7ni broj 5

Page 1

Fashion news

Nosi se LevI´S

ENERGETSKA OBNOVA ŠKOLE

Gradske kronike: Dječje gradsko vijeće


I M P R E SU M M 7 novih IZVORA List učenika OŠ ˝Vladimir Nazor˝, Duga Resa Br. 5, šk. god. 2018./2019., svibanj 2019. Jozefinska cesta 85, Duga Resa , tel. 844-623 nazordr@gmail.com, 7novihizvora@gmail.com http://os-vnazor-dugaresa.skole.hr/ Za izdavača: Krešimir Božičević, prof. Glavna urednica: Mia Popovački, 5. c Voditeljica Novinarske grupe: Dubravka Maradin, mag. prim. educ. Članovi Novinarske grupe: Mihaela Blašković, 5. c, Tin Gaćak, 5. a, Jana Gabi Kasunić, 5. a, Adrian Klokočki, 5. a, Ivano Križanić, 5. a, Mary Magdić, 5. a, Sara Milčić, 5. c, Valentina Peraković, 5. c, Ela Zausnig, 8. a Lektura: Nikolina Vrbanić, prof. Odabir likovnih i literarnih radova: Nevenka Mikulić, učiteljica razredne nastave s pojačanom likovnom kulturom; učiteljice razredne nastave Grafičko oblikovanje: Dubravka Maradin Fotografije: Novinarska grupa, učitelji, školska arhiva, Internet Tisak: Naklada: 100 primjeraka

U ovom broju: Učenici generacije

4

Novost - produženi boravak

5

Energetska obnova škole

6

Tema broja - Erasmus+

8

Naši školski dani

14

Natjecanja

20

Gradske kronike

22

Ekologija i mi

24

Zanimljivosti - darovitost

26

Posebna djevojka

27

Sreća

29

Mašta može svašta

30

TikTok

36

Fashion news

38

Pratite našu školu na face-u, pišite nam: https://hr-hr.facebook.com /OŠ "Vladimir Nazor", Duga Resa

Stranica 2

7novihizvora@gmail.com


Uvodnik Još jedna školska godina bliži se svome kraju. Ne mogu vam reći koliko se veselimo školskim praznicima. Prije zasluženog odmora naša uigrana ekipa predstavlja vam peti broj školskog lista 7 novih izvora. No prije njega, čast mi je predstaviti i sebe kao novu urednicu. Moje ime je Mia Popovački, učenica sam petog razreda, na početku sam svoje „uredničke karijere“ i sebično se nadam kako će trajati četiri godine i ni slučajno više. Vjerujem i kako ćemo narednih godina biti jednako dobri. Naš prethodni broj postigao je najbolje rezultate dosad te je na županijskoj Smotri Lidrano 2019. predložen na državnu Smotru. I u ovom broju donosimo vam puno zanimljivih tema, novih rubrika i šarenih fotografija. Posebno smo ponosni na ovogodišnju temu broja - Naša škola u programu Erasmus+ jer smo prva županijska škola koja je dio ovog velikog projekta EU-e. Uz redovne izvještaje o životu i radu u našoj školi, zabavili smo se i temama bliskim mladima. Novi broj je pred vama, stoga, uživajte!

RIJEČ UREDNICE

Stranica 3


# a ktua l no

Razgovarala: Ela Zausnig, 8. a

Fotografije: privatno vlasništvo

Tko su najbolji od najboljih u generaciji 2018./2019., odlučili su sami osmaši uz, naravno, podršku učitelja, članova Razrednih vijeća osmih razreda. Jednoglasno su odlučili - ove godine najučenici su Matej Trbuščić i Katarina Blašković. Željeli smo ih bolje upoznati, ali i saznati što nam imaju poručiti na kraju jednog razdoblja u njihovom životu.

Stranica 4

Moje ime je Katarina Blašković i trenutno pohađam osmi razred OŠ „Vladimir Nazor“. Školska godina se bliži kraju, a to znači kako dolaze upisi u srednju školu, podizanje ocjena i ostale stvari koje muče većinu osmaša. Nadam se kako ću sljedeće školske godine sjediti u klupi Gimnazije Karlovac. Vjerujem kako je to prava škola za mene jer zasada imam odlične ocjene, a svoje školovanje želim nastaviti i nakon srednje škole. Slobodno vrijeme posvećujem odbojci. Trenutno treniram u Odbojkaškom klubu „Plavi zmaj“. Iako uskoro više neću biti učenica ove škole, dani provedeni u njoj zauvijek će mi ostati u sjećanju. Mislim kako će mi najljepše uspomene biti vezane upravo uz moj razred. Kada sam došla u ovu školu, nisam mogla ni zamisliti koliko će mi svi prirasti srcu. Naše zajedništvo, zabava i sve zajedničke uspomene uvijek će me podsjećati na osnovnu školu. Tu su, naravno, i učitelji. Svima sam zahvalna i pamtit ću ih upravo zbog truda koji su uložili u nas, ali i njihovih jedinstvenih osobina. Moja poruka za mlađe generacije je vrlo jednostavna. Potrudite se u školi i učite, ali nemojte se živcirati ako ne dobijete željenu ocjenu iz nekog predmeta. Umjesto toga fokusirajte se na sljedeći test i učite na svojim greškama. Naravno, nemojte se uz učenje zaboraviti zabavljati i uživati, jer ne kažu uzalud kako je djetinjstvo najljepše doba života.


# a ktua l no # pro du ženi bo rava k

Napisala: Dubravka Maradin Fotografije: Ivana Štamfar

U svrhu što bolje organizacije odgojno-obrazovnog rada od 17. rujna 2018., prvi put, učenici mogu polaziti program produženog boravka. Produženi boravak neobvezan je oblik odgojno-obrazovnog rada namijenjen učenicima razredne nastave koji se provodi izvan redovite nastave i ima svoje pedagoške, odgojne, zdravstvene i socijalne vrijednosti. Mogu ga koristiti učenici 1., 2., i 3. razreda. Odgojno-obrazovna skupina ustrojena je u kombinaciji navedenih razreda. Dnevno trajanje produženog boravka je pet sati. Tijekom prvog obrazovnog razdoblja, zbog dvosmjenskog rada škole, provodio se u dvije smjene, a od drugog obrazovnog razreda i prelaska rada u jednu smjenu, provodi se nakon nastave. Prema riječima učiteljice koja radi u produženom boravku, Ivane Štamfar, program polazi od petnaest do dvadeset petero djece ovisno o potrebama roditelja. Tijekom boravka u produženom boravku učiteljica Ivana s učenicima provodi niz aktivnosti, od učenja, pisanja zadaće i uvježbavanja nastavnog sadržaja pojedinih predmeta do igre na školskom igralištu i boravku u prirodi. Učenici sudjeluju u likovnim radionicama, igraju jezične i društvene igre, slušaju priče i dramatiziraju iste. Tijekom slobodnog vremena gledaju filmove i slušaju glazbu. U organizaciju i provedbu programa produženog boravka „uskočio“ je i Grad Duga Resa koji, uz roditelje, sufinancira dio programa. Ravnatelj škole Krešimir Božičević iznimno je zadovoljan što je uspio organizirati nastavu u jednoj smjeni i što škola, kao prva u gradu, ima program produženog boravka. Smatra kako će to svakako još dodatno poboljšati rad škole, ali i uvelike pomoći roditeljima koji imaju potrebu u ovom suvremenom načinu života za zbrinjavanjem djece nakon redovne nastave. Stranica 5


# a ktua l no # en e rgets ka o bn ova š ko l e

UŠTEDA OD ČAK 85% Dobili smo priliku u novim i boljim uvjetima „zaploviti morem znanja“, stjecati nove spoznaje i postizati odlične rezultate. Napisala: Mia Popovački, 5. c

Fotografije: arhiva škole

Kraj 2018. god. donio je našoj školi završetak radova na energetskoj obnovi. Projekt je obuhvaćao povećanje toplinske zaštite vanjskog zida, povećanje toplinske zaštite stropa, zamjenu vanjske stolarije i zamjenu unutarnje rasvjete energetski učinkovitijom (LED). Nastavak je to ulaganja u energetsku učinkovitost koja je

započela još 2015. god. ulaganjem u školsku kotlovnicu. Rekonstrukcija školske kotlovnice završila je 2016. god. Tim projektom promijenjen je energent, odnosno sa skupljeg lož ulja škola je prešla na jeftiniju i ekološki prihvatljiviju varijantu grijanja na biomasu. Stranica 6


Projektima i obnovom očekuje se energetska ušteda od čak 85%. Osim rekonstrukcije kotlovnice i energetske obnove škole, tijekom zadnjeg projekta, unutrašnjost škole je i estetski obnovljena. Tako su u svim učionicama uređeni parketi i zidovi, a na hodniku je gornjeg kata škole postavljen novi pod. Projekt je obuhvatio i školsku sportsku dvoranu koja je osim vanjske energetske obnove doživjela i unutrašnju estetsku. Promijenjena je cjelokupna rasvjeta te su uređeni zidovi dvorane i svlačionica.

Troškove obnove snosili su Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Karlovačka županija. Radove je izvela tvrtka SA Bišćan d.o.o. iz Duge Rese. Koliko je za našu školu ova školska godina uistinu godina velikih promjena, govori i činjenica da se od početka drugog polugodišta, prvi put u svojoj povijesti, nastava na matičnoj školi održava u jednoj smjeni. Zahvaljujemo onima koji su pomogli u svim dosadašnjim projektima kao i u ovom velikom projektu obnove naše „lađe“. Dobili smo priliku u novim i boljim uvjetima „zaploviti morem znanja“, stjecati nove spoznaje i postizati odlične rezultate.

Naša škola započela je s radom davne 1905. god. pod nazivom Niža pučka škola.

Stara školska zgrada 1964. god. srušena je zbog urušavanja poda i slabe gradnje, a na njenom mjestu izgrađena je nova velika škola.

Tijekom godina škola je mijenjala nekoliko naziva. Od 1976. god. nosi današnji naziv OŠ “Vladimir Nazor“, Duga Resa. U sastavu škole 1990. god. otvara se školska sportska dvorana, a 2007. god. školska kuhinja.

Tekst: Ivano Križanić, 5. a


# tema bro j a # N a š a š ko l a u pro g ra mu E ra s mus +

Što niste, a trebali biste znati o Erasmus+ programu Erasmus+ najveći je program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport. Erasmus+ program EU-e osmišljen je za potporu obrazovanju, mladima i sportu u Europi. Njegov proračun od 14,7 milijardi eura omogućuje da se više od 4 milijuna Europljana osposobljavaju, studiraju, volontiraju i stječu iskustva u inozemstvu. Predviđeno je da program traje do 2020. god. Program ne nudi prilike samo studentima, u njemu je objedinjeno sedam prethodnih programa, a nudi prilike različitim fizičkim osobama i organizacijama.

Osnovna škola “Vladimir Nazor” iz Duge Rese prva je osnovna škola iz Karlovačke županije koja provodi Erasmus + projekt. O projektu Od 2018. godine naša škola prvi put koristi mogućnost Erasmus+ programa u okviru ključne aktivnosti 229. - Strateško partnerstvo za područje općeg obrazovanja i razmjenu dobre prakse. Koordinatorica i glavna osoba koja je zaslužna da je baš OŠ „Vladimir Nazor“ iz Duge Rese odabrana je logopedinja Dinka Berislavić. Uz nju u projektu sudjeluju i dvije učiteljice engleskog jezika Sanja Halar i Natalija Grgurić.

Programom upravljaju Europska komisija (izvršno tijelo EU-e), Izvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu (EACEA), niz nacionalnih agencija u državama sudionicama u programu te niz nacionalnih ureda u nekim partnerskim državama.

Fotografije: D. Berislavić, N. Grgurić

Specifična pitanja kojima se program bavi obuhvaćaju: 

smanjenje nezaposlenosti, posebno među mladima

promicanje učenja odraslih, posebno u svrhu stjecanja novih vještina i vještina koja se traže na tržištu rada

ohrabrivanje mladih za sudjelovanje u europskoj demokraciji

potporu inovaciji, suradnji i reformi

smanjenje broja slučajeva ranog prekida školovanja

promicanje suradnje i mobilnosti s partnerskim državama EU-e.

Stranica 8

Slijeva nadesno: Natalija Grgurić, Sanja Halar, Dinka Berislavić

„Dijelimo svoju prošlost oblikujući svoju budućnost” Projekt nosi naziv "Sharing our past shaping our future". Trajanje projekta određeno je na dvije godine (od rujna 2018. do kolovoza 2020.) i uključuje šest zemalja diljem Europe. Zemlje partneri su: Engleska kao koordinator projekta, Španjolska, Poljska, Finska, Nizozemska i Hrvatska. Iz svake zemlje sudjeluje po jedna osnovna škola.


7 novih IZVORA

Kao što naziv projekta kaže “Dijelimo svoju prošlost oblikujući svoju budućnost”, nakon što će učenici istražiti i razmijeniti iskustva o prošlosti, pristupit će definiranju potreba i mogućnosti obrazovanja u budućnosti. Takav pristup omogućava zanimljiv i inovativan način ispunjenja potreba mladih u partnerskim školama. Mobilnost učenika i učitelja Osim učenika i učitelja koji će sudjelovati u putovanjima u partnerske škole, projekt obuhvaća i online aktivnosti u kojima mogu sudjelovati svi učenici i učitelji. U te dvije godine, koliko je predviđeno za trajanje projekta, na razmjenu će otići ukupno 18 učenika naše škole. Isto toliko će učenika, iz škola partnera, doći i u Dugu Resu. Njihov dolazak planira se za prosinac 2019. god. Škola će za provedbu projekta dobiti oko dvadeset četiri tisuće eura, a cilj je stvoriti Europski studijski modul koji bi koristio učenicima i učiteljima svih škola u kasnijem radu. Napisale: Mary Magdić, 5. a i Sara Milčić, 5. c

Učenici i učiteljice u Španjolskoj

Učenici i učiteljice na putu za Englesku

Stranica 9


# tema bro j a # N a š a š ko l a u pro g ra mu E ra s mus +

Pripremila: Sara Milčić, 5. c

Aktivnosti tijekom projekta Kako bi mogli stvoriti Europski studijski modul, koji će biti napisan i dizajniran od strane učenika, sudionici projekta provode niz aktivnosti. Zadatak im je istražiti svako razdoblje škole (prošlost, sadašnjost i budućnost). Počevši od prošlosti, sudionici intervjuiraju bivše učenike naše škole kako bi saznali što su radili, pjevali i kako su se igrali učenici nekad. Ujedno, zadatak im je pričati o sadašnjosti i kreirati budućnost.

Logo projekta

Stare pjesme, novi učenici Učenici 1. a, 2. a i b te 4. b razreda prisjetili su se i izveli stare dječje pjesme. Uz pjesme Mali bratec Ivo i mala Marica, Nije lako bubamarcu i Himnu zadrugara uz pomoć svojih učiteljica osmislili su i koreografiju. Snimke njihovih izvedbi bit će u digitalnoj knjizi Erasmus+ projekta.

Fotografije: arhiva škole

Digitalna knjiga Digitalna knjiga je produkt prve faze projekta u kojem se istražuje prošlost školovanja. Sve zemlje partneri pišu o svojoj školi kroz povijest te će na taj način moći doznati više o drugim sistemima školovanja i kulturi. Početna stranica digitalne knjige ima logo projekta. Stranice su podijeljene u nekoliko paragrafa: sve o školi, školske anegdote, pjesme iz prošlosti, tradicionalne priče, uniforme, hrana, kazne i igre. Knjiga će, dakle, sadržavati sve važne podatke i godine koje govore o školi nekad. Od učenika smo saznali kako im je najzanimljivije bilo pregledavati i odabirati slike na kojima su učenici pronašli i ponekog roditelja i učitelja, koje će, također, biti objavljene u knjizi. U dijelu knjige bit će zastupljene i snimke igranja starih igara koje su nekada bile svakodnevna aktivnost učenika na školskim odmorima. Neke od njih su igra skrivača, muhe, okoš - bokoš, došla majka s kolodvora, lastež, žabice… Stranica 10


Izrada kućica za ptice i košarica za jaja

Domaćinstvo—izrada domaćih keksa na mašini

Projektni dan

„ŠKOLA NEKAD“ U sklopu Erasmus + projekta u travnju je održan projektni dan na temu "Škola nekad". Kroz trinaest različitih radionica učenici su mogli upoznati i sami probati što su sve učili i trebali znati njihovi roditelji, bake, djedovi. Na drukčiji i zanimljiviji način usvajali su znanja o prošlosti školovanja. Tako su probali šlingati, učili su ruski jezik, plesali bečki valcer, igrali stare igre, upoznali stare sportove, naučili makrame tehniku, krasopis, šivali lutkice, radili kućicu za ptice i košaricu za jaja, učili kako se nekada kažnjavalo neposlušne učenike, upoznali se s predmetom Obrana i zaštita, imali dramsko-scenski prikaz dječjeg romana "Vlak u snijegu" te radili kolače na satu Domaćinstva. Iako su se možda neki uz bake i djedove i upoznali s nekim od ovih starinskih običaja, većini je to bilo posve novo iskustvo u kojem su vidno uživali. U školi se, također, mogla razgledati postavljena izložba starih udžbenika, bilježnica, učeničkih knjižica, svjedodžbi, starih predmeta i fotografija.

Ručni rad—šlinganje Stranica 11


# tema bro j a

P r i p r e m i o : A d r i a n K lo k o č k i , 5. a

Intervjui Najviše o povijesti škole, osobito naše, moglo se saznati razgovarajući s učenicima koji su i sami nekad hodali istim hodnicima. Karla Kovačić i Lorena Halovanić razgovarale su s bivšom učenicom, nogometašicom Marijom Matuzić poznatijom kao Maca Maradona. Jana Živčić postavila je niz zanimljivih pitanja poznatom dugoreškom kantautoru Goranu Topolovcu. U prostorijama KPR Vodomar Laura Ana Krijan i Adrian Klokočki razgovarali su s „Vodomarom“, pripadnikom HGSS-a te dobitnikom nagrade Ponos Hrvatske Nikicom Spudićem. Kroz intervjue su doznali njihove buduće planove i čuli zanimljive anegdote iz njihovih školskih dana. Najviše zanimljivih priča o prošlosti imale su priliku čuti učenice Mia Popovački i Sara Milčić upoznavši umirovljenog učitelja i bivšeg ravnatelja naše škole gosp. Miroslava Šanteka.

Jana Živčić i Goran Topolovac, autor pjesme koja nas je predstavljala na Eurosongu

Fotografije: arhiva škole

Marija Matuzić - i danas se sjećam dana provedenih u ovoj školi

Ravnatelj škole „u moje vrijeme“ bio je gosp. Marochini. Rado se sjećam tih školskih dana i njega kao ravnatelja koji je često komunicirao s nama đacima i puno napravio za školu. Najdraži predmet mi je bio fizički, odnosno tjelesni, a voljela sam i hrvatski. Prolazila sam s trojkom koju smo mi zvali carskom ocjenom. Bila je strogoća, ali naša druženja i nestašluci bude mi i dan danas lijepa sjećanja. Zavoljela sam nogomet još kao curica i počela s 4 godine, kako ja volim reći, ganjati loptu. Ozbiljnije sam počela trenirati s 13 godina i to u klubu Loto iz Zagreba. Već nakon desetak dana imali smo utakmicu u

Miroslav Šantek - moji školski dani

Rimu i odmah nakon utakmice ponudili su mi potpisati ugovor. Ženski nogomet tada je bio nešto novo i pomalo neobično, međutim, nakon nekog vremena sve bolje i bolje prihvaćen. Bilo je ponekad i nesuvislih komentara, ali mi smo svojom ljubavlju i upornošću dokazale kako se ravnopravno možemo nositi s muškarcima. Najponosnija sam na samu sebe jer sam uspjela u onome što volim, bez obzira što su mi u životu putovi ponekad bili izuzetno teški. (K. Kovačić i L. Halovanić)

Učenice 5. c razreda i naše novinarke Sara Milčić i Mia Popovački o školi nekad razgovarale su s Miroslavom Šantekom, nekadašnjim ravnateljem naše škole i učiteljem Naš uvaženi govornik u likovne kulture. školi je počeo raditi prije Danas taj 70-ak godina, mnoge je cijenjeni gospodin ima 94 generacije izveo na put godine i još se znanja, a pamte ga samo jako dobro sjeća po dobru. rada u školi i svojih učenika. U školi je počeo raditi s 20 godina na mjestu učitelja, a kasnije na poziciji ravnatelja. Zaključio je kako mu je teže bilo biti ravnatelj, ali je zato uživao kao učitelj. I sam vidi koliko su se vremena promijenila, a tako i ljudi. Prije nije postojao velik izbor nastavnih pomagala, već su se učitelji snalazili kao i djeca za igračke. Djeca su bila kreativnija i puno snalažljivija. Danas je sve drukčije. Svi su zaokupljeni tehnologijom. Naravno, nema ništa protiv tehnologije, ali smatra kako se ipak previše koristi. I danas je aktivan, smišlja križaljke, rebuse i pitalice.


Razmjena učenika Erasmus+ projektom u Englesku.

Moja Engleska avantura

Novo putovanje, nova država, novi prijatelji, nova znanja, nova iskustva. Sretna sam što sam dio ovog projekta. Dan prvi - 26. studenog 2019. Prva stanica - aerodrom. Nama učenicima, ekipi koja je dobila priliku otići na ovo putovanje, Petri, Davidu i meni bilo je to prvo putovanje izvan Hrvatske, ali i avionom. Ne mogu reći kako me nije bilo pomalo strah, no kada smo poletjeli, strah se pretvorio u nestrpljenje. Silna želja mi je bila ugledati i sletjeti u tu veliku Englesku, London. Nakon slijetanja i dva sata vožnje taksijem, došli smo do Sherburna, Cats Abbeya, male seoske kućice, našeg odredišta. Slijedio je smještaj u sobe, upoznavanje s drugim učenicima, topla večera i odlazak na spavanje. Iako mi se činilo kako neću moći zaspati, put i uzbuđenje učinili su svoje. Dan drugi - 27. studenog 2019. Jutro je bilo namijenjeno za posjet školi domaćinu. U šetnji do škole kroz polja pratilo nas je i tradicionalno englesko vrijeme - kiša. Škola se zove Sherborne Church of England Primary School. Dobrodošlicu nam je zaželio ravnatelj škole, a nakon toga smo nazočili satu Engleskog jezika,

Matematike i zajedno radili na projektu. Poslijepodne nam je bilo slobodno te smo ga proveli u igri i druženju s učenicima iz Poljske. Navečer smo posjetili poznati engleski pub gdje smo i večerali. Dan treći 28. studenog 2019. Englesko vrijeme nas je još uvijek pratilo, ali taj dan u malo većoj količini. U školi smo, kao i učenici iz Finske, održali prezentaciju o našoj zemlji. Iako smo imali malu tremu, odradili smo dobar posao.

Učiteljica Natalija i logopedinja odradile su sat o Božiću u Hrvatskoj gdje je posebno bilo interesantno čuti kako engleski učenici pokušavaju izgovoriti hrvatske riječi. Sudjelovali smo i na satu Likovne kulture. Taj dan bio je rezerviran i za izlet u Burford, ali zbog vremenskih neprilika izlet je bio otkazan. Iako malo žalosni utješili smo se svjetski poznatim fish and chipsima i na kraju proveli zabavno poslijepodne sa svojim novim prijateljima. Navečer su nam organizirali filmsku večer na kojoj smo pogledali film ‘The greatest showman’. Dan četvrti 29. studenog 2019. Zadnji dan našeg posjeta školi domaćinu poslušali smo prezentacije poljskih, nizozemskih i španjolskih učenika o njihovim zemljama i običajima. Pridružili su nam se i roditelji učenika engleske škole te nam organizirali ručak. Domaćini su izložbom obilježili 150 godina od osnutka njihove škole te smo imali priliku upoznali se s njezinom poviješću. Toga dana posjetili smo i Blenheim Palace, palaču koja se nalazi u Woodstocku blizu Oxforda. Dan peti (posljednji dan), LONDON - 30. studenog 2019.

Zadnjeg dana putovanja, ujedno i jedinog sunčanog dana, obišli smo London. Krenuli smo s Paddington station do Westminster Bridgea, vidjeli Big Ben i London eye. Bili smo ispred Kraljevske palače, prošetali ulicama Londona. Slikali se uz prepoznatljive crvene telefonske govornice te vidjeli poznati londonski autobus. Oko osam sati navečer sletjeli smo u Zagreb.

Pripremila: Mary Magdić, 5. a Fotografije: D. Berislavić, N. Grgurić


# na š i š ko l s ki da ni

Pripremili: Mihaela Blašković, 5. c i Tin Gaćak, 5. a

Divna suradnja učiteljica 4. a i 4. b razreda s profesoricom povijesti Nikolinom Sudac i učiteljicom engleskog jezika Natalijom Grgurić uz zanimljiva predavanja prepuna osjećaja o Vukovaru i Domovinskom ratu.

Naši učenici na snimanju promotivnog filma o Karlovačkoj županiji za kinesko i korejsko tržište.

"Školski medni dan“ Prvi put pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede za učenike prvih razreda organiziran je Medni dan. Održan je 7. prosinca, na dan sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara. Program je to o promociji meda hrvatskih pčelinjaka u osnovnim školama. Cilj programa je potaknuti i educirati djecu i njihove roditelje o važnosti konzumiranja meda.

Fotografije: arhiva škole

Dan bogat sadržajima U mjesecu prosincu učenici PŠ Belavići posjetili su i obišli Gradsku knjižnicu I. G. Kovačić u Karlovcu. U knjižari Knjiguljici sudjelovali su u zanimljivoj radionici o kućnim čudovištima te su i sami izrađivali straničnike na tu temu. A kada je pao mrak, uživali su u šetnji i sjaju karlovačkog adventa.

Stranica 14

ČOKOLADNA NASTAVA Dan vruće čokolade 13. prosinca obilježili su prvi razredi. Saznali su kako je čokolada nastala, upoznali vrste čokolade i njezino blagotvorno djelovanje. Na satu likovnog dizajnirali su izgled omota nekih novih čokolada. Na kraju su u školskoj kuhinji pogledali kako se vruća čokolada pravi te je na kraju, zahvaljujući našim kuharicama, i isprobali.


Glagoljica na platnu

U ponedjeljak, 25. veljače 2019. učenici 6. i 7. razreda u pratnji učiteljice likovne kulture Nevenke Mikulić sudjelovali su u radionici u organizaciji Gradske knjižnice Duga Resa i gđe Mirjane Bašić. Radionicu je vodila gđa Andrea Radojčić povodom Dana glagoljice koji se od ove godine obilježava 22. veljače. Inicijativa je to Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u svrhu popularizacije pisma koje je u Hrvatskoj praktično bilo korišteno u prošlom stoljeću. Učenici su naučili ponešto o povijesti glagoljice, ali i pokazali odlično znanje te oslikali platnene torbe glagoljičkim slovima. Interes za sadržaj rada bio je velik, što brojčano, što iskazanom velikom kreativnošću. I lektira može biti zabavna! Učenici 3. a i 3. b su lektiru Mate Lovraka "Vlak u snijegu" obradili na više načina: kviz, listići, "lektira u vrećici", igra asocijacije, predstavljanje likova, intervju, smišljanje pjesme, dramatizacije… Učenici kažu: „Baš je bilo zabavno!“

POPULARNI ZDRAVOLJUPCI NA SATU PRIRODE Učenici prvog razreda danas su učili o pravilnoj prehrani. U tome su im pomogli plišani ljubimci Zdravoljupci. Koliko je važno raznoliko jesti te koliko je zdravo voće i povrće, naučili su uz Branka brokulu, patlidžana Patrika, jagodu Janu i ostale. Na kraju sata zaplesali su uz njihovu poznatu pjesmu.

Oduševili interesom, znanjem i sposobnostima

i njegovi suradnici lijepo su ih ugostili i objasnili im kako sve to “ide”. Učenike interesira puno toga, o Internetu i društvenim mrežama znaju jako Povodom Dana radija mnogo, a sad su još i četvrti razredi posjetili su gradski radio Radio Mrežnicu. naučili kako se “proizvodi” Poznati voditelj Damir Valent radijski zvuk, kako odlazi u

eter i dolazi do slušatelja. Neki su se okušali i u kratkom razgovoru i to uživo u programu i pokazali da baš za tremu nisu čuli, dok su se drugi već vidjeli u onom dijelu koji “radi, ali se ne čuje”. Stranica 15


# na š i š ko l s ki da ni

Pripremila: Jana Gabi Kasunić, 5. a

UGODNO I KORISNO Učenici 2. a i b razreda matične škole te PŠ Belavići i Zvečaj 16. travnja 2019. proveli su poslijepodne na terenskoj nastavi. Posjetili su Zračnu luku "Franjo Tuđman" gdje su prikupili korisne informacije vezane uz zračni promet. Na obiteljskom imanju Salaj u Čazmi doživjeli su pravu "Uskrsnu bajku" kroz zanimljive radionice, igre, prekrasnu prirodu i zanimljive animatore - zečiće.

Humano i korisno Hvale vrijedna je ovogodišnja uskršnja radionica i prodaja 4. a i b razreda te njihovih učiteljica organizirana za pomoć u financiranju Škole u prirodi na koju idu u lipnju ove godine. Dio novca iskoristit će u humanitarne svrhe. Učenici su iznimno zadovoljni prodajom, kažu kako je bila vrlo uspješna te zahvaljuju svima koji su sudjelovali i pomogli na bilo koji način.

Fotografije: arhiva škole

Suradnja dviju županijskih škola

Povodom Međunarodnog dana tolerancije, koji se obilježava 16.studenog, 4. b razred sudjelovao je u nekoliko radionica pod vodstvom logopedinje Dinke Berislavić. Kroz različite aktivnosti učenici su uvidjeli kako smo slični, a opet različiti, naučili su kako treba poštivati razlike i uvažavati jedni druge. Stranica 16

Svoje vršnjake iz OŠ Barilović ugostili su učenici 1. a razreda. Nazočili su satu Engleskog jezika gdje su otpjevali pjesmicu „All the children around the world“. Gosti su se upoznali s radom logopedinje, pedagoginje, tajnice, ravnatelja i knjižničarke, nakon čega su učenici odigrali graničar. Ugodno druženje završili su razmjenom poklona. Učitelji su kroz razgovor izmijenili svoja iskustva i suvremene metode rada te dogovorili daljnju suradnju. "Sigurno u prometu"

U PŠ Belavići gosp. Turk iz Policijske postaje Duga Resa održao je prvašićima predavanje o sigurnom kretanju u prometu. Učenici su razgledali policijsko vozilo, a osobito su se obradovali reflektirajućim prslucima koje su dobili na dar.


Učenici trećih razreda u ožujku su bili na terenskoj nastavi vezanoj uz projekt "Stari gradovi i utvrde našeg zavičaja". Obišli su i razgledali Stari grad Ozalj, Etno selo, Stari grad Ribnik i Stari grad Novigrad. Povratkom u prošlost našeg zavičaja učenici su saznali mnogo zanimljivih podataka o životu ljudi tog doba.

RAZMJENA RAZGLEDNICA U projektu razmjenjivanja razglednica u koji su bili uključeni učenici četvrtih razreda iz cijele Hrvatske sudjelovali su i naši četvrtaši. Zadatak je bio odabrati razglednice svoga kraja koje na prednjoj strani imaju što više posebnosti i znamenitosti te ih poslati učenicima u različite krajeve Hrvatske. Cilj projekta je upoznavanje različitih krajeva naše domovine, uvježbavanje pisanja razglednica i povezivanje s učenicima četvrtih razreda iz cijele domovine.

Projekt "Zanimanja ljudi" Projekt "Zanimanja ljudi", koji se često provodi u drugom razredu, iznimno je zanimljiv i poučan učenicima tog uzrasta. Cilj mu je upoznati učenike s različitim zanimanjima, podjelom poslova, važnosti i njihovom međusobnom povezanošću. Ove godine projekt je izazvao veliko zanimanje roditelja te su se odazvali u velikom broju. Trajao je od veljače do svibnja, a učenici su proučavali i istraživali zanimanja provođenjem različitih aktivnosti, razgovorom s odgovarajućim osobama, posjetom različitim ustanovama. Najzanimljiviji dio svakako je bio kad su ugostili roditelje koji su se potrudili na vrlo zanimljiv način prezentirati svoja zanimanja (književnik i slikar, automehaničar, filigran, medicinska sestra). Po završetku projekta učenici su dobili predodžbu o mnogim zanimanjima i možda će im to pomoći u odabiru svog budućeg zvanja. Stranica 17


# na š i š ko l s ki da ni

Pripremila: Ela Zausnig, 8. a

Kamo nakon osnovne? Svima je poznato kako odabir željene srednje škole nije lak i kako osmašima treba pomoći u tome. Tijekom drugog obrazovnog razdoblja učenici su sudjelovali u nizu aktivnosti kojima im se pokušao olakšati odabir buduće škole. Tako su posjetili Državno natjecanje učenika strukovnih škola - WorldSkills Croatia 2019. u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Učenici su imali priliku bolje

upoznati što im koje zanimanje donosi te su i sami pokušali svojim rukama nešto napraviti. Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac predstavila je osmim razredima rad svoje škole te koje su dobrobiti upisivanja u nju. Uz teorijski dio imali su priliku vidjeti i dio praktičnog djela nastave te škole. Na kraju su se počastili finim pecivima i šarenim koktelima koje su za njih pripremili budući kuhari i konobari.

Fotografije: arhiva škole

Učenici sedmih razreda odradili su praktičnu nastavu iz fizike iz cjelina primjene poluge, ravnoteže i težišta tijela. Uspješno su teorijski dio primijenili i objasnili kako to izgleda u praksi i pritom se još i zabavili.

Stranica 18


S kišobranom na nastavi Jedan od neuobičajenih dana koje su obilježili prvi razredi svakako je i Dan kišobrana. On se obilježava 12. veljače. Saznali su koliko je star ovaj predmet, od čega je sve bio rađen, čemu je sve služio i tko ga je sve nosio. Čitali su pjesme i priče, pogledali animirani film i na kraju ukrasili svoje učionice šarenim kišobranima. Iako im toga dana kišobrani vani nisu bili potrebni u učionici su bili tema dana. Posjet našoj župnoj crkvi Uz vjeronaučnu temu Pripadam župnoj zajednici, drugi razredi matične škole posjetili su župnika Branka Riseka u crkvi svetog Antuna Padovanskog. Pripremili su mu pitanja na koja je rado odgovorio, a na početku i na kraju s njima se pomolio i udijelio im blagoslov. Učenici PŠ Donji Zvečaj sa svojom su vjeroučiteljicom posjetili kapelu svetog Ivana Krstitelja u tom mjestu. Uoči Uskrsa izmolili su Molitvu križnoga puta.

Poklonili su mu slike crkve svetog Antuna koje su sami slikali te plakate na kojima su prikazali što su naučili o tome kakvo treba biti ponašanje za vrijeme svete mise i koja je odjeća prikladna za crkvu.

Kapela svetog Ivana Krstitelja u Donjem Zvečaju

Stranica 19


Pripremio: Ivano Križanić, 5. a

I ove smo godine pratili uspjehe naših učenika u svim natjecanjima i smotrama. Sudjelovali su na gotovo svim sportskim natjecanjima te na natjecanjima znanja iz većine predmeta. U nekima smo bili bolji, a u nekima ne. Ipak, uz redovne školske obaveze, izvannastavne aktivnosti koje polaze, ovi učenici uspjeli su pronaći i odvojiti vrijeme za natjecanja.

Učenici škole nastupili su na 40. međunarodnoj atletskoj utrci u Koprivnici 11. studenog 2018. god. Rezultati: djevojčice 2010. i mlađe 400 m: 2. mjesto Sara Lukačić i 6. mjesto Dora Kasunić.

Županijsko natjecanje u košarci izvrsno 2. mjesto.

Učitelj Tomislav, Uma, Ela, Anja, Valentina

Iva Tomas- Kosijer, Maja Polović

Izborili smo DRŽAVNO iz DŽUDA za djevojčice u Vinkovcima. U pojedinačnim borbama Iva je u svojoj kategoriji osvojila 1. mjesto, a Maja 3. Bravo za cure!!!! Za ekipni rezultat nas nedostaje, zato curke, tko želi na godinu s nama, upišite se i trenirajte džudo!

Na županijskom natjecanju iz stolnog tenisa učenice Ela Zausnig, 8. a, Anja Lauš, 7. b, Uma Rudan, 7. b i Valentina Peraković, 5. a izborile su odlazak na državno natjecanje. Državno se održalo u Poreču od 23. do 25. ožujka. Nismo uspjeli izboriti četvrtinu finala, ali svaka čast curama na borbenosti.

ŽUPANIJSKO NATJECANJE IZ GEOGRAFIJE

Fotografije: arhiva škole

Županijsko Natjecanje iz engleskog jezika Sara Tomac, 8. a, mentorice Jasenke Bosiljevac Močnik, osvojila je 1. mjesto, ali, nažalost, nije se plasirala na državno. Katarina Blašković osvojila je 10. mjesto. Čestitke curama!!!!!

Sara Tomac i Katarina Blašković

Županijsko Natjecanje iz geografije održano je 18. ožujka 2019. godine u OŠ Eugena Kvaternika u Rakovici. Na natjecanju je sudjelovalo 11 učenika naše škole od 5. do 8. razreda.

Silvija Brnadić, 7. a – 1. mjesto i Mary Magdić , 5. a – 2. mjesto. Naša Mary plasirala se na državno natjecanje. Mentorica: Štefica Šavor

Čestitamo svim našim učenicima koji su sudjelovali na školskim, županijskim i državnim natjecanjima. Stranica 20


Učenica 5. b razreda Nika Vinski pohvaljena je za likovni rad na natječaju "Slavini mladi akvarelisti" u organizaciji OŠ "Slava Raškaj", Ozalj. Ovogodišnja tema bila je životinjski svijet, naravno, u tehnici akvarela. Pohvalnicu je Nika primila na proslavi Dana škole.

7 novih IZVORA

Učiteljica Nevenka, Nika i Antea Marčac iz OŠ Barilović, iskoristile su dan i uživale u krajoliku uz zelenu Kupu.

LiDraNo 2019. Na županijskoj Smotri LidraNo 2019. predstavili smo se samostalnim dramskoscenskim izrazom u izvedbi Jane Živčić, Trči ne čekaj me, mentorice Draženke Srakočić, novinarskim radom Čine li nas uniforme boljim osobama?, Ele Zausnig, mentorice Dubravke Maradin te školskim listom 7 novih IZVORA. Elin novinarski rad i naš školski list predloženi su za državnu Smotru. Čestitke Eli i cijeloj Novinarskoj grupi naše škole. Učiteljica Dubravka, Mia i Ela

Napisala: Mia Popovački, 5. c Jana Živčić, 5. b

Stranica 21


# g ra ds ke kro ni ke Pripremila: Valentina Peraković, 5. c

Grad Duga Resa ima svoje Dječje gradsko vijeće U skladu sa zakonskom regulativom 22. studenog 2018. gradonačelnik T. Boljar raspisao je izbore za 1. saziv Dječjeg gradskog vijeća. Izbori su provedeni 6. prosinca u dvije dugoreške osnovne škole. Iz OŠ „Ivan Goran Kovačić“ u Anamarija Salopek, Tomislav Boljar, Anamarija Bišćan dječje vijeće su izabrani Ema Pahanić, 4. r., Anamarija Salopek, 5. r., Matija Malović, 6. r. i Mate Brozović, 7. r. Dječji vijećnici iz OŠ „Vladimir Nazor“ postali su: Marija Bandula, 4. r., Noah Špundak, 5. r., Anamarija Bišćan, 6. r. i Antonio Bišćan, 7. r. Na prvoj konstituirajućoj sjednici saziva Dječjeg gradskog vijeća Grada Duge Rese mali vijećnici su između sebe izabrali i prvog dječjeg gradonačelnika i njegovog zamjenika. U drugom krugu između dvoje kandidata, Antonia Bišćana i Anamarije Bišćan, najveći broj glasova dobila je Anamarija Bišćan te je izabrana za prvu dječju gradonačelnicu. Zamjenica je Anamarija Salopek iz reda vijećnika druge škole.

Fotografije: arhiva škole

Dječje gradsko vijeće Grada Duge Rese je institucionalni okvir kojim se ostvaruju prava djece na aktivno sudjelovanje u životu grada koji im omogućava slobodu izražavanja mišljenja, iznošenja prijedloga i sudjelovanja u donošenju odluka. Ujedno upozorava gradsku vlast na probleme i predlaže rješenja od interesa djece. Čine ga po jedan predstavnik 4., 5., 6. i 7. razreda Osnovnih škola „Ivan Goran Kovačić“ i „Vladimir Nazor.“

Stranica 22

Dječji vijećnici na 2. sjednici Dječjeg gradskog vijeća

Prva zajednička aktivnost “velikog” gradonačelnika i “male” gradonačelnice bila je paljenje posljednje adventske svijeće u Dugoreški gradonačelnik Amfiteatru. Na drugoj Tomislav Boljar uoči izbora za Dječje gradsko vijeće rekao je: održanoj sjednici vijeće „Susrećem se često s djecom, je donijelo Godišnji program a u tim susretima djeca izražavaju svoje želje. Baš na rada za 2019. godinu. taj način, osluškujući njihove Temeljem Programa bit će želje, ove godine ćemo ukupno postaviti šest novih dječjih pokrenuto niz zanimljivih igrališta. Dva u vrtićima Kasar i Maslačak, a četiri u Gornjem i aktivnosti kao što je Donjem Mrzlom Polju, Varošu i humanitarna akcija, Trešnjevki. Upravo u razgovorima s djecom, niču najbolje dječje djelo i sl. uvijek nove ideje, a mi ih slušamo. Kad djeca vide da smo učinili nešto što su oni tražili, shvaćaju da je to nešto što je njihovo i što se ne smije uništavati. Smatra da je to jedan od najboljih načina da mališani već od ranog djetinjstva zavole svoj grad i ono što u njemu imaju.“


7 novih IZVORA

# g ra ds ke kro ni ke U četiri godine mandata ukupno 2 milijuna i 100 tisuća kuna umjesto za plaće bit će uloženo u informatizaciju škola i dječja igrališta.

Zamjenici gradonačelnika gosp. Miroslav Furdek i gđica Katarina Srakočić od novca namijenjenog za svoje plaće kupili su informatičku opremu za dvije osnovne škole i krenuli u obnovu dječjih igrališta. Od informatičke opreme u dugoreškim osnovnim školama

postavljeno je dvadeset devet projekcijskih platna, dvadeset osam projektora i uručena trideset računala, svakoj školi po četrnaest laptopa i dva za Učenički dom. Ovakva donacija školama je itekako vrijedna. Učiteljima je ovo velika pomoć u organizaciji i provedbi nastave koja će ujedno biti zanimljivija učenicima. U drugoj fazi koja se planira do kraja godine opremile bi se tri informatičke učionice. Osim informatičkih učionica, u dogovoru s ravnateljima, planira se opremanje kemijskih kabineta, tehničkih i fizikalnih učionica.

Zahvaljujemo se na iznimno vrijednoj donaciji i radujemo se novim obećanjima. „Kad prođe politika, to je ono čime ćemo se moći ponositi, a naša djeca će znati da smo im bar nekako pomogli”, rekao je gosp. M. Furdek.

Fotografije: arhiva škole

Uoči najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa učenici naše škole, a ujedno i predstavnici Dječjeg gradskog vijeća Grada Duge Rese u suradnji s Crvenim križem Duge Rese, posjetili su staračka domaćinstva na području našeg grada. Topla srca i širokih ruku podijelili su im prehrambene namirnice. Pritom su im uručili i prigodne darove koje su izradili sa stručnim suradnicama škole.

Napisao: Tin Gaćak, 5. a

Stranica 23


# e ko l o g i j a i m i

Šetnjom uz rijeku Mrežnicu prvi razredi obilježili su 22. ožujka Svjetski dan voda.

Fotografije: arhiva škole

U organizaciji "Male škole ribolova", KŠR Mrežnica i OŠ „Vladimir Nazor“ 10. studenog 2018. god. održan je trening djece u ribolovu na jezeru Šumbar. Pratili su ih lijepo vrijeme za ovo doba godine, dobar ulov i odlično raspoloženje, a sve uz gostoprimstvo KŠR Korana.

Stranica 24

Napisala: Mihaela Blašković, 5. c


Učenici naše škole i PŠ Belaj uključili su se međunarodnu akciju za zaštitu ptica selica Naša se škola uz Područnu školu Belaj, Osnovne škole Barilović, uključila u međunarodnu ekološku akciju za zaštitu ptica selica. Učiteljica likovne kulture Nevenka Mikulić, koja radi u obje škole, i učiteljica engleskog jezika naše škole Natalija Fanjak Grgurić sudjelovale su s učenicima prvih, četvrtih, šestih i sedmih razreda obiju škola u ovoj ekološkoj akciji. Kako je došlo do suradnje te o čemu se radi, pojasnila nam je učiteljica Nevenka Mikulić.

U Budimpešti u Mađarskoj ispred Ambasade Libanona u četvrtak, 28. ožujka 2019. je održan prosvjed za zabranu ubijanja ptica na njihovom migracijskom putu pa sam i u školi, u suradnji s kolegicom Natalijom Fanjak Grgurić, s djecom radila pisma i crteže koje smo zajedno uputili ljudima u Libanonu kako bismo ih osvijestili o važnosti svih živih bića. Inače sam i jedan od moderatora facebook grupe SOS Tesla – Save White Storks u kojoj se bavimo upravo takvim akcijama. Grupa je osnovana u travnju 2017. kad je tijekom proljetne migracije u Libanonu ubijen Tesla, bijela roda označena GPS-om 2016. u Parku prirode Lonjsko polje u Hrvatskoj. Okuplja ljude iz cijelog svijeta, a i nekoliko je moderatora koji su iz nekoliko država. Na prosvjedu je govor držala i naša moderatorica iz Mađarske Nikolett Liktor, u ime naše grupe. S tim pismima smo imali plan doći do Ambasade Libanona, a na kraju smo došli i do samog predsjednika i njegove kćeri, gospođe Claudine Aoun Roukoz koja je njegova posebna savjetnica i imamo njihovu podršku. Također smo se našli i u Libanonskim medijima. Djeca su svojim crtežima i riječima prenijela svoju poruku i želju da sve ptice sigurno lete nebom iznad Libanona i na cijelom svom migracijskom putu te da budu sigurne u državama u kojima

7 novih IZVORA

se gnijezde i zimuju. Poruke iz Libanona nam stižu, a javljeno nam je i da Ministarstvo unutarnjih poslova šalje brzi plan policiji diljem Libanona da od danas zaustavi ilegalni lov i stavi patrole na put ptica selica, a posebno na Sjever i u Bekaa, i uvede visoke novčane kazne svakom krivolovcu kako bi se zaustavilo ubijanje. Učenike je ta vijest izrazito iznenadila i razveselila ne vjerujući da su oni utjecali na to i i da maju zaslugu u svjetskim odlukama. Inače, u Libanonu godišnje biva ubijeno oko 2,6 milijuna ptica selica tijekom njihovih migracija i to samo radi zabave. Iako je Libanon crna točka na migracijskom putu, krivolov je u značajnoj mjeri prisutan u svim državama istočne i jadranske migracijske rute. Djecu učimo važnosti dobronamjernog djelovanja prema ljudima i prirodi, aktivnostima na zaštiti okoliša, da razlikuju dobar i loš odnos prema prirodi te važnost svih živih bića. Ako ne možemo utjecati na odrasle osobe, barem se nadamo djelovati na mlade i osvijestiti ih da ne idu stopama odraslih, već da cijene prirodno bogatstvo. (Nevenka Likovni radovi: Eva Brcković, Petra Furdek, Mikulić) Laura Ana Krijan, 7. b Stranica 25


# za ni ml j i vo sti # da rov i to st Tekst: pedagoginja, mr. sc. Zrinka Sučić Ćosić

Ove školske godine naša škola će provesti identifikaciju darovitih učenika u trećim razredima. Darovitost je definirana kao skup osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanjem.

Što znamo o darovitosti? Darovitost je spoj triju osnovnih skupina, osobina: natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti (prema Pravilniku o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika NN 34/1991). Daroviti učenici se ističu stvaralačkim mišljenjem, apstraktnim rasuđivanjem, posjeduju širok spektar interesa i kvalitetu rada. Oni se od ostalih izdvajaju intelektualnim sposobnostima, a naročito “općom inteligencijom, željom za znanjem, ustrajnošću, težnjom za isticanjem, zdravim razumom, kao i kritičkim uočavanjem“. Neke od osobina darovitih učenika (prema Vranjković, 2010.) su: imaju izvanredne vještine rješavanja problema, zainteresirani su za riječi i njihova značenja, vole čitati i razumiju pročitano, razumiju složene i apstraktne ideje već u mlađoj dobi, brzo uče i lako zapamte naučeno, uočavaju detalje, pokazuju razumijevanja matematičkih i aritmetičkih problema, imaju sposobnost usvajanja vlastitog znanja, pokazuju interes i kreativnost u umjetničkim područjima, pokazuju fleksibilnost u

razmišljanju i kreativnost u rješavanju problema s više različitih gledišta i dr. Oni su vrlo maštoviti i kreativni te kognitivno sazrijevaju brže od svojih vršnjaka. Na nastavi, ali i u obiteljskom okruženju postavljaju puno pitanja, logički brže zaključuju od svojih vršnjaka te mogu analizirati, sintetizirati te pronalaziti kreativna rješenja složenih zadataka.

Ako se nastavni sadržaj obrađuje na njima neodgovarajući i nemotivirajući način, u njima izaziva dosadu i nezainteresiranost, stoga mogu postati nepažljivi i/ili ometati druge učenike svojim aktivnostima. Zato je potrebno darovitost prepoznati na vrijeme. Prema navedenom Pravilniku, a u cilju poticanja razvoja darovitosti učenika, škola bi trebala omogućiti učenicima rad po programima različite težine i složenosti za sve učenike: izborne programe, grupni i individualni rad i rad s mentorom, akceleraciju ili završavanje osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, kontakte sa stručnjacima iz područja interesa, pristup izvorima specifičnog znanja. Uočavanje, identificiranje i praćenje darovitih učenika provode stručne osobe. Za identifikaciju darovitosti važno je prikupljanje podataka od svih sudionika u odgojno obrazovnom procesu učenika, kao i od roditelja te se nakon toga provodi identifikacija standardiziranim psihologijskim instrumentima. Ove školske godine naša škola će provesti identifikaciju darovitih učenika u trećim razredima razredne nastave kao što se i provodi u našoj županiji. Nakon identifikacije, škola će u sljedećoj školskoj godini omogućiti dodatni rad učenicima na različitim sadržajima koji će poticati njihove sposobnosti, interese, kreativnost, socijalne vještine i znatiželju.


7 novih IZVORA

# zanimljivosti Učenici naše škole Anji Lauš desna ruka narasla je do podlaktice. Danas je članica Hrvatske paraolimpijske reprezentacije u stolnom tenisu.

UČIM ZA BOLJU BUDUĆNOST

UČIM ZA BOLJI UPIS U SREDNJU ŠKOLU

KAKO ME PRIJATELJI NE BI VRIJEĐALI I OMALOVAŽAVALI

ZBOG SREĆE NAS SAMIH, ALI I RODITELJA

ZBOG MIRA U KUĆI

KAKO BIH IZBJEGAO KAZNE

ŽELIM BOLJI POLOŽAJ U DRUŠTVU I PONOS RODITELJA

ZBOG BOLJEG PROSJEKA

ŽELIM BITI UZOR MLAĐIM GENERACIJAMA

ŽELIM SAMOSTALNOST Pripremila: V. Peraković, 5. c

Stranica 27

Fotografije: privatno vlasništvo

Koliko je teško biti drukčiji, imala sam prilike vidjeti odrastajući uz svoju najbolju prijateljicu. Djeca su najveći kritičari i njih je najteže osvojiti. Nije bilo lako, ali svojom upornošću i jakim karakterom te velikom podrškom roditelja moja prijateljica je uspjela. Anja se rodila u svibnju 2005. god. i odmah izazvala pozornost doktora i primalja u karlovačkom rodilištu. Desna ruka bila joj je kraća od lijeve. Zbog spletenih krvnih žila narasla je samo do podlaktice. Moja prijateljica Anja rodila se drukčija. Anjini roditelji bili su u šoku. “Rođena sam s invaliditetom, ali isti ne Neprestano su zapitkivali liječnike utječe puno na život i školovanje jer sam što će biti s njom i hoće li to utjecati oduvijek, kaže, naučena na te okolnosti pa na njezin daljnji razvoj? Umirivali su ih mi ne predstavljaju veliku prepreku.“ riječima: „Bit će sve u redu!“ Ipak, mnoga su se pitanja vrtjela po njihovoj glavi. Trebat će znati odgovore na sve njih. Kako djetetu objasniti da je drukčije, a ipak posebno? S godinama je strah lagano nestajao. Roditelji su uživali u svojoj posebnoj djevojčici. Činila ih je jačima. Pokazala im je kako se prepreke mogu svladati. Za Anju najveće neugodnosti počele su odlaskom u malu školu. Klinci su stalno buljili u nju i zapitkivali je što joj je s rukom, nije htjela više dolaziti. Najgluplje pitanje postavila sam joj upravo ja: „Jesi li ti pala s balkona?“ Dolaskom u prvi razred prolazila je slične stvari, ali srećom, djeci je dovoljno dati jedan dobar odgovor da prestanu zapitkivati. Nova mjesta, novi ljudi, uvijek nove neugodnosti. Naučila se nositi s time. Jaka je. Kao i sva djeca i Anja je krenula u potragu za sportom. Bavila se gimnastikom, odbojkom te stolnim tenisom koji trenira i danas. Stolnotenisku karijeru započela je s devet godina i ubrzo postala iznimno uspješna. Trenira po dva sata dnevno, subotom i pet sati. Veliko odricanje nagrađeno je. Postala je članica Hrvatske paraolimpijske reprezentacije. Igra u stojećoj kategoriji 10 jer može napraviti većinu pokreta. Anjina soba danas je puna nagrada koje je osvojila u raznim zemljama: Češkoj, Italiji, Austriji, Portugalu, Irskoj. Obožava putovati. Namjerava do dvadesete godine obići cijeli svijet. Zajedno s njom veselim se njezinim putovanjima. Iako „drukčija“ zapravo je ista kao i svi mi. Jako je zabavna i smiješna. Zasad ju, kao i ostale tinejdžere, muči ljubav, škola i broj pratitelja na Instagramu. Život nam piše čudne, nevjerojatne priče. Nera Malović, 7. b

Htjeli mi to ili ne, „UČENJE“ je u ovo naše vrijeme postalo, zapravo, jedino potrebno. Doista nemamo izbora. U novome dobu, koje je usisalo i Hrvatsku, ne treba ni ponavljati kako se jedino stalnim obrazovanjem može dalje. Nema opuštanja. U vezi s tim pitali smo učenike petog razreda zašto treba učiti??? Donosimo vam neke od njihovih odgovora. Zbog reakcija okoline, željeli su ostati anonimni.


# za ni ml j i vo sti MEDIJSKA GRUPA

Novi klinci , novi izazovi I ove školske godine Medijska grupa pod vodstvom učiteljice Sandre Protulipac Tarabić nastavlja s radom. „Staru“ uigranu ekipu zamijenili su novi klinci, učenici 1. a razreda. Novi klinci, novi izazovi. Kako se radi o prvom razredu, objašnjava nam njihova voditeljica, krenuli su s jednostavnijim stvarima. Jedan od projekata na kojem su radili je i digitalna slikovnica. Nakon određene teme i likova krenuli su u likovnu realizaciju. Mobitelom su poslikali crteže, nasnimili glasove djece koja su tu slikovnicu čitala te na kraju sve obradili koristeći računalni program Movie maker. Slikovnica govori o našoj prelijepoj rijeci Mrežnici i njezinim stanovnicima te nam poručuju kako je vrlo poučna. Bilo je tu mnogo posla, kažu, ali prije kraja nastave slikovnica će izići u digitalnom obliku te će ju predstaviti na stranicama škole.

Kako bi došli do rješenja zadatka, potrebno ga je sagledati iz više uglova.

„Faca“ učenika kada saznaju kako za vikend idu u školu.

Vic, vic, vicevi!!!!! Ravnatelj

Veseli nas posjet kinu

- Sine, ustaj! Vrijeme je za školu! - Ali mama, ja danas ne bih u školu. - A zašto, sine? - Zato što me djeca mrze, a učitelji preziru. - Slušaj, sine, postoje dva razloga zbog kojih moraš ići u školu: prvi je taj što imaš 45 godina, a drugi je što si ti ravnatelj škole!!! He-he Alex piše ispit iz matematike i učiteljica mu govori: - Nadam se kako te ovog puta neću uhvatiti u prepisivanju. - I ja se nadam, učiteljice. - kaže Alex.

Fotografije: Sandra Protulipac Tarabić

Glagol Učitelj objašnjava vrste glagola i na kraju upita Maju: - Kakav je to glagol kihnuti? Maja odgovara: - Zarazni, učitelju.

U međuvremenu su snimili nekoliko animiranih filmova tehnikom stop animacije koje su također predstavili, a neki će tek ugledati svjetlo dana. Prema riječima voditeljice Sandre vrlo su zadovoljni rezultatima rada i raduju se novim izazovima. Ovoj mladoj ekipi želimo još puno dobrih ideja i projekata.

- U školi najmanje znanja imaju profesori! - Svi pitaju učenike!!! Veseli nas pjesma

(S. Protulipac Tarabić)

Odabrao: Ivano Križanić, 5. a

Stranica 28


7 novih IZVORA

U današnje vrijeme mnogo se govori o problemima, teškoćama i svemu što nas „muči“. Ponekad nam se čini kako više niti ne znamo razgovarati ili čitati o lijepim stvarima. Stoga smo odabrali napisati nešto o lijepom, o dobrom osjećaju, SREĆA IMA SVOJ DAN sreći. Od nje se osjećamo dobro, 20. ožujka Međunarodni dan sreće zadovoljno i sretno. Sreća je jedna Međunarodni dan sreće prilika je od onih riječi koje su najvažnije od svih riječi, a za koje nitko ne zna što da se prisjetimo svih sitnica koje nas čine sretnima i da shvatimo točno znače. Nitko ih se ni ne trudi definirati, samo se tako želi osjećati. kako je za sreću zaista potrebno tako malo. Oni koji su pokušali, u definicijama sreće spominju se sloboda, sigurnost, položaj u društvu, materijalna dobra, mir... Koliko odrasli kompliciraju? Djeca pronalaze sreću u malim stvarima, svuda oko sebe. Zbog te bezuvjetne sreće djetinjstvo je bezbrižan period života. Djeca znaju uživati u svemu što ih okružuje, igri, suncu, pjesmi, svemu, a odrasli bi mogli od njih naučiti što je sreća.

- svakog se jutra nasmij sam sebi u ogledalu jer smijeh podiže hormon serotonin poznat kao hormon sreće i pomoći će ti da se super osjećaš od ranog jutra - pomozi drugima - usrećujući druge, usrećit ćeš i samoga sebe - veseli se malim stvarima i obrati pozornost na svakidašnje pojave oko sebe - ponekad si priušti raditi stvari koje te čine sretnim - sve materijalne stvari za kojima težimo svakako nas razvesele, ali i bez njih bismo mogli biti sretni - na kraju svakog dana prisjeti se svih lijepih događaja i upamti kako svaki dan možda ne može biti sretan, ali u svakom danu možeš pronaći nešto što će te usrećiti

Napisale: Mihaela Blašković i Valentina Peraković, 5. c Fotografije: Dubravka Maradin

Stranica 29


# m a šta m ože sva šta

Josip Pavletić, Sara Petričić, 1. a

Patrik Puškarić, 2. a

Gita Malović, 2. a

Nika Halar, 2. b

Gabriel Špehar, 2. b

Tia Mateša, 1. b Silvija Brnadić, 7. a

Ivona Graćan, 1. b


Matej Pereško , Iva Katić, 1. a Mihaella Blašković, 4. b

Narcisa Rendulić, 4. b

Martin Puškarić, 5. a

Bruno Bišćan, 3. b Karla Kovačić, 7. a

Teo Halar, 3. b

Ana Grman, 4. a

Sara Marčac, 4. a


# m a šta m ože sva šta Obitelj Kao tvrđava kamena, Iza tebe stoji, čuva ti leđa, Nikog se ne boji. Kao potok bistar teče, Odnosi tvoje muke, boli I jauke. Kao svjetlo na dnu tunela, Daje ti nadu, daje ti razloga Za život. Kao zviježđe na nebu, Čuva te od tame, osvjetljuje Ti put, izvlači te iz svijeta zla, Ovisnosti i prevare. Tvoja obitelj, tvoj život čuva je! Laura Ana Krijan, 7. b

Jesen Kuc, kuc, padaju jabuke, padaju kesteni. Šuš, šuš, šušti lišće. Cvrk, cvrk, cvrkuću ptice. Tuk, tuk, dolaze đaci. Svi su spremni. Ah, to je škola, to je škola, vesela škola ! Vita Brozović, 3. b

Opis ptice Vrabac se stalno skita po mom balkonu tako da sam naučila puno stvari o njima. On je uistinu mala ptica. Ima sićušnu glavicu i maleno tijelo. Njegovo perje je sivo smeđe boje, a kljun mu je sivkast kao kora od stabla osušene trešnje. Po mom mišljenju vrabac je jedna od razigranijih ptica. Stalno skakuće i leti. Svakog dana čujem ga kako živka: „Živ- živ!“ To mi je baš lijepo za čuti. Vrapci se hrane sjemenkama i kukcima, ali kada zimi prirodu prekrije snijeg pa nemaju hrane, ja im dajem mrvice kruha. Volim slušati vrapčiće kako živkaju kao zbor. Bila bih tužna kada više ne bi dolazili na moj balkon. Anja Kolić, 4. a


„Slobode koji nema taj o njoj sanja“

KOD ZUBARA NE BOJIM SE JA ZUBARA JER NJEGOVA BRUSILICA ZUJI POPUT BUMBARA. PLOMBICU U ZUB MI STAVI DA MI SE KARIJES NEGDJE NE ZAGLAVI. ZATIM UZMEM VODU I PAZIM DA NE ŠPRICAM PO PODU. ZNAJTE, ZUBIĆI NE BOLE DJECU KOJA ZUBARE VOLE. Dora Kasunić, 2. b

Pismo s juga Ja sam lastavica i zovem se Kuki. Jednog jutra počelo me zepsti perje i shvatio sam da je jesen. O da ne zaboravim, ja sam iz Dubrovnika. Idem u Mexico i nadam se da će biti nezaboravno. Kupio sam jedan sombrero, brkove i zvečke, i to samo za deset sjemenki. Kad sam se vratio, svi su me dočekali s veseljem. Ispitivali su me kako je bilo, jesam li se odmorio, jesam li se zabavio… Teo Halar, 3. b

Silvije Strahimir Kranjčević

Sloboda? Oh, taj tako jednostavan i osnovan pojam, ali ipak nekima nedostižan. Nije li ironično slobodnim se zvati, no ipak biti zarobljen od strane društva i okoline? Svi žudimo za slobodom, bilo umnom ili fizičkom. Nismo svjesni slobode dok nam nije na neki način oduzeta. Zaokupljeni i zaslijepljeni lažnim sjajem materijalnoga, živimo u balončiću zablude. Materijalno nas razveseli nakratko dok u dubini duha žudimo za onim što nam je zbilja potrebno. Usporedila bih to s bižuterijom. Ona sja, ali ne zadugo. Lažni sjaj! Samo se pronađemo još nesretnijima. Današnjica je takva. Prazninu duše pokušavamo popuniti materijalnim, stvarajući crnu rupu u koju sve više propadamo i tako u krug. Možda imamo fizičku slobodu, ali ona je bezvrijedna u usporedbi s umnom. Sve nas nešto muči. Lagali bismo kada bismo govorili drukčije. Svi smo mi robovi svog uma. Teško je čak i sanjati dok nas realnost odvlači na drugi put. Tko smo uopće? Tko smo, kada nam ne preostaje čak niti snova? Java ih često ruši, ali onaj tračak nade u bolje dane… Ta mala iskra može razbuktati cijeli plamen. Bitno je sanjati i nadati se. Bitno je imati vjere. Čuda se događaju samo ako dovoljno sanjamo i vjerujemo. Naposljetku, slobodni smo onoliko koliko mi sami ocijenimo. Svi smo ljudi stvoreni od krvi i mesa i u tome je naše blago. Život nije u materijalnome. Život je dar od Boga. Kako je Dante rekao: „Iziđimo da ugledamo zvijezde.“ Možda baš one drže našu budućnost u rukama. Možda je u njima zapisana ta sloboda o kojoj toliko ustrajno sanjamo. Petra Furdek, 7. b

Želim postati maserka PROLJETNA PJESMA

Brbljava sam djevojčica i mama kaže kako bih bila odlična odvjetnica i borac za ljudska prava. Moji planovi su drugačiji, želim malo opustiti ljude kao što je ona i učiniti život drugima ljepši i ugodniji. Želim postati maserka. Ima mnogo vrsta masaža. Masažer mora biti: društven, izdržljiv, strpljiv, stalno se usavršavati i biti otporan na stres. Mislim da je ovo zanimanje vrlo humano i korisno. Maja Polović, 2. a

Proljeće je fora, kada sviće zora. Bude se ptice i mirišljave ljubičice. Malene pčele zuje, a medvjedi samo bruje. Puno meda rade, da ga medo mrvicu ukrade. Zelena trava pomalo raste i u njoj se skrivaju male laste. Drveće je u cvatu, a lisica je zaglavila u blatu. Žaba kaže: Rega,rega! Pita se hoće li opet biti snijega. Duga se nakon kiše nebom širi i u svaku kutak zaviri. Sunce toplo grije i veselo se smije. Cvjetići iz trave proviruju i u igri uživaju. Tako vam je to u proljeće, od sada i ubuduće. Narcisa Rendulić, 4. b

Autor likovnog rada - Lovro Maradin, 6. a


# kino # kazalište # glazba

Pripremile: Jana Gabi Kasunić, 5. a i Mia Popovački, 5. c

Moj dida je pao s Marsa Prvi hrvatski znanstveno-fantastični film za djecu Moj dida je pao s Marsa u kina je stigao 21. ožujka. Nastao je u produkciji zagrebačkog Studija dim s partnerima iz šest europskih zemalja. Radnja se temelji na priči Moj dida je vanzemaljac Irene Krčelić. Za scenarij su zaslužni Pavlica Bajsić Brazzoduro i Branko Ružić, a režiseri filma su Dražen Žarković i Marina Andree Škop. Film govori o djevojčici Luni koja vjeruje kako su njezina djeda oteli vanzemaljci, ali ubrzo doznaje da je djed i sam vanzemaljac čiji se brod davno srušio. Uz pomoć njegova pilota, mrzovoljnog robota Dode, Luna u manje od 24 sata mora pronaći i spasiti voljenog djeda. U glavnim su ulogama 12-godišnja Lana Hranjec, a glas robotu Dodi posudio je Ozren Grabarić. Mnoge je iznenadio film jer ovaj žanr nije uobičajen za hrvatske filmove. Iako je riječ o filmu za djecu, vjerujem kako će u njemu uživati svi uzrasti, osobito ljubitelji SF-a.

U ovom broju školskog lista TOP-LISTU najslušanijih pjesama odabrao je Dario Maradin. Poznati voditelj Otvorenog radija rodom iz Karlovca.

1.Chainsmokers ft. Coldplay Something just like this

2. Jason Derulo - Goodbye 3. Panic! At the Disco High Hopes

4. Macklamore - Can't Hold Us 5. Rag'n Bone Man - Giant 6. Dua Lipa - One kiss 7. Black Keys - Lonely Boy 8. Rita Ora - Let You Love Me 9. Nipplepeople - Frka 10. Prince Karma - Later Bi*s


# horoskop Određuje li nam horoskopski znak uistinu karakter? Kakvo će biti ljeto, hoćete li se zabavljati ili dosađivati, je li kakva ljetna simpatija na vidiku… PRIČEKAJTE LJETO I SAZNAT ĆETE. Nas je zanimalo kakva se osoba krije iza pojedinog znaka. Saznajte s kim je lako biti prijatelj, a na koga treba pripaziti. OVAN (21. 3. - 20. 4.) - Ovan se u životu najbolje snalazi u ulozi vođe. Ovo su iskreni i otvoreni ljudi koji se ne boje izraziti svoje mišljenje, pa čak i kad ga je pametnije zadržati za sebe. Ne vole laži, podmetanja, stoga ćete s njima uvijek znati na čemu ste. Najbolji su kad treba smisliti zanimljivu ideju čiju će detaljnu realizaciju rado prepustiti drugim strpljivijim znakovima. BIK (20. 4. - 19. 5.) - Bikovi su spori, temeljiti i realni ljudi koji s obje noge čvrsto stoje na zemlji. Praktični su i racionalni te se nikad ne zanose idejama koje su neostvarive. Njima nijedno životno zadovoljstvo nije strano te često imaju problema sa suvišnim kilogramima. Pripadnici ovog znaka su čvrste osobe koje dobro znaju što žele, no zbog tromosti i inercije ponekad im treba mnogo vremena da krenu u akciju.

BLIZANAC (20. 5. - 20. 6.) - Blizanci su vedri i optimistični ljudi koji imaju potrebu da se oko njih stalno nešto događa. Ne podnose dosadu i monotoniju, a u njihovoj glavi uvijek je prisutno mnoštvo ideja koje često ne stignu realizirati. Iznimno su druželjubivi i zabavni. Vole inteligentne i zanimljive ljude koji imaju što za reći, a posebno cijene one s kojima mogu satima razgovarati o knjigama, filmovima, glazbi ili drugim stvarima koje ih zanimaju. RAK (21. 6. - 20. 7.) - Mek karakter kojem je najvažniji njegov dom. Sklon je popustljivosti, a naročito ako je to zato da bi nečije patnje bile ublažene. Ima dar za umjetničke stvari. Najsretniji je kad se povuče u vlastiti dom i otuda duboko proživljava život. LAV (21. 7. - 21. 8.) - Karakter koji ne može proći nezapaženo. Biti u centru pažnje, za njega je najnormalnija stvar, a ako to nije, osjeća se vrlo loše. Privlači pažnju i povjerenje ljudi. Često je na vodećim pozicijama. Voli djecu i zna s njima, kao što i djeca vole njega. DJEVICA (22. 8. - 22. 9.) - Ovo je diskretan karakter profinjena ukusa. Posjeduje izuzetan dar za detalje, ali zna i neprestano prigovarati za nevažne sitnice. Ovi tihi ljudi imaju potrebu osjećati se korisnim i rado će pomoći. VAGA (23. 9. - 22. 10.) - Karakter koji uvijek i u svemu traži ravnotežu. Ima izražen smisao za estetiku, a i sam najčešće izgleda lijepo i elegantno. Ne može i ne voli biti sam. Sklon je finijim stvarima i pojavama.

ŠKORPION (23. 10.- 22. 11.) - Ovo je dinamičan karakter koji to ne pokazuje uvijek otvoreno. Tajanstven i privlačan, prihvaća izazove života i nosi se s njima bez kukanja. Ne oprašta, kad voli, voli svom snagom. STRIJELAC (23. 11. - 21. 12.)- Idealistički karakter, najčešće ispunjen plemenitim idejama i vizijama. Tolerantni su i skloni uzvišenim ciljevima i planovima. Uvijek pomalo uzvišeni i plemeniti, imaju širok pogled na život i svijet oko sebe. JARAC (22. 12. - 20. 1.) - Karakter koji se može opisati u tri riječi: čvrst, marljiv, uporan. Uvijek imaju na pameti cilj koji su sebi postavili i idući stepenicu po stepenicu, najčešće ga dosegnu. Gotovo uvijek znaju što žele i spremni su to ostvariti na svoj trezven način, uz rad i upornost. Vole imati sve pod kontrolom. VODENJAK (21. 1. - 19. 2.) - Smion karakter koji živi ispred svog vremena. Voli izazivati, bilo verbalno upuštajući se u neobične diskusije, bilo samom pojavom ili ponašanjem koje odudara od okoline. On jednostavno ide svojim putom. RIBE (20. 2. - 20. 3.) - Ribe se općenito smatra melankoličnim i pasivnim znakom. Jednoličan ili suhoparan posao iz njih uzima mnogo energije i iako karakterno slabe, ribe zaista znaju što je ljubav.

Pripremila: Valentina Peraković, 5. c

Stranica 35


7 novih IZVORA Ključna statistika za TikTok:

TikTok, također, poznat kao Douyin, (kineski doslovno: 'vibrirajući zvuk'). Danas broji preko sto milijuna korisnika i strahovito je popularan. Aplikacija je dostupna na Androidu i na iOS-u. Korisnici se mogu snimiti i gledati dok sinkroniziraju popularnu glazbu ili zvučne isječke. Mogu se objavljivati kratka videa, a teme su različite, od ozbiljnih do humorističnih. Kao što je to slučaj pak s YouTubeom, TikTok je okupljalište tvoraca videa na kojem možete komentirati, lajkati ili čak snimati duete. Za TikTokom su poludjeli i u Hrvatskoj, no većinom se radi o mladim ljudima, tinejdžerima i djeci. Aplikacija je besplatna te ju gotovo svako dijete ima na mobitelu. Za preuzimanje aplikacije i gledanje prvih videozapisa potrebno je manje od pet minuta.

Kao i sa svakom drugom društvenom mrežom, korištenje TikToka ima svoje rizike. Koristite aplikaciju uz nadzor roditelja i privatni profil.

Ako niste tinejdžer ili roditelj osnovnoškolca, vrlo je moguće da za nju uopće niste čuli.

Tijekom prošle dvije godine oduševila je mlade diljem svijeta. Ako vas je zainteresirala, probajte, nama je „skroz ok“. Pripremila: Jana Gabi Kasunić, 5. a

- dostupna u 150 zemalja i 75 jezika - 20% korisnika je mlađe od 20 godina - polovica svih korisnika je starosti do 24 godine - prosječni korisnik provede 52 minute koristeći aplikaciju dnevno

Dostupna je na sedamdeset pet jezika, a za njenu planetarnu popularnost i broj od preko sto milijuna korisnika zasigurno su zaslužne i brojne zvijezde te influenceri koji su ju promovirali putem Instagrama i Snapchata. TikTok - Real Short Videos ima i svoje zvijezde: Lisa and Lena Mantler, Lisa Koshy, Chase Hudson, Reed Woehrle samo su neki od popularnih među djecom i tinejdžerima. Iako, lista popularnosti brzo se mijenja. Tko su vaši favoriti?


# ga me s

O

d ljeta 2017. godine ova igra širi se svijetom i danas je još uvijek jedna od najpopularnijih. Svoju najveću popularnost dosegla je 2018. godine, nakon što je omogućeno besplatno igranje. Tome je pridonijela i činjenica kako je ovo prva igra u povijesti koja se može igrati na sedam platformi, iPhon, Andriod, PC, Mac, Xbox One, Play Station 4 i Nintendo Switch. Diljem svijeta igru igra više od dvjesto milijuna igrača različite dobi.

Fortnite - naslov dolazi od engleske riječi fortnight, što znači „14 dana i noći“. Tko je za sve kriv? Fortnite je videoigra koju su razvili u studiju Epic Games na čelu s generalnim direktorom Timom Sweenyjem, čovjekom koji danas vrijedi više od sedam milijardi dolara. Kako je to moguće ako je igra besplatna? Epic Games je Iako se igra američka tvrtka sa besplatno, u sjedištem u Caryju, North Carolina. Fortniteu se mogu potrošiti i Tvrtku je 1991. god. osnovao Tim Sweeney. pravi novci. Igrači imaju mogućnost kupovine raznih paketa i tzv. „dodatne opreme“ koja ih vizualno čini različitima. Koji je cilj igre? Ovo je natjecateljska igra battle royal u kojoj stotinu igrača ima 20 minuta kako bi se riješili protivnika. Kombinacija je to mehanike građenja

utvrde i odbijanja valova neprijatelja. Mapa na kojoj se igra s vremenom se smanjuje te se igrači bore na sve manjem području. Tko preživi, pobjeđuje. Nova briga za roditelje Naravno, roditelje najviše brine je li igra nasilna? Iako se igrači eliminiraju, u igri nema krvi, nitko ne umire, već ih iz bitke eliminiraju pomoćni roboti. Pobjeđuje onaj igrač koji posljednji ostane na nogama. U igri je sve vedro, šareno, prepuno ludih kostima, perika, letećih autobusa, plesa… ALI, uvijek postoji ali... Kao sa svim igrama i u ovoj roditelji ne smiju ostaviti djecu bez nadzora. Možda najbolje, roditelji, igrajte s njima. Premda vam se igra može činiti obeshrabrujućom, to je najbolji način da se uključite i da razumijete što je toliko privlačno mladima u Fortniteu. Nemojte misliti kako samo djeca igraju Fortnite. Veliku popularnost stekli su YouTuberi koji su se zaljubili u ovu videoigru, Kingoffailsshow (MarkoKOFS), MarkoKC, ShimeHD i još mnogo drugih. Među mladima je popularno baš njih pratiti tijekom igranja igre. Pripremio: Tin Gaćak, 5. a


# fa s hi o n n ews Pripremile: Mihaela Blašković, 5. c Ela Zausnig, 8. a

Kad se govori o trendovima, često se može čuti: >Ponovno je to u modi.< Zaista i jest tako. Nešto što je bilo popularno prije nekog vremena, sad je opet in. Evo što smo za vas odabrali za ovu godinu.

Pletenice su se vratile na velika vrata kad je u pitanju uređivanje kose. Pletenice uz glavu drevna je i tradicionalna afrička vrsta frizure. Kosa se neprekidnim radom ruku plete blizu tjemena te stvara kontinuirani i uzdignuti red. Često se formiraju u jednostavnim ravnim linijama, ali se, također, mogu formirati u obliku raznih krivulja. Ponekad se ukrašavaju perlama ili čak školjkama. Nose ih i muškarci i žene. Poznato je kako se pletenice jednostavno održavaju, a s pažljivom brigom mogu se, prema riječima frizera, nositi i tjednima. Naš savjet: „Možda, ipak, ne treba pretjerivati.“

Levi's - izvorni vođa u traperu Najprepoznatljiviji brand traperica utemeljen je davne 1853. godine. Nastale su kao radničke hlače. Levi’s traperice svoju popularnost stekle su sredinom 20. stoljeća kada su ih proslavile poznate holivudske zvijezde kao što su James Dean, Marlon Brando… Levisice su popularne sve do danas kada potražnja za vintage modelima Levi’s traperica, ali i ostalih modela odjeće, ne prestaje rasti. Naše hodnike preplavile su Levi’s majice.

Bijele čarape - nekad nikako, danas svakako

Stranica 38

Svi taj mali, danas, „modni detalj“ imamo u ormaru. Do pred koju godinu bijele čarape mogli smo nositi samo kao dio sportske opreme, danas je to veliki trend kod oba spola. Ne može se vidjeti da netko nosi tenisice iz kojih se ne vide male bijele čarapice. Djevojčice su otišle korak dalje te za njih imaju bezbroj varijanti istih. S mašnama, mrežaste, visoke, niske… Prema današnjoj modi bijele čarape odlično izgledaju u svim kombinacijama i sa svim vrstama obuće.


# zdrav l j e i l j epo ta Napisala: Valentina Peraković, 5. c

Spavate li dovoljno?

Spavanje je za naš mozak nešto poput punjenja baterija na mobitelu. Prema mišljenju nekih znanstvenika spavanjem se stvara kemijska ravnoteža u mozgu. Dobar san neophodan je svakom biću za dobro funkcioniranje. Iako znanstvenici još nisu uspjeli potpuno istraži ovaj fenomen, poznato je mnogo toga o njemu. Svake večeri ljudi zatvore svoje oči i utonu u san. Taj proces je, naravno, toliko automatski da o njemu i ne razmišljamo previše, iako skoro trećinu svog života provedemo u snu. Ukoliko uzmemo u obzir činjenicu kako ljudi u prosjeku žive 78 godina, ispada kako ćemo otprilike 26 godina provesti zatvorenih očiju. Djeca i tinejdžeri trebaju više sna. Standard od 7 do 8 sati sna svaku noć vrijedi za odrasle. No, bebe trebaju 15 sati sna na dan, mala djeca 14 sati, školarci 11 sati, a tinejdžeri 9,5 sati sna. Iako znanstvenici ne znaju objasniti zašto je to tako, spavanje pomaže mozgu brže učiti. Ako učiš ili ponavljaš gradivo neposredno prije spavanja, informacije će se brže i snažnije urezati u tvoje pamćenje.

Što su ''prištići''? ''Prištići'' ili akne u medicinskom nazivlju su stanje kože pri kojem se kožne pore začepe pa uslijed toga dolazi do pojave bubuljica i upaljenih nakupina gnoja. Jedna su od najčešćih kožnih bolesti općenito te se pojavljuju u 80% adolescenata i mlađih odraslih osoba. Akne obično zahvaćaju osobe u razvoju zbog međusobnog djelovanja hormona, kožnog loja i bakterija koje žive na koži i u njoj te na dlakama. Kako ih spriječiti? Akne se često pogoršavaju zimi, a poboljšavaju ljeti, vjerojatno zbog povoljnog djelovanja sunca. Prehrana ima mali učinak ili ga uopće nema na akne. Izbacivanje neke hrane iz uporabe

tijekom nekoliko tjedana, a zatim ponovno uvođenje pomaže pri određivanju utječe li zaista ta hrana na nastanak akni. Akne se mogu pojaviti za vrijeme menstruacije u djevojaka i mladih žena. Neki kozmetički preparati mogu začepiti pore i na taj način pogoršati nastanak akni. Istiskivanje bubuljica ili nastojanje da ih se otvori na druge načine može površinske akne pogoršati pojačanjem infekcije, upale i ožiljkavanja. Liječenje: Ako je koža sklona nastajanju akni, bitna je higijena: pranje zahvaćenih područja barem dva puta dnevno. Vrlo je bitno

Istiskivanje bubuljica ili nastojanje da ih se otvori na druge načine može površinske akne pogoršati pojačanjem infekcije, upale i ožiljkavanja. temeljito čišćenje lica nakon nošenja šminke, može se rabiti svaki dobar sapun. Vrlo je važno ne dodirivati, niti istiskivati bubuljice. Može se koristiti i lokalna terapija pod kojom se podrazumijevaju različiti gelovi, kreme i losioni koji sadrže keratinolitik (salicilnu kiselinu), antibiotik i protuupalno sredstvo. Sve navedeno propisuje vaš liječnik. Kod težih slučajeva, liječnici propisuju antibiotik ili lijek izotretionin koji je vrlo opasan. dr. med. Monika Borovac


NEMA TOGA ŠTO NE MOŽE DIJETE Zgužvali se prvašići oko vrlih vrata. Upoznali svjetsku slavu prvog školskog sata. Ispleli im učitelji najtoplija gnijezda. Te su klupe trampolini na putu do zvijezda. Među njima sada trepću glumci i mornari, prodavači, učitelji, sestre i urari. Među njima sada rastu pisci i poete… Svi nek čuju: Nema toga što ne može dijete! Natali Šarić

Učenica prvog razreda PŠ Donji Zvečaj, učitelj Ivan Lisac


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.