Prehrambene navike i briga o zdravlju nakon izlaska iz skrbi

Briga za vlastito zdravlje morala bi biti značajna tema u planiranju izlaska iz skrbi. Koliki je to problem kod mladih, koliko su svjesni važnosti te brige i dobre prehrane, koliko nebriga utječe na kvalitetu njihova života i naposljetku kako uskočiti u te cipele preko noći i pomoći si jednostavnim savjetima, pitali smo Helenu Križan iz Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i nutricionisticu i voditeljicu Odsjeka za promicanje pravilne prehrane Ivanu Šimić.

Helena Križan najprije upozorava kako su prehrambene navike u Hrvatskoj općenito dosta loše, takve da smo čak stekli i neslavnu titulu zemlje s najvećim udjelom osoba s prekomjernom tjelesnom masom u Europskoj uniji. Tek svaka deseta osoba pojede preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno.

Važno je reći da hrana, uz biološku funkciju, ima i druge aspekte, socijalne, kulturološke, emocionalne i važno je da djeca, kako u obitelji, tako i u nekom institucionalnom okruženju kroz odrastanje steknu pravilan odnos prema hrani. Hrana nije kazna, ni nagrada, hrana je nešto što nas okuplja, prilika za druženje i razgovor. Uz to sve, prehrambene vještine važne su praktične životne vještine koje bi se trebale razvijati kroz djetinjstvo i adolescenciju.“

Križan zato smatra kako je važno u institucijama poput domova za djecu učiti djecu i mlade osnovnim vještinama vezanim uz pripremu obroka i kupnju hrane. Mlada osoba u dobi od 18 godina trebala bi znati isplanirati i pripremiti obrok za sebe i druge, primijeniti različite tehnike pripreme hrane koristeći prikladnu opremu, primijeniti osnovne principe vezane uz higijenu i sigurnost hrane te prepoznati i uvažiti socijalne i kulturološke aspekte hrane. Također bi trebala znati pripremiti popis za kupovinu, odrediti budžet za hranu, kupovati namirnice u skladu s potrebama, prepoznati i razumjeti hranjivu vrijednost određenih namirnica, pročitati deklaracije te osvijestiti utjecaj oglašavanja na vlastite prehrambene izbore. „Znači, svaka mlada osoba trebala bi imati te osnovne prehrambene vještine kako bi mogla adekvatno brinuti o sebi.”

U Hrvatskoj nema mnogo istraživanja koja govore o tome kako preuzimanje brige za sebe u tom smislu izgleda kod mladih koji izlaze iz skrbi, kaže Helena Križan. Inozemna istraživanja kažu da često dolazi do gubitka na tjelesnoj masi što zbog financijskih teškoća, ali i emocionalnih razloga te praktičnih i vremenskih ograničenja. Inozemna istraživanja pokazuju kako mladi često percipiraju da nisu dovoljno pripremljeni za samostalan život u tom aspektu, tj. da im prehrambene vještine nisu dovoljno razvijene.

Iako konkretni istraživački podaci kod nas nedostaju, jasno je da postoji prostor za napredak u ovom području. Uz jačanje vještina mladih i razvijanje zdravstvene pismenosti, važno je paralelno raditi i na promjeni okruženja mladih, tako da im zdravi izbori ujedno budu i lakši izbori. Tako primjerice kad se selite iz obiteljskog doma ili skrbi, morate u kratkom razdoblju nabaviti početnu kuharsku opremu kako biste uopće mogli samostalno kuhati. To je u tom razdoblju značajan financijski izdatak. Ne možemo očekivati da će mladi pripremati obrok, ako nemaju osnovne preduvjete za to.“

Spomenuli smo prostor za napredak, uskače u razgovor nutricionistica Ivana Šimić.

Što je sve moguće već sada učiniti za svoje zdravlje? Koji prostor za napredak navodi Ivana Šimić, saznajte u daljnjem tekstu Mirune Kastratović u našem časopisu na stranicama 41. - 43.