Senzorna integracija iz dana u dan 1 deo

路

,

Senzornaintegracija

iz dana u dan

Obiteljski prirucnik

za pomoc djeci

s teskocama

senzorne integracije L ~""~ ,

..,r'5ZhJ7' ,""'J\:;P~~-2~':'- ~.:~

MR. SC. LINDSEY BIEL, RADNI TERAPEUT I NANCY PESKE

(S)

OSTVARENJE

"

;,

Biblioteka POMOC U UCENJU © Lindsey Biel i Nancy Peske, 2005. © hrvatsko izdanje Ostvarenje d. o. o. 2007.

Naslov izvomika "Raising A Sensory Smart Child" First published in the United States under the title Raising A Sensory Smart Child

by Lindsey Biel, MA, OTR/L and Nancy Peske.

Mojim roditeljima od kojih sam nauCila sve sto je doista vazno znati.

Copyright © Lindsey Biel j Nancy Peske, 2005.

First published in Penguin Books 2005

LINDSEY BIEL

D.G.D.

\

Prijevod: Irena Vresk, prof. def.

.

N Al"lCY PESKE

Urednica izdanja: Ilona Posokbova, prof. def.

Obrada i prijelom: Ostvarenje d. o. o.

Lektura: SnjeZana Horvat Dizajn naslovnice: Ilona Posokbova

1. izdanje: listopad, 2007.

Nakladnik:

OSTVARENJE d. o. o.

Puscine 21, 'I0417 B usevec tel: 0162-55-747,62-55-314 faks: 01 62-55-751 ostvarenje@hi.htneLhr

CIP zapis dosrupan u racunalnom karalogu Nacionalne i sveutilisne knjiinice u Zagrebu pod brojem 647572

•

.

~

ISBN: 978-953-6827-66-4

..

Sadrzaj

Predgovor Zahvale Uvod PRVIDIO , Prepoznavanje i razumijevanje senzornih teskoca vaseg dje

Poglavlje 1. Zasto je moje dijete tako ... neobicno?

Poglavlje 2. Sedam osjetila

Poglavlje 3. Uskladivanje s vlastitim djetetom

Poglavlje 4. Kako je do toga doslo?

DRUGIDIO Rjesavanje djetetovih senzornih problema

Poglavlje 5. Kako doti do radnog terapeuta i kako s njim suradivati "

Poglavlje 6. Senzorna dijeta u svakodnevnim aktivnostima Poglavlje 7. Prakticna rjesenja svakodnevnih senzornih problema

TREelDIO Poticanje djetetova razvoja

Poglavlje 8. Suocavanje s teSkocama u razvoju Poglavlje 9. Razvijanje govornih vjestina i izbirljivost u jelu

.' ~

Poglavlje 10. Pomoc djetetu u ucenju i organiziranju Poglavlje 11. Prehrana, spavanje i stres Poglavlje 12. Komplementarne terapije i pristupi

8

PDMDC DJETETU S PDREMECAJEM SENZDRNE INTEGRACIJE 12 DANA U DAN

CETVRTIDIO

Senzorno inteligentno roditeljstvo

Poglavlje Poglavlje Poglavlje Poglavlje

13.

14.

15.

16.

Disciplina, promjene situacija i problemi u ponasanju Kako zastupati svoje dijete u skoli Posebni izazovi za tinejdzere Kako biti djetetu podrska u zivotu

287 307

325 333

Predgovor

PETIDIO

Temple Grandin

Preporuceni proizvodi i izvori

Izvori korisnih igracaka, opreme i proizvoda Fotografije igracaka, sprava i proizvoda Lindseynih i Nancynih pedeset omiljenih igracaka Organizacije i web stranice

."

351 359 367

369

Biljefke

378

Komlo

386

Kao osoba s autizmom i problemima senzorne obrade oduvijek sam svijet dozivljavala drukCije. Kada sam bila u osnovnoj skoli, skolsko zvono je sme­ talo mojim usima kao sto zubarska busilica iritira zivac. Strasno sam se bojala glasnih zvU"kova poput praska balona. Grebanje podsuknje i vunene odjece osjecala sam kao brusni papir na kozi. los uvijek nosim odjecu nao­ packe kako mi savovi ne bi smetali. Kako bih mogla podnijeti nove kosulje, ispod njih nosim stare, dobro oprane, mekane majice kratkih rukava.

Ne postoje recepti za to sto poduzeti ako imate dijete s odredenim sen­ zornim smetnjama jer su ti problemi u svakog djeteta drukciji. Zato je ova knjiga toliko korisna. Pomoci ce yam da prepoznate jedinstvene senzorne potrebe svoga djeteta, njihov utjecaj na svakodnevni zivot i sto poduzeti u vezi s time. Neko dijete moze uzivati igrajuCi se vodom iz slavine, dok ce se neko drugo dijete mozda toga plaSiti. Neko se dijete voli voziti na pokret­ nim stub am a, a drugo ih izbjegava jer ne moze shvatiti kako da s rljih side.

Problem moze biti stupnjevan od vrlo blagog do tdkog. Neko dijete moze biti blago osjetljivo na zvuk, dok drugo moze dozivjeti traumu svakim dolaskom u vecu trgovinu zbog preopterecenosti vidnim, slusnim i njusnim podrazajima. Takvo se dijete, kad ude u trgovinu iii se nade u nekom dru­ gom svakodnevnom okruzenju, moze osjecati kao da je izmedu dva zvucni­ ka na rok-koncertu pod reflektorima. Kad je zivcani sustav previse podra­ zen, on se iskljucuje. Neke osobe s najtezim senzornim problemima primaju podraZaje sarno jednim senzornim kanaloill. Iii nesto sarno gJedaju iii sarno slusaju; ne mogu istodobno gledati i slusati. Problemi senzorne integracije

lU

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

zbunjuju. Kao roditelj, trebate informacije da shvatite sto se dogada i prakti­ ena rjesenja 0 tome !ito poduzeti.

Problemi senzorne integracije takoder mogu ometati ucenje. Kad sam bila dijete, nisam mogla cuti slusne detalje, sto mi je otehlo ucenje. Kada su odrasli brzo govorili, nisam ih mogla razumjeti. Njihov mije govor zvucao kao strani jezik koji saddi samo samoglasnike, bez suglasnika. Lose sam obradivala slusne informacije iako su moji nalazi standardnog slusnog testa bili uredni. S obradom vidnih informacija nisam imala problema iako ih neka djeca imaju. Djeca s problemima obrade vidnih informacija cesto skilje i odvraeaju pogled koristeei se perifernim vidom premda im je nalaz vida uredan. Zale se da im crni tisak na bijelom papiru titra iii klizi po papiru. Taj problem moze se ublaZiti nosenjem naocala sa staklima u boji, ispisom na sivi papir iii papir pastelne boje. Fluorescentna rasvjeta i racunalni monitor tipa zaobljenog televizijskog ekrana blijeste kao u diskoklubu. To onemo­ gueava ucenje. Koristenjem stolne svjetiljke i zainjenom obicnog racunalnog monitora za plosnati LCD monitor iii prijenosno racunalo s tipkovnicom standardne veliCine i misem, prekida se titranje i moze se olaksati ucenje.

Problemi senzorne obrade cesto se pojavljuju i uz razliCite druge dijag­ noze. Senzorne probleme takoder mogu imati i djeca i odrasli uz sljedeee dijagnoze: razvojni poremeeaj, autizam, Aspergerov sindrom, pervazivni razvojni poremeeaj, ADHD (poremeeaj pomanjkanja paznje s hiperaktiv­ noseu), teskoee u ucenju, nezrelost, sindrom fragilnog X kromosoma, fetalni alkoholni sindrom, Tourettov sindrom, anksioznost te mnoge druge dijag­ noze. Takoder, poremeeaj senzorne integracije moze se javljati samostalno, bez ijedne druge dijagnoze.

Vrlo je vaZno da u rjesavanju djetetovih senzornih problema suradujete s radnim terapeutom i drugim strucnjacima. Terapija poremeeaja senzorne integracije cesto pospjeSuje ucinkovitost drugih terapijskih programa kao sto su logopedska terapija iii primijenjena analiza ponasanja (ABA). Neka su djeca poput televizije ciji se zvuk ne moze izostriti, a slika "snijezi".

Umirujuce senzorne aktivnosti, poput dodira dubokog pritiska na tijelo smjesteno izmedu dvije teze strunjace iii lagano Ijuljanje, mogu reducirati senzornu zbrku i pomoei informacijama da lakse prolaze kroz mozak. Druge terapije mogu biti uCinkovitije ako se provode tijekom iii neposredno nakon sto je dijete primilo adekvatnu kolicinu i vrstu senzornih podrazaja koju njegovo tijelo trazi.

Ova ce knjiga pomoCi roditeljima, uciteljima i terapeutima da shvate i ra­ de s djetetom Ciji senzorni sustav lose funkcionira. Nazalost, neki strucnjaci ne razumiju probleme uzrokovane poremeeajem senzorne integracije. TeS­ ko im je shvatiti da djetetov senzorni sustav funkcionira drugacije od njiho-

Predgovor

vog. Neki pak Ijudi misle da terapija poremecaja senzorne integracijl.: II I osobito ucinkovita jer druge terapije, kao npr. primijenjena analiza pO OII nja, imaju uporiste u znanstvenim istrazivanjima. Jedan od problenlil znanstvenim istrazivanjima poremecaja senzorne integracije lezi u tome ~ je djetetu postavljena dijagnoza autizma iii ADHD-a, umjesto specificllt poremecaja senzorne integracije. BuduCi da problemi izuzetno variraju tl' djeteta do djeteta, odredena terapija moze biti korisna za jedno dijete, a drugo ne. Drugim rijecima, iznimno je tesko dobiti homogen uzorak I znanstveno istrazivanje zbog siroke lepeze varijacija u senzornoj osjetljivl1 sti, kao i individualnim reakcijama na senzorni podrazaj.

Ova ce yam knjiga pomoci da otkrijete ima Ii vase dijete smetnj~ senzOi ne integracije i sto u vezi s time poduzeti. U njoj cete naCi brojne praktibH informacije kako rijeSiti problem hiperaktivnosti iii slabe koncentracij ~, kako poboljsati djetetovu koncentraciju i raspon paznje i kako poboljsall djetetovo ponasanje. Takoder cete pronaCi korisne metode i postupke za hvatanje ukostac sa svakodnevnim aktivnostima koje vasem djetetu preu. stavljaju izazov, kao sto su ceSljanje, kupanje, sisanje, nosenje odjece, odlas ei u veliKe trgovine, izbirljivost u jelu, spavanje, suocavanje s nizom grupnih situaeija kao !ito su vrtic, skola i zabave, posjete zubaru, preosjetljivost na zvukove, te stosta drugo. Na kraju, ovdje su odgovori roditeljima koji Sll trazili pomoe za svoju djeeu s problemima senzorne integracije.

Temp/e Grandin je izvanredna profesorica anima/nih znallosti no Dri..aVllom SVtUl'i1iffll u C%radu i osobaje s aurizmom. Autoricaje knjige"Tllinking in Pictllres" (R/zzmif/jtJIJje u s/ikama).

L I. \

'

Zahvale

Od nas dvije: Ova je knjiga vrhunac rnnogih umova, perspektiva i mnogih strucnih podru­ cja.

N eki od najboljih strucnj aka dali su svoj doprinos. Zeljele bismo zahva­ liti predivnim radnim terapeutima koji su s nama podijelili svoje strucno znanje i razmisljanja, posebno Lindi Calise, Prudence Heisler, St evenu Ka­ neu, Lindsay Koss, lerryju Lindquistu, Pauli McCreedy, Claudiji Meyer, Sari Ockner, Anni Buckley-Reen i Karen Roston. Takoder zahvaljujemo nutricionistici mr. sc. Kelly Dorfm an, razvojnoj optometristici dr. Fran R e­ instein, pedijatricama dr. Feliciji Wilion i dr. lane Aronson; fizioterap e­ utkinji Elizabeth Crawford; audiologinji mr. sc. Louise Levy, logo pedicama Melissi Wexler Gurfein, lodie Kertzner i Risi Kirsch; stomatologu dr. Alla­ nu Frankelu; defektolozima mr. sc. Robinu Angelu, Margare t Dunkle sa Sveucilista George Washington i Shirley Schmidt. lako smo zahvalne roditeljima, tinejdzerirna i odraslima s poremecajem senzome integracije koji su s nama podijelili svoje price u nadi da ce ohrab­ riti druge i pornoCi im, ukljucujuci Paula Baliusa, Heidi Buck, Missy Feld­ haus, Barbaru Hettie, Stacy-Ann Searle, Kassianu Sibley i Kelly Wolbert.

Zahvaljujerno i Rimi Regas koja je rnnogim roditeljima pomogla da nadu potporu i informacije putem intemeta.

Milijun i jedna hvala racunalnom geniju Ricku Frankelu za tehnicku po­ moe i na neobicno dobrom zdravom razumu i sto nas je uveo u memorijske kartice. Veoma smo zahvalni nevjerojatno talentiranim Montyju Stilsonu, Rebecci Alexander i Tonyju, Kerry, Arlu. Takoder zahvaljujemo Dariju Mellermanu s YAl/ Nacionalnog instituta za osobe s invaliditetom na njegovu entuzijazmu i podrsci u pisanju ove knjige.

Takoder bismo zeljele zahvaliti svojoj urednici lane t Goldstein cija nas je vizija inspirirala, kao i njezino urednicko vodstvo i entuzijazam. Zahva­

1I1~~li

IJ uJCJ1 I< , Rak lj i. C): II k, I" I III o c:! lI u j urt:d\ll'd ko;a lIalll jc 1I111 0~U po magala ; Sab[ini Bowers, vdo talenLil'anoj d izajncrici k'rlj ige; te n i1~oj zastupnici koja je vjerovala u ovaj projekt od samog pocetka. Zahvaljujemo takoder i Andrewu M.Rousseyju, predsjedniku Southpaw Enterprisesa, Inc., koji nam je ustupio fotografije proizvoda.

NaposJjetku, najvise zahvaJjujemo Temple Grandin na njezinoj inspi­ raciji, vodstvu i podrsci.

Lindseynezahvale: Roditeljima i djeci koji su mi dozvolili da udem u njihove zivote i koji su mi rekli mnogo toga. Bila mi je cast i zadovoljstvo! Posebno zahvaljujem Amy Hochfelder, Joanni Sciortino, Elisabeth Radin i Tamari Bernstein. Za­ hvaljujem takoder Gradskoj skoli i Dnevnoj skoli "Kamen temeljac" u Man­ hattanu na njihovu profesionalizmu i odlikama te na povjerenju koje su go­ dinama imali u mene. Posebno zahvaljujem Sally Poole, radnoj terapeu­ tkinji, izvanrednoj profesorici na Sveucilistu New Yorku, koja me nauCila da volim znanost.

Moji roditelji William i Geraldine Biel te braca Timothy i Michael bili su nepresusan izvor Ijubavi i podrske te su mi jako puno pomogli u pisanju ove knjige. Minnie je uvijek bila tu da mi pruzi utjehu i prolije mi kavu, dok nam je Rick pruzao mudrost, ohrabrenje, emocionalnu i tehnicku podrsku, spremao nam obroke kao vrhunski kuhar. Katkad bi cak i oprao posude.

Mojoj olJ itclji ua Iju l:>avi i podrsci koju Sll mi prllz ili . 1'11.'01' 11 111 1 jem onima koji su mi pnJza li i prakticnu po drsku: svojoj ~lIHull ( i I I ke na ranoj i neprocjenjivo vaznoj povratnoj info rmaciji 0 111'/ 111 \ I rada, kao i na idejama 0 radu, te svojoj sogorici Virginiji Dnrll lvJ ~ I M.s.,R.D., L.N., koja nam je pomagala oko informacija vczli lll h II ranu, bodrila nas i koja je, zapravo, pridobila mog sina cia pro ba h l ll i I mlijeko!

Posebno zahvaljujem svom SllprugU Georgeu Darrowu koji i ll l I ,t rad s djecom i bezgranican entuzijazam za podnosenje senzornl.l tl ill " I sina, i za odgoj u Ijubavi i prihvacanju . Zahvaljujem i toplim (J iJ,,,, I' racunalnom programu za unistavanje virusa! Vise nego svima, z.aliv"lp svom momCicu cija mi dobrota, znatizelja, entuzijazam i nestasno~ t Ih, toliku radost svaki dan.

Nancyne zahvale: Ljudima koji su godinama pruzali podrsku i davali savjete meni i drugim roditeljima u razlicitim internetskim grupama podrske i popisom razlicitih usluga.

Svima iz YAl/NYL osnovne skole u gradu New Yorku koji su se Ijubazno ponasali prema momsinu, pmzali mu podrsku i omogucili mu da obogacuje svoja iskustva kroz ucenje. Svakom roditelju djeteta sa senzornim smet­ njama zazeljela bih da bude blagoslovljen ovim izuzetno strucnim uCitelji­ ma, terapeutima, ravnateljima i socijalnim radnicima, poput ravnateljice mr. sc. Patricije Harmon, socijalnih radnica Donne Mizrahi i Wendy Kagan, Mikea Nandellija, defektologinje mr. sc. Kerry Weisinger, terapeuta Lauren Menkes, Jerilyn Fortsch, Allison Haberman i Elizabeth Balzano, Jima Burn­ sa i Bonnie O'Brien. Takoder zahvaljujem logopedici Jodie Kertzner koja je prva ukazala na dispraksiju u mog sina, i Risory DeLeon, M .S.W., koordi­ natorici usluga u Dnevnoj skoli "Kamen temeljac", koja mi je omoguCila pro­ gram rane intervencije.

",

L~

I,

Uvod

NANCYNA PRICA Jednog lijepog proljetnog jutra, nakon dva i pol sata porociaja koji je pod utjeeajem epiduralne anest~zije bio toliko bezbolan i duhovno uzvisujuCi da sam prakticki komunieirala sa svojim precima na astralnom planu, lijecnik mi je dao znak da sam rodila svoje prvo dijete, malog zdravog djecaCiea.

Moj suprug George i ja vee smo bili puni planova za svoga sina - bit ee pametan, znat ee se lijepo izraiavati, bit ee obrazovan, odgovoran, aktivan - ukra tko, savrsen.

Kako su mjeseei prolazili, postalo je jasno da smo se pretvorili u tipiene novopeeene roditelje, cudeCi se svakom razvojnorn koraku, svakoj njegovoj musiei, sretno uvjereni u blistavu buduenost ushieeno snimajuCi kamerom svaki trenutak. Bio nam je velika radost, ljuljao se satima u svojoj ljuljaeei objesenoj 0 strop, nikada ne bi plakao i nikada mu ne bi dosadilo. Bio je tako hrabar djeeak da ne bi ni trepnuo okom kada je primao eje'pivo. Bilo nam je smijesno kakvog je karaktera postao nas mali Cole, stalno je tresao glavom dok ne bi prasnuo u smijeh i udarao jace od svih vrsnjaka u svoj mali bubanj.

No u vrijeme svog tog optimizrna bilo je trenutaka kada bismo se upitali: SIO je 10m djeleluP Zvuk sirene na igralistu doveo bi ga do laganog transa: kada bi prolazilo vozilo hitne pomoCi s upaljenom sirenom, zaustavio bi se na vrhu tobogana i zurio ispred sebe, a djeea bi u gomili iza njega vee eekala svoj red za tobogan. Cesto bih ga glasno zazivala po imenu i rnahala mu rukom ispred ociju, ali uzalud. Cudno je 10, pomislila bih, no ubrzo bih se okanila tih misli. Mozda je bio sarno malo slabije paznje od druge djeee.

~

18

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

los je zalosnija bila einjenica da unatoe velikoj Ijubavi prema knjigama, nasem stalnorn verbalnom poticanju i ranom progovaranju (izgovorio je "mama" i "tata" sa sest mjeseci, a svoju prvu recenicu s eetrnaest mjeseci) kao da gubi svaku rijee iz vokabulara cim je usvoji. lednostavna rijee kao sto je "voda", koju bi trebao koristiti nekoliko puta dnevno kada trazi piti, izletjela bi mu neoeekivano iz usta, a nakon toga ne bisrno je od njega culi mjesecima. Cak i kad bisrno ga uvjeravali da ne razumijemo sto zeli ako ddi easu i mljacka jezikom, on ne bi rekao "voda", eak ni "vo". To bi ga sarno dodatno frustriralo.

Kao osamnaestomjeseeno dijete, Cole je prosao lijeenieku provjeru. Pe­ dijatar nas je savjetovao da pricekamo i vidimo sto ce se dogoditi, pa smo mislili, on je struenjak, nemamo se oko eega brinuti. No kada je Cole imao dvije godine, govorio je sarno sedam rijeCi pa nam je pedijatar preporueio da odemo privatnom logopedu . Pao nam je teret s leda jer je lijeenik napo­ kon opravdao nasu zabrinutost, ali istodobno smo se borili s osjecajem da s nasim djetetom nesto nije u redu i nismo znali koliko je to lose. U isto vrijeme bili smo zbunjeni i razoearani mnogim dobronamjernim savjetirna prijatelja i rodbine: "Ne brinite, progovorit ce kad bude spreman", "Nemojte mu davati to sto zeli prije nego yam kaze sto treba pa ce progovoriti", "Djeeaci uvijek progovore kasnije od djevojeica" i "Einstein je kasnije progo­ yorio pa se pretvorio u genijalca".

Kada sam shvatila da ce moj sin doCi na red kod logopeda tek za eetiri mjeseca, nisam znala sto da radim. Trebam Ii prestati brinuti i eekati da Cole progovori u sljedeCih nekoliko mjeseci? U oeaju sam putern interneta na forumu postavila pitanje misleCi kako je mozda netko vee bio u takvoj situaciji. ledna mi je majka reid a da hitno odvedem sina na procjenu k drzavnom struenjaku za ranu intervenciju. Naime, prema federalnom zakonu pod nazivom "IDEA" (Zakonski akt 0 edukaciji osoba s posebnim potrebama - "The Federal Individuals with Disabilities Education Act"), sva­ kom je djetetu mladem od tri godine s odstupanjima u razvoju omogucena besplatna procjena i besplatna iii povoljna sluzba za intervenciju. Evaluacija bi trajala sarno nekoliko sati, sto bi ukljuCilo i procjenu njegovih ostalih vjestina, osim govora, a mom bi sinu to izgledalo kao da je dosao u veliku igraonicu u kojoj ga nekoliko zanimljivih nepoznatih Ijudi zabavlja. Otisla bih mime duse i uvjerena da je njegov razvoj nonnalan, iii bih mogla poeeti primati u kucu besplatne sluzbe koje ce pomoCi u rjesavanju problema jos u ranom razdoblju, kada su mozak i ziveani sustav jos otvoreni za ueenje i podlozni ponovnom oblikovanju. S druge strane, postupam Ii glupo sto pri­ znajem da sam zabrinuta i da zelim odgovor?

Uvod

19

George i ja odlueili smo odvesti sina na besplatnu procjenu koj a je bila na rasporedu za nekoliko tjedana. Bili smo malcice nervozni kada je svanuo taj dan , iako je bilo jasno da Cole divno provodi vrijeme pokazujuci svoje vjestine trima struenjacima: radnom terapeutu, edukacijskom procjenitelju i logopedu. Odgovorili smo na mnoga pitanja 0 njegovu razvoju i ponasanju te smo se jos vise zabrinuli gledajuCi ih kako sve to zurno zapisuju. Iskreno reeeno, osjecali smo se pomalo zastitnieki prema sinu. Zasto svaki delalj Coleova ponasanja lumaee kao problem, od uzbudenog mahanja rueicama kada ga kupamo do plakanja i inzisliranja na dugom, evrstom zagrJjaju kada je umotan u ruenik. Nije Ii on sarno malo ... neobiean ?

Reeeno nam je da Cole ima usporen razvoj govora i preporueeno da ide na govomu terapiju dva pula tjedno . To smo oeekivali i emocionalno smo se pripremali. No lada su nam rekli da ima leskoce i u finoj motorici. Bili snlO sokirani - koga brine nacin na koji drzi bojicu s dvije gOdine? Isto znaee Ie "senzorne teskoce" zbog kojih treba iCi k radnom terapeutu dva put a tjednu?

Kretali smo se naprijed-nazad izmedu poricanja - ne moze biti tako lose kako kafu, zasto, vidi kako je pamelan! - i depresije. Uskoro su mi od svih tih njegovih ~armanlnih malih musica navrle suze na oei. Sto sve to znaci la njegovu buducnost? Ne panieare Ii previse oko njegova kasnjenja s govonllll i eudnih malih navika koje je vjerojatno naslijedio od sup ruga i mene?

Kako je vrijeme prolazilo i vise sam istrazivala, vise sam razgovarala ~ .I sinovom radnom terapeutkinjom Lindsey, i s drugim roditeljima 11;1 internetskim grupama podrske, moji osjecaji i percepcija poeeli su ~r mijenjali. Poeela sam slagati komadice u cjelinu i suoeavati se s einjellil'lIll1 da s mojim sinom nesto nije u redu - neuroloski problem nazvan pOrCllIl'CIl senzorne integracije (SI) . Primijetila sam veliku razliku u COh;IIVI'1 sposobnosti usmjeravanja paznje u igri i ueenju nakon jedne Lind~ l' YI II seanse radne terapije iii nakon aklivnosti koje je ona predlozila, kao .~ II' I' pritisak jastucima na njega kako bi mu se pruzao dodir dubokog prili~k ll pll kozi, iii aktivnosti u kojoj sam sebi vrsi pritisak na zglobove tako da Sk ill ' Poeeli smo uCiti Colea da sam prepozna svoje senzome potrchl' I 11 ,1 " , prihvalljiv nacin da ih zadovolji kako bi se osjecao manje lIadvl.1I 11I1 nepredvidljivim svijetom oko sebe. George je takoder odigrao /l l dl.'!1I11 ulogu igrajuCi s Cole om razne terapijske igre koje su mu pruiait' jllJlll l llj[! senzornu stimulaciju. Danas je nas stav ovakav: Cole je pOlllal" • •11 1111 i razlikuje se od druge djece, pa sto? Sretaf\ je, dobro prilagodl;1I I I'll 1"1 IIi j voli iCi u skolu i na svoje razlieite terapije; silno je napreduv;11I II III"Heir.] razvojnim podruejima, a suprug i ja vise nismo preplaseni kad lit ' I 1I! t" II nekirn podruejirna. (Takve vrste neuspjeha zajednieke SlI .wIII iI, eL i poremecajem senzorne inlegracije, sto cerna objasniti u OSIIlIIIII IHlltillvili

22

Uvod

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

.

...

II

23

vasem reducirati ohrabriti dijete da se uhvati ukostac sa ~r,....hl~rn,.

oralne motorike

u govorn i

da je vazno imati

izvor pedijatrima i rade s dieeom s Doremecaiem senzorne integraeije, iii s imaju smo sa stotinama roditelja i

lC::,I\.U\.;alW1,

II

vam ova knjiga sa senzorne djeei prevladati nam pretvoriti vas u Vas je posao da budete informirani veliki izazov. Ova ce Yam da

o svemu, od masnih kiselina. Nadamo se da ce da da ce vas nadahnuti da

teskoce.

uvide,

suocavati se sa agencijama, itd.

Na ovim stranieama naucite cete kako ... koristeCi se listom

II

II

radne

i uCinkovito suradivati s

i

II

mu

II

II

izvuCi maksimum iz

l\.V,,,,,,"Vj;

sustava;

II

svoj dom kako biste i opremu; koristiti metode i IZaLUVUHL

teskocama u

n("\,rn("\fTI

ce vase uciniti a ne ocainim iskustvom.

Mozete se s nama konzultirati na

stranici:

Napome!/a: Ponekad se "disfunkcija senzorne naziva , "poremecaj senzorne obrade", "senzoma , cak i "disfunkcio足 stvar i koristiti naziv

o o

0...

> a:

..

m

..c C

ill

~

~

'"-

oN

C 0) .---' 0)-0

m .---' C>U)

O)U)O) 0) <D

.~

C

.~ CO

> m m m > > N·- . . U

C

0

o.. :::s~

o E N>CJ)

Q)

Q)

,"-+-,

'"- ctS

(L •

...~

'I

â&#x20AC;˘

POGLAVLJE 1.

Zasto je moje dijete tako... neobicno?

Katie je sretna aktivna cetverogodisnjakinja koj a v.oli plesati sa svojim sestrama na Wigglese. Nakon nekoliko minuta postaje toliko cudna da trei u krug, baca se na trosjed, hihoee i neprekidno pjeva "Fruit Salad". Obozava plivati, satima se valjati i kopati po pijesku, no ako joj stavimo siltericu, neee prest ati plakati. R adije bi hod ala po vrueem plocniku iii ostrom sljunku da dode do plaze nego pristala nositi cipele, sandale iIi natikace.

Moglo bi se ciniti da Katie ima sarno neke svoje musice koje vise smetaju njezinim roditeljima nego drugima. No, kada su se pojavili problemi, ubrzo nakon sto je Katie krenula u vrtie, njezini roditelji jos uvijek nisu imali senzornu inteligenciju da povezu Katieine eudne male navike s problemom uklapanja u grupu . Nije ih iznenadilo kada su culi da se Katie nije mogla smiriti svaki dan nakon glazbenih i pokretnih igara, ali su bili zapanjeni kada ih je ocajna odgojitelj ica upitala na koji nacin pridobiti Katie da sjedi za vrijeme slusanja price umjesto da se valja po podu, trci uokolo i sudara sa drugom djecom. Za vrijeme likovnih aktivnosti Katie bi obieno polegla glavu na stol, odbijala rezati i Jijepiti slicice, govoreCi da je umoma, iako je stigla u vrtie tek prije sat vremena i noeu se dobro naspavala. Takoder su se jako zacudili kada su culi da se njihova drustvena djevojcica u vrijeme slobodnih aktivnosti udaljuje od druge djece i energieno trese glavom kad je odgojiteljica pozove da se ukljuCi u igru. ¡

30

Zasta je maje dijete !aka... neabicna?

SEN2DRNA INTEGRACIJA 12 DANA U DAN

dijete izbjegavati zbunjujuce iii stresne podrazaje, iii traziti vise podrazaja da bi shvatilo sto se uopce dogada. Naprimjer, dijete koje ima poremecaj obrade taktilnih podrazaja (dod ira) moze izbjegavati njemu neprijatan dodir kao npr. da zaprJja ruke bojom, pijeskom iii Ijepilom, dok drugo dijete moze zudjeti za takvim taktilnim podrazajima i aktivno ih traziti.

Kada biste imali poremecaj sr, peglanje bi yam bilo iznimno tesko, eak i opasno, jer biste stalno morali misliti na to sto radite. Tako bi yam i setnja kraj trgovine aromaterapijskim sredstvima mogla biti toliko stresna da bi yam od mirisa pozlilo. To bi vas uzrujalo i natjeralo da odmah napustite to mjesto.

U vecine djece, vjestine senzorne integracije razvijaju se prirodno. Kako djeca uee 0 novim osjetima, postaju sigurnija u svoje vjestine, njihove mo­ gucnosti reagiranja na senzorna iskustva postaju sve istaneanija i postaju sve vjestija. Dojenee se trzne i zaplace kada zacuje sirenu vatrogasnog vozila, no kada postane tinejdzer, isti ga zvuk moze jednostavno nagnati da pokrije usi i gleda kako vatrogasci prolaze ulicom. Kao odrastao eovjek, mozda ce samo nakratko prekinuti razgovor s prijateljem dok ne produ vatrogasci. Kako sazrijevaju vjestine obradivanja senzornih informacija, zivcani putovi postaju istancaniji i jaeaju, te se dijete lakse nosi s izazovima svakodnevnog zivota.

U neke djece razvoj senzorne integracije ne teee tako glatko. Kako se ne mogu pouzdati u svoja osjeti!a koja bi im trebala dati preciznu sliku 0 svijetu, ne maju kako reagirati i zato mogu imati problema u ueenju i prikJadnom ponasanju. Prvi korak u pruZanju pomoci vasem djetetu sa senzornim smetnjama je razvoj suosjecanja prema njegovu naeinu dozivljavanja svijeta.

Kakav je osjecaj imati poremecaj SI? Zamislite da kuhate spagete za veeeru . SluzeCi se oCima, gledate po kuhinji i vidite pribor za kuhanje i sve sastojke za pripremu obroka. Vase usi euju zujanje kad otvorite hladnjak i pucketanje Ijusaka kada gulite ceSnjak. Koza yam osjeca glatku, evrstu drsku noza i vlaznu povrsinu cesnjaka koji sjeckate. Vasi misiCi i zglobovi osjecaju tdinu noza i polozaj tijela kad se krecete uokolo. Vas nos osjeca arome, a dok yam papar krcka u ustima, vi uzivate u tom Ijutom okusu. rako toga niste svjesni, vase tijelo osjeca privlacenje Zemljine sile teze.

U svim tim osjetima mozete iii uzivati, iii ih niste ni svjesni, jer su toliko uobicajeni. BuduCi da vas zivcani sustav normalno funkcionira, dobro obra-

~

..

~

31

dujete sve senzorne informacije. Mali bitovi senzornih informacija odlaze u vas mozak u obliku ziveanih impulsa. Kako dobivate znacenje od svih tih sicusnih komadica senzornih podrazaja? Spajate dijelove da biste dobili cjelinu. To je toliko carob no kao kad bi se komadici multimilijunske puzzle razasuti po vasoj kuci odjednom slozili u prepoznatljivu sliku. Senzorna integracija omogucuje yam da se usredotocite na "glavnu sliku" onoga sto radite, a to je priprema veeere.

Sada zamislite da vasa osjetila ne funkcioniraju dobro. Fluorescentna rasvjeta zadaje yam glavobolju i ne mozete naci umak od rajcice u prepunoj smocnici. Salata u rukama cini yam se Ijigava, odurna. Povraca yam se od mirisa cesnjaka. Ne cujete da yam kipi voda na stednjaku, stvaraju se mjehu­ ri, voda se toliko prelijeva po kontrolnom plamenu da se on gasi. Udarite se glavom u ormar, spotaknete preko macke i prospe yam se salata. Do trenutka kad je rueak na stolu, dozivjeli ste zivcani slom i Ijuti ste na sve oko sebe. Sve sto zelite je otpuzati u krevet i spavati.

Sto bi bilo da ovakav uzasan scenarij dozivljavate svaku veeer, acini yam se da to nitko ne razumije? Na kraju krajeva, svi drugi vide konzervu na poli­ ci i macku na podu, pa zasto ne mozete i vi? Nije im mucno od intenzivnih mirisa, a treperavo intenzivno svjetlo ne zadaje im glavobolju. Ustvari, oni mogu pripremiti veceru u svim tim uvjetima,a da ih ~ ne izbaci iz takta, a da im ne ispadne zlica i bez ikakvih neugodnosti. I kad im pokusavate objas­ niti zasto je vama toliko stresno raditi takve poslove, Ijudi misle da ste smijesni, teski iii lijeni. Ako jos jednom mozete ponoviti svu ovupatnju oko kuhanja, sljedeCi cete put odabrati pripremu bas tog istog obroka, jer, iako je to toliko tesko, imate barem nekakvo iskustvo u njegovoj pripremi. Defi­ nitivno ne zelite isprobavati nesto novo i riskirati da se jos viSe opteretite nepredvidljivim dogadajima.

Tako moze izgledati svakodnevno iskustvo djeteta s poremecajem S1.

Njemu je postalo normalno da je distraktibilno i da mu smetaju podrazaji iz okoline i reakcije vlastitog tijela. Da bi stvari bile gore, senzorni podrazaji koje prima nisu dosljedni, kao ni reakcija zivcanog sustava. Svijet mu se cini kao nepredvidljivo, frustrirajuce i opasno mjesto, a Ijudi jos od njega ocekuju da uziva u ucenju i da ucini otprve kako mama kaze. Nije ni cudno sto su djeca s poremecajem sr cesto vrlo zbunjena, uznemirena iii razdrazljiva. Ako se nadu pod nekim novim stresorom (promjenom u skolskom rasporedu, neocekivano otkazanom jutarnjem planu iii im nije dostupna omiljena salica za sok) mogu se zatvoriti i iskJjuCiti, iii dobiti napade bijesa. Mogu postati prezahtjevni i zeljeti kontrolirati situaciju: omiljena salica mora se naCi i gotovo! Biti roditelj takvog djeteta zaista moze biti zahtjevno.

·.n

".,' ,~

32

\..

r I

33

Koliko dobro podnosite senzorne podrazaje?

• prekomjernu iii nedovoljnu osjetljivost na dodir, zvukove, prizore, polrrete, okuse iii mirise;

VeCina nas izbjegava,pdnosno preferira odredene senzorne podraiaje. Za­ pravo je stvar u tome u kojoj mjeri to radimo. Koliko jako vas odredena vrsta senzornih podrazaja smeta? U kojoj ih mjeri izbjegavate iii ih poku­ savate nadoknaditi? Mozda ste tip osobe koja se bas nikad ne bi provozala "vlakom smrti" u lunaparku. A mozda ste osoba koja bi sjela u prvi red tog vlaka i vristala uZivajuCi u voznji. Kako biste bolje razumjeli osjetJjivost svo­ jeg djeteta, razmotrite vlastitu osjetljivost i to kako vi kompenzirate senzor­ ne potrebe, a da 0 tome uopce ne razmisljate. Sto vi poduzimate vezano uz senzorne podraiaje koji yam dosaduju?

Ako prisustvujete dosadnom predavanju ifi sastanku: Zvacete li ivaku iii pijete kavu? Vrpoljite Ii se ili pisete bezvezne poruke os obi do vas? Mozak yam je "na pasi" iii drijemate?

U s/ucaju da wjete buku na ufici i/i vam bum; susjedi lie daju spavati: Spavate 5 cepiCima u usima, uz ukJjucen ventilator iii klimatizacijski uredaj? Uzimate Ii sredstvb za smirenje da vas omami? Stavljate Ii jastuk preko usiju?

Usfueaju do vam S1neto dodirivanje moknh kafastih stvan: Nosite Ii rukavice kad perete posude? Hocete Ii umjesto ruku radije koristiti pribor kada dodiru­ jete nesto gnjecavo? Nanosite Ii losion za suneanje i druga tekuca sredstva sprejem?

Ako vas bfagi dodir iritira: U slueaju da je vjetrovito, nosite Ii duge rukave, eak i ako je vruce? lzbjegavate Ii nositi nakit? Nosite Ii radije kosu svezanu umjesto da yam dodiruje vrat i eelo?

• jaku distraktibilnost s problemima usmjeravanja i odrzavanja paznje na zadatak; • razina njihove aktivnosti je neobieno visoka iii neobieno niska; • eesto se iskljueuju iii povlaee u sebe; • intenzivno iii situaciji neprimjereno reagiraju na zahtjevne situacije i nepoznato okruzenje; • impulzivna su, uz slabu sposobnost samokontrole iii se uopce ne mogu sarna kontrolirati; • s teskocama prelaze iz jedne aktivnosti u drugu , iii iz jcdnc u drugu situaciju; • s vrcmena na vrijeme rigidna su i nefleksibilna; • nespretna su i neoprezna; • osjecaju nelagodu u grupi; • imaju socijalne ili emocionalne teskoce; • imaju razvojne teskoce i teskoce u ueenju, izigravaju "klauna" iii se nezrelo ponasaju; • osjecaju se nelagodno, nesigurno, "glupo" iii "eudno"; • tesko se nose sa frustracijama, sldona su duljim i intenzivnijim ispadima bijesa i tde se umiruju;

8to je norma/no, a sto nije?

l

Zasto je moje dijcte tako ... neobitno?

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• problemi prelazenja iz aktivnog stanja u opusteno stanje (npr. tes,ko se uspavljuju, hodaju, iii rade neku drugu mirnu aktivnost nakon sto su bila vrlo zivalilla, i slieno). '.

Nismo od onih koji se pouzdaju u pojam norma/no. Sve sto taj pojam znaei jest da je nesto unutar granica normale, dakJe, statistieki prosjek. Kao roditelj, naravno da biste za sve stvari koje vas odusevljavaju kod djeteta zeljeJi da su iznadprosjecne iii cak da su izvanredne, sto bi, svakako, spadalo pod definiciju abnormafnog. Zato mozda zelite sasvim izbaciti tu etiketu normafno. lako je tipieno imati nekofiko senzornih smetnji, djeca s poremecajem Sl imaju mnogo vecih problema sa senzornom obradom. U ponasanju obieno pokazuju mnoge od sljedeCih simptoma koji mogu otdavati izvodenje svakodnevnih aktivnosti i ucenje:

Mnoga djeca manifestiraju te simptome iz raznoraznih razloga. Neka od tih ponasanja primjerena su u odredenoj dobi. VeCina djece jas]ieke dobi prilicno su impulzivna - razdoblje "uzasnih dvogodisnjaka". No cetvero­ godisnjak koji reagira na svaku sitnicu, to je nesto posve drugo. lzrazita nepodnosljivost vunene odjece, nelagoda pri uspostavljanju kontakta oeima s nepoznatima iii strah od neoeekivanog i glasnog blejanja koze u zooloskom vrtu na]aze se unutar granica takozvane tipicne djecje senzorne osjetljivosti, sve dok ta senzoma iskustva ne ometaju djetetovo svakodnevno funkcioniranje . Dijete sa senzornim problemima obicno lose reagira na

,r

r~

34

SEI~ZORNA

If'

INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

svakodnevne situacije, stalno se ponasajuci neprimjereno dobi, sto yam jednostavno ne moZe promaknuti.

~~;

{ :r-"

f

~~ .

'J

Hiperosjetljivost i hipoosjetljivost "

Osnovno obiljeZje poremeeaja 5I je nedosljedno reagiranje na senzorne informacije. Vase dijete moze biti preosjetljivo (!I/persenzitivno) na odredene vrste senzornih podrazaja i nedovoljno osjetljivo (hiposenzitivno) na druge vrste podrazaja. Dijete sa slusnom osjetljivoseu moze voljeti zvukove odredenih frekvencija (npr. niske frekvencije, poput one kosi lice za travu) i mrziti zvukove drugih frekvencija (kao sto je visokofrekventna zvonjava telefona). Drugim rijeCima, hipersenzitivno dijete izbjegava te podrazaje, a hiposenzitivno dijete ih trazi Jer su za oni njega umirujuei i ugodni. Takoder postoje i djeca s mijesanim tipom reaktivnosti koja mogu biti preosjetljiva na podrazaje jedan dan, a drugi dan nedovoljno osjetljiva na te iste podrazaje. To zaista moze biti zbunjujuee i sliCiti najprije ispadima bijesa. Recimo, jedan dan vas sin zudi za brckanjem u kadi punoj mjehuriea, ali sljedeCi dan apsolutno odbija umoCiti nogu u kadu. Umjesto pretpostavke da je danas jednostavno teZak, moze biti da je jucer njegov zivcani sustav bio dovoljno "organiziran" da moze uzivati u kupki, no danas je njegov zivcani sustav "neorganiziran" i jednostavno to ne moze podnijeti. Ne mozete predvidjeti iz dana u dan, cak ni iz sata u sat )cako ee reagirati zivcani sustav koji lose funkcionira iIi kad ee se pojaviti novi senzorni izazov.

Katie, djevojCica 0 kojoj smo nesto saznali na pocetku ovog pogJavlja, !Iiperosjetljiva je na Ijigavo Ijepilo iii losion, no hipoosjetljiva na zrnatu strukturu pijeska iIi prljavstine s poda uCionice. Taj osjeeaj hrapavosti po kozi ustvari. joj pomaze da se smiri i opusti, kao sto bi nekom drugom djetetu pomoglo uvijanje kose oko prsta iii tdjanje ruba dekice pri uspavljivanju . No, taj Ijigavi losion iIi Ijepilo toliko smeta Katinom osjetilu dodira da je za nju rad stirn stvarima poput dodirivanja puzajuce Ijepljive tarantuIe. Druga dimenzija osjetljivosti odnosi se na to u kojoj mjeri dijete kontrolira podrazaj. Moze biti da dijete koje inace ne podnosi da mu se neocekivano pali intenzivno svjetlo iznad glave, voli stalno paliti i gasiti to isto svjetJo, ali sarno ako ga one samo pali. Takoder, dijete koje se inace boji glasnih zvukova, moze ih voIjeti ako one samo pravi buku.

Da bi stvari bile jos sIozenije, djeca se mogu naviknuti na "odbojne" podrazaje i razviti drugu osjetljivost. Djetetu koje napokon pocne toIerirati cesljanje, pranje i rezanje kose, odjednom pocnu smetati etikete iii savovi na

.'

'J

c

Zaslo je moje dijele tako ... neobicno?

35

odjeCi. Ako prije niste nista znali 0 nijansama senzornih podrazaja, a imate dijete sa senzornim problemima, postat eete ih itekako svjesni!

Zajednicko tim osjetljivostima i posljedicnom trazenju i izbjegavanju od­ redenih ponasanja je da reakcije na senzorna iskustva nisu potpuno hotimicne. One su neuobicajene neuroloske reakcije koje rezultiraju neobicnim ponasa­ njima.

Pa zasto onda dijete jednostavno ne skrene misli i pocne tolerirati cesljanje kose i pjenu zubne paste u ustima? Dobro, mnoga djeca postaju toJerantnija sazrijevanjem. I sto smo stariji, naIazimo sve vise naCina da se prilagodimo i udovoljimo drugim Ijudima, da budemo prihvaceni i napre­ dujemo. u svijetu zadovoljavajuci vlastite potrebe. Osobe s prosjecnim vjes­ tinama senzorne integracije nose na sastanke prikladnu odjecu iako ih ona grebe, iIi jedu skoljke samo kako domaCinu ne bi bilo neugodno. No, sto je dijete mlade, teze mu je pretvarati se.

Takoder, sto vise stresova dijete ima u zivotu - skolski zahtjevi, bolesti, nedostatak sna, napetost u kuCi, hormonske fluktuacije u adoIescenciji, promjene u terapiji - teZe ee "diCi gIavu gore" i tolerirati svoje senzorne smetnje.

Odrzavanje praga podrazljivosti u ravnotezi Jedna od najvaznijih zadaea mozga je regulirati reakcije na senzorne podra­ zaje tako da stupanj podrailjivosti zivcanog sustava bude u skIadu s intenzitetom senzornih podrazaja koje osoba iskusava .

Tijekom dana mozak vaseg djeteta prima stotine milijuna senzornih poruka. Neuroloskim procesom kocellja (inhibicije) zanemaruju se nevaznc senzorne poruke. Naprimjer, kada dijete gIeda televiziju, ne gleda svaki predmet u sobi, iIi kad seee, ne osjeea prijenos tezine s noge na nogu. S druge strane, proces podupiranja (facilitacije) usmjerava djetetovu pat nju na bitne senzorne poruke, kao npr. kad ga netko gurne, mozak mll govnri d;1 prilagodi poJozaj tijeJa kako ne bi paJo, iii da se pripremi nu ]I;" !.

Uravnotezena inhibicija i facilitacija rezultirajlU dobrom modubci jtlill I osjecajem uspjesne samoreguJacije. Djeca s probJernim a 5.1 fh ': lll aj ll dill III I moduIaciju i rijetko kad osjeeaju da im je zivot hann cmican.

36

SENZDRNA iNTEGRACIJA IZ DANA

Zasto 18 moje diJete tako, , neobicno?

DAN

37

t

SIO se dogaCia u zivcanom suslavu

Kako se dljele ponasa

Kako to dijete moze kompenzirati (kompenzirajuca ponasanja mogu zaislll zbun/ivllti, llllo diJere lrebate promatral! u suradnji s radnim terapeutom kako bl 51lvatHi SIO 59 zaisra s njim dogaaa).

NEDOVOLJNO REAGIRANJEI HIPOOSJETLJIVOST

MODULIRANO REAGIRANJE

Zrvcani koci senzorne poruke, pa se one iii nedovolJno sire, iii se uopce ne sire u druge diJ910ve iivcanog sustava, Senzorni podraiaji regislriraju S9 preslabo ne

Zivcani sustav adekvatno registrira i modulira dolazece senzorne p~ruke,

Dijels je sklono pasivnosli, ne reagira brzo na podraiaje, Ima lendenclju niskom misicnom tonusu, Izgleda ravnodusno (nezalnteresirano) prednost daje sjedecim aklivnostima,

Interakcije s IJudima predmetima u skladu su s dobi djeteta,

Ponekad nedovoljno reaktivno dijete moze dati 'pun gas svom motoru' i biti jako aklivno kako bi svoj iiveanl sustav odrialo u pripravnosti.

Paradoks je lome sto hipoosjelljivo dijete moze izgledati kao hiperosjelljivo,

S vremena na vrijeme dijete moze bili nedovoljno iii prekomjerno podraz8no, osob~o kada js gladno iii umorno, no obicno je u stanju tolerirali raznoHka senzorna iskustva bez pojave neobicnih reakcija,

PREKOMJERNO

REAGIRANJE!

HIPEROSJETLJIVOST

vise

Zivcani sustav podupire s8nzor ne p~ruke pa dolazi do prejakog podraiivanja zivcanog sustava, Senzorni pod raiaj i regislrirani su kao

Dijete teii im3!i sve pod kontrolom kako se od ugrozavajucih senzornih podraiaja, Moze se ponasall po obrascu "bori se bjezi" (ispadi bijesa) ako se osje6a ugrozeno,

Dijete moze pokusati blokirati ugroZavajuce senzorne podraiaje lako da S8 iskljucuje i povlael. Dijete koje inace preljerano reagira sada moze izgledali povuceno i pasivno,

imat

II

II

II

ce

u

ovih

• I

"

~

c.

I

38

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• Govor ijezik. Ako dijete izbjegava interakcije s drugima, mozda ce imati slabo razvijene komunikacijske vjestine. Ako ima taktilne smetnje u ustima, mozda ce imati teskoce u govornom izrazavanju svojih misli, potreba i zelja.

• Hranjenje. Ako dijete izbjegava odredenu teksturu hrane, moze postati pothranjeno - cesto na suptilan nacin, sto cemo vidjeti kasnije. Ako mrzi jesti priborom za jelo, mozda ce odbijati svu hranu dok mu se ne dopusti da jede prstima. Mozda izbjegava socijalne situacije u kojima se osjeca prisiljeno jesti hranu koja mu je odvratna, iii cak ima ispade bijesa, iii je izvan sebe kad je suoceno stirn da bi moglo doCi u tu situaciju.

• Higijena i odijevanje. Mozda dijete odbija cesljanje, pranje zuba, samponiranje iii tusiranje. Moglo bi inzistirati na nosenju odjece koja mu je udobna i poznata, cak i ako je vrlo prljava iii neprimjerena prigodi iii vremenskim uvjetima.

~

~

'. ,.~

Zasta je maje dijete taka .. , neabicna ?

39

podrazaje ostecena, mozda ce mu vjestine potrebne za preciznije motoricke zadatke, kao sto su pisanje i hvatanje lopte, biti ogranicene.

Ii

~ ~

~

! i·

• Spoznaja. Kako je dijete ometeno svojom potrebom za dobivanjem taktilnih podrazaja, moguce je da ce imati smetnje paznje i teskoce u ucenju. Naprimjer, ako je prezauzeto istrazivanjem olovke, papira, !dupe iii stolice, nece biti sposobno koncentrirati se na pravilno pisanje slova iii izraz.avanje svojih misli na papiru.

• Govor i jezik. Ako dijete ne obraduje dobro taktilne informacije u svojim ," \~

ustima, niozda ce imati teskoce u svladavanju preciznih pokreta usana i jezika potrebnih za razgovijetan govor.

• Hranjenje. Ako je koza unutar i oko usta nedovoljno osjetljiva, dijete ce mozda sliniti, a hrana se zadriavati izmedu zuba i obraza, iii ce ostati u ustima, ili na usnicama. Mozda ce, da bi osjetilo da je u njima bar nesto hrane, natrpati usta do te mjere da dode u opasnost od gusenja.

• Dotjerivanje i odijevanje. Dijete mozda odabire odjecu koja je, po vasem

Nedovoljna osjetljivost na taktilne podrazaje Djeca takoder mogu biti i nedovoljr/O osjetljiva pa trebaju mnogo intenzivnije taktilne podrazaje da dobiju potrebnu taktilnu informaciju. Dijete koje je nedovoljno osjetljivo na dodir mo~e imati ove teskoce:

• Senzorno istraiivanje. Pretjeruje u fizickom kontaktu s ljudima i predmetima, mozda ih cak i lize; presnaz.no iii neprimjereno dodiruje drugu djecu (grize iii udara); sve stvari u trgovini dira prstima, mozda i u toj mjeri da trga stvari i ozljeduje Ijude.

• Emocionalno i soetjalno podruije. Moguce je da u tolikoj mjeri trazi dodir da prijatelji, rodbina, pa cak i nepoznati Ijudi postanu uzrujani i grde dijete, pa se one osjeca nepozeljno iii cudno. To moze biti beba koja ima potrebu da je se stalno nosi, iii malisan koji se vjesa na majcinu nogu trazeCi neprekidan fizicki kontakt.

• Motonka. Nedovoljno osjetljivo dijete ne registrira adekvatno taktilne podraz.aje. Kako bi dobilo vise taktilnih senzornih informacija, mozda ce trebati koristiti vecu povrsinu koze da bi osjetilo kontakt s nekim predmetom. Mozda ce upotrijebiti cijelu saku da zaista osjeti flomaster u rukama, iii ce se ispruziti na pod kako bi se uvjerilo da je pod zaista ispod njega. BuduCi da je njegova sposobnost da osjeti taktilne

misljenju, pretijesna iii prevelika. Mozda toliko jako cetka zube da ostecuje desni; djevojcice mozda toliko cvrsto stegnu kosu da se ona ostecuje. Dijete mozda inzistira da nosi svoje omiljene tenisice iako su pretijesne i stvaraju mu zUljeve.

Svi ovi primjeri mozda vise iii manje vjerno opisuju dijete s taktilnom osjetljivoscu. Moguce je da vase dijete uopce nema taktilnih smetnji, nego se bori s ostalim osjetilima. Kako god bilo, ako se vase dijete tesko nosi s odredenom vrstom senzornih podrazaja, morate biti svjesni da ce mozda imati dosta problema u svakodnevnom zivotu, kakve mozda niste ni zamisljali.

NANCYNA PRICA

o senzornim "musicama" svog djeteta razmisljala sam kao 0 necem normal­ nom. Na kraju krajeva, i moja mama i ja imale smo ponekad naviku "biti odsutne duhom" i zuriti u prostor bas kao sto to radi moj sin, a moj suprug George kaze da se iz svog djetinjstva najbolje sjeca kako lezi na podu i zuri u kotaCice gurnutog autica Qedna od Coleovih omiljenih aktivnosti). Ako su to "abnormalna" ponasanja, znaCi Ii to da je cijela moja obiteIj nenormaIna? Pruiaia sam jak otpor kad mi je strucnjak za ranu intervenciju rekao da "odsutnost duhom" i "fiksacija" na kotaCice autiea nisu dobri znakovi, da mogu ometati Coleovo ucenje. A opet, ni moj suprug, ni majka, ni ja, nismo

J

40

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

imali teskoee u razvoju poput Colea. Shvatila sam da, kad se moj sin osjeti previse podrazen zvukovima iz stana, onda reagira povlacenjem i tocno je da se zbog takvog ponasanja ne uspijeva socijalizirati ni uciti.

Cak su i Coleove idiosinkrazije, koje su mu postale previse vaine, mogIe ometati moguenost da dovrsi zadatak. Naprimjer, oduvijek je imao izvrstan sluh - CUO bi zvuk vlaka koji prelazi rijeku u daljini, ali zaista nije znao kojim informacijama sto mu dolaze do usiju dati prednost. Nije razvio sposobnost odvajanja nevaznih od vaznih zvukova, kao npr. kada ga netko zovne po imenu i pita ga nesto.

Isto vrijedi i za njegove vidne sposobnosti. Zapanjuje me kako Cole moze locirati svoju omiljenu knjigu preko puta sobe iako sarno njezin mali dio viri s police krcate knjigama. S druge strane, tesko mu je usmjeriti painju i dovrsiti slagalicu jednostavnog oblika jer je obicno previse zaokupljen gledanjem uokolo i zamjeCivanjem svih nevainih detalja u sobi, ukljucujuCi brisace za prasinu i poispadale macje dlake. Kad mi je Lindsey rekia da pojednostavnim vidno polje (pospremim druge igracke, skrijem komadice slagalice i pokazem mu sarno jedan komadie u pocetku, a postupno i druge), Coleova vidna paznja toliko je napredovala da je mogao sloiiti slagalicu, ada ga nisu zasmetali drugi podraiaji. Jednom kada sam to shvatila, postal a sam svjesna cinjenice da Cole drugacije doiivljava svijet, te da, ako mu ielim pomoCi u onim podrucjima u kojima ima teskoca, moram bolje razumjeti nacin na koji opaza svijet, na koji integrira senzorne informacije i modulira svoj i ivcani sustav.

Umjesto pretpostavljanja da su Coleove "musice" normalne, iii cak divne i sarmantne (Sto da kazem? Obuzeta sam idejom da je moj sin divan, kao sto i svaki drugi roditelj misli 0 svom djetetu), morala sam poceti slusati svoju intuiciju koja mi je ukazivala na neobicna ponasanja i reakcije.

Umjesto da se zalijepim za rijec norma/all, izbacila sam tu rijec iz svog rjecnika jer me je sarno zabrinjavala. Umjesto da se branim zato sto se Cini da clanovi obitelji i ja imamo. neke slicnosti u senzornom ponasanju s Coleom, prihvatila sam da su neka njegova ponasanja naslijeclena, ali da ona ponasanja koja mu stvaraju probleme treba shvatiti i tretirati.

LlNDSEYNA PRICA Poremeeaj senzorne integracije vrlo je opsirna tema . Mnogo je novih pojmova i stvari koje treba raditi. U drugom dijelu ove knjige govorit cemo o procjeni, terapiji i 0 tome sto trebate poduzeti. U mecluvremenu , imajte

Zasto je moje dijete tako ... neobicno?

41

na umu da niste sami. ICi cete korak po korak, a mi cemo yam pomoCi da poen ete upravo od ovog mjesta u krijizi.

Kada sam prvi put u zivotu srela Colea, osjetila sam svoje uobicajeno uzbuc1enje pri susretu s djetetom koje eu mozda viclati dvaput tjedno tije足 kom duljeg vremenskog razdoblja. Odmah sam se zaljubila u tog d ivnog, iivahnog dvogodisnjaka rascupane plave kose i velikih smedih oCiju . Bllo je jasno da ce njegovi roditelji, Nancy i George, poduzeti sve kako bi pomogJi svom djetetu. Oboje su bili uzrujani rezultatima rane procjene. Napokon, odveli su ga tamo jer ih je zabrinjavao samo njegov govor, a onda im je reeeno da, osim toga, ima i neke druge teskoce. 1ako je Cole bio vrlo druze1jubiv i jedva cekao da se poene igrati, nije mogao sjediti dovoljno dugo da se potpuno preda svom poslu. Umjesto toga, udarao bi po trosjedu udaraljkama, trcao bi do ugla gdje bi se vrtio 1I krug, grebao po vratu, odbijao bi taknuti plastelin iii vibrirajucu loptu koju bih mu ponudila, ustao bi i zalijetao sc u zid, a onda bi se iznenada iskljucio i izasao iz prostorije.

Bilo mi je lako prepoznati znakove poremecaja senzorne integracije, ali znala sam da moram mnogo toga objasniti. Nakon svega, njegovi roditelj i nisu jos bili sigurni trcbaju Ii pomoc oko njegova neobicnog PQnasanja i nije Ii uzrok problema zaostajanje u razvoju? Kad sam objasnila sto je poremecaj 51 i kako Coleove senzorne smetnje ometaju njegov razvoj, sarno sam eekala onaj prestraseni pogJed tip a "s kojeg si ti planeta". Nanc1 je puno kimala glavom. George je puno hmml7llllml7loo. Napokon, Nancy je pitala: "Sto mozemo mi poduzeti?" Bingo. Poduzeli smo prve korake oko pomaganja Coleu.

Na teeaju sam u nekoliko sus reta objasnila kako je udaranje i sudaranje davalo "proprioceptivni" podrazaj Coleovoj koii , zglobovima i misicima, povecavajuCi svijest 0 vlastitom tijelu; kako je vrtnja stimulirala senzorne receptore u njegovu unutarnjem uhu; kako su mu odredene vrsle teksture , vibracije i dodira bile ugrozavajuee i kako ga je senzorno preopterecenje prisililo da se povuee i iskijuCi da bi se mogao nositi s tom situacijom.

Tijekom vremena, Nancy i George poeeli su razvijati senzornu inteJigenciju koja im je omogueavala da na Coleovo ponasanje gledaju kao na djelic velike sheme razlibte interpretacije osjeta, da vide da njihov sin ima problema u reguliranju svojih reakcija na zbunjujuce senzorne podrazaje, te kako je sve to ometalo njegovu sposobnost da govori, jede i uei.

Cole je napredovao do te mjere da se u kratko vrijeme uspio sam regulirati i dati svome tijelu uno sto mu treba da bi se dobro osjeeao. Zna reci svojim roditeljima kad mu treba tisina, a kad skakanje po mobilnom trampolinu iIi vrtnja na disku na kojem bi i varna i meni pozl ilo. Nije "izlijeeen" jer se i ne radi 0 bolesti. On je dijete s mijesanim naeinom

42

â&#x20AC;˘

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

rcagiranja: jed an dan voli jednu stvar, a drugi dan tu istu stvar mrzi. To je bilo tesko sI1vatiti njegovim roditeljima, no s vremenom su mu naucili pomoCi da upozna svoje tijelo i sto mu je potrebno da bi se dobro osjecao. lednom kad shvatite da tolike teskoce koje ima vase dijete proizlaze iz cesto nevidljivih senzornih smetnji, bit ce yam kristalno jasno da mozete mnogo toga poduzeti da bi se one bolje osjecalo i funkcioniralo. Postupak procjene koju vrsi radni terapeut detaljno cemo objasniti u petom poglavlju, ali sada pogledajmo poblize senzorni sustav vaseg djeteta. Prvi korak je da shvatite kako rade osjetila vaseg djeteta, odnosno kako ih nesto podrazuje.

POGLAVLJE 2. a ~

~

Sedam osjetila

Svi znamo da postoji pet osjetila, zar ne? Nije tocno. Ustvari, postoji sedam osjetila i nisu tako jednostavna kao sto se cinilo kada ste 0 njima ucili u osnovnoj skoli. Poznata su yam vanjska osjetila koja prikupljaju senzorne informacije iz okoline: dodir, vid, sluh, njuh, okus. Postoje i dva unutarnja osjetila - osjetilo pokreta i osjetilo svijesti 0 vlastitom tijelu, koja yam daju informacije 0 polozaju vasega tijela i pokreta u odnosu na gravitaciju.

Sedam osjetila zapravo nisu zasebni kanali za primanje informacija. Sve sto dozivljavate vi iii vase dijete zapravo utjece na vise od jednog osjetila i svi se senzorni podrazaji zajedno obraduju u mozgu u vise istovjetnih neuroloskih struktura . Naprimjer, ako se vrtite na mjestu otvorenih oCiju, primit eete senzorne informacije 0 kretanju, poJozaju tijela, razlicite vidne informacije, osjetit cete da su yam noge na tlu i strujanje zraka po kozi, pa cak i zvuk vasih nogu u pokretu. Zivot je multisenzorni dogadaj.

DODIR: NASE PRVO I NAJOSNOVNIJE OSJETILO Kada prvi put drZite svoju bebu u narucju, osjeeate divnu teiinu njezina tijela, udisete njezin prekrasan miris, njeino je Ijuljate, slusate kako dise i cudite se njezinoj mekoj, barsunastoj kozi.

Taktilni sustav - osjetilo dodira - prvi se od senzornih sustava razvija u maternici i najveci je senzorni sustav tijela. Taktilni receptori nisu smjesteni sarno po kozi, vee i u ustima, grlu, probavnom sustavu, usnim kanaliCima, organima za razmnozavanje i tako dalje. Receptori primaju razlicite osjetne

J

LJ

44

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

podrazaje i prenose ih razliCitom brzinom putem speeifienih ziveanih vlakana. Senzorni signa Ii preko dva odvojena zivcana puta odlaze u sredisnji zivcani sustav i zavrsavaju u mozgu, gdje se obraduju. Bilo kakav propust u neuroloskoj komunikaeiji duz ove slozene senzorne mreie rezultirat ee zbunjujuCim senzornim iskustvima.

Vrste dodira Kada razmisljate 0 dodiru, mozda imate na umu drzanje djetetove buemaste ruCiee, njeino milovanje iii ostar dzemper koji ste prosle godine dobili od svoje tete. Taktilni sustav upravlja mnogim vrstama dodira. Svako je dijete s taktilnim poremecajem drukeije: neka su djeea preosjetljiva na jednu vrstu dod ira, nedovoljno osjetJjiva na drugu, iii su zbunjena i manifestiraju mijesanu reakeiju na dodir iz dana u dan, iz situaeije u situaeiju. Kad ueite razumijevati taktilne probleme svojeg djeteta koji mogu izgledati kao cudna, zbunjujuea reakeija na dodirni podraiaj, pocinjete na takve reakeije gledati kao na predvidljive i razumljive obrasee ponasanja.

Biagi dodir koji osjeeamo odredenim koznim stanieama i dlaeieama na kozi, eesto je najgora vrsta dodira za dijete s poremeeajem senzorne integraeije. Nosenje odjece odredenih vrsta materijala, neciji njeian dodir, osjet trave na kozi, pijeska iii prljavstine, pranje liea i kose, eesljanje iii pranje zuba te osjet speeifiene vrste hrane u ustima moze malo razdraiiti dijete iii ga pak potpuno izluditi. Naprimjer, njezan poljubae u obraz moze osjetiti kao da mu netko trlja obraz grubim brusnim papirom.

Duboki pritisak djeea s taktilnim smetnjama eesto toleriraju mnogo lakse od blagog dodira. Duboki pritisak pruzaju aktivnosti kao sto su medvjedi zagrljaji, masaze, lupkanje, sudaranje, kotrljanje i odskakivanje.

Ovi taktilni dozivljaji takoder daju vazne senzorne informaeije misiCima i zglobovima.

Vibracije poput onih od aparata za masazu, vibrirajuee igraeke iii elektricni uredaji kao sto su hladnjak iii klimatizaeijski uredaj mogu vrlo uznemiriti neku djeeu s poremeeajem senzorne integracije. Djetetu preosjetljivom na dodir moze biti iznimno nelagodno ako osjeti vibraeiju automobila iii kamiona koji prolazi kraj njega. S druge strane, dijete nedovoljno osjetljivo na dodir moze misliti da je sjedenje na periliei najbolji osjecaj na svijetu.

L

J :"1.

Sedam osjetila

!- â&#x20AC;˘

~

!

;

r~ '

45

Temperatura maze biti vrlo subjektivno iskustvo, OViSDO 0 taktilnoj osjetljivosti. Neka djeea sa senzornim smetnjama zale se da im je tek mlaka kupka iii mlaki tus prevruc. Neka djeea imaju izrazitu potrebu za ledenim sladoledom, dok druga zele halapljivo pojesti pizzu dok je jos toliko vruca da se na njoj jos tope mjehuriCi sira. Neka pak djeea odbijaju jesti bilo koju hranu koja nije tocno onakve temperature kakva njima odgovara.

Osjeti boli, od nepodnosljive boli alarmantni. Neka ogrcbotinu, dok su

onog kad se poreiete na papir do izrazite, gotovo zbog puknuca slijepoga erijeva, za vecinu od nas su djeea s taktilnim problemima jaueu vee za malu druga prakticki nesvjesna da im je slomljena kost.

Postoje dvij e kategorije taktilnih podrazaja: diskriminativni i zastitni. Te dvije kategorije taktilnih podrazaja putuju razlieitim putovima (snopovima zivcanih staniea) od taktilnih receptora do mozga. Taktilni podrazaji prenoseni dis/.:rilllillativilim putem omogucuju vasem djetetu da osjeli razlike u povrsinama, tako da u svojoj mracnoj spavacoj sobi moze naCi koja igraeka je njegov dlakav medvjedie, a koja glatka gumena patkica. Ako je sve u redu, diskriminativan dodir omogueuje djetetu da s dna skolske torbe umjesto flomastera izvuce olovku.

Lokalizaeija dodira podrazumijeva djetetoyu sposobnost da odredi gdJe je dodirnuto, iako su mu oei zatvorene. Teskoce taktilne diskriminacije iii lokalizacije rezultiraju slabim prepoznavanjem i istrazivanjem predmeta jer dijete ne moze dobiti adekvatnu informaciju 0 predmetu kojim rukuje.

Dijete sa slabom sposobnoscu lokalizaeije zna da ste ga dodirnuli, ali ne moze odrediti jeste Ii ga dodirnuli po paleu iii po dlanu. Dijele koje ima teskoca u lociranju mjesta taktilnog podrazaja vjerojatno ce biti izuzctno oprezno kad god se nade u nekoj nepredvidivoj situaciji, kao naprimjer na djecjem igralistu prepunom zivahne d j e c e . ; ' Taktilni podrazaji sto prolaze zaStitnim zivcanim putem putuju prilicno brzo, da biste vi i vase dijete bili na sigurnom. Oni nam pomazu da izbjega­ vamo dirati stvari koje zadaju bol, pa zato, kada dotaknemo vrueu pee, refleksno poYUeemo ruku nazad.

Opcenito, uskladeni rad diskritninativnog i zastitnog dod ira omogucuje djeci da se u interakeiji s predmetima i Ijudima osjeeaju ugodnije i pruza im osjecaj samopouzdanja.

46

Sedam oSjelila

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Taktilna obrambenost i drugi problemi Jedan od najpoznatijih senzornih problema je taktilna obrambenost, stanje kad se sve iIi neke vrste dodira opazaju kao stetne i opasne. Kao i sve senzorne smetnje, taktilna obrambenost moze varirati od blage do ozbiljne.

Razmotrimo Liju, desetomjesecnu djevojcicu posvojenu iz Kine, s kojom je Lindsey radila. U sirotistu je bila umotana u dekicu od glave do pete prakticno dvadeset i cetiri sat a dnevno. lako je bila Ijupka beba koja je brzo postal a privrzena svojim voljenim novim roditeljima, Lia se strasno uzrujavala kad bi joj netko dodirivao rueice iIi nozice, izbjegavala je drZati boCicu, bunila se kada bi bila bosa, ne bi se igrala reljefnim igrackama, a igracke je dodirivala sarno kaZiprstom jedne ruke. Kao rezultat taktilne preosjetljivosti, znacajno je zaostajala u vjestinama fine i grube motorike.

Jos ekstremniji i manje cest primjer taktilne obrambenosti je primjer djeteta koje se protivi drzanju u narucju i koje je toliko nesposobno prihvatiti osjet hrane u ustima i grIu da ga se mora hraniti na cjevcicu.

Dijete takoder moze biti taktilno nedovol}no osjetljivo. Kad Nancyin sin tijekom cijepljenja nije ni trznuo, nego cak hihotao, to je bio znak nedovoljne osjetljivosti na taktilne podrazaje. Kada je naucio hodati, na igralistu bi cesto ogrebao koljena. Nakon pada bi ustao i nastavio se kretati iako su mu koljena krvarila. J ednostavno taj osjet nije percipirao kao bolan.

Djetetu s nedovoljno osjetJjivim taktilnim sustavom treba pruzati mnogo podrazaja da dobije taktilne infonn~cije koje su mu potrebne i cesto ih sarno trazi, uglavnom na opasan naCin. Dijete s taktilnom obrambenoscu treba desenzibilizirati da spremnije prihvaca iskustva dodira. To moze biti skakJjivo jer vi kao roditelj zelite da se vase dijete prilagodi pomaZuCi mu da izbjegava ugrozavajuca iskustva kako bi mu zivot bio laksi, a istodobno zelite da poveca toleranciju na neizbjezna neugodna iskustva.

Privikavanje na dodir Druga dimenzija dodira odnosi se na to kojom se brzinom prilagodujemo taktilnim promjenama. Vecina nas se brzo navikne na osjecaj blagog dodira iIi na duboki pritisak, a vise nam vremena treba da se prilagodimo osjetima boli iIi promjenama temperature pa je zato veca vjerojatnost da ih budemo svjesni. Naprimjer, ubrzo nakon sto navucete carape, vise ih vjerojatno uopce i ne osjecate. Dijete s taktilnim smetnjama moze i dalje biti svjesno svojih carapa jos satima nakon odijevanja. Njegovo tijelo percipira carape kao novi senzorni dogadaj koji pocinje stalno iznova. Kad se spustite

t; I

~, I

~ I

!;

•.

i;

f j"

47

zrakoplovam na Floridu, mozda cete se osjecati neugodno prvih nekoliko sati jer ste jos naviknuti na hladno vrijeme, makar ste se presvukli u Ijetnu adjecu. N a, vase ce dijete mozda prigovarati tijekom cijelag Ijetovanja da mu je nepodnosljivo vruce iako je nosilo kratke hlacice i kratku majicu.

Teska je prosudivati vrsite Ii prevelik pritisak na dijete nastojeCi mu pamoCi da se nasi s taktilnim smetnjama. Neki roditelji, naprimjer, kao i neki strucnjaci, uvijek smatraju daje pogresno skakJjati dijete, daje to bolna iIi previSe podrazavajuce. Zanimljivo je da podrazaji skakJjanja putuju veCinam duz zastitnog dodirnog puta, sto je logieno ako pomislite da bi osjecaj skakJjanja mogao izazvati skorpion koji yam hoda po nozi! Djetetu s taktilnam obrambenoscu skakJjanje moze biti nepodnosljivo. Ipak, mnogi roditelji djece s poremecajem senzorne integracije uocili su da njihovo nedovoljno osjetljivo, pa cak i preosjetljivo dijete abozava skakJjanje, trazi ta, cak ga to i umiruje. Vi trebate prosuditi treba Ii skakJjanje biti dio plana taktilne desenzitizacije. Mozda cete trebati neke savjete da utvrdite kaje tehnike pomazu vasem taktilno osjetljivom djetetu i kako da odmjerite kaIiCinu taktilnih podrazaja kaje one sigurno moze tolerirati .

Najces6i znakovi taktilne osjetljivosti lako mnoga djeca pokazuju ove znakove, razmotrite pokazuje Ii ih vase dijete cesce i dramaticnije nega druga djeca. Odgovarite na sljedeca pitanja: • Postaje Ii vase dijete neraspolozeno kada su mu ruke, lice iii odjeca uprIjani tvarima poput boje, Ijepila, hrane iIi pijeska, iIi ih uopce ne primjecuje?

• Uznemirava Ii ga hodanje bosim nogama po povrsinama kao sta su trava, pijesak, tepih iIi linoleum (iIi cak hoda na prstima kaka bi maksimalno smanjilo kontakt s kozom), iIi pak zudi za tim dozivljajima?

• Galami Ii kad se treba oblaciti prigovarajuCi da mu je odjeca neudobna?

• lzbjegava Ii da ga se dodiruje, pogotovo da ga se dodirne neacekivano iIi da ga dodiruju nepoznati Ijudi, iii neprekidno cezne za fizickim kontaktom?

• Osjeca Ii bol intenzivnije iii slabije od drugih?

48

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• Odbija Ii higijenske aktivnosti kao sto su pranje zuba, kose iIi rezanje noktiju?

PROPRIOCEPCIJA: KAKO TIJELO OSJECA SAMO SEBE

r

Kada zatvorite oci, kako znate gdje su yam noge? Ruke? Sake? Proprio­ cepcija je unutarnje osjetilo koje yam govori gdje su yam dijelovi tijela, a da u njih ne morate gledati. Ta unutarnja svijest 0 tijelu prenosi se iz receptora u vasim zglobovima, misiCima, ligamentima i vezivnom tkivu. Receptori primaju informacije 0 tome kako se misiCi steZu i istezu te 0 tome je Ii yam tijelo jos u mirovanju. Kada sjedite i btate, vasi zglobovi, misiCi i vezivno tkivo u straznjici, bedrima i nogama s!isnu se jedni uz druge. Kad visite s precke podupiruCi se bradom, onda su razdvojeni.

Informacije 0 polozaju !ijela PU!uju duz ledne mozdine do nesvjesnih dijelova mozga. Zbog toga ste rijetko kad svjesni gdje su yam dijelovi tijela, osim ako aktivnoo njima razmisljate. Kad Citate ovu knjigu, paznja yam je usmjerena na iznesene pojmove i informacije. Mozda zanemarujete zvukove koji dolaze iz druge sobe u kojoj se vase dijete igra. S!O god radili, vjerojatno ne razmiSljate 0 polozaju svoga tijela. Ipak, niste paJi sa svoje stolice iii s trosjeda, jer 0 tome za vas brinu senzorni receptori.

Djetetu s ostecenom propriocepcijom zivot nije tako lagodan. Takvo dijete je "svemirski putnik" jer ne zna gdje je njcgovo tijelo u prostoru; nema unutarnju "kartu tijela" da ga navodi. Prilicno je nesigurno u to gdje mu je koji dio tijela u bilo koje vrijeme, osim ako gleda u njih. Kretanjc i stajanje takoder zahtijevaju svjestan napor. Kako bi to kompenzirala, takva su djeca fizicki nespretna iii sporija. Bez adekvatnog proprioceptivnog podrazaja iz trupa i nogu, dijete moze skliznuti sa stolice, spotaknuti se 0 stube iii pasti pri trcanju.

Slaba propriocepcija u prstima oteiava vjestine fine motoricke manipu­ lacije potrebne za pravilno pisanje, zakopcavanje gumba, mazanje kruha maslacem od kikirikija iIi pravljenje sendviea s marmeladom. Bez sposob­ nosti odmjeravanja tezine predmeta (pritiska na zglobove), vasem djetetu ispada olovka iIi koristi prejaku snagu da podigne predmel pa se cak udari u lice.

Kako propriocepcija detektira stezanje i istezanje misica i zglobova, go­ voreCi mozgu koliko tocno pritiska treba misicima, ostecena propriocepcija

']

Sedam osjetila

~~.

"11,

49

lisava tijelo kljucnih informacija potrebnih za odrzavanje normalnog misic­ nog tonusa.

Laura, predskolsko dijete s kojim je Lindsey radila, u kuCi je bila aktivna i emotivna djevojcica, no njezini zagrJjaji bili su prejaki . Za vrijeme obroka, proIio bi joj se sok, a tanjur bi poletio preko stoIa na pod kad bi pokusavala zlicom zagrabiti hranu. Kad joj je netko na rodendanu jed nom stavio povez na oci da igraju "Ide maca oko tebe", bila je izvan sebe i nije se mogla smiriti sve dok je majka nije zagrJila i dugo Ijuljala.

Nije ona bila ni gruba ni destruktivna, nego, buduCi da nije znala kako odmjeriti svoju snagu, nije mogla dobro uskladiti pokrete jer nije dobivala pouzdane senzorne informacije iz svoga tijela. Kad su joj stavili povez na oei, Laura je izgubila kontrolu nad svojim tijelom i njegovim polozajem u prostoru.

Dok je Laura trazila intenzivna proprioceptivna iskustva, kao sto jc sudaranje sa zidom, igraeke za lupanje, obrusavanje na brpu jastuka, i grube igre opcenito, da dobije snaznije senzorne poruke, neka djeca to ne traze i mozda nastoje svim silama izbjeCi takve podrazaje. To su djeca koja pisuci svoju zadacu kliznu s radnog stoia poput mlitavih rezanaca iii su obieno "preumorna" da se vani igraju s drugorn djecom.

Naj6es6i znakovi koji ukazuju na probleme svijesti 0 viastitom tijeiu Sva djeca odrastanjem razvijaju sve bolju svijest redbi s vrsnjacima ...

0

vlastitom tijelu. U uspo­

• izgleda Ii vase dijete nespretno iIi se krece poput pijanca?

• izgleda Ii fizieki slabije od druge djece?

··' r

• rabi Ii premalo iii previse snage (npr. ima problema sa zakopeavanjem, nizanjem perlica, gradenjem Lego kockica, pise olovkom ostavljajuCi presvijetli iIi pretamni trag, cesto potrga igraeke)?

• gura Ii, udara, grize iIi se sudara s drugom djecom iako nije agresivno?

• izbjegava Jj iIi trazi skakanje, sudaranje, guranje, povlacenje, poskakivanje i vjesanje?

• ivace Ii odjecu iii predmete vise no sto to rade druga djeca?

• gleda Ii uvijek u one sto radi (npr. gleda u svoje noge kad trei iIi hoda)?

50

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

VESTIBULARNO OSJETILO: KAKO SE TIJELO NOSI S POKRETIMA

!

.~'

I ~

,

j~,

'.

'-.

Zamislite tri predsko\ca na igralistu - nazvat cemo ih Lucia, Max i Eduardo.

Lucia trei do Ijuljaeke, penje se i pokusava se zaljuljati pruzanjem i steza­ njem nogu u koljenima, ali nije time zadovoljna i moli svoju mamu da je jaee zaljulja. Nakon nekoliko minuta trci do veJikog tobogana, penje se, eeka na red i spusta niz tobogan hihocuCi se cijelo vrijeme. Zatim se penje po Ijestvama i spusta po spiralnom toboganu, provjeravajuCi eeka Ii je majka na dnu tobogana, jer je spiralni tobogan malo zastrasujuc. Nakon nekog vremena Lucia je spremna za uzinu i odmor.

Maxa mama jos uvijek nagovara da joj sjedne na Ijuljaci u krilo. Izgubili su neko vrijeme jer se spotaknuo i pao pri ponovnom pokusaju da se popne na Ijuljaeku. Kad ga uspije staviti na Ijuljaeku, Max se snazno privija uz nju i ona zna da ce to tolerirati jos samo nekoliko minuta prije no sto se poene meskoljiti i blijedjeti. Grli ga i odlaze se igrati na nekoliko minuta u pjesca­ nik. Kad ga pita bi Ii htio na veliki tobogan, on vice: "Ne!" Pristaje ici na mali tobogan, na kojem konacno sve sam uspijeva. Jednog mirnog dana na igralistu majka ga je uspjela privoljeti na veliki tobogan tako da joj je sjedio u krilu kad su se spustali niz njega. Danas se Max zadovoljno igra samo u pjescaniku iii na malom toboganu,Tiako izgleda tuzan kad vidi kako se druga djeca na preeki dobro zabavljaju.

U meduvremenu, Eduardo se jos uvijek zestoko Ijulja. Majka ga jedno­ stavno ne moze skinuti s Ijuljaeke iako se vee Ijulja dobrih dvadeset minuta.

Drugi roditelji vee je ruzno gledaju jer dopusta svom sinu da se tako dugo Ijulja, a druga djeca eekaju na red.

Troje djece - tri razlieita profila senzorne obrade. Lucia dobro integrira vestibularne podrazaje. Max i Eduardo pokazuju znakove slabe vestibularne integracije, s tim da Max izbjegava kretanje, a Eduardo ima izrazitu potrebu za tim. Max ima probleme ravnotde, dobije vrtoglavicu i mucninu vee nakon svega nekoliko trenutaka Ijuljanja. tim mu noge ne dodiruju tlo, osjeea da bi mogao pasti, premda mu je puno bolje kad ga mama cvrsto drZi. Eduardu pak jednostavno nije dosta podrazaja. To je dijete koje je uvijek u pokretu i rijetko kad, ako i ikad, mimo sjedi.

f:

I ~

~-

.~ J

--'­

Sedam osjetila

51

Kako radi vestibularni sustav Senzomi receptori u unutarnjem uhu daju djetetu kljuene informacije 0 kre­ tanju, gravitaciji i vibraciji. Vestibularni sustav radi dvadeset i cetiri sata dnevno jer je sila Zemljine teze konstantna i utjece na sve sto radimo. Svaki put kad se dijete pomakne, vestibularni receptori primaju posebnu stimu­ laciju dajuCi tijelu potrebnu senzornu informaciju.

Strukture smjestene u unutarnjcm uhu imaju sitne dlacice na kojima su sicusni kristaliCi ka\Cijeva karbonata (vapnenca). Kad dijete nagne glavu, okrece je s jedne strane na drugu, iii kad je uspravno drzi, dlaeice i njihovi kristaliCi mijenjaju pocetni polozaj signalizirajuCi da je doslo do promjene u odnosu na gravitaciju. Dakle, kad se dijete sagne da pije vodu iz fontane, moze prilagoditi svoj polozaj tijela, a da pritom ne izgubi ravnotdu . I moze izravnati noge kad radi zvijezdu .

Kanaliei u unutarnjem uhu takoder detektiraju ubrzavanje i usporavanje pokreta glave, ukljucujuCi i kruzne pokrete, primjerice pri vrtnji. Staniee s dlaeieama na dnu svakog kanalica oplakuje tekucina zvana endolimfa. Kad vi i dijete sjedite u automobilu, pa on krene, tekucina savija dlaeiee una trag.

Kako se krecete dalje istom brzinom, tekuCina se stabilizira i vraca dlaciee u poeetni polozaj pa vise ne osjecate aktivno kretanje. Kada se vozilo zauslavi, dlaCiee se savijaju prema naprijed. Naglo krelanje i zaustavljanje daju vrlo intenzivnu vestibularnu stimulaeiju. Neku djeeu umiruju vestibularni podra­ zaji kao sto su voznja u automobilu iii Ijuljanje, dok drugima to izrazil smeta.

Razlicite vrste kretanja pruZaju razlieite vrste vestibularnih stimulacij a, ,I sve su one vazne za nonnalno funkeioniranje vestibularnog sustava. Kad va­ se dijete skace gore-dolje, npr. kad skace preko uzeta, kristalici se gi baju gore-dolje. Pri treanju i Ijuljanju kristalici se njisu naprijed-nalrag, a njise se i tekuCina unutar kanalica. Vrtnja snazno aktivira reeeptore u usnim kanaliCima. Kada dijete dira nesto vibrirajuce, kosti prenose informaeije do unutarnjeg uha i aktiviraju reeeptore.

Vestibularni sustav olaksava kretanje kroz prostor i kretanje protivno gravitaeiji, kakvo je primjeriee sagibanje da se podigne prtljaga, voznja u skolskom autobusu, setnja do uCionice, bavljenje razlieitim sportovirna.

Suptilnije vestibularne aktivnosti ukljucuju odrzavanje sjedeceg polozaja tijekom skolskog sata, odrZavanje prikladne razine paznje i koneentracije, gledanje na skolsku plocu i u biljeznieu kad se s ploce nesto prepisuje, te koristenje tijela na organiziran i koordiniran naein.

·Sedam osjetila

SEN20RNA INTEGRACIJA 12 DANA U DAN

52

s

53

izmedu

l UI!S"UllL-dlUI

senzor­ iii slabe

-i sustav lose funkcionira.

III

Pomaie emocionalne ako mu noge ne

kako bi odrZalo fizicke i kreee Ii se, Bez vidno­ cinilo bi mu

III

!!ldVdL-I\";;.

III

Snazno na misieni tonus i svakom trenutku koliko se kretalo se una toe stalnom

misiCima u oslalo llspravno i

nastave

ce mozda trebati odsetati do vode za da se , Mozda ce trebat! ustati i neko se kretati po sobi da dode k sebL iii ce trebati odmor tiiekom se dugo niie kretalo.

Vestibularna osjetljivost Vestibularni sustav ima mnogo razliCitih zivcanih i mora razliCite se, kao i kod senzornih sustava, neki od ne rade dobra.

Max se cvrsto drzi liZ mamu brinuCi se da ga ana zastiti od bi ga da shvati da se ne moze sam odvede do oiescanika gdie maze nositi sa svim tim kaosom da ga skoelti dolie li kut blizu tla.

mueninu vrlo brzo nakon vizualno vee mogu sustav. moze imati

su, usto, i na orugo kako se refleks oka stimulira vestibularni

.,

I­

54

Sedarn osjetila

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• Izgleda li" kao da su mu glava, vrat i ramena mlitavi - iii glavu uvijek drzi uspravno?

sarno "visiti" sa Samom po kuCi, gdje prieaju gotovo 0 svemu. Kad je u grupi, Ralphu se eini kao da svi brbljaju u isto vrijeme, sto mu je zamorno i dosadno sluSati. To je kao u skoli. Dobro moze obavljati zadatke kad ueitelj pise upute po ploei, ali ako im upute govori naglas, Ralphu se sve pomijesa.

Druga djeca uvijek su toliko buena. I njegova mama uvijek je ljuta jer je nikad ne slusa. Ponekad i ne euje da ga zove, pogotovo kad se zabavlja igrajuCi videoigre iii kad slusa glazbu.

Ginini roditelji su zabrinuti. Njihova voljena mala djevojcica toliko se boji zvukova da vristi kad mama usisava. Gina na igralistu trati vrijeme tjeskobno promatrajuCi aute kako prolaze i prekida aktivnost kad zacuje cvrkut ptice. Treba joj apsolutna tisina da zaspi i da se ne budi. Cak je i vjetar probudi! A najvise zbunjuje to sto se Cini da Gina cuje stvari koje nitko drugi ne cuje, Mnoga djeca tesko se nose sa slusnim podrazajima, iako su im sluh i inteligencija uredni. Slusna obrada odnosi se na to kako sredisnji zivcani sustav i mozak prepoznaju i daju smisao zvukovima. "Cujemo" kad zvucni val stigne do puznice uha i mozemo slusati tu informaciju kad je ona jednom pretvorena u elektrieni impuls koji se moze obradivati i interpretirati u mozgu, Teskoce u obradi slusnih podrazaja razlikuju se od gluhoce iii nagluhosti, Poremecaj obrade slusnih podrazaja (takoder zvan p~remecaj sredisnje auditivne obrade, sredisnja auditivna disfunkcija i dr.) neuroloski je problem uzrokovan time sto suse zvueni signali pomijesali na putu do mozga.

• Oklijeva Ii iii se boji penjati i spustati po stubama kao i na spravama na igralistu?

Reagiranje na zvuk

Ncdovoljna osjetljivost na kretanje. Kada dijete ima visok prag senzorne stimulacije, trazi jos, jos i jos stimulacije da dobije dovoljno podrazaja.

Dijete koje ne reagira na vestibularne podraiaje moze se puno kretati, ali ne nuzno na organiziran, prikladan naein. Moze imati niski tonus misica i teskoce kretanja protivne sili gravitacije. Moze imati teskoce u promjeni polozaja tij.ela (poput ustajanja da bi se hodalo) te probleme zapocinjanja i zaustavljanj(l kretanja. Takoder se moze impulzivno kretati ne obaziruCi se na sigurnost.

~,.

, [

!.

r

r

i

l

Najces6i?:nakovi problema s kretanjem ".

55

Razlieite su varijacije u tome koliko se djeca vole kretati. Da, neka su najsretnija kad su satima zadubljena u eitanje dobre knjige, dok druga polude ako predugo sjede. Kako biste odredili postoji Ii problem, upitajte se: • Je Ii vaseqijete neprekidno u pokretu (ne moze mirno sjediti, vrpolji se)?

• Izbjegava Ii - iii trazi - aktivnosti u kojima noge gube kontakt s tlom iIi u kojima se traii odrzavanje ravnoteze?

• Izgleda Ii prestraseno - iii uopce nema straha - od kretanja, visine iii padanja?

• Dobiva Ii lako vrtoglavicu iii je nikod ne osjeti?

• Pozli Ii mu cesto u automobilu iii pak brzo zaspi tijekom voznje u autu (autobusu, brodu, vlaku, zrakoplovu)?

SLUH: DAVANJE ZNACENJA ZVUKOVIMA Ralph je tihi eetrnaestogodisnjak koji voli Citati, crtati akcijske likove, setati psa i, donedavno, igrati se sa svojim najboljim prijateljem Samom. Ovih danarSa,m stalno zeli iei u. trgovacki centar, na rolanje i na zabave ~ Ralph zeli

f I I

Slusanje je nevjerojatno slozen proces koji ukljueuje zamjecivanje i obradi, vanje zvukova. Zvukovi imaju mnogo dimenzija: intenzitet (glasnocu, mjere­ nu u decibelima), frekvenciju/visinu (broj zvucnih valova u sekundi), traja­ nje (koliko dugo zvuk traje) i lokaciju (otkuda zvuk dolazi).

Djetetu s poremecajem senzorne integracije moze biti tesko sve to uskla­ diti. Dijete moze imati iznimno osjetljiv sluh i cuti ono sto vecina Ijudi ne euje. Iako je normalan prag sluha od nul a do petnaest decibela, ljudi s hiper­ osjetljivoscu na slusne podrazaje (hyperacusis) mogu, ustvari, euti zvukove od nula decibela iIi eak one ispod nule (nula decibela ne znaCi odsutnosl zvuka). Uz toliko slusnih podrazaja, razumljivo je da dijete s hiperosjetlji­ voscu na zvukove teze zanemaruje 'nevazne zvukove i usmjerava paznju sarno na tihe zvukove. I dok ce veCini nas postati nelagodno kad zvuk pre­

;.J

:-- \

,-~ '~I

i 'I

58

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• 1zgleda Ii kao da mu je nelagodno iIi rastrojeno u grupi djeee, iIi u sobi u kojoj je guZva?

t

~I

• 1ma Ii neo bieno visoku iIi nisku intonaeiju glasa?

• Trazi Ii eesto da drugi ponove ono sto su rekli?

i r.

VID: ONO 8TO GLEDATE, NIJE NUZNO TO 8TO VIDITE

'.

Kad vecina Ijudi razmislja 0 vidu, zamisljaju prekrasnu sliku zalaska sunea koji u njima stvara strahopostovanje, ili sliku djeteta koje spava sa svojom omiljenom plisanom igrackom. Kad razmisljaju 0 problemima vida, mozda porn isle na psa vodica, provjeru vida za vozacku dozvolu iIi na naocale. No vid ukljucuje vise od sposobnosti oka da preeizno prikuplja slike. Osim sto vas mozak mora zapazati stvari u okolini, takoder mOra obraditi i znacenje te vidne informacije, zapamtiti je, biti u stanju slijediti je dok se ona krece iii dok se vi krecete, znati trebatl¥ Ii reagirati na nju i, ako trebate, odrediti najbolji nacin reagiranja.

Beba uCi slijediti predmet koji se krece, npr. majku, najprije ocima, a poslijeokretanjem glave. UCi se okretati prema izvoru zvuka. Kasnije uci vise ozanimljivim predmetima koje vidi gegajuCi se do njih (otkrivajuCi udaIjenost izmedu sebe i stvari), dodiruje predmete, Zvace ih i uCi kako da ih gura, vuee, podize i baca. Kako dijete sazrijeva, sve se boIje sIuzi vidom za igranje i ucenje.Moze promatrati Ioptu i pripremiti se daje uhvati. Gleda postupak kako se oblikuju slova da bi ih potom napisalo. Razvija svoje vidno pamcenje i glatkim uskladenim pokretima ociju Cita knjigu.

Kako slike vanjskog svijeta postaju informaeije koje mozak moze koristiti? Odgovor je cudnovato slozen, ali mi cemo ga pojednostaviti.

Podrazivanjem senzornih receptora u ocima stvara se impuls za opticki zivae koji saIje senzorne poruke u razlicite dijelove mozga gdje se informaeije opahju, razvrstavaju i povezuju sa svim drugim osjetilima.

L

59

Vjestine okulomotorike i zdruzenog rada ociju Vid takoder ovisi 0 pravilnom radu ocnih misica. Oeni misici odrZavaju oci u istoj ravnini i pomaZu im da se glatko· i simuItano krecu. Ostrina vida svakog oka moze biti normalna, no ako oCi ne rade zajedno, kao tim, kao dvogled, sukobljavajuca polja vidnih podrazaja mogu rezultirati zbunju­ jueom i krivom pereepeijom svijeta. RadeCi uskladeno s vestibularnim i vidnim senzornim informaeijama, ocni misiCi moraju takoder biti sposobni ...

• Reagira Ii na zvukove koje vi ne cujete - ili reagira na njih puno prije nego ih vi cujete?

• 1ma Ii problema s fonetikom i ucenjem Citanja?

Sedam osjetila

•

• slijediti predmete koji se krecu, poput lopte iIi drugog djeteta koje trei po igralistu; • vizualno fiksirati predmete dok se krecete kako bi vidno polje ostalo stabilno; • kontroJirati brzo prelazenje oCima po tekstu, npr. dok citate redove teksta iz knjige; • pomaknuti fiksaeiju oCiju iz jedne tocke gledanja u drugu, npr. od jedne rijeCi do druge dok citate iIi iz gledanja na blizinu u glcdanje na daljinu i natrag, kao kad prepisujete biljeske s ploce.

I I·

Mnogo djece s poremecajem senzorne integracije imaju smetnje okulo­ motorike i vjestina zdruzenog rada ociju. To iznimno otezava svakodnevne zadatke kao sto su gledanje u neCije oci, penjanje po stubama, zaobilazenje prepreka i drugih ljudi, igranje sportova, eitanje i pisanje.

Svijet je kreat stalno nadolazeCim prizorima. Kako djetetov mozak sazri­ jeva, ono uei zanemariti nebitno i usredotociti se na ono sto, ustvari, treba vidjeti. Mozete stajati uz televizor i govoriti nesto djetetu, no ono ce sarno vidjeti Pcelieu Maju. Mozda cete morati povisiti glas, dodirnuti djetetovo rame iIi prekinuti ertic da pridobijete djetetovu paznju. Drugo dijete moze sjediti u ucioniei i gledati u uciteljicu prateCi svaki njezin pokret. Iii mozda gleda po cijeloj sobi poklanjajuCi jednaku vizualnu paznju kamionu na cesti, krasnim novim uciteljicinim Cizmama, poluobrisanoj ploci, itd. Tesko upravlja svojom vizualnom paznjom jer ga ometaju suprotstavljajuci vidni podrazaji. Ponekad dijete gleda u sve, a ne nauei nista.

Moze biti da dijete kompenzira nedostatke vidne obrade prejakim fokusiranjem. Dok dijete zaokupIjeno televizijom iii racunalom prati pricu iIi igricu, prejako fokusirano dijete izgleda kao da ni!ita ne dobiva takvim ponasanjem. Ali dobiva. Odmara se od zahtjevnog svijeta i iskljucuje se iz njega fokusirajuci se poput jogija u meditaeiji.

It

~

J --Jl

J J

--'­

r" 60

SENZORNA INTEGRACIJA 12 DANA U DAN

Na jednom kraju spektra su djeca koja zude za vidnim podrazajima prakticki mogu uciti dok zure u nesto i dok izgledaju iskljuceno. Naprimjer, Lindsey je promatrala Marlona koji je u dobi od dvije godine najvise od svega volio istresti slova, brojke i obI ike iz kantice i satima ih promatrati. A zatim, sest mjeseci poslije, spontano je poceo pisati i crtati jednostavne obI ike, sto je bilo iznad ponasanja ocekivanog u njegovoj dobi.

Kao i svi senzorni problemi, vidna osjetljivost moze varirati od blage do ozbiljne. Tijekom slobodnih aktivnosti u vrticu, Nathan s kojim je Lindsey radila, jedino se htio igrati u pjescaniku i plakao bi ako mu se nitko ne bi pridruzio. Lindsey ja znala da Nathan, crvenokosi djecak bijele puti i plavih ociju, uvijek u svojoj sobi ima spustene rolete. Znajuci da su plavooki ljudi skloniji fotoosjetljivosti, zamolila je njegove roditelje da ga iduci dan posalju u vrtic sa suncanim naocalama i siltericom. Kad je Lindsey nagovorila Nathana da se pridruzi malom Joshu na klackalici, dovoljno siguran u sebe Nathan se popeo na klackalicu i urlao od veselja dok mu je Lindsey pomagala da se klacka gore-dolje. Takocler je trebao pomoc pri ubacivanju lopte u kos, ali mu je to bilo silno zabavno. Lindsey je shvatila da je problem bio u tome sto jejedino pjescanik bio u sjeni. Nathan nije imao prilike da se pridruzi prijateljima i razvija svoje vjestine na zahtjevnijim spravama jer ih je tijekom boravka djece na dvoristu uvijek obasjavalo sunce.

Vizualna preosjetljivost Neki Ijudi s autizmom, teskocama u ucenju i razvojnim poremecajima pate od sindroma skotopicne osjetljivosti' (zvanog jos i Irlenov sindrom), vizualno-perceptivnog problema uzrokovanog preosjetljivoscu na boje, . svjetlo, bljeskanje, uzorke i kontraste.' U najteiem slucaju, vid moze stvarati toliko problema da dijete prakticki nista ne uocava i povremeno gubi sposobnost vida. Yidna preosjetljivost moze ukljucivati: Osjetljivost na svjetJo. Sjajna svjetla, sunceva svjetlost, bljestavilo i fluo­

reseentno svjetlo bombardiraju zivcani sustav i dolazi do umora, uznemi­

renosti, vrtoglavice, glavobolje i drugih fizickih problema. Bljestavilo u oko­

lini iIi na ispisanoj stranici oteiava da se vid na nesto fokusira. NaroCite

probleme izaziva fluorescentno svjetlo.' Ono treperi (pali se i gasi) dvostru­

Sedam osjetila

I

ko brze od elektricnog napajanja. Neki Ijudi s osjetljivoscu na vid mogu vidjeti to treperenje, dok ga Ijudi sa slusnom preosjetljivoscu mogu i cuti.

Takvi vizualni i auditivni ometajuCi podrazaji mogu ozbiljno ometati paznju.

Osjetljivost na kontraste. Yeeina Ijudi, kad Cita, moze lako razlikovati slova od stranice. Kod drugih, bijela pozadina suceljava se s crnim slovima koja onda gube svoje karakteristicne rubove. Bijela pozadina moze cak dominirati na cijeloj stranici.

,:

Ostecena rezolucija tiska. Slova postaju nestabilna i svjetlucava, kreeu se po stranici, izmjenjuju se iIi rastavljaju na dijelove. Teskoee u rezoluciji tiska postaju sve znacajnije odrastanjem djeteta, kad se ono treba suociti s manjim tiskom, s vise slova i rijecl na stranici, te ocekivanj em da dulje vrijeme Cita.

Ogranicen raspon rekognicije. Buduei da je tesko navrijem e procitati skupine slova i rijeci, ljudi s "tunelskim citanjem" ne mogu s lakoeom prelaziti iz reda u red iii s jedne grupe rijeCi na drugu, pa imaju izrazite teskoee u citanju, prepisivanju i ispravljanju pogresaka u tekstu.

Distorzije U okolini. Kao i tiskana slova, i predmeti mogu izgledati mutno, kao da se kreeu, mijenjaju iIi kao da nestaju i ponovno se pojavljuju.

Naprimjcr, stube se mogu klimati iIi nestajati, lice roditelja moze izgledati "cudno", pod se maze micati ... U takvom slucaju, razumljivo je da ce se dijete opirati penjanju po stubama, izbjegavati kontakt ocima i preferirati mirovanje .

Imajte na umu da su vizualne vjestine usko povezane s motorickim.

Pr<lkticki za svaku novu vjestinu koristimo oei da upravljaju rJkama I nogama. Kad se dijete uti sluziti tipkovnicom, gleda u prste. Kad uei rolati, gleda u svoje noge. Kako obrasci pokreta postaju poznati , kad se ukorijene mentalne mape za izvrsavanje nekih zadataka, dijete se sve manje i manje oslanja na vid. Kad tipka, moze gledati na zaslon racunala . Moze rolati bez gledanja u noge. To je zato sto su proprioceptivna i vestibularna osjetila preuzela kontrolu .

• Irlenov Institut procjenjuje da ovaj poremecaj obrade pogada viSe od 10 postO opee populacije

i gorovo polovinu od ukupnog broja osoba s autizmom.

L

61

~

62

Sedam osjetila

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

NajcJes6i znakovi problema s vidom Kako djeea ne shvacaju da vide drukcije od ostalih Ijudi, vazno je da promat­ rate postoje Ii neki suptilni simptomi i ponasanja. Upitajte se...

• Tuzi Ii se vase dijete na glavobolju iii premorenost, trlja Ii cesto 06 iii skilji?

• Ima Ii problema s koneentraeijom i usmjeravanjem palnje na nesto?

• Preskace Ii rijeci iii redove, iii cesto ne zna gdje je stalo kod citanja, osim ako se koristi prstom za pracenje redova rijeci?

r t

[

63

okus, zapravo je miris. Tekstura i temperatura hrane su u ovlasti dodira.

Slatko najbolje osjecate na vrhu jezika, siano sa strane i na vrhu jezika, kiselo u sredini i sa strane, a gorko najvise na straznjem dijelu jezika. Prije nego se neSto moze "kusati", potrebno je otapalo: slina. Zato yam se usta ovlaze kad ocekujete hranu.

Radeci zajedno, miris i okus veCini od nas pruzaju zadovoljstvo. Nekoj djeei s poremecajem senzome integraeije mnogi okusi i mirisi mogu biti odbojni. Djeei koja su lime pogodena zivot zaista moze bili odvratan, od paste za zube s okusom mentola i vase jutarnje kaye, do ustajalog zraka u skolskom autobusu, deterdzenta na odjeci druge djeee, drvenih olovaka, skolskog zahoda i tipicnog mirisa blagovaoniee.

- I

• Ima Ii los rukopis i lose erta?

Razumijevanje problema s hranom

• Ima Ii problema u prepisivanju s ploce?

• Izgleda Ii nezainteresirano iii previse ometeno stvarima iz okoline?

OKUS I NJUH: MLJAC I FUJ Osjetilo okusa je pnmltlVllo osjetilo koje je dobro sluzilo covjecanstvu.

Nanjusimo opasnost, pokvareno mlijeko, trulo meso, otrovne zagusljive parei druge smrdljive stvari kako pismo preZivjeli. Ako je vas stav "Joj, fuji", zacepit cete nos i pobjeci. Mirisi obicno dolaze do nosa noseni slobodnim strujanjem zraka. Kad nismo sigurni sto je to sto njusimo iii kad zelimo nesto jos bolje pomirisati, njuskamo kako bismo stvorili jacu struju zraka i povukli vise mirisnih molekula do reeeptora u nosnim supljinama. Tamo se molekule apsorbiraju uz pomoc nosne sluzniee i njezinih dlakavih senzornih reeeptora koji se njisu pod utjeeajem zracne struje. Kad je tamo dosta mirisa, impuls putuje olfaktornim (njusnim) sustavom.

Miris putuje izravno u limbicki sustav koji je srediste emoeija, pamcenja, zadovoljstava i ucenja. Niti jedno drugo osjetilo ne zadire toliko u osjecaje koliko miris. Miris pileceg paprikasa nosen hodnieima zgrada u kojima Lindsey radi s djeeom priziva joj u sjecanje sve prizore, zvukove i tople, Ijupke djecje osjecaje iz stana njezine bake i djeda u Brooklynu. Miris nove plastike Nancy podsjeca na Bozice te na lutke Barbie i Skipper iz djetinjstva.

Osjetilo njuha i okusa usko su povezani. Jeste Ii se ikad upitali zasto hrana gubi okus kad imate hunjavieu? Krivae je vas zacepljen nos, a ne okusni pupolJei. Mozemo detektirati oko deset tisuca mirisa, a razlikujemo sarno cetiri okusa: slatko, siano, gorko i kiselo. Sve drugo sto mislimo da je

L

I

!

VeCina nas automatski iskljuci veCinu mirisa, osim onih tipicno gadnih iii finih. No neki od nas to ne mogu. Neki mirisi mogu biti toliko stetni da po raze dijete i ometaju ucenje, igranje i cari djetinjstva. Djetetu s mirisnom obrambenoscu mirisi mogu biti toliko neprijatni da one zaista ne moze preusmjeriti painju s nosa ni na sto drugo. Tu su i druga ~jeea koja zele sve mirisati. Jedno predskolsko dijete s kojim je Lindsey radila imalo je obicaj lutati po sobi i sve njusiti, od koekiea do gline i odgojiteljiCine kose.

Dijete koje je nedovoljno osjetljivo na okus obicno trazi intenzivniji okus, trali zacinjen cips, jos vise soli na przenu hranu, limun i Tabaseo umak za svoj hamburger. (Konzumiranje hrane intenzivna okusa moze biti i simptom nedostatka einka.) Dijete s okusnom obrambenoscu bolje ce reagirati na miris hrane nego na konkretan okus. Ipak, izbirljivae je vrlo cesto upravo one dijete koje zaista izbjegava hranu iii trazi odredenu teksturu hrane. To je taktilna smetnja. Moze biti da dijete jede sarno glatku i kremastu hranu poput jogurta iii banana. Dijete sa slabim misiCima donje celjusli maze izbjegavati hranu koju treba Zvakati, poput mesa iii peciva. Dijete koje trazi hrskavu hranu poput grickaiica i przene piletine, moze biti da trazi senzomi podrazaj u zglobovima i misicima usta. Neko drugo dijete moze usto imati i smetnje vidne integracije. Moze biti da odbija hranu koja se giba, b o s lO je zele, iii inzistira dajede sarno bijelu hranu: spagete s maslacem, krcmas ti sil, slane kekse, piJetinu, bjelanjke i sladoled od vanilije.

Jednom kad djeea pronadu hranu koja im je pennata i kojl! vule, mozda Ce stalno htjeti jesti tu hranu pripravljenu lltl isti na t in . .Roc;irno daiz};I'l it c van na veceru s drllgolll obildji, U slIsjodni gr;1l1. Mislit o 1I ;;t:hi ka kn JC kineski reSlo r;111 dob ra upcija; pildi )lll i jlfo kllh cc ~;il IIlIIiljl'llt) ii'll I \,;J ~C "

J

J

64

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

65

Sedam osjetila

sina. No, zatim stize hrana i vase dijete pocinje cviljeti: "To nije to!" Za dijete s jakom osjetljivoscu to mozda i nije to. Kornadi prokulica iii piletine mozda su veCi iii manji od onih na koje je naviknuto. U tom restoranu mozda u wok stavljaju kanolu, a ne ulje od kikirikija. IIi je hrana prevruca iii prehladna. Varijacije su beskrajne, stovise, osjetljivost se moze mijenjati iz dana u dan, iii iz obroka u obrok. "lzbirljivost" obicno rezultira problemima uhranjenju. Bacanje pudinga od rize preko blagovaonice nije sala, nego borba izmedu vasih i djetetovih zelja. Kao i kod drugih osjetila, problemi s okusom i mirisom zaista nisu stvar pod utjecajem nase volje. Kad njuh i miris krenu nizbrdo, svi pate, ukljucujuCi vase dijete cija osjetljivost na okuse i mirise moze dovesti do slabe prehrane.

Kad god razmatrate bilo koju problemsku situaciju, nemojte zaboraviti ulogu mirisa. Sjecate Ii se Laure, predskolke koja je grlila prejako, cak do osjecaja boli? Voljela je voziti se u autu , vlaku iii autobusu . Dugo je patila od intenzivnih nocnih uzasa. ledini nacin na koji su je roditelji mogli smiriti bio je da je provozaju autom. No cesto bi u autu bez oCitog razloga pocela vristati. Roditelji su konacno shvatili da se to dogadalo kad bi isli na benzinsku postaju, kad bi nedugo prije voznje punili auto benzinom iii cak sarno kad bi prosli kraj benzinske postaje. Miris benzin a, iii ponekad jednostavno strah od tog rnirisa, dovodio je njihovu kcer do ludila.

preporu6ella literatura Ackennan, Diane. A Natural Hisl01J' of the Sellses. New York: Vintage Books,

1995.

Ratey, John l, M. D. A User's Guide to the Brain. New York: Vintage Books, 2001.

Najeesci znakovi okusne i njusne osjetljivosti Rijetko je i blazeno dijete koje sve jede i nikad ne kaZe "Bljak!". Upitajte se...

• lzbjegava Ii vase dijete hranu koju veCina njegovih vrsnjaka voli?

• Ima Ii ogranicen repertoar prihvatljive hrane?

'.

• Trazi Ii odredene mirise iii okuse, iii ga odredeni mirisi iii okusi uznemiruju?

• Zacepi Ii nos - cak kad varna nista ne smrdi?

• Zatvara Ii usta, osjeca Ii mucninu iii lako povraca? lednostavno nikad necete znati sto se zaista dogada s vasim osjetJjivim djetetom dok ne istrazite svako osjetilo. Sad a, kad znate vise 0 svakom senzornom sustavu i kako koje radi, mozete doprijeti do onog ?ito se dogada s vaJim djetetom.

I

J

POGLAVLJE 3.

Uskladivanje s vlastitim djetetom '.

I t [ ~

~

t

L

I

1

Kao roditelj, trebate razviti senzornu inteligenciju. Ako je prvi korak razu­ mjeti kako funkcioniraju osjetila i kako osoba moze biti preosjetljiva ili ne­ dovoljno osjetljiva, sljedeCi korak je primijeniti tu "inteligenciju" izravno na svoje dijete. Razumijevanje djetetova jedinstvenog nacina dozivljavanja i reagiranja na svijet zahtijeva posao detektiva, strpljenje i volju da ga se sagleda na novi nacin. Sad imate dobru priliku da napravite korak una trag i zaista vidite s cime se bori vasedijete. Srecom, djeca postavljaju mnogo indicija. Kao sto kad kriomice pojedu kekse, na stolu ostave mrvice, isto ta­ ko mogu se pojaviti suptilni znakovi koje pailjiv roditelj moze uociti, osobi­ to ako zna 5to trazi.

Zapamtite, vase dijete sa senzornim smetnjama moze imati probleme u obicnim iskustvima. Poput automobila, dobro pode5en zivcani sustav skJad­ no radi kad je u "pravoj brzini". Kad se taj "motor" pokrece brzo jer je uzne­ miren neocekivanim promjenama u ustaljenoj rutini, iii zato sto su mu prizori i zvukovi na praznicima kod rodaka nepodnosljivi, "motor" se tesko vraca u pravu brzinu. Cak i starije dijete koje je pod stresom zato sto mora izdrZati cijeli dan u skoli, iii zbog toplinskoga vala, sezonskih aJergija iii pobjesnjelih hormona, moze postati preosjetljivo na podrazaje koje inace normalno podnosi. IIi bi moglo traziti osjete za koje nagonski zna da ce ga smiriti, bez obzira na to hoce Ii drugi Ijudi odobravati to 5to se tijelom stalno tiska 0 zid iii odbija jesti bilo !ito drugo osim kriska kruha izrezanih na istostranicne trokute s topljenim , ali ne zapecenim sirom.

..J

\J

68

Kako razlikovati senzorne smetnje od neobicnog ponasanja? Moiete Ii to razlikovati? Djeca su na jedan divan naCin komplicirana, promjenjiva i, pre­ cesto, vrlo zbunjujuca. Prvi korak je odrediti 0 kakvom se ponasanju radi, a onda gledati na moguce uzrocnike. Dijete koje si mase rukama ispred lica govori yam nesto 0 svojoj vidnoj obradi. Mozda se tako cudno ponasa kako bi dobilo vise vidnih informacija iii koristi svoj vid da blokira druge vrste senzornih podrazaja, ukljucujuCi i vas. Dijete koje je stalno u pokretu govori yam nesto 0 tome na koji nacin njegovo tijelo obraduje senzorne infor­ macije. Moze stalno trckarati jer njegovo tijelo jednostavno voli kretanje iii zato sto mu je zivcani sustav toliko trom da je prisiljeno skakutati uokolo poput Tigra iz "Winnija Pooha" sarno da bi se jednostavno osjecalo normal­ no.

Nedosljednost u nacinu reagiranja vaseg djeteta, brojnost neobicnih mu­ sica u ponasanju i senzorna osjetljivost od koje pati, mogu biti potpuno razo­ caravajuci. No razvijajuci svoju senzornu inteligenciju, lakse cete shvatiti, tretirati, ublazavati, cak i predvi(iati kako ce se dijete ponasati u odredenoj situaciji i sto bi mu moglo pomoci.

69

Uskladivanje s vlastitirn djetetorn

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

DODIR

Da ga se dodiruje po nekim dijelovima tijela, zagrljaje i milovanje Odredene tkanine, savove, etikete,

IZBJEGAVA

TRAZI

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

MIJESANO

NElJTRALNO

remene, manzete, itd.

.[ ~. i

•

b

Odjeca, cipele iii ukrasi koji su vrlo uski iii vrlo labavi Prljanje ruku, lica iii drugih dijelova

D

D

D

D

D

D

D

D

tijela bojom, Ijepilom, pijeskom,

$

Ii

W ".,

hranom, losionom, itd.

Higijenske aktivnosti poput pranja cetkanje zuba·

SENZORNI PORTRET VASEGA DJETETA Kupanje, tusiranje iii plivanje

I

!'

D

o

D

D

I

Brisanje rucnikom

o

D

D

D

f

Isprobavanje nove hrane

D

D

D

D

I t

Jedenje hrane odredene teksture:

D

D

D

D

if

za Zvakanje, drobljene, glatke,

f

~"

'f

r~

kasaste, hrskave

~

l' Stajanje blizu drugih Ijudi

D

D

D

D

I

Hodanje bosih nogu

D

D

D

D

Ii

f

~

't"

.~':" ;;:;''''''f'!j{~ ;

I

L

~•

I{

lica i kose, cesljanja, rezanja noktiju,

Sljedeca lista provjere pomoci ce yam da se usredotocite na jedinstveni sen­ zorni portret svojega djeteta. Namijenjena je tome da yam pomogne pod­ robnije razumjeti njegove osjetljivosti i bilo koji okidac i model ponasanja koji naglasavaju oblike zabrinjavajuceg ponasanja. Lista provjere moze biti vazan dodatak strucnoj procjeni. PomoCi ce varna, radnom terapeutu i dru­ gim strucnjacima da dobijete cjelovitu sliku djeteta i razjasnite koji ce tera­ pijski pristupi i prakticna rjesenja biti od najvece pomoCi. BuduCi da skola pruza potpuno drugaciji skup senzornih iskustava, mozete zamoliti djetetovu uciteljicu da i ona ispuni listu.

Dok senzoma osjetljivost moze varirati iz dana u dan, cak i iz sata u sat, vecina roditelja moze prepoznati specificne aktivnosti koje su obicno izazov za dijete na ovaj iii onaj naCin. Koje senzorne podrazaje vase dijete obicno izbjegava? Koje obicno trazi? Pokazuje Ii mijesane reakcije, ponekad voleci neke stvari, a ponekad ne? Iii reagira neutralno, kao i drugi vrsnjaci?

i

,t

I

J.

; ~' .!.:'.!il

VESTIBULARNO OSJETILO (OSJET POKRETA)

PROPRIOCEPCIJA (OSJET TIJELA) IZBJEGAVA

Aktivnosti poput zaigranog hrvanja, skakanja, udaranja, guranja,

71

Uskladivanje s vlastitim djetetom

SENZORNA INl EGRACIJA IZ DANA U DAN

70

0

TRAZI

0

MIJESANO

0

IZBJEGAVA

NEUTRALNO

Da ga netko pomakne (zaljulja,

0

zaokrene, gurne u vlakic)

TRAZI

MIJESANO

NEUTRALNO

0

0

0

0

0

0

0

0

penjanja i druge aktivne igre

Biti na pokretnim spravama koje se Igre visokog rizika (skakanje s velike

0

0

0

0

visine, penjanje na visoka stabla,

voznja biciklom po sljunku)

I

gibaju kroz prostor (Ijuljacka, klackalica, pokretne stu be, dizalo)

I

J

I

.1

I

-I

I

..J

J

... - ,

I

Zadatke fine motorike poput pisanja,

crtanja, zakopcavanja gumba i

D

D

0

0

I

Aktivnosti vrtnje (vrtuljak, igracke

0

I !

Aktivnosti u kojima se mijenja

koje se vrte, vrtjeti se ukrug)

D

0

0

0

0

0

0

0

)

kopca, nizanje perlica i konstrukcijske igracke' Aktivnosti koje zahtijevaju fizicku

0

0

0

!

snagu Hrskava hrana (grickalice, suhe zitarice) iii hrana koju treba zvakati

I

0

0

0

0

polozaj glave (saginjanje nad umivaonikom) iii okretanje u polozaj naglavacke (izvodenje koluta, drZanje nogama za precku dok visi naglavacke)

I

II

Aktivnosti koje traZe odrzavanje

(meso, karamele)

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

ravnoteze (klizanje, voznja bicikla,

Glatka, kremasta hranu Oogurt, sirni '

0

0

0

0

namaz, puding)

skijanje, hodanje po gredi) Penjanje i spustanje po stubama,

Prekrivanje iii zatvaranje ociju

0

0

0

0

I l

toboganu i Ijestvama Biti visoko, kao npr. na vrhu

tobogana iii gledati s visine

Manje stabilne povrsine poput debelog tepiha, trave, pijeska, snijega Voznja u automobilu iii drugim

• Iako postoji nekoliko razloga zaho dijete izbjegava rakve zadatke, mnoga djeca s teSkocama propriocepcije odbijaju iii neuspjeSno obavljaju zadarke fine motorike koji zahtijevaju sprernosr i koordinaciju ruku ..

I I

1

prijevoznim sredstvima

I-

.¥

e

hW

t

arb·'

"*¥'

)

- I,

_,J

:1

r

路m

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

72

r--颅

:1 ,

SLUH

1.::-

Slusanje vrlo glasnih zvukova poput automobilske trube, alarma, sirene,

MIJESANO

NEUTRALNO

IZBJEGAVA

TRAlI

D

D

D

D

I

D

D

D

D

I \ ~.

glasne glazbe iii televizije Biti u bucnom okruzenju poput

'i

\: ;',

73

Uskladivanje s vlastitim djetetom

I

VID

Ucenje citanja iii citanje dulje od nekoliko minuta Gledanje u predmete koji sjaje, vrte se

IZBJEGAVA

TRAil

M IJESANO

NEUTRALNO

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

D

I

iii se kre6u

restorana s mnogo gostiju, zabava

~

iii trgovina u kOjima je gUZva

. !L I,

Aktivnosti koje zahtijevaju koordinaciju ociju i ruku, po put tenisa, hvatanja,

Gledanje televizije iii slusanje glazbe vrlo tiho iii vrlo glasno

D

D

D

D

I

I

~ ~

Govoriti iii slusati nekog dok se cuju

D

D

D

D

drugi glasovi iii zvukovi Pozadinska buka dok se koncentrira

D

D

D

D

na zadatak (drugi glasovi, glazba,

periliea posuda,

t

.!j

I

I

Zadaci koji zahtijevaju vidnu analizu, poput slagalica, labirinta i skrivenih slika Aktivnosti koje zahtijevaju razlikovanje boja, oblika i v'elicina

I

ventilator, itd.)

nizanja perli, pisanja, precrtavanja

Mjesta puna vidnih podrazaja poput trgovina i igralista na kojima trckara

Igre s brzim verbalnim uputama kao

D

D

D

D

sto su Hoki Poki iii Leti, leti Interaktivna, dvosmjerna komunikacija

D

D

D

D

i

mnogo djece TraZenje stvari poput carapa u ladici iii odredene knjige na polici

II

Izrazito jako svjetlo , sijanje sunca iii Nepoznati zvukovi, neobicni/luckasti glasovi, strani jezik

D

D

D

D

I

Pjevati sam iii s nekim

D

D

D

D

~

Stvaranje buke za sebe

D

D

D

D

~

bljesak fotoaparata Zasjenjeno/priguseno svjetlo, sjene iii mrak Igre s puna akcije, jarke boje na televiziji, filmovi iii racunalne igre Nova vizualna iskustva poput gledanja kroz kaleidoskop iii kroz stakla u boji

I

~

I

1

~~

:-: ~

74

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Uskladivanje s vlastitim djetetom

NJUH f OKUS IZBJEGAVA

Njusenje nepoznatih mirisa Intenzivni mirisi poput parfema.

TRAIl

Njusenje nejestivih tvari poput

Jedenje nove hrane Jedenje poznate hrane Jedenje hrane intenzivna okusa (vrlo zacinjena,slana, gorka, kisela iii slatka)

NEUTRALNO

0 0

0 0

0 0

0 0

0

0

0

0

0 0

0 0

0 0

0 0

0

0

0

0

benzina, sredstava za ciscenje

plasticnih predmeta, plastelina, smeca

MIJESANO

I

KAMO DALJE Ako ste vi iii djetetova uciteljica mnogo puta oznacili kvadratice "izbjegava", "trazi" iJi "mijeSano", napravite procjenu s radnim terapeutom koji je specijaliziran u procjenjivanju i tretiranju poremecaja senzorne integracije.

Kako se to radi, saznat cete u petom poglavlju Kako doei do radnog terapeuta i

kako 5 njim suradivati.

Ponovno promisljanje

0

ponasanju kao simptomu

Kad se osvrnete na svoje odgovore, bit ce lakse prepoznati odakle neki oblici ponasanja koji vas zbunjuju i s kojima se suocavate svaki dan. Mozda sada shvacate da vecinu ponasanja koja su yam bila cudna i neshvatljiva mozete staviti u odredene obrasce, dakle u ponasanja izbjegavanja iIi trazenja, u odnosu na odredeno osjetilo. Umjesto da pokusavate mijenjati djetetove simptome ponasanja, sad a imate vise znanja za suocavanje sa samim senzornim smetnjama.

[

75

Ako vase dijete udara iii grize drugu djecu, umjesto da se pitate kako ste bas vi dobili tako agresivno dijete, mozda shvacate da se ono pokusava obra足 niti od nepoduosljivih zvukova i nepredvidljivih dod ira, iii mozda ne zna kako biti njezno pri fizickom kontaktu. Umjesto da mislite da je vase dijete Judo jer inzistira na pranju ruku usred obroka, mozda shvatite da njegovo tijelo nije u stanju tolerirati Ijigave, Jjepljive iii hrapave povrsine. IIi da vas tinejdzer, koji toliko glasno nabija glazbu da skrgucete zubima, sarno pokusava regulirati svoj zivcani sustav.

Poremecaj senzorne integracije sigurno nije isprika za sve. Naposljetku, jedno je imati u vidu neprihvatljivo ponasanje, a sasvim je nesto drugo zivjeti s tim. Ali jednom, kad shvatite ZOlfO se dijete po nasa na odredeni naCin, odnosno sto je u pozadini njegova ponasanja, moei cete zaista shvaliti kako se odnositi prema tom problemu.

Vodite dnevnik ponasanja Kako biste razvili svoju senzornu inteligenciju, pocnite pisati dnevnik neo足 bicnih oblika ponasanja i reakcija svoj eg djeteta. Biljdite vrijeme kad se javljaju oblici ponasanja koji yam smetaju iii ih ne m o zet~ odgonetnuti, gdje se pojavljuju, koji dogadaji tome prethode, koja je hrana konzumirana te svaki uzeti Jijek. Mozda cete trebati zamoliti uCiteljicu da i ona pise dnevnik kako biste odredili one oblike neprihvatljivog ponasanja koji se javljaju u skoli.

Mnogi roditelji shvatili su da im je pisanje dnevnika ponasanja pomoglo otkriti djetetovu netoleranciju na hranu, nuspojave lijekova iii cinjenicu da je dijete jednostavno preoptereceno aktivnostima i ncma dovoljno vrem ena da se odmori i sabere.

Uz tumacenje oblika ponasanja u odnosu na uzrok, potrazite koji se obrasci ponasanja redovito pojavljuju u odredeno vrijeme. Uzmite u obzir cijeli repertoar dogadaja koji bi mogli imati utjecaj na dnevne, mjesecne i druge redovite dogadaje poput Ciscenja kuce kemijskim sredstvima, posjeta vaseg bivseg bracnog partnera iii vremena provedenog s drugim skrbnicima.

Naprimjer, jedna je majka otkrila da se njezino dijete uvijek lose ponasa u subotu navecer i u nedjelju. Nakon nekog vremena biljeZenja problem atic足 nog ponasanja, shvatila je da je subotom navecer dolazila babysitterica koja je djetetu na dar donosila cokoladu.

Primjer pisanja dnevnika ponasanja za cetverogodisnjaka:

:J

J

揃1I

._ /\ ~

~

I'.' t,:,.j

r

76

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

DAN I VRIJEME

Ponedjeljak, 12 sati i 30 minuta.

PONASANJE KOJE SE PROMATRA

Bijesni ispad.

Razbacivanje igracaka.

Uskladivanje s vlastitim djetetom

SITUACIJA

STOSE NEPOSREDNO PRIJE DOGODILO

Spremanje za odlazak u park.

J eo je sendvic od tunjevine, sumsko voce i mlijeko.

(To cesto jede bez problema, pa se vjerojatno ne radi o reakciji na hranu.)

U skoli senwrni problemi mogu biti izrazeniji ponedjeljkom, kada dijete mijenja situaciju - iz manje strukturiranog rasporeda tijekom vikenda, iii petkom kad se tijekom cijelog tjedna nagomilaju skolski zahtjevi. Takoder razmotrite hormonalne promjene. Senzorna obrana tinejdzerice moze biti znatno losija neposredno prije iii za vrijeme menstruacije, iii u razliCito vrijeme u svakom mjesecnom ciklusu. Bit je u tome da razmotrite obrasce koji ce yam pomoci da predvidite i planirate te, nadajmo se, izbjegnete "okidace".

Preispitajte sve Postoji zaista sarno nekoliko kljucnih stvari oko kojih trebate preispitati sebe iii svoje dijete, da biste shvatili zasto dijete vice, lose se ponasa iii ne suraduje. Sto je dijete starije i verbalno se moze lakse izrazavati, i senzorna inteligencija mu je jace razvijena, lakse ce se odrediti uzrok takvih stresnih stanja. No nemojte misliti da ce vase dijete kad bude starije biti svjesno da njegova osjetila rade drugacije od osjetila drugih Ijudi. Ako ih je cak dijete i svjesno, mozda yam nece moei objasniti sto prozivljava niti kako ga to pogada. Ako nosite naocale, mozda se sjecate kada ste ih dobili prvi put.

Jeste Ii vi otkrili da s vasim vidom nesto nije u redu iii netko drugi (roditelji, uciteljica, okulist)? C:ak i ako ste bili svjesni da nevidite dobro, jeste Ii mogli opisati u cemu je problem: da su yam nejasni udaljeni predmeti iii da rijeci

'颅

na stranici izgledaju iskrivljeno? Slvar je u tome da niste imali s kim usporedivati svoje iSk'Ustvo pa yam se vas vid cinio normalnim.

Kako biste izostrili svoje vjestine analiziranja senzornih smetnji, razmislite 0 odredenoj situaciji s kojom se je vase dijete tesko nosilo i odgovorite na nekoliko pitanja:

STO JE POMOGLO U RJESAVANJU PROBLEMA

Dopustenje da se igra jos pet min uta prije odlaska u park.

Sljede6i put necu ga sarno obavijestiti da odlazimo nego 6u ga unaprijed upozoriti na promjenu situacije.

77

L Posloji Ii Uloj siluaciji S71ai471 auditir.mi clement? Taktillli? Vestiblilami? Proprio路

crptivlli? Vizuol71i? Mirisni iii okuslli? ponasanje koje trebate razjasniti: Vas trogodisnjak uvijek pravi probleme oko tusiranja, ali primijetili ste da se tijekom Ijctnih praznika voli tusirati vani.

)."t

Neuobicajeni senzorni elementi: Vani je tus tisi jer zvuk ne odjckuje po ploCicama. Osvjetljenje je prirodno, sto moze biti manje iritantno od fluoresccntne rasvjete iz vase kupaonice.

!

Kada razmis\ite vise 0 tome: Sbvacate da je prosli mjesec, kad se tusirao kod dje-da i bake, protestirao manje nego inace. C:ini se da njihova kupaonica ima slabiju rasvjetu i da u njoj nema toliko jeke.

'

I

f.

I !

t

Sto poduzeti: Ako ne mozete ugraditi vanjski tus koji se moze koristiti tijekom cijele godine, prilagodite rasvjetu i zvuk u kupaonici, iii se okrenite kupkama ako to bolje podnosi.

2. Kada se posljedllji pUI tako POllaSoo? Je Ii se lako pOllasoo viSe pUla? Je Ii oblicima pOllasolljo bilo lIekih z4jedmckih elemellolo?

II

Ponasanje koje treba razjasniti: U zadnje se vrijeme vas sin ponasa vrlo cudno i agresivno, cak udara svog mlac1eg brata. '.

PosIjednji put kad se tako ponasao: Dogada se to zadnjih nekoliko dana, narocito u poslijepodnevnim satima.

Koji su zajednicki elementi takvih oblika ponasanja? Doba dana.

Kada razmislite viSe 0 tome: Ovaj tjedan dopustili ste mu da dulje gleda televiziju, osobito poslijepodne. Takoder ste primijetili da ne postaje toliko hiperaktivan kada gleda emisije 0 prirodi u kojima se prizori ne mijenjaju toliko brzo i naglo.

lim

78

Uskladivanje s vlastilirn djelelorn

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

5to poduzeti: Skratite vrijerne gledanja televizije, ogranicite ga na gledanje programa koji nisu prestirnulativni i omogucite mu vise prilika za prirnjereno trazenje proprioceptivnih podrazaja (ne 足 udaranju brata; da - udaranju po bubnjevirna, borbi jastucirna, itd.).

Roxannina prica

3. Prolazi Ii trenutno kroz neke promjene koje su za njega moida prenagle i neujednacene?

Ponasanje koje treba razjasniti: Vas se trinaestogodisnjak zestoko buni kada mu potvrdite da cete doista iei u knjiZaru rabljenih stripova, ali da prvo trebate svratiti u postu koja se zatvara ranije.

Posljednji put kad se tako ponasao: Uvijek stvara probleme kad dode do iznenadne prornjene planova, no ovo je intenzivnija reakcija.

Kada razmislite vise 0 tome: Osim sto je dozivio razocaranje, imao je dug i tezak dan u skoli. Otkrio je da ga sjedenje i citanje stripova u knjizari jako smiruje, dok je posta bucna, prejako osvijetJjena i zna da je u to doba dana puna ljudi .

8to poduzeti: Uvjeriti ga da ce u knjizari provesti puno vremena i da moze pricekati u autu dok ste vi u posti. Mozete odgoditi odlazak u postu za sutra.

I

4. Je Ii to tefko predoidjeti?

Ponasanje koje treba razjasniti: Vasa sestogodisnja kei place govoreei yam da ne zeli poslije skole iei baki, kamo odlazi svaki dan.

8to se promijenilo? Razgovarajuei s bakom, saznajete da je prosli put posluzila unuku drugom vrstom jogurta: onim u kojem je voce izmiksano, umjesto onog koji irna komadice voca na dnu i inzistirala je da unuka ne baca "dobru hranu".

!.

Lindsey su pozvali da radi s Roxanne, mrsavom djevojCicom iz prvog razreda. Iako je Roxanne bila prilicno bistra, druzeljubiva i dobro odgojena djevojeica, voljela je provoditi vrijeme sarna iii s odraslom osobom. Za vrijem e slobodnih aktivnosti u skoli cesto bi zalutala iii sjedila na zatvorenoj zahodskoj skoljci. Za vrijeme odmora igrala se sarna pokraj zida. UCiteljicu i skolskog psihologa zabrinjavala su njezina "perseveracijska" ponasanja (opeto vane radnje u kojima dijete zaglavi) poput strizenja skarama po zraku i stalnog brisanja sjajnog drzaca za papirnate rucnike. Tijekom slobodnih aktivnosti skakala bi od igracke do igracke, sve dok je ne bi zaokupila knjiga.

Zalila se majci da mrzi skolu jer tamo irna previse djece.

U situacijarna "jedan na jedan", kao one u kuCi s odraslima, Roxanne je bila sretna, aktivna i drustvena. testo se smijesila i pokazivala zacudujucu zrelost u vjestinama konverzacije, premda je izbjegavala kontakt oeima.

Voljela je svoj mali CD player i stalno je pustala jednu te istu pjesmu, vrJo glasno. Slagala bi knjige u red jednu do druge i odusevljeno pricala price.

Tijekom sjedenja ljuljala se (njezini roditelji rekli su da to cesto radi) i cesto bi ustajala i kretala se po sobi. Uzivala je u poskakivanju na terapijskoj lopti, pri cemu je trazila da je se pridrzava za bokove da ne padne, ali strogo je odbijala IeCi na loptu potrbuske iii na leda. Voljela je likovni i rucni rad , npr. lijepiti perje na sliku ptice, no inzistirala je na cestom pranju ruku. Kad bi se maIko ogrebla skidajuCi lutku s police, trazila bi da joj se stavi flaster i stalno je trljala to mjesto sljedeCih pola sata. Kad bi crtala sebe, imala bi velike usi, oei s crtorn narnjerno pOVDcenom kroz njih, stapicasto tijelo, ruke bez saka i noge bez stopala .

Njezini roditelji htjeli su znati zasto se njihova draga i parnetna djevojci ca izraZenih govornih sposobnosti tako cudno ponasa. testo se cinilo da ih Roxanne ne cuje i trazila je da televizija iii glazba budu jako glasni. U kinu je uvijek zeljela sjediti u zadnjern redu, no knjige je bez problema citala izbliza. Audiolog je ustanovio da joj je sluh uredan . Pedijatar je tvrdio da

roditelji nemaju razloga za brigu Cim ona postize dobar uspjeh u skoli i irna

mnogo prijatelja izvan skoJe. No roditelji su znali da nesto nije u redu .

Sto se dogodalo? BuduCi da je Roxanne bila toliko snalazljiva djevojcica,

uspijevaJa je veCi dio vrernena prikrivati svoje dublje senzorne problemc i

otkrila je neke strategije u ponasanju kojima bi izbjegavala senzorno preop足 . terecenje. Roxannin "normalan" nalaz sluha pokazao je da norrnalno cujt:

niske frekvencije i da je preosjetljiva na vise frekvencije. Pokusavala jc de足

Sto poduzeti: Razgovarajte s bakom 0 poremecaju senzorne integracije! Zamolite je da unuci kupi njezin omiljen jogurt iIi ga vi kupite. Zamolite baku da upozori unuku kada je hrana drukeija u teksturi, okusu iIi izgledu od one na koju je navikla i da joj dozvoli da u zamjenu jede poznatu hranu ako joj nova ne odgovara.

\

~

79

1

.J

80

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

senzitizirati usi slusanjem glasne glazbe i televizije. Inace bi jednostavno ~ iskljuCila svoje osjetilo sluha kako bi se mogla koncentrirati na vid.

Roxanne je imala i taktilne smetnje koje su je dovele do povlacenja iz situacija u kojima bi se moglo dogoditi da je netko neocekivano dotakne iii gurne, te iz situacija u kojima bi se moglo dogoditi da si uprlja ruke. Imala je produljenu reakciju na taktilne podraiaje, sto se manifestiralo u obliku blagog svrbeZa. Uz teskoce u obradi vestibularnih informacija Roxanne je imala i teskoce

s vidom, pa je izbjegavala pokrete gdje dolazi do promjene polozaja glave.

Imala je i losu konvergenciju oCiju, problem ocnih misica zbog kojeg se oene

jabueice okrecu u stranu. PokusavajuCi uskladiti zajednieki rad ociju, kako bi se mogle fokusirati na predmet, Roxanne je dozivljavala umor i napre­ zanje oeiju. Slabost ocnih misica takoder ju je spreeavala da oCima prati pokIetne objeklc, npr. loptu u kretanju, drugu djecu dok hodaju iIi tree, Iikove na filmskom platnu. Kad bi gledala stvari s udaljenosti, vise bi vidnih podraiaja palo unutar vidnog polja i trebala je manje pomicati oCi s jedne na drugu stranu. Nije ni cudno da joj je bilo neugodno u buenoj ueionici i na ~ igralistu punom djece koja stalno tree i vieu. Vise je voljela tise i predvidljive odrasle osobe iIi igru sa sarno jednim prijateJjem u kuCi. , Osim sto je radila individualno s Roxanne, Lindsey je relda njezinim . '(

I" .

( c

l

r

!:

coditeljim, i "liteljim, d, pcomijene "lin doiivljov,nj, Roxonninih tdkoca, Vise nisu pripisivali njezine probleme prkosu iIi zlocestom ponasanju, nego su naueili analizirati senzome izazove u svakoj situaciji u kojoj je Roxanne imala teskoca i dozivljavati situaciju iz njezine perspektive. Kad su shvatiIi koliko je vidni i slusni podrazaji preopterecuju te da ima i teskoce u obradi taktilnih informacija i onih 0 kretanju, postalo im je jasno zasto grupne situacije, od onih na igralistu, u ueionici, na rodendanskim proslavama i u Junaparku dovode Roxanne u tesku situaciju. Zahvaljujuci timskom radu, Lindsey, Roxannini roditelji i ueitelji, te druge osobe vazne u njezinu zivotu, pomogli su joj da razvije bolju toleranciju na senzorne izazove, da na poziti­ van nacin nauci izbjegavati preopterecenje svog sustava, te da olaksa situ a­ cije koje je dovode u takvo stanje. Roxanne i oni koji je vole i poueavaju raz­ viIi su senzomu inteligenciju potrebnu da uspije.

Djeca poput Roxanne bore se s poremecajem senzome integracije iz mnogih razloga . I posve je prirodno da roditelji zele znati osnovni razlog senzornih teskoca, Neke od moguCih uzroka razmatramo u sljedecem poglavlju.

l

t

POGLAVLJE 4.

Kako je do toga doslo?

Bilo bi nam drago da yam mozemo dati jednostavan odgovor na pitanjc zasto vase dijete ima senzorne teskoce, no postoje sarno teorije i korelacije, a ne i jasni uzroci. Prije nego poenete razbijati glavu nad time sto moze biti uzrok senzornih smetnji vaseg djeteta, sjetite se da je poremecaj senzome integracije sarno to: poremecaj, a ne bolest. Poremecaj SI cesto se pojavljuje kao zaseban poremecaj, bez dodatnih dijagnoza poput autizma, a moze biti blag, umjeren i teZak. Ako je rijec 0 teskom poremecaju sr, ponasanja mogu biti takva da ih roditelji i struenjaci rijetko razlikuju od onih koja su prisutna u slucaju drugih potencijalnih dijagnoza poput ADHD-a iii anksioznog poremecaja. Naposljetku, imajte na umu: ako vase dijete ima drugu ispravno postavljenu dijagnozu poput autizma iii sindroma fragilnog X kIomosoma (0 kojem cemo raspravljati u daljnjem tekstu ), rjesavanjem senzornih smetnji koje su simptomi te dijagnoze poboljsat cete njegovo opce funkcioniranje i one ce se bolje osjecati.

I

MOGUGI UZROCI

Razlike u umrezavanju neurona Vase dijete rodeno je s milijun neuronskih veza spremnih za kemijsko desif­ riranje zivotnih iskustava. StimulirajuCi podrazaji poput vaseg zaljubljenog pogleda, briznosti i njeznog Ijuljanja u narueju jaeaju te veze. Kada beba uei neSto novo 0 svijetu, ta se neuralna mreZa siri i povecava svoju brzinu i ucinkovitost.

1

•

82

Kako je do toga doslo?

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Dok se dijete razvija u maternici, dioba stanica odvija se zacudujuce brzo. Zivcane stan ice (neuron i) diferenciraju se i migriraju u specificna podrucja, te sire svoje ogranke potrebne za spajanje s drugim neuronima, kako bi se izgradili mali "kvartovi". Tijekom nonnalnog razvoja mozak stvara prekomjernu koliCinu veza koje se medusobno natjecu za hranjenje kemikalijama (za kemijsku prehranu), sto je potrebno za formiranje zavrsnih veJ.a. "Stan ice gubitnici", koje se nisu povezale s drugima, kao i one koje su stvorile pogresne veze s drugim stanicama, odumiru. "Pobjednicke stanice" bujaju i formiraju cvrste veze. U zadnjem razdoblju trudnoce valom stanicnog "podrezivanja" uniste se slabe i pogresno uspostavljene veze. To je nesto poput proljetnog Ciscenja za mozak.

Sto se dogada ako se podrde premalo iii previse neurona? Sto se dogada kad ojacaju krivo uspostavljene veze, a dobre veze ne ojacaju? Zasad postoji premalo konacnih odgovora. Ali sigurno znamo da, s toliko veza u mozgu, postoji velika raznolikost u nacinu spajanja neurona i kako ce se u djecjem mozgu stvarati mreza neuron a ovisi 0 naCinu na koji dijete dozivljava i reagira na senzorni unos.

Danas se smatra da problemi s migracijom stanica, u najmanju ruku, imaju ulogu u nastanku autizma, disleksije, shizofrenije, epilepsije, a mozda i drugih poremecaja poput SI.' Znanstvenici takoder proucavaju vezu izmedu nedovoljnog podrezivanja stanica, povecanog mozga u osoba s autizmom i utjecaja toga na senzornu obradu. 2 Ispitivanja su se pocela usmjer~vati na specificne anatomske i fizioloske razlike u vjestinama senzorne obrade. Neki problemi senzorne obrade povezani su s abnormalnoscu malog mozga (cerebeluma), koji, prema istrazivanjima, ima ulogu kontrolora glasnoce senzornog unosa.' Nema Ii dobre kontrole, moze biti da dijete preglasno iIi pretiho opaza senzo rni unos - bilo da je rijec 0 dodiru, pokretu, vidu, okusu, njuhu iii zvuku. IstrazivaCi su otkrili i abnormalnu sintezu serotonina u dijelovima mozga koji su odgovomi za finu senzornu diskriminaciju.'

Nedavna istrazivanja pokazuju da djeca s teskocama senzome obrade imaju smetnje u zivcanom sustavu. 5 Autonomni zivcani sustav pomaze nasem tijelu da se suoCi s promjenama u okolini. Simpaticka grana zivcanog sustava aktivira tijelo za borbu iIi bijeg u iznimno stresnim situacijama, iii u izvanrednim situacijama, dok grana parasimpatickog zivcanog sustava pomaze tijelu da se smiri i sarno regulira u odnosu na stalno naviranje promjenjivih podraiaja. U znanstvenim radovima istrazivaci su pokazali da se djeca koja pretjerano reagiraju na senzorna iskustva ne naviknu na senzomi unos, nego ga stalno ponovno dozivljavaju kao potpuno novo iskustvo koje pobuduje zivcani sustav.

"

83

Genetika laka ne postoje konacni geneticki podaci 0 poremecaju SI, poznato je da se stanja koja cesto dolaze s poremecajem SI, poput autizma i ADHD-a, pojav­ Ijuju u vise clanova jedne obitelji. Ima mnogo anegdota koje dokazuju da paremecaj SI moze biti nasljedan. lpak, moze se dogoditi da se u jednog clana obitelji senzorne smetnje oCituju tek kao blage musice, dok u drugog clana one mogu biti ozbiljne i narusavaju ucenje, igru, rad i svakodnevni zivot.

GledajuCi unazad, mozda shvatite da su senzome smetnje u vaseg djeteta pocele jos i prije rodenja. Neke majke djece s poremecajem Sl sjecaju se da je dijete bilo preaktivno jos u maternici, a kad se rodilo, nikako se nije moglo smjestiti u udoban polozaj, iIi obratno, cinilo se da se premalo mice.

Drugi kafu da su im djeca od prvog dana imala kolike, iIi bi zaspala gotovo svake minute.

Mozda imate vise djece sa senzornim teskocama. Jedno mozda ima pore­ mecaj senzorne integracije i ADHD, dok drugo ima sarno senzorne teskoce.

Mnago informacija mozete dobiti ako razmotrite djetetovo obiteljsko stablo i utvrdite neke ekscentricnosti: rodake koji su uvijek bili u pokretu, koji su leprsali rukama, koji nikad nisu naucili voziti bicikl, iIi sl1. bili zahtjevni kao djeca te su imali ispade bijesa koji su trajali satima.

Nedonoscad Nedonoscad, osobito bebe rodene mnogo prije termina i one s premalom tjelesnom tezinom, imaju veti rizik za razvoj poremecaja senzorne integ­

racije.6 U maternici beba provodi vrijeme sklupcana u ugodnoj, toploj i

mracnoj sredini, slusajuci otkucaje vaseg srca i prigusene zvukove iz vanj­

skog svijeta. Ako je beba prerano rodena, njezin nezreli, dezorganizirani zivcani sustav nije spreman nositi se sa svim senzornim porukama koje ga bombardiraju. Vecina neonatoloskih odjela za intenzivnu njego: poduzimaju sve kako bi pretjeranu stimulaciju sveli na minimum, no neizbjdno zujanje aparata, svjetlo koje se nikada ne gasi te prometna atmosfera u sobi mogu uznemiravati asjetljivu nedonoscad. Tim strucnjaka tog odjela, ukljucujuCi primalje, radne terapeute, fizioterapeute i strucnjake za rani razvoj, radi s roditeljima kako bi oni naucili polozaje tijela, vrste i intenzitet senzornih podrazaja (koliko je dodirivanja, sumova, pokretanja, itd.) koji su optimalni za smirivanje pojedine bebe i za poboljsanje njezinih sposobnosti samoregu­ lacije. Roditelje se obieno upucuje kuci s upozorenjem da prate mogucu

_L ,I

.11

n 11

JI II

1/

Jl Jl ...;

,

:J ~]

....L

l'~

i.

84

Kako je do toga doslo?

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

85

istrazivanje, od zagrljaja do bacanja u zrak, slusanja neobicnih zvukova, kretanja i istrazivanja okoline, zanimljivih predmeta. Bolnice poticu senzor­ nu stimulaciju programima poput "Terapijskog dod ira", glazboterapije; terapije zivotinjama.

Ako ste imali problema u trudnoCi iii teZak porodaj, nadamo se da se necete optereCivati time sto ste vi i vasi lijecnici drukcije mogli napraviti.

Mnoge majke kazu da su imale savrsenu trudnocu bez nekih posebnih doga­ daja, lako su rodile, a bebe su im ipak dobiie poremecaj senzorne integra­ cije, dok neka druga djeca rodena nakon teskih trudnoca i komplikacija tijekom porodaja, nemaju senzorne teSkoc.e.

pojavu znakova senzornih teskoca i moguca zaostajanja u razvoju. Neke majke kazu da ih nakon mnogih mjeseci suocavanja s razlicitim zd ravstve­ nim problemima njihova nedonosceta dijagnoza Sl i nije previse uzrujala jer im je to izgledalo kao sarno jos jedan dodatni zdravstveni iIi razvojni prob­ lem koji treba rjesavati .

Dugorocni ucinci preranog rodenja variraju, bas kao i djeta, ali su nedonoscad sklona ...

• jakoj osjetljivosti na zvuk, svjetlo, dodir i pokret, cak i nakon svog drugog rodendana; • zadrzavanju Morova refleksa dulje nego sto je to uobicajeno;

posvojena djeca

• visokom misicnom tonusu (krutosti), niskom miSicnom tonusu (mlohavosti), iii mijesanom tonusu (iako ovo moze biti znak ozbiljnog neuroloskog problema, abnormalni misicni tonus u nedonoscadi obicno je privremeno stanje koje se rjesava izmeuu dvanaestog i osamnaestog mjeseca zivota); • jakoj distraktibilnosti i prekomjernoj aktivnosti, iii su pak iznimno tihi i spavaju vise nego sto je za ocekivati;

1"

• vecem riziku da imaju probleme s vidom poput kratkovidnosti i ostecenja binokulanog vida; • razvoju oralne obrambenosti zbog negativnih oralnih iskustva s cjevcicama za hranjenje, respiratorom i sisanjem. To moze lose utjecati na prihvacanje dodira u podrucju oko usta te na hranjenje. Visok iii nizak misicni tonus takoder moze oteZavati uzimanj e hrane ustima.

Porodajna trauma i hospitalizacija Porodajna trauma (npr. nedostatak kisika, hitan carski rez, operativni zah­ vat na novorodencetu i drugi medicinski postupci) izlaze bebu vecem riziku za pojavu senzornih smetnji. Naprimjer, stetno podraiivanje osjetljive bebi­ ne koze intravenoznim cjevcicama, iglama, ubodima i zavojima, moze do­ vesti do taktilne obrambenosti.

Djeca koja su teze boiesna, krhkog zdravlja iii imaju tde fizicke teskoce, bilo da su one nastale prije rodenja, tijekom porodaja iii kasnije, takoder su P?d pojacanim rizikom za senzorne teskoce. Naprimjer, dijete koje je dulje bllo vezano za krevet propusta zivotne prilike za senzorne pustolovine i za

I l !

I

I :I

.J.

posvojena su dj eca izlozena povecanom rizi ku za senzorne probleme, a ona posvojena IZ prekooceanskih sirotista izlozena su visokom riziku.' Uvjet i u tim sirotiStima jako variraju, no u svima se precesto dogaua da se sposob­ nosti djece ograniceno razvijaju; djeca su pothranjena, nemaju dovoljno senzorne stimulacije, ogranicene su im socijalne interakcije, sto moze dovcsti do zaostajanja u razvoju, zdravstvenih tegoba, emocionalnih teskoca i poremecaja senzorne integracije. B Dr. Jane Aronson, zdravstveni strucnjak za posvojenu djecu, uocila je da djeca iz prekooceanskih sirotista, cesto rodena prijevremeno iIi s niskom porodajnom teiinom, mogu imati predispoziciju za probleme koji su vezani uz institucionalno okruzenje. Prvo, bioloske su majke mozda imale losu prchranu te ogranicenu iii nedostupnu prenatalnu skrb. Moguce je da su bebe bile izlozene toksinima poput alkohola, droge iii olova. U siro tistu su moguce velike razlike u temperaturi, raspolozenju i djeca su cesto u neprivlacnom okruzenju. Moze se dogoditi da djeca satima sjede u mokroj peleni i da spavaju na podu jer nema dovoljno kreveta. Manjak 'potrebne senzorne stimulacije - naprimjer, ako dijete nije dodirivano, ljuljano u narucju niti ima priliku kretati se uokolo da istraiuje okolinu, moze rezultirati preosjetljivoscu iii nedovoljnom osjetijivoscu na senzorni unos.

Nedovoljan iIi minimalan kontakt sa skrbnicima moze dovesti do teskoca u stvaranju bliskog odnosa s posvojiteIjima. Prazan zeludac iii pretrpanost nadomjeskom zbog bocice u kreveticu moze dovesti do pothranjenosti, oralne obrambenosti iIi premale osjetljivosti i teskoca pri hranjenju.

Naravno, to nije uvijek tako jer uvjeti kojima se nastoji poboljsati senzorn~1 ugodaj variraju od jednog do drugog prekooceanskog sirotista.

86

Kako

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

ie do toga doslo?

87

koristiti bladnu, a ne toplu vodu za kuhanje iii pice, jer topla voda oslobada olovo iz cijevi i uzrokuje kontaminaciju.

Trovanje zivom najcesce je u Ijudi koji konzumiraju vel ike kolicine kon­ taminirane ribe, iii u osjetljivih fetusa koji su izlozeni zivi iz ribe u majcinu trbuhu. Agencija za hranu i lijekove upozorava da gotovo sve ribe i skoljke sadde zivu u tragovima. Morski psi,sabljarke, kraljevska sku sa i brancini sadrie visoke vrijednosti zive i Agencija za hranu i lijekove preporucuje da ih se izbjegava. Ako zelite, moiete pregledati internetsku stranicu Agencije za hranu i lijekove (www.fda.gov) da dobijete vise informacija 0 trovanju zivom.

Mnogi su se sporili 0 iivinim amalgamskim plombama, no zasad vecina zubara smatra da su sigurne iii barem preporucuju da ih Ijudi zamjenjuju jednu po jednu umjesto sve odjednom.

Gdje bi jos vase dijete moglo primiti zivu u prekomjernoj kolicini?

SlijedeCi standardni kalendar cijepljenja prije 1999. godine, djeca su primala olovo kao sastavni dio konzervansa timerosala, vise no sto neki strucnjaci smatraju sigurnim .9 Do 1999. proizvodaci u SAD-u iii su ukJonili timerosal iz vecine cjepiva iIi su ib preradili, tako da u njima ostane "kolicina u tragovima" koju Centar za kontrolu bolesti smatra eI...-vivalentnim proiz­ vodima bez timerosala. Ipak, neznatne kolicine timerosala jos uvijek su prisutne u nekim cjepivima u SAD-u ukljucujuci cjepivo J'!rotiv gripe i protiv tetanusa. Znacajne doze mogu postojati i u starijim cjepivima i u onima koja se koriste preko oceana. Pored toga, neki roditelji i strucnjaci postavili su pitanje vjerodostojnosti statistike Centra za kontrolu boJesti glede time­ rosala. Zelite Ii provjeriti koja cjepiva sadde timerosal, pogledajte inter­ netsku stranicu Centra za kontrolu bolesti www.fda.gov/cber/Vaccine/thime­ rosal.htm#1.

Ziva je, kao sto znamo, poznati neurotoksin, pa zato ozbiljno shvatite brigu 0 iivi u cjepivima. Preporucujemo yam da procitate dodatke proiz­ vodu prije no sto pristanete na cijepljenje djeteta, te da svoju eventualnu zabrinutost podijelite s pedijatrom.

Neki roditelji tvrde da im je dijete razvilo autizam i senzome teskoce gotovo odmah nakon primitka vise cjepiva u jednom danu, iii nakon poli­ valentnog cjepiva, posebno nakon MO-PA-RU cjepiva (cjepivo protiv ospica, zausnjaka i rubeole) . Iako mnoge nedavne studije ne dokazuju jasnu povezanost izmedu MO-PA-RU cjepiva i autizma u opcoj popuJaciji i iako Centar za kontroJu boJesti tvrdi da je njihov kalendar cijepljenja koji prepo­ rucuju siguran, specificne tvrdnje 0 iznenadnom nastanku autizma tek se sada istrazuju. Naravno, i vas pedijatar moze preporuciti drugaciji kalendar cijepJjenja. Teorija kaze da prezasicenost djetetova imunog sustava

Djeca iz domaCih sirotista izlozena su manjem riziku vezano uz cimbenike koji ukljucuju pristupacniju prenatalnu skrb, bolje zivotne uvjete u zajednicama zajednickog stanovanja te u udomiteljskim obiteljima . Bilo da se radi 0 djeci iz sirotista drugih ddava iii onoj iz domaCih sirotista, vecina se njih dobro prilagoduje svojim novim poticajnim domovima, osobito uz podrsku nove obitelji koja uei prepoznavati oblike djetetova ponasanja i koja razvija svoju senzornu inteligenciju kako bi mu pomogla.

Teski metali Neopazena trovanja teskim metalima mogu uzrokovati senzome teskoce, uz druge prilicno ozbiljne neuroloske probleme. Konzumiranje visokih doza zive tijekom trudnoce moze uzrokovati ostecenje mozga, slabu motoricku koordinaciju, nemogucnost razvoja govora, sljepocu i druga teska ostecenja u razvoju fetusa . Trovanje olovom moze dovesti do teskoca u ucenju, problema s ponasanjem, a u vrlo visokim dozama i do napadaja, kome i smrti. Internetska stranica Centra za kontrolu bolesti (www.cdc.gov) nudi informacije 0 trovanju teskim metalima.

BuduCi da moze nastati bez pojave vidljivih simptoma , trovanje olovom moze biti mnogo ce5ce no sto mislite. Oko 434.000 americke djece u dobi od jedne do pet godina ima u krvi vecu dozu olova od one koju preporucuje Centar za kontrolu bolesti - deset mikrograma olova na decilitar krvi.

Trovanje olovom ne nas"taje sarno kad djeca jedu komadice otkrhnute zidne boje koji sadde olovo. Olovo se moze nalaziti i u zraku, u parama koje nastaju razgradivanjem boje, u prasini koja yam se zavlaci u kucu, igracke, namjestaj (posebno stariji komadi namjestaja iii oni koji su dosli iz nerazvijenih zemalja gdje su slabi zakoni za zastitu od olova), neke vrste porculana iii keramike, neke materijale koji se koriste u vjerskim obredima i narodnoj medicini, rebrenice od vinila iz Azije iii Meksika, kade (sve do 1995. godine neke su tvrtke koristile otrovno olovo u glazurama za kade), u vodu koja do slavine dolazi olovnim cijevima. Ako netko u vasoj kuCi radi s obojenim staklima, popravlja iii mijenja akumulatore, iii ako renovirate staru kucu, mozda ste izlozeni opasnosti od olova.

Tesko je, a ponekad i prilicno sku po , ukloniti opasnost od olova onako kako bi trebalo. Ako sumnjate da je vase dijete otrovano olovom, zamolite lijecnika da napravi jednostavan test krvi. Opremu za testiranje prisutnosti olova u kuCi mozete povoljno nabaviti u trgovini zeljezom, za testiranje povrsina kao sto je kada . Drzava iii ministarstvo zdravstva moze napraviti test na olovo u vasoj vodi iz kuce. U svakom slucaju, trebali biste iz slavine

1

·1 ~

"

J

.J "

J -]

" .,

88

odrec1enim genetiekim pripravcima, davanjem djetetu previse cjepiva u vrlo kratkom vremenskom razdoblju u kombinaeiji s izlozenoscu neurotoksini­ rna, poput zive, moze dovesti do autizma. Preporueujemo vam da proCitate internetsku stranieu Centra za kontrolu bolesti i druge izvore informaeija 0 radu imunog sustava kako bi yam pomogli da odmjerite rizike eijepljenja za svoje dijete. Razgovarajte i s pedijatrom treba Ii mijenjati kalendar eijep­ Ijenja za vase dijete.

rl

Kako je do toga doslo?

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

8TANJA KOJA SE JAVLJAJU UZ POREMECAJ 81 1ako se poremecaj senzorne integracije moze javiti samostalno, eesto dolazi uzdruge dijagnoze koje mogu biti zbunjujuce ako se simptomi preklapaju.

Ponekad je gotovo nemoguce odrediti razliku izmedu poremecaja 51 i sim­ ptoma drugih dij agnoza 0 kojima cemo raspravljati . Prisjetite se da su mno­ ge djeeje dijagnoze, poput ADHD-a i poremecaja prkosenja i suprotstav­ Ijanja (ODD), utemeljene na subjektivnoj proejeni simptoma ponasanja, a manje na bioloskom testu (kao sto je test krvi) .

Ako sumnjate da vase dijete ima senzorne smetnje, pogotovo ako su mu struenjaei postavili dijagnozu poremecaja senzorne integraeije, nojprije rije­ site senzorne probleme, a onda razmatrajte preostale simptome. Djetetov nemir mozda ce nestati kad se ono poene osjecati sigurnije usred svako­ dnevnih senzornih podrazaja. Kad mu se da dovoijno "teskog rada" (pro­ prioeepeija), omoguci mu se kretanje i kada nauci sarno regulirati svoj zivea­ ni sustav, tako da se vise ne ponasa tako eudno i zivahno, mozda ce njegovo impulzivno i opasno ponasanje nestati. 1pak, ako pomognete djetetu u pod­ rucju senzornih teskoca, a ono je jos uvijek uznemireno, depresivno iii kru­ to, mozda cete pozeljeti konzultirati se s neuropsihologom iii djeejim psihijatrom. Klinicari ce uzeti D5M (Dijagnosticki i statistieki priruenik za mentalne poremecaje) da postave formalnu dijagnozu i mozda ce propisati Jijekove i preporueiti terapiju za dijete, mozda i obiteljsku terapiju.

Kad razmisljate 0 raznim dijagnozama, prisjetite se da svi poremecaji imaju kontinuum i da se Ijudi rijetko uklapaju u Cistu dijagnostieku kate­ goriju. Katkad je nemoguce razlikovati urocteni temperament od poreme­ caja koji se moze dijagnostieirati . 1O Ukratko cemo pregledati ta stanja i srodne senzorne smetnje. Na kraju knjige nati cete internetske straniee i organizaeije koje daju vise informacija 0 tim poremecajima i pruzaju podrsku.

~

Netolerancija na hranu Djeea s poremecajern senzorne integraeije, koja imaju i netoleraneiju na hranu, cesto otkriju da se njihove senzome smetnje zn atno ublaze kad se hrana koju odbijaju makne iz njihova jelovnika. Mozda se kod l1jih radi 0 lOme da hrana pridonosi poremecaju SI, a mozda je problem u tome da dodatan napor koji tijelo ulaze da bi probavilo hranu ostavlja djetetum anje energije za kontrolu senzorne osjetljivosti. Vise informaeija 0 netoleraneiji na hranu te 0 tome kako ukloniti odredenu hranu iii omoguciti odredene dodatke, poput probavnih enzima, koji bi mogli pomoci vasem djetetu, potrazite u dvanaestom poglavlju: Kompiemell/ome reropije i prisrupi.

Poremecaji autisticnog spektra Mnogo je zbrke oko povezanosti poremecaja autisticnog spektra s pore me­ cajem senzorne integraeije. To sto dijete ima senzorne teSkoce, lie mora nuzno znaeiti da je autistieno. Prema tome, ne mora znaCiti ni da su mnoge bihevioralne, medikamentozne i nutrieionistieke interveneije, eesto koris­ tene kao pomoc autistienotn djetetu, prikladne za dijete s porcmecajem senzorne integraeije koje /lije autisticno, osim onih interveneija koje tretiraj u senzorne smetnje koje su zajednieke kod obje dijagnoze .

Autisticni poremecaj. Istrazivanja pokazuju da vecina osoba s autizmom ima senzorne teskoce, a obicno su najvise pogoc1eni sluh, dodir i vid. Auti­ zam je jedan od pet pervazivnih razvojnih poremecaj a (PDD), a krece se od vrlo blagog do ozbiljno izrazenog. Da bi se djetetu dijagnostieirao autizam, mora pokazivati izrazite tdkoce u nacinu reagiranja i soeijalnim interakei­ jama, komunikaeiji, ponasa nju, interesima i aktivnostima. Simptomi koji nastaju prije trece godine ukljucuju: .

Socijalne interakcije i reogiranje • Znacajno ostecenje neverbalnih nacina ponasanja kao sto su pogled oei u oei, izraz liea, drzanje tijela i geste kojima se uspostavljaju soeijalne interakeije.

• Nesposobnost razvijanja odno~a s vrsnjaeima primjeren razvojnoj razini .

• Nema spontane podjele uzivanja, interesa iii dostignuca s drugima.

L

89

• :'C

90

• Nedostatak emocionalnog i socijalnog reciprociteta.

Komullikacijo • Razvoj govomoga jezika kasni iii potpuno izostaje, nije praeen pokusajem kompenzacije zamjenskim naCinima komunikacije kao sto su geste iIi mimika.

• Ako je govor i razvijen, minimalan je, nezreo i nije spontan, uz izrazito osteeenje sposobnosti zapoCinjanja i odrZavanja konverzacije; moze biti vrlo repetitivan ili neuobicajenog zvuka, glasnoee iIi visine glasa; moze biti prilicno konkretan, bez moguenosti razumijevanja iIi koristenja metafora. '.

91

Kako je do toga doslo?

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Aspergerov poremecaj. Poput djeteta s autizmom, dijete s Aspergerov illl poremecajem (zvan i Aspergerov sindrom) ima znacajne teskoee u SOCij il l. nim interakcijama, repetitivna, ogranicena, stereotipna ponasanja, intercsc i aktivnosti, te cdee ima znacajne senzorne teskoee. Ovdje ipak nema zna­ cajnijih kasnjenja u razvoju govora, spoznaje iii vjeStinama brige 0 sebi.

Dijete s Aspergerovim poremeeajem cesto zaostaje na podrucju grube i fin c motorike, nespretno je, a moguee je da ima neke vjestine posebno razvij ene, naprimjer izvanredne matematicke sposobnosti.

PonaSonje, interesi i oktivnosti

Pervazivni razvojni poremecaj koji nije drukcije specificiran - POD-NOS. Pervazivni razvojni poremeeaj koji nije drukcije specificiran je univerzaln a dijagnoza koristena kad se radi 0 ozbiljnom i pervazivnom osteeenju u socijalnim interakcijama, verbalnoj iIi neverbalnoj komunikaciji, iIi kad su prisutna stereotipna ponasanja, interesi i aktivnosti , no kriteriji ne odgovaraju dovoljno za druge dijagnoze, iii ako je osteeenje nastupilo 1I0J:OII treee godine zivota. Mnoga djeca s PDD-NOS-om imaju znacajne senzorne

• Intenzivna, trajna zaokupljenost s jednim iIi vise interesa.

smetnje.

• lzostaju razliciti spontani oblici igara, pretvaranja iIi oponasanja primjereni razvojnoj razini.

• Kruta privrZenost nefunkcionalnim rutinama iIi ritualima.

• Repetitivni motoricki manirizmi, poput leprsanja rukama iIi Ijuljanja.

• Zaokupljenost dije!ovimo predmeta, poput kotaca na kamioncieu za igranje.

Osoba s autizmom moze imati neobicne reakcije na senzorne podra­ zaje," kognitivno osteeenje iIi neujednacen razvoj vjestina, slabu koordi­ naciju, abnormalnosti u prehrani, uzimanju teJmSne i spavanju, probJeme promjena raspolozenja i tjeskobu, te ponasanja samoozljedivanja.

Imajte na umu da mnogi Ijudi, posebno mlada djeca, pokazuju mnoge od tih simptoma razlicitog intenziteta, a upravo to u kojoj su mjeri izrazeni odre­ duje trebate Ii se zabrinuti iIi ne. Moguee je da vase dijete prolazi razdoblje opsjednutosti au tiCima iIi geografijom i mozda treba nesto strpljenja i kreativnosti da ga pridobijete da razmislja i govori 0 necem drugom, no za ocekivati je da kad nesto uci - otkriva nesto novo i zanimljivo. Moguee je da vase dijete inzistira dan za danom na istom dorucku od zitarica iIi izbjegava kontakt ocima, iIi voli redati svoje igracke jednu do druge, no ta ponasanja koja mogu posljedica nekog senzornog problema ne moraju nuzno znaCiti da se radi 0 autizmu. Ako sumnjate na autizam, obratite se pedijatru i obavi­ te opsdnu strucnu procjenu.

Poremecaj pomanjkanja paznje ADHD (poremeeaj pomanjkanja paznje s hiperaktivnoscu) i ADD (pore­ meeaj pomanjkanja paznje) sada su vee udomaceni strucni nazivi: To je s jedne strane dobro jer roditelji, uCitelji i C1anovi obitelji vide da dijete ima probleme usmjeravanja i odrzavanja paznje, impulzivno je i hiperaktivno, pa vode racuna da se intervenira u nastojanju da dijete 5to bolje fu nkcion ira.

Ipak, moze se {initi da dijete ima simptome ADHD-a, a da zapravo ima nesto drugo, poput poremecaja senzorne integracije. To moze dovesti do zabune, krivog postavljanja dijagnoze, pa mozda i do nepotrebnih lijekova.

BIt je u tome da poremecaj painje opisuje ponasanja i ta se ponasanja mogu javiti iz mnogo razloga. Psihijatar za djecu i adolescente, dr. Larry Silver, autor knjige The Misunderstood Child (Neshvaceno dijete) tvrdi da je ADHD trenutno na najniiem mjestu na Ijestvici uzroka hiperaktivnosti, nepaz­ nje, distraktibilnosti i impulzivnosti. Vodece uzroke ovako je poredao: tje­ skoba, depresija, teskoce u ucenju i poremecaj senzorne integracije '2

• ADD viSe nije ukljucen u DSM. DSM·/V [azlikuje ([j V[Slc ADHD·a: ADHD ADHD s hiperak(ivnoscu i impulzivnoscu, Ie ADHD kombiniranog (ipa .

s

nepaznjom,

J

SENZORNA INTEGRACIJA 12 DANA

DAN

Kako je do toga ooslo?

tu neravno­ uzima stimulativna sredstva na bolja ne maci patvrdu dijagnaze.

.

moze trcali uokolo iii se neprimjereno dok adolescent moze biti iznimno nemiran.

93

po

uZIok tome abieno vIlo kad krene u skolu i treba se koncentrirati i fokusirati sve Dr. Judith mentalna Deborah Ismond su da teskoCe i skolskih izmedu ucenikovih je vrla nalik u skoli mogu rezultirati vrlo karakteristicnim simptomima ADHD-a, koii ukljutuju: Problemi s

III

Ne obraea paznju na

da

nehotice radi

iii ne voli zadatke

III

kao da ne slusa.

III

i ne dovrsava zadatke u iii ne razumije.

III

Ima

po

ill

aktivnosti i zadataka i testa stvari iii ih

III

Lako ga

na

nevazni

mjesto

skolski

nrlrir""''''

II

iii

II

kvalificirani maze svi ti vam daju savjete mogu vrlo problematicna koja treba tretirati. u pruumju POrtloei tako sto u nazivirna u skoli dva miesta). Ako vam netko razmislio 0 tome ima Ii razmislite. J e ili ima teskoce od uCinke. Mozda nisu nuzno mozda su neka djeca zaista imaju ADHD ~-:~oblika probleme).

kad se od

II

Previse

II

Tesko mu je cekati da dode na

III

Teska mu je tiho

II

moze biti iznimno tesko senzorne a moze biti da lina oba s teskocama slusne obrade vrlo se teSko fokusira na predavanje kad ga om eta vizualna zbrka u razredu iii ne maze misliti koliko mu smeta Ako se 0 iz mozda se radi 0 dJetetu s 'por"r-;ip 1.0;1" tr<l'7i nrrlnri()r-pntivni i vestibularni umIn

ocekuje da

aktivnosti.

u

u slobodnim aktivnastima. nego sto je

iUO>ld v UC;lJU

do

â&#x20AC;˘ Neki ucitelji i ravnatdji !;kole a neki c.ak i whIijroaJlI da problemima u ponasanju uzimaju lijekove. Vee je cermaest drfava izbacilo praksu iz zakona, moZda ta praksa prosiri i drugim drlavama. U vrijeme kad je krenula u zakonski prijedlog zvan lijekova djee;" prihvacen je u Zastupnickom domu, no naisao je na u Senaeu. Taj zabranit ce osoblju driavnih osnovnih i srednjih skola da da dijete uzima bila kakve iii tvari kao pohadanj:a ~kole iii primanja usluga skolske strucne sluzbc.

96

Kako je do toga

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA UDAN

. Bipolarni poremecaj Bipolarni poremecaj, poznat opcenito kao manicna depresija, jos je jedna mentalna bolest sada prepoznata u djece. Prema Akademiji za djecju i adolescentnu psihijatriju, gotovo trecina od 3,4 milijuna americke djece i adolescenata kojima je dijagnosticirana depresija mozda, ustvari, ima bipo­ larni poremecaj. U te djece izmjenjuju se stanja depresije i manije. Manicno stanje moze ukljuCivati krajnju razdrazljivost, glupiranje, ushicenost, prenapuhano misljenje 0 sebi, kraCi san, prekomjernu govornu aktivnost, distraktibilnost, povecani seksualni nagon te neobracanje paznje na rizik.

Manicno stanje moze nalikovati na ADHD, ODD, iii cak na poremecaj ponasanja (koji ukljucuje agresiju na Ijude i zivotinje, unistavanje imovine, obmanjivanje i ozbiljno krsenje zakona) . Evo male pomoCi da razjasnite razliku izmedu bipolarnog poremecaja i ADHD-a: 11

Destruktivnost

ADHD: nenamjerno uni stava stvari

Bipolomi: unistava stvari iz bijesa

Trajanje jzljeva bijesa

ADHD: smiri se za manje od trideset minuta

Bip%mi: osjeca se i ponasa bijesno dulje od cetiri sat a

Okidaci bijesa

ADHD: reagira na prekomjernu senzornu i emocionalnu stimulaciju

Bipolol7l1: reagira na ogranicenja okoline kao sto su zabrane

97

do~lo?

ponasanja iIi mentalnih cinova kao sto su prekomjerno pranje ruku, brojenje, pridrzavanje krutih pravila iii reda, iii stalno provjeravanje (Jesu Ii vrata zakljucana? Je Ii moja omiljena kemijska olovka tamo gdje sam je stavio?) Te opsesije i kompulzije zaokupljaju osobu veCi dio dana, a ako im se odupire iii ih sprecava, osoba postaje iznimno anksiozna i uzrujana.

Dijete koje ima "sarno" poremecaj senzorne in tegracije, koje se boii za kontrolu nad poraZavajuCim senzornim podrazajima, moze razviti vlastite riwale i krute obrasce ponasanja u pokusaju da se suoci s navalom podrazaja i da upravlja njome, no nece iskusi ti ozbiljnu anksioznost OKP-a.

Naravno, moguce je imati oba, OKP i poremecaj senzorne integracije.

&

Tourettov sindrom Ljudi s Tourettovim sindromom (TS) imaju nevoljne motoricke i vokalne tikove, rangirane od nevoljn og treptanja do toga da osoba izbrblja rijeCi iii zvukove (za razliku od stereotipija, manje od 30 posto ljudi s TS-om nevoljno govori opscene iIi drustveno neprihvatljive rijeci). Ti kovi se javljaju gotovo svaki dan iii cak po nekoliko puta dnevno , a u jednoj godini nema ni tri mjeseca bez tikova. Osobe s TS-om mogu nauciti ko ntrolirati svoje tikove u odredenoj mjeri, ali ako ih se potiskuje, mogu postati jos gori. Dijete moze "izdrzati" u skoli jedino tako da se tikovi poslije ocituju kod kuce. Djeca s Tourettovim sindromom cesto su iIi preosjetljiva iii nedovoljno osjetljiva na dodir, imaju probleme slusne obrade, labave udove tijekom kretanja, losu ravnoteiu i koordinaciju te perceptivno-motoricke probleme, sto sve moze tretirati radni terapeut i/ili fizioterapeut. Postoje i lijekovi koji mogu ublazit i tikove ako oni znacajno ometaju svakodnevni zivot i procese ucenja.

Budenje i pobudenost

ADHD: brzo se probudi i za nekoliko je minuta sasvirn budno

Bipolarni: moze biti razdrazljivo i mamurno satima nakon budenja

Teskoce u ucenju

ADHD: cesto ima dodatne teskoce u ucenju

Bipolomi: problemi s ucenjem proizlaze iz slabe motivacije

Opsesivno-kompulzivni poremecaj Ljudi s opsesivno-kompulzivnim porernecajem (OKP) imaju opsesivne, us­ trajne misli, nagone iii slike koji mogu voditi do kornpulzivnih, repetitivnih

L

Sindrom fragilnog X kromosoma

".

Sindrom fragilnog X kromosoma je genetski poremecaj koji je podjednako zastupljen i u djecaka i djevoj cica (prem da su u djevojcica simptomi blazi i suptilniji). Simptomi ukljucuju teskoce u ucenju, mentalnu retardaciju , sen­ lOrne smetnje poput prekomjernog reagiranja na podrazaje, hiperaktivnost, anksioznost i smetnje raspolozenja, kratak raspon painje, niski misicni to­ nus i labave zglobove, velike usi , izduzeno lice i velike testise djecaka, i jed­ nu brazdu na dlanu umjesto dvije. Ako sumnjate da vase dijete ima taj sind­ rom, razgovarajte sa svojim pedijatrom koji na temelju testa krvi moze

;a

98

potvrditi dijagnozu. lako nema lijeka za ovaj rijedak sindrom, radni terapeut moze yam puno pomoCi.

Fetalni alkoholni sindrom i srodni poremecaji

'.

Kako je do toga

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Djeca koja su u trudnoCi izlozena alkoholu mogu razviti fizicke, mentalne i neurobihevioralne prirodene mane koje su poznate pod nazivom fetalni alkoholni sindrom (FAS). Izlozenost alkoholu cesto ne rezultira potpuno razvijenim FAS-om, nego neurorazvojnim poremecajem vezanim za alkohol iii prirodenim manama vezanim uz alkohol, koje se javljaju trostruko cesce nego FAS. Djeca s FAS-om nedovoljno napreduju u rastu, mentalno su retardirana, imaju kognitivne teskoce, drugaciju strukturu lica i mozga te probleme sredisnjeg zivcancig sustava. Cesto su premalo iIi previse osjetljiva na senzome podraZaje, imaju smetnje vidne percepcije, govora i jezika, slusne obrade, teskoce pohranjivanja infonnacija i prisjecanja, tendenciju zaokupljenosti repetitivnim ponasanjima. Ako vase dijete pokazuje takve simptorne i moguce je da je bilo izlozeno alkoholu u trudnoCi, konzultirajte se s razvojnim pedijatrom.

Cerebralna paraliza, Downov sind rom i druge vrste invaliditeta Djeca s cerebralnom paralizom, Downovim sindromom i torticollisom nastalim kao posljedica ostecenja zivcanog sustava iii zbog abnormalnosti struktura zivcanog sustava, takoder mogu imati senzorne smetnje, no moguce je da su njihova ostecenja neposredno vezana za izmijenjene fizicke strukture. Naprimjer, djeca s Downovim sindromom imaju tipicne abnor­ malnosti struktUra rnalog mozga sto rezultira problemima poput niskog misicnog tonusa i narusenom sposobnoscu odriavanja ravnoteie. Ne rnozete mijenjati strukture malog mozga, ali mozete tretirati neuromisicne i senzorne smetnje.

Djeci s invaliditetom najcesce je ogranicen pristup senzornim podrazaj­ ima koji se inace prirodno nalaze u okolini. Dijete s cerebralnom paraJizom moze imati teskoce u zapoCinjanju, izvodenju iIi koordinaciji pokreta, te moze razviti abnonnalno drtanje tijela koje oteZava istrazivanje senzome okoline taktilnirn, vizualnim iii vestibulamim putem. Dijete s torticolJisom, sto se jos zove "iskrivljeni vrat", ima ogranicenu mogucnost naginjanja vrata u stranu, te rotaciju glave i vrata (glava je nagnuta na jednu stranu, sto

do~lo?

99

ogranicava pristup vidu i prilike za taktilne podrazaje na zahvaceno pod­ rucje, osim ako se provode vjeibe istezanja i jacanja vrata).

Ako vase dijete ima neku vrstu invaliditeta, pozeljet cete usko suradivati s radnim terapeutom i fizioterapeutom kako bi se pogorsanje djetetova invaliditeta uzrokovano poremecajem SI svelo na minimum.

Uzimanje lijekova u slucaju nekih poremecaja 0 kojima smo govorili JlIogu dovesti do drasticne razlike; u nekim slucajevima mogu i smanjiti senzO rnu osjetljivost. · Ipak, imajte u vidu da ne zagovaramo uzirnanje Jije­ kova, osim ako su nuzno potrebni. . 0 kakvoj se god dijagnozi radilo kad je u pitanju vase dijete - bilo da se radi "sarno" 0 poremecaju senzorne integracije iii 0 drugim dijagnozama s njihovim karakteristicnim senzornim simptomima - mnogo toga mozete poduzeti da udovoljite djetetovim senzornim potrebama i pospjesite njegov razvoj .

Preporucena literatura Armstrong, Thomas. The Mytlz of the A.D.D. Child Plume, 1997.

Bashe, P.R., and B.Kirby. The OASIS Guide 10 Aspt!1-ger Syndrome. New York: Crown, 2001.

Koegel, Lynn K., and Claire LaZebnik. Overcoming Autism. New York: Viking, 2004.

Koplewicz, Harold S. It's Nobody's Fault. New York: Three Rivers Press, 1996.

Madden, Susan L. TIle Preemie Parents' Companion. Boston: The Ha rvard Common Press, 2000.

Ratey, John . Shadow Syndromes. New York: Bantam Books, 1998.

Waltz, Mitzi. Pervasive Developmental Disorders. Sebastopol, CA: O'Reilly, 1999.

..1

'.

-"

o o

> OJ

..c .­ ­

0)

0..

(])

tb \

.s E 0)

-f--I

0

0)..0

.~

0)

"'"0 '­

·C:C

m c > '­ m 0

0)

"?fl

.~

rl ...· _ , c=

N C

CJ ::>

CL ef)

>ef)

o

a::

e £S dmo;

-­

-.

.f. ,,,

,

POGLAVLJE 5.

Kako do6i do radnog terapeuta

i kako s njim suradivati

Bez obzira na to u kojoj ste se mjeri suocili s poremeeajem senzorne integ足 racije, bilo da ste se tek upoznali stirn strucnim nazivo"in i pojmovima veza足 nim uz njega, bilo da poput mnogih roditelja vee neko ~ijeme sunidujete s radnim terapeutom, mozda ee yam biti lakse kad saznate da je u osnovi smetnji ponasanja fizicki problem u vezi s kojim nesto mozete i poduzeti. ledna majka, po imenu Allison, rekla je: IOU djetinjstvu su me uvijek nazivali deristem i kada sam otkrila da moje dijete ima senzorne teskoee; shvatila sam da se 0 tome i kod mene radi! Bilo je divno dobiti odgovor na pitanje zasto se moje dijete i ja tako ponasamo. Kad bi netko rekao da moja kCi Emily nije obukla carape zato sto se poigrava i manipulira drugima, ja bih je branila jer se sjecam da je i mene kao dijete fizicki smetalo nosenje cara足 pa, a nisam manipulirala okolinom."

Roditelji Cija djeca imaju druge dijagnoze, poput autizma iIi ADHD-a, mogu postati frustrirani kad saznajuda im dijete ima jos neke druge dijagnoze, iIi ce mozda osjetiti olaksanje kad cuju da se bar neki djetetovi problemi izravno mogu tretirati terapijom za koju dosad nisu ni znali.

Neki roditelji osjeeaju krivnju sto vee prije nisu uocili problem iIi ranije nesto poduzeli. Istina je da gubite dio perspektive kad zivite sa svojim djetetom. Mozda ste pomislili: "Ne ponasaju Ii se tako i ostali njegovi .vrsnjaci? Mozda je moje dijete sarno malo neobicno, ali to nije nista strasno." Mnogi roditelji ne shvaeaju zasto im je pedijatar rekao da je s

I

j

]

104

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

njihovim djetetom sve u redu ne shvacajuCi da poremecaj nije nesto sto bi pedijatar lako mogao dijagnosticirati sarno kratkim pregledom djeteta, eak i ako je upoznat sa senzornim teskocama. Drugi roditelji dobili su pogtesnu informaciju da ce im dijete jednostavno prerasti ta neobiena senzoma ponasanja. Da, ponekad ih djeca i prerastu, no eesee se dogada da pristup "eekaj, pa vidi" dovodi do toga da se dijete i dalje nepotrebno muei i osjeca neugodno u svom tijelu i u okolini.

PRIMANJE POMOCI Ako pretpostavimo da jos niste nista poduzeli, prvo sto trebate je otiCi struenjaku koji ce izvrsiti procjenu, pomoCi yam da razlucite probleme i zajedno sastavite plan terapije. Ako ste vee suradivali s radnim terapeutom iIi mozda s drugim terapeutima vezano uz senzorne teskoee vaseg djeteta, moglo bi yam pomoei da brzo prelistate ovo poglavlje prije nego krenete na sljedece.

105

Kako doti do radnog terapeuta i kako s njim suradivati

iaranja, slaganja slagalica, trcanja i skakanja, ddanja bojice i bojenja, odije­ :anja i hranjenja. Dokument s navedenim terapijskim ciljevima i vrstama terapije (u Cijem eete stvaranju i vi sudjelovati) zove se IOTP iIi individualni obiteljski terapijski plan. Kad ga vase dijete "preraste", oko svog treeeg rodendana, koordinator terapija pornoCi ee yam da se prebacite na te rapije koje se pruzaju u lokalnom skolskorn sustavu iii lokalnoj zajednici. Ponekad su ti prijelazi prakticki neprimjetni, posebno ako je dijeie primalo terapije u jaslicama, ne sarno u sklopu rane intervencije, vee ima i ugovor s vrticem koji djeci pruza terapiju od treee do pete godine.

00 KOJIH SE CLA.NOVA OBICNO SASTOJI TIM ZA PROCJENU Radni terapeut, osim sto ima vodecu ulogu u rjesavanju senzornih teskoca,

rjesava i teskoce fine :i grube motorike, vidne percepcije, probleme samozbrinjavanja i drugih vainih podrucja 0 kojima cemo detaljno govoriti u osmom poglavlju : Suocavanje s teskocama u razvoju. Ukratko, radni

Procjenjivanje i terapija djeteta

od rodenja do trece godine

Ako je vase dijete mlade od tri godine, imate pravo na besplatnu procjenu u sklop~ ddavnog program a .za ranu intervenciju. Ti programi su na drzavnoj ·razini i dolaze pod razlicitirn nazivima, naprimjer "Od rodenja do treee godine" iii "Nadeno dijete". Popis kontakt brojeva za programe rane intervencije na drzavnoj razini mozete pogledati na internetskoj stranici www.sensorysrnarts.com.

Jedan od najveCih dobitaka kod procjenjivanja vaseg djeteta u sklopu programa rane intervencije je moguenost multidisciplinarne procjene.

Glavni strucnjak za tretiranje poremeeaja S1 obieno je radni terapeut. 1pak, iako vas zabrinjavaju sarno senzorne teskoee, moguee je da ee uz radnog terapeuta vase dijete procjenjivati i logoped, defektolog, eesto i fiziotera­ peut. To je zato sto uz senzorne teskoee djeca vrlo eesto imaju i teskoee u razvoJu. Ako je vasem djetetu potreban tretman, moei eete ga dobiti besplatno iii povoljno u sklopu program a rane intervencije, ovisno 0 programu drzave u kojoj zivite. Terapijske seanse pretezno ee se obavljati u vasem domu, iii rjede, u centru za program rane intervencije. Dok je ~ijete u programu rane intervencije, terapija je usmjerena na aktivnosti svakodnevnog zivota, poput

~~----

terapeut radi na svim onim vjestinama koje su potrebne "za zivot" i na svim zadacima kojima se dijete bavi, popul igre, skolskih obveza, hranjenja, itd.

Fizioterapeut promatra neuroloske, misicno·kostane, senzorne i druge

smetnje koje narusavaju pokretljivost, ravnotezu, koordinaciju, snagu, opseg pokreta i izdrzljivost. Fizioterapeut u djeteta razvija vjestine grube motorike ­ puzanje, sjedenje, stajanje, hodanje, skakanje i trcanje. Rjesava probleme posturalne kontrole, stabilnosti, izravnavanja zglobova, probleme misicnog tonusa te vjestine motorickog planiranja. Prilikom procjene, u sklopu plana rane intervencije, u razvoju motorickih vjestina radni terapeut moze preuzeti ulogu oba terapeuta- i radnog i fizioterapeuta.

Logoped promatra probleme receptivnog i ekspresivnog jezika, teskoce

obrade slusnih .informacija te ·oralno-motoricke teskoce, poput

~iskog

misicnog tonusa i prOblema vezanih uz hranjenje. Cesto blisko suraduje s radnim terapeutom oko smetnji oralne motorike, te s audiologom oko problema receptivnog jezika.

Defekt%g razmatra teskoce u kognitivnom razvoju i teskoce u ucenju,

probleme u ponasanju i socijalne vjestine.

Koordinator s/ucaja bit ce takoder prisutan tijekom procjene u sklopu rane

intervencije. Preuzima vodstvo pri uzimanju podataka iz obiteljske anamneze, podataka 0 djetetovu razvoju i koordinira cijelim procesom : .

-;' '}

106

SENZORNA INTEGRACIJAIZ DANA UDAN

Kako doci do radnog terapeuta i kako s njim suradivati

107

I

Procjenjivanje i terapija djece nakon trece godine Kada dijete navrsi tri godine, nije vise kandidat za ranu intervenciju, ali mo­ ze dobiti radnog terapeuta preko skolskog sustava. Bilo da vase dijete ima tri godine i jos uvijek nije u vrticu, iii ima trinaest godina i pohada osnOVnu skolu, duznost okruine lokalne skole je procijeniti kasni Ii ono u razvoju.

Mozete nazvati ravnatelja specijalne skole i traziti da organizira procjenu (posaljite i pismeni zahtjev). Ako se ispostavi da su vasem djetetu potrebne terapije, dobit ce individualni edukacijski plan (rEP).

Kako skole ponekad ne prepoznaju znacaj senzornih problema, pomoCi cete im ako ih obavijestite 0 svakoj djetetovoj dijagnozi (poput ADHD-a) iii teSkocama u razvoju koje vas zabrinjavaju (npr. ako izgleda nekoordinirano iIi ima teskoce u obavljanju fizickih aktivnosti poput zakopcavanja gumba, pisanja i crtanja, hvatanja lopte, iii probleme u pracenju verbalnih uputa).

Vise informacija 0 najcesCim teskocama u razvoju koje cestodolaze s poremecajem SI potraiite u osmom poglavlju : Suocavanje s tefkoiama u razvoju.

Ako se procjenom utvrdi da su djetetu potrebne terapije, naprimjer radna terapija, skola ih je po zakonu duzna omoguciti.

Premda ima mnogo predivnih radnih terapeuta s bogatim radnim iskustvom u skoli na pru' lk mima senzome integracije, mnogo je i onih koji su bolji strucnjaci u procjenjivanju i tretiranju teskoca fine motorike, grube motorike i vjeStina vizualne percepcije. Stoga cete trebati jasno postaviti uvjet da radni terapeut koji ce vrsiti procjenu (i terapeut koji ce provoditi tretman) bude dobro potkovan u podrucju poremecaja senzorne integracije.

Drugi nacini trazenja pomoCi U savrsenom svijetu sve bi okruine skole bile dosta svjesne problema veza­ nih uz poremecaj senzorne integracije, a predskolsld i skolski radni tera­ peuti bili bi vrlo vjesti u radu s djecom koja imaju senzorne smetnje. Naia­ lost, to nije uvijek tako.

Ako imate teskoce u dobivanju radnog terapeuta preko skole jer u skoli iIi u vrtieu ne prepoznaju senzome smetnje i vase dijete ne zaostaje toliko u razvoju da bi bilo kandidat za terapije, uvijek moiete privatno uzeti radnog terapeuta. Mozda mozete preko zdravstvenog osiguranja dobiti radnog terapeuta po svom izboru, iIi moiete prvo pitati pruzatelja police osiguranja imaju Ii na listi odobrenih terapeuta na raspolaganju djecjeg radnog terape­ uta. Ako imaju, nazovite ga da saznate koja je podrucja specijalizirao jer je moguce da je specijalist iz, naprimjer, ortopedije iIi gerijatrije, a to nije one

.:

J

sto vi trazite. Vi trebate radnog terapeuta koji radi s djecom sa senzorn im teskocama.

Nije uvijek lako naci privatnog radnog terapeuta koji moie raditi s dje­ com sa senzornim teskocama. Moiete traiiti uputnicu od svog pedijatra, od bilo kojeg drugog terapeuta koji se susrece s vasim djetetom, iIi od lokalnog centra za zastupanje roditelja. Moiete se pridruziti i grupi podrske pre ko Yahoo grupa (idite na www.yahoogroups.comitrazite pojam "senzorna in­ tegracija" da nadete odgovarajucu grupu) te zamolite Clanove da yam prepo­ ruce radnog terapeuta s vaseg podrucja. Druga je mogucnost da kontak­ tirate odsjek radne terapije na fakultetu iii visokoj skoli u svom podrucju .

Traiite razgovor s profesorom pedijatrije da saznate moze Ii yam prepo­ rutiti sveucilisni program procjene iii vas uputiti radnom terapeutu specija­ liziranom za poremecaj senzorne integracije. Internetska stranica Th<.: American Occupational Therapy Association (Arnericka udruga radnih le­ rapeuta), www.aota.org, ima popis priznatih sveucilisnih programa i linkovc drzavnih udruzenja radnih terapeuta. Osoba za kontakt iz driavne ustanove takoder vas moie povezati s radnim terapeutom . Mozete pogledati i AOTA-in imenik na internetskoj stranici da vidite je Ii upisan djecji radni terapeut osposobljen za rad na podrucju senzornih teskoca. Moiete provje­ riti i internetsku stranicu Western Psychological Services (na http :// www.wpspublish.com/lnetpub4/w090308.htm . koja ima pop is radnih terapeuta koji imaju certifikat za provodenje Testa senzorne integracije i praksije (SIPT).

Drugi naCin da nadete radnog terapeuta je kontaktirati odgovarajucu udrugu iii dobrotvornu organizaciju i pitati ih mogu Ii yam pomoci da nade­ te radnog terapeuta za procjenu i tretman. Nekim su roditeljima skromnih primanja organizacije tak'-vog tipa pIa tile terapijska sredstva.

Cak i ako ste nasli savrsenog radnog terapeuta, mozda bi bilo doorlJ diJ zatrai ite multidisciplinarnu procjenu u sveucilisnom centru iii od skupin ~ privatnika u praksi. ledna majka, Michelle, rekJa je: "NajboJje sto smo ikad napravili za lacksona bila je multidisciplinarna timska procjena u sveucilis­ nom dijagnostickom centru, koji je dio njihova odsjeka pedijatrije. Susreo je radnog terapeuta, Jogopeda, fizioterapeuta, geneticara, razvojnog pedijat­ ra i psihoJoga, sve u isto vrijeme i sve na istom mjestu. Ako bih ista mogJa mijenjati, to bih napravila ranije. Tamo mu je dijagnosticiran Aspergerov sindrom i mogJi smo iskljuCiti neke druge stvari i shvatiti kako se njegovi simptomi zajedno uklapaju. Prije toga 1 ackson je imao odvojene procjene i nije se uklapao ni u jednu kategoriju, pa bi radna terapeutkinja rekla: "Da, ovaj tretman nije bas djelotvoran. Da vidimo sto kaze neurolog." Zatim bi neurolog rekao: "Ne znam. Sto kaze radni terapeut?" Multidisciplinarnom

,. - I

s..J

IJ

I II/ lil li'

'flJlf(lIIN~

ItHl'iiilAf, I/AI,

1 1I\11~

~,n kn

" [I/Hi

11'1 11 Ii II 111.1.1111. 11111 1 " ~W I '1.11011111' 1111111' 1"1 :,lllI c llpri IIIIII:,jIlI Il Jll i 1[lj L:clnu

d ,1 ' fi H 111 :, IlL'k llk\llll1 l l'Ii IC I ~ II"III . "

TEST SENZORNE INTEGRACIJE I PRAKSIJE Neki terapeuti (radni terapeuti, rjeee fizioterapeuti) imaju posebnu kvalifikaciju zvanu SIPT certifikat. SIPT- Test senzorne integracije i praksije, izuzetno je detaljna, opsirna i skupa procjena vjestina senzorne integracije za djecu u dobi od cetiri do osam godina, Terapeut sa SIPT , certifikatom uspjesno je zavrsio opseznu izobrazbu potrebnu za provoeenje i tumacenje SIPT-a, lako je sjajno raditi s terapeutom koji ima SIPT cer\ifikat (dakle, senzorno je intel igentan, posjeduje iskustvo u radu te ima osoblje koje radi s vasim djetetom i suraeuje s vama), certifikat nije nuzno potreban, ani kvalifikacija sama po sebi ne znaci nuzno da je bas taj terapeut najbolji za vas i vase dijete,

tJotl lio l~lI l1t)U tCI:II,ell\.1 i kako :, lIillll suraO,vati

'109

(crapcUl (i bil a koji drugi lCrapeU!) poCillje izgradivali pozi!ivan odnos s vas,im djetelom da stvori ugodnu atmosferu i povjerenje te da o!krije sto vase dijete voli, a sto ne; njegove jake i slabe strane. U toj ranoj fazi mozete biti od velike pomoCi. Ako yam radni terapeut dolazi u kucu, pomognite takO da ga vase dijete srdacno doceka i pokaze mu svoje omiIjene igracke, Informirajte radnog terapeuta 0 svakoj sitnici iz vaseg doma koja je neugodna vasem djetetu (naprimjer, da ono vristi kad usisavate), Kad veza s terapeutom postane dublja, pokazat ce vam aktivnosti i zadatke koji su maiko iznad onoga sto je vasem djetetu lako, odnosno, one sto je djetetu dovoljno pozna to, ali ne prezahtjevno, a opet dovoljno novo i izazovno da mu bude uzbudIjivo, Delia, majka jednogodisnje Ivy, rekla je da na seansama radne terapije njezine kceri radni terapeut nikad nije po pustio, Ako je Ivy odbijala nesto raditi, radni terapeut bi je odmah preu smjerio na ncsto drugo, U poeetku se Ivy nije h!jela igrati predmetom koji joj je dOJlio . radni terapeut, vee bi ga bacila, Radni terapeut rekao joj je da taj predm et moze sta v'ili na stranu na nekoliko minuta i raditi nesto drugo, no obicno bi se ona vratila tome u istoj seansi.

"Bas pravi" izazov RADNI TERAPEUT I VASE DIJETE

r

Ako vas zabrinjava kako ce se vase dijete nositi s terapijom, sJobodno se opustite: vecina djece obozava radnu terapiju, Cak i starija djeca koja ne zele raditi nista sto ne rade i njihovi prijatelji obicno uzivaju u seansama i u tome kakve im ona osjecaje donosi .

Mnogi roditelji u pocetku su malo zastraseni radnim terapeutom iii dru足 gim terapeutima svoga djeteta, Konacno, oni bi trebali biti strucnjaci za pro足 bleme vaseg djeteta, zar ne? Zapravo, vi ste kao roditelj pravi strucnjak za svoje dijete: znate koje su njegove osobine; sto mu se svida, sto voli, a sto mrzi; sto ga zaista potice; s kojim situacijama i zadacima stvarno ne moze izaCi na kraj, Nitko ga ne poznaje bolje .od vas, cak i ako su neke stvari koje radi stvarno zbunjujuce, Stoga, razmisljajte 0 svom radnom terapeutu kao 0 dostupnom izvoru informacija i kao 0 svom par/nero.,

Sto 6e raditi radni terapeut Radna terapija je jako zabavna, iako moze biti izazovna i ponekad malo zastrasujuCa za dijete. Sjetite se da dijete uei kroz igru. U pocetku, radni

PronaCi "bas pravi" izazov zaista je umjetnost terapije, Nije ni previse ni premalo zahtjevan (premda terapeut katkad moze dati dje!etu da se bavi poznatim zadacima koji mu dobro idu da ojaca njegovo samopouzdanjc i udobnost) . Vasem djetetu nikad ne bi trebaIo biti dosadno tijekom terapije iako starije dijete moze prigovarati da mu je dosadno kako bi izbjeglo zadatke koji su mu teski, U srzi radne terapije je cilj aktivnog sudjelovanja u "funkcionalnoj aktiv足 nosti", Naprimjer, vrtjeti kotaee na auticu nije funkcionalno jer ne sluzi svrsi (osim sto, mozda, smiruje dijete iii mu pomaze da se iskljuei). Radni terapeut pokazat ce yam kako da izgradite mostove prema produktivnijim radnjama, naprimjer, prebrojiti cetiri kotaca iii napraviti autocestu od kocaka da se auto po njoj vozi, Tipicna sean sa radne terapije zapocet ce modulirajuCim aktivnostima jer zivahno dijete treba smiriti, dok inertno dijete treba pobuditi, Vrlo je vazno da vi, kao roditelj, naucite kako uklopiti te senzorno modulirajuce aktivnosti koje mogu ukljucivati cetkanje mekom kirurskom cetkicom za ribanje, valjanje na terapijskoj Jopti, Ijuljanje, masiranje, puhanje mjehura od sapunice, plesanje uz glazbu, Sto ce funkcionirati, ovisi 0 vasem djetetu i mozda ee se povremeno mijenjati. Uzev!;i u obzir djetetove individualne

110

Kako doti do radnog terapeuta i kako s njim

SENZDRNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

senzorne i razvojne potrebe, radni terapeut mozda ce zaokupiti dijete sljedecim aktivnostima: • Ijuljanjem na spravama sto vise sa stropa; • senzomotorickim aktivnostima kao sto su prolazenje kroz tuneJe i penjanje preko brda od jastuka; • koristenjem sredstava kojima se prljaju ruke poput boja za prste, izradivanjem skulptura od plastelina iIi gline, likovnim i manualnim aktivnostima;

"

• taktilnim istrazivanjem, npr. trazenjem malih igracaka zakopanih u posudu ispunjenu suhom rizom, graskom iii zrncima stiropora; • aktivnostima fine motorike, npr. pisanjem prstom po pjeni za brijanje, zahvacanjem igracaka k1ijestima te zabavnim vjeibama za jacanje saka; • desenzitizacijom i jacanjem oralne motorike koristenjem oralnih vibratora, hrane, perja i mjehurica; • slusnom stimulacijom glazbenim instrumentima iIi specijalnim glazbenim CD-ima.

Recite radnom terapeutu za omiljene aktivnosti koje izvodite sa svojim djetetom. Terapeut yam moze pokazati kako da ih nadogradite da bi dijete od njih imalo jos vise k:oristi. Naprimjer, mozda volite zajedno kuhati.

Mozda yam radni terapeut preporuCi da dopustite djetetu da rukama, a ne zlicom, mijesa margarin za pecenje iIi yam sugerira da djetetu date kalupe za kekse kojima ce napraviti poseban tost od kruha , sto je izvrsna aktivnost za jacanje ruku. Radni terapeut moze preporuciti mnogo novih aktivnosti u kojima cete uzivati i vi i dijete, a to ce biti "bas pravi" izazov.

Iskustva u senzornoj dvorani Mogu ce je da ce vasem djetetu biti preporucena senzoma dvorana. Nalazi se u terapijskim k1inikama i nekim vrtiCima te sadrzi razlieite zanimljive sprave i igraeke. Moze ukljueivati raznu opremu sto visi sa stropa - plat­ formne Ijuljaeke, jastuk za Ijuljanje, Ijuljacke mreze (pogledajte fotografije na str. 359-360), koturaska daska, sprave za penjanje, za vrtnju, trampoline te druge vrlo uzbudljive, primamljive stvari, sve okruzene debelim strunja­ cama i oblozene mekanim punjenjem. Dijete ovdje svladava neke vjestine koje mogu iznenaditi i njega i vas . Mozda otkrijete da se u torn okruzenju

..,

:--.

sura~ivati

111

vase dijete odjednom zeli penjati uz Ijestve, iCi na Ijuljacku i raditi aktivnosti za koje ni jedno od vas nikada nije ni pomislilo da bi bilo moguce. Za razliku od sprava na igralistu, pa eak i onih u standardnoj sportskoj dvorani, senzoma dvorana pruza sigurno, ohrabrujuce okruzenje u kojem se mogu prosiriti djetetove prijasnje granice - sve one aktivnosti koje predstavljaju "bas pravi" izazov potreban vasem djetetu da krene naprijed. Senzorna dvorana moze biti prava radost za dijete koje je toliko aktivno da se udara 0 zidove i ima potrebu za intenzivnim pokretima i dodirom dubokog pritiska, kao i za dijete koje ne zeli iskusiti nova senzorna iskustva poput Ijuljanja u izrazito stimulativnom okruzenju poput krcatih igralista .

Boravak u specijalnom okruzenju ima i svoje nedostatke. Ono sto vase dijete tu nauCi raditi, mozda nece moCi prenijeti u svakodnevno zivotno okruzenje: u bucnu ucionicu, igraliste iIi kucu. Idealno bi bilo da dijete koje dolazi u senzornu dvoranu takoder ima i radnu terapiju u kuCi, vrtici iIi skoli te na igralistu kako bi se osiguralo da se vjestine steeene u senzornoj dvorani "generaliziraju" i prenesu u svakodnevni zivot.

Senzorna dvorana takoder moze biti pril icno stimulativna i ometajuca vasem djetetu. Djeca se vole aktivno igrati u tom okruzenju i moze im biti tesko smiriti se nakon toga i obavljati tise zadatke poput onih za stolom (pisanje, crtanje, itd.) Pogotovo za djecu u ranoj intervenciji, presudna je terapija u prirodnom okruzju gdje dijete obieno dolazi u interakcije s predmetima i Ijudima iz svakodnevnog zivota. Naposljetku, i vi zelite da djetetu bude udobno u svim vrstama okruzenja doh: izvodi svakodnevne radnje poput odijevanja, hranjenja, skolskih obveza, i bilo sto drugo sto mora obavljati svaki dan.

NANCYNA PRICA Kad je Cole prvi put zapoceo s radnom terapijom, Lindsey nam je predlozil::l da kupimo neke stvari koje bi mu zaista pomogle da dobije senzorne podrazaje koji su mu potrebni kako bi se smirio i organizirao svoj sustav: terapijsku loptu, loptu za odskakivanje (vrsta lopte s ruekama, na kojoj sjedite i odskakujete po sobi), mini-trampolin, posudu s graskom iIi sjemen­ kama za ptice za taktilno istrazivanje, neke glazbene instrumente koje djeca vole te disk za vrtnju. Prvo sto mi je palo na pamet nije bila cijena, nego gdje ce sve to stati u nas mali stan.

Uz malo kreativnosti, George i ja nasli smo mjesta za sve: plasticna posuda s "dinosaurovim pijeskom" (sjemenke za ptice i igraeka dinosaura) stane, naprimjer, ispod naseg kreveta, lopte stoje na polici koju je George

L

L.

I:

112

113

Kaka dati do radnag terapeuta i kako s njim surailivati

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• dijeli s varna tehnike, savjete i aktivnosti uceci vas kako da pratite intervencije;

montirao u spavacoj sobi. Lindsey je dala sugestije na koje naCine mozemo koristiti svoj krevet kao minijaturnu senzornu dvoranu: Cole ce puzati ispod plahte iii pokrivaca, srusiti se iz stojeceg polozaja na jastuke, Idati na ledima i sutati terapijsku loptu dok je bacamo prema njemu, i moliti nas da stavljamo jastuke i plisane zivotinje na njega, cak i da mi legnemo preko njega dok tako Idi. Dakle, cak i kad nismo mogli na igraliste, uvijek smo imali svoju minijaturnu senzornu dvoranu kod kuce .

• prilagoduje seanse interesima vaseg djeteta - ako vase dijete obozava vlakove, onda ubacuje vlakice u igru; • nikad ne prisiljava dijete da nesto radi niti pravi pritisak na njega da radi nesto sto mu izaziva nelagodu ; , fj

• prilagodljiv je i postuje potrebe i vrijednosti vase obitclji; • brzo yam uzvraca telefonske pozive;

STO RADI RADNI TERAPEUT - GLEDANO oelMA PRUZATELJA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA "

• ne dovodi vas ili dijete u situaciju da se osjecate glupo, lijeno ili zlocesto.

Ako vas pruzatelj osiguranja pokriva usluge radne terapije, vase bi dijete trebalo biti uvrsteno u radnu terapiju ako ona rezultira

l

poboljsanjem u izvodenju vjestina na podrucjima kao sto su fina motorika, gruba motorika, motoricko planiranje i koordinacija, briga

0

sebi, iii vjestine vizualne percepcije. Upamtite da radni

terapeut, naprimjer, ne cetka dijete zato sto

t •

Vase odgovornosti

on~

u tome uziva,

nego da mu pomogne da bude u stanju tolerirati odijevanje ("funkcionalna aktivnost") . Stoga ima smisla da radni terapeut koristi u dokumentaciji proceduralne sifre koje Odrazavaju funkcionalne intervencije i rezultate umjesto da jednostavno naplacuje osiguravajucoj kuei koristenje tehnika senzorne integracije. Imate Ii bilo kakvih pitanja 0 tome kako to sve funkcionira, porazgovarajte sa svojim radnim terapeutom.

8to traziti od terapeuta Terapeut kojeg biste zeljeli da radi s vasim djetetom ...

• tretira vas kao Clana terapijskog tima i suraduje s varna kako biste postavili i odredili prioritetne ciljeve za vase dijete; • smijesi se kad pozdravlja vas i vase dijete; • smije se s vasim djetetom (i s vama) kad je nesto zabavno; • smatra da je vase dijete zainteresirano i cijeni one sto je zadivljujuce kod vaseg djeteta;

• Radite s terapeutima na postavljanju jasnih, dosljednih eiljeva za dijete.

Je Ii yam vai no da se naub odijevati?Zelite Ii da pravi manje problema oko kupanja?-Razmisljajte 0 onim eiljevima koje biste zeljeli da dijete ostvari i budite voljni slijediti savjete kako biste ih i ostvarili.

• Postujte terapeutovo vrijeme i njegove osobne potrebe. Ne zovite ga svaki drugi dan da biste mu postavljali mala pitanja koja mogu prieekati do sljed eceg susreta. Ne zovite ga kuCi kasno navecer, rano ujutro, ni vikendom, osim ako je to stvarno potrebno.

• Otkaiite seansu i dogovorite se za neki drugi termin ako yam je dijete bolesno iii ima nesto zarazno, naprimjer konjunktivitis, eak i ako mislite da ce mozda uzivati u seansi. Niti jedan terapeut ne zeli se razboljeti ni prenijeti kliee vaseg djeteta na drugu djeeu. "',

• Slijedite njegove preporuke. Terapeut ne moze napraviti eudo u sarno nekoliko sati tjedno. Ako se ne slazete s preporukama iii ih ne razumijete, iii mislite da ih ne mozete slijediti iz bilo kojeg razloga, porazgovarajte s njim 0 tome.

• Imajte na umu da je terapeut vjest i osposobljen. Ono sto radi moze izgledati kao djecja igra, ali to je vjesto strukturirana igra koja ima terapijsku svrhu. Ako ste znatizeljni, zamolite ga da yam objasni na koji naCinigracke i tehnike koje koristi u terapiji pomazu djetetu da dode do svojih ciljeva, te kako vi mozete podupirati to sto radi s vasim djetetom. Mozete to uciniti i diskretno, i pritom mnogo nauciti.

114

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• Ne vodite razgovore koji nemaju veze s terapijom dok terapeut radi s vasim djetetom; to moze smetati iIi terapeutu iIi djetetu.

• Ako dulje trebate razgovarati s terapeutom, dajte mu to do znanja prije nego pocne seansu. Terapeut pazljivo planira seanse i cesto m'ora brzo nakon seanse otici drugom korisniku. Ako trebate razgovarati dulje nego inace, terapeut si to mora zabiIjeZiti u svoj raspored. , • Recite terapeu tu sto djeluje i sto ne djeluje kod vaseg djeteta. Mozda imate neki poseban nacin da smirite svoje dijete koji bi i terapeut mogao koristiti.

• Dajte terapeutu povratnu informaciju - i pozitivnu i konstruktivnu.

Neka zna kad jeste zadovoljni kako stvari teku, a kad niste. Recite mu koje su to specijalne situacije u kojima je vasem djetetu tesko, kao sto je situacija da u crkvi iIi sinagogi postaje buntovno i ne moze se kontroIirati. Terapeuti nisu citaci misli i svi predano rade najbolje sto znaju za vas i vase dijete. Kad zasluzi zahvalnost, zahvalite mu se!

• OmoguCite terapeutu cisto, sigurno okruzenje za rad. Ako sluzba za dezinsekciju moze doCi jedino u to vrijeme, dogovorite seansu za drugi termin (takoder izbjegavajte izlaganje djeteta toksicnim kemikalijama).

Omogucite terapeutu da nakon seanse opere ruke sapunom.

SURADNJA IZME8U TERAPEUTA I RODITELJA Nemojte misliti da ce yam dijete biti "izIijeceno" zato sto prima radnu tera­ piju jednom tjedno, iii cak ako su njegove teskoce ozbiljne i prima radnu terapiju tri puta tjedno uz logopedsku terapiju tri puta tjedno, fizioterapiju dva puta tjedno iedukacijsku rehabilitaciju svakodnevno. Treba vremena, strpljenja i dosIjednosti da bi se promijenila cvrsto uspostavljena neuroloska struktura, cak i ako je dijete vrlo malo i ako mu je zivcani sustav najplastic­ niji.

Da bi se postigIi najbolji rezultati, cak i najtalentiraniji ucitelji i terapeuti trebaju vase aktivno ukljucivanje i da slijedite njihove savjete, kao i drugi cIanovi obitelji, uCiteIji, te oni koji redovito doIaze u interakciju s vasim djetetom. Vi zivite sa svojim djetetom i suocavate se s njim dvadeset i cetiri sata dnevno, sedam dana u tjednu. Ako one ima probleme sa spavanjem, iii odbija kupanje, iii dobije zivcani slom na rodendanskim proslavama, vi cete se stirn nositi - ne djetetov terapeut.

Kako doti do radnog terapeuta i kako s njim suradivati

115

Ako vase dijete prima vise od jedne terapije, pobrinite se da svi lerapeuti medusobno suraduju i komuniciraju. Naprimjer, ako radni lerapeut vjezba s vasim djetetom zagriz koristeci slatkise, a logoped ga poucava lizanju tako da lie odgrize lizaljku, a vi uopce ne zelite da one jede lizaIjke, dijete ce bili potpuno zbunjeno, a ni terapeuti nece nista postiCi. Dakle, svi trebate suradivati. Vi ste nit koja sve povezuje, pa se pobrinite da ste i vi i svi koji rade s vasim djetetom na istoj strani. Ustvari, mozda cele htjeti ponijeti biljefuicu na djetetovu seansu da razliciti lerapeuti mogu jedni drugima ostaviti kratke biljeske.

Budite aktivan sudionik Kad vase dijete prvi put krene na terapiju, nastojte lama biti cijelo vrijeme da gledate, ucite i postavljate pitanja. Ne mozemo ni naglasiti koliko je vaZno da promatrate i sudjelujete u tim seansama, osim ako vasa prisutnost previse dekoncentrira dijete, sto cete utvrditi i vi i terapeut. To je najlakse provesti kad je dijete u ranoj intervenciji i kad se terapija provodi u kuCi iii u klinici u koju dovodite dijete. Nakon sto shvatile slo radi terapeut radi i zasto, i kad yam bude jasno 510 biste trebali raditi da pr~esete te lehnike i strategije u svakodnevni zivot, i daIje biste trebali povremeno pohadati terapije, pogotovo kad se mijenjaju ciljevi i tehnike koje ste prije koristili.

Naprimjer, jednom kad vase dijete postigne ciIj da moze petnaest minuta sjediti za stolom za vrijeme obroka, vi i terapeut Irebat cete zajedno postaviti novi cilj: mozda prosiriti izbor hrane koju ce dijete jesti. Na kraju svake seanse razgovarajte s terapeutom kako biste otkrili sto je ostvareno i kako mozete pomoCi. Neka terapeut zna sto vas muci i sto ste primijetili u djeteta i postavljajte mu pitanja, ali istodobno postujte njegovo vrijeme.

Mozete pomoci koordinirati terapije izmedu terapeuta i pobrinite se da svakako odradite svoj dio pomoci djetetu. Vi ste, ustvari, voda tima. ledna majka, Michelle, rekla je: "Radni terapeut stvarno treba culi sto djeluje, a sto ne nakon sto dijete dode kuCi. ledna radna terapeutkinja s kojom smo suradivali, radii a je mnogo pokretnih aktivnosti, poput vrtnje, a mom je sinu bilo tesko primiti tolike podrazaje odjedanput. Nakon toga trebaIo je uslijediti na tone dodira dubokog pritiska iii bi postao vrlo cudan. No kad smo s njom popricali, uspjeJi smo rijesiti problem."

Sjetite se ukljuciti u proces i osobu koja cuva dijete (poput dadilj e, bracnog partnera) jer ona takoder treba nauciti kako pomoCi vasem dje letu i razgovarajte 0 njezinim brigama i zapazanjima s terapeutom.

J

' ,' L

116

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Ako vase dijete prima terapiju u ldinici za radnu terapiju , u senzornoj dvorani iii privatno kod vas u kuci, trebat cete potaknuti radnog terapeuta da komunicira s djetetovim uciteljem iii osobljem vrtica (te sa svakim skolskim terapeutom ako vase dijete prima radnu terapiju i u vrticu iii skoli).

Na pocetku skolske godine organizirajte susret da biste zajedno postavili ciljeve i odredili strategije te potaldi daljnju komunikaciju izmedu tcrapeuta i vrtica iii skole. Neki roditelji otkrili su da je pomoglo sto se radni terapeut koji ne radi u skoli konzultirao s uciteljima, cesto promatrao dijete u razredu, ili cak s vremena na vrijeme pruzao mu tretman u skoli. Ne sarno sto to pomaze djetetu da one sto je nauCilo kod kuce iii u ldinici prenese u vrticko iii skolsko okruzenje i tamo stekne nove vjestine nego i pomaze utvrditi razlike izmedu ponasanja u vrticu iii skoli i kod kuce. Naprimjer, odgojiteljica je relda da se Melissa, s kojom Lindsey radi, odbija pridruziti ostaloj djeci tijekom preodijevanja. Lindsey je znala da se Melissa kod kuce obozava kostimirati, posebno voli odjenuti kostim Male Siren e. Tada je Lindsey mogla savjetovati odgojiteljicu da pridobije Melissu da odijene svoj kostim prije iii nakon drugih, jer je u vrticu to bio kaos od dvanaestero djece koja su tumarala po svlacionici zbog cega se Melissa povukla iz te zabavne aktivnosti.

Predskolski iii skolski radni terapeut koristi edukacijski model na koji se moraju vezati ciljevi terapije kako bi se ostvario nastavni plan i program.

Vise 0 tome govorit cemo u cetrnaestom poglavlju: Kako zastupati svoje dijete u Jkoli. Zasad, imajte na umu da, ako vase dijcte ima radnog terapeuta u vrticu/skoli, on ce takoder htjeti znati sto se dogada izvan vrtica/skole i vase misljenje sto se s djetetom dogada. Naprimjer, radni terapeut iz vrtica vjerojatno nikad ne bi znao da vase dijete pravi bijesnu scenu svako jutro kad ga cesljate, osim ako mu vi to kazete. To moze biti kljucni cimbenik zasto vasa kci svaki dan dolazi u vrtic/skolu uzrujana i napeta. Buduci da to utjece na ponasanje u skoli, radni terapeut moze s varna raditi na tom problemu.

Konacno, sto je dijete starije, to je sposobnije biti clan tima. Kako vase dijete sazrijeva, moze preuzeti vise odgovornosti za svoje senzorne potrebe i mozda ce ga trebati rjede usmjeravati, individualnom terapijom. Mozda, naprimjer, otkrijete da vas tinejdzer treba radnog terapeuta sarno jednom tjedno, iii jednom mjesecno, iii sarno ponekad - osobito jed nom kad shvati sto treba raditi da se bolje osjeca i da bolje funkcionira. To stavlja vecu odgovornost na djetetova leda, kao i na vasa da slijedite terapijske intervencije. VeCina starije djece prilicno brzo shvati tehnike senzorne inteligencije i uziva u osjecaju kontrole nad situacijom.

Kako doti do radnog lerapeuta i kako s njim suradivati

117

Aka ste nezadavoljni terapeutam Ako osjeeate neugodu iIi Ijutnju prema svom radnom terapeutu iii drugim terapeutima, razgovarajte s njim, ali ne 0 njemu iza njegovih recta. Ne dijelite, naprimjer, svoju zabrinutost najprijc s osobom koja koordinira terapije vaseg djeteta prije nego sto ste razgovarali sa samim terapeutom .

Najbolji nacin da razgovarate s terapeutom cije vas je ponasanje dovelo do neugode je zapoceti rijecirna da nesto niste "shvatili" iIi da ne komunicirate dovoljno, umjesto da kaiete da terapeut lose radi svoj posao iIi da ne voli vas iii vase dijete. Optuzivanje ee ga dovesti u polozaj da se brani i moze doti do neproduktivnog razgovora. Dajte terapeutu prostor za sumnju i recite mu: "Kada vi (JlarJedite terapeutorJo pOllaJanje) , ja se osjecam (/.:a/.:o se osjeio!e Iii kako misfite da se vaJedijere oSjda ). Je li moguce da (i.-do bis!eicljeii da teropeu! radi ubl/duce)?" Neka sjajna pitanja koja ga nece staviti u obrambeni polozaj nego ga ohrabriti da ponudi konstruktivno rjesenje su: Ima Ii lo varna smisla? Sto vi mislite? Sto bismo trebali napraviti? Koje su vase ideje?

Carl Jung napisao je: "Psihoterapija nas je nauCila da u konacnici nije znanje, ni tehnicke vjestine one sto ima kurativni efekt, nego osobnost lijecnika."l Isto ;"rijedi i za terapeute koji rade s vasim djetetom. Dobre tehnike i dobre namjere jesu kJjucne, ali same po sebi nisu dovoljne. Nadile nekog tko je vrlo vjest i tko ce ujedno i voljeti vase dijete i stvarati sigurno, toplo okruzenje u kojem se dijete moze izraziti i procvasti jer ce jedino terapeut, iii druga osoba u tom poslu, otvorena srca i dobra oka i uha za izrecene i neizrecene potrebe, zaista moGi pomoci.

Istina je da nekim Ijudima, u strukama u kojima se drugima pruza po­ moe, nedostaje vjestina rada s Ijudima. To ih nuzno ne cini losim terapeu­ tima, sarno losim za vas i vase dijete. Negativan oonos donosi nega tivne rezultate. Ako ne mozete prijeCi preko komunikacijskih barijera iii jedno­ stavno osjeeate da vas ta osoba "izluduje", samo nastavite po svom:·,

Carobni sastojci Kao roditelji, terapeuti, ucitelji, svi ponekad mislimo - kad bismo bar znali vise trikova iIi imali vise informacija iznutra, mogli bismo rij d iti djetetove probleme. Istina je da trebate alate i tehnike da postanete senzorno inleli­ gentni, a zato i citate ovu knjigu. Konacno, pravi dar koji nudite svom djete­ tu, a to ste vi, svakako je vazniji nego one sto !illite za njega.

Mozete imati cijeli arsenal tehnika,senzornih igracaka i sredstava vrijed­ nih tisuee kuna, pa ipak, ako ne promatrate djetetovo ponasanje i suptilne

118

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

znakove onoga sto se dogacla, ako ne osluskujete svoje dijete kako biste nauCili !ito ga stvarno "gasi" i ne date mu do znanja da je voljeno i da cete mu uvijek biti podrska bez obzira na sve, svi vasi recepti i tehnike nece imati svoj potpuni ucinak. Suosjecanje, strpljenje i bezuvjetna Ijubav zaista su carobni sastojci za rad sa svakim djetetom, a posebno onim sa senzornim teSkocama .

..

~

i, [..

POGLAVLJE 6.

Senzorna dijeta

u svakodnevnim aktivnostima

Divno je dobiti radnu terapiju za dijete i to ce mu biti velika promjena. No, samo tih nekoliko sati terapije tjedno nece biti dovoljno. Vasem je djetetu vazno da dobije potreban senzomi unos u pravilnim il'ltervalima tijekom dana, svaki dan . Taj unQs ga smiruje i pomaze mu organizirati svoj zivcani sustav. Razmislite kako se vi sjajno osjecate kad se istusirate nakon napornog posla: osvjdeno, usredotoceno i ispunjeno novom energijom.

Radni terapeuti koriste strucni naziv scnZ017la dijeta (skovala ga je radna terapeutkinja Patricia Wilbarger) za osobni raspored senzornih aktivnosti koje vasem djetetu daju senzorno gorivo potrebno njegovu tijelu da dode u svoje organizirano stanje i da takvo i ostane. Pruzanjem korisnog senzornog unosa tijekom dana mozete stvoriti duboke, dugotrajne promjene u djetetovu zivcanom sustavu, koje ce s vremenom postati trajne.

DAVATI DJETETOVU TIJELU ONO 8TO MU JE POTREBNO Kao sto ne biste cekali do vecere da djetetu date svu hranu koja mu je bila potrebna za cijeli protekli dan, tako ne mozete cekati ni do kraja dana da nahranite djetetove senzorne potrebe. Morate ga drZati "sitim" cijeli dan da bi se dobro osjecalo. U protivnom ce imati ispade jer je gladno za senzo[足

.J

~J

L

Senzorna diJela u svakodnevnim aktivnoslima

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

bihevioralne resto koristen u radu s ucinak. Nada da ce diiete izdrzati teraplJe ili dok je s varna u drzati se senzorne

velikom stresu.

'-'lIt:luga dana kako bi

se dlJete dobra KaristeCi se svoiom dodatnam izobrazbom i

SASTOJCI

E

pravu vrstu senzornog unosa u kontro足 Osnovna nacelo je dati liranim dozama taka da do onog sto mu je ako svom dietetu s vestibularnim

su neke senzorno it modificirati ovisno 0 iii

moCi ce nakon ga odvedete u kino.

nost, masazu iSlo kao kad kaze da neee masazu sarno zato sto bi Pottera" na videu. Ako yam svi mogu imati kori足 . mozda niste ni da i vi imate ada niste

mazda na dana uzmete casu vina iii ne zna kako to raditi sto je nagon da radi ono sto mu treba. trenutak uslati i nrntf'OT

tvari mazda ee se likova. Aka mozete aktivnost uciniti zabavnom

122

Senzorna dijeta u svakodnevnim ah'1ivnostima

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

123

odrzati "bas pravu" razinu izazova, lakse cete motivirati dijete da dobije sen­ zorni unos koji mu je potreban.

Ne postoji kuhariea za senzornu dijetu, no vi i vas radni terapeut pozeljet cete dodati od svakog sastojka po malo, po svom ukusu, sukladno situaeiji i mijenjat cete svoj reeept s vremena na vrijeme. Osim toga, isto kao i kad kuhate, morat cete improvizirati ako vam nedostaje koja od sprava: kad zaglavite u ambulanti, iii na trajektu, a vase dijete treba ugodan i organizirajuCi unos, necete bas moti izvuCi mini-trampolin! No, mozete driati dijete za ruke dok one skace na mjestu, iii igrati igru pljeskanja iii mu pruziti nekoliko krasnih medvjedih zagrJjaja.

Obratite paznju da se mnogi predmeti koji su navedeni u ovom poglavlju mogu nabaviti iz terapijskih kataloga, od kojih su neki navedeni u petom dijelu - ProizvodaCi korisnih igrafaka, sprava iproizvoda.

1

Proprioceptivni unos Aktivnosti "teskog rada" dovode do kompresije i trakeije zglobova te omo­ gucuju nam da se osjecamo prizemljeni u svom tijelu. Naravno, vrsta aktiv­ nosti koju cete koristiti ovisi 0 dobi, tjelesnim mogucnostima i interesima djeteta.

• Neka dijete skace na mini-trampolinu iii sa stabilnog stolca iii trosjeda na hrpu mekahih podloga, jastuka iii na zrnate vrece za sjedenje. Za svaJ....'u sigurnost, mozda cete htjeti probati mini-trampolin koji ima rucku za drzanje tijekom skakanja (dostupno na www.onestepahead.comidrugdje).

• PotiCite dijete da se odguruje (po podu iii od zida) iii, ako je starije, nadzirite dizanje utega (pitajte svog radnog terapeuta ili fizioterapeuta je Ii to prikladno za vase dijete). S manjim djetetom probajte voziti "tacke": driite ga za gleznjeve iii za bedra, a one neka hoda na dlanovima po sobi iii neka se cak penje po stubama drzeci, po mogucnosti, noge ravne u koljenima. Neka se rita nogama kao magarae, hoda kao pauk, skace kao zaba i energicno marsira. Bebama takoder koriste aktivnosti u kojima treba preuzeti svoju tezinu, poput podupiranja na podlaktice da vide zanimljiv mobil iii dok koriste malo misicne snage da sa stoia za presvlacenje odgurnu plisanu zivotinju.

--------

Driire dijere za gleinjeve (iii bedra, iii kukove ako rreba vise porpore) do Jwda kao "tacke."

• Dijete jaslicke dobi moze gurati svoja vlastita koliea, a jaee dijete m o~1.: gurati svoja iii koliea iz trgovine napunjena teskim predmetima, npr. namirnieama. Mnogo starije dijete moze gurati kosilieu iii tackc PUIl r: zemlje.

• Dijete moze nositi ruksak iii torbieu oko struka ispunjenu igrackama III knjigama (zapamtite: ne prerefku).

• Manje dijete moze zabijati drvene cavle u klupieu, dok starije dij~w moze praviti prave konstrukeijske projekte. Starije dijete mOlt: ~tuvli!ll l koeke od led a u plastienu vretieu i drobiti ih batom iii cekicem du napravi ledenu limunadu.

• Baeanje daje zglobovima mnogo trakeijskog unosa (primjena sik: V~lr I I Dijete koje baea igracke po sobi iii drugom djetetu moze d o blll l' ,111 trakeiju baeanjem koeaka ili zrnatih vreciea u kantu, kaIl1l:lIj,1 U \llId ,,- ii, kosarkaske lopte u obruc. Visenje s preeke takoder pruza ~),111" ' "1 trakeijski unos.

122

Senzoma dijeta u svakodnevnim aktivnostima

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

123

odrZati "bas pravu" razinu izazova, lakse cete motivirati dijete da dobije sen- · zorni unos koji mu je potreban.

Ne postoji kuhariea za senzornu dijetu, no vi i vas radni terapeut pozeljet cete dodati od svakog sastojka po malo, po svom ukusu, sukladno situaeiji i mijenjat cete svoj reeept s vremena na vrijeme. Osim toga, isto kao i kad kuhate, morat cete improvizirati ako yam nedostaje koja od sprava: kad zaglavite u ambulanti, iii na trajektu, a vase dijete treba ugodan i organizirajuCi unos, necete bas moCi izvuCi mini-trampolin! No, mozete drZati dijete za ruke dok ono skace na mjestu, iii igrati igru pljeskanja iii mu pruziti nekoliko krasnih medvjedih zagrJjaja.

Obratite paznju da se mnogi predmeti koji su navedeni u ovom poglavlju mogu nabaviti iz terapijskih kataloga, od kojih su neki navedeni u petom dijelu - ProizvodaCi korisnih igrafaka, sprava i proizvoda.

11

Proprioceptivni unos Aktivnosti "teskog rada" dovode do kompresije i trakeije zglobova te omo­ gucuju nam da se osjecamo prizemljeni u svom tijelu. Naravno, vrsta aktiv­ nosti koju cete koristiti ovisi 0 dobi, tjelesnim mogucnostima i interesima djeteta.

• Neka dijete skace na mini-trampolinu iii sa stabilnog stolea iii trosjeda na hrpu mekahih podloga, jastuka iii na zrnate vrece za sjedenje. Za svaku sigurnost, mozda cete htjeti probati mini-trampolin koji ima rucku za drzanje tijekom skakanja (dostupno na www.onestepahead.comidrugdje).

• PotiCite dijete da se odguruje (po podu iii od zida) iii, ako je starije, nadzirite dizanje utega (pitajte svog radnog terapeuta ili fizioterapeuta je Ii to prikladno za vase dijete) . S manjim djetetom probajte voziti "tacke": drZite ga za gleznjeve iii za bedra, a ono neka hoda na dlanovima po sobi iii neka se cak penje po stubama drzeci, po mogucnosti, noge ravne u koljenima. Neka se rita nogama kao magarae, hoda kao pauk, skace kao zaba i energicno marsira. Bebama takoder koriste aktivnosti u kojima treba preuzeti svoju tezinu, poput podupiranja na podlaktiee da vide zanimljiv mobil iii dok koriste malo misicne snage da sa stoia za presvlacenje odgurnu plisanu zivotinju.

-----.

Driite dijete ztl glei njeve (iii bedra, iii kukove (lko Ireba vi.fe pOlpore) da }wda kao "taCke."

• Dijete jaslicke dobi moze gurati svoja vlastita koliea, a jace dijete m o~1.: gurati svoja iii koliea iz trgovine napunjena teskim predmetima, npr. namirnicama. Mnogo starije dijete moze gurati kosilieu iii tacke P Ull O zemlje.

• Dijete moze nositi ruksak iii torbicu oko struka ispunjenu igrackllma itl knjigama (zapamtite: ne pretesku).

• Manje dijete moze zabijati drvene cavle u klupicu, dok starije dijl: l (; moze praviti prave konstrukeijske projekte. Starije dijete mOzl! S l~l v l "i II kocke od leda u plasticnu vreCieu i drobiti ih batom iii cekicem J u napravi ledenu limunadu.

• Bacanje daje zglobovima mnogo trakeijskog unosa (primjcn n h il l: \Ill<' 1 \ Dijete koje baea igracke po sobi iii drugom djetetu moze d ub. 11 1:llll trakciju bacanjem kocaka ili zrnatih vreCica u kantu, kamenj,l 1I Vlltl ll , ii i kosarkaske lopte u obruc. Visenje s precke takoder pruztl o(\liC' 1I1 trakeijski unos.

124

SENZORNA INTEGRAC1JA IZ DANA U DAN

• Dijete moze poskakivati sjedeCi na terapijskoj Iopti iii koristiti loptu s drskom za skakanje po sobi. Starija djeca mogu skakati na stapu za skakanje (pogo stUk).

• Igre kao sto su skolica, povlacenje uzeta, hrvanje, te sportovi kao sto su pIivanje, voznja biciklom, rolanje, borilacke vjestine i skijanje takoder predstavljaju "tezak rad".

• Cinele i bubnjevi su izvrsni, ali su jako bucni. Starije dijete moze svirati po ploCi za bubnjanje sa slusalicama na usima tako da sarno ono to cuje (stavite ton na manju jaCinu, da mu zastitite usi) .

• Kucni poslovi takoder su vrlo korisni: dijete moze pomagati prati prozore i brisati stolove, usisavati, puniti iii prazniti perilicu posuda iii perilicu rublja punu mokre i teske odjece, iIi iznijeti smece.

• Dodavajte se balonima napunjenim vodom, tdim loptama, cak i velikom terapijskom lop tom, igrajte se loptom kao da je vruci krumpir iii se dodavajte zrnatom vrecom.

• Mozda vas radni terapeut preporuci koristenje tezih pokrivaca, vesta iii jastuka koji se stavlja u krilo, koje mozete sami izraditi iii kupiti preko terapijskog kataloga.

Vestibularni unos Vestibularni unos moze biti najintenzivniji, dugotrajni tip senzornog unosa.

Moze se dobiti .vrtnjom i Ijuijanjem, au manjoj mjeri i bilo kojom vrstom kretanja .

Ljuljanje - sporo i dinamicno obicno umiruje, dok brzo, naglo ljuijanje djeluje stimulirajuce. Isprobajte razliCite vrste Ijuljacaka: standardnu Iju­ ljacku na igralistu, ljuljacku od automobilske gume, mrez.u za Ijuljanje te lju­ ljanje na konopcu . Isprobajte razlicite naCine kretanja, naprimjer naprijed­ -natrag, lijevo-desno, i probajte se odmotati nakon sto ste se umotali u uzad ljuljacke. Dajte djetetu da Iez.i potrbuske na Ijuijacki tijekom ljuijanja.

Vise puta zaustavite ljuljacku i omoguCite djetetu da integrira osjete iz unutarnjeg uha. Okrenite se Iicem prema njemu i gledajte kako reagira na ljuljanje i zaustavljanje. Uspostavlja Ii kontakt oCima? Smije Ii se? Ljuti Ii se? Vrti Ii mu se? Je Ii previse podraz.eno? Zeli Ii jos? Dijete s nedovoljno reaktivnim vestibularnim sustavom koje vas moli da ga Ijuljate brie i jace moze iznenada postati senzorno preoptereceno i bit ce mu vrlo tesko smiriti

I.......

Senzoma dijela u svakodnevnim aklivnoslima

125

se. Naucite prepoznati kada treba prestati s ljuljanjem prije no sto do toga dade.

Isprobajte razlicite vrste ljuljacka da pruzite djetetu razlicite vcstibularne asjete, no budite svjesni da vasem djetetu mozda treba puno strpljenja i bodrenja da se popne na nepoznatu ljuijacku. Tvrda, ravna kJupa za ljuijanje u prvi mah moze obeshrabriti dijete koje je navikJo na savitljivo kozno sjedalo s pojasom, a mozda ce mu trebati puno vremena da prijede iz zatvorene ljuijacke za bebe na otvorene IjuJjacke.

Nikad ne silite dijete da ide na Ijuljacku. Neka se prestane ljuljati kad ano to zeli. Ako vase dijete ima vrio reaktivan vestibularni sustav (pokret mu predstavlja veliku neugodu), modificirajte aktivnost. Ako ne moze tolerirati standardne Ijuljacke s igralista, mozda ce moCi podnijeti Ijuljacku 5 platformom ili Ijuljacku od autombbilske gume, iIi njezno ljuljanje u vasem' krilu uz puno potpore tijelu. Takoder imajte na umu da ometajuci podrazaji 5 igraIista - prizori, svjetlost, buka, kretanje oko njega, mogu dovesti do toga da se dijete plasi odlaska na ljuijacku pa ce mozda bolje podnositi ljuljanje u manje prometnoj sredini: doma, u senzornoj dvorani iii na igralistu kad jc manja guz.va. St:nzorne dvorane imaju mnogo alternativnih vrsta Ijuijacka, ukljucujuCi ljuljacku s velikom platformom, jastuk za Ijuijanje, mreZu Ie Ijuljacke koje slice Ieptirovoj cahuri. Mozete takve Ijuljacke kupiti za doma i objesiti ih 0 gredu na strop, iii 0 stalak za ljuljacku. Pogledajte slike na str.

359-360.

Vrtn,ia je takoder sjajan izvor vestibularnog unosa. Dok ljuljackc pruz.aju linearni unos, vrtnja daje rotirajuCi unos (okolo-naokolo) koji preosjetlji­ yom djetetu mozda treba davati u odmjerenim koIicinama . Vase dijete moze dobiti izvrstan rotirajuCi unos koristeCi mrezu za sjedenje vrteci se na uredskoj stoIici, na disku "Sjedni i vrti se" (Sit In Spill) izvrsnom i za motoric­ (Di:::,:::,y ko planiranje i jacanjc misica, iii na disku kao sto je "Vrtoglavi disk" " Disc Jr.) na kojem se djeca opcenito lakse sarna zavrte nego na Sil 'n Spill-II. Pogledajte fotografijena str. 363. Kao i kod Ijuljanja, vazno je vise puta stati i ponovno poceti s vrtnjom. Ravnomjernim pokretima (poput voznje u autu iIi zrakoplovu) unutarnje uho puni se tekuCinom, a senzorni se receptori stabiliziraju i priviknu, tako da se kretanje vise ne osjeca aktivnim. Pokrct koji zapocinje i prekida se, i zapocinje i prekida se, unutar relativno kratkog vremenskog razdoblja daje najvise informacija vestibularnim receptorima.

Drugi nacini zabavc tijekom pruzanja vestibularnog unosa su sljedeCi:

126

Senzorna dijeta u svakodnevnim ak1ivnosbma

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• Neka dijete trci u krug, vozi "tacke", vozi se na vrtuljku iii cak u "vlaku smrti", visi naglavacke s precke, kotrlja se niz brez.uljak prekriven travom ili snijegom, sanjka, vozi bicikl iii se Idize.

• DrZite svoje manje dijete za ruke i noge te ga vrtite uokolo iIi neka se okrece poput majrnuncica: drZite ga za ruke dok je licem okrenuto prema varna i neka se popne po vasim bedrima, a onda se preokrene.

• Stavite dijete na cvrstu plahtu iIi deku, iIi u tezu kosaru za rublje, pa ga vucite po sobi iii Ijuljajte, iIi ga vozite okolo u tackama.

PAZITE NA ZNAKOVE SENZORNE PREOPTERECENOSTI

Kao senzorno inteligentan roditelj, znate da vase dijete sa senzornim smet­ njama ima vrlo hirovit zivcani sustav i moze snaZno reagirati na senzorni unos. Ako djetetu s nedovoljno reaktivnim vestibularnim sustavom · pruzite mnogo kretanja, mozda ce pretjerano reagirati. Ako djetetu koje S8 susteze od dod ira pruzite mnogo taktilnih podraZaja koje prihvaca, jer ima u vas povjerenja i ima uliutarnju zelju za istraZivanjem tihosjeta, moze dob do kasnije nezeljene reakcije. Pazite na pojavu nezeljenih reakcija zivcanog sustava kao sto su.:.· .

,

• veei stupanj aktivnosii iliosjetljivosti nego obicno; • poveeana distraktibilnost, dezorijentacija, zbunjenost; • mucnina iii povracanje; • iznenadno bljedilo iii crvenilo - znojna iii Ijepljiva koza; • ubrzano disanje iii sporije, plitko disanje; • nezeljeno smanjenje iii povecanje misicnog tonusa; • neocekivana pospanost, tromo'st; • podrhtavanje, zaleden pogled iii drugi znakovi moguceg

napadaja~

Takve reakcije zivcanog .sustava su rijetke, no one naglasavaju zasto je toliko vaZno suradivati s radnim terapeutom koji zna svoj posao i koji yam moze pomoci kreirati senzornu dijetute vas nauciti kako se suprotstaviti bilokojer'n negativnom ucinku. Ako primijetite bilo koji od gore navedenih znakova, odmah prekinite djetetovu aktivnost i pruzitemu dodir dubo~og pritiska kako biste normalizirali centre podraZljivosti u mozgu. Aka'vam dijete neocekivano zaspi i ne mozete ga probuditi, odmah zatraZite lijecnicku pomoc.

127

• Koristite dasku s cetiri kotaca za spustanje niz rampu primjerenog nagiba (mozete koncipirati aktivnost tako da se na kraju izvrsnog proprioceptivnog unosa - spustanja niz rampu - zabije u strunjace).

Starija djeca mogu koristiti romobil iIi koturasku dasku , sto je izvrsno za motoricko planiranje.

• Terapijska lopta moze biti korisna vestibularna igracka za manju djecu, cak i za bebe. Kad stabilizirate loptu vlastitim tijelom, mozete staviti dijete da trbuhom iii ledima Iez.i na lopti i valjati ga njez.no naprijed­ natrag i s jedne strane na drugu. Poskakivanje djeteta dok sjedi na lopti moze mu biti dovoljna vestibularna stimulacija (pobrinite se da ste stabilizirali loptu i pridrzavajte ga za kukove) . Izvoditi "avion" na terapijskoj lopti moze pomoCi djetetu s niskim misicnim tonusom (hipotonija): stabilizirajte loptu i, dok dijete Iez.i potrbuske na lopti , istez.e kukove i podize glavu (pogledajte fotografiju na str. 362).

• Naslonjac za Ijuljanje moze biti umirujuc za dojencad, djecu, kao i odrasle.

Taktilni unos Taktilni un os zahvaca osjetilo dod ira i uldjucuje teksturu, temperaturu, pri­ tisak i drugo. Nemojte zaboraviti da taktilni sustav ukljucuje ne sarno kozu koja prekriva djetetovo tijelo nego i sluznicu, poput one u ustima . Opcenito, dijete koje je preosjetljivo na dodir lakse ce podnijeti cvrst dodir nego blag.

No moguce je da vase dijete voli skaldjanje i vase njezne dodire, cak i ako ne voli da ga drugi Ijudi neocekivano dodirnu na bilo koji naCin .

• Radite "sendvic" cvrsto pritiscuci djetetove ruke, noge i led a jastucima s trosjeda iii obicnim jastucima.

• Napravite "palaCinku" tako da dijete dobro zarnotate u deku, iIi mu dajte da puzi unutar carape za tijelo (Body Sox) napravljene od likre (pogledajte fotografiju na str. 363).

• Mijesite "tijesto za kolaee" ravnomjerno i cvrsto roJajuCi veJiku Joptu preko djetetovih ruku, nogu i leda.

• Neka se dijete igra u pjescaniku na igralistu iIi napravite svoj vlastili pjescanik u kuCi - napunite veliku posudu suhim graskom i rizom iii komadicima stiropora. Potaknite dijete da istrazuje taj materijal

128

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

rukama i nogama. Napravite gradiliste za kamione. Zakopajte male igracke i recite djetetu da ih nade zatvorenih ociju.

• Dajte djetetu da se igra strunjacama u koja se umecu slova od pjene ­ po njima se moze hodati, njima nabacivati i bacati po njima, cime se pruZa taktilni unos na siguran nacin.

• Poticite igre vodom. Mozete dodati boju za hranu, pjenu i Sill)' String ­ vrpce koje na pritisak gumba izlaze iz bocice, kako bi jos vise zainteresirali dijete. Koristite posudice, cjediIjke, kutlace, plasticne ribice i druge igracke koje voli. Kupanje je izvrsna prilika da dijete dobije taktilni unos iz vode, kao i iz predmeta koji su u vodi, od spricaIjke za vodu do brodica, lijevaka, easica, slova od pjene koja se mogu zalijepiti na zid i kadu, pjene za brijanje iii pjenastih sapuna, sapuna-bojica, te trljaeice koja je s jedne strane glatka, a s druge hrapava.

• Igrajte se pjenastim sapunom iii pjenom za brijanje po stolu, dodajte pijesak za dodatnu teksturu. Koristite boju za prste, igrajte se Ijepilom sa sljokicama, mijesite tijesto za kekse i maslac za kolaee, itd. VjeZbajte pisanje ili crtanje prstom po razlicitim teksturama - pjeni za brijanje, pudingu od eokolade, bojom za prste, po suhom i mokrom pijesku te po kvadratima na tepihu. Ako dijete pruza otpor prema nekoj tvari, ne prisiljavajte ga da je dira. Neka koristi kist, stapic ili igraeku da oprezno istrazuje prije nego ga njezno potaknete da dotakne to rukama.

• Koristite mase za modeliranje poput plastelina. Plastelin Play-Doh Fun Factory u eijem paketu dolazi i sprava koju se pritisne pa izlaze "zmije" od plastelina, omogucuje takoder izvrstan proprioceptivni unos.

If

• PotiCite dijete da rukama osjeti razliCite teksture i pomognite mu da ih imenuje - barsun je mekan, eieak traka grebe, mramor je gladak i tvrd, itd.

• Odijevajte se u smijesne kostime da se dijete navikne na osjecaj nepoznate odjece. Igrajte se i sminkom i bojama za lice.

• Obradujte vrt i presadujte sobne biljke.

• Koristite vibraciju: vibrirajucu gumenu igraeku za izbijanje zuba u beba, vibrirajucu cetkicu za zube, vibrirajuce kemijske olovke, masaZere za noge, vibrirajuce jastuke, vibrirajuce eetke za kosu, igraeke za masazu poput vibrirajuce bube, vibrirajuce lopte iIi bilo koji drugi vibrator

Senzoma dije\a u svakodnevnim al<tivnostima

129

kojim mozete rueno upravljati. Vibracija obicno dje1uje na djetetovu kozu poput masaZe. • Starija djeca mogu praviti skulpture, sivati, tkati, heklati iii plesti; napraviti kTIjigu uspomena (mnogo lijepljenja i rada s razlicitim teksturama); koristiti brusni papir da izbruse neki drveni predmet koji izracluju; istusirati se u vrlo hladnoj jli vrlo toploj vodi iii kupki.

• Ne zaboravite sluznicu usta! Neka dijete jede bombone koji pucketaju u ustima iii pije gaziranu mineralnu vodu da osjeti mjehurice u ustima (mozete je zaeiniti limunom, sokom od brusnice, itd.). Poticite ga da jede hranu razlieite teksture i konzistencije. Uzimanje hladne brane, cak i ledene, poput sladoleda na stapicu i kockica zamrznutog soka zaista stimulira usta.

• Pruzite djetetu dodir dubokog pritiska masazom i cvrstim, medvjec1im zagrljajima cijeloga tijeia, pritiSCite ga jastukom, zrnatom vrecom iii loptom onoliko jako koliko mu je ugodno . Cvrsto pritisCite djetetove dlanove i stopala te mu dajte da ono stisce igracke za tiskanje.

• Radni terapeut moze yam pokazati kako se koristiti kirurskom

eetkicom za "cetkanje" djetetovih ruku i saka, nogu i stopala, te lecla

dugaekim, evrstirn potezima kao sastavni dio taktilnih aktivnosti

senzorne dijete. Mozete takoder prelaziti preko djetetove koze

nasapunanom trljaeicom, najlonskom spuzvicom za tusiranje iii cetkom

za masaZu leda dugim, cvrstim potezima da mu pruzite taktilni unos.

Cetkanje: Wilbargerin protokol. Iako je Hcetkanje" djeteta kirurskom eetkicom najcesca ak1ivnost senzorne dijete, postoji specijalna metoda koja se koristi u slueaju senzorne obrambenosti. Julia i Patricia Wilbarger defini­ rale su senzornu obrambenost kao "skupinu simptoma koji ukljucuju reakcije izbjegavanja osjeta bilo kojeg senzornog modaliteta." Wilbargerin ..protoko! . cetkanja sastoji se od apJiciranja dod ira evrstog pritiska odredenim meka­ nim cetkama, primijenjenog specifienom metodom, uz pritisak na zglobove.

Cijeli postupak ponavlja se svakih devedeset min uta do dva sata, ovisno 0 djetetovoj toleranciji i raspolozivom vremenu. To je vrlo intenzivan pristup osmisljen da pomogne osobama s teskom senzornom obrambenoscu i zahtijeva da radni terapeut bude specijalno educiran i vrlo vjest u provodenju te metode. Ako yam je ovaj protokol neophodan, vas radni terapeut dat ce yam (iii ce yam pomoCi da nabavite) pravu cetkicu, nauciti vas kako da to radite, promatrati vas da se uvjeri da ispravno provodite protokol i gledati kako vase dijete to prihvaca. Iako je provedeno malo

Senzorna dijeta

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

130

znanstvenih istrazivanja 0 ucinkovitosti ove tehnike, mnogi radni terapeuti govore 0 pozitivnim rezultatima. Kao i kod bilo koje druge aktivnosti iz senzorne dijete, pazite da tijekom izvodenja te aktivnosti ne prijedete granice djetetove tolerancije. I uvijek suradujte s radnim terapeutom kako biste bili sigurni da ispravno provodite cetkanje.

U svakodnevnirn

tvrdog bombona. Prema tome, kad razmisljate

0

aktivnoslima

131

aktivnostima senzorne

dijete koja "hrani" sve djetetove potrebe, ne zaboravite usta. Mnogo je nacina da integrirate oralni senzorni unos u svoj svakodnevni raspored. Za

sisanje koristite raznolike slamke - obicne, zavojite, slamke s pregibom, cak i

unosa. Nakon sto se razviju djetetove oralne vjestine, mozete dodati stvari

,:~, SP,RAVA 'ZA STISKANJE f

poput kore voca i kruha, te nejestive predmete poput igracaka za .

,',

"Otkad se sje6am, u~ijek san'] mrzila da me drugi grle. ZeUela sam oSjetiti dobar osje6aj zagrljaja, ali to je jednostavno bilo pora.zavajy6e. To mi se je cinilo kao mocan plimni val stimulacije koji me je cijelu obuzimao i reagirala TEMPLE GRANDIN,

.

Thinking in Pictures (Razmis/janje u slikama)'

,

Zvakanj~~

nastavaka za Zvakanje koji se stavljaju na vrh olovke koje mogu diskretno koristiti starija djeca (sve dostupno iz terapijskih kataloga navedenih na kraju ove knjige; pogledajte fotografije na str. 364).

Ako vase dijete ima oraInu obrambenost, logoped iIi radni terapeut

sam poput divlje Zivotinje."

•

sportske bocice - za sisanje tekuCina razliCite gustoce, od vode do milkshakeo.

Ustrajno grizenje i zvakanje daje ustima mnogo taktilnog i proprioceptivnog

.~:

.S

,.

mogu yam pokazati kako da desenzitizirate njegova usta . Isto tako, ako je vase dijete nedovoljllo reaktivno na osjete u ustima, mozete nauciti na koje

Temple Grandin opsirno 'je predavala i pisala o. tome kako je biti osoba s

autizmom i senzornim .teskocama. Kao dijete, zudila je za iizickim pritiskom

dobivajuci ga najprije umotavanjem u deke, ' a ondapod jastukes trosjeda.

Posjecujucisvoju tetku na farmi u Arizoni , promatrala je kako su krave na

nacine povecati njegovu osjetljivost.

Ne zaboravite disanje! Djeca s niskim misicnim tonusom trebaju priliku da

cijepljenju opustene dok su stisnute izmedu drvenih ploca. Preklinjala je tetku

rade na svojim respiratornim vjestinama. Niski misicni lonus moze takoder

da joj dopusti da isproba tu spravu za stiskanje. Nakon nekoliko trenutaka

zahvatiti misice za disanje, sto rezultira plitkim disanjem . Ucenjedubokog

"prave panike u , iskusila je "val relaksacije" i nakon toga. osjecala se "vrlo

disanja pomaze djetetu da ostane mirno, a kontroliranje disanja daje mu

smireno i

spokojno~.

"Tada sam se po prvi put u zivotu osjetila ugodno u

vlastitoj kozi", napisala je. Zatim je konstruirala spravu za stiskanje ljudi i

tijekom godina usavrsila njezin dizajn.

Grandini drugi proveli su istra.ziva~ja da bi potvrdiH njezino polazno intuitivno

mogucnost da govori jasno i duzim recenicama.

Puhanje je takoder vazna oralna vjestina i moze cesto promijeniti raspo ­ lozenje iz loseg u dobra. Neka dijete puse da rashladi hranu, koristi zvjz­

daljke i vjetrenjace za puhanje, otpuhne perce s vase ruke, igra se utrkivanja otkriceo spravi za' stiskanje.'. Grandinina sprava (Grandin'sSqueeze Machi­

ne) moze se nabavitl za otprilike dvije tisuce dolara od TherafinCorporation

pusuci u loptice od vate po stolu, iIi puse kroz slamku u posudu sa sapuni­

(www.therafin.com).•o.robilica.. (Steamroller) koja omogucujedodir dubokog

com da napravi puno mjehurica. Mladem djetetu svidat ce se da stalno izno­

pritiska na prednji i stra.znji dio tifela, a ne bocno .poput sprave za stiskanje,

va puse u svjeCice na torti iIi ih ubodite na tortu od plastelina. Flomasteri za

dostupna je na www.southpawenterprises .co,m . (Pogledajte fotografUu

"Drobilice" na str. 363J ..

dospjeti na dlanove i sline ce biti posvuda, ali ovi su flomasteri izvrsni za

.

t

··

.

'

.

. '.

. .. . .

.

.~

raspuhivanje boje takoder su vrlo zabavni. Pripremite se na nered - tinta ce vjezbanje puhanja i za motoricko planiranje jer dijete treba u isto vrijeme puhati i pomicati flomaster. Vjeibajte izmjenjivanje puhanja s udisanjem da

Oralno-motoricke aktivnosti

pojacate kontrolu disanja . Postoje i igracke koje su ujedno i zvizdaljka i slamka.

Od djetinjstva do odrasle dobi, svi postizemo ugodu i samoregulaciju oral­ no-motorickim aktivnostima poput sisanja dojke, dude varalice, palca iii

Joga je divan nacin ucenja regulacije disanja i opustanja. Postoje video­ snimke joge posebno namijenjene za djecu.

-.

~

132

Senzoma dijeta u svakodnevnim aktivnostima

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Vizualni unos

Auditivni unos Auditivni unos je one sto cujemo i povezan je s nasim osjetilom za kretanje.

Pored slusanja razlicite vrste glazbe, snimljene iii one koja se izvodi uzivo, evo nekih nacina za opustanje i organiziranje auditivnog unosa.

• Poticite dijete da slusa prirodu. Idite na plazu. Slusajte grmljavinu iii vjetar.

• Neka slusa snimke zvukova iz prirode poput kisne oluje, udaranja valova 0 obalu iii glasanja zivotinja u sumi. Njdni instrumenti poput flaute, klavijature i sl. snimkama zvukova iz prirode ponekad daju posebnu car.

• Igrajte slusne igre: sjedite vrlo tiho i pokusajte prepoznati zvukove koje cujete (automobil iz daljine, pjev ptice) i otkriti odakle oni dolaze.

• Neka dijete slusa snimke zvukova i posebno komponiranu glazbu za opustanje, koncentraciju, za poticanje energije iii kreativnosti.

Preporuka: zbirka od tri CD-a klasike za djecu: "Opustanje", "Skladbe budilice" i "Zona ubrzanog ucenja" (Ostvarenje, 2007).

• • Eksperimentirajte s razlicitim vrstama glazbe, snimljene i izvedene uzivo. Dijete koje ne moze tolerirati simfonijsku glazbu mozda voli glazbu s Jamajke (rege-glazbu) iii keltsku glazbu izvedenu na harfi.

Dijete koje ne podnosi zvuk klavira mozda uziva u sviranju iii slusanju djecje klavijature iii ksilofona.

• PotiCite dijete da uci svirati glazbeni instrument.

• Za dijete s auditivnom osjetljivoscu kontroliranje zvukova koje cuje moze biti od velike pomoci. Ako se vase dijete boji glasnih zvukova, dajte mu da kontrolira jaCinu tona na kazetofonu istrazujuCi tihu glazb1.l u odnosu na glasnu.

• Nabavite aparat za stvaranje "bijele buke", sobnu fontanu iii akvarij.

• Vas radni terapeut iii logoped mozda ce yam preporuciti program terapijskog slusanja u kojem se koristi pbsebno komponirana glazba i slusalice. Ako zelite dobiti vise informacija 0 terapijskom slusanju, pogledajte dvanaesto poglavlje: Komplementarnc terapije i prislupi.

133

,"

Vizualni unos ukljucuje razliCite prizore, boje, kontraste i kretnje. Ako je va­ se dijete vizualno distraktibilno, pojednostavnite vidno polje u svom domu iii skolskom okruzenju kako biste dobili umirujuCi ucinak. S druge strane, ako dijete izgleda vizualno iskljuceno, dodajte predmete jarkih boja da zaokupite njegovu vizualnu painju. Naprimjer, dijete koje je tesko zaokupiti igrom, mozda ce privuCi skrinjica za igru jarke boje puna raznobojnih igracaka. Cijelo vrijeme kontrolirajte situaciju da ne bi doslo do prezasicenosti vidnim podraZajima.

• Koristite prigusenu rasvjetu za smirivanje i opustanje.

Eksperimentirajte sa zaruljama u boji da vidite postoji Ii ona koja je bas prava za vizualne potrebe vaseg djeteta. Razmotrite razlicite vrste ~<ifUlja (klasicne, stedne zarulje, halogene).

• OmoguCite djetetu vizualne novitete koje moze tolerirati. Dijete koje zivi u gradu iznenadit ce prizori i zvukovi sa sela i obratno.

• Neka dijete nosi sesir siroka oboda iii sirok stit na kapi i/ili sUl1cane naocale kad je sun can dan iii kad ste vani, a sunce je nisko na nebu i jako blijesti.

• Postujte djetetov izbor boja koje mu se svic!aju. Ako je sretno kad nosi ljubicasto, neka ga nosi svaki dan. Izbjegavajte igracke, odjecu i rucnike u bojama koje vase dijete ne voli ukljucujuCi one poput jarke narancaste, zute iii crvene (iii bilo koju boju koja mu smeta).

• Igrajte igre koje poticu razvoj vizualnih vjestina, npr. igre dzepnim svjetiljkama, guranjem suhih spageta, prikupljanjem stapica kroz slamku, hvatanjem (koristite balon, koji se krece znatno sporije od lopte, igracke pistolje na lopticama iIi mekane spuZvaste loptice koje nece ozlijediti dijete ako ga udare). Predvjezbe pisanja poput labirinta, listiCi na kojima se spajanjem tockica dobiva crtez iii bilo kakvo povlacenje olovkom po papiru poticu ruke na suradnju s oCima.

Pogledajte www.activitypad.com za besplatno skidanje labirinta i slika sa spajanjem tockica.

• Ako vase dijete ima teskoce s vjestinama vida poput konvergencije i pracenja pogledom, optometrist i radni terapeut poucit ce vas specijalnim vjezbama vida koje cete izvoditi s djetetom kod kuce (sto

•

134

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

moze ukljucivati i terapiju vida u ordinaciji). Pogledajte dvanaesto poglavlje: Komplementarne terapije i pristupi.

Senzorna dijeta u svakodnevnim al<tivnostima

135

• Dijete ce prije okusiti hranu u cijoj je pripremi i sarno sudjeJovalo iii je odabiralo. Dajte mu da bira izmeou piletine i ribe, izmedu mahuna i graska. Dopustite mu da yam pomaze pri kuhanju i posluzivanju.

Njusni (olfaktorni) unos OmoguCite sigurno mjesto iii tihi kutak

".

• Odredeni mirisi mogu podrazivati, smirivati, iii osobu koja je njusno osjetljiva dovesti do senzorne prezasicenosti. lstrazujte s djetetom mirise da otkrijete koji mu najbolje odgovaraju da dodete do svog cilja - umirivanja iii pobudivanja. lake se svakom svic:ta neki drugi miris, lavanda, vanilija i ruza opcenito opustaju. Paprena metvica i limun obicno okrjepljuju. Zamislimo da vase dijete treba pomoc u smirivanju i voli vaniliju. Mozete koristiti sapun od vanilije, losion i kupku s aromom vanilije, mirisne svijece iii ulje vanilije u mirisnoj lampici, iii mirisni jastucic koji se stavlja preko ociju za vrijeme spavanja.

• Ako je vase dijete preumorno u setnji, a znate da mu mirisi pomazu, nosite sa sobom njegov omiljen miris iii svratite u trgovinu u kojoj se prodaju mirisne svijece i sapuni.

• 19rajte igru mirisanja. Neka dijete zatvori oCi iii stavi povez preko ociju i pokusa prepoznati mirise poput javorova sirupa, jabuke, maslaca od kikirikij a, zumbula.

• Ponekad zivot "smrdi".Prihvatite djetetovo misljenje da mu neSto grozno smrdi. Zatim mu pomognite naci nesto sto mu ugodno mirise.

Okusni unos Okusni unos podjakim je utjecajem njuha (za probu zvacite ivakacu dok okus ne nestane, zatim stavite limun pod nos - ivakaca ce imati okus kao limun).

• lntenzivni okusi mogu stimulirati djetetova usta i potaknuti ga da pozeli probati noVil hranu. Prije nego mu ponudite noVil hranu, dajte mu tvrdi bombon s okusom paprene metvice, kiseli gumeni bombon iii drugu zacinjenu hranu.

• Ako vase dijetene postaje zivahno iii izrazito pospano nakon konzumiranja rafiniranog secera, ponudite mu zele-bombone raznih aroma. Neka pojede jedan i pogodi od cega je.

ponekad se svi trebamo "odmaknuti od svega". Mozda vase dijete treba i cesee, ako je previse podrazeno mnogim senzornim podrazajima. Nakon napornoga dana u vrtieu iii skoli, mozda mu treba njegova soba da bude tamo nekoliko minuta iii cak nekoliko sati da se oporavi. Ako mu je tesko biti u drustvu, mozda ce trebati uzeti kratki predah da se sabere prije nego nastavi igru bez ispada bijesa. To nije isto sto i time-ollf koji ste vi nametnuli, iako moze sluziti istoj svrsi - da se dijete privremeno iskljuci i smiri. U idealnom slucaju, vase ce dijete nauciti prepoznati kad se blizi granici preopterecenosti, izaei ce iz sobe i uzeti si nekoliko minuta da se sredi prije nego se ponovno pridruzi drugima.

Sigurno mjesto je udobno i privatno. To moze biti poseban kutak spa­ vaee sobe u kojem je zrnata vreea za sjedenje, stolica na kojoj se moze vrtjeri i koja ima visoke naslone za ruke, iii hrpa jastuka, njezn2 svjetlo te nekoliko stvari koje ga umiruju, poput plisanih zivotinja i slikovnica, slagaJica i anti­ stres igracaka poput malih loptica sto izgledaju kao gumeni pompon (bilo sto st6 vasem djetetu pruia osjeeaj zastite i sigurnosti) . Mozda ce zeljeti zamotati se u deku, uei u sator iii uzeti odreoenu terapijsku spravu , naprimjer valjati se potrbuske na terapijskoj lopti iii koristiti sobnu Ijuljacku .

Sto neko mjesto Cini sigurnim, prilicno je subjektivno. Vi i vase dijete morat cete otkriti sto najbolje funkcionira.

Vi i vas radni terapeut trebali biste se konzultirati s vrticem iii skoJom 0 tome kako da tamo stvorite sigurno mjesto, kao i ako to treba vasem djetetu da ostane fokusirano i da moze slobodno uciti. Potezanje tog pitanja moze biti dvosjekli mac jer vi ne zelite ispricati svoje dijete iz sudjelovanja u grupnim aktivnostima. lpak, odgojitelj iii uCitelj koji primjecuje da se vase dijete iskljucuje iii cudno ponasa zbog senzorne preopterecenosti mozda ce biti otvoren za djetetove potrebe i dopustiti mu da se sabere na tihom, sigurnom mjestu da bi se kasnije moglo ponovno ukljuciti u grupu i aktivno uciti. Mnoge naprednije uCionice vee imaju ugodan kutak za citanje koji se lako moze iskoristiti u OVil svrhu. Stariji ucenik moze kratko odmoriti u oznacenom tihom kutku izvan ucionice ako je dovoJjno odgovoran i ako mu uCitelj to odobrava.

~I

.1

J j

J

II

t ..

r"

136

SEN20RNA INTE GF!ACI.lA 17 DANA U DAN

Za dojence koje se lako preoptereeuje podrazajima morat cete male istrazivati da naclete okruzje i igracke koje mu pomazu da se smiri i sredi.

Vjerojatno i varna koristi poseban dio kuee u koji se mozete povuei kad imate potrebu za tim. Ponekad i sam odlazak u kupaonicu iii pripremanje rucka kad ste sami u kuhinji posluzi u tu svrhu.

Vasem djetetu nije uvijek prakticno povuei se na svoje sigurno mjesto.

Mozda zelite napraviti prijenosnu opremu za samosmirivanje - kutiju za cipele sa samoumirujueim predmetima koju mozete ponijeti sa sobom kad se vozite u automobilu, cekate u ambulanti iii spremate dijete na spavanje.

Djelotvoran plan

t l_ '

Kao sto mozete vidjeti, sarno je nebo granica kad birate sastojke senzorne dijete. Mozda eete trebati smisliti nove ideje da bi bilo zanimljivo, no moguee je da ee dijete stalno iznova zeljeti tocno isti unos. Ako vas izvoclenje toliko razlicitih aktivnosti navede na pomisao "Uzas, sarno da ne moram jos vise raditi oko tih teskoea senzorne integracije", sjetite se da mozete upotrijebiti svoju senzornu inteligenciju da jednostavne igre i svakodnevne zadatke pretvorite u koristan senzomi unos. To zaista nije tako tesko ako uzmete u obzir da sve u zivotu ima, iii moze imati, snaznu senzor­ nu komponentu. Sarno trebate osvjeziti svoje znanje 0 tome kako da izvucete korist iz toga. I mora yam na prvom mjestu u kuCi biti zadovolja­ vanje senzornih potreba. lako se svijet, naravno, neee prestatiokretati jer vasem djetetu treba vremena za istrazivanje Ijigavog osjeta plastelina na svojim rukama, prepoznajte i cijenite vaznost njegova novog istrazivanja osjeta ne dozvo­ ljavajuCi sebi da vas nesto drugo ometa. Posaljite drugu djecu nekamo iii neka yam se aktivno prikljuce, iskljuCite telefon i ne dogovarajte nepotrebne posjete koje ee poremetiti vas raspored. Sarno. budite uz dijete fizicki i emocionalno.

Kao senzorno inteligentan roditelj, na pravom ste putu da zadovoljite senzorne potrebe svojega djeteta u kuCi. No zadovoljavanje njegovih senzornih potreba u skoli malo je skakljivije jer tamo nema vas da to radite.

SENZORNA DIJETA U SKOLI I

l

Za integriranje senzorne dijete vaseg djeteta u skolski raspored trebat ee dosta vase kreativnosti i zahtijevat ee da uciteIji i ravnatelj skole budu bez

prcdrasuda. Za zadovoljavanjc djClctClvih senwillih pOln; ba 1.1 ~,kllii 11111 / ,\1:1 ce trebati dodatan senzorni unos pored redovilog le I1eke sitnc pril agadbc u okolini. Jednom kad osoblje skole shvati da te jednostavne prilagodbe nisla ne kostaju ida ee omoguCiti vasem djetetu da bude produktivnije u razredu, vjerojatno ee htjeti pokusati. Vee su mllogi nastavnici prepoznali te jednostavne aktivnosti, naprimjer da jednominutni odmor istezanja pomaze sooj djeci da bolje uce, iako mozda nisu svjesno prepoznaJi senzornu veZll s tim. (Ako naidete na bilo kakav otpor ucitelja, pogJedajte cetrnaesto poglavlje: Koko zastupati svoje dijete l/. fkoli .)

Evo nekoliko jednostavnih nacina da integrirate senzornu dijetu u skolski raspored. Osnovno nacelo je rjesavati stvari prije nego senzorni problem iskrsne. Prije sjedenja za stolom iii aktivnosti u krugu gdje se trazi paznja i koncentracija, vase dijete treba zadovoljiti svoje tjelesne potrebe.

Mnoga djeca otkrila su da im jako pomaze ako im se omoguCi trenutak istezanja, savijanja, skakanja, guranja, povlacenja iii obavljanje nekog "teskog rada" prije "sjedi mirno i budi tiho" aktivnosti. Nekoliko odguravanja od zida, skakanja i pljeskanja iznad glave, ili cak setnje do vode za pice, obicno moze carobno djelovati . Ponekad nekoliko gutljaja iz bocice s vodom, zagrljaj, ivakanje neceg iii nekoliko vjeibi za prste (poput stiskanj a sake u pesnicu, pa otpustanja, iii laganog istezanja prstiju po stolu) moze pomoci vasem djetetu da ostane usmjereno na zadatak. Kod slusanja price u aktivnostima u krugu, diskretno odskakivanje na jastuku punjenom zrakom i stiskanje igrackice protiv stresa u saci djetetu moze dati dovoljno kontroliranog kretanja da uspije sjediti i odslusati pricu do kraja.

Neki drugi prijedlozi: • Prije zadataka pisanja, neka dijete radi gimnastiku fine motorike da pripremi svoje ruke i sake. To moze biti vjeiba dosezanja do neba , pa zatim do poda, sakama priljubljenim jednu uz drugu , povlacenje svakog prsta, koristenje klijesta ili igracke za stiskanje, oblikovanje plastelinom iii glinom, iii brzo okretanje olovke od spice do gumice nekoli~o puta.

• Da bi se pospjesilo aktivno slusanje, neka se dijete njeino primi za hrskavice svojih usnih skoljaka i povlaci ih prem a dolje, pa natrag

nekoliko puta.

• Da odrzi paznju dok sjedi na stolici, neka radi sklekove na stolici - drzi ruke na bocnim stranama sjedala i tijelo podize gore, nogama pritisee noge od stolice; neka radi "dzepne" sklekove gurajuCi sake dublje u dzepove; nosi vestu podlozenu utezima iii jastuCic za krilo (razgovarajte s radnim terapeutom 0 tome), iii neka drii tesku knjigu na krilu. Moze

• ~

138

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Senzoma dijeta

se odguravati i nogama 0 gumenu traku za vjezbanje (Thera-Band) iIi

koristiti Theratllbing (siroku elasticnu traku, sto se moze nabaviti preko

kataloga) nategnutu oko nogu stolice, iii oko ruku dok sjedi na podu.

• Ako mu je potrebno,. dijete moze sjediti ledima naslonjeno na zid iIi na

ormar s knjigama radi dodatnog taktilnog i proprioceptivnog unosa.

• Ako vase dijete sise iIi mace vlastitu odjecu, dajte mu da mace makacu iIi da glode gumenu cijev (Chewy Tubes), gumenu ogrlicu (Chew/ery) iii Ark's Grabber (dostupno preko terapijskih kataloga; vidite fotografiju na str. 364). Z vakanjem tih predmeta udovoljavaju se oralne potrebe i to nekoj djeci pomaze da se fokusiraju.

• Neka nosi slusalice (koje se inace koriste za slusanje glazbe iii one zimske) da prigusi ometajuce zvukove iz razreda, iIi cepice za usi kad je na igralistu iIi u sportskoj dvorani. Neka slusa njeinu glazbu dok obavlja zadatke u skoli.

• Neka uCitelj dodjeljuje vasem djetetu aktivne zadatke, naprimjer da odnese neke biljeske do zbornice, obrise plocu; premjesti audiovizualnu opremu iIi stolice, klupe, knjige; pomaze podijeliti radne listove, olovke i pribor za likovni.

Promjene

U

okolini ·

l ednostavne promjene u UCiOnICl mogu znacajno promijeniti djetetovu sposobnost koncentracije i ucenja. Mozda cete ih trebati dodati u njegov individualni edukacijski plan kao sluzbene prilagodbe (vise 0 tome u cetrnaestom poglavlju: Kako wstllpati moje dijete u 1koft). Radni terapeut moze yam pomoCi otkriti kako prilagoditi razrednu sredinu, no ovdje su yam dane neke ideje za pocetak.

• Djetetu sa senzornom obrambenoscu koje treba izbjegavati neocekivani, blagi dodir moze koristiti strukturirano, izdvojeno mjesto poput malog kvadratnog tepiha na podu u vrijeme kad se izvode aktivnosti u krugu, mekan tapecirani jastucic iIi ovcja koza na stolici, gumeni vrhovi na nogama stoIa iii stolice, i reduciranje podraiaja iz okoline (prirodno osvjetljenje, zatvorena vrata, zavjese iIi rebrenice na prozorima i da ucitelji i kolege iz razreda nisu namirisani parfemom).

f~

" t~ ·

do -<

U svakodnevnim

aktivnostima

139

• Umjesto da sjedi na stolici, neka dijete sjedi na zrnatoj punjenoj vreCi, jastucirna za pod iIi na onim od kucnog trosjeda . Ako koristi stolicu koja dolazi uz klupu , pobrinite se da bude na pravoj visini; stopala bi trebala biti priljubljena uz pod, zglobovi, koljena i kukovi pod pravim kutom , a visina stoIa takva da je udobno za ruke i laktove. Ako djetetove noge ne doseiu do poda, koristite nisku stolicu iIi napravite oslonac za noge pricvrscen za stolicu (koristite drvo iIi pjenu). To mozete napraviti za skolu, za stol za kojim ru ca i za radni stol kod kuce.

• Kako biste sjedenju dodali malo kretanja, koristite jastuk za napuhavanje, neravan jastuk poput Disc'O'Sit - disk za sjedenje (pogledajte fotografiju na str. 364). Nekoj djeci dobro dode sjedenje na terapijskoj lopti na kojoj mogu lagano poskakivati . Postoje i one s ugradenim nogama kao i prstenom posebno dizajniranim da stabilizira loptu na mjestu . Dijete takoder moze sjediti na T-stolici (dostupno kod Southpaw Enterprises iii je sami mozete izraditi;' pogledajte fotografiju na str. 365), stolicu za ljuljanje, iIi obicnu stolicu s dvije iii tri krace noge za lagano ljuljanje.

• Zalijepite komadic tapisona pod djetetovu klupu da moze trljati nogama po tome radi dodatnog taktilnog unosa.

• Radni stol s kosom podlogom iii kosa ploca za pisanje koja se stavlja na stol (dostupno preko terapijskih kataloga) poboljsat ce polozaj ruku i drzanje olovke te pomoCi djetetu da izbjegne pad anje na klupu iIi istezanje vrata. Kad se od djeteta ocekuje da prepisuje s ploce, moze sjediti blizu ploce i pisati na podlozi pod nagibom od tri spojena registratora, svaki debljine 7,5 em, tako da je deblji dio okrenut ploci , a tanji dio registratora da gleda prema djetetu . Pobrinite se da djetetov radni stol gleda u prednji dio sobe.

• Na radnu plohu iii posluzavnik neka stavi prianjajuci gumeni podlozak koji sprecava klizanje kako mu se stvari ne bi otkotrljale. Koristite selotejp da stabilizirate papir po kojem ce pisati.

• Koristite selotejp iii cak marker (ako se radi oznacite gdje treba stajati papir na stolu.

0

radnom stolu u kuCi) da

• Upure za izradu T -sto li ce mozere pronaCi u knji zi The OUI-oj-Sync Child Has Furl autorice Ca rol Kran ow irz.

I

140

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• Kako biste pomogli djetetu da vremenski uskladi pokrete i razvije uskladeni ritam, probajte koristiti metronom, koji daje stalne zvUcne otkucaje (dostupno u trgovinama s glazbenim instrumentima i preko terapijskih kataloga).

• Neka uCitelj dopusti vasem djetetu dodatno vrijeme za zapisivanje biljeski i opskrbi ga specijalnim papirima koji pomazu djeci s teskocama fine motorike i koordinacije oko-ruka, poput papira s kvadratiCima, papira s debljim linijama, s ispupcenim linijama (dostupno na www.guide-write .comipreko nekih terapijskih kataloga).

• Neka se vase dijete koristi vibrirajucom kemijskom olovkom, kemijskama ispunjenim gelom umjesto klasicnih, iii tipkovnicom.

• Za likovne radove omoguCite djetetu Ijepilo u stapicu umjesto tekuceg Ijepila, te kist za slikanje umjesto boja za prste.

• Ako vibriranje znacajno umiruje vase dijete, razmislite 0 Vibramotu: tihoj, vibrirajucoj strunjaci koju mozete staviti pod djetetovu stolicu iii da sjedi na njoj tijekom aktivnosti u krugu (dostupno preko kataloga Illtegroliom). Mozete je koristiti i kod kuce pod djetetovim madracem da mu pospjesite san.

• Ako ste ikad radili u uredu s velikim otvorenim prostorom, znate koliko moze ometati kad vidite sve svoje suradnike oko sebe. Ogradite rubove radnog stoia kartonom da zaustavite ometajuce podraiaje. Integrations nude mobilni tip pregrade.

• Imajte na umu da postoji velik izbor uobicajenog skolskog pribora.

Naprimjer, dijete kojem je nelagodno koristiti standardne skarice s dva prstenasta otvora mozda ce razveseliti one s gumiranim otvorima , iii one koje su ergonomski ispravnije od Croyoie iii Fiskarsa, koji imaju manji prstenasti otvor za palac, a veCi za nekoliko prstiju da stanu unutra. Djetetu kojemu smeta miris Ijepila za drvo mozda ce biti dobro prozirno Ijepilo iii eak one na biljnoj bazi. Vjerojatno se ni jedan uCitelj ne bi protivio da vi nabavite te stvari, iako vjerojatno imate pravo traiiti od skole da ih ona nabavi.

Kljucna stvar otkrivanja pravih sastojaka senzorne dijete i prilagodbe skolske okoline je da utvrdite djetetove senzorne potrebe i prona<.lete nacin da ih zadovoljite sukladno skolskim pravilima ponasanja. Kad se radi 0 ponasanju kod kuce, mozete manje brinuti 0 tome je Ii one primjereno dobi, kad mozete dati djetetu da se valja po podu deset minuta prije rucka.

Senzoma dijeta u svakodnevnim aktivnostima

141

Dobivanje radnog terapeuta u skoli moze stvarno poduprijeti djetetovu sel1zornu dijetu. Ako se radna terapija pruza izvan uCionice, mnogo je veca vjerojatnost da ce djetetu biti dopusteno da se valja koliko mu treba iJi udara o hrpu strunjaca iii skace na trampolinu. Skolski radni terapeut trebao bi vam pomoCi da ideje iz senzorne dijete integrirate u razred i trebao hi pomoci ucitelju da shvati kako senzorne aktivnosti koje se provode sa svom djecom mogu pomoCi da se svi osjeeaju i fllnkcioniraju bolje.

Kada vi iii radni terapeut razgovarate sa skolskim osobljem, zahtijevajle da se vase dijete nikada ne izdvaja kao nesto posebno, kad god je to moguce.

Naprimjer, ako ee za vrijeme aktivnosti u krugu sjediti na jastuku sto ga je donijelo od kuce, svoj djeci trebalo bi biti dozvoljeno da i oni doncsu svoje jastuCice za sjedenje. Kad se uciteljima predstave takve ideje, oni se najcesce zabrinu da ce im to ometati nastavu. Mozda vee imaju u glavi sliku djece kako se tuku jastucima iIi bacaju anti-stres igracke iIi jastuke za krilo po . uCionici . Ipak, kad su im dana jasna pravila, veCina djece primjereno koristi te predmete kad ih jednom pocnu donositi. Vise informacija 0 integriranju aktivnosti senzorne dijete u skolu te 0 prilagodbama u uCionici , potrazite u eetrnaestom poglavlju: Kako zasrupari svoje dijete u fkoli.

Preporucena literatura i izvori informacija Pogledajte proizvodace korisnih igracaka, opreme i proizvoda da vas usmjere gdje da nabavite neke proizvode spomenute 0 ovom poglavlju.

Kranowitz, Carol S. The Our-oj-SJ'llc Child Has FulZ. New York: Perigee, 2003. Knjiga je izvrstan izvor ideja senzornih aktivnosti, posebno za mladu djecu.

'~: '

POGLAVLJE 7.

Prakticna rjesenja svakodnevnih senzornih problema

Kao roditelj djeteta sa senzornim smetnjama vjerojatno ste naucili izbjega­ vati nepotrebne situacije koje vase dijete uznemiravaju ili dovode do zivca­ nog sloma. Ne moramo ni govoriti da zivot nosi previse situacija koje vi i vase dijete jednostavno ne mozete iii ne zelite izbjeCi: odlasci u skolu, pra­ nje kose, suocavanje s razdobljima cestih promjena, odlazak na godisnji odmor. Djetetova jedinstvena senzorna osjetJjivost i nepodnosenje nekih podrazaja odredit ee u kojim ee situacijama ono imati problema i sto mozete glede toga poduzeti, bilo da se vase dijete bori s problemima veza­ nim uz brigu 0 sebi, sa situacijama vezanim za okolinu, grupnim situacijama iii promjenama vee ustaljenog rasporeda.

Kad prestanete analizirati situaciju iii zadatak s kojim dijete ima proble­ ma, gotovo uvijek postoji nesto sto mozete promijeniti. Razmisljajte 0 buci, zvukovima, mirisima, okusima, prizorima, pokretima koje vase dijete mOra izvoditi. Mozete Ii ista u okolini promijeniti da mu bude bolje? Sto mozete napraviti na drugi naCin? Kako mozete pomoCi djetetu da se suoci sa situa­ cijama koje ne moze kontrolilati? Takav nacin analiziranja moze zahtijevati dodatno vrijeme i razumijevanje bas kad ste u zurbi iii kad ste nestrpljivi.

Ali trud se stvarno moze isplatiti.

Razmotrite takoder vlastitu ulogu u uzrokovanju onoga sto je djetetu u toj situaciji neugodno. Uznemiruje Ii ga ton vasega glasa iii naCin na koji fizicki s njim postupate? Izrazavate Ii time vlastitu tjeskobu, strepnje iii Ijut­

.,'t L

l

144

SENZORNA INTEGRAGIJA IZ DANA U DAN

nju? Ne z.elimo da se osjecate krivima niti zelimo svaljivati krivnju na vas.

No otkrivanje onoga sto se moZe mijenjati kad vase dijete ima ziveani slom svakog jutra, ueinit ce da se i vi i dijete osjecate bolje!

Zapitajte se provodite Ii adekvatno senzornu dijetu. Naprimjer, dajete Ii mu dovoljno taktilnih podrazaja i dodira dubokog pritiska prije aktivnosti kao sto je kupanje? Trebate Ii razgovarati s radnim terapeutom 0 modifici­ ranju senzorne dijete, iIi 0 tome kako se nositi sa stalnim izazovnim situa­ cijama poput nosenja kapa i rukavica? Radni terapeut moze yam i iz djete­ tove perspektive objasniti zasto dijete uvijek poludi kad ga vodite u super­ market.

Takoder je dobro djetetu prepustiti malo kontrole i osjecaja predvid­ Ijivosti. Dajte mu do znanja da razumijete da mu je tesko i da se trudite wjedllo otkriti moguca rjesenja za to. Mozda cete trebati raspravljati i uloziti nesto truda, ali necete odustati ... i ne mozete to raditi bez djetetove pomoCi. Prije nego napravite nesto na drukeiji naein, recire to djetetu, ako mislite da ono moze razumjeti . Naprimjer, umjesto da mu u kadi neoeekivano navueete na glavu stitnik, sto spreeava curenje sampona u oei, objasnite mu da znate kako mrzi da mu sampon dode u oei i da mu je Stitnik mozda nepoznat, ali da ce zastititi oCi od sampona.

Trebat cete u rukavu imati mnogo trikova. U ovom pogIavlju dajemo yam neke savjete i tehnike iz radne terapije koje su roditeIji uspjesno koris­ • tili u kuCi, u vrticu i skoli. Vise praktienih rjesenja, osobito za skoisku sredi­ nu, uz savjete 0 tome kako da skola napravi prilagodbe i provodi senzornu dijetu, naCi cete u eetrnaestom poglavIju: Kako ZLlScupati woje dijete u skoli.

IZAZOVI IZ PODRUCJA BRIGE 0 SEBI:

NJEGA TIJELA, ODIJEVANJE I ODLAZAK U we

Njega tijela Kupanje • Pdje tusiranja iii kupanja pruzite djetetu taktilne podrazaje i dodir dubokog pritiska (pogledajte sesto poglavlje: Senzonzo dij'eto u wakodnevnim akrivllostima).

• Ako se dijete mrzi kupati, probajte postupno: stavite ga golog u suhu kadu kraj plasticne kadice iii plastienog lavora ispunjenog toplom vodom (usto imajtejosjedan lav~r s toplom vodom, za ispiranje). Neka

Praktitna

!.-.

~esenja

svakodnevnih senzomill problema

145

se igra igraekama za vodu, trijaCicom i sapunom. Ako voli lutke, neka pere lutku, a onda i sebe. Perite dijete vodom iz lavora i isperite vodom bez sapuna iz drugog lavora. Malo dijete mozete kupati i u plasticnoj kadici stavljenoj u veliku kadu .

• Na zid kraj kade, iii cak na strop, postavite neslomljivo ogledalo koje se ne magli. Ponekad se dijete osjeca sigurnije kad se vidi u ogledalu dok si pere lice, nanosi sampon iii ispire kosu.

• Ponekad dijete smeta zvuk vode koja teee kad se puni kada. Probajte napuniti kadu dok su vrata zatvorena i, kad je kupka spremna, umiriti dijete.

• Kad mu perete kosu, koristite rukavicu za kupanje. Pritiscite prstima glavu da mu pruzite dodatne proprioceptivne podrazaje.

• Ako je dijete mlade, stavite vinil slicice na strop izoad kade, da ih gleda dok mu ispirete kosu; pricajte mu 0 slicicama da mu odvratite paznju.

Drugi nacin je da se nagne prema naprijed tako da mu je lice prema dolje dok mu se ispire kosa. Iii, dok ima zatvorene oei, sakrijte igraeku pod pjenu u kadi i ispiri\e mu kosu; oeekivanje zabavnog trazenja igracke mozda mu pomogne da podnese ispiranje kose.

• Neka se dijete kupa iii tusira nakon drugih, tako da kupaonica vee bude topla . Ako treba, zagrijte rucnik na nekoliko minuta u susilici.

• Omogueite djetetu da sarno drzi rucku tusa, da ima kontrolu dok se tusira. Obicno je mlaz vode njeiniji kad drzite rueku nego kad je objesena na zid iznad glave.

• Neka dijete stoji u kadi i gleda tus nekoliko minuta prije nego se osmjeli tusirati.

• Ako vase dijete ne voli sapun iii sampon, kupite, iii sami izradi~, pjenasti sapun (takoder dobar za taktilnu igru i, za razliku od pjene za brijanje, nije nuznojakog mirisa). Kucni aparati koji tekuCi sapun pretvaraju u pjenu mogu se naci u trgovini kucnim potrepstinama, www.drugstore.com. a cesto i na internetskoj prodaji.

• Neka dijete uz nadzor regulira temperaturu vode za kupanje iii tusiranje (budite pazljivi s mladom djecom koja sarna podesavaju . mijesalicu). Djeca s poremeeajem senzorne integracije mogu imati vrlo razlicit osjecaj za "hladno" i "vruce". Za svaku sigurnost, te da sprijeeite strasan sok od prevruce vode, pobrinite se da je temperatura na grijalici za vodu podesena na sigurnu maksimalnu razinu.

146

PraktiCna rjesenja svakodnevnih senzornih problema

SENZDRNA INTEGRACIJA IZ DANA UDAN

Pranje kose

• Neka djeca s poremecajem senzorne integracije lose reagiraju na umjetne boje, ne sarno u hrani nego i u sapunima i samponima. Ako sumnjate na taj problem, potrazite proizvode bez takvih boja. Ipak, moramo vas upozoriti da "prirodni" proizvodi za bebe i djecu koji se prodaju u trgovinama zdrave hrane eesto nisu "bez suza".

• Neka dijete odabere sampon ili sapun koji mu ugodno mirise. To je poticajno i za pranje ruku.

• Dok se dijete tusira iIi kupa, pustajte opustajucu glazbu (CD player iIi kasetofon drzite podaije od kade).

• Za neku je djecu najbolje "vojnieko tusiranje": zatvorite tus dok se dijete sapuna iIi samponira, zatim neka se ispere i izade van iz tusa.

• Ako se dijete previse uzbuduje u tusu i skace uokolo, svakako mu stavite veliku protukliznu podlogu kako se ne bi poskJiznuio. Mozda cete tu podlogu htjeti nositi i na odmor iIi kad posjetite goste kod kojih cete prespavati.

• Eksperimentirajte s pjenusavim kupkama. Mozda ce dijete uzivati u kadi s puno pjene iIi mozda sarno toliko da se moze igrati pjenom, a da pritom vidi dno kade iIi svoje tijelo pod vodom.

• OmoguCite mu mnogo igraeaka za vodu, da zavoli kupanje. Dozvoliti mu da se u kadi igra perivim bojama za prste, te da ih kasnije ispere, zapravo je izvrstan naein da ga se pridobije i za kadu i za koristenje boje.

Izbj~gavajte koristenje proizvoda (deterdzena­ ta za . rublje, sapuna za ruke, deterdzenata' za posude, pasta za zube, kozmetickih proizvoda i dr.) koji sadrZ~ triid6san, snainu antibakterijsku/ antimikrobnu kemikaliju, kOja spada u kateg~rijU pe~ticida·. Trikl~S1m je klorofenoi, po mOlekul­ skoj strukturi sli6a'n nEikim od najtoksicnljii1 . . kemikalija na svijetu uklJucuju6i dioksin i PCB-e.

Lijecnici .preporucuju dObro ispiranJe ' obi6nim sapunom i vodom:' 'i ~ .~

147

-,

• Za ispiranje koristite veCi lavor s vodom; mozda ce dijete Iakse podnositi dodatnu tezinu vode na glavi od ispiranja tusem iIi vreem.

Drugi naein je da ispirete kosu izlijevajuCi vodu iz djecje kantice (obieno dostupno medu igraekama za plaiu) iIi iz vrca. Ako vase dijete mrzi ispiranje, mozda cete trebati izvoditi to postupno: poenite s ispiranjem nogu, zatim isperite ramena i potom mu izlijte vodu po glavi, IIi zajedno odbrojavajte za svaki korak: jedan, dva, tri, isperi.

• Perite sarno krajeve kose, a ne i kozu na glavi, a nakon nekoliko seansa pokusajte oprati cijelu kosu.

• Isprobajte sampon bez ispiranja i proizvode za kupanje uz koje nije potrebna voda (www.southpawenterprises.comili www.drugstore.com) .

... 1

• Koristite stitnik za spreeavanje curenja sampona u oei (dostupno na www.onestepahead.com. u ljekamama i preko nekih terapijskih kataloga) iIi pri ispiranju kose preko lie a drzite trljaCicu. Mozete mu i obrisati lice odmah nakon ispiranja, iako je jos uvijek pod tusem iii u kadi, • Ako se kupate zajedno sa svojim malim djetetom, dajte mu da preIijeva vodu po vasoj kosi i vas em lieu prije nego vi to njemu napravite .

• Izmasirajte djetetovu kozu na gJavi prije nego je smoeite. Neki roditelji jako hvale koristenje vibrirajuce eetke za kosu (dosupno iz integrations te drugih terapijskih kataloga) neposredno prije pranja kose, iIi kao sastavni dio senzorne dijete.

• Koristite eepice za usi kako biste sprijecili da djetetu ude voda u usi.

• Prije nego mu operete kosu, neka dijete "opere kosu" lutki iIi varna .

I

• Ponekad je problem u tome da se dijete osjeca fizieki nesigurno kad zatvori oei da bi ispralo sampon (boji se da ne padne iIi ne zna gdje mu je tijelo). Koristite sampon "bez suza" tako da moze oei drZati otvorene.

IIi, neka se drzi za vas, iIi mu rukama pritiSCite ramena prerna dolje da mu pomognete da zna gdje mu je tijelo dok ima zatvorene oei.

.!

\

-

I

I

148 r

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Praictitna

rje~enja

svakodnevnih senzomih problem a

149

Cesljanje

• Idite k frizeru koji je salon prilagodio djeci, iii takav prostor sami stvorite kod kuce, liZ zakllsku i videofilm.

• Pripremite kozu glave pritiscuCi je rukama prema dolje iii ugodnim masiranjem glave.

• Neka frizer da vasem djetetu veliku, mekanu eetku, suhu krpu s djeejim puderom iii susilo za kOSll podeseno na hladni zrak da eetkom iii susilom otkloni ostatke osisane kose. Nakon sisanja na nadrazenu kozu nanesite djecji puder. Izbjegavajte da osisani komadi kose padaju po djetetovim rukama. Mozda cete htjeti malim ruenim usisavaeem usisavati kosu dok ona pada, ako zvuk ne bude smetao djetetu.

• Koristite regenerator koji ne zapetljava kosu.

• Koristite cetku s mnogo eekinja da ne biste jako eupali kosu. Iii koristite specijalni eesalj za rascesljavanje s rjede razmjestenim zupcima.

• Ponekad djeca imaju veCi osjecaj kontrole i lakse mogu tolerirati eesljanje ako se gledaju u ogledalu dok ih se ceslja.

• Ako se dijete moze sarno eesljati, dopustite mu to: mozda ce lakse predvidjeti i kontrolirati bol pri raseeSljavanju kose.

• Probajte da dijete tijekom eesljanja sjedi na zrnatoj vreCi radi osjeta dubokog pritiska, da nosi vestu podlozenu utezima, iii da u krilu drzi tezi jastuCic. • Uvijek eesljajte kosu od krajeva prema gore, da biste izbjegli zapetljavanje kose. Ako je kosa dugaeka, driite pram en jednom rukom dok drugom eesljate krajeve pramena, kako biste eupanje kose sveli na minimum.

• Zgodni ukrasi za kosu i "igra frizera" s drugim djetetom iii mamom takoder moze ohrabriti dijete.

• Razmislite 0 prednostima kratke kose! Podsjetite svoju kcer da i Jagodica Bobica ima kratku frizuru .

• Umjesto plastienog ogrtaea koristite ruenik prievrscen k.'vaCicom: dijete moze vise iritirati plastiena iii eieak kopea nego komadi odrezane kose koji mu padaju po vratu. Mozete ga jednostavno dobro zamotati u ruenik iii odjenuti odjecu koja ga potpuno pokriva.

• Donesite dodatnu kosulju za dijete, da se nakon sisanja odmah moze presvu Ci . Iii ga sisajte kod kllce, da se odmah moze istusirati i isprati sa sebe ostatke kose.

• Razmislitc 0 sisanju djeteta kod kuce iii kod frizera gdje nema mirisa koji ga nadra~uju , poput kemikalija za trajnu. Iii u salonu ugovorite tennin kad tamo nece biti nikakvog bojenja , peglanja kose iii izrade trajnih frizura.

• Ako vase dijete ima vrlo nisku toleranciju na sisanje, mozda cete odgoditi sisanje na jos nekoliko dana. Da, izgledat ce malo bedasto koja tri dana, no zadriavanje djeteta na stolici kako bi se odmah skroz osisalo, moze stvoriti vise neprilika nego sto yam treba.

SiSanje

• Iako moze eudno zvucati, mozda biste mogli osisati dijete dok spava (posebno ako spava uspravno, u autosjedalici), iii dok se kupa i zaokupljeno je igrackama.

• Kao i prije eesljanja, i prije sisanja smanjite taktilnu osjetljivost djetetove glave pruzajuCi mu masazu dubokog pritiska po glavi.

• Za vrlo malu djecu koristite rijee uredivollje, a ne odrezivanje, da sam Cin ueinite manje strasnim.

• Ako je vase dijete osjetljivo na zvukove, izbjegavajte aparatic za sisanje iii vrijeme kad se njime sisa netko drugi u frizerskom salonu. Mozete ga takoder probati desenzitizirati na zvuk frizerskih skara tako da ponekad, kad navratite u salon i kad necete sisati dijete, frizer glumi da ga sisa. Iii, neka vase dijete vibratorom iii elektrienom eetkicom za zube prelazi po rubu eela na mjestu gdje poeinje rasti kosa, prema sljepooenicama i kraj usiju. Mozete mu takoder dati da nosi eepice za usi iii da slusa glazbu.

• Malo dijete probajte drzati u krilu, iii ga posjednite na nisku stolicu, jer djetetu s poremecajem senzorne integracije visoke stolice, poput barskih, mogu biti zastrasujuce.

• Ako je moguce, narueite se kod frizera tako da dijete najprije ima priliku vidjeti kako se netko drugi Sisa.

• Neka dijete za umirenje koristi tezi jastuCic za krilo iIi neka se igra igraekom.

150

Praklitna

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• OmoguCite djetetu da sarno odabere svoju mekanu, djecju cetkicu (Barbie iIi Spiderman? Zuta iii jarko Ijubicasta?) Neka ono sarno odluci hoce Ii prati zube prije iIi nakon price za laku noc, a kad to jednom odluci, pridrzavajte se toga.

• Pravilno cetkajte djetetove zube i ucinite to zabavnim. Pricajte 0 njegovim zubima i desnima. Koje su boje? Jesu Ii meki iIi tvrdi? Cemu sluze? Zasto je vazno voditi brigu 0 njima? Pobrinite se da cetkate dj etetov jezik i predio izmedu zuba i desni. Djeci sa slabim oralno­ motorickim vjestinama hrana cesto zapne na tom mjestu.

• Djeca sa senzomim smetnjama mogu negativno reagirati na pjenu u ustima. Probajte Orajelovu pastu za maJu djecu, koja se ne pjeni, iii prelijte po cetkici aromatizirani fluorid. Ako vase dijete jos ne zna ispljunuti, koristite pastu za zube bez fluorida, poput Nature's Gate iii Tom's 0/ Maine Szlly Strawbe1TJ', kalw biste konzumaciju fluorida sveli na minimum. Pitajte svog zubara treba Ii vase dij ete koristiti pastu s fluorom iIi piti vodicu s fluorom.

• Kako biste desenzitizirali desni, primijenite taktilni podrazaj: stavite na prst gumeni cep iIi koristite Nuk masazer iIi In/ra-Dent (pogledajte fOlografije na str. 365), iii jednostavno trljajte desn i trljaCicom iii Dentipsom iIi Toothettesom (dostupno u Achievement ProdllCts/or Children).

svakodnevnih senzomih problema

"

• Kako biste djetetu odvratili paznju od neugodnog osjecaja, cetkanje zuba pretvorite u igru. Naprimjer, kad mu cetkate zube, opisujte lik iz bajke iIi s televizije koji "vidite" u njegovim ustima, a dijete neka pogodi o kome se radio • Moze biti da dijete izbjegava cetkanje zuba jer mrzi to raditi u kupaonici. Ako se vasa kupaonica ne moze pretvoriti u ugodno mjesto (0 tome pogledajte str. 166-167), neka pere zube nad sudoperom u kuhinji, iIi cak iznad umivaonika u sobi za pranje rublja, ako mu je tako ugodnije. Ako vas zubar kaze da je u redu da dijete guta pastu za zube, mozete mu cak pokusati prati zube dok Idi na ledima. Nekoj maloj djeci ugodnije je Idati dok im perete zube, tako da ih jednom podlakticom pri tiscete preko prsa, a drugom im perete zube.

Uredivanje noktiju • Prije uredivanja noktiju masirajte djetetove ruke i njdno mu pritiscite jagodice prstiju.

• Uredujte nokte nakon kupanja, kad su jos vlazni i mekani.

• Uredujte djetetove nokte dok spava.

• Napravite igru od toga. Glumite da su nokti Ijudi koji idu na sisanje, iii cudovista koja treba skratiti.

• Kad rezete nokte, nemojte ih odrezati sve do koze, nego svakako ostavitc bijeli dio ruba nokta.

• Pokusajte koristiti mnogo vode: nakon svakih nekoliko poteza smocite cetkicu.

• Stavite preko djeteta tdu dekicu dok mu rezete nokte.

• Mnoga djeca vrlo pozitivno reagiraju na vibrirajuce cetkice, kad shvate da ih one umiruju . Lakose koriste i zabavne suo Pobrinite se da za

II

• Kad Cistite zube svilenim koncem iIi ucit e dijete kako se to radi, koristite konac poput Glideova konca, i njdno, a ne naglo, prelazite njime izmedu zuba. Djeci koja vole jake okuse mozda ce odgovarati zubna svila s odredenom aromom, npr. s aromom cimeta iIi metvice.

• Ako dijete odbija cetkicu za zube, neka prije i nakon obroka z.vace mokru trljacicu .

• Neka dijete sarno prilagodi temperaturu vode ako mu je tako ugodnije.

151

manje dijete nabavite onu s manjom glavom. SonicaTe eetkica ima izuzetno tih motor, koji je jako dobar za djecu osjetljivu na zvukove .

Pranje zuba

• Uspostavite predvidljivu rutinu vezanu uz to kada i kako cetkati zube.

Naprimjer, mozda dijete odluci da ce uvijek poceti s gornjim zubima i cetkati ih slijeva nadesno, od prednjih zuba prema straznjima.

Dosljedna shema cetkanja pomoCi ce mu motoricki planirati ovu slozenu aktivnost i nauCiti ga da predvidi gdje ce i kad osjetiti nizlicite podraiaje.

~esenia

• Dajte mu da jednom rukom drZi lizaljku, dok mu na drugoj rezete nokte, kako biste mu odvratili paznju. Za odvracanje paznje posebno je dobra lizaljka valjkastog oblika. ''­

152

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Proizyodi za njegu tijela

• Kad dijete poene koristiti dezodorans, neka proba onaj u spreju iii sUhi roll-Ol1; manje je vlaz.an i Ijepljiv od tekuceg roll-onn.

Prakticna

rje~enja

svakodnevnih senzomih problema

153

• Obratite paznju na tipicne stvari na odjeCi koje iritiraju : gumu na rucnim iii noznim zglobovima, aplikacije koje grebu iii zakrpe koje se trljaju 0 kozu, uske ovratnike (poput dolcevita) iii pojasove pri Kojima odjeca ne prekriva gumu (donje rublje s prekrivenom gumom dostupno je na www.sensorycomfort.com).

• Ako se vasa kCi zeli sminkati, ali ne moze podnijeti miris, potrazite sminku bez mirisa i onu koja ne izaziva alergijske reakcije, poput Almayevih proizvoda. Ako ne voli debeli sloj pudera, neka ispere lice vodom iii stavi tanki sloj hidratantnog preparata prije sminke. Potieite je da vodi brigu 0 svojoj kozi - da pije mnogo vode i koristi losione za lice, ako ih podnosi, umjesto da nosi sminku koja joj je neugodna.

• Kupite sokne bez savova iz tvrtke Stride Rite iii iz trgovina tipa www.sensorycomfort.com. ilijednostavno odrezite konac koji stele soknu. Uvijek mozete obuCi sokne tako da rub izokrenete prema van, tako da djetetu ne smetaju Savovi. Stride Rite takoder proizvodi i rendere bez Savova.

Odjeca, naocale i drugo

• Ako vasa kci mrzi uske gaCice, razmislite 0 vecim pamucnim gaCicama iii joj kupite kratke bokserice (tvrtke Gap i Joe Boxer nude bokserice s ullisex otiskom).

Svakodnevna odjeca i donje rublje

• Ako hlace iii druga odjeca smetaju, podlozite ih vrlo mekanom tkaninom.

• Kupujte mekane tkanine: pam uk, flis i flanel. Mnogi su se roditelji definitivno opredijelili za njeini pamuk.

• Nekoj je djeci ugodnije u uskoj odjeCi iii kada usku odjecu nose ispod druge odjece: Probajte biciklisticke hlacice (poput svih pamucnih na www.sensorycomfort.com). uske, "premale" kratke majice, itd. Majica s kapuljacorn pruza izvrsne podrazaje kad dijete navuce kapuljaeu, gurne ruke u dzepove i povlaCi ih prema dolje.

• Kad kupujete odjecu za dijete s taktilnom osjetljivoscu, izbjegavajte stvari od mjesavine poliestera, koje ce ga mozda grepsti i biti mu' neugodne.

• Operite novu odjecu nekoliko puta prije nego je dijete obuee. Tvornicki omeksivaCi mogu, a i ne moraju, biti od pomoCi: blagi pomaiu, ali oni s jakim mirisom nekima mogu smetati. Koristite sredstva za rublje bez dodataka boja iii mirisa.

• Ako nezapaljiva kemijska sredstva iritiraju djetetovu kozu, koristite uske prijanjajuce pidzame umjesto onih tretiranih kemijskim sredstvima: • Iglom za paranje iii vrlo ostrim skarama uklonite etikete koje smetaju, odreiite ih sto blize savu. Isprobajte Hanes's donje rublje bez savova i kratke majice za djecu i odrasle. Calvin Klein prodaje donje rublje bez savova za djevojeice i zene.

• Ako vase dijete ima teskoca u baratanju gumbima i patentnim zatvaraeima na hlacama, potrazite eieak zatvaraee i one na zakopcavanje pritiskom, poput onih na trenirci. Ako za tjelesni treb ate hlace s gumom oko struka, probajte kaki iii kargo hlace iz Lands'End, L.L. Bean iii Old Navy.

• Probajte obuCi hlare od suskavca kao zamjenu za trenirku.

• Prije oblacenja hlaca namazite djetetove noge losionom, pogotovo u zimsko doba kad koza postaje suha i treba joj viage.

• Ako problem predstavljaju hlace za snijeg, obucite djetetu flis hlace iii tajice preko dugih gaca, da manje bude izlozeno hladnoci .

• Ako vasa kCi treba grudnjake, ali su joj neudobni, neka joj prodavacica iz trgovine zenskim rubljem pomoghe naCi onaj koji ce joj biti u9oban.

• Kupujte potpuno pamucne grudnjake s njeznim pamucnim otiskom, bez dodatne Cipke i' umetaka (rnozete naci na www.sensorycomfort.com i Hanes Pure Bliss line, www.purebliss.com).

• Probajte sa sportskim grudnjacima iii topicem s ugradenim grudnjakom. Podsjetite se da su sportski grudnjaci evrsCi i tradicionalnog izgleda, pa ce vasoj kceri biti vise iii manje ugodni, ovisno 0 njezinoj osjetljivosti.

• Ako vas sin mora nositi stitnik za spolovilo, pogledajte u sportskim prirucnicima i na www.internationaljock.com.

154

. SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Prakticna rjesenja svakodnevnih senzornih problema

Naocale • Ako vase dijete odbija nositi naocale, spomenite mu omiljene likove poput Harryja Pottera iii slavne licnosti koje ih nose (ovisno 0 djetetovoj dobi). Suncane naocale kakve nose filmske dive mozda ee nekom djetetu izgledati primamljivo, a djetetu koje voli sve crveno mozda ee biti primamljive zarkocrvene naoeale.

• Probajte vrlo lagane, fleksibilne naoeale kao sto su Flexon, Easy twist, Twist Flex i Como Baby tvrtke Solo Bambini. Ove naoeale znatno su laganije cid obicnih i mogu se savijati i uvijati , ada se ne slome. ".

155

• podsjetite se da taktilno osjetljivom djetetu mozda treba kapuljaea iii kapa da ga zastiti od neugodnog osjeeaja, eak i od najblazih kapi kise iii pahuljica snijega ::ito mu padaju na glavu.

:f ~~ I" .:;

.,

f,:

! .

• Razmislite 0 tome da pruzite djetetu priliku da uei kroz iskustvo.

Mozda ee radije ranije doei s igranja u snijegu iii eak patiti od blagih ozeblina (crvena, promrzla koza) nego podnositi zimsku odjeeu .

Hladnoea ne uzrokuje izravno prehladu i mozete ugrijati djetetovu kozu tako da je namacete u toploj (ne vrueoj) vodi. Na izlozenoj kozi mogu se pojaviti smrzotine (blijeda iii flekava, obamrla iii bolna koza), pa zato ipak budite vrlo oprezni pri izlaganju hladnoei.

• Probajte naoeale s gumom. Mozda ee djetetu biti ugodan dodatni pritisak na glavu.

Kacige

• Prije nego se opredijelite za kontaktne Ieee, provjerite moze Ii dijete tolerirati vidno polje malih leea; mozda ee treb ati prilagodavanje vida za gledanje prema dolje kad pise zadaeu ili gleda u tanjur s hranom.

Sigurnosne kacige obvezne su za rolanje, bordanje i voznju biciklom. Ako je vase dijete sklono prihvaeanju pravila, mozda ga mozete nagovoriti na nosenje kacige jer je takvo "pravilo" (i zakonska duznost). U protivnom, evo nekoliko nacina da ga pridobijete za nosenje kacige.

• Neka ee djeca povlaciti naocale prema dolje ako se okviri malo savinu, pa ako vidite da to radi, provjerite treba Ii ispraviti okvir.

Kape j rukavice • Masirajte djetetovu glavu i ruke prije nego obuee kapu iii rukavice.

• Mozda mu odgovaraju uze iii sire kape , rukavice s jednim iii s pet prstiju. Probajte navuei rukavice s jednim prstom na one s pet prstiju.

• Potrazite flis kape, rukavice s jednim prstom i s pet prstiju, koje manje grebu od akrilnih iii vunenih.

• Mozda ee dijete radije nositi odjeeu koja barem izgleda ugodna iii poznata. Odaberite odjeeu u njegovoj omiljenoj boji, koja na sebi ima njegove omiljene likove, iii odjeeu koja je sliena onoj koju je prije nosilo, a bil a mu je ugodna.

• Malom djetetu umjesto rukavica obucite na ruke earapice za bebe sa zvoncieima; zvuk zvonciea unutar materijala mozda ee ga toliko fascinirati da ee mozda zaboraviti na neugodu koju osjeea kad mu je nesto na rukama.

• Nekoliko puta dnevno izmasirajte mu kozu glave i ueinite to jos jednom neposredno prije stavljanja kacige na glavu.

• Dajte mu da isproba razliCite kacige. Ako je potrebno, neka ih prvi put sarno opipava bez stavljanja naglavu, a isprobavanje ostavite za sljedeCi put kad idete u trgovinu bicikala.

• Neka dijete isproba sesire i kape koje su dio kostima za maskenbal kako bi povecalo toleranciju na kape i kacige. Mozete ih za vrlo malu cijenu naei u trgovinama u kojima se prodaju stvari za proslave, te u trgovinama "sve po deset kuna".

CipeJe i cizme

• Prije isprobavanja cipela desinzitizirajte djetetove noge. Kad idete u trgovinu obuee, nosite sa sobom sokne bez savova koje moze tolerirati .

• Ako vase dijete odbija cipele, probajte s papueama iii mokasinama, iii platnenim cipelama koje disu.

• Moze biti da ee djetetu cipele biti udobnije ako nosi uske sokne.

• Starijoj djeci cesto su udobnije tenisice.

.,.

156

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA UDAN

Odlazak na

we

Odvikavanje od pelena

Citave knjige napisane su 0 tome kako provoditi odvikavanje od pelena i one bi yam mogle pomoci u primjeni uobicajenih tehnika. Ipak, djeca s poremecajem senzorne integracije obieno kasnije od os tale djece uspostave kontrolu nad mjehurom i crijevom. Konaeno, ako djetetu ne smeta osjecaj prljave pelene iIi gacica, nece biti motivirano kao sto bi bilo kad bi ga to smetalo. U obrnutom slucaju, neka djeca s poremecajem senzorne integra­ cije ranije se odviknu od pelena jer im osjecaj uprljanosti jako smeta.

• Ako dijete ne zna reCi da je mokro, pokusajte ga pustiti da hoda po kuCi gole guze, iIi mu umjesto pelene obucite gaCice. Mozete isprobati i pelene s gaCicama, odnosno gaCice za odvikavanj e koje ce biti od pomoCi kad niste kod kuce. Naialost, one mogu i otezati provodenje odvikavanja jer se dijete moze naviknuti da obavlja nuzdu u gacice i u odjecu .

• Nekoj djeci smeta veliCina daske na zahodu i osjecaj koji ona pruza.

Odvedite dijete u trgovinu i pomognite mu da odabere kahlicu iii tapecirani nastavak za dasku.

• Neka vrata kupaonice ostanu otvorena da smanjite odjekivanje zvuka od keramickih ploCica.

• Ako djetetu smeta zvuk mokrace dok tece niz skoljku, prigusite zvuk tako da razgovarate iii pjevate s djetetom. IIi bacite u vodu nekoliko komadica toaletnog papira da prigusite zvuk.

• Manja djeca imaju probleme s odrzavanjemravnoteZe zbog visine zahodske skoljke, a i noge im vise. Ako vase dijete ne voli kaWicu, na kojoj sjedi na podu, probajte mu ispod nogu staviti nisku stolicu dok sjedi na pravoj zahodskoj skoljci.

Prakticna

~esenja

svakodnevnih senzomih problema

157

pamucnih gaCica s elastikom u struku iii kratkih bokserica moze mu pomoCi da osjeti kada treba obaviti nuzdu .

• Nekoj djeci dodatni problem mogu predstavljati pJinovi u crijevima, blagi proljevi iii konstipacija. Ako se 0 tome radi, moguce je da je rijec o neodgovarajucoj prehrani, poput netolerancije na mlijeko, iIi 0 nedovoljno vlaknastoj hrani koja izaziva zatvoT. Ako mislite da je problem u tome, posavjetujte se s pedijatrom iii cak s nutricionistom.

• Nedovoljno osjetljivom djetetu crijeva iIi mjehur ponekad trebaju bili jako puni da bi ono osjetilo potrebu za obavljanjem nuzde. Takvo dijete trebate stavljati na kahlicu po redovnom rasporedu umjesto da ga pitate trebali obaviti nuzdu.

• Ako dijete ima problema s brisanjem, neka umjesto toaletnog papira

proba njezne djecje maramice.

Mokrenje u krevet

• Ako je vase dijete preveliko za standardne djecje pelene, probajte s veCim nocni~ pelenama poput GoodNites pelena. Mozete probati i pelenu s dvostrukim umetkom da upije dodatnu tekucinu.

• Dvostruko zastitite krevet - na madrac najprije stavite gumirano platno iii gumenu plahtu, pa obicnu plahtu i drugu plahtu, tako da vi iii dijete mozete usred noCi skinuti sloj posteljine, a da ne morate iznova slagati krevet. Imajte dodatnu posteljinu i pidzame na lako dostupnom mjestu.

• Nikada ne grdite, ne kaznjavajte i ne ismijavajte dijete koje mokri u krevet. Zapamtite da one to ne radi namjerno!

• Vecina djece spontano prestane mokriti u krevet. Ako vase dijete i dalje mokri u krevet i nakon sedme godine zivota (iii ga to muei nakon navrsene pete go dine ), porazgovarajte s pedijatrom 0 bihevioralnom tretmanu. Obieno se to odnosi na aparat zvan "nocni alarm". To je podloga koja se stavlja pod plahtu i cim detektira vlagu, ukljucuje se zvonce koje probudi dijete.

• Neku djecu plasi zvuk koji nastaje povJacenjem kotlica. Moze pomoCi osjecaj kontrole : zajedno odbrojavajte do povJacenja vode: "J edan, dva, tri, povuci vodu!" Budite jako glasni dok se pusta voda iz kotlica, vicuCi "Joj!" iIi "Voda!"

Vrijeme obroka

• Tijesna odjeca ponekad pruza taktilne, steZuce podrazaje koji odvracaju djetetovu paznju od potrebe za nuzdom. Labava odjeca poput

Zajednicki su obroci ritual povezivanja i okupljanja te neprocjenjiva prilika djeci za socijalizaciju i ucenje pravila lijepog ponasanja za stolom. Zbog

158

PraktiCna rjesenja svakodnevnih senzornih problema

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

prezaposlenosti roditelja i djecje preopterecenosti izvannastavnim aktivnos­ tima, mnoge su obiteIji odustale od obiteljskih obroka. Ako je to moguce, probajte da svi clanovi obitelji zajedno jedu svaki dan u isto vrijeme. U idealnom slucaju, to je vrijeme za drustvo gdje svatko sa svakim moze popricati. Ako vase dijete ima teskoce vezane uz hranu, pokusajte izbjeci borbu u vrijeme obiteljskog obroka i radije se usmjerite na to da dijelite zadovoljstvo u drustvu jedan drugoga. I zapamtite, kad malo dijete g\eda svoje roditelje i rodake kako se sluze priborom za jelo i piju iz casa za odrasle te uzivaju u raznovrsnoj hrani, to je dodatni poticaj za svladavanje vjdtina hranjenja i za isprobavanje novih jela.

159

pribora i 0 specijalnim casama i posudu, koji se mogu nabaviti iz terapijskih kataloga.

Kako biste saznali vise informacija 0 hranjenju , svakako procitajte

deveto poglavlje: RLlzvijanje govornih vjestina i izbirljivos! u je!u.

POSEBNE SITUACIJE, U KUGI I IZVAN KUGE ..

.

~

Voznja bicikla

-$

• Ako je vase dijete taktilno preosjetljivo, mozda ce odbijati drzanje metalne zlice u ruci iii u ustima. Probajte zlicu s plasticnom iii gumenom drskom (iii da je cijela takva). Neka djeca vole jesti kineskim stapiCima iii cak plasticnim klijestima sa likom zivotinje na vrhu (klijesta su dostupna na www.pfot.com - dostupna Sll i pod drugim nazivima poput Fish Sties (stapiCi s ribicom) iz drugih terapijskih kataloga; pogledajte fotografiju na str. 365).

Voznja bicikla izvanredan je nacin vjezbanja i dobivanja senzornih podra­ zaja, no nemojte zaboraviti koliko je to slozena aktivnost. Dijete mora imati odgovarajucu snagu i sposobnost motorickog planiranja, kao i sposobnost koristenja vizualnih informacija za upravljanje biciklom preko prepreka.

Mnogo toga treba sekvencionirati i organizirati! Ako vase mlade dijete ima smetnje vida, mozda cete razmisliti 0 jednom od novih modela prvih bicikala koji imaju dugacku rucku za vas da "navodite" svoje dijete - iJi da ga vi gurate tom ruckom kad je one umomo.

• Ako vase dijete ima probleme sa stabilizacijom case dok jede, postavite casu na mjesto gdje se ne kliZe iIi razmislite 0 casi kojoj je dno sisaljka kojom se prilijepi za podlogu. Dajte djetetu komadic kruha da njime lakse prinese hranu na zlicu ida vjse ukljuci pomocnu ruku. Razmislite i 0 obliku case i tanjura. Otezava Ii previsoki iii prezaobljeni rub pijenje, odnosno jedenje?

• Ako vase dijete ima teskoca u ucenju voznje biciklom,,.koristite manji bicikJ iIi nize sjedalo tako da se lako moze odgurivati nogama i sprijecit i pad oslanjanjem na noge. (Kad je bicikl "prikladno" podesen za voznju, dijete bi sjedeci na njemu trebalo moCi dodirivati tlo vrhovima prstiju, a ne cijelim stopalom. Mozda ce vas em djetetu vise odgovarati da sjedalo bude na nekoj drugoj visini.)

• Kako biste dijete potaknuli da se koristi priborom za jelo, posluzite mu hranu koja se ne moze jesti prstima, poput jogurta i juhe.

• Neka uz kacigu nosi i stitnike (za rucne zglobove i koljena) i neka vjeZba voznju na strunjaci iii gumenoj povrsini, ako je moguce.

• Razmislite 0 atmosferi za vrijeme rucka . Je Ii uzurbana iii opustena?

Uzivate Ii u hrani? Jesu Ii mirisi koji dopiru iz kuhinje djetetu prejaki ?

Mozda cete htjeti tihu glazbu u pozadini i njeznu umirujucu rasvjetu.

Stvaraju Ii posude i pribor previse buke? Kako bi bilo da koristite stolnjak i plasticno posuoe i posIuzite case koje ne lupkaju po stolu?

Jesti obrok u kutu uz gledanje kroz prozor moglo bi za dijete sa senzornim teskocama biti manje stresno od sjedenja za forrnalnim stolom za rucanje. U nekim prigodama probajte napraviti obiteljski piknik u dnevnoj sobi i upotpunite ugodaj podnim jastucima.

• Ako tesko nogama doseZe do pedala, pricvrstite na pedale dodatnu plocicu tako da dijete lakse dosegne nogama do njih.

• Ogranicite broj djece da ih bude onoliko koliko je vasem djetetu godina kako biste izbjegli da se one previSe uzbudi: troje djece za njegov treCi rodendan, cetvero za cetvrti rodendan, itd.

JJ

• Ako vase dijete ima teskoca u koristenju pribora za jelo i standardnih casa, razgovarajte s radnim terapeutom 0 sirokoj ponudi prilagodenog

• Dopustite djetetu da i one malo vlada situacijom: neka odabere sto ce odjenuti, hranu koju voli i neka ima tajni znak kojim ce yam

j)

Rodendanske i druge zabave, u Kuci i izvan kuce

lS) ~

160

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

signalizirati da mora otiCi iii da treba stanku, ako je rodendan izvan vase kuce.

• Ako slavi rodendan kod kuce, neka spremi posebne igracke koje ne zeli dijeliti s drugima. Proslava puna djece dovoljan je pritisak koji vase dijete treba izddati i bez toga da dijeli s drugima svoje omiljene stvari.

• Mala djeea mozda ce tijekom slavlja uzivati u izradi nekih jednostavnih predmeta sto bi moglo djelovati kao umirujuCi taktilni unos. Starija djeca mozda ce uzivati u sofisticiranijim verzijama, naprimjer da svako sebi izradi nakit od perlica iii oblikuje omiljeni lik od gline.

• Pobrinite se da za svoje dijete osigurate mirno mjesto s malo podrazaja, gdje se ono moze zavuCi: u spavacu sobu , kupaonicu, dvoriste, automobil (naravno, nikad ne ostavljajte malo dijete sarno u automobilu). Neku malu djecu umiruje igranje u vodi: djecji bazen iIi cak prskanje oko umivaonika u kupaonici iii kuhinji moze im pomoCi da se smire.

• Mnoga djeea s teskocama auditivne obrade lakse podnose glasnu zabavu na otvorenom, jer zvuk ne odjekuje kao u zatvorenorri prostoru.

Osim toga, vani imaju vise slobode za trcanje i skakanje dobivajuCi mnogo senzornih podrazaja . Kad planirate mjesto odrzavanja zabave, razmislite 0 osjetljivostima svojeg djeteta.

• Prije zabave razgovarajte s domaCinom iii domaCinima i objasnite da cete mozda svom djetetu morati ograniciti boravak na zabavi, iii da ce se mozda u jednom trenutku morati povuCi na mirnije mjesto kako bi moglo uzivati u zabavi.

Posjeti zubaru Djeci s poremecajem senzome integracije, osobito onoj s oralnom osjetlji­ voscu, vrlo je tesko kod zubara. Dobar djecji zubar integrirat ce mnoge od sljedeCih stvari u svoj rad, no mozete ih koristiti kod bilo kojeg zubara koji je spreman za suradnju.

• S kontrolom zuba pocnite ranG (kad se pojavi prvi zubic) i ccsto odlazite zubaru (svakih sest mjeseci). Ako mozete, nadite zubara koji ima cekaonicu i ordinaciju primjerenu djeci, koji je blizak s djecom, koji zna trikove s djecom (npr. stavlja im suncane naocale da im zastiti

Praktitna

~e~enja

161

svakodnevnih senlomih problema

oci od intenzivnog svjetla), koji je fleksibilan u odnosu na vrijeme, sto je osnovno za djeeu koju treba puno uvjeravati i nagovarati. Prije dolaska svakako provjerite ordinaciju i zubara te mu objasnite posebne osjetljivosti vaseg djeteta.

• Stavite djetetu cepice za usi iIi slusaliee da slusa glazbu iIi snimljenu knjigu dok mu se zubi popravljaju iIi Ciste. Neki zubari svojim malim pacijentima nude slusaliee i crt ice na televiziji . Starijem djetetu moze se dati videoigriea da mu se odvrati paznja.

• Ugovorite termin tako da bude dovoljno vremena za ublazavanje straha, za objasnjenja i da dijete pregleda instrumente koji ce se koristiti.

• Cak i ako se ne koristi rendgen, stavite preko djetetovih prsiju pregacu da Dill date umirujuCi, proprioeeptivni unos.

OJOVIlU

• Neka dijete odabere ok us paste (djecji zubari cesto nude nekoliko djecjih varijanti kao zamjenu za metvieu). Ili donesite djetetovu omiljenu pastu od kuce.

• Igrajte se zubara kod kuee koristeci fotelju kojoj se mogu podesavati nagib i visina, ztibarsko ogledalo (dostupno na www.drugstore.com) i posudu za pljuvanje. Izmjenjujte uloge zubara i paeijent a tako da dijete razvije osjccaj kontrole.

• Citajte mu knjigu 0 posjetu zubaru kako biste ga pripremili. Nabavite crtic U po/razi za Nemom, gdje je ona prestrasna zubarska seena!

• Ako imate drugo dijete, kojemu je ugodno kod zubara, ugovorite poseban termin za njega i snirnite mnogo fotog rafija kako ceka u cekaoniei, sjedi u zubarskoj stoliei, kako mu se ciste zubi, itd. Od tih fotografija napravite knjigu pripovijedaka za svoje dijete sa senzornim smetnjama prije nego ono posjeti zubara. Iii, neka se dogovori da dode s drugim djetetom koje dobro podnosi situaeiju: vrsnjak koji ce mu pokazati da zubarski postupci nisu tako strasru moze ublaziti vasem djetetu strah.

• Ako je vase dijete maleno, neka yam sjedi u krilu dok sjedite na zubarskoj stoliei.

• Ponesite ugodne igracke, anti-stres igracke iii plastelin koji ce gnjeciti rukama.

162

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Dogadaji izvan ku6e lako sve vise zelimo da djeca cijene velike izlaske u prirodu , djetetu sa sen­ zornim smetnjama to moze biti vrlo uznemirujuee. Jako sunce, iritantan vjetar, trava koja grebe i kukci sto zuje pred licem sarno su neke od pojava koje ga mogu navesti da zamrzi boravak na otvorenom.

• Ako vase dijete ne zeli nositi suneane naoeale i ne zna se skloniti u sjenu, a da si ne pokvari zabavu, neka nosi siltericu iii sesirie siroka oboda. Koristite suncobran iii sator za plazu kako biste napravili sjenu i zastitili dijete od insekata i sunca.

..

• Sredstva protiv insekata i za zastitu od sunca sada su na raspolaganju u obliku losiona iii spreja. Razmislite 0 upotrebi prirodnih sredstava protiv uboda insekata koji ne sadde DEET. Potrazite ih u trgovinama zdravom hranom. Neutrogena proizvodi sredstva bez mirisa za zastitu od sunca, u spreju. Banana Boats proizvodi sredstva za zastitu od sunca u stapieu koji utrljate na kozu; djetetu koje ne podnosi blagi dodir mozda ee vise odgovarati sredstvo s takvim naeinom primjene. Sada vee postoje i preparati koji sadde sredstvo za zastitu od sunca i sredstvo protiv insekata u jednom.

• Kad idete na piknik u park iii na plazu, umjesto roenika za plazu ponesite deku koja se lako mozt;. istresti, tako da dijete ne mora sjediti u pijesku, blatu iii na travi .

• Naueite dijete da, ako mu se tijekom vrtnje, Ijuljanja iii jahanja na spravama javlja mucnina, treba fiksirati oei u nepomienu tocku, naprimjer u svoje roke iii osobu koja stoji pred njim.

Javni zahodi Javni zahodi mogu biti odvratno mjesto za djecu s auditivnom, vizualnom i njusnom osjetljivoseu. Treperava fiuorescentna svjetla, iznenadno ispiranje skoljke, glasno strujanje zraka iz susilice za ruke, stalni izlasci i ulasci Ijudi u malu prostoriju ispunjenu jekom mogu preneraziti dijete . Djetetu s auditivnom osjetljivoseu mogu pomoCi cepiei za usi. Sto je dijete mlade, veea je vjerojatnost da ce mu dobar vlasnik trgovine dopustiti da koristi njegov mali, privatni zahod. Ako mozete, planirajte da uza se nosite potrepstine za odlazak na we koje vase dijete podnosi.

Praklicna rjesenja svakodnevnih senzornih problema

163

• BuduCi da su sapuni na javnirn mjestima cesto skliski i Ijepljivi, nosite sa sobom vlazne maramice iii sapun za ruke na bazi alkohola koji ne sadrZi triklosan.

. 1\

• Ako je dijete malo, mozete na put ponijeti prijenosni djecji we, pa ako nadete diskretno mjesto, vase dijete moze izbjeei javni zahod. Tak'Vi su Inflate-a Potty i On-the-Go Portable Potty tvrtke Potette, na www.onestepahead.com. Takoder mozete kupiti i jastuk za sjedenje na zahodskoj dasci, poput onog iz One Step Ahead koji mozete nositi sa sobom kako bi veliko, hladno zahodsko sjedalo ueinili ugodnijim . ,j

Posjeti trgovinama i poslovi vezani uz to • Prilikom odlaska u kupovinu, kad god je moguee, ostavite dijete supruzniku, dadilji, prijatelju iii rodaku . IIi neka netko drugi ode u trgovinu umjesto vas iii kupujte preko interneta. U danasnje vrijeme, eak i narnirnice i potrepstine iz Ijekarne mozete kupiti preko interneta.

• Ako bas morate ici s djetetom, odaberite vrijeme kad je u trgovinama manja gUZva: u trgovine prehrambenim proizvodima idite navecer, iii kad se s djetetom vracate iz skole.

• OmoguCite djetetu odredeni stupanj kontrole i osjecaj predvidljivosti.

Mlada djeca mogu yam pomoCi pronalaziti namirnice na policama, sparivati namirnice sa slikama na popisu, iii slijediti slikovni raspored poslova koje eete taj dan raditi. Starija djeca mogu yam pomoCi napisati popis, pronaci stvari, izvaditi kupone iii provjeriti koje ste poslove s popisa obavili.

• Radi proprioceptivnog unosa dopustite djetetu da gura kolica s namirnicama. Mnogi supermarketi imaju kolica za namirnice u djecjoj velicini, za manju djecu. Guranje vlastitih malih kolica takoder moze malom djetetu pruziti umirujuCi proprioceptivni unos. Dodajte unutra arnbalazu kako bi kolica bila jos tda.

• Neka dijete nosi ruksak popunjen stvarima koje ste kupili, jer ce mu ruksak pruzati proprioceptivni unos.

• Kako biste se odmorili i opustili, zastanite u trgovini kucnim Ijubimcima i promatrajte ribice u akvariju (obicno se nalaze u strainjem dijelu trgovine, gdje je tise). IIi se zaustavite u cvjecarnici kako biste mirisali cvijeee (kisik koji stvaraju biljke takoder okrjepljuje dijete i daje mu energiju). lpak, znajte da djetetu kojem smetaju jaki mirisi, cvijeee, svijeee iii trgovina kucnim Ijubimcirna mogu pogorsati stanje.

.r.-'"

164

SEr~ZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

Praktitna

~esenia

svakodnevnih senzornih problerna

165

Ljetni kamp

Plivanje

Za dijete sa senzornim teskoeama ljetni kamp moze predstavljati raj iIi bas suprotno. Hoee Ii i kad ee biti spremno, ovisi 0 njegovoj zrelosti i samo­ stalnosti, te konacno i 0 samom kampu. Postoji nekoliko dnevnih kampova i onih u kojima se prenoCi, a koji su posebno za djeeu sa senzornim smet­ njama organizirali radni terapeuti i drugi. Evo njihova popisa:

• Klorirani bazeni lose miri5u i moguce je da ce voda iritirati djetetu oci.

Razmislite 0 plivanju u jezerima s cistom vodom (najbolja su ona s kamenim iIi pjescanim dnom, a ne ona muljevita), u kucnim bazenima (koji obicno imaju manje klora nego javni), iIi bazenima koji se ciste bez upotrebe klora. Znajte da unutarnji bazeni mogu biti preglasni za djeeu s poremecajem senzorne integraeije, zbog eha.

• Camp Dove-Avanti East u Carmelu, NY. Kontaktirajte Dove Rehabilitation na

• Naocale za vodu i maska za ronjenje pruzaju dodir dubokog pritiska, a ujedno i stite oCi od klora i osjeta vode po ocnim jabuCieama. Takoder omogucuju djeei da bezbrizno gledaju pod vodom, 5tO im moze pomoti da se osjecaju udobnije. Neka djeea vole plivati s cepicem za nos i fili cepitima za usi kako bi sprijeCila neugodan osjecaj ulaska vode u usi i nos. Cepice i rastezljivu neoprensku traku za glavu za prekrivanje usiju mozete nati na www.earplugstore.com. Dijete moze i rukom zacepiti nos kad skace u vodu. Poucite ga kako proCistiti usta i nos ako u njih ude voda i kako nagnuti glavu da bi ostatak vode izasao iz uba.

broj telefona 516-935-3683. Web stranica: www.doverehab.com.

• Camp labiru u Sjevernoj Karolini. Nazovite Developmental Therapy Associates na 919-493-7002. Web stranica: www.developmentaltherapy.com.

• Sensory Adventure Camp u Pittsburghu, PA. Nazovite Center for Creative Play na 412-371-1668. Web stranica: www.centerforcreativeplay.org.

• Over the Rainbow u Marylandu. Nazovite Kids Therapy Works na 301-384-5081.

• Summer Adventure Camp u Washingtonu, DC. Nazovite 202-986-9896.

• Cumps run by SI Challenge, bazirani u Dallasu, TX. Nazovite 214-692-1244. Web stranica: www.si-challenge.org/camps.php.

• Sense-Ational Play Time u Marylandu. Nazovite 301-942-6006.

• Camp Little Tree u Coloradu. Nazovite 303-465-5316.

• GMS Institute in Manassasu,V A. Nazovite GMS na 703-392-5055. Web stranica: www.gmskids.com.

Ako vase dijete dvanaest mjeseci godisnje prima terapije u organizaeiji skole, mozda ee mu skola platiti i kamp. Stoga, pregledajte ove kampove i raspitajte se kod svog radnog terapeuta, ucitelja iIi drugih ako znaju za bilo koji kamp koji djeluje prema nacelima senzorne integraeije. U Ijetnim kam­ povima rade i neki radni terapeuti i fizioterapeuti koji inace rade u skoli, kao i neki ucitelji koji su dobro upueeni u poremeeaj senzorne integraeije.

Ako saljete dijete u obican kamp, morate biti sigurni da ce voditelji kampa biti osjetljivi na njegove posebne potrebe, voljni da mu se prilagode i da provode njegovu senzornu dijetu. Zamolite svog radnog terapeuta da komunieira i da se konzultira s direktorom i voditeljima kampa i da po mogucnosti posjeti kamp nekoliko puta kako bi provjerio treba Ii napraviti bilo kakve prilagodbe.

• Ulazak u hlac!'nu vodu moze biti izazov za svakog, a posebno za dijete sa senzornim smetnjama. Neka djeea vole skoCiti iIi uti u vodu i brzo se kretati da se zagriju. Druga djeea prilagodavaju se sporije. Predlozite djetetu da prvo umoCi stopala, pa noge, zatim da se poskropi po ramenima i prsima, a onda da smoCi glavu neposredno prije nego se eijelo smoCi. • Prije izleta na plaiu ili na jezero neka dijete proba svoj kupati kostim i smoCi ga, cak i namaze pijeskom. Dijete koje kod kuce moze tolerirati odijevanje suhog kupaceg kostima sarno do koljena, moze poludjeti kad mu na plaii kupaCi kostim postane mokar i posut pijeskom. Bolje je da '. to otkrijete kod kuce.

,

• Petnaest minuta prije odlaska na plazu namazite dijete zastitnim sredstvom protiv sunea. To je dovoljno vremena da se sredstvo upije u kozu i primjereno stiti od sunea. Pobrinite se i da se sredstvo na kozi osusi do djetetova ulaska u pijesak.

• Razmislite 0 kupaCim kostimima koji ne "lelujaju" - najlonske sportske kupaee gatiee za djecake, kupati kostim bez volana i Dabora za djevojCiee. Isprobajte nekoliko vrsta; neke djevojciee ne podnose dvodijelne kostime, da im je trbuh izlozen povjetareu iii pomieanju materijala.

166

Cekanje u redu • Ako je vasem djetetu u skoli nelagodno stajati u redu jer ne zeli da ga drugi gurkaju, neka stane na poeetak iii na kraj reda gdje ce uvijek imati vise osobnog prostora.

• Ako postaje uznemireno kad eeka s varna u redu, neka stoji nekoliko kora ka dalje, iii pitajte osobu do vas bi Ii joj smetalo da na nekoliko minuta izadete iz red a nekoliko koraka dalje kako biste bili uz svoje dijete. Neka se dijete odguruje od zida, hod a tako da vuee noge, skaee na mjestu iii s niskog zidica jer sve te radnje pruiaju senzorni unos.

-'.

Praktiena

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• Iako zajedno eekate u redu, pru zite djetetu priliku da se krece. Moze izmjenjivati stajanje na prstima, pa na petama, pa opet na prstima; brojiti koliko dugo moze stajati na prstima, koliko dugo moze stajati na jednoj nozi, itd.

Cekaonice U slueaju da se zadrzite s malim djetetom u eekaonici, ponesite sa sobom neke stvari za zabavu: naljepnice, blokic za crtanje, Ijepljive papirice, bojice, male bojanke, lutkicu iii lik iz crtica,. iii au tic. Starije dijete moze ponijeti svoju knjigu, videoigricu iii nesto drugo. Dok eekate, neka se dijete odguruje od zida, iii neka se Ijulja na stolici (drzeCi stolicu dok sjedi i odizuci joj dno), evrsto mu pritiSCite ruke polazeci od prstiju prema ramenima iii, ako ga to umiruje, jednostavno ga zagrlite iIi evrsto drZite.

KUCNO OKRUZENJE Kupaonica • Razmislite 0 povrsinama na kojima dijete stoji (klupica, prostirae, stolica, itd.) kad se ureduje za umivaonikom iii pred ogledalom.

Pobrinite se da kJupica bude evrsta i da ne klize.

• Razmislite 0 zvukovima u kupaonici . Razmislite 0 postavljanju tisih zahoda, punjenju kade vodom dok dijete nije u kupaonici i dok su vrata zatvorena, i fili 0 prekrivanju keramickih ploeica materijalom koji upija

rje~enja

svakodnevnih senzornih problema

167

zvuk. Sto vise stvari imate u kupaonici - posebno onih koje upijaju zvuk

- rucnike i kucne ogrtaee, zvukovi su tisi.

Spavanje • Koristite dobro isprane, mekane plahte poput onih od visoko cesljanog pamuka. Nove plahte, posebno one od poliestera, mogu biti krute i grepsti . Mozda vase dijete voli plahte od flanel a, no neke se nakon nekoliko pranja raspadnu i mogu biti vrlo neugodne za kozu.

• Razmisilite 0 madracu: treba Ii biti cvrst iii mekan ? Djetetu osjetljivom na pokret mozda ce vise odgovarati madrac od pamuene jezgre iii da izmedu madraca i podnice ima drvenu plocu.

• Nekoj djeci udobno je spavati ispod neceg teskog. Mozete koristiti nekoJiko pokrivaea iii tezi pokrivae (razgovarajte 0 tome s radnim terapeutom) , iii dodajte nesto tesko u standardni pokrivac.

• Mozda vase dijete vise voli spavati u vreCi za spavanje, kao da je umotano u pelene.

.-

1

• Ako mu smeta visina, zaboravite na okvir kreveta i stavite madrac na pod .

• Ako dijete eesto pada s kreveta, mozete na standardni krevet staviti zastitnu ogradu (dostupno na www.onestepahead .com).

Rasvjeta • Postavite saltere s mogucnoscu podesavanja intenziteta svjetla tako da mozete kontrolirati razinu svjetla u sobi. Fluorescentne zarulje zamijenite onim klasienim, halogenim iii stednim za ruljama . Neku djecu umiruju, a neku stimuliraju zarulje u boji.

• Objesite teske zavjese (dobre su barsunaste iii platnene) kako biste prigusili vanjsku buku, guZvu i svjetlost. Rolete, rebrenice i trakaste zavjese dodatan su i uCinkovit nacin sprecavanja prodiranja svjetlosti (ako imate malu djecu, svakako odrezite uze od zavjese kako biste sprijeCili davljenje i testirajte ih na oJovo ako su izradene u stranim zemljama nekim zastarjelim tehnologijama) .

'1 -\,

J

J

168

Prakticna rjesenja svakodnevnih senzornih problema

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• OmoguCite dovoljno rasvjete na mjestima gdje se dijete igra i uei. Ako lako postaje dekoncentrirano, stvorite rasvjetu tako da najintenzivnije bude osvijetljen djetetov radni stol, a manje ostaIi dijelovi sobe, kako biste ga poticali da se vizualno usmjerava na rad.

• Razmislite 0 Cozy Shadesu (dostupno iz kataloga Integratiolls), koje se stavljaju preko fluorescentnih zidnih svjetiljki i ublazavaju intenzitet svjetla. (Op. prevo- Cozy Shades su transparentne tkanine pastelnih boja koje se stavljaju na fluorescentne svjetiljke kako bi svjetlo bilo ugodnije.)

Smanjivanje buke i mirisa • Odmaknite djetetov krevet i radni stol od buenih radijatora iii zidova s ventilima za vodu koji bu ce svaki put kad netko koristi vodu. Bucne radijatore obicno se moze stisati tako da ih se odriava punima vode.

• Na zidove djeeje sobe sLavite zvuenu zastitu.

• Ako mozete, smjestite djeeju sobu sto je dalje moguce od podrucja koja su buena nakon sto dijete odlazi na spavanje (npr. spavaca soba starijeg djeteta) i sto je moguce dalje od kuhinje i od mjesta odlaganja smeca.

• Kad stavljate nesto novo u djecju sobu iii na mjesta gdje se one igra i provodi mnogo vremena, znajte da tepisi, zavjese, rolete, kao i boja, neko vrijeme mogu isparavati jake mirise. Mozda cete kroz to vrijeme trebati napraviti drukciji razmjeStaj za spavanje, ucenje i igru, dok se ti novi materijali ne prozrace, iii ih na nekoliko dana stavite van na dvoriste.

Dekoracija sobe • Izbjegavajte da sob a ima sarolike uzorke. Spremite stvari iza vrata iii u neprozirne kutije. Ormar s policama zaklonite vratima iii zavjesom .

Izbjegavajte sagove i tapete s uzorkom i dekoriranje u bojama koje su mozda za vase dijete previse stimulativne (najcesce su to boje vatre ­ crvena i naraneasta), pogotovo u djeejoj spavacoj sobi iii na zidovima oko mjesta gdje se igra.

• Ako yam dijete ima dovoljno godina, ukljucite ga u donosenje odluka oko dekoriranja njegove sobe. Ne stavljajte na pod male sagove 0 koje

169

bi se dijete moglo okliznuti i pasti. Ako ih bas morate imati, zalijepite ih obostrano ljepljivom trakom iii ih stavite na protukliznu gumenu prostirku.

RAZNOLIKI IZAZOVI Dizala, pokretne stube i staklena vrata na senzore . .

Dizala i pomicne stube mogu uisLinu prestrasiti i dijete koje nema senzomih teskoca. Dizalo stvara mnogo vestibularnih podraiaja, osobiLo kad se krece i zaustavlja na nekoliko katova pruzajuCi zbllnjujucu "nevidIjivu" vestibu­ larnu stimulaciju unutarnjem uhu jer dijete osjeca kao da se krece gore iii dolje, no sve sto vUiI.,govori mu da stoji na mjestll. Djetetu s auditivnom . osjetljivoscu moze smetati vibracija i buka. Pomicne stub e voze dijete prem a gore iii dolje dok one mimo stoji, ponovno mu pruzajuci neuobieajen vesti­ bularni unos. Stovise, mora odbrojavati svoje korake da sigurno SLane na pokretnu stepenicu, kao i da side s njih. Staklena senzorna vrata izgledaju kao da su carobpa i mogu ,preplasiti dijete kojem se vizualne informacij e ionako vec cine nepredvidljive.

• Objasnite djetetu kako radi dizalo, koristeCi igracke koje mozda vee i imate, poput garaze Fisher Pricea, iii stavite kanticu na dizalicu da mu to pokaz.ete. Objasnite mu sto znace oni pritajeni zvukovi. Ako ga smeta buka, predlozite mu da stavi cepice II usi iii da pokrije usi rukama. Poucite ga da gleda brojeve za svaki kat, iii, ako je to zgrada prilagodena osobama s invaliditetom, da broji kratke zvucne signale kad dizalo dosegne svaki pojedini kat. Neka se giba ako ima mjesta ­ moze se, naprimjer, odgurivati od zida. Ako nikom nece sm etati, neka skace dolje-gore dok se dizalo krece.

• Objasnite djetetu kako funkcioniraju pokretne stube. Pokazite mu pravi traktor iIi traktor igraeku (remen na pokretnim stubama radi kao kotaei traktora). Poucite ga da navrijeme zakoraei i side s pokretnih stuba tako da odbrojava "jedan, dva, tri, kreni". Ako ga hvata nervoza pri silazenju, neka stoji iza vas. Ako ne moze koristiti pokretne stube na siguran naCin, potraiite dizalo iii obiene stube.

• Djeca obicno ne shvacaju da staklena vrata na senzore rad e na principu uzroka i posIjedice. Neka dijete promatra i zabiljezi mjesto na kojem se vrata aktiviraju - gdje drugi ljudi stanu i neka odbrojava koliko im treba

170

SENZDRNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

da produ kroz vrata dok se ona ponovno ne zatvore. Pokazite mu da vrata nikad nikog ne prignjece!

Praktitna

~esenja

svakodnevnih senzornih problema

171

• Razgovarajte s radnim terapeutom 0 koristenju teze kape (vidite AMitatiolls iii druge kataloge), iii dodajte tezinu u kapu ako djetetu morate dati vise senzornog unosa na podrucje glave.

Leprsanje rukama i udaranje glavom

• Potaknite dijete da gura glavu u jastuk iii zrnatu vrecu za sjedenje.

(Vise informacija 0 ovim oblicima ponasanja potrazite na str. 206-207 u osmom pogJavlju: Suofavallje s tefkocama u razvoju.)

• Masirajte djetetovu glavu rukama iii vibratorom. Dopustite mu da yam sjedi u krilu, licem okrenuto prema varna i tiskajte njegovo lice 0 svoje.

Pokusajte pritisnuti svoju bradu 0 djetetovo celo i pomicati vilicu naprijed-natrag kao da mrmljate.

Leprsanje rukama

• Neka celom gura predmete: kutiju punu jastuka iii krpu po podu.

• Pokusajte izvjetbati dijete da umjesto toga pljesce rukama iii grli sarno sebe.

• Igrajte se tako da rukama povlacite dijete za celo dok sjedi na mekanim povrsinama kao sto su krevet, jastuCiGi iii velild jastuk za spavanje.

• Pruzite mu dodir dubokog pritiska i proprioceptivni unos po ramenima, rukama i dJanovima preko aktivnosti senzorne dijete poput hodanja "kao tacke", cetkanja i pritiska na zglobove.

Osjetljivost na temperaturu

• Zaokupite dijete omiljenom igrackom iIi aktivnoscu koja zahtijeva koristenje ruku.

Udaranje glavom • Provjerite ima Ii dijete upalu uha; probleme s vidom iii sa zubima. Neka djeca udaraju glavom da odvrate paznju od glavobolje, i takvo ponasanje, u rjedim slucajevima, moze biti jedini uocljivi znak da dozivljava bol u podrucju glave. Ako dijete dugotrajno udara glavom, razgovarajte s pedijatrom koji ce vas mozda uputiti djecjem neurologu.

• Redovito djetetu masirajte glavu i lice dlanovima iii vibratorom.

• Ako dijete snazno udara glavom, pedijatar i/ili radni terapeut mozda ce yam savjetovati da mu stavite kacigu kako biste sprijecili ozljede (kacige mozete naCi u Abilitations iii drugim katalozima) .

• Maknite djetetov krevet dalje od zida i stavite ga na debeli tepih.

Koristite jastuk za zastitu od udaraca u djecjem kreveticu, sigurno pricvrscen, da prekriva krevetic sa svih strana.

• Koristite djetetovo ponasanje kao vodic za senzorni unos koji cete pruzati u senzornoj dijeti i pruzite mu taktilni, proprioceptivni i vestibularni unos.

Mnoga djeca ostat ce u bazenu iii jezeru dok im usne ne poplave jer im je jako zabavno. No ekstremne temperature mogu biti mnogo gore za dijete s poremecajem senzorne integracije koje je nedovoljno osjetljivo na tempera­ ture. U rijetkim slucajevima, kad je zivcani put koji obrMuje temperaturu ozbiljno ostecen, dijete mozda nece moGi registrirati temperaturu. U tom slucaju , morat cete to kompenzirati iskljuCivanjem grijaca za vodu, stavlja­ njem zastite na radijatore i slddanjem brojcanika sa stednjaka. Morat cete biti izuzetno oprezni i, naravno, pouCiti dijete koje su stvari prevruce kako im ne bi bilo blizu.

• PouCite dijete promjenama temperature. Stavite van nekoliko vrceva s vodom razlicite temperature. Neka dime svaki i pomognite mu da prepozna temperaturu: vruce, toplo, hladno, ledeno. Napravite znanstveni pokus. Sto se dogada kad kockicu leda stavite u toplu vodu?

Sto se dogada kad stavite toplu vodu u ledenicu?

• Ako dijete zudi za toplinom, koristite dobro izoliranu bocu s toplom vodom iii onu u ambalazi koja se moze zagrijati u mikrovalnoj pecnici.

Zagrijte odjecu i posteljinu u susilici. Nemojte koristiti podloge za zagrijavanje koje mogu prouzrociti opekJine. Ako dijete zudi za hladnocom, neka drii izolirani ledeni paket iii mu dajte sladoled na stapicu. Mozete mu ohladiti odjecu tako da je stavite u hladnjak iii ledenicu.

172

Prakticna rje~enja svakodnevnih senzomih problema

SENZDRNA INTEGRACIJA IZ DANA UDAN

173

Opca osjetljivost na buku

Osobni prostor

• Postujte djetetovu auditivnu osjetljivost. To stvarno boli l Kad god mozete, izbjegavajte buena mjesta; ako se busi beton, hodajte drugom ulicom i ako se oglase sirene, udite u trgovinu.

• poucite dijete da stoji na udaljenosti ruke od drugih osoba, kako bi

drugi imali dovoljno osobnog prostora. Neka oko svojeg tijela zamisli

veliki balon koji je sirok toliko koliko doseie njegova ruka kad je

ispruzi.

• Predlozite djetetu da nosi slusalice za smanjivanje buke (dostupne u trgovinama gradevinskim materijalom iii na www.sensorycomfort.com) iii cepice za usi. Ako koristi eepice za usi, pObrinite se da budu cisti i da ih pravilno stavlja. Trgovina eepiCima za usi (www.earplugstore.com) ima izvrstan izbor obicnih cepica i cepica modeliranih tocno prema klijentovu uhu, te silikonskih cepica dizajniranih da pristaju djecjim usima. Nude yam velik izbor kojim yam omogucuje da pronadete vrstu cepica koja bi vasem djetetu najbolje odgovarala.

• Ako djetetu smeta jacina zvuka, neka nosi rastezljivu traku za glavu j navuce je preko usiju.

• Ako to moze podnositi, neka mlazom vode ispire iii usisava zitne pahuljice iii grickalice. Kontrola nad zvukom cesto djeci pomaze da ga lakse podnose. IstCi tako, neka djeca bolje toleriraju jake zvukove, poput zvuka mlinca za kavu, kad odbrojavaju jer se mogu osloniti na zvuk.

• Koristite aparat za bije\u buku, akvarij, ventilator iii stalno ukljucen radio. (Op. prevo - Aparat za bijelu buku je uredaj koji neprekidno producira njeian zvuk, poput ispustanja zraka iz balona, zvuka kise iii valova, i mask ira druge zvukove, pa se koristi za uspavljivanje iii u cekaonicama, kako osobu ne bi ometali drugi zvukovi.) CD pod nazivom For C'J'illg Out Loud koji sadrii zvukove iz pozadine, cavrJjanja i lupkanje posuda iz restorana, zvuk vjetrobranskih brisaea i druge zvukove, mozda ce biti ugodan nekim bebama. Mozete ga nabaviti na www.amazon.com, www.store.babycenter.com, www.colichelp.com i drugdje . Mozda cete ponovno ze1jeti slusati taj iii drugi umirujuCi CD.

BILJESKA 0 CEPICIMA ZA USI

Nekoliko smo puta preporucili cepice za uSi, za razlicite bucne situacije. No dijete ne smije stalno nositi, nego samo onda kad mu oni stvarno trebaju. U protivnom ce se usi i mozak naviknuti na njih i vise ne6e biti djelotvorni.

• Neka sjedi na jednom kraju pravokutnog stoia, da ima dovoljno mjesta za laktove.

Pospremanje igracaka • Napravite mjesta za igracke. Sve autice drzite u jednoj ladici iii kutiji, lutke u cistom ormaricu za cipe1e objdcnom sa straznje strane vrata...

Ako imate prekompliciran sustav, npr. ako ste odredili poscbnu ladicu za kamioncice, posebnu za autice, posebnu za avionCice, makar se dijete stalno igra svim tim, na istom mjestu i u isto vrijeme, bit ce manje motivirano da in pospremi. Isto tako, ako je sustav prejednostavan, npr. sve igracke treba samo ubaciti u jednu veliku kutijll, djetetu ce biti lakse pospremiti igracke, ali ce morati istresti Cije111 kutiju da bi doslo do one igracke koju zeli.

• Nastojte da mjesta s igrackama ne budu prezasicena vidnim detaljima.

Za djecu koja su prekomjerno reaktibilna na vidne podrazaje, ne stavljajte igracke u prozirne kutije. Radije ih stavite u neprozirnll ladicu i na ladicu stavite sliku onoga sto je u ladici.

• Veliko spremanje podijelite na male zadatke. Recite djetetu da komplet za vlakic stavi u ladicu za vlakic, a zatim mu recite da stavi bager na svoju policu. Ako je vani mnogo igracaka, mozda cete mu trebati pomoCi iii neka pocne pospremati samo dvije stvari prije nego mu kazete: "Sad trebas pokupiti komadice puzz/; i staviti ih u vreCicu koja je u kutiji od puzzli."

• Pokusajte pouciti dijete da se igra sarno jednom igrackom u is to vrijeme umjesto da ih sve odjednom izvadi . Stirn je najlakse zapoceti kad je dijete jos maleno i kad nadgledate njegovu igru .

• Stvari starijeg djeteta mogu se stavljati u kutiju "spremi na 24 sata", iJi se mora nekako snaCi bez njih, iii treba naCi naCin da ih !1atrag "zaradi".

~

174

SENZORNA INTEGRACIJA IZ DANA U DAN

• UCinite pospremanje zabavnim. Zajedno pjevajte pjesmicu 0 pospremanju iIi navijte sat da vidite hoce Ii dijete "pobijediti sat".

Mozda uspije spremiti sve igracke prije nego otpjevate odredenu pjesmu iIi odslusate snimljenu pjesmicu brzog ritma koja ce ga motivirati da brze sprema.

Hodanje na prstima Ako je vase dijete sklono hodanju na prednjem dijelu stopala ilj na prstima, razmotrite sljedece. Najprije 0 tome razgovarajte s radnim terapeutom iIi fizioterapeutom . Takoder pogledajte str. 190 u osmom poglavlju: Sliocavanje

s teIkacoma 1I razvojll.

• Desenzitizirajte stopala masazom (mozete koristiti i losion iIi ulje), cetkanjem mekom cetkicom iii trljanjem trljaCicom. Neka dijete istrafuje stopalima razlicite materijale (stoji u posudi punoj suhe rize iii graska, pijeska iIi komadica stiropora).

Prakticna rjesenja svakodnevnih senzornih problema

175

• Istezite listove i Ahilovu tetivu. Neka dijete stoji na kosini (dostupno preko puno terapijskih kataloga) s prstima okrenutim prema gore, prema debljem djelu kosine, a petama prema dolje, prema uzem kraju kosine. Gravitacija ce uCiniti svoje, polagano povlaceci djetetove pete prema dolje. U pocetku, ako mu je jako neugodno, neka na tome stoji manje od minute pa postupno produljujte vrijeme stajanja. Moze stajati na kosini dok se igra za stolom, dok slika po stafelaju, itd.

J

• Ako se hodanje na prstima nastavi, mozda cete trebati konzultirati ortoticara iIi djecjeg podijatra-ortopeda 0 umecima koji ce pomoCi pravilnom poravnavanju i drZanju peta na tlu.

Daljnjim razvijanjem svoje senzorne inteligencije vjerojatno cete shvatiti da ste otkrili neka izvanredna rjesenja za svakodnevne probleme. Pored isprobavanja prakticnih rjesenja koja smo yam ovdje ponudili, razgovarajte s radnim terapeutom i bilo kojim drugim terapeutom, kao i s drugim roditeljima koji su mozda doSli do drugih sjajnih ideja.

.J

• Poucite dijete da osvijesti dijelove tijela . Neka na vas znak hoda iIi trCi na petama, ali izbjegavajte prigovore.

J

• Potrazite obrasce: Kada hoda na prstima? Kad je boso iii kad nosi cipele? Na tepihu, po tvrdom drvenom podu, travi iIi na plazi? Ako ne mozete dokuciti sto dovodi do toga, dajte mu priliku da istrafuje teksture u igri.

.J

• Razmislite 0 cipelama s vise jastucica u njima (tenisice) iii onima s manje jastucica (kozni don) i probajte razlicite vrste sokni (debele umjesto tankih iIi one bez savova). Mozda ce terapeut preporuCiti visoke tenisice iIi posebni ortotski umetak.

• Neka dijete skace na minitrampolinu drzeci vas za ruke iIi drZeCi se za sigurnosnu rucku ako je potrebno. Pobrinite se da su mu pete pri doskoku priljubljene uz podlogu.

• Stavite mu na gldnjeve utege sa cicak zatvaracem kako biste pojacali senzorni unos na gldnjeve i stopala. Kad se igra iIi kad jede, neka sjedi na stoiici s koljenima pod pravim kutom i stopaiima polozenima na rucnik iii na nesto drugo na podu sto je zanimljive teksture.

• Drzeci pete na podu, neka se pridrzava za stol iii stolicu i lupka noznim prstima u ritmu glazbe. Zatim osmislite ritmicke obrasce da stopala rade naizmjence.

lstezanje listova stajanjem lUI kosini.

.J