Ekoteka br1 mail

ek

ek

teka

teka ekološki magazin

ekološki magazin

Apsurd: Na gubitke energije odgovaramo većom proizvodnjom Spreča: Rijeka koja još uvijek ima šansu Rješenja za šljačišta: Hidrosjetvom do zelenih površina Projekt realizovan uz podršku Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona

ek

teka

godina I, broj 1

Medicinski otpad: Tuzlanska regija prednjači u količinama Gradačac: Sanitarna deponija, da ili ne?

Zaštićena zona “Konjuh”: Ima li nelegalne sječe šume?

1

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

EKOLOŠKI MAGAZIN “EKOTEKA” Izdavač: Promus media d.o.o. Tuzla Redakcijski kolegij: Snežana Agić (predsjednik), mr.sci Vedran Stuhli i Nedim Ćudić.

Otpad i reciklaža

Urednik: Adrijana Ćudić Redakcija: Emina Hodžić, Miren Aljić, Mirna Obradović i Almir Šećkanović.

Saradnici: Edin Skokić, Erna Jusufagić, Merima Ahmetbašić, Jasmina Mustačević i CRP tim (Darko Tišma, Ismet Salihović, Marko Nišandžić).

Fotografija: Darko Zabuš, Sulejman Muratović i arhiva Tuzlainfo.ba portala.

Voda

Lektor: Senada Užičanin DTP: Jasmin Jatić Kontakt: Mehmedalije M. Dizdara do B11 (PZC Stupine) 75000 Tuzla Tel/fax: 035/255-011 E-mail: info@ekoteka.ba Web: www.ekoteka.ba

Zrak

Štamparija: NIGD "DNN", d.o.o. Banja Luka Tiraž: 10.000 primjeraka Izrada i štampa publikacije je relizovana uz finansijsku podršku Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona Besplatan primjerak

Energija

2

ek

teka

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

eKOLUMNA

Treba čuti drhtaj krila mušica...

Gradačac: Sanitarna deponija, da ili ne? str. 6 Deponija “Desetine”: Opravdana ulaganja

str. 8

Reciklaža: Što mi bacimo, Kinezi kupuju

str. 10

Spreča: Rijeka koja još uvijek ima šansu

str. 11

Mulj: Sredstvo za proizvodnju energije

str. 14

Inovacije: Filter-čaša novost na tržištu

str. 36

Život podno dimnjaka tuzlanske Termoelektrane str. 16 Toplifikacija Tuzle: Mejdan i Jala zimi u magli str. 18 Rješenja za šljačišta: Hidrosjetvom do zelenih površina str. 24

BiH: Odličan potencijal za korištenje sunčeve energije str. 21 Toplotna izolacija: Ušteda energije i novca

str. 26

Energetska efikasnost: BiH na dnu evropske ljestvice str. 29

ek

teka

Piše: Snežana Agić Ne mislim samo na Zemlju u dane koje joj je čovjek podario kroz dane šuma, voda, planete, zraka, meteorologije... , valjda u želji da se iskupi za ono što je nemilosrdno uništio.

Još prije 200 godina poglavica Indijanaca je u pismu predsjedniku SAD na ponudu da kupi njihovu zemlju u zamjenu za rezervat, kazao da će pohlepa čovjeka «jednog dana prožderati zemlju i ostaviti samo pustoš».

Ta tvrdnja danas, nažalost, sve više postaje stvarnost, a 200 godina nije mnogo. A da se htjelo i željelo, mnogo toga se moglo uraditi.

Očito je pohlepa za bogatstvom bila jača.

Zato je krajnje vrijeme da se osvijestimo i učinimo nešto kako se zaista sutra ne bi ugušili u vlastitom smeću. Pitanje je da li ćemo ispuniti svoju obavezu i našoj djeci i djeci naše djece ostaviti sve ovo barem

kako smo dobili?

Možda je i ovo prilika da počnemo, prvo od jednog bačenog papirića manje, da pokrenemo akciju zamjene plastičnim vrećicama od papira, da ambalažu sokića ili konzerve Red bulla smjestimo na pravo mjesto, da proljetne i ljetne dane u prirodi završimo na način kao kad u svojoj kući ispratimo goste...

Krajnje je vrijeme da postanemo svjesni života na zelenoj planeti, na kojoj je sve manje zelenila, sve manje čiste a još manje pitke vode, sve više smeća kojeg svakodnevno proizvodimo, ali ga niko ne «želi» u svojoj avliji, čak ni evropski upakovanog u tlo na kojem raste trava, može bit' za nogometno igralište, rukomet, da ne kažem golf. Odgovor, ali ne i opravdanje može biti u nedostatku zakona. Ali, zar nam zaista trebaju zakoni da svoju okolinu doživljavamo kao svo-

ju, a ne kao potrošni materijal?

I opet se vraćam istorijskoj poruci crvenog čovjeka: «Učite djecu kao što smo mi našu, da je zemlja naša majka. Šta god da se dogodi zemlji dogodit će se i njenim sinovima. Ako čovjek pljune za zemlju, pljunuo je na sebe. Zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada zemlji».

Kako je sve dio politike, očito je da našim poglavicama “rijeke nisu braća”, niti im je zemlja majka, oni ne “čuju otvaranje lišća u proljeće i drhtaj krila mušica”. Zbog toga nam i treba naša svijest i savjest i počnimo doživljavati Zemlju svojom. Počnimo se prema njenim darovima odnositi baš kao prema onima koje ljubomorno čuvamo na vidnim mjestima. Jer sve više 200 godina «stare» riječi Crvenog Oblaka paraju uši «Kraj je života i početak borbe za opstanak».

3

ek

teka ekološki magazin

Goran Mišić, pomoćnik ministra prostornog uređenja i zaštite okolice u Vladi TK

Konjuh - prioritet u 2011. godini U prošloj godini uspješno provedena Kampanja podrške upravljanju otpadom • Ministarstvo već nekoliko godina o okolišu brine u saradnji sa javnim preduzećima, privrednim društvima i udruženjima, čije projekte sufinansiraju Zaštita prirodne okolice i koordinacija aktivnosti na istraživanju, planiranju, finansiranju i praćenju stanja i kontrole okolice u Tuzlanskom kantonu, nalazi se pod ingerencijom Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice.

Tamo smo i potražili informacije o planovima vezanim za zaštitu okolice u ovoj, te onome što su u ovom vladinom sektoru uradili u prošloj godini.

- Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice će nastaviti, pored redovnih poslova na izdava-

4

nju okolinskih dozvola u upravnom postupku, implementaciju Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh zaštićenim pejzažom “Konjuh”. To uključuje i osnivanje Javne ustanove koja će upravljati zaštićenim pejzažom, te izradu Prostornog plana i plana upravljanja. Provest ćemo raspodjelu namjenskih sredstava, kao i prošle godine, za projekte iz oblasti zaštite okolice, pomagati općinama u sanaciji deponija i u djelo provoditi druge poslove iz nadležnosti Ministarstva – rekao nam je Goran Mi-

šić, pomoćnik ministra prostornog uređenja i zaštite okolice u Vladi TK. Kada je u pitanju prošla godina, u Ministarstvu posebno ističu uspješno provedenu Kampanju podrške upravljanju otpadom.

- Kampanja je imala edukativni karakter, a sprovođena je 12 mjeseci na području svih općina Tuzlanskog kantona. Anketom na početku i kraju kampanje dokazana je povećana svijest građana o potrebi sanitarnog upravljanja otpadom, što nam i jeste bio krajnji cilj.

Briga o okolišu u saradnji sa preduzećima i udruženjima U 2011. godini slijedi niz aktivnosti vezanih za izradu prostornog plana zaštićenog pejzaža "Konjuh".

- Prostorni plan zaštićenog pejzaža “Konjuh” je prvi naredni korak, zajedno sa osnivanjem Javne ustanove, koji proizilazi iz Zakona o proglašenju dijela područja planine Konjuh zaštićenim pejzažom “Konjuh”. Potrebne pripreme smo izvršili ali

nažalost, zbog poznate ekonomske situacije, u Budžetu Tuzlanskog kantona nije bilo novca za njegovu izradu. Nadamo se da će ove godine započet veliki posao kako bi Zaštićeni pejzaž “Konjuh” zaživio u punom kapacitetu.

Ministarstvo već nekoliko godina o okolišu brine zajedno sa javnim preduzećima, privrednim društvima i udruženjima, čije projekte sufinansira u skladu sa mogućnostima koja su ograničena sredstvima namijenjenim u ove svrhe.

- Saradnja sa pri-

ek

teka

ek

teka ekološki magazin

Foto: PD Konjuh Tuzla

Ministarstvo na raspolaganju imalo 3,85 miliona KM

vrednim društvima i udruženjima koja apliciraju sa projektima je dobra i zadovoljni smo sa dosadašnjim učincima. Zbog velikog broja apliciranih projekata na javni poziv, a ograničenih planiranih sredstava, nismo u mogućnosti da financiramo sve projekte u traženom iznosu, te vršimo sufinanciranje.

Pored toga financiramo i projekte javnih preduzeća i škola. Naročito bih istakao projekte toplifikacije škola koje podržavamo, a što doprinosi smanjenju zagađenja zraka. Podržavamo i projekte općina iz oblasti zaštite okoliša kao što su toplifikacija, uređenje zelenih površina, čišćenje putnih pojaseva, ka-

ek

teka

nalizacija, proboljšanje tehničkih kapaciteta i komunalnih preduzeća.

većini slučajeva jedini način monitoringa koji se slaže s obavezama

Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK je u 2010. godini, nakon rebalansiranja Budžeta na raspolaganju imalo 3 854 185,00 KM. Iznos od 821 884,00 KM rapoređen je na ime tekućih izdataka Ministarstva.

Za projekte zaštite i unapređenja okolice općinama dodijeljeno je 1 477 860,00 KM, a za projekte nevladinih organizacija iz oblasti zaštite okolice odobreno je 80 000 KM. Javnim ustanovama je odobreno 201 750,13 KM. Za podršku projektima iz oblasti zaštite okolice privrednim društvima sa područja Tuzlanskog kantona dodijeljeno je 150 000 KM i javnim preduzećima 277 600 KM. Za održavanje i rezervne dijelove za sistem za kontrolu kvaliteta zraka izdvojeno je 98 301 KM, a za tekuće održavanje ovog sistema 39 468,70 KM. Za potrebe Zaštićenog pejzaža „Konjuh“ odobreno je 50 000 KM, a za kampanju usmjerenu na podršku upravljanju otpadom 42 314 KM. Preostali iznos od 615 007,17 KM bit će prenesen u ovu godinu.

nje, Bektić i Cerik op.a) su raspoređene prema Elaboratu koji je izradio

Moderan sistem praćenja kvaliteta zraka Ovo Ministarstvo je nadležno i za sistem za praćenje kvaliteta zraka na području TK, kojeg čini pet fiksnih stanica za mjerenje koncentracija zagađujućih materija u zraku na području opštine Tuzla, i jedna mobilna stanica koja služi za mjerenje kvaliteta zraka, odnosno koncentracije zagađujućih materija na ostalim opštinama Tuzlanskog kantona.

- U Tuzlanskom kantonu je uspostavljen takozvani Automatski monitoring zraka koji je u

Goran Mišić postavljenim od strane EU. Sistem kod nas funkcioniše od 2003. godine, a fiksne stanice (Skver, BKC, Buki-

Federalni meteorološki zavod u januaru 2001. godine i stanice su raspoređene tako da prate kvalitet zraka na po-

dručju opštine Tuzla i ujedno utvrđuju uticaj Termoelektrane Tuzla na kvalitet zraka. Podaci se automatski šalju u server sistema koji se nalazi u prostorijama Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK, gdje svakih pola sata u Centru na serveru dobijamo novonastalo stanje sa svih šest stanica sistema. Mjerenje kvaliteta zraka se vrši iz razloga što je to predviđeno Zakonon o zaštiti zraka. Poslije Tuzle, sa mjerenjem kvaliteta zraka počeli i drugi značajni industrijski centri u Bosni i Hercegovini, kao što su Sarajevo, Zenica, Kakanj i Brčko – ističe na kraju razgovora gospodin Goran Mišić.

Nedim Ćudić

5

ek

teka

ekološki ekološki ekološkimagazin magazin magazin

JOŠ JEDAN POKUŠAJ izgradnje sanitarne deponije u tuzlanskom kantonu

Hoće li Gradačac

JOŠ JEDAN POKUŠAJ PRETVARANJA DEPONIJE KOMUNALNOG OTPADA U SANITARNU

Načelnik Općine Gradačac odlučan zadobiti povjerenje sugrađana te postojeću deponiju pretvoriti u sanitarnu • Mještani još uvijek nisu dali zeleno svjetlo, iako bi neodobravanjem ovog projekta njihovi računi za odvoz smeća bili uvećani za 9 KM Priča “Huskići”, neodobravanje mještana da se postojeća deponija pretvori u sanitarnu, regionalnog karaktera, ponavlja se. Ovog puta u Gradačcu. Načelnik Općine, Fadil Imširović, odlučan je istrajati u započetom projektu. Reakcije mještana naziva očekivanim, a zadatak koji je pred njim mukotrpnim.

Neophodan ekološki kompromis - Naravno da su oni puni nepovjerenja. Pokušat ćemo na sve načine zadobiti njihovo povjerenje. To su sasvim opravdane reakcije. Ljudi se boje promjene, nepovjerljivi su i sumnjaju u funkcioniranje projekta, priča načelnik Općine Gradačac, Fadil Imširović.

Stanovnici tamošnjih

6

mjesnih zajednica nedavno su blokirali put uz postojeću deponiju da bi izrazili svoje nezadovoljstvo.

Fadil Imširović, načelnik Općine Gradačac

trend rasta i dalje se bilježi.

- Tamošnji mještani najviše trpe, i bit ću uporan da tim ljudima

pomognem. Međutim, svjestan sam da je ovo period kada moramo raditi na obostranom povjerenju, ističe Imširović.

Deponija u Gradačcu, u postojećem stanju, ne posjeduje niti jedan element zaštite okolice i ljudi pa ne udovoljava postojećim regulativama BiH, kao ni regulativama EU.

Poskupljenje odvoza smeća oko 9 KM

- Ako mještani kažu da nijedan kamion tamo Ukoliko bi se komunalni otpad iz Gradačca deneće doći, onda neće. ponovao na najbližu regionalnu deponiju, onu u BijeMi možemo sada oduljini, troškovi usluga odvoza komunalnog otpada prema stati od ovog projekta, proračunu uvećali bi se za 9,06 KM. A poskupljenju se, za ali problem postojeće sada, niko od mještana ne protivi. deponije treba riješiti,

Moramo imati reciklažno dvorište, jer se recipriča Imširović. klažom smanji do 80 posto komunalnog otpada, osta Postojeća deponilo bi 20 posto deponovanja od ovih količina koje mi ja krutog komunalnog sad proizvodimo.

To je pravac u kojem bismo išli, otpada počela se koristiukoliko bi na ovom mjestu ostala deponija, ti 1965. godine. Količine riječi su načelnika Općine Gradačac, otpada od 1995. godine Fadila Imširovića. znatno su se povećale, a

Idejni projekt sanitarne deponije prezentovan je i predstavnicima obližnjih mjesnih zajednica na dogovorenoj javnoj raspravi. Ponuđene su opcije - zadržati trenutno stanje, da se odvozi i deponuje komunalni otpad na regionalnu deponiju u Bijeljini, ili vršiti sanaciju postojeće, uključivanjem mještana u projekt.

Uključivanje mještana u projekt U Općini Gradačac su predložili formiranje grupe supervizora, gdje bi, i nakon realizacije, rukovodioci mjesnih zajednica bili uključeni u projekt i rad svih nadležnih organa. Tako bi imali uvid u stanje, te vrstu otpada koji se tamo deponuje. Predstavnici mjesnih

ek

teka

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

iskoristiti priliku? zajednica, zajedno sa vijećnicima Općinskog vijeća Gradačac, posjetili su sanitarnu deponiju u Zenici koja je, kako ističu u Gradačcu, dobar primjer.

- U neposrednoj blizini te deponije rastu čempresi, a u Sloveniji su napravili iznad i golf teren, navodi Imširović pozitivna iskustva drugih sredina.

Ne žele otpad iz Srebrenika Ipak, čini se da će biti lakše obezbijediti sredstva za izgradnju sanitarne deponije, nego dobiti saglasnost sugrađana.

Sredstva koja su bila namijenjena za izgradnju Regionalne sanitarne deponije u Huskićima, općina Lukavac, bit će raspoređena za nove projekte u općinama, pod uslovom da su u projekt uključene po tri općine ili 100 .000 stanovnika.

Gradačac se, stoga, odlučio na saradnju sa Srebrenikom.

ek

teka

Trenutno stanje deponije u Gradačcu - Dobili bismo inicijalna sredstva od međunarodne banke u vrijednosti oko milion eura, ističe načelnik Općine Gradačac.

S druge strane, mještani se ne protive ideji sanitarne deponije, nego uključivanju općine Srebrenik u ovaj projekt.

- Nismo protiv projekta sanitarne deponije, nego protiv toga da se ona pretvori u regi-

onalnu. Neka postojeću zatvore i pronađu novu lokaciju za sanitarnu deponiju, gdje nije gusto naseljeno i nema poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini, izjavila je Mina Mašić, mještanka MZ Vida II. Kako doznajemo, peticiju koja izražava protivljenje potpisalo je 450 mještana.

Prilikom izrade idejnog rješenja, firma iz Maribora vršila je i is-

pitivanje tla na postojećoj lokaciji. Ispitivanja su pokazala da se tamo nalazi nepropusni sloj gline, 20 metara dubine, a evropski standardi propisuju tek 2 metra.

- Glina je prirodni izolator vode, što govori da na tom dijelu ne dolazi do propusta vode iz deponije. Ispitivanja su vršena i dalje od deponije i utvrđeno je da ni tamo ne dolazi do pro-

puštanja vode, pojašnjava Imširović.

Bez obzira na predočene rezultate svih ispitivanja, prednosti koje bi uslijedile izgradnjom sanitarne deponije, te najave da će okolna naselja imati potporu u rješavanju komunalnih i infrastrukturnih problema, mještani još uvijek ne pokazuju znak odobravanja.

Adrijana Ćudić

7

ek

teka ekološki magazin magazin ekološki

Najznačajniji bh. ekološki projekt u 2010. godini

Modernizovane “Desetine” opravdale ulaganja Projekt sanacije tuzlanske deponije Desetine okončan krajem septembra prošle godine, a kreditna sredstva u vrijednosti od 6,5 miliona KM, obezbijedila Svjetska banka • U znak zahvalnosti prema lokalnoj zajednici na deponiji zaposleno najviše lokalnog stanovništva Savremenim načinom odvajanja i odlaganja smeća na modernizovanoj sanitarnoj deponiji Desetine u općini Tuzla u posljednja četiri mjeseca, otkako je otvoreno novo postrojenje za tretman čvrstog otpada, sakupljeno je nekoliko stotina tona sekundarnih sirovina. U decembru prošle godine izdvojeno je više od

8

Smanjena emisija CO2 Iako indirektno, novim načinom tretiranja otpada i odvajanjem sekundarnih sirovina, smanjena je i emisija CO2 i drugih štetnih plinova. Proizvodnja reciklažom sekundarnih sirovina troši tri puta manje energije, tako da se i na ovaj način znatno doprinijelo ekologiji, ali i ekonomičnosti u okruženju.

70 tona sekundarnih sirovina.

Na ovaj način treti-

ranja otpada smanjena je količina smeća koja se odlaže na ovu de-

poniju, čime se znatno produžava i njen vijek trajanja.

Novih 30 godina - Ukoliko nastavimo ovim tempom, vijek deponije će se produžiti i do 30 godina i sam taj podakat je dovoljan da istakne ekološki značaj ovog projekta. Stanje u kojemu je deponija bila

prije modernizacije bilo je znatno drugačije, jer je bilo pitanje vremena kad će se deponija zatvoriti i kada bismo morali tražiti novu lokaciju, kazao nam je Edin Dizdarević, rukovodilac sektora tehničkih poslova.

Projekt sanacije tuzlanske deponije Desetine okončan je krajem septembra prošle godi-

ek

teka

teka ekološki magazin magazin ekološki

Foto: D. Zabuš

ek

Deponija Desetine: Prodajom sirovina pokrivaju vlastite troškove ne. Koštao je 6,5 miliona KM, koje su obezbijeđene kreditnim sredstvima Svjetske banke, a čiji je rok otplate 17 godina.

Nakon neuspjelog pokušaja za dobijanje lokacije za izgradnju regionalne eko-deponije za područje TK u lukavačkom naselju Huskići, sanacija deponije Desetine je nastavak istog projekta, ali tuzlanska deponija neće biti regionalnog karaktera.

Postrojenje koje je instalirano ima kapacitet da u jednoj smjeni obradi količinu smeća ekvivalentnu 75 hiljada stanovnika i na takav način je rađeno u posljednja četiri mjeseca.

Od proljeća JKP „Komunalac“, koji upravlja ovom deponijom, najavljuje nova zapošljava-

ek

teka

nja, uvođenje još jedne smjene te povećanje količine odrađenog otpada.

Osim ekološke, ekonomska opravdanost - U narednom periodu planiramo pokrenuti i proizvodnju komposta iz organskog otpada.

S obzirom da JKP „Komunalac“ upravlja i parkovima, na ovaj način ćemo uštediti na kupovini đubriva, jer ćemo moći koristiti vlastito visokokvalitetno đubrivo, dodao je Dizdarević.

Deponija Desetine, koja je nazvana najznačajnijim ekološkim projektom u BiH u 2010. godini, pored nesporne ekološke, ovakvim ru-

Odgovornost prema lokalnoj zajednici S obzirom da je stanovništvo u lokalnoj zajednici bilo dosta skeptično po pitanju modernizacije deponije, te najavljivalo i potpisivanje peticije za njenu zabranu, JKP „Komunalac“ im se odlučio odužiti. Među zaposlenima je trenutno najveći dio ljudi iz lokalne zajednice, a jedan od njih, koji je želio ostati anoniman, kazao je da mu je ovo prvi ozbiljan posao u njegove tri i po decenije života.

- Radio sam svašta, ali nikada nisam radio u nekoj ozbiljnijoj firmi, niti sam mogao računati na redovnu platu. Sada sve to imam. Posao nije jednostavan, ali je dobar i ja sam prezadovoljan, kazao nam je. kovođenjem dobio je i drugu dimenziju - ekonomsku.

Prodajom sakupljenih sekundarnih sirovina (pet ambalaža, plastika, karton, papir, metali) deponija je već

sada postala samoodrživa. Prodajom ovih sirovina uspijeva pokriti vlastite troškove.

Zahvaljujući značajnim magacinskim kapacitetima, sekundarna sirovina ne mora se od-

mah prodavati, nego se može čekati i povoljnija cijena na tržitu i tako povećati profit.

- Teško je govoriti o samoodrživosti, s obzirom da deponija nije samostalno preduzeće, jer radi u okviru JKP „Komunalac“, ali je istina da, za razliku od dosadašnje prakse, na ovaj način uspijevamo ostvariti i profit. S obzirom da još uvijek radimo samo u jednoj smjeni i ne odvajamo staklo, gumu i tekstil, kojih ima u ogromnim količinama, a za koje još uvijek nemamo tržište, jasno je da deponija ima još mnogo prostora da zarađuje, ali i smanji količinu smeća koja će se odlagati, kazao je Dizdarević.

Miren Aljić

9

ek

teka ekološki magazin

RECIKLAŽA: NOVI NAČIN ZARADE I RJEŠAVANJE OTPADA

Što mi bacimo, Kinezi kupuju Kinezi najveći kupci i izvoznici reciklirane plastike - za jednu tonu plaćaju 400 KM • Tuzla dnevno proizvede 120 tona otpada, od toga oko 10 posto plastike Projekt regionalne eko-deponije za područje Tuzlanskog kantona, vrijedan pet miliona dolara, koji bi riješio problem otpada za sve općine još uvijek stagnira. U sudaru sa zidom neodobravanja lokalne zajednice, mještana lukavačkog naselja Huskići, ovaj projekt nije zaživio. Za to vrijeme, problem otpada raste sa svakom novom vrećom smeća, prijeteći da nas jednog dana zatrpa.

Nasreću, postoji nekoliko metoda za rješavanje smeća koje svakodnevno proizvodimo.

JKP Regionalni cen-

tar za upravljanje čvrstim otpadom je, vidjevši šansu kako za “raščišćavanjem” deponija tako i za jednostavnom zaradom od koje svi imaju koristi, pokrenuo projekt pod nazivom “Integralno upravljanje otpadom”.

Tona plastike 400 KM - Uvjerili smo se da je otpad najvećim dijelom sirovina. To dokazuje velika potražnja za recikliranom plastikom.

Kinezi su najveći kupci i izvoznici reciklirane plastike koji za jednu tonu

Velika potražnja za recikliranom plastikom

10

plaćaju 400 KM, priča Lejla Ibrahimović, direktorica Regionalnog centra za upravljanje čvrstim otpadom.

Dnevno se proizvede 120 tona otpada, iz kojeg se izdvoji oko 10 posto plastike koja se može upotrijebiti u porcesu reciklaže, ističe Ibrahimovićeva.

Riječ je o PVC, tvrdoj plastici, pet ambalaži, elektorničkom otpadu i svakoj plastičnoj stvarčici koja nije zaprljana do neprepoznatljivosti.

- Ako se izdvoji 12 tona plastike dnevno, a znamo da je jedna tona 400 KM, jasno je da reciklažom i selekcijom

Slab odziv

možemo mnogo zaraditi, dodaje Ibrahimovićeva.

Sav novac koji je ostao nakon pokušaja puštanja u rad regionalne deponije, oko 3,5 miliona dolara, usmjeren je na osposobljavanje zainteresovanih općina sa područja Tuzlanskog kantona za reciklažu, selekciju i prevenciju nastajanja otpada.

Međutim, prvo to mora da prihvati lokalna zajednica. Do sada su se osim općine Tuzla, pozivu odazvale općine Gradačac, Gračanica i Srebrenik.

Saradnja sa lokalnim zajednicama Projekt integralnog upravljanja otpadom urađen je strogo u saglasnosti sa lokalnom zajednicom.

- Ranije smo opečeni njihovim reakcijama. U ovom projektu je utvrđeno da ono što je karakteristično za određeno područje na lokalnoj deponiji bude prioritet prilikom selekcije, kazala je Ibrahimovićeva, navodeći primjer općine Gradačac kao poljoprivrednog područja u kojem bi se najviše isplatilo kompostiranje otpada za dobijanje organskog đubriva.

Oživljavanje reciklaže i selekcije na deponijama širom Tuzlanskog kantona trebalo bi shvatiti kao šansu da smanjimo količine otpada, odvajamo plastiku, papir, metal, drvo i sve što ima svoju vrijednost, te na taj način dođemo do zarade. Kako doznajemo, deponija Desetine priprema aranžman po kojem će se i stanovništvo uskoro moći baviti skupljanjem selektivnog otpada, pri čemu će moći ostvariti zaradu.

Emina Hodžić

ek

teka

ek

teka ekološki magazin

Decenije agresivne industrijalizacije i zanemarivanja Spreču dovele u teško stanje

Rijeka koja još uvijek ima šansu Nedavna istraživanja pokazuju da su broj riba i biljnih vrsta u Spreči znatno manji nego u manje zagađenim sličnim rijekama • „Inicijativa za sliv rijeke Spreče“ u koaliciju okupila 31 nevladinu organizaciju

Piše: Darko Tišma, CRP Voda je bila i bit će osnovni preduslov za nastanak i opstanak života na ovoj planeti, a osiguranje vode, u dovoljnoj količini i kvalitetu za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, je jedan od osnovnih

ek

teka

preduslova za osiguranje i poboljšanje zdravlja ljudi i ostvarivanje održivog razvoja općenito. Bosna i Hercegovina, u pogledu raspoloživih količina vode, ima sreću da je jedna od rijetkih zemalja u Evropi i svijetu koja ima značajne rezerve čiste vode za piće i po tome se, pre-

ma kategorizaciji UNECE, nalazi u gornjem dijelu svjetske ljestvice (62. mjesto od 177 rangiranih zemalja). Nažalost, to što nam je priroda darovala, ne koristimo sa odgovornošću, niti prema sebi, niti prema budućim generacijama, a vijesti o uništavanju biljnog i živo-

tinjskog svijeta su skoro svakodnevne.

Najzagađenije pritoke Bosne Dužinom od 147 km, Spreča je najveća pritoka rijeke Bosne. Geografski, sliv rijeke Spreče je dio šireg sliva rijeke Bo-

sne, koji zajedno sa slivovima Une, Vrbasa i Drine čini sliv rijeke Save. Sliv Spreče obuhvata 11 opština (8 u FBiH i 3 u RS), u njemu živi i radi 483,425 stanovnika, a obuhvata i najveći dio najmnogoljudnijeg kantona u Federaciji BiH (10% teritorije FBiH i 25% stanovništva FBiH).

11

Posmatrajući trenutno stanje, raskorak između ukupnih raspoloživih količina vode i njihove dostupnosti je danas u BiH, pa tako i u Tuzlanskom kantonu, prilično veliki. Organizovanim vodosnabdijevanjem je u Federaciji BiH obuhvaćeno tek oko 60% stanovništva (u TK oko 40%), trenutni deficit raspoloživih vodnih resursa za stanovništvo i industriju u TK iznosi 700-800 l/s, korisna zapremina jezera Modrac je zbog unosa sedimenata (eksploatacija uglja) smanjena za 1/4, sistemi za odvodnju otpadnih voda obuhvataju tek 1/3 stanovništva (u TK oko 35%), dok se samo 2% otpadnih voda tretira prije ispuštanja u vodotoke.

S druge strane, govoreći o kvalitetu voda, oko 2/3 svih površinskih voda u BiH je zagađeno iznad dozvoljenih nivoa, a istraživanja urađena od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u protekle 2-3 godine, ukazuju na to da je, u takvom okruženju, „rijeka Bosna najzagađenija rijeka u BiH“, a „njene najzagađenije pritoke su Miljacka i Spreča sa Jalom“ . Teško hemijsko i mikrobiološko zagađenje Spreče, njenih pritoka i jezera Modrac kao jedne od najvećih BiH akumulacija, potvrđeno je i analizama provedenim od strane Agencije za vodno područje rijeke Save Sarajevo, gdje je izneseno da je od 38 mjernih mjesta u slivu rijeke Save na kojima su provedena kompletna istraživanja, na 28 mjesta utvrđen znatno lošiji kvalitet od zahtijevanog, a „posebno loša situacija je utvr-

12

đena na 8 mjernih mjesta koja se nalaze u slivu rijeke Spreče i Bosne“ .

Decenije agresivne industrijalizacije i zanemarivanja su ozbiljno degradirale raznolikost biljnih i životinjskih vrsta rijeke i njenih priobalnih područja. Nedavna istraživanja pokazuju da su broj riba i biljnih vrsta u rijeci Spreči znatno manji nego u manje zagađenim sličnim rijekama (i do 30%), a u jednom dijelu svoga toka, rijeka Spreča je apsolutno mrtva rijeka,

ek

bez ikakvog biljnog ili životinjskog svijeta. Kvalitet ribe koju ulove lokalni ribari, a koja predstavlja dodatni prihod njihovim domaćinstvima, je upitan s obzirom na mogućnost da je takva riba zagađena sastojcima dospjelim iz otpadnih voda.

Još jedan, jako bitan aspekt trenutnog stanja je i organizacija upravljanja vodama u BiH pri čemu ne postoji jedinstveno upravljanje slivovima rijeka. Tako danas imamo situaciju da

teka

su dijelovi sliva oko izvo- su na poboljšanje kvalira i ušća Spreče pod ad- teta voda. ekološki magazin ministrativnom upravom Uz sve ove aspekRepublike Srpske, slje- te, na umu treba staldećim dijelom sliva (do no imati i probleme zaušća Jale) upravlja Tu- štite od voda (poplava), zlanski kanton, branom čiji smo svjedoci bili i ove na akumulaciji uprav- jeseni i koji sve češće, lja JP „Spreča“, a u pre- uz ogromne materijalne ostalom dijelu, desnom štete, direktno ugrožavaobalom upravlja Federa- ju i ljudske živote i koče cija BiH, a lijevom opet privredni razvoj.

Republika Srpska. U ovaPosmatrajući sve nakvoj situaciji, teško je vedeno, stanje voda u očekivati efikasnu koor- slivu rijeke Spreče se dinaciju aktivnosti, kako ukratko može opisati sa: u pravcu razvoja infra- „Vode NEMA DOVOLJstrukture, tako i u odno- NO, ono što ima LOŠEG JE KVALITETA, pri čemu se vodama UPRAVLJA IZ VIŠE CENTARA, a za unaprijeđenje trenutnog stanja NEMA DOVOLJNO RESURSA / SREDSTAVA.

Spreča danas – otvoreni kolektor otpadnih voda

Okvirne direktive o vodama Tokom proteklih decenija Evropska unija je, već davno prepoznajući neophodnost poduzimanja hitnih akcija, uložila ogromne napore u zaštitu svojih rijeka, jezera i ostalih površinskih i podzemnih voda, te je u okviru kompletne pravne regulative koja omogućava efikasno funkcionisanje ove zajednice država, politiku voda od 2000. godine okvirno definisala ključnim dokumentom – Okvirnom direktivom o vodama (ODV). Veoma je bitno i to da je, pored zahtjeva koji se u okviru ODV odnose na značajne organizacione, pravne, tehničke i ekonomske reforme u domenu upravljanja vodama, jedan od ključnih elemenata i obaveza zemalja članica EU, zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, da osiguraju aktivno učešće javnosti u svim aspektima primjene Direktive, kako na nivou svake od država, tako i na lokalnim nivoima.

Postojeći okvir međunarodnih pravnih instrumenata potpisanih od strane BiH, obavezuje državu BiH da poboljša kvalitet i stanje svojih voda primjenom EU integriranih principa za upravljanje vodama. Ti instrumenti su prvenstveno: Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) potpisan 17. juna 2008., Okvirni sporazum za sliv rijeke Save (FASRB) i Konvencija o zaštiti rijeke Dunav, kao sveobuhvatni pravni instrumenti za zaštitu voda u dva navedena sliva. Oni obavezuju BiH na hitno poboljšanje kvaliteta i stanja voda uz dosljednu primjenu EU Okvirne direktive o vodama, koja, u prvom redu, slivove posmatra kao jedinstvene cjeline i promoviše jedinstveno upravljanje slivovima, kao i što hitniju punu primjenu EU Direktive o tretmanu urbanih otpadnih voda (DTUOV).

Taj pristup, promovisan kroz ODV ima za cilj: - zaustaviti i spriječiti daljnje uništavanje voda - uspostaviti održivo korištenje voda bazirano na dugoročnoj zaštiti vodnih resursa - osigurati smanjenje onečišćenja podzemnih voda - ublažiti posljedice poplava i suša

Glavni izvori zagađenja voda u slivu Spreče su otpadne vode iz naselja, industrije i poljoprivrede. Osnovni uzroci ovakvog stanja su: nepostojanje jedinstvenog sistema upravljanja cjelokupnim slivom, ispuštanje gradskih komunalnih odvoda i industrijske otpadne vode direktno u vodotokove i to bez ikakve obrade otpadnih voda, ali i korištenje zastarjelih tehnologija u industriji i rudarstvu, te neracionalna upotreba vode. Isto tako, ne smije se zanemariri niti uticaj procijednih voda legalnih i nelegalnih deponija čvrstog otpada, direktnog odlaganja čvrstog i tečnog otpada u same vodotokove i duž njihovih obala, „spiranja“ raznih toksičnih materija sa priobalnih područja tokom poplava, slabo razvijena infrastruktura za za-

ek

teka

ek

štitu od poplava, pa čak niti klimatske promjene čiji smo svjedoci.

Rijeka Spreča je, nažalost, postala otvoreni kolektor za sve otpadne vode sa područja 11 opština, a ono što najviše zabrinjava je činjenica da trenutne količine voda u vodotocima sliva, mogu prihvatiti tek 1,7% ukupnog zagađenja koje se svakodnevno unosi .

Takva situacija je rezultat niskih proticaja u vodotokovima, relativno visoke naseljenosti u slivu i relativno razvijene industrije.

Dobar dio uzroka današnjeg stanja leži i u činjenici da se sve većem zagađenju sliva rijeke Spreče ne posvećuje dovoljna pažnja. S jedne strane, nadležne vlasti se nesinhronizovano i nedovoljno aktivno bave ovim pitanjem, a s druge strane, glasovi javnosti, kako građana pojedinaca, tako i većeg dijela nevladinog sektora iz sliva rijeke Spreče su i dalje slabi i u potpunom nesrazmjeru sa obimom, brzinom i posljedicama degradacije voda.

U svakom slučaju, navedene činjenice ukazuju na to da se ionako zabrinjavajuće loš kvalitet voda u svim vodotocima i akumulacijama ovog sliva i dalje pogoršava, te da takvo stanje voda u slivu Spreče ograničava mogućnosti za brži ekonomski razvoj, vodi ka sve većem siromaštvu velikog broja stanovnika sliva, ali istovremeno ugrožava i brojna ljudska prava stanovnika ove regije.

U slučajevima kada su lokalni izvori zagađeni, može se smatrati da je ljudima ograničen nesmetan pristup pitkoj

ek

teka

teka

vodi. Alternativni sistemi de mnogim porodicama vodosnabdijevanja, ko- koje žive u području sliekološki jima se voda dovodimagazin iz va, su također ugroženi. udaljenih izvora, stavlja- Korištenjem zagađenih ju ogromno finansijsko voda kao najdostupniopterećenje na budže- jeg raspoloživog izvora te domaćinstava, kao i za navodnjavanje, poljona budžete lokalnih vla- privrednici direktno kon-

Voda je „nafta 21.vijeka“ Voda pokriva oko 3/4 površine naše planete, ali je isto tako istina i da je 97,5% količina te vode slana voda, da se skoro 4/5 slatke vode nalazi zaleđeno na polovima i ostalim zaleđenim površinama, te da se tek oko 0,5% ukupnih količina vode na zemlji može koristiti za piće.

Zbog porasta broja ljudi na Zemlji, ali i povećanih potreba za vodom koje su posljedica porasta životnog standarda, promjena životnih navika i povećanja industrijske i poljoprivredne proizvodnje, sve je jača svijest o tome da vodni resursi nisu neograničeni i da se zalihe pitke vode ubrzano smanjuju, a problem obezbjeđenja dovoljnih količina kvalitetne vode će, u godinama koje dolaze postati jedno od glavnih ekoloških, ekonomskih i zdravstvenih pitanja.

Da je to tako, potvrđuju i podaci Svjetske zdravstvene organizacije po kojima 1,5 milijardi ljudi u svijetu nema pristup vodi za piće, zbog neispravne vode za piće svake godine umire više od 5 miliona ljudi, a u samoj Evropi svaki dan umire 37 djece zbog bolesti izazvanih korištenjem zdravstveno neispravne vode za piće. Zbog toga, ali i mnogih drugih aspekata čovjekovog ponašanja, zaštita okoliša i opskrba pitkom vodom postaju glavni problem i izazov održivog razvoja naše civilizacije. Pitka voda postaje glavni resurs u XXI. stoljeću, postaje „nafta 21. vijeka“.

sti. Oni koji su i dalje primorani da koriste vodu lošijeg kvaliteta rizikuju svoje zrdavlje i to u smislu povećane opasnosti od nastanka infektivnih i kancerogenih bolesti.

Poljoprivredna i prehrambena industrija koje donose značajne priho-

taminiraju usjeve i stoku. Tako kontaminiranim proizvodima je, s druge strane, izlaz na EU tržišta blokiran, s obzirom da ne ispunjavaju međunarodne standarde o bezbjednosti hrane. Ovo se također odnosi na lokalne prehrambeno prera-

đivačke firme, koje koriste vodu kao jedan od sastojaka proizvoda ili kao jedno od sredstava u preradi proizvoda.

Zagađenje vode, iz tih razloga, u dobroj mjeri ograničava privredne aktivnosti, usporava razvoj, stavlja poljoprivredne proizvođače u svojevrsnu izolaciju od ostatka Evrope i svijeta, ali i ugrožava i napore na razvoju riječnog i jezerskog turizma i sporta.

Spreča sutra – rijeka koja hrani i u kojoj se uživa Ranije opisana alarmantna situacija iziskuje sveobuhvatnu i hitnu akciju. Pokušavajući otkriti odgovor na pitanje „Šta i kako dalje?“, trebamo biti svjesni toga da su i mnoge druge rijeke bile, ili još uvijek jesu u sličnoj situaciji, da se u svijetu ulažu ogromni napori u iznalaženje rješenja za slične situacije, a da dobri rezultati takvih napora već postoje u našem okruženju.

I pored svega, nade za vode sliva Spreče svakako ima, ali se podjednaka odgovornost za primjenu navedenog pristupa postavlja i pred institucije vlasti, ali i građane.

Shvatajući te potrebe i odgovornosti koje ovaj proces zahtijeva, entitetske, kantonalne i pojedine općinske vlasti su, u okviru svojih nadležnosti, već preduzele određene korake, kako na polju definisanja pravnog i institucionalnog okvira (donošenje entitetskih zakona o vodama, strateških dokumenata koji su već usvojeni ili u fazi usvajanja, prostornih

planova), tako i na polju korištenja raspoloživih EU predpristupnih fondova za razvoj vodne infrastrukture. Želeći podržati i ubrzati ovaj proces i neke od nevladinih organizacija sa područja sliva, kao npr. Centar za razvoj i podršku, su u ime i u saradnji sa građanima i drugim nevladinim organizacijama već pokrenule i značajne građanske inicijative – „Inicijativa za sliv rijeke Spreče“, koja je u koaliciju okupila 31 nevladinu organizaciju sa ciljem uspostavljanja trajnog i konstruktivnog dijaloga svih zainteresovanih strana, kako bi se osiguralo da se ozbiljna degradacija voda sliva rijeke Spreče i održiva rješenja tog problema na odgovarajući način tretiraju u Planu upravljanja slivom rijeke Save, čime bi se doprinijelo dostizanju dobrog ekološkog i hemijskog stanja svih voda u slivu rijeke Spreče.

Ovakav pristup, po kojem uživanje određenih prava podrazumijeva i aktivni angažman na njihovom provođenju, je i u spominjanom okruženju potvrđen kao jedino mogući, ukoliko se želi osigurati kvalitetna i dostupna voda za današnje potrebe, ali i za buduće generacije. Zato svako od nas mora prepoznati svoju ulogu u vremenima koja dolaze i postati dio tog rješenja uvažavajući činjenicu da smo svi mi istovremeno i zagađivači i žrtve zagađenja. Jedino tako će se ribe vratiti u vode, ljudi na njihove obale, a voda više neće biti kočnica, nego jedan od glavnih pokretača razvoja i garant blagostanja stanovnika sliva.

13

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

TEMA: ZBRINJAVANJE MULJA SA POSTROJENJA ZA PREČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Mulj – sredstvo za proizvodnju Poređenjem parametara mulja koji se koristi kao sirovina na postrojenju u Velenju (Slovenija) i mulja koje nastaje na istom postrojenju u Srebreniku ustanovljeno je da imaju vrlo slične vrijednosti • Iz količina otpadnog mulja u Srebreniku za godinu dana bi se mogao stvoriti prihod od 89.000 KM Piše: mr.sci. Vedran Stuhli, Tehnološki fakultet Tuzla Pored toga što zauzima udio od tri četvrtine, kako planete na kojoj živimo, tako i u strukturi svakog čovjeka, voda je poznata i kao izvor života na Zemlji. U posljednje vrijeme sve veća količina vode u prirodi predstavlja vodu koja ne zadovoljava osnovne higijenske uslove za čovjekove potrebe, zbog isključivo ljudskih aktivnosti i prije svega iracionalne potrošnje vode.

Iako svaki vodotok ima „moć“ samoprečišćavanja od organskih zagađenja, količina otpadnih voda postala je tolika da vodotoci nisu u mogućnosti primiti ih bez posljedica. Opravdanje je moguće pronaći u vrlo brzom povećanju broja stanovnika i urbanizaciji, ali i razvoju industrije, poljoprivrede i stočarstva.

Otpadne vode nastale prilikom prerade ili proizvodnje (industrijske otpadne vode) mogu biti različitog sastava tako da se tretiraju na različite načine. Otpadne vode koje

14

nastaju u domaćinstvu (komunalne otpadne vode) okarakterisane su organskim zagađenjima i već je razvijen niz načina prečišćavanja.

Prečišćavanje se uglavnom sastoji od mehaničkog tretmana u kojem se iz vode izdvajaju plivajuće, taložne i suspendirane materije, biološkog tretmana uz uklanjanje organskih materija i hemijsko-fizičkog tretmana, gdje se voda dodatno prečišćava i dezinficira. Osnovnu operaciju u prečišćavanju otpadnih voda komunalnog porijekla predstavlja biološko prečišćavanje u sklopu kojeg mikroorganizmi, uz prisustvo kisika iz zraka, oksidiraju organske materije u otpadnoj vodi, čime se uklanja preko 90% organske materije i suspendovanih čestica. Kao produkti biološkog tretmana javljaju se prečišćena voda i višak mikrorganizama nastalih u toku procesa u vidu mulja, koji predstavlja otpadni ostatak.

U zavisnosti od vrsta mikroorganizama koje razgrađuju organsku materiju postoje aerobni

i anaerobni procesi biološkog prečišćavanja.

Biološka razgradnja organske materije u odsustvu kisika naziva se anaerobni proces, dok je biološka razgradnja u prisustvu kisika aerobni proces. U posljednje vrijeme, procesi biološkog prečišćavanja su modificirani i predstavljaju kombinacije jednostavnih procesa prečišćavanja.

Primjer postrojenja za prečišćavanje u Srebreniku Tako se na postrojenju za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda u Srebreniku, biološki tretman izvodi SBR (Sequencing Batch Reactors) tehnolgijom.

SBR reaktor je zapravo modifikovana vrsta sistema aerobnog tretmana aktivnim muljem.

Za razliku od konvencionalnih postrojenja, gdje se procesi odvijaju simultano u odvojenim tankovima, u SBR sistema procesi se odvijaju u procesnim stepenima („sequencing“), ali u jednom tanku.

Skoro svi SBR sistemi koji su danas u upotrebi imaju pet stepeni rada u nizu: punjenje, reakcija, taloženje, ispuštanje prečišćene vode i čekanje na sljedeći ciklus. Prednosti SBR tehnologije u odnosu na konvencionalne su te da nema potrebe za povratom aktivnog mulja; aeracija i taloženje se odvijaju u istoj komori; nema potrebe za povratom aktivnog mulja; potrebna je manja površina za gradnju postrojenja. Postrojenje u Srebreniku projektovano je za 18.000 ekvivalentnih stanovnika, dok trenutno radi kapacitetom od 12.000 ekvivalentnih stanovnika. Stepen prečišćavanja otpadnih voda je na nivou projektnih parametara postrojenja, što znači da voda koja se ispušta u vodotok zadovoljava nadležne zakonske propise.

Međutim, problem predstavlja otpadni mulj koji nastaje kao nusprodukt, a iziskuje i dodatne troškove obrade, stabilizacije i odlaganja.

Količina mulja koja nastaje na postrojenju je 30 m3 na dnevnoj osno-

vi. Mulj koji nastaje u procesu ima 3% suhe materije, a zbog činjenice da se odlaže na gradsku deponiju, vrši se ugušćivanje na centrifugi do sadržaja suhe materije od 18%. Za rad centrifuge sa pratećom opremom i dvije muljne pumpe, za godinu dana rada potroši se količina električne energije u vrijednosti cca 8.600 KM. Troškovi odlaganja viška mulja na gradsku deponiju iznose cca 9.200 KM/god, što znači da ukupni troškovi dodatne obrade i odlaganja mulja iznose 17.800 KM/god. Zbog toga se pristupilo analiziranju mulja, da bi na osnovu karakteristika bilo predloženo rješenje za alternativnu obradu mulja.

Na sličnim postrojenjima u svijetu, mulj se u većini slučajeva podvrgava anaerobnoj digestiji, tj. razgradnji organske materije bez prisustva kisika, uz dobijanje biogasa kao alternativnog izvora energije, što je predstavljalo polaznu osnovu za nalaženje alternativnog tretmana. Analizom fizičko-hemijskih karakteristika otpadnog mulja

ek

teka

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

električne i toplinske energije

SBR (Sequencing Batch Reactors) tehnolgija sa postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda Srebrenika, ustanovljeno je da mulj ispunjava uslove potrebne za podvrgavanje procesu anaerobne razgradnje.

Anaerobna digestija kao rješenje za zbrinjavanje viška mulja Međutim, kao potvrdu analizirani parame-

ek

teka

tri mulja su upoređeni sa istim parametrima mulja koji se koristi kao sirovina u procesu anaerobne digestije na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda „Čistilna naprava Saleške doline“ u VelenjuSlovenija. Poređenjem je ustanovljeno da analizirani parametri mulja u Srebreniku imaju vrlo slične vrijednosti kao paramteri mulja koji se podvrgavaju anaerobnoj razgradnji u Velenju, što znači da anaerob-

na digestija predstavlja logično rješenje za zbrinjavanje viška mulja. Koristeći iskustvene podatke iz Velenja i literaturne podatke za proces anaerobne razgradnje mulja sa postrojenja za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda, proračunom je utvrđeno da je primjenom predloženog procesa moguće proizvesti između 198 i 395 m3 biogasa na dnevnoj osnovi. Ako se uzme srednja vrijednost, produkcija bioga-

sa bi iznosila 296.5 m3/ dan odnosno 108247.32 m3/god. Ukoliko bi se biogas sagorijevao u gasnom motoru za kogeneraciju električne i toplinske energije, od navedene količine biogasa može se priozvesti 240 MWh električne i 343 MWh toplinske energije. Ako se vrijednost energije koju je moguće dobiti izrazi u novčanoj protuvrijednosti, prema tržišnim cijenama, za godinu dana postrojenje bi imalo pri-

hod cca 89.000 KM. Sabirajući prihode od energije koju je moguće dobiti anaerobnom digestijom sa trenutnim troškovima obrade i odlaganja mulja dobije se cifra od 106.800 KM za godinu dana. Rezultat dobija veću težinu ukoliko se uzme u obzir da se energija dobija iz obnovljivih izvora, koji pored okolišnog aspekta u evropskim zemljama ima finansijski aspekt, kroz subvencije, sufinansiranje i kreditiranje.

15

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

Život podno dimnjaka tuzlanske Termoelektrane

Pakleni krug prašine Mirna ruka Senada Isakovića Roke crta krug oko mjesta koje na satelitskoj karti, uzetoj sa Google Eartha, označava Termoelektranu Tuzla. Za takvu rabotu nije potreban šestar, jer je karta, čijem nastanku prisustvujemo, tek kopija stotinjak ranijih, koje je Roko nacrtao zarad istih poslova.

Zato ne treba čuditi što ovaj 40-godišnjak tačno odredi sve bitnije objekte u nacrtanom krugu. Tu je osnovna škola, ambulanta, šljačište, benzinske pumpe, Rokina porodična kuća... svi, po život, bitniji, objekti. „Evo, mi se nalazimo ovdje, u mojoj kući“, govori nam Roka, poka-

zujući na tačku, ucrtanu tik pored Termoelektrane, koja je, ukoliko posmatramo stvarnost, udaljena svega stotinjak metara od pogona najvećeg bosanskohercegovačkog proizvođača električne energije – Termoelektrane Tuzla.

No, Roko se ne da vratiti u stvarnost, pa na karti crta nove objekte, a potom, nakon što na našem licu prepozna čuđenje, nudi objašnjenje nastanka ove, sasvim jedinstvene, karte. „U ovom krugu“, govori Roko, udarajući kažiprstom u zaokruženi dio karte: „tu je 80 posto terena zagađeno!“ Nakon što saopšti ovu bolnu istinu, naš sago-

Šta donosi novi „Blok 7“ ?

Elektropriveda BiH planira graditi Blok 7 Termoelektrane Tuzla sa snagom od 450 megawata, koji će zamijeniti već ugašene blokove jedan i dva, te postepeno gašenje blokova tri i četiri, čiji je prestanak rada planiran do 2018. godine. Blok 7 će, kako najavljuju, biti izgrađen uz primjenu najsavremenijih tehnologija uz poštivanje evropskih normi o zaštiti okoline.

Također, još 2009. godine Općina Tuzla i Elektroprivreda BiH su potpisale Program prijateljskog okruženja, kojim je obuhvaćeno sedam projekata u mjesnim zajednicama koje gravitiraju Termoelektrani Tuzla, a kojima bi se stanovništvu donekle kompenzirao život pod dimom ovog energetskog giganta. Projekti obuhvataju izgradnju primarne vrelovodne mreže, kanalizacione mreže, i nabavka i ugradnje toplinskih podstanica u Šiškom Brodu, Bukinju, Kreki i Husinu.

16

Naselje Šićki Brod vornik manirom pravog pronalazača, kojem je prije nekoliko minuta pošlo za rukom da kaže „eureka“, objašnjava svoju tvrdnju.

Više nema „crnog snijega“ ali... „Pogledajte samo, ovaj krug su tuzlanske Mjesne zajednice Šićki Brod, Bukinje i Husi-

no. Ljudima koji tu žive ostavljeno je svega 20 posto čistog prostora.

Sve ostalo je zagađeno! Pa, u ovom krugu imamo sedam benzinskih pumpi, „Siporex“, rudnike, pjeskare, šljačišta, koja čine pedeset posto terena, Termoelektranu... pa ljudi, ovdje je zagađeno 80 posto prostora!“, govori nam Roka, dok kažiprstom sve jače udara u krug. Kaže da je nervo-

zan dok priča o problemima, koje već decenijama, nadležni, kako u Općini, tako i u državi, bacaju pod tepih. Za to vrijeme, primjećuje ovaj Tuzlak, sve više je dženaza i sahrana na kojima niko ne pita od čega je rahmetlija ili pokojnik umro!? Svi već znaju odgovor – od karcinoma!

Senad Isaković Roko rodio se prije 40 godina u Šićkom Bro-

ek

teka

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

Foto: D. Zabuš

i kisele kiše!

du, u kući koju smo posjetili početkom februara ove godine.

Mnoštvu životnih uloga, među kojima se posebno ističu one oca i muža, Roka je pridodao i onu predsjednika Ekološko-sportskog udruženja građana „Eko sport“ iz Šićkog Broda, nevladine organizacije koja s ponosom može reći da brine za zdravlje stanovnika mjesnih zajednica u okruženju

ek

teka

tuzlanske Termoelektrane. Naime, većina eko udruženja bježi od ove problematike, prije svega zbog nedostatka relevantnih informacija o zagađenju, ali i zbog jakog uticaja Elektroprivrede BiH na naredne finansijske projekte nevladinog sektora.

Zato je Roko jedan od rijetkih boraca, ali i sagovornika na temu – uticaj Termoelektrane Tuzla na zagađenje

okolnih naselja: Šićkog Broda, Bukinja i Husina. „Ukoliko pogledamo objektivne pokazatelje onda je vidljivo da to nije zagađenje poput onog prije rata u BiH, kada je tadašnja vlast imala parolu: „Što više dimnjaka, bez obzira na cijenu!“ Danas je dosta drugačije. Imamo situaciju da je Termoelektrana postavila filtere na svojim dimnjacima, koji skupljaju teške čestice. Zbog toga više nema crnog snijega, ali u isto vrijeme imamo kisele kiše“, ističe Isaković, navodeći sadašnje zagađivače iz Termoelektrane. „One čestice koje prođu kroz filtere vežu se sa parom i onda imamo kisele kiše. Također, ne radi se odsumporavanje, a ne može se ne primijetiti ispuštanje vode sa povećanom vrijednosti pH12 u korito Jale“.

Kako tumačiti monitoring zraka?

Monitoring zraka, koji se vrši u naseljima u blizini Termoelektrane, ne pokazuje veće poremećaje. Problem je što se ti rezultati, prema riječima ekologa, ne uzimaju na ispravan

Od 150 ukopanih na groblju u Divkovićima, njih 50 je umrlo prije pedesete godine života! Najčešće od karcinoma! Danak prošlosti, alarm za sadašnjost i opomena za budućnost način, posebno jer prema njihovim tvrdnjama u stanicu za monitoring zraka, koja se nalazi u Šićkom Brodu, niko godinama nije ušao!? U isto vrijeme, ukoliko neko pokuša dobiti tumačenje ionako teško razumljivih brojeva naiđe na zatvorena vrata!?

vlasti Tuzle, ali i čelnicima Elektroprivrede.

Samo da oni prestanu biti gluhi. „Ma kakva vlast.

Zamislite, nama su na jednom sastanku rekli: Lakše je žrtvovati pet hiljada ljudi, nego čitavu državu! Aludirali su na broj stanovnika

Uništiti usjeve!

Ne tako davno u Šićkom Brodu se pojavila ideja da država svojim dekretom zabrani sjetvu. Takva zabrana trebala bi smanjiti smrtnost stanovnika ovog naselja od karcinoma, najčešće debelog crijeva, jer postoji sumnja da razvoju bolesti pogoduje i zagađeno povrće, koje konzumiraju građani. „To treba uraditi, jer radioaktivne čestice i kisele kiše imaju kontakt sa usjevima i koliko god oprali onu papriku u njoj će zauvijek ostati zagađenost“, tvrdi Senad Isaković Roko. „Gledam na televiziji izvještaj zagađenosti zraka u Tuzli. Vidim sve je odlično, a kad pogledam kroz prozor vidim smog, maglu, pada kiša ispunjena radioaktivnom prašinom.

A sve je uredu? Pa, nama ne trebaju brojke! Nama treba kao u Kaknju, dva svjetla, crveno i zeleno. Kada je zrak čist onda je zeleno svjetlo, kada nije onda je crveno. To ove nene mogu razumjeti, a ne one brojke“, govori naš sagovornik Roko, dajući prijedlog lokalnoj

u našim naseljima i činjenicu da Termoelektrana osigurava 60 posto struje za državu“, ističe Roko, pokazujući na onoj svojoj mapi ponovo na krug. Sada pokazuje na tačku, tik pored one što označava njegovu kuću, koja je groblje, u naselju Divkovići. Od 150 ukopanih, na njemu njih 50 je umrlo prije pedesete godine života! Najčešće od karcinoma! Danak prošlosti, alarm za sadašnjost i opomena za budućnost.

Almir Šećkanović

17

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

U TUZLI NA SISTEM DALJINSKOG GRIJANJA PRIKLJUČENO SVEGA 10 POSTO KUĆA

Mejdan i Jala zimi u magli Građani MZ Mejdan i Jala uputili peticiju da se u tim naseljima, zbog zagađenosti zraka, preko zime postavi ekostanica

Brojni problemi tehničke i finansijske prirode doveli su do situacije da je u Tuzli danas na sistem daljinskog zagrijavanja priključeno svega 10 posto individualnih stambenih objekata (kuća). Da bi vlasnik kuće priključio svoj objekat na centralno grijanje, prvenstveno mora biti blizu mreže, kuda je već prošao postojeći sistem daljinskog zagrijavanja.

Neophodno je da vlasnik objekta dobije načelnu saglasnost od Javnog preduzeća „Centralno grijanje Tuzla“, izradi projektnu dokumentaciju u kojoj će predočiti sve tehničke aspekte unutrašnjih instalacija i način dovođenja toplotne energije od glavnog voda do kuće. Po odobravanju projekta, vlasnik kuće dužan je nabaviti cijev koja će od glavnog voda dovoditi toplotnu energiju do njegovog objekta, obezbijediti građevinske

18

radove kopanja kanala za tu cijev te ponovnog asfaltiranja kanala, kupiti toplotnu podstanicu i odvojiti prostoriju u kući za smještaj podstanice.

Ključeve te prostorije dobijaju radnici “Centralnog grijanja Tuzla“, kako bi 24 sata dnevno imali pristup podstanici u slučaju kvara ili neke druge intervencije. Navedene radove vlasnik kuće plaća iz svog džepa, bez finansijske podrške općinskih struktura vlasti.

Među građanima Tuzle se pravi razlika jer vlasnicima stanova, koji žive u zgradama, Općina plaća većinu ovih radova te značajno sufinansira kupovinu toplotne podstanice, koju koriste svi stanari jednog ulaza.

- Općina vrši njihovo priključivanje na sistem daljinskog zagrijavanja, jer je tu smješteno više korisnika. Oni plaćaju dio svo-

jih obaveza, ali dobijaju i mogućnost plaćanja na rate pa su svakako u povoljnijem položaju u odnosu na vlasnike kuća.

Oni koji žive u individualnim objektima sami finansiraju toplifikaciju, kaže Nevres Arnautović, direktor JP „Centralno grijanje Tuzla“.

Peticija za postavljanje ekostanice

Sa ovakvim stajalištem ne slažu se svi stanovnici Tuzle, posebice oni na čije zdravlje direktno utiču isparavanja iz individualnih ložišta na ugalj i druga fosilna goriva te vlasnici kuća koji si finansijski, bez pomoći Općine, ne mogu priuštiti pripajanje na centralno grijanje. U mjesnim zajednicama gdje većina stanovni-

ka živi u kućama i grije se na ugalj, naftu ili zemni plin, zabilježen je porast respiratornih oboljenja. Iz mjesnih zajednica Mejdan i Jala navode da u zimskim mjesecima zbog zagađenog zraka ljudi izbjegavaju otvoriti prozore, a stariji stanovnici ne izlaze iz kuća, bez prijeke potrebe.

- Građani su uputili peticiju da se tokom zime ovdje postavi ekostanica i izmjeri kolika je zagađenost zraka. Navečer se vidi samo magla jer je zagađenost ogromna.

Na osnovu peticije uputili smo zahtjev nadležnima za postavljanje mobilne ekostanice i obećano je da ćemo dobiti, ali obećanja – luda radovanja, kaže Mersa Osmanović, sekretar MZ Jala.

Podršku za ovaj zahtjev dobili su i od Centra za ekologiju i energiju Tuzla, nevladine organizacije koja je napravila Studiju monitoringa zraka u Tuzli. Studija pokazuje da je zrak u Tuzli

izrazito zagađen i da granične vrijednosti sumpordioksida, zbog uticaja individualnih ložišta, prelaze dozvoljene granice.

- Imamo mnogo individualnih stambenih objekata i svaki od njih spali 10-ak tona uglja što završi u okruženju.

Možemo se boriti za postavljanje filtera u industriji, ali u individualnim stambenim objektima je jako teško vršiti kontrolu, kaže Džemila Agić, predsjednica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Džemila Agić ne očekuje da bi nadležni nešto poduzeli, čak i kada bi postavili mobilne ekostanice u najugroženije mjesne zajednice koje bi pokazale veliku zagađenost zraka.

- Ne očekujem da bi se i tada išta poduzelo, jer se ne poduzima niti u momentima kada pet puta prekoračimo kon-

ek

teka

ek centraciju sumpordioksida koji je zbog svoje štetnosti po zdravlje u prošlosti izazvao smrt hiljada ljudi, kaže Agićeva.

Sufinansiranje Općine Tuzla

Općinsko vijeće Tuzla je 2003. godine, prema riječima Aida Berbića, zamjenika šefa Službe za komunalne poslove i poslove mjesnih zajednica, na prijedlog njegove službe i „Centralnog grijanja Tuzla“ donijelo odluku da će se vršiti toplifikacija svih kolektivnih stambenih objekata sa četiri i više stambenih jedinica.

- Tim zaključkom Općinskog vijeća je rečeno da će jednu trećinu cijene podstanice plaćati građani, a dvije trećine Općina Tuzla, pojašnjava Berbić.

Svi stanari jednog ulaza međusobno dijele iznos jedne trećine cijene podstanice, a sve ostale troškove im plaća Općina, dok vlasnik kuće sve sam finansira, uključujući i podstanicu, koja se može koristiti samo za njegov objekat.

Ovakvim odnosom općinskih struktura vlasti prema građanima koji se žele priključiti na sistem daljinskog zagrijavanja dolazi i do neravnomjernog razvoja grada, jer su mjesne zajednice u čijem se sastavu nalaze većinom kolektivni stambeni objekti, poput Slatine ili Stupina, gotovo u potpunosti toplificirane, dok naprimjer u mjesnim zajednicama Jala

ek

teka

teka ekološki ekološki magazin magazin

ili Mejdan, čiji stanovnici uglavnom žive u kućama, procenat domaćinstava priključenih na centralno grijanje nije ni 10 posto.

- Na području MZ Jala toplificirano je samo sedam posto objekata, kaže Mersa Osmanović, sekretar MZ Jala.

Slična situacija je i u MZ Mejdan, gdje je prema riječima Radmile Buševske, predsjednice Savjeta Mjesne zajednice, od 500 objekata samo njih 10-ak priključeno na centralno grijanje. Po starosnoj strukturi, u ovim mjesnim zajednicama izrazito visok procenat čini stanovništvo treće životne dobi – penzioneri, koji sa niskim mjesečnim primanjima ne mogu sebi priuštiti sve troškove uvođenja centralnog grijanja.

Građani drugog reda

- Koliko me obradovala vijest o početku toplifikacije u mom naselju, jer se čitav život grijem na ugalj, toliko sam se zabrinuo s obzirom da je prezentovana ogromna suma novca potrebna za izgradnju svih potrebnih priključaka. Za moju kuću potrebno je 12.000 KM za podstanicu, kopanje kanala, cijev, bez uvođenja grijanja u sam objekat. Obradovao sam se da ću riješiti taj problem zbog moje porodice, međutim s obzirom na ekonomsku situaciju, teško da to mogu ispoštovati,

kaže 66-godišnji Sabahudin Alić, stanovnik MZ Mejdan.

Ističe da bi, kad bi mu Općina izašla ususret, kako to čini u slučajevima stanara u zgradama, i finansirala bar dovođenje cijevi do objekta, uspio „skupiti“ sredstva za nabavku podstanice. U suprotnom, ne preostaje mu ništa drugo, nego da se njegova porodica nastavi grijati na ugalj. Da bi općinske strukture vlasti trebale imati više senzibiliteta prema vlasnicima kuća, kada je u pitanju toplifikacija, mišljenja je i Sabina Alić, stanovnica MZ Jala. Ona se trenutno grije na struju, što mjesečno plaća oko 300 KM. Iako ima veliku želju da uvede centralno grijanje, kaže kako joj je za to potrebno preko 15.000 KM, što ne može obezbijediti.

- Mogu se za taj novac još godinama grijati na struju. Samo cijena podstanice za moju kuću iznosi 8.000 KM. Brat mi živi u kući do moje, a ne daju nam da uzmemo jednu podstanicu, što bi nam olakšalo uvođenje grijanja. To nije fer, niti ljudski. Je li Općina majka onima koji žive u stanovima, a maćeha nama koji živimo u kućama? Jesmo li mi u kućama građani drugog reda, pita se Sabina Alić.

Nakon brojnih razgovora sa građanima, savjeti mjesnih zajednica Jala i Mejdan, ali i drugih sa istim problemom, uputili su inicijative da Općina Tuzla finansij-

ski učestvuje u nabavci podstanica i za vlasnike kuća ili da „Centralno grijanje Tuzla“ omogući da više vlasnika kuća zajednički nabavi i koristi jednu podstanicu. Međutim, nadležni nisu imali sluha za njihove inicijative.

Direktor „Centralnog grijanja Tuzla“ kaže da “u principu“ svako domaćinstvo, odnosno kuća treba imati zasebnu podstanicu.

- Ne bježimo od toga da dvije ili tri kuće imaju jednu podstanicu, ali oni se ne mogu dogovoriti oko toga gdje da bude ta podstanica, jer se za nju mora odvojiti jedna prostorija. Problem je što mi ne možemo posebno isključiti onog ko ne plaća naše usluge, pa bismo morali tri domaćinstva isključiti, ako npr.

nu podstanicu, ako je to tehnički moguće i ako se vlasnici kuća dogovore oko detalja, ali ni u MZ Jala, niti u MZ Mejdan takav slučaj priključivanja više objekata na jednu podstanicu nije zabilježen. Iz ovih mjesnih zajednica ističu da je apsurdan argument direktora Arnautovića, s obzirom da i u zgradama ima veliki broj onih koji ne plaćaju grijanje, pa se ono opet ne isključuje čitavom ulazu.

Bez obzira na sve negativne nuspojave koje prate izrazito spor proces priključivanja individualnih objekata na sistem daljinskog zagrijavanja i evidentno podređen položaj njihovih vlasnika u odnosu na stanare u zgradama, teško je za očekivati da će se u skorijoj buduć-

Ekonomska opravdanost U Općini Tuzla se slažu da su vlasnici individualnih stambenih objekata u podređenom položaju u odnosu na vlasnike stanova. Ipak, za sada nemaju u planu učestvovati u sufinansiranju nabavke podstanica za njihove objekte. Prema riječima Aida Berbića, zamjenika šefa nadležne općinske Službe „ne postoji niko ko bi objektivno mogao napraviti kriterij na koji način izvršiti sufinansiranje“.

- Morate shvatiti da u jednoj zgradi sa deset stanova, ima 500 kvadrata kojima se naplaćuje grijanje. Što se tiče ekonomske isplativosti, više volimo uložiti tamo gdje imamo kvadrate, gdje će se to poslije vratiti. Nijedna ova podstanica se ne ugrađuje zato što neko ima dobru volju, nego što postoji ekonomska opravdanost, kaže Berbić. jedno ili dva ne plaćaju, kaže Arnautović.

Dodaje da „Centralno grijanje Tuzla“ daje mogućnost da se više kuća priključi na jed-

nosti nešto promijeniti nabolje, imajući u vidu stav nadležnih u Općini i „Centralnom grijanju Tuzla“.

Mirna Obradović

19

LUKAVAC: PRVI KORACI RJEŠAVANJA EKO PROBLEMA

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

Okolinske dozvole - spas za pluća Lukavčana?!

Fabrika cementa Lukavac, SISECAM i GIKIL, trenutno u fazi dobijanja okolinske dozvole • Cementara kod Graza dobija 70 posto energije od spaljivanja smeća Ekološka slika općine Lukavac postala je skoro nezaobilazna tema, zbog velikih zagađivača zraka na ulazu u grad i otpora mještana “Huskići” da postojeću deponiju pretvore u Regionalnu sanitarnu deponiju. Stanje je, prema riječima Dževada Mujkića, načelnika Općine Lukavac, danas nešto bolje u odnosu na prethodne godine. Prvi put se, kako kaže, u ovom gradu govori o rješavanju ekoloških problema.

Okolinske dozvole za rad, sankcije za nepoštivanje Lukavački zagađivači zraka, Fabrika cementa Lukavac, Fabrika sode SISECAM i Fabrika koksa GIKIL, trenutno su u fazi dobijanja okolinske dozvole, koju nadležno Ministarstvo izdaje pogonima i postrojenjima koji imaju ili mogu

20

imati negativan uticaj na okoliš. Načelnik Općine je ovo nazvao svečanim činom, jer je Lukavac došao u fazu kada se pristupa rješavanju problema.

šenju. Lukavačke fabri- deponija u Huskićima“, ke, kaže, mogu biti rje- Mujkić kaže kako je najšenje za probleme a ne veći problem za ove i samo uzročnici, navo- slične teme naći savedeći primjer cementare znike. kod Graza koja dobija 70 posto energije od spalji- Sanitarna vanja smeća. deponija da, ali - Od 2008. godine nisu kupili nijedan kilo- izvan Lukavca gram uglja. Spaljivali su - Projekt je prosmeće, višestruko uštedjeli i došli u poziciju da pao jer su mještani tako budu konkurentniji na htjeli. Međutim, treba tržištu sa cijenama ce- naglasiti i da je put komenta. Imali su stimula- jim se išlo do realizaciju države jer su riješili cije bio pogrešan. LjuDževad Mujkić, načelnik ekološki problem, dobi- di u Huskićima su na li energiju i prodali svoj neki način dovedeni Općine Lukavac pred svršen čin. Oni su, proizvod, priča Mujkić.

- Pored toga što se u Podsjetivši na slučaj s druge strane, bili uporfazi dobijanja okolinske „Regionalna sanitarna ni suprotstaviti se tome. dozvole definišu zadaci i rokovi za njihovo izvr- Niko ne želi da čisti?!

U Općini Lukavac budžetom je predviđeno 20 šavanje, predviđene su i sankcije, ukoliko se pra- 000 KM za projekte iz oblasti zaštite okolice. Cilj vila ne poštuju, kazao je je uključiti građane i udruženja u rješavanje proMujkić, ističući da je Fa- blema iz oblasti zaštite okolice te dati im priliku da brika cementa već mno- kroz predloženi projekt nametnu svoje ideje.

- Interesantno, ali nikad ne potrošimo iznos go uradila na unaprjeđepredviđen za tu svrhu. Svi pišu zahtjeve za drunju tehnologije.

Dodaje kako se u ge stvari, za sufinansiranje turnira, manifestacija i našem društvu najče- godišnjica, ali niko ne traži novac da napravi akcišće govori o problemu, ju čišćenja u svojoj mjesnoj zajednici, naglasio je ali ne i o njegovom rje- načelnik Općine Lukavac.

Da ih je neko ranije upoznao sa projektom, odveo na vrijeme da vide kako to izgleda, možda bi se stvari drugačije odvijale. S obzirom da nije išlo tim redoslijedom bilo je nerealno i očekivati da će se taj projekt privesti kraju, kazao je.

Od „Huskića“ se i moglo odustati, ali od rješavanja problema odlaganja smeća u Lukavcu ne može se pobjeći.

Trenutno je, kako doznajemo, aktuelan pokušaj da se dogovori saradnja između općina Lukavac, Gračanica i Petrovo, te iznađe najpovoljnije rješenje po sve tri općine.

- Mislimo da bi se mogla naći lokacija na Ozrenu, koja bi bila dovoljno udaljena od kuća.

To bi moglo biti moguće rješenje deponije ako dobijemo saglasnost tamošnjih ljudi uz benificije koje bi imali za pristanak, zaključio je razgovor Dževad Mujkić, načelnik Općine Lukavac.

A. Ćudić

ek

teka

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

Bosna i Hercegovina ima odličan potencijal za korištenje Sunčeve energije

Sunce bliže dođi!

Sunce za godinu dana na područje Tuzle približno dozrači 1.450 kWh energije po metru kvadratnom, čime možemo zagrijati oko 16.000 litara vode na temperaturu 55 ˚C • CRP u radioničkim uslovima razvio kvalitetan solarni kolektor, koji se našao i na austrijskom tržištu Piše: Ismet Salihović, CRP Pored toga što je izvor života, sunce je i najveći izvor energije na zemlji. Godišnja do-

ek

teka

zračna energija sunca je 15.000 puta veća od ukupnih svjetskih potreba. Sunčeva energija koju prima naša zemlja je toliko velika da samo u 15 dana iznosi onoli-

ko kolike su ukupne rezerve energije uglja i nafte u svijetu. Podsjećamo da je ova energija besplatna i ne zagađuje okolinu.

Sunčevu energiju

možemo transformisati u toplotnu energiju pomoću solarnih kolektora za zagrijavanje vode, vazduha ili nekog drugog medija, električnu energiju pomoću foto-

naponskih panela, hemijsku energiju gdje se u procesu elektrolize vode uz pomoć električne energije dobijene iz fotonaponskih panela izdvaja vodonik koji se

21

ek ek

koristi kao gorivo ili se upotrebljava u gorivim ćelijama za proizvodnju električne energije.

staje mnogo za Grčkom i Španijom koje su najosunčanije zemlje u

Evropi. U odnosu na Njemačku koja obilato koristi Sunčevu energiju, Bosna i Hercegovina ima 20-30 posto veći

teka teka ekološki magazin ekološki magazin

potencijal, ali ga gotovo uopšte ne koristi.

N a p r i m j e r, Sunce za godinu dana na područje Tuzle približno dozrači 1.450 kWh energije po metru kvadratnom. Ako ovu energiju preko solarnog kolektora površine 1m2 transformišemo u toplotnu energiju, zbog gubitaka u solarnom sistemu dobijemo oko 800 kWh energije. Sa ovoliko energije možemo zagrijati oko 16.000 lita-

ra vode na temperaturu 55 ˚C. To je dovoljno da se zagrije 200 osamdesetlitarskih bojlera vode.

U praksi je ovo malo drugačije. U ljetnom periodu imamo ogromnu količinu Sunčeve energije, pa bi pomoću nje dnevno mogli zagrijati na temperaturu 55 ˚C prosječno100-120 litara po 1m2, a u zimskom periodu prosječno 30-35 litara vode.

Zato se solarni sistem za zagrijavanje potrošne tople vode dimenzionira u odnosu na zimski period. Tako je, naprimjer, za četveročlano domaćinstvo po-

Hercegovina u rangu sa sunčanom Grčkom i Španijom Razvijene evropske zemlje su već odavno prepoznale mogućnosti korištenja ove blagodati, pa već sada imaju preko 20 miliona m2 instaliranih solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode i zagrijavanje prostora.

Mnogi su u zabludi kada misle da Bosna i Hercegovina nema dovoljno Sunčeve energije da bi koristila solarne sisteme. Zapravo ima odličan potencijal za korištenje energije Sunca, posebno južni dio države (2500 - 2700 sunčanih sati). Po dozračenoj energiji naša Hercegovina ne zao-

22

Solarni sistem koji je proizveo CRP na kući u Tuzli

ek

teka

ek ek

teka teka ekološki magazin ekološki magazin

Evropski primjeri Pored toga što korištenjem Sunčeve energije čuvamo okolinu, potreba za proizvodnjom uređaja za njene transformacije omogućava otvaranje novih radnih mjesta, a samim tim i privredni razvoj.

Evo nekoliko primjera o otvaranju novih radnih mjesta u sektoru solarnih toplinskih sistema - Njemačka: 19.000 NRM, 1.2 milijarde € prihoda - Austrija: 6.500 NRM, 400 miliona € prihoda, 75% proizvedenih kolektora je izvoz - Grčka: 3.000 NRM, 200 miliona € prihoda - Španija: 3000 NRM, 140 miliona € prihoda - Tržišta u snažnom razvoju: Portugal, Italija, Francuska…

Ove države obezbjeđuju poticajna sredstva za građane koji se odluče za instaliranje solarnih sistema. Tako Slovenija daje 125 €/m2 kolektora (cca 20-25% ukupnih troškova), dok Austrija od 100140 €/m2 uz dodatnih 1000€ za instalaciju cjelokupnog sistema.

I u susjednoj Hrvatskoj se događaju pozitivni pomaci po ovom pitanju. Nekoliko županija sufinansira ukupne troškove opreme i ugradnje solarnog kolektorskog sistema u iznosu 30-45% odnosno do maksimalnog iznosa 15.750,00 kn po domaćinstvu. Također, i neke hrvatske banke su počele kreditirati primjenu obnovljivih izvora energije na stambenim i poslovnim objektima.

Karta dozračene Sunčeve energije u Evropi trebno instalirati sistem od 4m2 solarnih kolektora i bojlerom od 200 litara (50L po članu domaćinstva). Sa jednim ovakvim solarnim sistemom može se uštediti oko 600 KM na godišnjem nivou. Cijena ovakvog sistema na našem tržištu se kreće od 3.000 do 6.000 KM, u zavisnosti od kvaliteta opreme. Vijek trajanja ovih sistema je oko 25 godina. Dakle, ako se investicija otplati za 10 godina, ovaj sistem nastavlja da zarađuje u narednih 15 godina po

ek

teka

600 KM godišnje (9.000 KM za 15 godina).

Bosanski kolektori već na evropskom tržištu Nažalost, u našoj zemlji još nema poticaja za ugradnju solarnih sistema, a nema ni proizvođača solarne opreme. Međutim, ako uzmemo u obzir da je cijena električne energije sve veća, te da ima trend rasta, ovaj vid korištenja energije

će biti sve isplativiji.

Ovom problematikom su se počele baviti i neke nevladine organizacije.

Jedna od tih organizacija je Centar za razvoj i podršku (CRP) iz Tuzle. CRP je kroz svoje projektne aktivnosti osposobio za prizvodnju solarnih kolektora deset firmi i 45 mladih ljudi iz BiH. Kroz obuke su proizvedeni i instalirani solarni sistemi veoma visokog kvaliteta, što je potvrđeno i certifikatom koji je CRP do-

bio za solarni kolektor.

Stručni tim CRP-a je ovaj kolektor razvio u radioničkim uslovima bez nekog velikog ulaganja u alate. Kolektor je veoma efikasan i po karakteristikama je premašio neke od najjačih evropskih proizvođača solarne opreme. CRP je time pokazao da se domaćom pameti mogu postići vrhunski rezultati, i da Bosanci mogu proizvoditi kvalitetne uređaje. Neki od ovih kolektora su se čak našli na zahtjevnom

austrijskom tržištu.

BiH se obavezala da će do 2020. godine provođenjem mjera energetske efikasnosti uštediti 20 posto energije, zatim proizvesti 20 posto energije iz obnovljivih izvora i smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20 posto. Za ispunjenje ovih uslova bit će potrebno, između ostalog, instalirati mnogo solarnih kolektora. Možda je to prilika da se pokrene proizvodnja solarne opreme u BiH.

23

ek

teka ekološki magazin

Lukavački “Menadžer” nudi brzo i jeftino rješenje za ekološke probleme termoelektrana i rudnika

Hidrosjetva u rekordnom roku vraća zelenilo na napuštena šljačišta Rekultivacija zemljišta, na ovaj način, našla je široku primjenu u svijetu zbog ekonomske prihvatljivosti i zastupljene ekološke komponente Tuzlanski kanton je područje sa velikim brojem površinskih kopova, industrijskih odlagališta, površina za eksploataciju kamena i pijeska i područja gdje se odlaže šljaka i pijesak iz najveće Termoelektrane u BiH. Decenijama se, zbog toga, susreće sa problemom rekultivacije zemljišta pozajmljenog od prirode.

Subjekti koji su zakonski dužni vratiti zemljište u najbliži oblik prvobitnog stanja, razloge za neizvršavanje te obaveze obično pronalaze u skupom procesu rekultivacije, koji zahtijeva znatno izdvajanje sredstava.

Izgovori takve vrste su postali neutemeljeni

24

Rezultati hidrosjetve jer je hidrosjetva, svjetski hit ozelenjavanja zemljišta spremnog za rekultivaciju, od prije dvije godine prisutna i u BiH kao domaći proizvod.

- Mehanizaciju za hidrosjetvu smo nabavili još 2009. godine, a obučena ekipa koju između ostalog čine i stručnjaci iz oblasti građevinarstva i hortikulture, je proš-

la obuku u renomiranim njemačkim institutima i firmama partnerima. Tehnologiju smo za naše uslove razvili gotovo do savršenstva, ali još uvijek teško pronalazimo tržište – govori nam na početku priče o novoj tehnologiji ozelenjavanja, dipl.ing. građ.

Eldar Ejubović, tehnički direktor firme „Me-

nadžer“ Lukavac, regionalnog lidera u oblasti sanacije kosina.

Ekonomski privlačno, ekološki prihvatljivo Hidrosjetva je, najkraće rečeno, ozelenjavanje površina uz

primjenu preparata organskog i biološkog porijekla. Široku primjenu u svijetu je našla zbog ekonomske prihvatljivosti i zastupljene ekološke komponente.

Ovom medotom ozelenjavanja postiže se trenutna i trajna zaštita od erozije i kvalitetan zeleni pokrov u skladu s okolnim

ek

teka

ek

teka ekološki magazin

Probna dionica odgovor na nepovjerenje

Kod potencijalnih korisnika hidrosjetve, postoji nepovjerenje, kao i za svaku novu tehnologiju. U „Menadžeru“ nude mogućnost besplatne obrade manje površine, gdje se klijenti mogu uvjeriti u rezultate ove tehnologije. Kako ističu, takav slučaj je bio i sa sanacijom kosina na putevima pa sada imaju puno povjerenje klijenata.

Šta je hidrosjetva?

Hidrosjetva je proces kod kojeg se koriste specijalne pumpe za sjetvu unaprijed pripremljene smjese sjemena, aditiva i vode. Izmiješana smjesa se pod pritiskom prska po terenu koji želimo ozeleniti. Izuzetno je uspješna jer sjemenu pruža bolje uslove od uobičajne sjetve. Omogućuje bržu i efikasniju sjetvu, a troškovi su prihvatljivi naročito za velike površine. Hidrosjetva ima sve karakteristike ekološki prihvatljive tehnologije.

Uspjeh zagarantovan

Uticaj vremenskih uslova na proces nije u toj mjeri velik da bi mogao oštetiti ili uništiti rad na hidrosjetvi, ali vidljivi rezultati su direktno ovisni o vremenskim uticajima.

- Ozelenjavanje površine za koju utvrdimo da je pogodna za to, nije upitno.

Ukoliko budu veće suše, proces klijanja sjemena bi se odgodio što je i prirodno, ali uspjeh ne bi bio upitan – ističe Ejubović.

uslovima. Hidrosjetva se veže za velike finansijske uštede jer se njome eliminišu troškovi dovoženja i planiranja humusa. Idelano je rješenje za nepristupačne i neplodne površine (npr. jalovina, pijesak, šljunak, šljaka, čak i kamen) koje pretvara u plodno tlo, pogodno za rekultivisanje.

- Bio-algeen aktivira i trajno podržava osnovne biološke cikluse u tlu. Njegovom se primjenom povećava sadržaj humusnih kiselina, a dobiva se i do 300 posto veća korijenska masa trave, što je značajno za kvalitetu, otpornost i trajnost travnjaka, kao i za erozivnu zaštitu tla – pojašnjava naš sagovornik.

Hidrosjetva predstavlja niz radnji po-

ek

teka

trebnih za stvaranje preduslova za razvoj mikroorganizama u tlu.

Proces kreće hemijskim ispitivanjem i utvrđivanjem pH vrijednosti tla.

To podrazumijeva uzimanje uzoraka tla sa terena, slanje na ispitivanje i obradu podataka, zatim pripremu i izradu recepture za hidrosjetvu. Izvođenje radova podrazumijeva dopremu

materijala i stroja za hidrosjetvu na gradilište i nanošenje smjese na tlo.

Rezultati vidljivi za 10 dana - Vremenski period za koji se na primjer 6.000,00 m2 površine može uraditi je od dva do četiri dana. Mehanizacija je nova i izu-

Ozelenjavanje vrše obučene ekipe “Menadžera”

zetno kvalitetna, a njeni kapaciteti su zavidni pa se kompletan posao završava u rekordnom roku, sa kojim se na ovim prostorima rijetko ko susretao. Zavisno od vremenskih uticaja, rezulati našeg rada, a to je da se obrađena površina zazeleni, mogu se vidjeti nakon dvije sedmice, a najkasnije za 45 dana – ističe Ejubović.

Sva pojašnjenja vezana za hidrosjetvu koju su nam u “Menadžeru” prezentirali, našla su se i na radnim stolovima nadležnih osoba u rudnicima i termoelektranama širom BiH. Međutim, do sada su ovaj način ozelenjavanja površina uradili tek kao rješenje sanacije kosina na putevima širom BiH. - Ispitivanjem šljake na odlagalištima Termoelektrane u Bukinju smo utvrdili da je moguće jednostavno, brzo i jeftino izvršiti hidrosjetvu.

Uvjereni smo da je ovo najbrži i najjeftini način za rekultivaciju, ali i probleme stanovništva u okolnim mjesnim zajednicama, koji često negoduju zbog oblaka prašine sa tih područja – ističe Eldar Ejubović.

E. Skokić

25

UGRADNJA TOPLOTNE IZOLACIJE U PRIVATNE STAMBENE OBJEKTE

ek

teka ekološki ekološkimagazin magazin

Do uštede energije i novca o jednom trošku

Enormne količine CO2

Koliko je svakom domaćinstvu bitno da uštedi, toliko je ekolozima bitno da ta domaćinstva što manje negativno utiču na okolinu. Najveći uticaj na klimatske promjene ima upravo CO2 jer jedna tona mrkog uglja emituje skoro 1,8 tona CO2. Bitan je uticaj koji započinje na lokalnom nivou jer se njegovi rezultati reflektuju globalno, na cijeloj planeti.

Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle, već treću godinu zaredom, uspješno realizuje projekt sufinansiranja ugradnje toplotne izolacije u privatnim stambenim objektima. Učestvovati mogu vlasnici stambenih objekata iz tri kantona Federacije BiH, Kantona Sarajevo, Tuzlanskog i ZeničkogDobojskog kantona.

26

Pripremna godina

U domovima korisnika, koji su prošli konkursnu proceduru, prvu zimu se vrše mjerenja. Računa se gubljenje energije kroz infracrveno snimanje objekta. Naredne godine, nakon izvršenih radova, mjerenja se ponavljaju. Podaci o uštedi energije omogućit će bolji uvid u prednosti koje sa sobom nosi ekološka gradnja. Rezultati istraživanja iz ovog projekta poslužit će i kao osnova za drugu fazu projekta- pokretanje kampanje o važnosti energetske efikasnosti prilikom gradnje, te lobiranja kod državnih institucija za snažniji angažman u ovoj oblasti.

Stotinu novih fasada

Projekt finansiraju evropske organizacije, a za ovogodišnji koji obuhvata 100 kuća je Caritas Švicarske izdvojio 65.000 eura. Cilj je, kako ističu u Centru za ekologiju i energiju, smanjiti emisiju CO2 u Bosni i Hercegovini.

- Teško je povećati efi-

kasnost emisije CO2 iz Termoelektrane, ali u individualnim stambenim objektima sa malim aktivnostima možemo mnogo uštedjeti, pojasnila je Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.

Za konkurs je bilo zainteresovano 600 domaćinstava iz Tuzlanskog, a 200 iz druga dva kantona. Konkur-

ek

teka

ek

teka ekološki magazin

Za sufinansiranje ugradnje toplotne izolacije zainteresovano 600 domaćinstava Tuzlanskog kantona • Uštede na grijanju preko 50 posto, troškovi smanjeni oko 1.500 KM

snu proceduru je prošlo 50 tuzlanskih domaćinstava, a druga polovina je iz susjednih kantona.

Odabrani korisnici morali su ispunjavati određene uslove kao što su korištenje mrkog uglja

Besplatno savjetovanje

Zainteresovani kandidati, koji nisu prošli konkursnu proceduru, a odlučili su se za ugradnju toplotne izolacije, mogu se obratiti Centru za ekologiju i energiju za savjete o efikasnijoj uštedi energije. za zagrijavanje i prihvatanje stručnog nadzora ekspertnog tima nad ugradnjom materijala.

Ušteda do 1.500 KM

Za svaki objekat izdvaja se oko 700 eura koje korisnik dobija u materijalu. Svaki učesnik projekta može uštedjeti oko 1.500 KM. Prema pravilima, stiropor stiže na kućnu adresu do maja, a ugradnja mora biti za-

ek

teka

vršena do oktobra. Tim stručnjaka koji nadzire radove pomaže vlasniku da, na kraju radova, izbjegne vlažne ćoškove i gljivice.

- Cilj je, ne samo pokloniti stiropor, već praktičnim savjetima mu pomoći da stvori uslove za što veću uštedu toplotne energije i smanji zagađenje okoline, podsjeća Agićeva, napominjući da kuća koja napravi izolaciju zidova i krova uštedi oko 60 procenata na uglju, što nije malo, ako znamo da danas 10 tona uglja košta oko 1.600 KM.

Novih 200 kuća

Rezultati istraživanja za prvih deset objekata u kojima je urađena toplotna izolacija su ohrabrujući.

- Odabrali smo kuće za koje smatramo da najviše ispuštaju CO2 i ustanovili da nakon ugradnje toplotne izolacije uštede na grijanju iznose preko 50 posto, kazala je Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju. Ove godine projektom će biti obuhvaćeno novih 200 kuća.

E. Hodžić

Kuća Enese Sarajlić: Ugrađena toplotna izolacija

Sa sedam na četiri tone uglja Enesa Sarajlić jedna je od deset korisnika koji su u prvom krugu uz pomoć Centra za ekologiju i energiju ugradili toplotnu izolaciju u svoju kuću.

- Slučajno sam čula za projekt od prijateljice, prijavila se, i na moju veliku radost prošla. Fasada je jako skupa i svaki dinar mi je bio bitan, pa mi je bitna njihova pomoć i stiropor koji sam dobila. Oni su nadgledali radove, a ja sam obezbijedila majstore. S obzirom da sam samohrana majka, bili su mi od velike pomoći, kako bi svi radovi prošli bez problema, ističe Enesa. Prije postavljanja toplotne izolacije je, kako kaže, za jednu grijnu sezonu trošila oko sedam tona uglja.

- Za ovu zimu sam kupila četiri tone i nisam ih još potrošila. Mislim da će mi čak ostati ogreva.

27

ek

EKO-ZELENI TK:

teka ekološki magazin magazin ekološki

Povećati broj ekoloških inspektora

Ako bi se zakoni primjenjivali, bilo da se agresivno nametnu, ili iskoriste za povećanje svijesti o zaštiti okoliša, živjeli bismo u apsolutno čistoj sredini • Nužno povećati broj ekoloških inspektora na TK i uvesti ekološku policiju, kako bi se ekološki propisi i zakoni poštivali, pogotovo u privrednim društvima

Iako Tuzlanski kanton ima kvalitetne, evropski standardizovane zakone koji tretiraju zaštitu okoliša, ekološka slika ovog područja decenijama je daleko od evropske. Razlog za ovakav paradoks u Savezu „Eko-zeleni“ TK vide u nepostojanju ekološke policije i nedovoljnom broju ekoloških inspektora.

- Iako ima značajnih iskoraka na polju zaštite okoliša, situacija je nezadovoljavajuća. Još uvijek su građani nesavjesni i nekorektni, ali najveći problem je što se nedovoljno primjenjuju okolinski zakoni i jasno propisane represivne mjere za prekršioce, kazao je profesor Muhamed Omerović, predsjednik Saveza „Eko-zeleni“ TK.

Nedostaje implementacija Sve to bi se moglo promijeniti povećanjem broja ekoloških inspektora na TK i uvođenjem ekološke policije, koji bi aktivnije provjeravali poštivanje ekoloških propi-

28

sa i zakona, pogotovo u privrednim društvima.

- Imamo pet zakona koji se bave ovim pitanjem: Zakon o zaštiti voda, Zakon o zaštiti zraka, Zakon o čvrstom otpadu, Zakon o zaštiti okoliša te Zakon o zaštiti prirode. Ako bi se oni primjenjivali, bilo da se agresivno nametnu privrednim društvima i pojedincima, ili da se još više poveća svijest o zaštiti okoliša, živjeli bismo u čistoj sredini, dodao je Omerović.

Pored ovoga, nužno je napraviti male iskorake, koji bi dugoročno mnogo doprinijeli kvalitetnijem životu stanovništva na području TK, ali i šire. Potrebno je da privredna društva barem dio svoje pažnje sa pravljenja profita usmjere na investiranje u ekološ-

ki prihvatljiva rješenja u procesima proizvodnje.

- Veliki zagađivači na području TK moraju uložiti više napora u projekte za zaštitu voda i zaštitu zraka. Posebno mislim na Termoelektranu, koja mora pojačati upotrebu filtera, s obzirom da je Tuzla trenutno jedan od najzagađenijih gradova u BiH, ističe Omerović.

Više parkova, manje betona Veliki doprinos ukupnoj ekološkoj slici na području TK dala bi promjena načina grijanja, odnosno smanjenje pojedinačnih ložišta, koja u zimskom periodu zagađenost povećaju za nekoliko stotina procenata.

- Ovo jesu velike investicije i ukoliko se one

100 hiljada novih sadnica Jedan od pozitivnih primjera učešća privrede u ekološkim akcijama je i nedavno dogovoreni projekt između Global Ispat Koksne industrije Lukavac i Saveza „Eko-zeleni“ TK. - Realiziranjem projekta GIKIL će dobiti 17,5 hektara pošumljenog zemljišta u krugu fabrike, čime želimo smanjiti uticaj emitovanog C02 gasa, kazala je o projektu Hana Bilbija, inžinjer tehnologije iz GIKIL-a. Radi se o 100 hiljada brzorastućih sadnica različitih vrsta drveća, koji će osim estetskog, imati i ogroman ekološki značaj. ne mogu odmah provesti, treba krenuti od manjih projekata, odnosno od ukidanja pojedinih praksi koje se trenutno primjenjuju, a koje su pogubne za Tuzlu prvenstveno. Potrebno je povećati broj zelenih povr-

šina, odnosno parkova i šuma te prestati neselektivno pretvarati zelene u betonske površine, upozorio je Omerović.

Da se ne radi o bapskim pričama i pretjerivanjima ekoloških udruženja, govore i nedavni ekološki incidenti: stalna zagađenja zraka u zimskom periodu u posljednje četiri godine, kada su vrijednosti štetnih čestica u zraku i do 10 puta veći nego što je dozvoljeno; nedavni pomor ribe u jezeru Modrac, pomor ribe u rijeci Spreči...

Miren Aljić

ek

teka

ek

teka ekološki magazin magazin ekološki

Bosna i Hercegovina troši skoro pet puta više energije po jedinici društvenog proizvoda nego države Evropske unije

BiH na gubitke energije odgovara većom proizvodnjom EU propisuje da maksimalna godišnja potrošnja energije u zgradama može iznositi od 95 kWh po 1 m2, dok se u zgradama u BiH troši više od 200 kWh/m2 • Uz primjenu mjera energetske efikasnosti, moguće je obezbijediti oko 30 posto iznosa budžeta svih institucija u našoj zemlji Piše: Marko Nišandžić, CRP Energetska efikasnost podrazumijeva skup isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine ener-

ek

teka

gije za zadovoljavanje potreba uz istovremeno zadržavanje dovoljnog nivoa udobnosti.

Važno je istaći da se energetska efikasnost ne smije posmatrati kao štednja energije.

Riječ štednja podrazu-

mijeva određena odricanja dok energetska efikasnost nikako ne znači narušavanje uslova rada i življenja.

Postoje dva bitna razloga za efikasnijim korištenjem energije, a to su potreba za očuva-

njem životne sredine i sve veća cijena energenata. Energija se uglavnom još uvijek dobija iz fosilnih goriva: uglja, nafte i prirodnog plina. Njihovim sagorijevanjem u atmosferu se ispuštaju razni zagađi-

vači kao što su ugljendioksid CO2, sumpordioksid SO2 i dušični oksid NO2. Oni su glavni uzročnici zagađenja vode i zraka, stvaranja kiselih kiša, efekta staklenika i globalnog zatopljenja.

29

ek

Energetska efikasnost podrazumijeva skup isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije za zadovoljavanje potreba uz istovremeno zadržavanje dovoljnog

Industrija Transport Kućanstva Usluge Poljoprivreda Ukupno:

1990 PJ 92,25 32,46 83,89 10,04 5,72 224,36

nivoa udobnosti.

Važno je istaći da se energetska efikasnost ne smije posmatrati kao štednja energije. Riječ štednja podrazumijeva određena odricanja dok

30

energetska efikasnost nikako ne znači narušavanje uslova rada i življenja.

Postoje dva bitna razloga za efikasnijim korištenjem energije, a to su potreba za očuvanjem životne sredine i sve veća cijena energe-

vači kao što su ugljendioksid CO2, sumpordioksid SO2 i dušični oksid NO2. Oni su glavni uzročnici zagađenja vode i zraka, stvaranja kiselih kiša, efekta staklenika i globalnog zatopljenja.

teka ekološki magazin magazin ekološki

zdravlje ljudi i dovodi do klimatskih promjena. Svakodnevno smo svjedoci klimatskih ekstrema - poplava, olujnih vjetrova i suša. Zbog ograničenosti zaliha fosilnih goriva i sve veće potrebe čovječanstva

ničkim i koordiniranim akcijama pokušava naći rješenja. Za sada se rješenje vidi u dva smjera, i to u povećanom korištenju energije iz obnovljivih i alternativnih izvora, a sa druge strane u efikasnijem korištenju ras-

2000

2001

2002

2003

2004

2005

27,84 28,34 67,39 8,09 2,94 134,6

25,41 27,58 71,44 8,44 2,82 135,69

23,93 25,47 68,68 8,75 2,71 129,54

23,7 26,78 73,52 8,75 2,8 135,55

29,96 29,66 72,84 9,06 3,23 144,75

34,45 29,27 79,57 9,7 3,15 156,14

nata. Energija se uglavnom još uvijek dobija iz fosilnih goriva: uglja, nafte i prirodnog plina. Njihovim sagorijevanjem u atmosferu se ispuštaju razni zagađi-

BiH veliki potrošač energije Sve navedeno ima značajan uticaj na

za energijom, dolazi do ubrzanog rasta cijena energije i energenata, što često uzrokuje političke napetosti i ratove.

Svijet je prepoznao ovaj problem pa zajed-

položive energije.

Zbog toga su se zemlje Evropske unije složile da do 2020. godine smanje emisiju stakleničkih plinova za 20% u odnosu na 1990. go-

ek

teka

Foto: D. Zabuš

ek

teka ekološki magazin magazin ekološki

evropskog prosjeka. Ovo znači da smo vrlo siromašni, sa niskim standardom i slabo razvijenom privredom, ali i vrlo rastrošni kada je u pitanju korištenje energije.

Ovo je prvenstveno rezultat politike koja energetske potrebe rješava povećavanjem proizvodnje energije iz uglja, gradnjom novih termoelektrana ili gradnjom novih hidroelektrana. To dovodi do daljnje degradacije zraka, vode, zemljišta, biljnog i životinjskog svijeta. Odgovor svijeta, a naročito Evropske unije, je u poticanju primjene energije iz obnovljivih izvora (energija sunca, vjetra, geotermalna energija), i mjera za poboljšanje energetske efikasnosti. Paralelno se razvijaju i potpuno

uzetoj iz Studije energetskog sektora u BiH koju je izradio Institut „Hrvoje Požar” iz Zagreba, prikazana je potrošnja energije u našoj zemlji po sektorima.

Više od 60 posto energije se troši u kućanstvima Ova tabela pokazuje da se približno 50% od ukupne potrošnje energije odnosi na sektor kućanstava. Čak više od 60

Prošle godine je stupila na snagu nova EU direktiva o energetskim karakteristikama zgrada. Prema važećem EU zakonodavstvu propisuje se maksimalna godišnja potrošnja energije u zgradama od 95 KWh po 1 m2. Prema iskustvima koja je Centar za razvoj i podršku (CRP) stekao vršeći energetske preglede i proračune mnogobrojnih objekata, u zgradama u Bosni i Hercegovini se troši više od 200 kWh/m2 energije godišnje, dok se

vi energije se smanjuju i do 70% uz istovremeno duži vijek trajanja rasvjete.

Iz ovih pokazatelja je vidljivo da postoji veliki potencijal za smanjenje potrošnje energije i time za smanjenje emisija zagađivača i stakleničkih plinova. Za naše prilike je potrebno posebno istaći da smanjenje troškova za energiju u javnom sektoru istovremeno znači i smanjenje javne potrošnje, a to bi moglo značiti i veće

Direktiva Evropske unije

Evropska unija je 2002. godine donijela Direktivu 2002/91/EZ o energetskim karakteristikama zgrada, koja propisuje pet bitnih elemenata i to : • zajedničku metodologiju za proračun energetskih karakteristika zgrada, • primjenu minimalnih standarda energetske efikasnosti za nove zgrade, • primjenu minimalnih standarda energetske efikasnosti za postojeće zgrade, • uvođenje energetskih certifikata za zgrade, • redovnu kontrolu i ocjenjivanje sistema grijanja i hlađenja

dinu, da učešće energije iz obnovljivih izvora dostigne nivo od 20% te da se poboljša efikasnost korištenja energije za 20%.

Bosna i Hercegovina troši skoro pet puta više energije po jedinici društvenog proizvoda nego države Evropske unije, a dva i po puta više od svjetskog prosjeka. Ukupna potrošnja energije po stanovniku u našoj zemlji je manja od svjetskog i

ek

teka

nove industrijske grane u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

U narednih 50 do 100 godina iscrpit ćemo zalihe uglja, uništiti prirodne resurse, i ostati bez energetskih potencijala; dok će svijet i Evropska unija u međuvremenu razviti nove i čiste tehnologije proizvodnje energije. U tabeli koju navodimo u tekstu, pre-

% ukupne količine energije koja se troši u kućanstvima, troši se za zagrijavanje prostora.

Do ovako velike potrošnje dolazi najviše zbog velikih gubitaka toplote usljed loše ili nikakve izolacije vanjskih zidova, velikih gubitaka toplote kroz nekvalitetne prozore, neadekvatne izolacije podova i stropova te vrlo zastarjelih sistema grijanja.

kod privatnih kuća ti pokazatelji kreću oko 350 kWh/m2 godišnje.

Osim u zgradarstvu, značajan potencijal za smanjenje potrošnje energije postoji i u ostalim sektorima kao što su saobraćaj i javna rasvjeta. Kao ilustracija, samo zamjenom klasičnih rasvjetnih tijela sa „LED“ rasvjetnim tijelima (rasvjetna tijela sa svijetlećim diodama) troško-

socijalne i penzione fondove te veća ulaganja u razvoj privrede.

Prema izvještaju Evropske unije, u Bosni i Hercegovini nije ostvaren skoro nikakav napredak u ovoj oblasti.

CRP procjenjuje da je, uz primjenu mjera energetske efikasnosti, potencijal smanjenja troškova za energiju preko 30% iznosa budžeta svih institucija u našoj zemlji.

31

ek

teka ekološki magazin

Foto: S. Muratović

TURISTIČKO-UGOSTITELJSKI I OKOLIŠNI POTENCIJALI FEDERACIJE BiH

Zaštititi prirodne potencijale Bosna i Hercegovina raspolaže ogromnim prirodnim bogatstvima, kulturno-historijske i tradicionalne vrijednosti te mogućnosti za razvoj eko i etno turizma “Turističko – ugostiteljski i okolišni potencijali FBiH”, naziv je naučno – stručnog savjetovanja koji je u Klokotnici, u oktobru prošle godine, organizovao Centar za tehnologiju, ekologiju i zdravu hranu Tuzla, u saradnji sa Tehnološkim fakultetom Univerziteta u Tuzli.

Razlozi za organizovanje jednog ovakvog stručnog savjetovanja leže u činjenici da su trendovi iz područja okoliša i turizma u našoj zemlji na nižem nivou u odnosu na zemlje u okruženju, posebno kada je riječ o im-

32

plementaciji europskih direktiva u pogledu sigurnosti hrane u ugostiteljstvu i razvoja svijesti o nastajanju otpada i njegovog zbrinjavanja.

Mogućnosti eko i etno turizma - Bosna i Hercegovina ima odlične šanse na području ugostiteljstva u svim sferama. U našoj zemlji imamo prirodno i kulturno - povijesno nasljeđe koji su nedovoljno iskorišteni i nedovoljno prepoznati, ali sa velikim šansama.

Ovdje su se sukobljavale kulture i civilizacije

Istoka i Zapada i ostavljale traga na naš način života – arhitekturu, hranu i životni stil. Daleko najveću ulogu u ugostiteljstvu igra higijena, nakon toga osmijeh –istakao je ovom prilikom Midhat Jašić, profesor na Tehnološkom fakultetu u Tuzli i jedan od predavača.

Naša zemlja posjeduje veliki prostor sa ogromnim prirodnim bogatstvima, kulturno-historijske i tradicionalne vrijednosti, mogućnost za razvoj autentičnih proizvoda i mnogo prostora za razvoj eko i etno turizma.

Treba pronaći način da dijelovi koji imaju velike prirodne potencijale, ostanu zaštićeni.

Firmeproizvođači otpadnih voda ili smeća - Otpadne vode i smeće čine veliki problem za turistički potencijal Bosne i Hercegovine. Dodatni problem je što se zakonske regulative ne sprovode u djelo.

Vrlo rijetko se pribjegava metodama prečišćavanja otpadnih voda.

Većina firmi proizvodi

nečistoće koje su pogubne za okolinu, da li u vidu otpadnih voda ili smeća, ali one traže naše usluge samo kada ih zakon uslovi. Zdrava i čista okolina je preduslov za bilo kakav turistički potencijal i ponudu – istakao je Hidajet Mešković, predstavnik firme „Tehnix“ Sarajevo.

Projekt su finansijski podržali Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice TK, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK i Općina Doboj-Istok.

M. Ahmetbašić

ek

teka

ek

teka ekološki magazin

(NE)LEGALNA SJEČA U ZAŠTIĆENOM DIJELU KONJUHA

Sječa po zakonu ?!

Ekološko udruženje “Eko zeleni” iz Banovića optužuje JP “Šume TK” da nelegalno sijeku i prodaju zdravo drveće iz zaštićene zone planine Konjuh • Direktor JP “Šume TK”, Refik Hodžić, negira optužbe Sječa šume u zaštićenoj zoni planine Konjuh, već odavno je tema medijskog rata između JP “Šume TK” i Ekološkog udruženja “Eko zeleni” iz Banovića. Mišljenja su im oprečna, jer jedni tvrde da brinu o tamošnjem šumskom bogastvu, dok ih drugi javno optužuju da tu brigu nisu baš najbolje shvatili. Priliku da iznesu svoju stranu priče dali smo objema stranama, jer “neutralce” nismo mogli naći.

Zaštitari skrnave šumu?!

- Nevjerovatno je šta rade oni koji bi trebali da budu zaštitari šuma i čuvaju je od nelegalne sječe. “Šume TK” redom rube Konjuh, a pravdaju se da režu samo staro i bolesno drveće. Nemoguće da je svako drvo u nizu bolesno, da ima toliko starih stabala da ih se svakodnevno izveze iz šume sa punim ka-

ek

teka

mionima preko 25 tona.

Sve prodaju i na tome se bogate, kategoričan je Fuad Brigić, predsjednik Ekološkog udruženja “Eko zeleni” iz Banovića i Općinske komisije za zaštitu okoliša. Svako ko prođe šumom, tvrdi, može se i sam uvjeriti da “Šume TK” prilikom sječe, bila ona legalna ili ne, oštećuju šumu i njeno tlo.

- Napravili su nered gdje god su prošli. Ovakvog načina odvoza nigdje nema. Direktno u potok svlače drva i na taj način odvlače zemlju, pa šuma ostaje gola. Na Zapadu helikopter izvlači stablo da ne napravi štetu, a oni neće da koriste ni manje kamione, a kamoli traktore ili zapregu. Koriste metode koje nisu primjerene zakonskoj regulativi, ističe Brigić.

Inspekcija šuti Jedini vodopad koji se nalazi na Zlači uništen je, prema riječi-

Evropski certifikat

- Trenutno provodimo certificiranje gospodarenja šumama i pokušavamo podići svijest i educirati ljude, da ne misle da mi oštećujemo šume, već se brinemo o njima. Pripremamo se za dobijanje međunarodnog certifikata, a to znači da se sa šumom gospodari na održiv način. Dolazi međunarodni stručni tim iz Slovačke koji vrši procjenu da li radimo po međunarodnim standardima, ili ne, naglasio je direktor JP “Šume TK”, Refik Hodžić. ma Fuada Brigića, upravo bagerima “Šuma TK”, optužujući pri tome nadležne inspekcije za nereagovanje.

- Nije napravljen nikakav zapisnik, a direktor “Šuma TK” je garantovao kako je oko izvorišta sve uredu. In-

spekcija je tada šutjela, kao i sada - kaže ogorčeni Brigić.

Da bi aktivirali policiju, koja se do sada držala po strani, osigurali su da na mostu u Mačkovcu osvane znak zabrane saobraćanja vozilima koja prelaze ukupnu težinu 10 tona.

Na ovaj način, ističe Brigić, pokušavaju, ako ne zaustaviti sječu, makar smanjiti izvoz.

- Alarmirat ćemo policiju da kontroliše taj dio puta, da pokušamo na taj način usporiti njihovu sječu, jer svakodnevno tim putem prolaze kamioni natovareni preko 25 tona drveta, priča Brigić.

Sve po zakonu S druge strane, direktor JP “Šume TK”, Refik Hodžić tvrdi da ima saglasnost i federalnog i kantonalnog resornog ministarstva, a provođenje nadgledaju kantonalna ili federalna inspekcija za šumarstvo.

- Vodimo računa o ekologiji. Sječa nije ekocid, ako se pravilno primijeni ona je mjera njege. Zato tvrdimo da ne štetimo šumama. Imam sve zapisnike Kantonalne šumarske inspekcije.

Nismo mi ilegalna firma, tvrdi Hodžić dodajući kako je normalno da za sobom ostavljaju trag, ali ne u tolikoj mjeri koliko druga strana tvrdi.

Uzgajanje i zaštita šuma poslovi su gospodarenja šumama i da bi to radili, tvrdi, moraju stvoriti prihode. Potvrđuje da oni dolaze od sječe starog drveća, ali ne negira ni da povremeno sijeku i prodaju zdravo drvo. Hodžić se, pak, poziva na drugu pozadinu priče.

- “Šume TK” trebale su da budu servis općine Banovići, a nisu, jer nas je osnovala Skupština TK, i u tome je cijeli problem, kaže Hodžić.

Ko je u pravu, laik bi rekao, samo ptice na granama znaju.

E. Hodžić

33

ek

teka ekološki magazin magazin ekološki

ZBRINJAVANJE MEDICINSKOG OTPADA

Tuzlanska regija proizvede dnevno 200 kubnih metara opasnog otpada Nijedna zdravstvena ustanova, iako je obavezana zakonima, do sada nije napravila planove upravljanja medicinskim otpadom • TK ima samo dva inspektora koji se bave ovim problemom – zdravstvenog i ekološkog Zdravstvene ustanove u BiH godišnje proizvedu više od 32 hiljade tona medicinskog otpada. Kao jedno od najrazvijenijih područja u BiH, Sjeveroistočna Bosna, prednjači jer dnevno proizvede oko 200 kubnih metara medicinskog otpada.

U poređenju sa ostalim zemljama u regionu, ovo nije velika količina, ali problem predstavlja neadekvatno odlaganje ovog otpada i nepoštivanje zakona koji tretiraju ovu oblast.

rica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle.

U ukupnom zagađenju medicinski otpad nema veliki udio, ali je on potencijalno među najopasnijim vrstama, jer može dovesti do zaraza i trovanja. Iako su i domaćinstva generatori medicinskog otpada, najveći zagađivači su ipak zdravstvene ustanove, čiji otpad je specifičan i opasan po zdravlje ljudi i okolinu.

Koliko su zdravstve-

niti instrumenti kontrole nad odlaganjem medicinskog otpada. Nerijetko, otpad završava i na lokalnim deponijama, što predstavlja veliki rizik za stanovništvo.

- Propisi koji uređuju ovu oblast su prilično dobri, ali nedostaju podzakonski akti, adekvatni instrumenti kontrole, kao i sistem interne kontrole u ustanovama koje proizvode medicinski otpad. Koliko mi znamo, sa običnim smećem

ne ustanove svjesne opasnosti od neadekvatnog odlaganja ovog otpada i koliko se pridržavaju zakona, teško je govoriti s obzirom da ne postoje striktna pravila

koje se odvozi na deponiju, zdravstvene ustanove mogu bacati i opasni medicinski otpad, jer se trenutno sve svodi na njihovu etičnost i samosvjesnost, kazao nam

je direktor Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Besim Duraković.

Nedostatak kontrole Da ima mjesta za unaprjeđenje načina na koji zdravstvene ustanove, ali i pojedinačna domaćinstva, tretiraju medicinski otpad, mišljenja je i Nermina Mehinović, direktorica Zavoda za

(Ne)adekvatno odlaganje - Imamo razloga da vjerujemo da se medicinski otpad trenutno neadekvatno zbrinjava. Osnovni razlog za to je što nijedna zdravstvena ustanova, iako je obavezana zakonima, do sada nije napravila planove upravljanja medicinskim otpadom, kazala je Džemila Agić, direkto-

34

javno zdravstvo Tuzlanskog kantona.

- Zdravstvene ustanove se prilično pridržavaju propisa, međutim, ne pridržavaju se

sve, niti u istoj mjeri. Pozitivno je to što se privatne zdravstvene ustanove sada sve češće nama obraćaju za pomoć kada je u pitanju ova oblast.

Međutim, svi moraju uraditi mnogo više, pogotovo država i lokalna zajednica, koje trebaju osigurati opremu i sredstva za zbrinjavanje medicinskog otpada, ali i za kontrolu provođenja postojećih propisa, kazala je Mehinović.

Tuzlanski kanton kao najmnogoljudniji kanton u BiH prednjači po količinama proizvedenog medicinskog otpada, a trenutno ima zaposlena samo dva inspektora koji se bave ovim problemom – zdravstvenog i ekološkog.

- Naš kanton treba više inspektora, odnosno ljudi koji će nadgledati sprovođenje svih propisa iz ove oblasti. Teško je očekivati velike rezultate i potpuno posvećivanje ovom problemu kada imate samo dva inspektora, dodala je Mehinović.

ek

teka

ek

teka ekološki magazin magazin ekološki

PILOT-PROJEKT FIRME “KEMIS BiH” IZ LUKAVCA

Obrada medicinskog otpada od aprila u TK Postignuti dogovori sa nekim stomatološkim ordinacijama i domovima zdravlja, koji bi svoj medicinski otpad trebali prerađivati u ovoj firmi • U “Kemisu” očekuju ugovor i sa UKC-om Tuzla

Medicinski otpad UKC-a Tuzla

Dvogodišnji projekt upravljanja medicinskim otpadom Uvidjevši gorući problem upravljanja medicinskim otpadom Centar za ekologiju i energiju Tuzla, uz partnerstvo sa MDP inicijativom iz Doboja i finansijsku podršku EU, od 1. januara ove godine započeo je sa implementacijom dvogodišnjeg projekta “Odgovorno upravljanje medicinskim otpadom“ koji će se realizirati u regionu Sjeveroistočne BiH. - Cilj projekta je da se sagleda stanje količine i trenutnog načina zbrinjavanja otpada te osmisli regionalni plan za upravljanje ovim otpadom. Nakon toga neophodno je pripremiti urnek plan koji će se prezentirati medicinskim ustanovama i pomoći im da naprave svoje planove upravljanja, pojasnila je Džemila Agić, direktorica Centra.

ek

teka

Jedna od ustanova koja ima usvojen Pravilnik o upravljaju medicinskim otpadom je Univerzitetski klinički centar Tuzla, koji je ujedno i najveći generator ovog otpada. Sudeći prema striktnim odredbama pravilnika, mjesta za greške nema.

- Otpad se razvrstava na mjestu nastanka i to posebno komunalni otpad, oštri predmeti, patološki otpad, infektivni, hemijski i farmaceutski otpad, kazala nam je Amra Odobašić, glasnogovornica UKC-a Tuzla.

U zavisnosti od vrste, otpad preuzimaju različite ugovorene firme. Za zbrinjavanje hemijskog i farmaceutskog otpada angažovana je firma „KEMIS BiH“ iz Lukavca, za zbrinjavanje patološkog i infektivnog otpada JKP "Komemorativni centar" Tuzla, a za komunalni otpad zaduženo je JKP „Komunalac“ Tuzla.

Miren Aljić

Naznake da bi u skorije vrijeme višegodišnji problem “zbrinjavanje medicinskog otpada” na području Tuzlanskog kantona mogao bilježiti prve korake napretka najavljuje lukavačka firma “Kemis BiH”. Riječ je o postrojenju za preradu medicinskog otpada, vrijednom 300 000 eura, koji ispunjava sve evropske standarde. Prije puštanja u rad, zakazanog za april ove godine, pogon će biti testiran u Italiji.

Prilikom procesa obrade prvo se usitnjava otpad, zatim ga trenjem steriliše na temperaturi od 150 stepeni Celzijusa sa ubrizgavanjem vode, što je poznatije kao sterilizacija pod zasićenom parom, a nakon toga se cijela masa hladi. Na kraju obrade dobija se materijal koji je suh, sterilan, a ima i energetsku vrijednost od šest do 7.000 kJ po kilogramu pa se takav može koristiti. Najvažnije je da se bez bojazni može odlagati na komunalnu deponiju, zajedno sa ostalim otpadom.

- Ovo je tek pilotprojekt za koji još uvijek ne znamo da li će imati i ekonomsku opravdanost. Stoga smo se odlučili za najmanje postrojenje koje obrađuje 50 tona medicinskog otpada na godinu.

Od količine otpada koje ćemo obrađivati, zavist će i cijena obrade, pojasnio je Maid Hadžimujić, direktor firme “Kemis BiH”.

Dogovor sa nekim stomatološkim ordinacijama i domovima zdravlja, koji bi svoj medicinski otpad trebali prerađivati u ovoj firmi, već je postignut.

U “Kemisu” očekuju ugovor i sa Univerzitetskim kliničkim centrom Tuzla.

Da li će projekt biti isplativ, s obzirom da postrojenje nije jeftino, znat će se tek kada bude pušten u pogon. Ako se pokaže kao pozitivna investicija, čemu se u “Kemisu” nadaju, namjeravaju krenuti u nabavku novih postrojenja koja bi zadovoljila potrebe cijele Bosne i Hercegovine.

E. Hodžić

35

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

ZDRAVE INOVACIJE

Filter-čaša novost na tržištu Profesor Tehnološkog fakulteta Tuzla, Sabit Begić, izumio filter-čašu koja odstranjuje sve nečistoće i neprijatne mirise vode • Čovjek unese preko 80 posto svoje bolesti kroz vodu Voda je s jedne strane izvor života, zdravlja i dugovječnosti, a s druge uzrok smrti i raznih bolesti kao što su žutica, rak, oboljenja bubrega, kardiovaskularnog sistema, jetre, žuči i žučnih kanala. Nečista voda je uzročnik probavnih smetnji i poremećaja krvnog pritiska.

Znajući koliki je značaj konzumacije zdrave, pitke vode po čovjekov organizam profesor Tehnološkog fakulteta Tuzla, vlasnik kompanije “Kobens” koja na tržište plasira vodu “Kristal” i dugogodišnji inovator, Sabit Begić, izumio je filter-čašu.

Filter-čašom do pitke vode Profesor Begić ističe da je Svjetska zdravstvena organizacija nakon višegodišnjih analiza zaključila da čovjek zaista unese preko 80 posto svoje bolesti kroz vodu, što znači da, kada bi ljudi znali kakvu vodu treba piti, onda ni bolnice više ne bi bile potrebne.

36

Efikasnost filter-čaše ispitana u Zavodu za javno zdravstvo TK - Svaki peti bolesnički krevet popunjen je bolesnikom čija je bolest prouzrokovana konzumacijom nečiste vode.

S obzirom na sklonost ka inovacijama, nastojao sam široj populaciji pružiti priliku da uz upotrebu filter-čaše dobije pitku vodu, kazao je profesor Sabit Begić. Filter-čaša se sastoji od filtracione kolone i obične čaše.

- Nečista voda se sipa u rezervoar iz kojeg ona prolazi kroz gornju membranu gdje se nalazi sredstvo za filtraciju - aktivni karbon. Iz filtracione kolone u običnu čašu filtrirana, zdrava, čista voda će poteći istog trenutka, pojasnio je profesor. Filter-čaša značajno uklanja mehaničke nečistoće kao što su čestice pijeska, zemlje i sve druge čvrste

Filtrira i neprijatne mirise

Prema riječima izumioca, filter-čaša odstranjuje i neprijatne mirise uz istovremeno popravljanje ukusa. Vodi za piće pri tome se daje svježina.

- Naizgled najčišća voda, bilo da izlazi iz kamena ili da teče potokom, može da bude zagađena virusom bijesne lisice ili neke druge bolesti koja uvijek može da se nađe u nekontrolisanoj vodi. Zbog toga filter-čaša može da bude od neprocjenjive važnosti u prirodi ili ekstremnim situacijama kada je voda potekla iz gradskih kanala, istakao je profesor Sabit Begić.

čestice, zatim hemijske spojeve u koje se ubrajaju hlor, amonijak, nitriti, nitrati, sulfati, hloridi, bikarbonati, željezo, mangan, teški metali, organske materije koje se odnose na deterdžente, pesticide i industrijske rastvarače.

Pročišćena voda gradskog vodovoda Poznato je da je gradska voda ispravna samo ukoliko je hlorisana, ali također da je hlor uzročnik najtežih bolesti. Stručnjaci kažu da je „hlor najveći ubica modernog vremena”. Analize pokazuju da je dva desetljeća nakon što je započelo hlorisanje vode, 1904. godine, počela epidemija srča-

nih problema, raka i senilnosti.

- Hlor sa organskim materijama koje unosimo u organizam reaguju i nastaju nova jedinjenja „hlorirani ugljovodonici“ koji su kancerogeni, pojašnjava profesor Begić.

Prema njegovim riječima posljedice konzumacije hlorisane vode kod jačih organizama mogu biti vidljive nakon 15 ili 20 godina, dok su te posljedice kod slabijih organizama vidljive znatno ranije. Međutim, oni koji koriste vodu iz gradskog vodovoda, a koju filtriraju kroz ovu filter-čašu, mogu biti potpuno sigurni u ispravnost, na taj način, pročišćene vode.

Dozvoljeno je koristiti samo sa hladnom vodom. Nije preporučljivo filtrirati toplu vodu jer se u tom slučaju smanjuje radna efektivnost. Inače, efektivnost filter-čaše, čija je efikasnost ispitana u Zavodu za javno zdravstvo TK, prestaje tek nakon 12 mjeseci ili 700 litara filtrirane vode.

Filter-čaša je vrlo praktična i njeno korištenje je moguće u svakoj prilici i na svakom mjestu. Za njenu upotrebu nije potrebna električna energija.

- Posebno je korisna planinarima, lovcima, šumarima i onima čiji je posao vezan za prirodu, naglasio je inovator ove čaše, koju proizvodi i prodaje kompanija “Kobens”. Erna Jusufagić

ek

teka

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

GIKIL i SISECAM dali doprinos „Čistijoj proizvodnji u industriji“

Uz mali trud do čistije okoline i ekonomske dobiti

SISECAM samo na preusmjeravanju otpadnih voda štedi 130.000 KM godišnje Čistija proizvodnja je kontinuirana primjena cjelovite strategije za prevenciju zagađivanja, koja se primjenjuje na industrijske procese, proizvode i usluge sa ciljem povećanja poslovne efikasnosti i smanjenja

Prednosti čistije proizvodnje Čistija proizvodnja mora da ispuni dva ključna uslova, a to su smanjenje zagađenja primjenom nove ili preinakom stare tehnologije, sa elementima ekonomske opravdanosti. Prednosti su veće uštede sirovina i energije, poboljšan imidž i kvaliteta, povećana produktivnost i potaknuta inovativnost te dostignuta eko-efikasnost.

ek

teka

rizika po ljudsko zdravlje i okoliš.

U projektu „Jačanje kapaciteta za primjenu čistije proizvodnje u industrijama TK“, provedenog prošle godine od strane dvije NVO, prezentirani su pozitivni primjeri lukavačkih industrijskih giganata Sisecam soda Lukavac i Global Ispat koksna industrija Lukavac.

U SISECAM-u najvećoj fabrici sode u regionu, u okviru ovog programa, dijagnosticirana su dva problema u proizvodnom procesu. Pronađena su rješenja sa dvostrukom koristi pod parolom čistije proizvodnje.

Umjesto u Spreču, kreč u drugoj fabrici U neposrednoj blizini ove fabrike nalazi se firma „Messer“, koja u jednom dijelu proizvodi

acetilen, pri čemu nastaje kreč kao otpadni produkt. Po novom Zakonu o zaštiti okoliša, ova firma je morala ili zatvoriti pogon acetilena ili riješiti pitanje odlaganja kreča.

Kreč iz „Messera“ je jedna od sirovina koju koristi SISECAM pa je dogovorom dvije firme kreč preusmjeren u SISECAM i riješen problem „Messera“, a time ostvarena ekonomska korist druge strane.

Drugi evidentirani problem je pranje i hlađenje CO2 u procesu proizvodnje industrijskom vodom, koja se kao otpadni produkt (sa svim karakteristikama zagađene otpadne vode) ispuštala u kanal.

Analizom je utvrđeno da se ova voda može koristiti za ošljakivanje elektrofilterskog pepela i šljake, čime bi se dobila dvostruka korist. Smanjena je količina otpadne vode te napravljena ušteda na svježoj indu-

strijskoj vodi korištenoj u ove svrhe.

Pored ekološkog (smanjenja zagađenja okoliša i potrošnje vode) evidentiran je i ekonomski aspekt, koji se ogleda kroz uštedu od 130.086 KM na godišnjem nivou.

U GIKIL-u, fabrici sa pogonima za proizvodnju koksa, azota i anhidrida maleinske kiseline, uvođenje čistije proizvodnje je primijenjeno na proizvodnji nove vrste koksa i rješavanju problema nastalog kondenzanta.

Ušteda industrijske vode Nastajanjem globalne krize na svjetskom tržištu sirovina, u ovoj fabrici su razvili novi proizvod pod nazivom UNIVERSAL koks. Proizveden je novom tehnologijom, sa brojnim uštedama, što je rezultiralo i smanje-

njem emisije sumpora u atmosferu za 70 t u godini.

Drugi problem je evidentiran u procesu stvaranja kondenzanta, nastalog prilikom prolaska koksnog gasa kroz gasovod. Kondenzant, koji sadrži čitav spektar organskih zagađenja, ranije se ispuštao u zemlju.

Rješenje za ovaj problem je instaliranje sabirnog rezervoara za prikupljanje kondenzanta zapremine 10 m3. Nakon što se rezervoar napuni, kondenzant se miješa sa industrijskom vodom, koja se koristi za dobijanje amonsulfata. Na ovaj način je napravljena znatna ušteda na industrijskoj vodi.

Uvjereni smo da uz analize problema i mogućih rješenja, slične mjere zaštite okoliša, koje za rezultat imaju i ekonomsku opravdanost, mogu provesti i drugi privredni subjekti.

N. Ć.

37

KALESIJA: Prvo ekološko izletište

Općina Kalesija je sredinom prošle godine u podnožju brda Vis, pored rijeke Spreče, dobila ekološko izletište “Izvorište Vis”. Kompleks, koji je jedinstven za ovaj dio BiH se sastoji od malog vještačkog jezera, česme sa izvorskom planinskom vodom te stolovima i klupama za odmor.

U narednom periodu, u sklopu dodatnog uređenja ovog kompleksa, planirano je i uklanjanje deponije smeća koja se nalazi u blizini Spreče. Pored MZ Kalesija, udruženja Ekozeleni Kalesija, Sportskog ribolovnog društva “Manjić” Kalesija, doprinos projektu je dala organizacija World Vision projektom “Zdravlje i okolina” u sklopu šireg programa “Razvojno područje Majevice” koji se realizuje na području općina Kalesija, Sapna i Zvornik.

TEOČAK: Za kontejnere 15.500 KM

Vlada Tuzlanskog kantona dala je saglasnost na Odluke Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice kojima su općini Teočak odobrena sredstva u skladu sa Programom raspodjele namjenskih sredstava za 2010. godinu.

Za čišćenje pojasa na regionalnom putu od komunalnog otpada odobreno je 1.800 KM, a za izvođenje građevinskih radova na uređenju lokacija za postavljanje kontejnera za komunalni otpad 15.500 KM.

38

Stanovnici Priluka, Šerića i Suhe boje se širenja RMU “Banovići”

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

Mještani traže zaštitu

Općinskog vijeća Živinice Općinskom vijeću Živinice, nedavno su se zahtjevom za zaštitu svojih prava i životne okoline, obratili stanovnici mjesnih zajednica Priluk, Šerići i Suha, koji su ukazali na problem nekontrolisanog odlaganja čvrste mase sa površinskih kopova RMU “Banovići. Posljedica toga je direktno ugrožavanje šuma,

pašnjaka i vodotoka ovog kraja.

Vijećnicima je problem svojih komšija predočio dr. Sabit Begić, profesor na Tehnološkom fakultetu u Tuzli.

- Rudnik mrkog uglja Banovići će u narednih nekoliko godina izbaciti preko sto miliona tona čvrste mase na naš šumski kom-

pleks, izvorišta, oranice, bašte i voćnjake. Katastrofalno je to što ćemo uskoro dobiti novu ogoljelu površinu veličine jezera Modrac, koja će isijavati razne toksične materije, gasove i prašinu koju ljeti vjetar pokreće i do 50 km ukrug – istakao je prof. Begić.

Ovaj ugljenokop već je zakoračio na 14 km

PROJEKT ČIŠĆENJA SMEĆA U OPĆINI KLADANJ

Angažovane osobe sa evidencije nezaposlenih Na području općine Kladanj u toku je projekt čišćenja smeća iz korita rijeke i uz magistralne puteve, koji implementira Javno preduzeće “Karaula” uz

finansijsku podršku Općine Kladanj i Ministarstva za prostorno uređenje i zaštitu okolice Tuzlanskog kantona. Na projektu je angažovano desetak osoba sa evi-

dencije Biroa za zapošljavanje Kladanj.

Do sada je očišćeno smeće uz magistralni put M18, od Lupoglava do Kovačića. Ostalo je oko 25 km, dio puta od Kovačića do Karaule i dio magistralnog puta M17 do naseljenog mjesta Turalići.

- Radovi na ovom projektu trenutno su obustavljeni, ali čim

prostora općine Živinice, gdje se istresaju ogromne količine tzv. otkrivaka sa površinskih kopova uglja.

Predstavnici Mjesne zajednice Priluk ponudili su Vijeću osam zaključaka, čijim bi usvajanjem Općinsko vijeće pomoglo da se problem odlagališta i spor sa RMU “Banovići” trajno riješi. Š. G. vremenski uslovi to budu dozvoljavali nastavit ćemo sa projektom, istakao je Amir Avdibegović, referent za tehničke poslove u JP “Karaula”.

Direktorica ovog preduzeća, Dževada Alikadić, apeluje na sve učesnike u saobraćaju da ne bacaju smeće uz magistralne puteve kako bi sačuvali našu okolinu .

Ovo nije prvi projekt ove vrste u realizaciji JP “Karaula”. Akcija čišćenja realizovana je i na području Ski-lifta “Karaula”.

A.Ć.

ek

teka

ek

teka ekološki ekološki magazin magazin

PROJEKT “SUOČAVANJE S KLIMOM”

Zaštita životne sredine na dječiji način Osnovci crtežima pokazali kako treba izgledati njihova okolina Dok posmatramo kako negdje, daleko od nas, klimatske promjene razaraju gradove, zgroženi nad sve češćim prizorima katastrofa, ne poduzimamo ništa.

Iz tog razloga, ali i čovjekovog djelovanja štetnog po ekosistem, nastao je projekt “Suočavanje s klimom”, pod pokroviteljstvom Ambasade Švedske u saradnji sa Švedskim institutom, Kućom plamena mira iz Tuzle, Goethe institutom i dječijim časopisima “Vesela sveska” i “Male novine”.

Tuzlacima je predstavljen projekt “Suo-

čavanje s klimom”, u okviru osmodnevnog programa, s ciljem da se podstakne diskusija o pitanju održivog društva te podigne svijest o aktuelnim problemima zaštite životne sredine.

Crtanjem do zaštite okoline Projekt je prezentiran u Kući plamena mira kroz izložbu ilustracija švedskih i balkanskih karikaturista te nizom dugometražnih i kratkometražnih filmova.

Ilustratori dječijih časopisa “Vesela sveska” i “Male novine”

Projekt “Suočavanje s klimom” uključio i djecu tuzlanskih osnovnih škola s ciljem da se podigne svijest o zaštiti životne sredine održali su radionicu pod nazivom “Mali korak za čovječanstvo, a ogroman doprinos za zaštitu okoline”. Učestvovalo je 50-ak učenika iz tuzlanskih osnovnih škola, uzrasta od sedam do 14 godina.

- Željeli smo kroz crtanje djeci približiti ekologiju i značaj očuvanja čovjekove okoline. Pretočili su svoju maštu u crteže na kojima su pokazali kako izgleda ili kako treba izgledati njihova okolina, kazao je Faruk Puška, učesnik radionice i član tima Dječije štampe. Tri najbolja rada su nagrađena prigodnim poklonima, za-

BANOVIĆI:

Preventivno čišćenje riječnih korita Čišćenju i uređenju riječnih korita pažnja je posvećena i na području općine Banovići. Izgled okoline rijeke Litve uljepšan je čišćenjem obale i korita ove rijeke u dužini od 350 metara. Sredstva za ove namjene izdvojena su iz općinskog budžeta. Korito rijeke Oskova očišćeno je u dužini od 200 metara, što je doprinijelo estetskom izgledu na ulazu u grad. Rijeke Turija, Draganja, Ostrožna, zatim njihove pritoke, također su očišćenje. Izvršeno je produbljavanje kanala i uređenje obala u svim mjesnim zajednicama, po redoslijedu prioriteta, koje je određivao Općinski štab civilne zaštite. Akcija čišćenja i uređenja riječnih korita nastavljena je radi preventivnog djelovanja, kako bi se spriječilo ugrožavanje okoline većim kišnim padavinama ili eventualnom pojavom novih vremenskih nepogoda.

ek

teka

jedno sa ostalim ilustracijama karikaturista.

“Smeću je mjesto u kanti” Da su djeca uživala u ovom projektu, svjedoči i naš osmogodišnji sagovornik, Feđa Mulabegović, učenik Katoličkog školskog centra Tuzla.

- Za mene je ekologija čista šuma, rijeka i lijepo drveće i mi smo to crtali. Nacrtali smo i kantu punu smeća, koje i treba da se baca u kantu, jer tako čuvamo svoju okolinu. To su me naučili roditelji kada sam imao šest godina,

Prijeti li nam doživotni “bal” pod maskama?

Iz bezbroj dimnjaka jedne gigantske fabrike kulja crni dim. Ljudi koji tu žive nose zaštitne maske.

Mašine rade i proizvode zaštitne maske - tema je kratkometražnog filma “Krug”.

Autori nordijskih zemalja kroz svoje ilustracije i filmove pokušali su ukazati na problem zagađivanja okoline i čovjekov uticaj na klimatske promjene, koje mu se odbijaju od glavu.

Prikazani filmovi mogli su svakog gledatelja emocionalno potresti i navesti na razmišljanje i akciju, ali su obojeni i humorom. a sada to učim i u školi, ispričao nam je Feđa.

Učenici su kroz svoje stvaralaštvo predstavili ideje o zaštiti čovjekove okoline i potvrdili da pravilnim obrazovanjem i odgojem mogu imati bolju svijest od odraslih, kada je u pitanju ekologija.

E. Hodžić

DOBOJ-ISTOK:

Kajak-kanu klub i Izviđači čistili obale rijeke Spreče Projektom “Za čistiji i ljepši Doboj-Istok”, Kajak-kanu klub Doboj-Istok sa Izviđačima iz “Vrbe” pokrenuli su akciju čišćenja obala i korita rijeke Spreče. Cilj projekta bio je poboljšati trenutno stanje ekologije i zaštite okoliša, kao i intenzivnije uključivanje građana Doboj-Istoka u ekološke akcije.

Cilj projekta je, kako navode realizatori, postignut - građani Doboj-Istoka su se aktivirali. Postavljene su i nove kante za smeće na području cijele općine. Projekt je realiziran u saradnji sa Švicarskom agencijom za razvoj koja je, zajedno sa Općinom Doboj-Istok, bila i glavni finansijer projekta.

39

ek

teka ekološki magazin

Gradačac: Ugrađeno 2.000 štedljivih sijalica

Mjesečna ušteda više od 20.000 KM Općina Gradačac je prošlogodišnjom ugradnjom štednih, umjesto klasičnih sijalica u gradskoj rasvjeti, uštedjela više od 20.000 KM. Gradačac je postao jedna od prvih općina u Tuzlanskom kantonu koji je, primjenom energetske efikasnosti u gradskoj

rasvjeti, ostvario značajne uštede.

- Prošle godine smo zamijenili 2.000 sijalica. Ranije smo imali potrošnju struje između 48 i 53 hiljade KM, a sada je to ispod 20 hiljada KM u ljetnom te oko 12 hiljada KM u zimskom periodu – potvrdio nam je Fadil Im-

širović, načelnik Općine Gradačac. Zamjenom ovih 2.000 žarulja pretpostavlja se da je ostvarena ušteda od okvirno, 164.000 kWh sati električne energije i 50 tona emisije ugljičnog dioksida.

Trenutnim stanjem u Gradačcu se nisu zadovoljili. Prošle godine

su u jednoj švedskoj organizaciji aplicirali i za ugradnju LED lampi kojima se postiže ušte-

da električne energije od 66 posto, a vijek trajanja ovih svjetiljki je od 10 do 12 godina.

A. Ć.

EKO AKCIJE U LOKALNIM ZAJEDNICAMA

Gračanička bolnica prva u BiH ugradila solarne kolektore

Sudjelovalo više od 100 volontera

Sunčevom energijom do 2.000 litara tople vode

Neformalna grupa aktivista iz Simin Hana povodom Dana planete Zemlje i ove godine organizovala je eko akcije u svojoj zajednici. U ovogodišnjoj akciji uređenja sudjelovalo je preko 100 aktivista iz dvanaest udruženja, javnih institucija i neformalnih grupa koje djeluju na području Simin Hana.

Uređen je prostor oko otvorenog Agora centra, ofarbano dječije igralište i posađeno cvijeće u dvorištu centra.

Očišćeno je i korito rijeke Jale na području Simin Hana te uređen prostor oko OŠ „Simin Han“. Finansijsku i organizacionu podršku pružila je Fondacija tuzlanske zajednice.

Volonterskim učešćem napravljeni su vidljivi rezultati u zajednici, ali mnogo značajniji je osjećaj pripadnosti koji se razvija učešćem u ovakvim akcijama.

Eko akcije uređenja prostora u Simin Hanu realizuju se od 2006. godine povodom obilježavanja Dana planete Zemlje i postali su tradicija ove zajednice.

J.M.

40

Opća bolnica „Dr. Mustafa Beganović“ u Gračanici, prva u BiH posjeduje vlastiti solarni sistem za pripremu tople vode.

Sistem je nastao kao rezultat obuke za proizvodnju solarnih kolektora i sistema u Gračanici koju je, u saradnji sa firmama čiji su radnici prošli obuku, realizovao tuzlanski CRP. - Ovaj projekt kompatibilan je sa projektom toplifikacije. Najbolja je i najisplativija primjena za objekte koji imaju potrebe za većim količinama tople vode tokom ljeta, kao što su bolnice i moteli, koji će se voditi ovim primjerom te svoje potrebe ispunjavati besplatnom toplotnom energijom dobivenom iz Sunčeve energije – istakli su predstavnici Općine Gračanica prilikom puštanja u rad ovog sistema.

Tokom procesa obuke uposlenici šest malih i srednjih preduzeća, uz nadležnost mentora iz Centra za razvoj i podršku, proizveli su 15 solarnih kolektora ukupne površine 30m² koji su zajedno sa ostalom opremom solarnog sistema, ugrađeni na objekat bolnice.

Solarni sistem koristit će se za potrebe vešeraja bolnice i pripremati 2.000 l tople vode, što će smanjiti godišnje troškove električne energije za 5.400 KM.

ek

teka

ek

teka ekološki magazin

UZ POMOĆ MINISTARSTVA ZA PROSTORNO UREĐENJE I ZAŠTITU OKOLICE TK Školarci u Tuzlanskom kantonu nemaju dovoljno znanja o zaštiti okoliša

Edukacijom nastavnika do svijesti djece

Djeca imaju zabrinjavajuće malu količinu znanja o zaštiti okoliša Analizirajući Nastavni plan i program osnovnih škola na području Tuzlanskog kantona, ustanovljeno je da djeca uzrasta do 12 godina imaju zabrinjavajuće malu količinu znanja o zaštiti okoliša. Informacije o ovoj oblasti djeca stiču tek kroz vannastavne aktivnosti i na malom broju časova u okviru predmeta „Kultura življenja“.

U budućnosti, nedostatak znanja o ekologiji i nastavnika i učenika može stvoriti probleme prilikom uređivanja sistema koji za cilj ima uspostavu odgovornog i savjesnog ponašanja čovjeka prema okolini.

Iz tog razloga Centar za tehnologiju, ekologiju i zdravu hranu iz Tuzle krajem prošle godine je implementirao projekt

ek

teka

pod nazivom „Edukacijom učenika i nastavnika o odnosu čovjeka prema prirodi do prevencije ekoloških problema u budućnosti“, a koji je finansijski podržan od strane Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona.

- Ukoliko uzmemo u obzir da obrazovni sistem, okolina, odgoj i niz drugih faktora utiču na individuu prilikom kreiranja njenih navika, onda je još veća nužnost za edukacijom o ovoj temi ili sada već problemu – rekla nam je Merima Ahmetbašić glasnogovornica Centra, koji je uspješno realizovao ovaj projekt.

Edukacija nastavnika i učenika osnovnih škola realizovana je u OŠ "Tušanj" – Tuzla, OŠ "Klo-

kotnica" – Doboj-Istok, OŠ "Dobošnica" – Lukavac i OŠ "Brijesnica" – Doboj-Istok. Predavanja su tematski obuhvatila osnove i značaj okoliša i odnos čovjeka prema prirodi, interaktivne radionice i informativne aktivnosti za nastavnike sa težištem na značaj i zaštitu voda, racionalnog korištenja energije i načine smanjenja nastanka kućanskog otpada.

Kroz zanimljive primjere predstavljeni su jednostavni principi kako pojedinci mogu uticati na očuvanje okoline i prirodnih resursa. Nastavnici svih škola obuhvaćenih projektom su upućeni u njihovu ulogu prenošenja stečenih znanja i informacija sažetih u Priručniku za nastavnike.

(ET)

Centralno grijanje za osnovce u Donjoj Špionici Do sada su učenici nastavu pratili u neposrednoj blizini peći na čvrsto gorivo. Ovi nehigijenski uslovi sada će postati prošlost, jer do kraja mjeseca svaka učionica imat će radijatore

Mališani koji pohađaju četverogodišnju školu u Donjoj Špionici, općina Srebrenik, zaboravit će na dim i prljave peći te ubuduće nastavu pohađati uz tople radijatore.

Zahvaljujući namjenskim sredstvima Ministarstva za prostorno uređenje i zaštitu okolice TK, OŠ “Špionica” je za projekt kojim su aplicirali na konkurs, dobila 9.500 KM za uvođenje centralnog grijanja u područnu školu u Donjoj Špionici.

- Radovi su u toku i do kraja mjeseca trebali bi biti privedeni kraju. Malo smo kasnili sa radovima zbog loših vremenskih uslova, ali sada je u toku postavljanje radijatora, kazao je Senaid Ibrić, direktor OŠ “Špionica”.

U ovoj školi nastavu pohađa oko 60 učenika od prvog do četvrtog razreda, u dvije učionice.

U njima se, kao i zbornici, do sada nalazila po jedna peć na čvrsto gorivo. Učenici su nastavu pratili u neposrednoj blizini peći koja, pored neadekvatnih higijen-

skih uslova, nije bila dovoljna da zagrije prostoriju.

- Zahvaljujući lokalnoj zajednici, prije svega roditeljima i privatnim firmama, uspjeli smo sakupiti sredstva i sazidati kotlovnicu i WC, koji se ranije nalazio vani. Sada je sve pod jednim krovom i postignuti su uslovi da realizujemo projekt za koji smo se prijavili pa smo ta sredstva utrošlili na kupovinu radijatora, peći i ostalog materijala potrebnog za postavljanje, priča Ibrić.

Od tri područne škole ostala je još ona u Gornjim Hrgovima, za koju, kako navodi Ibrić, imaju namjeru aplicirati ove godine i ako im budu odobrena sredstva, uvesti centralno grijanje i učionice zauvijek očistiti od prljavih peći na čvrsto gorivo.

- Kada se škola bude grijala na jedan kotao smanjit ćemo zagađenje okolice, uslovi u kojima djeca pohađaju nastavu bit će bolji, a vjerujem da ćemo na taj način i da uštedimo, ističe Ibrić.

E. H.

41

ek

teka ekološki magazin

UREĐENJE GRADSKOG PARKA U GRADAČCU

Ekološka „mašina“ za proizvodnju svježeg zraka Planirano postavljanje klupa, kanti za otpad, uređenje dječijeg igrališta, šahovskog polja za penzionere, nova rasvjeta i zasađivanje novih sadnica Općini Gradačac dodijeljena su namjenska sredstva, u iznosu od 175.600 KM, za projekte iz oblasti zaštite okolice, nakon što je Vlada Tuzlanskog kantona dala saglasnost na odluke resornog ministarstva.

- To je nastavak započetog projekta iz prošle godine, a odnosi se na uređenje gradskog parka. Sredstva koja su nam prošle godine dodijeljena opravdali smo na vrije-

me, izvršena je i kontrola pa smo ove godine nastavili saradnju, kazao je načelnik Općine Gradačac, Fadil Imširović.

Prošle godine su, kako navode u Općini Gradačac, dodijeljena sredstva utrošena na popločavanje pješačkih staza u gradskom parku.

Ove godine je planirano postavljanje klupa, novih kanti za otpad, uređenje dječijeg igrališta, šahovskog polja za penzionere,

a projektom je predviđena i nova rasvjeta u parku te zasađivanje novih sadnica.

- Hortikultura se ovim projektom najviše mijenja, postojeće sadnice su dotrajale pa se selektivno stare zamjenjuju novim, kako se ne bi izgubio željeni i prepoznatljivi ambijent, naglasio je Adnan Begović, stručni saradnik za urbanizam u Općini Gradačac. Pored toga što je prepoznatljiv

simbol grada, naglašava Begović, gradski park predstavlja i pravu ekološku “mašinu” proizvodnje svježeg zraka u samom centru grada.

Ukupna vrijednost projekta je 250.000 KM, ali za sada se, navode u Općini, ide u realizaciju dijela projekta. S ciljem da sve planirane radove privedu kraju, iduće godine će preostali dio projekta ponovo kandidovati.

A.Ć.

SARADNJA OPĆINA KLADANJ, ŽIVINICE I BANOVIĆI

Eko deponija regionalnog karaktera Načelnici općina Kladanj i Živinice, Fuad Imamović i Hasan Muratović, na nedavno održanom sastanku zaključili su kako će dobra saradnja ovih općina biti krunisana realizacijom novih zajedničkih projekata.

Pored ostalog, razgovarano je o projektu Eko deponije koja bi ima-

42

la regionalni karakter, za čiju bi izgradnju sredstva obezbijedili iz evropskih pristupnih fondova. U narednom periodu bi trebao biti održan sastanak kojem bi prisustvovali i predstavnici Općine Banovići.

- Formirali bismo radnu grupu koja bi iznašla najbolju lokaciju za iz-

gradnju Eko deponije na jednoj od teritorija ove tri općine, istakao je Fuad Imamović, načelnik Općine Kladanj.

Pored toga, na sastanku je bilo riječi i o nacrtu Zakona o proglašenju planine Konjuh zaštićenim pejzažom. Prema najavama, radne grupe sa područ-

ja općina Živinice, Kladanj i Banovići uskoro bi se trebale okupiti u prostorijama Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice TK, u cilju utvrđivanja prijedloga Zakona o proglašenju planine Konjuh zaštićenim pejzažom, koji bi zadovoljio interese tri lokalne zajednice.

FONDACIJA TUZLANSKE ZAJEDNICE

Podrška ekološkim projektima Fondacija tuzlanske zajednice u okviru programa “Podrška građanskim inicijativama za dobrobit zajednice” u protekloj godini finansijski je podržala 27 malih projekata. Projekte su implementirale neformalne grupe, udruženja i javne institucije, a ukupna vrijednost izdatih donacija je 18.136 KM. Iz oblasti ekologije podržana su dva projekta, u Slavinovićima i Tušnju.

- Programom malih grantova motiviramo građane da uzmu aktivno učešće u unapređenju razvoja zajednice i svojim akcijama doprinesu stvaranju kvalitetnijih uslova za život, ističu u Fondaciji.

Građani će imati priliku, u ovoj godini, predložiti svoje ideje i konkretne inicijative koje vode ka vidljivim, konkretnim promjenama u našem gradu. Aplicirati mogu sve nezavisne organizacije i udruženja, institucije – škole, umjetničke škole, biblioteke i neformalne grupe/klubovi građana.

J. Mustačević, FTZ

ek

teka

ek

teka ekološki magazin

apsurdi

U BiH niko se ne bavi recikliranjem stakla Razlozi - nepostojanje ekonomske isplativosti za sakupljanje i transport Iako u svijetu velike firme profitiraju zbrinjavajući sekundarne sirovine, u BiH veliki procent tih sirovina, završava na deponijama.

Dok se bilježe značajni rezultati u odvojenom sakupljanju i recikliranju sekundarnih sirovina kao što su papir i metal, staklo se u našoj državi uopšte ne reciklira. Razlozi su nepostojanje ekonomske isplativosti za sa-

kupljanje i transport. U razvijenim zemljama, u takvim slučajevima, reagiraju nadležne institucije koje određenim podsticajnim mjerama rješavaju problem.

- Za one sirovine koje nije moguće reciklirati u BiH trebalo bi da bude omogućen transport u inostranstvo, jer odlažući ih na deponije, gubimo ogromna sredstva i zatrpavamo svoje okruženje nepotrebnim

količinama sekundarnih sirovina – ističu u tuzlanskom Centru za ekologiju i energiju, koji su se kroz različite pojekte bavili ovim problemom.

Najbliža fabrika stakla je u Humu, na granici Slovenije i Hrvatske. Cijena otkupa je na niskom nivou. Ne bi se mogli pokriti ni troškovi transporta do tamo.

S obzirom da trenutno nema niti naznaka da bi

nadlžene institucije BiH mogle ponuditi neki poticaj za prikupljače sta-

kla, ova sirovina će još dugo na ovim prostorima ostati neiskorištena.

PRVI PUT U BiH

Sarajevo domaćin “Sedmice održive energije EU” Sarajevo je jedan od 64 evropska grada gdje se održava najveći događaj koji promoviše energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije Sarajevski Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti, Energis, organizator je “Sedmice održive energije Evropske unije” (EUSEW), koja se prvi put održava u BiH. Centralni događaj pod nazivom „Moja kuća budućnosti“ održat će se 11. i 12. aprila na Trgu djece Sarajeva, gdje će biti predstavljena posljednja dostupna dostignuća energetske efikasnosti. „Moja kuća budućnosti“ prvenstveno ima edukativni karak-

ek

teka

ter, s ciljem da se prikažu metode i rješenja koja značajno doprinose uštedi energije. Najavljena je i prezentacija obnovljivih izvora energije koji su primjenljivi u svakom prosječnom domaćinstvu. Namjera je, kako se

navodi, postići što masovniju implementaciju u Bosni i Hercegovini.

EUSEW je ključni događaj za promociju širenja znanja o energetskoj efikasnosti i tehnologijama obnovljivih izvora energije, politici i praksi,

koje se prezentiraju kroz raznovrsne događaje širom Evrope.

Cilj “Sedmice” je predstaviti firmama, donositeljima odluka i široj javnosti da su tehnologije održive energije istovremeno isplative i podobne

Grad Sarajevo pokrovitelj manifestacije Grad Sarajevo je, potpisom Povelje gradonačelnika, iskazao spremnost i obavezao se na ozbiljan pristup problemu racionalnog korištenja energije.

Jedna od obaveza preuzetih Poveljom gradonačelnika je i promocija održive energije. Grad Sarajevo je prihvatio pokroviteljstvo manifestacije „Moja kuća budućnosti“, koja se održava u sklopu obilježavanja „Sedmice održive energije Evropske unije“ (EUSEW). Ovim pokroviteljstvom Grad Sarajevo postao je jedan od 64 evropska grada u kojima se obilježava „Sedmica održive energije“ i time obezbjeđuje svoje mjesto u centralnoj manifestaciji EUSEW-a u Briselu.

za okolinu.

U okviru programa, kao i do sada, planirana je “Nagrada Evropske održive energije“ koja se održava u Briselu, a cilj je da promoviše najbolje projekte energetske efikasnosti u kategorijama: komunikacije, obrazovanje, transport, implementacija, lifestyle i potrošnja energije.

Sedmica održive energije EU je najveći i najvažniji događaj koji promoviše značaj i podiže svijest o energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije.

43

ek

teka ekološki magazin

ZABRANA PLASTIČNIH VREĆICA U HRVATSKOJ

Peticija izazvala burne reakcije

Nakon pokretanja akcije prikupljanja potpisa za zabranu upotrebe plastičnih vrećica, podijeljena mišljenja • Prijedlog za donošenje zakonske zabrane prodaje plastičnih vrećica podnesen 2008. godine SRBIJA UVODI EKO NAKNADU NA NOVA VOZILA

Akcija prikupljanja potpisa za zabranu upotrebe plastičnih vrećica u Hrvatskoj izazvala je burne reakcije. Naime, “sukobljene strane” oštro brane svoje stavove. Ekološki aktivisti ističu kako se svaki dan samo u velikim trgovačkim centrima podijeli 250.000 plastičnih vrećica. Prijedlog za donošenje zakonske zabrane prodaje plastičnih vrećica podnesen je 2008. godine, no još uvijek se ništa nije dogodilo.

-Svatko od nas uzet će 300 vrećica godišnje i svaku koristiti oko 12 minuta, što je prosjek korištenja jedne vreći-

ce. Trebat će 1000 godina da se vrećica potpuno razgradi u okolišu, upozoravaju zaštitnici okoliša.

Takvom razmišljanju se oštro protive predstavnici Društva za plastiku i gumu. U korist plastičnih vrećica u nizu njihovih argumenata je i taj da se te vrećice mogu višekratno koristiti baš kao i platnene te da se u njih može staviti i vlažni sadržaj.

-Točno je da plastične vrećice, odbačene u prirodu, onečišćuju i da mogu biti opasne, ali u okoliš ili more one ne dolaze same. Dolaze djelovanjem neosvi-

ještenog čovjeka, ističe druga strana.

Za to vrijeme, u Italiji je od 1. januara na snagu stupila zabrana proizvodnje i prodaje plastičnih vrećica za kupovinu koje nisu biorazgradive. Kupcima će se nuditi samo papirne ili druge biorazgradive vrećice, a mnogi bi se mogli vratiti običajima naših baka koje su u kupovinu išle sa korpama.

Prema istraživanjima, plastične vrećice u okolini minimalno ostanu 15 godina, a maksimalno čak hiljadu godina te zagađuju vazduh, mora, rijeke i šume.

ELEKTRIČNI AUTOMOBIL U SUSJEDSTVU

Novac za reciklažu starih automobila

Počinje prodaja u 15 zemalja Evrope

Kupci novih motornih vozila u Srbiji, uskoro će, prilikom registracije svojih automobila i motora plaćati državi i ekološku naknadu. Naplaćivat će se u skladu s Pravilnikom o načinu i postupanju upravljanja otpadnim vozilima koji je stupio na snagu s početkom ove godine.

Ekološka naknada na-

Japanski proizvođač automobila (Mitsubishi Motors Corp.) najavio je da će prodaju svog modela i-MiEV koji ima pogon na struju, početi u 15 zemalja Evrope.

U Njemačku, Francusku i Španiju već je poslato prvih 2.500 komada električnog automobila koji se serijski proizvodi od oktobra prošle godine. Japanski proizvođač je saopštio da planira auto na struju “u skoroj budućnosti” nakon najrazvijenijih evropskih zemalja ponuditi i u Fin-

44

plaćivat će se isključivo prilikom kupovine novih motornih vozila - automobila, kamiona, autobusa, specijalnih vozila za potrebe vojske, policije, kao i poljoprivrednih mašina - traktora, kombajna. Novac od naknade ići će za poticanje reciklaže starih automobila, koji poslije upotrebe postaju opasni otpad.

skoj, te Srbiji.

I-MiEV, prvi put je kao eksperminetlani model izložen 2005. na sajmu u Tokiju. Radi se o malom gradskom autu sa četiri sjedišta i četvora vrata, koji može postići maximalnu brzinu od 130 km/h, a sa jednim punjenjem akumulatora pože preći 160 kilometara. Monofaznom strujom (15 A/200 V) akumulatori se mogu napuniti za sedam sati, a trofaznom za 25 minuta. Cijena ovog automobila u Evropi se kreće od 33.000 do 35.000 eura.

ek

teka

ek

teka ekološki magazin

PROJEKT “ŽIVOT JEDNE TONE”

Švedska porodica preselila u “pametnu” drvenu kuću Proizvođač pasivnih i niskoenergetskih kuća A-hus, energetska firma Vattenfall i Volvo su lansirali projekat „Život jedne tone“ čiji je cilj prikazati, praktično, život s niskim udjelom ugljika. Cilj firme A-hus je omogućiti široj populaciji pristup niskoener-

getskim kućama, bez kompromisa na udobnost, funkcije ili dizajn.

Kuća uskoro u prodaji Energetski efikasnu kuću projektovao je arhitekt Gert Wingårdh, koja ima crni krov, so-

larne ploče na južnoj strani kuće, istaknutim okvirima oko svakog prozora, 'hvatač' vjetra u ulazu i veliku verandu koja prolazi duž dnevnog boravka.

Kuća, koja će biti u prodaji na kraju mjeseca, ima troslojnu izolaciju zidova i minimalno propuštanje zraka. Krov i temelji su također izolirani, a prozori i vrata su izrađeni sa najvećim mjerama energetske efikasnosti.

Prozorski okviri u ljetnim mjesecima omogućavaju hladovinu, a maksimalnu

svjetlost u zimskim mjesecima. Kuća ima ventilacijsku jedinicu koja uklanja zagađeni zrak i dovodi svjež, a reciklirat će toplotu kako bi se upotrijebila za grijanje objekta. Recikliranim zrakom će se zadovoljavati najveći dio potreba kuće za toplotom uz korištenje energije generisane toplotom stanara i kućanskih aparata.

Punjenje automobila Solarni paneli će generisati dovoljno

električne energije za sve potrebe kuće.

Također, osigurat će backup za grijanje i punjenje električnog automobila Volvo C30 u mjesecima od aprila do oktobra.

U zimskim mjesecima, električnu energiju će snabdijevati firma Vattenfall iz obnovljivih izvora.

Udio emisija ugljičnog dioksida porodice će pratiti i analizirati stručnjaci iz Univerziteta za tehnologiju u Gothenburgu i Uprava za okolinu i zdravlje grada Štokholma.

NJEMAČKE FIRME STVARAJU EKOLOŠKI GRAD

Projekt vrijedan 2,5 milijardi eura Može li se stvoriti ekološki grad? Pokazat će iskustvo prijekta”Grad inovacija Ruhr” (Projekt Innovationscity Ruhr).

Projekt, koji je obuhvaćen prostor od pet komuna ili 50.000 stanovnika je pokrenulo šezdesetak preduzeća iz područja Ruhra. Riječ je o iniciranju upotrebe novih tehnika, materijala, ali i novom načinu finansiranja. Projekat bi trebalo da bude ostvaren u roku od deset godina, a ukupne investicije procjenjuju se na dvije i pol milijarde eura.

Projekat podrazumjeva i promjenu načina života, stanovanja, pa i kupovine. U Milhaimu na Ruhru tako je već napravljena nova samoposluga u skladu sa novom koncepcijom.

U ovom području voze dva autobusa na vodonik, a došli su na ideju da vrućom šljakom, koja stiže zajedno sa ugljem iz dubine od hiljadu metara, griju zgrade.

ek

teka

NA PAGU

Prva elektrana na sunčevu energiju Prva velika elektrana na sunčevu energiju u Hrvatskoj mogla bi već ove godine početi raditi kod Povljane na južnom dijelu otoka Paga. To je najperspektivniji takav projekt gradnje velike solarne elektrane, jer je ta lokacija kod Povljane već ugrađena u prostorne planove. Ministarstvo je investitorima već izdalo svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za građevinsku dozvolu.

Riječ je o elektrani snage 3,8 megavata koju planira graditi firma Jadran lux. Kako stručnjaci ocjenjuju, očekuje se da će u njenu gradnju trebati investirati između 11 i 15 miliona eura.

45

ek

teka ekološki magazin

300.000 sadnica drveća će ove godini biti posađeno u TK-u

32.000 litara vode se uštedi reciklažom jedne tone kancelarijskog papira

389 kg otpada se u BIH proizvede godišnje po jednom stanovniku

15

puta su veći bh. obnovljivi vodeni resursi od ukupnih mađarskih vodenih resursa

46

ek

teka

ek

teka ekološki magazin

20 miliona eura je FCL Lukavac uložila u nabavku opreme koja osigurava proizvodnju prema evropskim standardima zaštite okoliša

105.000.000 mobitela godišnje završi u smeću Evropljana

865 $ košta Kandi Coco najjeftiniji eletrični automobile na svijetu

7.000 puta je veća dozračena sunčeva energija, od svjetskih potreba za primarnom energijom

ek

teka

47

ek

teka

...od ideje do realizacije... ekološki magazin

Kompletna usluga u izradi svih vrsta printanih publikacija

PROMUS MEDIA doo Tuzla www.promusmedia.ba Tel/fax: +387 35 255 011 e-mail: promusmedia@promusmedia.ba

48

ek

teka