .com i .net. Na slikama u prošlom poglavlju vidimo da su komercijalne domene također dostupne.

8.2. CMS sustav CMS je sustav za upravljanje sadržajem i sve se više koristi za izradu web stranica. Radi se o web aplikaciji koja je napisana u nekom od popularnih programskih jezika uz podršku odgovarajuće baze podataka. Ovakvi sustavi omogućuju razdvajanje dizajna od sadržaja stranica, s time da se sadržaj stranica može, na krajnje jednostavan način, mijenjati po želji vlasnika stranica. Korištenjem CMS tehnologije moguće je mijenjati sadržaj po vlastitoj volji, a da se pritom ne stvori nikakav dodatni trošak, nego se koriste besplatni alati.

8.2.1. Popis mogućih CMS sustava za projekt Izabrati pravi CMS sustav nije nimalo jednostavno. Evaluacija je vrlo nezahvalan i težak posao. Zato ćemo se mi pri odabiru voditi karakteristikama kao što su jednostavnost promjene dizajna, jednostavnost unosa i ažuriranja sadržaja, bogatstvo dodatnih mogućnosti koje pruža itd. Popis mogućih CMS sustava za projekt:  Cushy CMS - https://www.cushycms.com/en  Drupal - https://www.drupal.org/  Joomla - https://www.joomla.org/  MODx - https://modx.com/  SilverStripe - https://www.silverstripe.org/  Contao - https://contao.org/  WordPress - https://wordpress.com/

57


8.2.2. Opis CMS sustava projekta (najboljeg) Za potrebe projekta odabrali smo CMS sustav WordPress jer ima vrlo jednostavno i user friendly sučelje. Prilagođen je za izradu web stranice i prikaz sadržaja koji su nam potrebni, a velika prednost je mogućnost besplatnog korištenja. Po potrebi je moguće nadoplatiti za određenu nadogradnju što će ovisiti o razvoju i uspjehu projekta.

8.3. Web stranice projekta Slika 17: Web stranica projekta

58


8.3.1. Struktura Web stranica projekta  Language  About  How to use?  Map

8.3.2. Mapa Web stranica projekta (Sitemap) Slika 18: Sitemap stranice

59


8.3.3. Opis strukture Web stranica projekta Menu aplikacije bi sadržavao gore navedene opcije koje ćemo u daljnjem izlaganju detaljnije objasniti. Registration- korisnici se, nakon što skinu aplikaciju na svoj uređaj trebaju registrirati svojim korisničkim podacima koje kasnije mogu koristiti prilikom logiranja na web stranici gdje kao i na mobitelu, mogu pratiti svoja dosadašnja pretraživanja, pregledati ponude te profil i informacije prilagođavati kako želi.

Language- s obzirom na strukturu turista, aplikacija bi bila dostupna na hrvatskom, njemačkom, talijanskom, češkom i kineskom jeziku, a osnovni jezik web stranice i mobilne aplikacije bio bi engleski. About- u ovoj sekciji opisali bi naš način poslovanja, osobne podatke o našem poduzeću, nešto o osnivačima, našu misiju i viziju, usluge koje nudimo, cjenik, uvjete poslovanja i sve ostale bitne informacije. How to use?- detaljan opis registracije, prijave, rezervacije te načina samog naručivanja usluge prijevoza rikšom, opis programa vjernosti za kupca usluge, opis plaćanja, odredbe i uvjeti. Reservation- putem ove opcije moguće je rezervirati rikšu 15 min prije same upotrebe. Be prepared- neki objekti omogućuju da se njihova usluga/proizvod rezervira, odnosno kupi. Na primjer muzeji mogu omogućiti da korisnici preko aplikacije kupe ulaznice za muzej. Dok na primjer restoran može omogućiti korisnicima da rezerviraju svoj stol. Map- korisnici će moći u svakom trenutku pratiti gdje se nalazi koja rikša i na temlju toga odabrati onu koja im je najpogodnija.

60


9. ZAKLJUČAK Nakon cijelog istraživanja možemo zaključiti da je veoma trnovit put od promišljanja i razmišljanja o nekoj poduzetničkoj ideji pa do same realizacije, ali treba biti dovoljno odlučan i pokušati ostvariti ideju. Pomoću ovog istraživačkog rada naučili sam kako bi trebali izgledati počeci svakog poduzetničkog pothvata, i naučili da je to najkompleksniji dio za svakog poduzetnika, bilo početnika, bilo iskusnog i prepredenog poslovnog čovjeka. Tako mogu reći poslovni plan nije samo pismeni nacrt realizacije određene poduzetničke ideje, već i nečiji osobni san o kojem ovisi buduća čovjekova egzistencija, stoga je potrebno što ozbiljnije shvatiti izradu bilo kakvog poslovnog plana, jer na kraju krajeva ipak je to iznimno skupa igra, gdje netko ovisi poslovni uspjeh u životu.

61


11. POPIS WEB LINKOVA 1. www.wix.com 2. https://www.facebook.com/Riktour562369907483216/?notify_field=blurb&modal=profile_completion&notif_id=152365 8748333382&notif_t=page_profile_blurb&ref=notif 3. https://www.linkedin.com/ 4. https://twitter.com/ 5. https://orbis.hr/ 6. https://www.whois.net/ 7. http://www.infonet.hr/ 8. https://www.orbis.hr/portal/domainchecker.php 9. https://www.orbis.hr/portal/domainchecker.php 10. http://www.nextbike.hr/hr/zagreb/ 11. http://www.zgh.hr/aktualnosti-10/novosti-170/upoznajte-zagreb-uz-turisticku-ponuduzet-a/5795 12. https://cammeo.hr/hr

62


12. POPIS SLIKA Slika 1: Grafički prikaz mobilne aplikacije Slika 2: Grafički prikaz mobilne aplikacije Slika 3: Grafički prikaz aplikacije za tablet Slika 4: Facebook profil Slika 5: LinkedIn profil - Lovre Viduka Slika 6: Twitter profil Slika 7: Instagram profil Slika 8: Snapchat profil Slika 9: Kreiranje Google AdWords oglasa Slika 10: Kreiranje Google AdWords oglasa Slika 11: Konačan izgled Google AdWords oglasa Slika 12: Plaćanje putem interneta Slika 13: Plaćanje otiskom prsta ili prepoznavanjem lica Slika 14: Provjera dostupnosti domena na Regica.net Slika 15: Provjera dostupnosti domena na Whois.net Slika 16: Provjera dostupnosti domene na Orbis.hr Slika 17: Web stranica projekta Slika 18: Sitemap stranice

63


13. ŽIVOTOPIS Lovre Viduka

64


65


14. SAŽETAK Riktour je poduzeće čija je svrha poslovanja proširiti turističku ponudu grada Zagreba uvođenjem nove atrakcije za domaće i strane turiste. Ponuda se sastoji od prijevoza turista rikšom koja je danas osim u Aziji, gdje služi kao redovito prijevozno sredstvo, vrlo popularna i u gradovima zapadne Europe kao taxi-bicikl. Osim u turističke, služi i u rekreativne svrhe, a koristiti ju mogu osobe svih dobih skupina. Za početak poduzeće bi djelovalo samo u gradu Zagrebu, nakon čega bi proširilo poslovanje u gradu Zadru, sa željom na širenje i u druge dijelove Hrvatske. Glavna djelatnost društva Riktour je gradski prijevoz turista u svrhu razgledavanja i boljeg upoznavanja gradova.

66


PRILOZI 1. Registracijski obrazac za posjetitelje Web stranica

67


2. Obavijesni bilten – newsletter

3. Ekranski prikazi (Screenshotovi) Web stranica projekta

68


4. Ekranski prikazi (Screenshotovi) mobilne aplikacije

69


5. Kodovi i ekranski prikazi s radionica (HTML5, CSS3, JavaScript, PHP)

70


71


72


73


74


75


76


77

Riktour  
Riktour  
Advertisement