Školski list - Druga strana

Sadržaj

Izdavač:

Srednja škola Pregrada

Stjepana Škreblina 2, 49218 Pregrada

Tel.: 049 382 150, Fax: 049 382 159

E mail: ss pregrada@kr.t com.hr Web: sspregrada hr

Za nakladnika: dr.sc. Vilmica Kapac

Glavna urednica:

Lea Beber, 3 a

Redakcija:

Gabriela Kralj, 3.a, Lovro Koret, 3.a, Nika Pernar, 3.a, Karla Kundih, 3.a, Ela Leskovar, 3 b, Rina Pavić, 2 c, Karla Kristiana Ferk, 1 m, Jelena Sitar, 1 m

Riječ urednice..............1

Riječ ravnateljice........2

Tema broja: Različiti, ali isti!

Različiti, ali isti...........3

Feminizam..............4 LGBT.................6

Intervju s učenicom doma........12

Mentalno zdravlje - anketa

Intervju s prof. Oršić........16

Različitost riječi u Hrvatskom zagorju

O mentalnom zdravlju.........14 Što buš mi povedal?.........18

Mentalno zdravlje - anketa

Stres test..........19

Putovanje u Strassbourg

Francuska..........21

Intervju - William Petanjko..........24 Hrvatski sabor........26

Profesori mentori:

Ana Planinc, prof. Danijela Barilar Šterbal, prof. Tihana Masnjak, prof

Dizajn i prijelom:

Lea Beber, 3.a

Digitalni alat:

Canva (sva prava pridržana)

Gurmanski kutak.........28

Literarni

Netko plav.......30 Škola iz školske klupe.........31

Likovni

Photo booth..........32

Maškare u našoj školi.......34

Formalnosti

Vijeće učenika..........35

Oproštaj maturanata............36

Dragi čitatelji,

ove godine nastavljamo sa stvaranjem još jednog izdanja školskog lista „Druga strana“. Da se prisjetimo, prošle smo godine naučili kako voljeti sebe i raditi na sebi. Ove godine, u još jednoj zbrkanoj situaciji uz izolacije i online nastavu, predstavljamo novu temu: „Različiti, ali isti“.

Svi smo mi po nekim osobinama različiti, jedinstveni. Izdvajaju nas razne sitnice, ali svi smo mi ljudi s emocijama. Svatko se od nas bori s nečim u sebi i oko sebe, kao i osobe druge rase, nacionalnosti, drugačije vjere ili seksualnosti. Niti one se ne bi smjele sakrivati, vrijede jednako. Nadam se da smo im uspjeli nekako pomoći u ovome što smo, kako bi se reklo, sklepali. Zahvaljujem svim novinarima koji su zasukali rukave i predstavili neke od važnijih 'utišanih' tema, ali i onima koji su pripomogli urediti i vizualno predstaviti sav trud i rad.

Isto tako, zahvaljujem ravnateljici i profesoricama koje su nas podržavale i davale nam savjete, ali i profesorima i učenicima koji su pomogli u stvaranju Druge strane putem intervjua i anketa.

A sada, smjestite se i uživajte u onome što slijedi, možda se u nečemu i pronađete. Najvažnije od svega, pokušajte naše riječi pretvoriti u djela jer mi ipak učimo „glavom, srcem i rukama“!

Glavna urednica Lea Beber

Gabriela Kralj, 3.a, Lovro Koret, 3.a, Nika Pernar, 3.a, Karla Kundih, 3.a, Ela Leskovar, 3.b, Rina Pavić, 2.c, Karla Kristiana Ferk, 1.m, Jelena Sitar, 1 m

Dragi učenici/e, želimo da znate kako smo svjesni činjenice da vam vrijeme pred kraj nastavne godine uvijek zadaje brige i glavobolje. Pitanja koja vas muče uglavnom su vezana uz očekivani i priželjkivani uspjeh iz pojedinih predmeta, opći uspjeh, uspjeh iz ispita državne mature i završnog ispita, uspješan upis željenog fakulteta ili pak uz zapošljavanje na dobro radno mjesto

Stoga vam za ove osjećaje i strahove imamo potrebu izraziti iskreno razumijevanje i pružiti vam potporu. Do nas je da se u nastavničkom poslu trudimo biti objektivni i pošteni, jednom riječju profesionalni, ali i vas želimo podsjetiti na neke vrijednosti i vještine koje će vam, budete li ih koristili, zasigurno pomoći i sada i kasnije u daljnjem školovanju i/ili radnom mjestu

Uz brojne druge vrijednosti, to su upornost, hrabrost i iskrenost.

Biti uporan znači ne odustajati od svojih želja, ciljeva i ambicija. To naravno ne znači da nemamo pravo pogriješiti ili doživjeti neki neuspjeh Imamo, ali ako su nam želje jasne, neuspjeh je samo pokazatelj kako se one neće ostvariti na ovaj način Tada valja mijenjati način i put, ali cilj ostaviti istim Ako nam je do cilja doista stalo, neće biti teško „pregrmjeti“ neku neugodnost Međutim, imamo pravo i promijeniti svoj cilj To znači da je u redu i predomisliti se i odlučiti se za nešto drugo i novo.

Za sve vaše brige i strahove imamo potrebu izraziti iskreno razumijevanje i pružiti vam potporu.

Biti hrabar znači ne dozvoliti da svoje snove napustimo zbog straha Strah da nećemo uspjeti često nas blokira do te mjere da odustanemo i od samog pokušaja, a osjećaj koji imamo kada vjerujemo da nismo u stanju riješiti neki zadatak stvara nam tremu i stres. Međutim, ako nam je cilj zaista važan, valja zastati i postaviti si pitanje: koje štete imam ako odustanem, a koje koristi mogu imati ako pokušam?! Pritom treba znati kako će sa svakom takvom novom situacijom strah postajati sve manji Prvotno je nelagodno, ali ne zadugo Nelagoda nestaje, a nove situacije postaju lakše i ugodnije Vjera u sebe raste, a šanse za uspjeh postaju sve veće

Konačno, da bismo s drugima ostvarili ugodan i uspješan odnos, važno je biti iskren. Iskren u zauzimanju za sebe i svoje potrebe, ali na način da se nikoga ne povrijedi To znači da svoje potrebe treba jasno izraziti i druge pažljivo slušati Truditi se stvarno ih čuti i razumjeti pa će i odnosi s njima biti s međusobnim poštovanjem i povjerenjem Ukratko, treba biti iskren i pozitivan, boriti se, znati da se može i ostvarit će se I na kraju, vjerujemo da će vas do željenog cilja dovesti vaša energija, uspješnost i mladost pa neka ove riječi budu samo podsjetnik.

Vidimo vas na cilju, svi ste nasmijani i sretni, uspješni i ostvareni, niste sami

Vaša ravnateljica dr. sc. Vilmica Kapac

Različiti,aliisti!

Diskriminacija je, suma sumarum, dovođenje drugoga u neugodnu situaciju, izazivanje straha u njemu. Temelji se na omalovažavanju rase, vjere, seksualnosti, imovinskog stanja, ali i spola Javnost u neku ruku izbjegava te teme, stoga se postavlja pitanje: „Jesi li ponosan ako si drukčiji?“ Odgovor bi trebao biti potvrdan i pozitivan, budući da nas vanjska obilježja ne dijele u kategorije. Sama ih logika naziva slučajnostima, akcidensima Bit je čovjeka u njemu, ne na njemu Nekima to još nije razumljivo Zbog toga je glavna tema lista naziva „Različiti, ali isti“. diskriminacija Pozitivna diskriminacija Rasizam Seksizam Diskriminacija Vjerska invaliditeta ili bolesti Diskriminacija na osnovu fizičkog izgleda Transrodna Diskriminacija zasnovana na političkoj ideologiji

pronađi Vodič na mrežnim stranicama

strah, osjećaj odbačenosti i neprihvaćenosti

„Nađi sretne misli kao Petar Pan“, pokojni Aki Rahimovski pjeva u pjesmi „U ljubav vjerujem“ Svi se zalažu za širenje pozitive i lijepih riječi, no u stvarnosti se ogovara najbližeg susjeda. „Širimo jednakost“, govore mediji, a istodobno se zalažu za nešto potpuno suprotno. Naravno, postoji pravo na različito mišljenje, no kada ono dođe na istu valnu dužinu s diskriminacijom, to više nije prihvatljivo Kao što je gore navedeno, predstavit će se „utišane teme“ Vjerojatno ste upoznati s pojmom rasizam Rasizam je ideologija u kojoj se stvara mržnja prema ljudima drukčije boje kože. Smatra ih se glupima i nesposobnima ako imaju malu razliku u izgledu. Umjesto da se zahvaljuje sposobnosti evolucije što je omogućila različito izlučivanje melanina ovisno o mjestu prebivališta na Zemlji, stvara se odnos superiornosti i inferiornosti između rasa Sigurno ste svi upoznati s borbom za crnačka prava. Njihova je povijest odraz rasne diskriminacije što dokazuju brojni izvori, filmovi i knjige.

https://www ombudsman hr/hr/dan nulte diskriminacije znate li kako prepoznati diskriminaciju i kome je prijaviti/

Osim rasizma, koji je vrlo oglašavana tema, dotakli smo se i LGBTQ zajednice, seksizma i feminizma. Teme se provlače u svakodnevnom životu, no ne iskazuju se javno. Jedan od većih problema u tome je strah, osjećaj odbačenosti i neprihvaćenosti Mnogi ni ne znaju kako je zapravo teško živjeti u razmišljanju da ćeš biti etiketiran, prikazan kao nakaza Da ćeš, ako zauzmeš drugačiju stranu, postati izdajnik Ne pitaju zašto, ali će te prozivati

Glavna je borba, u ovom naopakom svijetu, u samom sebi. Prije svega, moraš znati tko si i što si. Kreni od sebe, pozdravi susjeda, osmjehni se osobi u prolazu Nekada i ta mala gesta popravi dan Obuci tu majicu koju želiš, neće propasti svijet

Živi život, zbog toga nas je Bog i stvorio. Stvorio nas je da djelujemo „glavom, srcem i rukama.“

Lea Beber,

feminizam

Rodnih razlika postajemo svjesni još tijekom djetinjstva Dječaci su odgajani kao heroji, nikada ne smiju plakati, a njihove igračke podsjećaju na puške, autiće te razne štitove kako bi se sve svelo na igru ratovanja. S druge strane, djevojčice vrijeme igre provode uz igračke koje portretiraju kuhinjsko posuđe i pribor za čišćenje Najveća je sreća kada se djevojčici pokloni lutka koja priča, obavlja nuždu i plače kako bi djevojčica stekla osjećaj brižnosti za buduću ulogu majke

Ovakve stvari mogu djelovati bezazleno, ali svakako utječu na razvoj pojedinca. Žene su se u prošlosti smatrale nesposobnima za rad, stoga im je zadatak bio pronaći muškarca koji će biti „mozak obitelji“. U tom je svijetu žena bila samo kućanica koja je rađala, čuvala i odgajala djecu, vodila brigu o kućanstvu i ni na što nije imala prigovor

Hrvatska enciklopedija feminizam definira kao „društveni pokret i svjetonazor koji se zalaže za unaprjeđenje položaja žena uklanjanjem spolne dominacije i diskriminacije (seksizma) i promicanjem rodne jednakosti u svim područjima života “ Feminizam je započeo isticanjem prvih feminističkih zahtjeva za postizanjem jednakih mogućnosti žena u obrazovanju, zapošljavanju i politici Početkom feminizma smatra se djelo „Obrana prava žena“, autorice Mary Wollstonecraft, objavljeno krajem 18 stoljeća

Feminizam se intenzivnije razvija početkom 19. stoljeća kada su žene postale masovnija industrijska radna snaga U stoljećima prije jasno se isticao podređen položaj žene u društvenom i političkom aspektu Žena se smatrala muškom imovinom, a sva roditeljska prava i odluke pripadale su muškarcu. U današnje se vrijeme čini da su prvi zahtjevi žena za pravom glasa bili mali, no to je tada bio poprilično velik uspjeh Kada su žene shvatile svoje mogućnosti i vrijednosti, započele su borbu protiv nepravde i patrijarhata. Da bi neki pokret uopće bio ostvariv, potrebne su osobe koje će se zalagati za njegovo ostvarenje i napredak Feministica/feminist definira se kao „osoba koja smatra da žene trpe diskriminaciju zbog njihova spola, da imaju specifične potrebe koje nisu zadovoljene i da njihovo zadovoljenje zahtijeva radikalne promjene u društvenom, ekonomskom i političkom poretku “

„Feminizam je proces stalne borbe, a ne konkretna ."

Moderni se feminizam dijeli na prvi, drugi i treći val.

Prvi val feminizma (tijekom 19 st ) označuju sufražetkinje koje su se borile za pravo glasa žena. Poznatije predstavnice ovog vala feminizma bile su Clara Zetkin, Olympe de Gouges i Emma Goldman

Drugi se val feminizma javlja 60 ih godina 20 stoljeća i traje do 80 ih godina. Drugi val označava klasične stavove feminizma kao što su spolna ravnopravnost, antiimperijalizam, problematika muškog nasilja i slično Istaknuta feministkinja drugog vala je Betty Friedan kao prva predsjednica NOW a ( National Organization for Women).

Treći val feminizma započinje krajem 80 ih godina prošlog stoljeća te se razvija i danas Ovaj moderni val feminizma pokušava negirati spol i nadilaziti spolne razlike, zbog čega je blizak drugim teorijama kao što su queer teorija i trans feminizam

Današnji se feminizam fokusira na određene teme:

nasilje nad ženama, jednaka građanska i politička prava muškaraca i žena, besplatna i sigurna kontracepcija te pravo na pobačaj, silovanje u braku, jednake plaće muškaraca i žena te jednake mogućnosti na radnom mjestu, nasilje u obitelji, seksualna eksploatacija, prava LGBTQ+ zajednice.

Feminizam je bitno promijenio položaj žene u odnosu na status kakav je imala u društvu prije pojave feminističke ideologije Naglašeno seksualiziranje žene u medijima pokazuje da društvo nije puno evoluiralo u njihovu prihvaćanju i ravnopravnosti. Agresivnost takvih sadržaja jasno sugerira kako je feminizam proces stalne borbe, a ne konkretna pobjeda

Otvorenoo LGBTQzajednici

Prethodno su se razne orijentacije i identiteti nazivali "homoseksualna zajednica", a kasnije "homoseksualna i lezbijska zajednica", akronim LGBTQ+uključuje i druge identitete Zašto se kratica promijenila tijekom vremena? Važno je upamtiti da se riječi i značenja uvijek razvijaju. Biseksualac, kako je definirao Sigmund Freud, izvorno je značio da je osoba i muškarac i žena. Biti i muškarac i žena sada se naziva dvospolnim (pod transrodnim kišobranom), a biseksualnost je privlačnost više / svih spolova Zašto je "Plus" važan Iako se varijacije poput LGBT ili LGBTQ često koriste, mnogi zagovornici tvrde da je dodavanje "plusa" važno i da ga se ne smije zanemariti Svrha je kratice predstaviti strahovitu raznolikost ljudi koji su istog / sličnog spola privučeni i transrodni Dodatak plusa bolje je u potpunosti uhvatio tu raznolikost https://hr.brainmain.net/10489139 what does lgbtq mean

Što znači svako slovo – akronim LGBTQ+

L (lezbijka): Lezbijka je žena koju privlače samo ljudi istog / sličnog spola

G (homoseksualci): Gay se obično koristi za označavanje muškaraca koji su privučeni samo ljudima istog / sličnog spola. Međutim, lezbijke se također mogu nazivati homoseksualcima. Upotreba izraza gay postala je popularnija tijekom 1970 ih. Danas se biseksualni i panseksualni ljudi ponekad koriste homoseksualcima kako bi se ležerno pozvali na sebe kada govore o svojoj sličnoj rodnoj privlačnosti

B (biseksualna): Biseksualac ukazuje na privlačnost prema svim spolovima Prepoznavanje biseksualnih osoba važno jer su ljudi koji se identificiraju kao bi bili pogrešno shvaćani kao homoseksualci Biseksualnost uključuje transrodne, binarne i nebinarne osobe od objavljivanja "Biseksualnog manifesta" 1990.

T (transrodne osobe): Transrodnost je pojam koji ukazuje na to da se rodni identitet osobe razlikuje od spola povezanog sa spolom koji im je dodijeljen pri rođenju Q (Queer ili ispitivanje): Iako ljudi queer mogu koristiti kao specifičan identitet, često se smatra krovnim pojmom za sve koji nisu cisgender ili heteroseksualac. Ali to je i ljaga. Ne bi ga trebalo stavljati na sve članove zajednice, a trebale bi ga koristiti samo cisgender i heteroseksualne osobe kada se odnosi na osobu koja se s njim izričito poistovjećuje Ispitivanje se odnosi na ljude koji možda nisu sigurni u svoju seksualnu orijentaciju i / ili rodni identitet.

+ (Plus): Znak „plus“ koristi se za označavanje svih rodnih identiteta i seksualnih orijentacija koji nisu posebno obuhvaćeni u ostalih pet inicijala. Primjer je Two Spirit, općenito američki identitet.

Izrazi koje možete vidjeti ili čuti vezano uz LGBTQ + zajednicu uključuju: Aseksualan: Ponekad skraćen u "as", ovaj se izraz odnosi na nekoga tko ima malu ili nikakvu seksualnu privlačnost; oni mogu, međutim, doživjeti romantičnu privlačnost.

Cisgender: Ovaj se izraz odnosi na osobe čiji rodni identitet odgovara rodu povezanom sa spolom koji im je dodijeljen pri rođenju

Intersex: Pojam koji opisuje osobe rođene s varijacijama spolnih karakteristika koje se ne uklapaju u binarne definicije muških ili ženskih tijela Nelinarni: Osoba čiji spolni identitet nije isključivo žena ili muškarac. Nesklad s spolom: Pojedinac čiji je rodni identitet ili izraz izvan ili izvan tradicionalnih muških / ženskih i ženskih / muških normi

Rodni identitet osobe njezin je unutarnji osjećaj za spol, bilo da se radi o ženi, muškarcu ili nebinarnom rodu Rodni identitet osobe ne mora nužno odgovarati njezinom spolu dodijeljenom pri rođenju ili njezinom rodnom izrazu

Ljubav može biti izražena na mnogo načina, ali što je privlačnost? Postoji tanka linija između ljubavi i privlačnosti Kada se govori o privlačnosti u ljudskoj prirodi, često ćete čuti ljude kako se suprotnosti privlače, je li to uistinu tako? Muško/ženski odnosi vuku korijene od početka svijeta, ali tko kaže da ženu nije tada interesirala druga žena ili muškarca drugi muškarac?

“Ukoliko su bili zaljubljeni u isti spol, zašto nisu bili zajedno?“ Jednostavno pitanje, a toliko mogućih odgovora Razlozi su u politici, ljudskom nagonu za opstankom i želja za potomstvom; roditelji koji nemaju razumijevanja i ne podržavaju svoju djecu i onaj teški “protivi se vjeri“ To je bila prošlost Danas se LGBT zajednica oslobodila okova i konačno počela „izlaziti iz ormara“. Zajednica je sretnija, slobodnija i konačno može uživati u ljubavi koju zaslužuje.

Upitali smo članicu LGBT zajednice kako se ona osjećala kada je prihvatila tko je: “Ja sam sebe definirala prije godinu dana To se dogodilo kad sam prijatelju, kroz komentare, pričala o tome i sama shvatila kako sam biseksualna Bila sam sretna kada sam shvatila“, izjavila je.

“Ja sam shvatila kako sam biseksualna. Bila sam sretna kada sam shvatila.“

Naravno, kao i prije, postoje ljudi koji brane ovu zajednicu ili joj se u potpunosti protive Anonimna članica zajednice također izjavljuje: “U zajednici su problem mišljenja ljudi koji moraju naučiti prihvaćati da nisu svi isti kao i oni. Gay osobe često ne priznaju biseksualne osobe zbog raznih predrasuda, npr. da biseksualne žene žele samo privući pažnju ili da biseksualni ljudi varaju; ili, da je muškarac koji je s transrodnom ženom gay. I različiti imamo mnoge mane, moramo svi shvatiti da nismo isti Neki ljudi ne žele biti etiketirani, a drugi žele imati baš takvu etiketu, što je također OK “

Neshvaćanje zajednice ne mora uvijek značiti netrpeljivost, može značiti zbunjenost: “Koji me spol stvarno privlači?“ Zbunjenost se pretvara u mržnju zbog toga što se pokušava izbjeći priznati istinu.

Danas LGBT zajednica ima sva prava koja do prije 30 ak godina nije imala. Nisu smjeli biti u vojsci ni raditi jer su “ugrožavali“ ljude oko sebe Mnogo se toga promijenilo zbog naglog rasta „prihvaćanja sebe“ kod slavnih osoba Glumci, pjevači i plesači javno su počeli govoritii o svojoj seksualnosti što je natjeralo svijet da sluša

Glumica Bella Thorne je priznala da je biseksualna, Holland Taylor da je lezbijka, a Jim Parsons, zvijezda serije 'Teorija velikog praska' gay. Time su nadahnuli ostale. Kada ljudi otvoreno govore o svojoj seksualnosti i javno, nastaju problemi Daju im se pogrdna imena, mentalno ih se i tjelesno zlostavljanja, silovanja Govori se: “Bog nije stvorio Adama i Stevu“, “Nisi prava žena, ja ću te učiniti jednom“, “Svi zaslužujete što dolazi po vas“ Zbog ovakvih su se komentara mnoge grupe angažirale za pomoć protiv nasilja. Feministice svojim utjecajem štite žene od nasilja koje trpe zato što nisu zainteresirane za muškarce.

Zajednica se odlučila izboriti za svoja prava pa zbog toga svake godine u lipnju organizira parade na kojima se pokazuje ljubav i pripadnost „različitima“ Mogu se vidjeti njihove šarolike zastave, boje koje ih opisuju i šare koje su kao ogledalo njihove duše Svaka grupa LGBT zajednice ima svoju zastavu pa tako biseksualna zajednica ima zastavu koja se sastoji od tri boje: roze, ljubičaste i plave. Prepoznatljiva zastava je ona u duginim bojama duga ima boju za svakoga. LGBT populacije ima sve više i treba je prihvaćati takvom kakvom jest različitom, ali istom Nažalost i dalje postoje države koje brane LGBT zajednicu i smatraju kako je nešto pogrešno s njima Čak 70 država članica UN a kažnjava homoseksualnost Njih devet smrtnom kaznom Rusija je legalizirala istospolne seksualne odnose između muškaraca 1993. godine, no u praksi, ako otvoreno priznate da ste gay, riskirate da ćete biti diskriminirani. Mađarska je legalizirala homoseksualnost 1962. godine, kao i legalizirali istospolne zajednice No, 2015 godine, gradonačelnik Budimpešte 'gay paradu' okarakterizirao je kao 'odbojnu' Ovakve države LGBT zajednicu smatraju bolešću i zarazom koja će progutati sve oko njih

Pročitajte razmišljanja anonimne članice LGBTQ a:

Koje su tvoje najdraže stvari u vezi s LGBTQ zajednicom? Nešto najdraže mi je rijetko osuđivanje. Ova zajednica istovremeno promovira svoje ciljeve i pokrete kao feminizam, antirasizam i slično LGBTQ zajednica podržava sve manjine jer znaju kakav je osjećaj biti diskriminiran Makar njihova prava nisu uskraćena zakonom, često su uskraćena društveno Mladi, koji su dio LGBTQ a, vrlo su često žrtve nasilja što je vrlo potresno za zajednicu koja se brine za međusobnu sigurnost Također, imamo puno naziva ili “etiketa”, kao gay, bi itd. Prekrasno je da osoba ne želi imati etiketu, ne mora prihvatiti to. Ako osoba izlazi i opet se vraća u zajednicu, nitko mu neće zamjeriti.

Kada si shvatila da si dio LGBTQ zajednice?

Ja sam biseksualna. Taj je dio mene uvijek postojao u meni, ali trebalo je dugo da i sama shvatim kako se borim sa svojom unutarnjom homofobijom. Znam puno djevojaka koje stalno govore da bi bile s djevojkom, no same to ne mogu prihvatiti Mislim da je to sasvim OK, no ja sam sebe definirala prije godinu dana To se dogodilo kad sam prijatelju, kroz komentare, pričala o tome i sama shvatila da sam biseksualna Bila sam sretna kada sam shvatila :)

Jesu li tvoji roditelji, prijatelji, susjedi - svjesni tvoje seksualnosti?

Moji roditelji nisu svjesni moje seksualnosti, možda nikada neće biti Najbliži prijatelji znaju, prijatelji koji podržavaju cijelu zajednicu i nisu previše konzervativni Počelo je tako da sam govorila o tome petorici prijatelja, kasnije se proširilo Susjedi ne znaju jer tamo gdje živim nema ljudi kojima bi to mogla reći Sve će njih biti previše briga, bilo bi loše da uopće znaju jer bi me drugačije tretirali, što mi ne treba. Seksualnost druge osobe zanima me samo ako mi se sviđa, ali nije na meni da ja to znam.

Jesi li bliska s drugim pripadnicima zajednice u KZŽ?

Poznajem velik broj pripadnika zajednice, a u bliskim odnosima sam s petero njih Velik je broj ljudi “u ormaru”, ali to ne mijenja njihov odnos sa mnom.

Što tvoja obitelj misli o LGBTQ zajednici?

Moja obitelj nije najrazumnija u vezi s time Jedan je član moje obitelji izjavio “kad bi im dijete bilo gay ili biseksualno da bi im bilo žao sto ga nisu mogli odvesti doktoru“. Stav je mojih roditelja vrlo teško interpretirati, a vrlo ih je teško pitati da ne “postanem sumnjiva”.

Osjećaš li se ugodno u svojoj koži kao LGBTQ osoba?

Ja se osjećam super Na svojoj koži još nisam iskusila homofobiju možda jer nisam out Osjećam se super, iskreno, potpuno i nemam nikakvih problema sa svojim identitetom.

Zašto nisi potpuno otvorena sa svojom seksualnošću?

Brine me kako me ljudi tretiraju jer to izravno utječe na mene Znam da bi me moji roditelji, profesori, itd tretirali drukčije Strani bi ljudi vrlo brzo saznali jer se takve neuobičajene stvari jako brzo šire, kao da je velika novost. Mislim da osobe koje trebaju znati znaju. Kažem nekome onda kad sam sigurna da me neće tretirati drugačijom.

Karla Kundih i Lovro Koret, 3 a

* LGBT ili LGBTQIA+ je engleska pokrata za "lesbian, gay, bisexual, trans, questioning, queer, intersex, androgynous/agender/asexual/aromantic" Wikipedia

Seksizam je naziv za ideologiju koja polazi od pretpostavke da se fizičke i mentalne razlike među spolovima moraju reflektirati na različiti položaj rodova u društvu

Prvo želimo razjasniti pojmove.

Seksizam? To je predrasuda, diskriminacija ili stereotip stvoren prema ženama jer su Žene.

Mizoginija? Mržnja prema ženama samo zato što su Žene

A patrijarhat? To je društveni sistem ili vladavine gdje muškarac drži moć i riječ u svakom sudu, a žene su isključene iz svega

A tko je žena? Žena je čovjek koji funkcionira na isti način kao i ostala živa bića Žena nije objekt za zadovoljavanje muškarca. Trans žene su još uvijek žene.„Cat calling“, neželjeno „flertanje“, diranje nekog bez pristanka, neprimjereni komentari i šale jesu seksualno uznemiravanje. Seksualno uznemiravanje je forma seksualnog zlostavljanja Žena je globalno 97 % u tome Svaki bi čovjek trebao imati jednaka prava, neovisno o spolu, boji kože, seksualnoj orijentaciji ili religiji Privilegija je kada misliš da nešto nije problem ako ne utječe na tebe osobno Drugim riječima, nemaš interes za mijenjanje svijeta u kojem ti je dobro.

„Ne!“ mora imati težinu potpunog značenja i kad je izgovara Žena. „Ne“ ne znači: „Probaj ponovno dok osoba ne kaže da “

Okej, sada kad smo sve razjasnili, možemo dalje

Činjenica da „djevojke brže sazrijevaju“ nikada nije navedeno kao razlog da seda djevojkama više pozicija moći i autoriteta? Naprotiv, to drži djevojke u većoj odgovornosti od dječaka i opravdava „radnje muškog“ prema djevojkama Svi smo čuli „Djevojke, dječaci sazrijevaju sporije nego vi, budite tolerantnije prema njima“, no nikada nismo čuli „Dječaci, djevojke sazrijevaju brže nego vi, gledajte ih kao primjer inteligencije i vodstva “ S duge strane, djevojke ne sazrijevaju brže nego dječaci, djevojke su samo kažnjavane od rane dobi za stvari i ponašanja koja dječaci slobodno odnose u adolescenciju.

Muškarci pobune žena zamišljaju kao žensku vladavinu nad muškarcima, takvu da muškarci vladaju nad ženama To može biti zato što muškarci ne mogu zamisliti jednakost sa ženama Muškarci se boje moćnih žena zato što znaju da su žene uvijek imale razlog za strah od moćnih muškaraca. Boje se da će ženska moć biti nasilna zato što oni iskorištavaju svoju moć da tuku, siluju i napadaju žene Boje se da će ženska moć biti temperamentna i tiranska, da će biti prisiljeni bojati se svake promjene njezina raspoloženja i poslušati svaki njezin iracionalni impuls. Boje se zato što su ih odgojili u uvjerenju da se žene trebaju brinuti o njima, trpjeti sve njihove impulse. Muškarci se boje biti tretirani kao žena

Svrha feminizma je da iskorijeni seksizam i sklonost opresivnom razmišljanju kod žena i muškaraca, ne da iskorijeni muškarce. Davanje slobode ženama ne oduzima tu istu slobodu muškarcima. U feminizmu nema pobjednika i gubitnika u feminizmu svi pobjeđuju.

Kaže se: „Nisu svi muškarci! takvi“ Istina, ne svi muškarci, ali dovoljno da se SVE žene boje. Evo primjera za usporedbuu djetinjstvu vas je ugrizao pas i od tada se bojite pasa! Nije vam ugodno biti u njihovoj blizini i svaki put kada vidite psa znadete da vas neće ugristi svaki pas, ali se svejedno bojite Muškarci koji neprimjereno diraju žene ne znaju što rade to nije prihvatljiv stav Rade li to oni drugim muškarcima? Kad muškarac dotakne ženu koja radi kao konobarica, a ne šeficu, kaže se: „Ne može si pomoći“. Može, samo je odlučio koja je prihvatljivija meta. Biraju mete na temelju pretpostavke koja je ranjivija. I zašto, ako je to toliko dobronamjerno, muškarci ne kažu drugim muškarcima: „Trebao bi se više smijati “?

Da se nadovežemo na rečenicu „Ne može si pomoći “ Svi ženama otežavaju s „hormonalnim ponašanjem“ kada imaju menstruaciju Škole npr imaju čitave pravilnike o tome što djevojke smiju ili ne smiju obući zato što dječaci ne mogu kontrolirati svoje hormone svaki dan u mjesecu. To uči djevojke da je njihovo tijelo loše i kriminalno, a narušavanje dostojanstva i povreda tog tijela nije?

Muškarci ne žele žene na pozicijama moći jer su robovi svojim hormonima i emocijama, ali prva rečenica obrane silovatelja je „da je izazvan“, gledajte što je nosila, stvarno očekujete da se može kontrolirati? Svi znamo da dulja haljina, dugi rukavi ili nešto „primjereno“ nije spriječilo silovanje Znadete li koji hormon žene najviše luče tijekom menstruacije? Testosteron. Tako da, ako vam smeta ponašanje žena tijekom menstruacije, zapamtite, ponaša se i reagira na okolinu kako i vi to radite svaki dan, dragi dječaci.

Jeste li ikad pomislili da, kada žena kaže da je okej, zapravo nije ili da nije ljuta kada zapravo je? To je zato što je taj tren kada je pokazala i najmanji znak emocije, otpisana kao histerična i vjerojatno ima menstruaciju?

Tijekom prošlosti, muškarci su aktivno sprečavali samostalnost žena, našu mobilnost, prava na edukaciju i plaće za naše zasluge i težak rad. Oni su zlostavljali našu reproduktivnost i dijelili nas između sebe kao vlasništvo. Koristili su religiju da racionaliziraju svoju mržnju prema nama i da nas podređuju. Što su žene napravile za svijet? A što su muškarci? Možete ostati tiho o tome da su muškarci bili „pružatelji“kao da je to bila neka dobroćudna gesta u pokušaju racionalizacije seksizma Tinejdžerke danas ne smiju otovreo imati fanove bez da ih se ne ismijava Ako djevojka sluša i prati neki „boy band“ ili druge popularne glazbenike kaže se glupi si pratitelj. Ako čita stripove ili igra igrice na PS4, lažna je štreberica. Ako nosi šminku, „fake“ je; ako ne nosi šminku, ljigava je. Ako ima slabo samopouzdanje, trebala bi se više voljeti Ako ima visoko samopouzdanje, previše je samouvjerena i uzaludna Ako je zainteresirana za politiku, luda je ratnica za društvenu pravdu ili je nova Greta Thunberg Ako pak ne želi ulaziti u takve teme, samo je glupa muha bez glave Nas se konstantno osuđuje za sve što volimo Naši se osjećaji i sve što radimo seksualizira, ali žena koja je seksualna i demonizirana je.

Mizoginija mržnja žena kod muškaraca, ženomrstvo

Mizandrija mržnja muškaraca kod žena, muškomrstvo

Seksualizirati nekoga znači forsirati seksualnu percepciju na nešto što ta osoba radi, a da to nešto samo po sebi nije seksualno. Ako šeće, ne radite opaske o njoj. Ako igra sport, ne radite opaske o noj Ako peče kolač, ne radite opaske o njoj Ponaša se kao čovjek i radi što i drugi ljudi rade. Seksualizacija podrazumijeva neželjenu seksualnu pažnju, degradaciju i odnošenje prema ženi kao da njezina jedina vrijednost dolazi od njezinog tijela Ako kritizirate X kod žena, ali ne X kod muškaraca, nemate problem sa X, imate problem sa ženama Umjesto X stavite riječi poput ambicije, ljutnje, tvrdoglavosti, asertivnosti…

Svaka djevojka prođe kroz fazu „Ja nisam kao druge“. I svima je to „cringe“, ali kada zapravo razmislite, ta faza znači „Ja nisam glupa i besmislena, jedna dimenzijalna karikatura šminke i grudi, ono što su me uvjeravali cijeli život!“ Djevojčice misle da su posebne samo zato što imaju samostalne, originalne misli i interese? Razlog zašto žene mogu igrati igrice, popravljati aute i sve ostalo što je smatrano „maskulinitetno“ i zbog toga biti poštovane jest isti razlog zbog kojeg muškarci ne mogu nositi haljine, šminku ili ići u šoping s djevojkama bez da ih se ne ismijava.

Danas se sve što je asocirano feminitetom smatra lošim i nije vrijedno poštovanja kao nešto „maskulinitetno“ Društvo toliko mrzi i ne poštuje žene da su se ta mržnja i nepoštovanje proširili i na muškarce koji su izrazili svoj feminitet ili se u najmanjem dijelu ponašaju kao žene. Zato djevojke imaju tu fazu, mogu vidjeti da su žene smještene u takve stereotipe i onda nisu kao „ostale žene“ jer se njih ne poštuje Razmislite o najgorim uvredama kojima možete povrijediti nekoga Primjećujete li?Najgora je stvar nekoga nazvati žensko Jer biti žena najbolja je uvreda u ovome društvu i sistemu

Danas se muškarce, koji se prema ženama odnose s osnovnim ljudskim dostojanstvom, ismijava i naziva „simp“. Zašto „simp“? Jer se odnosi prema djevojci s poštovanjem, ljubaznošću, jer ju ne seksualizira i ne odnosi se prema njoj kao nekom objektu svojeg zadovoljavanja? Problem je u tome što nas vidite kao žene, prije nego što nas vidite kao ljude

Društvo nas je naučilo da mrzimo vještice, umjesto muškaraca koji su ih spalili samo zato što su bile pametne i samostalne žene.

„Patrijarhat je sud koji nas osuđuje zato što smo se rodile, a naša je kazna nasilje koje ne vidite “ Un Violador En Tu Camino

Rina Pavić, 2 c

Učenički su domovi odgojno-obrazovne ustanove u djelatnosti srednjeg školstva u kojima se, u sklopu odgojno obrazovnog programa za učenike, osigurava primjeren boravak (smještaj i prehrana) tijekom pohađanja srednjoškolskog obrazovanja Učenica naše škole, Gracija Kamnatnik iz 1.d, otkrit će nam kako zapravo izgleda domski život.

1.Smatraš li da si se uklopila u dom i je li bilo izazovno?

Nisam znala kakva sam ni tko sam, kako ću se ponašati prema drugima, pitala sam se što drugi slušaju i vole Ipak, s vremenom se nađe netko tko te prihvati i uklopiš se. Najbolja stvar je to što živim s najboljim prijateljima Učimo prilagoditi se jedni drugima, nismo sebični i uvažavamo se međusobno

2.Postoje li određena pravila u domu?

Da bi bio dobar cimer, moraš imati dobrogcimera!

.

Naravno, moramo se držati pravila, ali to nije toliko drukčije jer i doma moram paziti kad ću učiti, kad ću se vratiti kući i čistiti sobu da ne bih imala problema, tako da su pravila u domu normalna i uobičajena

3. Što bi izdvojila kao najgore u domskom životu? Definitivno bih izdvojila to što sam daleko od svoje obitelji Mislim da mi je na početku taj odlazak nedjeljom bio najveći problem

4. Prema tvom mišljenju, kako dom utječe na tvoj daljnji život? Učenički dom je škola socijalnih vještina. Puno nas je, moramo dijeliti sobe i kupaonice, moramo naučiti kako živjeti zajedno Učimo o kompromisu, toleranciji, uvažavamo različitosti, a zbog svega toga smatram da nam je lakše kasnije u životu Ovdje se potpuno osamostalimo

5. Kako funkcionira učenje u domu uz toliko tvojih vršnjaka? Zapravo je vrlo jednostavno - kada učimo onda učimo Trajanje učenja je od 15:30 do 18:00 sati Odgajatelji obilaze sobe i zapisuju tko što uči Za vrijeme učenja u domu je uvijek potpuna tišina tako da svatko može na miru učiti

odsuzadosmijeha

6. Kakva je domska prehrana?

Hrana u domu je ista kao kod kuće Imamo kuhani doručak, ručak i večeru Hrana je vrlo raznolika i uvijek topla u koje god vrijeme dođemo Često se tu nađe nešto što je nama malo draže, poput hamburgera, pizze ili lazanja, no jedemo i razna variva

7. Spominjala si odgajatelje, kakav oni utjecaj imaju na vas?

Odgajatelji su tu za nas ako imamo bilo kakav problem, pitanje ili primjedbu Usmjeravaju nas i naš boravak u domu čine lakšim i jednostavnijim

8.Kako izgleda druženje u domu navečer?

Druženje u domu nije samo navečer, već tijekom cijelog dana. Ako se ne družimo međusobno u sobi, onda smo u zajedničkim prostorijama (dnevni boravak, konzultacije, učionica ) Tamo igramo razne društvene igre, gledamo TV, pričamo i stvaramo najbolje uspomene

9. Kako biti dobar cimer?

Da bi bio dobar cimer potrebno je imati dobrog cimera i vice versa Ako ti cimera često nema u sobi, onda daj i ti njemu malo prostora kad dođe i nemoj cijelo vrijeme provoditi u sobi. Dobro je i da si međusobno posuđujete neke stvari, npr. ti imaš sušilo, cimer kuhalo i život je odmah lakši. Poštuj tuđi sleep schedule! Na kraju, vrlo bitna stvar je komunikacija Nema ništa stresnije nego kad živiš s osobom koju ne podnosiš, stoga reci ako ti nešto smeta, poslušaj tuđe primjedbe te pokušajte zajedno doći do nekog kompromisa.

Poštujtuđisleep schedule!

Nika Pernar, 3 a

Mentalnozdravlje-temelj našegzdravljaisnage

Svaki treći adolescent ima problem koji utječe na njegovo mentalno zdravlje

Period mladenaštva poseban je razvojni period kojeg karakteriziraju transformacije djeteta u odrasle osobe, odnosno sazrijevanje, kako fizičko tako i psihičko. Ispitali smo učenike naše škole od 1. do 5. razreda o njihovom mentalnom zdravlju Pitali smo ih što im izaziva najviše stresa u školi, jesu li i na koji način potres i pandemija utjecali na njih

Prvo što smo saznali je to da naši učenici nisu najbolje upoznati sa samom definicijom mentalnog zdravlja. Mentalno se zdravlje može definirati kao stanje dobrobiti, gdje svaka individua postaje svjesna svojih sposobnosti, može se nositi s normalnim stresom u životu, u stanju je raditi produktivno, te je sposobna ostvariti osobni doprinos za svoju zajednicu.

Mentalno zdravlje nije destinacija, nego proces. Važno je kako voziš, a ne kuda ideš

(Noam Shpancer, psiholog)

Uopće nije čudna pojava da je dijete pod stresom zbog škole Iako bi škola trebala biti mjesto zabave, druženja, otkrivanja i učenja novih stvari, ona danas za mnoge predstavlja primarni izvor stresa Izvori stresa u školi su različiti, ali se mogu svrstati u tri skupine:

fizički uvjeti (temperatura, buka, broj učenika u učionici ), ponašanje i osobnost nastavnika (postavljanje prevelikih zahtjeva, ignoriranje problema, manjak brige za osjećaj pripadnosti ) stresna okolina (testovi i zadaće, ismijavanje od strane vršnjaka, fizičko, psihičko i virtualno nasilje...).

Škola svakodnevno nameće velike zahtjeve koje treba ispunjavati. Javlja se strah od neuspjeha, loših ocjena i nemogućnosti svladavanja zadataka Djeca i mladi počinju sumnjati u svoje sposobnosti zbog čega im pada samopouzdanje i raste razina stresa Način suočavanja sa stresom kod svakoga je različit Idealno bi bilo da se djeca i mladi mogu usredotočiti na problem više nego na emocije Najčešće to ispadne obrnuto zbog čega stres ostavlja puno gore posljedice. Sve više mladih upada u stanje depresije i anksioznosti. Mladi često gube samopouzdanje, obuzme ih lijenost te upadaju u fazu depresije Važno je suočiti se sa svojim pravim stanjem, kao i izaći iz samoće Samoća ima više lica Ponekad je to bijeg od stvarnosti i može nas zarobiti, a nekad je dobra jer nam pomaže da se povežemo sa sobom i otkrijemo izvor sreće u sebi

Mnoga djeca, iako imaju roditelje, odrastaju sama, prepuštena su društvu, školi, medijima i ulici Kad tad na vidjelo izlazi prazan prostor u njihovim dušama u kojima nedostaje ljubavi Mentalna praznina može se ispuniti, ali ne i emocionalna Što je um spretniji, vještiji i skloniji proračunavanju, lakše će naći zamjenu.

Bijeg od stresa ne trebamo tražiti u alkoholu, drogi, lošim vezama jer time ulazimo u začarani krug iz kojeg je kasnije teško izaći.

Tko nam može pomoći u stresnim situacijama? -roditelji prijatelji stručna služba škole mi sami tj. naš um

Stoga se i emocionalna zadovoljstva pokušavaju zakrpati nezdravim načinima življenja poput pretjerivanja u video igricama, alkoholu, drogama, konstantnim ispraznim izlascima, ulascima u nove neemotivne veze Prijatelji i roditelji su sigurno najjača potpora koja će pomoći mladima u tom stanju da se transformiraju, uključe u pozitivno motivirajuće društvo te pronađu pravi put za sebe.

COVID-19 značajno je promijenio život mladih diljem svijeta jer utječe na njihovo fizičko i mentalno zdravlje i otežava im ostvarivanje prava na obrazovanje i rad, a time i put do osamostaljenja Kao posebno negativne aspekte, mladi su naveli osjećaj (ne)sigurnosti kod kuće i koliko su zadovoljni/nezadovoljni svojim životima. Epidemija i potres velikom su broju djece i mladih ukrali bezbrižnost odrastanja, ali i uskratile temeljne potrebe kao što su sigurnost doma, druženje s vršnjacima, igra na otvorenom, odlazak u školu ili zagrljaj s bakom i djedom.

Ovo istraživanje pokazuje da bismo svi trebali učiniti nešto da prepoznamo nedaće mladih, da porazgovaramo i nađemo neka rješenja Mladima treba pomoći naći put ka boljem i kvalitetnijem načinu života.

Znajte da se za pomoć, savjet ili razgovor možete javiti stručnoj službi naše škole!

„Jedna mala pukotina ne znači da ste slomljeni, to znači da ste bili na testu i da se niste raspali.“

Linda Poindexter

Nika Pernar, 3 a Istraživanja pokazuju da svaki treći adolescent ima problem u životu koji utječe na njegovo mentalno zdravlje.

MentalnozdravljeiLGBTQ+

Istraživanja i statistika pokazuju da LGBTQ + mladi imaju povećani rizik od mentalnog zdravlja i socijalnih problema, često pogoršani izolacijom, marginalizacijom i diskriminacijom na temelju svoje orijentacije ili identiteta. Poticanje UKLJUČENOSTI i PRIHVAĆANJA jedan je način pomoći u suzbijanju ovih problema

Dodavanje drugih identiteta LGBT kratici igra važnu ulogu u prepoznavanju i povezivanju s većom zajednicom Takve su osobe sposobne steći veće priznanje od strane društva u cjelini. Umjesto da bude izbrisano, ignorirano ili uskraćeno, priznanje može pomoći u poticanju veće vidljivosti marginaliziranih identiteta.

Vidljivost također pomaže u stvaranju većeg osjećaja samopotvrđivanja identiteta osobe. Istraživanje je pokazalo da je nužno inkluzivno i afirmativno okruženje važno za LGBTQ + mlade Unatoč zabrinutosti za sigurnost, biti vidljiv član LGBTQ + zajednice može biti važan za osjećaj ponosa prema individualnom identitetu i poboljšanju cjelokupnog mentalnog blagostanja

Intervju

Prof.MatejaOršić

1. Kako i kada ste odlučili postati profesorica njemačkoga jezika?

Volim djecu i želja mi je bila raditi s djecom. Kad sam tek počela raditi, iskreno, nisam imala predodžbu što to sve nosi sa sobom, ali ne bih mijenjala svoj posao. Volim prenositi znanje, volim vidjeti zadovoljstvo na licu kada netko postigne određeni rezultat i volim kada mogu pomoći. Mislim da je to iznimno odgovoran odgojno obrazovni posao koji sa sobom donosi uspone i padove i razne emocije, ali i posao koji nas tjera da cijeli život usvajamo znanja i radimo na sebi kako bismo mogli pomoći drugima. Do kraja srednje škole, zapravo, nisam znala što želim. To je velika životna odluka i teško je već u tim godinama znati što zapravo želimo No, jezici su me od malena zanimali i nekako su svi i očekivali da ću ići u tom smjeru, što se na kraju pokazalo i ispravnim jer zaista volim to što radim Uz njemački jezik, studirala sam i pedagogiju i smatram da sam na kraju donijela jako dobru odluku.

2. Što biste bili da niste profesorica?

Da nisam profesorica, bila bih nešto što nema veze s matematikom, fizikom ili kemijom ��. To nije moje područje… Ne znam, možda bih bila teta u vrtiću vjerojatno nešto srodno

3. Isplati li se biti profesor?

Mislim da se, sve dobro što radimo u životu, isplati. Svatko od nas u svoj posao ulaže više ili manje sebe, ovisno o tome što želimo postići. Koliko uložimo, najčešće toliko dobijemo i natrag Naravno, ovdje mislim na onaj emocionalni dio, zadovoljstvo, ispunjenost i sreću.

4. Kada bih ušla u Vašu učionicu, što bih vidjela?

Kada bi ušla u moju učionicu, vidjela bi učenike koji rade, pričaju, uče i vježbaju. Mislim da se na satu možemo šaliti, o svemu popričati, ali prvenstveno imamo gradivo koje trebamo obraditi i usvojiti

5. Što volite raditi u slobodno vrijeme? Svoje slobodno vrijeme najčešće posvećujem svojoj obitelji, najviše djetetu. Trudim se da tada njemu pružim više pažnje, omogućim neka nova iskustva i Ono što ja zapravo volim raditi i za što ne nalazim baš toliko puno vremena je čitanje, kuhanje nekih kompliciranih, novih, egzotičnih jela i putovati.

6. Koje Vam je najdraže gradivo? Iz njemačkog jezika nemam neko najdraže gradivo, mislim da je njemački jezik sam po sebi jako zanimljiv jezik, žao mi je samo što više ljudi ne dijeli to mišljenje sa mnom ��.

7. Imate li najdražu knjigu? Nemam neku omiljenu knjigu. Volim čitati krimiće, knjige temeljene na nekim istraživanjima, psihološke knjige Ne čitam ljubavne romane, a trenutno najviše čitam slikovnice, priče i pjesmice.

8. Postoji puno motivacija u životu, imate li Vi neki svoj životni moto?

Moj životni moto je : „Digni se kad padneš, istresi prašinu i pokušaj ponovno “ U današnje vrijeme jako brzo odustajemo od svega, a na taj način zapravo odustajemo od sebe. Ništa u životu ne dolazi samo od sebe, za sve se treba boriti i truditi. Sami smo krojači vlastite sreće Naravno, ne vrijedi to baš za sve, ali u nekim situacijama i mi trebamo malo prilagoditi svoje želje vlastitim sposobnostima.

9. Mijenja li se put srednjoškolaca kada dolaze do prepreka, misle li oni da odabrani put nije pravi izbor za njih? Svačiji put se mijenja kada dolazimo do prepreka. U tom trenu trebamo procijeniti možemo li svladati tu prepreku, zaobići ju ili jednostavno krenuti drugim putem. Važno je ne odustati odmah čim vidimo prepreku Život je sam po sebi izazov i ne možemo kontrolirati neke stvari koje nam se dogode u životu, ali ono što mi možemo u tim situacijama je odabrati kako ćemo reagirati na to što nam se dogodilo i koji će biti naš sljedeći potez Nekad možda stvari neće ispasti onako kako smo mi zamislili, nekad možda ispadnu i bolje od toga. ��

Karla Kristiana Ferk, 1 a

U Hrvatskom zagorju ne postoji ono „KAJ“ za sve, nego svako selo ima svoj izgovor To je pomalo čudno, budući da ostatku Hrvatske svi Zagorci zvuče isto. Puno se puta svađamo oko riječi koje imaju isto značenje, ali drukčiji izgovor i naglasak. Svatko ima svoje mišljenje koje treba prihvatiti i poštovati.

U našoj smo školi proveli anketu kako bismo saznali kako učenici, ali i neki nastavnici, izgovaraju pojedine riječi. U anketi su sudjelovali 2.k, 1.d, 1.m, 1.c te nastavnici koji su s njima bili na nastavi. Tijekom ankete, najviše je bilo upita za kutno mjerilo, s obzirom da se mnogi nisu uspjeli sjetiti kako to izgleda te za što se koristi Naime, tu su riječ trebali napisati na svome narječju, s obzirom na to kako ju izgovaraju u mjestu iz kojeg dolaze Mnogi su pisali da je to kutomjer, no nije U Radoboju se kutno mjerilo kaže vinkljin

Bilo je i upita za riječi kao što su babalar, bujzek, cujzek te nešto malo manje za vaštruk. Babalar ili novčanik naziv je koji se najviše koristi u području Šemnice. Bujzek je tele, a cujzek ždrijebe. Mnogi su zamijenili ta dva naziva Vaštruk je plastična zdjela Riječ koju su svi znali bila je vugerek, odnosno krastavac te također vanjkuš (jastuk) i anjcuk (odijelo) Većina se riječi govori slično, samo što postoji razlika u izmjeni samoglasnika što ovisi o mjestu iz kojeg osoba dolazi. To možemo vidjeti na primjeru ogledala. U Desiniću se kaže špejga dok u Oroslavlju špiglin te špegl u Humu na Sutli Cvikeri, cvikeršajbe, cailemajle, očale sve su to iste riječi za jednu stvar naočale Za naušnice mnogi kažu rinčice, ringljini, minđuše, ali u Rijeci i Splitu kažu se rećine Saznala sam kako se u Slavonskom Brodu za plastičnu zdjelu kaže zeća Isto tako, promjena jednog slova može izazvati pomutnju i razlog za zabavnu prepirku. Tako se za riječ upaliti negdje kaže vužgati dok se kaže i fužgati Imamo i svima nam znan regmet, odnosno regnet ili ono što mnogi odbijaju prihvatiti, regvar tj radić (malačak) Smisao se ne mijenja, ali zanimljivo je kako svatko kaže na svoj način Zanimljivo je sudjelovati u izboru prave riječi Dogovor se nikada ne donese, no materijala za smijeh ne nedostaje. Još je jedan jako zanimljiv primjer, odvijač Mnogi kažu šrafciger ili šrafinciger, no u Zaprešiću kažu šerafciger U Rijeci ga, pak, nazivaju kacavida

Svi mi imamo različite lasi, jedinstvene vlasi te predivnu kosu. Fascinantno je kako samo jedno slovo može promijeniti riječ, no ne u značenju, već u izgovoru. Neke su riječi današnjim generacijama nepoznate. Zbog toga što se ne zna značenje, mnoge se riječi zaboravljaju ili se koriste vrlo rijetko Kajkavsko je narječje vrlo posebno jer ga čine razne izvedenice istih riječi

Stoga, poštujte i njegujte svoj jezik kako bismo njegovo bogatstvo prenijeli i budućim generacijama jer „narod bez jezika je narod bez identiteta“.

Jesilipodstresom?

Svi nam je dobro poznat stres. Provjeri koliko si pod stresom i pronađi rješenja koja bi ti mogla pomoći.

Riješi test:

1.Naljutiš li se lako?

2.Jesi li nestrpljiv?

3.Radiš li često u vremenskoj stisci?

4.Spavaš li loše?

5.Osjećaš li se ujutro potpuno iscrpljeno?

6.Jesi li osjetljiv na promjenu vremena?

7.Boli li te često glava?

8.Jedeš li mnogo slatkiša?

9.Imaš li česte promjene raspoloženja?

DA (2) KATKAD (1) NE (0)

DA (2) KATKAD (1) NE (0)

DA (2) KATKAD (1) NE (0)

DA (2) KATKAD (1) NE (0)

DA (2) KATKAD (1) NE (0)

DA (2) KATKAD (1) NE (0)

DA (2) KATKAD (1) NE (0)

DA (2) KATKAD (1) NE (0)

DA (2) KATKAD (1) NE (0)

10. Imaš li problema s fokusiranjem i koncentracijom? DA (2) KATKAD (1) NE (0)

0 6 bodova Glazba

Kada osjetiš promjenu raspoloženja, uzmi pauzu nekoliko minuta, sjedni i duboko udahni tri puta, pusti glazbu i opusti mišiće Bit ćeš kao nov!

7 13 bodova Zen trenutak

Kada shvatiš da si pun negativne energije i previše razmišljaš, stani, prošeći ili provedi vrijeme s dragim osobama

14 20 Ispušni ventil

Zatvori oči, opusti se na dvije minute i napravi nešto što će te smiriti. Piši, crtaj, vježbaj, pjevaj, pleši ili viči u jastuk Važno je izbaciti negativnu energiju Ne brini koliko će to trajati jer ako nešto kreneš raditi pod stresom, velike su šanse kako to neće biti napravljeno dobro i neće roditi zadovoljstvom.

Stres je poznat svim dobnim skupinama, a kod svakog pojedinca različito se očituje i svaka se osoba s njime nosi na drugačiji način. Za smanjivanje negativnih osjećaja izazvanih stresom, možeš napraviti antistresnu loptu.

Odmakniseodstresora…

Pribor i alati: Beber, 3 a

balon kukuruzni škrob trajni marker lijevak napuhni balon do srednje veličine, ali nemoj ga vezati, već drži vrat balona kako zrak ne bi izlazio van u balon umetni lijevak preko lijevka sipaj kukuruzni škrob zaveži balon te škarama odreži višak balona sve do čvora ukrasi po želji trajnim markerom

Europski event za mlade (EYE) održao se u Strassbourgu 8. i 9. listopada 2021. godine. Mladež Europske unije ujedinila je svoje ideje i zajedno ih oblikovala u svrhu stvaranja svjetlije budućnosti Europe.

EYE je jedinstvena prilika za osobe od 16 do 30 godina da komuniciraju osobno i online, nadahnjuju jedni druge i razmjenjuju svoja mišljenja sa stručnjacima, aktivistima, utjecajnim osobama i donositeljima odluka, u samom srcu europske demokracije Sam event bio je dobro organiziran i svi posjetitelji mogli su kroz puno različitih radionica upoznati način na koji funkcionira demokracija, tko su važni donositelji odluka i kakve nam mogućnosti zapravo pruža život unutar Europske unije Imali smo priliku sudjelovati u tribinama i raznim edukativnim i sportskim radionicama. Kulminacija procesa savjetovanja s mladima Europskog parlamenta za Konferenciju o budućnosti Europe pružila je nama, mladima, mogućnost ulaska u zgradu parlamenta i sudjelovanje u donošenju odluka

Vjerojatno se pitate kako smo mi zapravo došli do EYE a i sudjelovanja u projektu? Da krenemo od početka, sudjelovanje u projektu „Za mlade u Zagorju djelujem i mijenjam“ čiji je nositelj Krapinsko zagorska županija i Savjet mladih KZŽ, a provodi se u partnerstvu s Mrežom udruga Zagor, Srednjom školom Oroslavje i Srednjom školom Konjščinam, započeli smo još na početku školske godine 2019. te je put bio planiran za 2020. godinu, ali je zbog pandemije odgođen. Na radionicama smo s predsjednikom Savjeta mladih, Hrvojem Novakom, učili o različitim načinima donošenja odluka u županiji i državi, pokušali smo sami upravljati proračunom i pratili smo političku situaciju u svijetu

Projekt je financirala Agencija za mobilnost i programe Europske unije Radionice su nas učile zajedništvu i tome koliko je važno slušati druge i poštivati tuđa mišljenja. Možda nismo svi zainteresirani za politička događanja u svijetu, ali kroz projekt ZEUZ shvatili smo da nije politika ono čime je mi zapravo smatramo, već puno više od toga Neke stvari koje smo naučili će nam zasigurno poslužiti u životu kao banalni primjer opće kulture te se zato svi sudionici zahvaljuju Hrvoju

Put u Francusku Krenuli smo 7. listopada iz Pregrade zajedno s učenicima iz Konjščine i Oroslavja. Međusobno smo razmijenili dojmove s radionica, upoznali se i nestrpljivo iščekivali dolazak. U Strasbourgu smo obišli kulturne znamenitosti i sudjelovali na radionicama koje su se održavale ispred parlamenta U slobodno smo vrijeme sami istraživali grad i divili se stilu gradnje Radionice su trajale 2 dana te smo sami mogli odabrati one na kojima želimo sudjelovati Upoznali smo puno mladih iz cijeloga svijeta i razmijenili načine života i stanje u državama. Bilo je zanimljivo, izazovno i dinamično.

U nastavku smo pripremili intervju s voditeljem projekta Hrvojem Novakom.

Možeš nam se ukratko predstaviti i reći nešto o sebi? :) Bok, ja sam Hrvoje, dolazim iz Pregrade Kao i ti i ostali u ovoj školi i ja sam pohađao srednju u Pregradi, bio sam prva generacija zubotehničara, onda znaš koliko davno je bilo kada sam išao, a i završio srednju Trenutno obnašam funkciju predsjednika Savjeta mladih Krapinsko zagorske županije (za koji su neki od vas čuli, neki su i članovi/ce), a i voditelj sam LAG a Zagorje Sutla, za koji su također neki od vas čuli :) (uz to, ne znam koliko je zanimljivo, ali sam i član Županijske skupštine KZŽ)

Kako se SŠ Pregrada uključila u projekt ZEUZ i otkud sama ideja za projekt? Tko je od profesora sudjelovao u projektu i što vas je potaknulo na sudjelovanje? Sama ideja za projekt rodila se temeljem istraživanja potreba koje je Županija provela u sklopu izrade Programa za mlade 2017 godine Sada da ne dužim, jer znam da to neće biti zanimljivo, istraživanje je pokazalo da mladima nedostaje, osim kulturnog sadržaja (koncerata, kina, kazališta i sl ), više informacija o demokratskim procesima u društvu, odnosno kako mladi mogu sudjelovati i odlučivati na različitim razinama od vrtića preko osnovne i srednje škole do lokalnih i parlamentarnih izbora. Predložio sam Savjetu mladih KZŽ a i Županiji izradu projekta koji će mladima omogućiti zanimljiviji način učenja o demokratskih i političkim procesima koji se odvijaju oko nas Tako se rodio ZEuZ, a s obzirom da sam pohađao srednju u Pregradi i radio u školi nekoliko godina, Pregrada je bila logičan izbor, odnosno Srednju školu Pregradu sam prvu kontaktirao U samoj izradi sudjelovali su mladi iz Savjeta, Zagorska razvojna agencija i profesorice koje su uključene u projekt iz 3 srednje škole (osim Pregrade sudjeluju i srednje iz Konjščine i Oroslavja). U Pregradi je za koordinaciju zadužena Valerija Hržica, u Oroslavju Renata Čandrlić, a u Konjščini Marija Brkić i Barbara Pluščec

Koja je svrha EYE konferencije na razini Europske unije osim zajedništva i razmjene ideja?

Moja ideja EYE a (European Youth Eventa) bila je prije svega da svi sudionici/e projekta imaju priliku otići izvan Hrvatske, na događaju vidjeti različite društvene skupine, ljude različitih kultura i političkih opredjeljenja, ali isto tako da vi koji ste imali priliku sudjelovati na EYE u vidite da koliko god različiti bili kao pojedinci, postoje stvari koje nas spajaju E, sada, službena ideja EYE a je pružiti jedinstvenu priliku mladim Europljanima da iznesu svoj glas i zabrinutost o budućnosti EU a i važnim suvremenim pitanjima. Nadalje, EYE političarima EU a pruža svježe, izvan okvira poglede mlađih generacija. Kako bi se osiguralo da se vaš glas čuje, tome služe različite radionice i aktivnosti koje se provode tijekom trajanja EYE-a i na kojima ste vi sudjelovali

Smatraš li da je učinkovito za mlade sudjelovati u projektima kao što je ZEUZ? Što mogu naučiti na takvim radionicama i gdje to mogu primijeniti?

Ja mogu puno toga smatrati dobrim, ali mislim da vi mladi najbolje znate ako vam nešto koristi ili ne. Vjerujem da sve što radimo i što nas obogaćuje, samo znanjem ili i iskustvom, je svakako korisno. Ali, ja bih tebe pitao smatraš li ti da je tebi bilo korisno, što si naučila i možeš li to primijeniti u svakodnevnom životu ili u određenim situacijama? Ela : Smatram da je bilo jako korisno Naučili smo, za početak, koliko je važno slušati druge i prihvaćati tuđe ideje iako se razliku od naših Ponekad nas upravo nešto što nama ne bi palo na pamet uči da proširimo svoje okvire i razmišljamo izvan njih. Bili smo informirani o trenutnim situacijama u svijetu te smo na temelju toga mogli stvoriti mišljenja i argumente. Okruženi većinom nepoznatim ljudima naučili smo da se ponekad treba prilagoditi okolini, ali zadržati svoje stavove i ostati ustrajan pri svojim razmišljanjima Smatram da je iskustvo bilo životno i da ćemo ga se puno puta sjetiti I s radionica i s putovanja nosimo puno znanja i vještina koje nas pripremaju na životnu realnost i koje nam pokazuju kako nisu sve stvari vezane za politiku i opću kulturu loše i strane, ako se dobro educiramo i pobliže proučimo, bolje shvaćamo i bolje vidimo. Veselim se novim aktivnostima i novim radionicama te informacijama koje donose i preporučujem svojim kolegama da sudjeluju na istima, ako su željni novog znanja iz svijeta politike i opće kulture, zasigurno neće požaliti Naglasila bih koliko je okolina na svim radionicama ugodna i voljela bih pohvaliti Hrvoja kao našeg voditelja koji na nas gleda kao na odrasle čije mišljenje uistinu uvažava, te smatram da bi većina odraslih trebala tako postupati, jer ipak, mi smo budućnost.

Kako je bilo raditi sa srednjoškolcima i smatraš li da će svojim idejama promicati razvoj županije?

Vi niste samo srednjoškolci, vi ste prije svega mladi ljudi koji imaju različite potrebe, različite interese, ali i različita rješenja za određene probleme I upravo se u tome krije čar rada s mladim ljudima (iako, moram napomenuti da sam i ja još uvijek, službeno, mlad) Kroz sav svoj rad zapravo pokušavam pokazati donositeljima odluka (to su različiti akteri, od profesora, ravnatelja, načelnika/ca i gradonačelnika/ca do župana, ali i službenika/ca koje rade u različitim institucijama) da su mladi neprocjenjiv resurs, i ne zbog onih floskula jer su mladi budućnost. Vi ste sadašnjost i ako nećemo sada raditi s vama mladima i slušati vaše potrebe i ideje, nećemo moći imati bolju budućnost, a ni sadašnjost Svakako, odgovornost leži i na vama jer morate tražiti, morate zahtijevati, morate preispitivati i morate mijenjati svijet oko sebe S obzirom na sve navedeno, znam da vi svojim idejama možete unaprijediti razvoj županije, svog grada/općine i svoje škole

Koji su planovi za nastavak projekta?

Projekt još nije završen Pred nama su još 2 aktivnosti, a to je simulacija gradskih vijeća, da se suočite u debati i da možda vidite koliko je lako ili nije neke odluke donijeti, ali i da iz tog procesa možete razumjeti da je nekad potrebno puno više vremena nego što mislimo da se stvari realiziraju Druga aktivnost trebala bi biti još jedno putovanje, unutar Hrvatske, ali s obzirom na trenutnu situaciju s Covidom ne bih htio ništa prognozirati pa neću još točno otkriti o čemu se radi i kamo bi se trebalo otputovati. O tome malo više kroz nekoliko tjedana :) A osim ZEuZ a, provodimo projekt izrade Strategije za mlade kroz koji ćemo također imati različite radionice, ali i bitno istraživanje potreba mladih, tu ćete obavijest dobiti na vrijeme I uskoro nam kreće treće izdanje projekta "Uzmi pare i napravi nešto za mlade" gdje mladi iz Pregrade, Huma na Sutli, Svetog Križa Začretja, Kraljevca na Sutli, Zaboka, Klanjca, Kumrovca, Tuhlja, Krapinskih Toplica, Desinića i Zagorskih Sela imaju priliku predložiti ideju, provoditi kampanju i glasati za najbolju ideju koju žele realizirati u svojoj zajednici do iznosa 20 000 kn Za više informacija o ovom projektu morate pratiti stranicu LAG a Zagorje Sutla na Fejsu ili posjetiti www zagorje sutla eu A sve ostale informacije vezano za mlade i aktualne događaje možete pratiti na stranici www mladi kzz hr

Ela Leskovar, 3 b

Talentomdovrha

Sport je nešto što nas svakodnevno okružuje. Naša škola broji mnogo talenata. Najviše se ističu nogomet, rukomet, odbojka te sve više borilačke vještine Ističu se sportovi dostupniji na našem području, ali i oni za koje treba naporno raditi, poput plesa Sportaši nisu samo tu kako bi pokazali zdrav život, nego se znaju voditi mišlju: “I ono što je nemoguće, ostvarivo je”. Sigurno smo svi sanjali o nečem nemogućem, budili se sa željom da postanemo superjunaci, krenuli na spavanje misleći kako ćemo preko noći postati zvijezde Sport može probuditi želju za ostvarenjem sna, samo treba imati strpljenja i izdržljivosti

William Petanjko, 4 a

Skijaški junior i član kluba Medveščak, William Petanjko, ruši sve pretpostavke vezane uz sport i treniranje van države Naime, skijašku sezonu provodi u državama poput Italije, Slovenije, Austrije, ali i Francuske Odao je odgovore na neka pitanja i otkrio koliko je zapravo bitno biti predan sportu, ali i koliko je bitno voljeti ono čime se netko bavi.

Znate li onu uzrečicu, “Od kad znam za sebe”? Takvo se nešto može prepisati mladom skijašu. “Sa skijanjem sam se profesionalno počeo baviti kad mi je bilo 7 Prije toga sam par puta otišao s roditeljima na skijanje i to mi se svidjelo. S druge strane, tata je oduvijek volio skijanje pa smo tako odlučili kako ću se time početi baviti profesionalno.“, rekao je William

U ovim je vremenima iznimno teško balansirati školu, privatan život, ali i ostale obaveze Još je teže onima koji redovito treniraju. „Školu je jako teško uskladiti sa skijanjem jer je na treninzima jako malo vremena. Budim se oko 6, a kad se vratim sa staze često bude 16h. Nakon toga treba obaviti još sve ostalo: suhi trening, priprema skija za drugi dan, video analiza treninga… Uz sve to, treba pronaći vremena i za odmor.“, otkrio je William Treba ostati predan objema stvarima i ulagati u njih To može biti stresno, ali u isto vrijeme pomaže u boljoj funkciji ljudskog tijela

Boljoj funkciji tijela pomaže i izlaganje nekim tzv „ekstremnim uvjetima“. Većina se sportova može odvijati u dvorani, ali neki plesni nastupi i utakmice zahtijevaju dodir s vanjskim svijetom. Naravno, vremenske prilike ne pogoduju uvijek natjecateljima U takvim uvjetima, glava treba ostati mirna i treba razmišljati kako nešto napraviti Skijanje ovisi o snijegu, no on nije uvijek isti „Uvijek postoji razlika od snijega do snijega. Snijeg se često na istoj stazi promijeni preko noći i potrebno je skijati skroz drugačije, odnosno imati drugačiji pristup. U skijanju treba puno razmišljati o različitim stvarima istovremeno. Koliko jako nabrusiti rubnike skija, kojim voskom mazati skije, koji kut rubnika imati, kut pancerice. Treba razmišljati o različitom pristupu na skijanju ovisno o uvjetima, ovisno o snijegu, ovisno o vremenu. Naravno tu je još mnogo drugih i kompliciranijih stvari.“

William Petanjko

U sportu nije važna samo tehnika Tu postoje ciljevi, motivacije i uzori. „Uzor mi je Marco Odermatt.“, rekao je William. Odermatt je švicarski alpski skijaš od 24 godine, zvijezda u usponu

Dobro društvo također čini razliku u pristupu sportu. Nešto je uvijek lakše napraviti u skupini umjesto sam. Također, nije lagano otići iz ekipe u ekipu, mijenjati ljude, no ako su ciljevi jednaki, vrijedi svakog napora „Ove sam godine promijenio ekipu. Sad treniram s jednim hrvatskim trenerom koji je naš bivši skijaški reprezentativac. U ekipi su dva Talijana, jedan Novozelanđanin, jedan Finac, jedan Hrvat i ja. Svi smo ozbiljni skijaši s visokim ciljevima što je super jer jedan drugoga guramo naprijed i funkcioniramo kao ekipa.“

Pitanje koje nekog može izbaciti iz takta jest: „Čemu to?“, „Zašto baš to?“. E pa, zašto baš ne? „Motivacija mi je uvijek bila Svjetski kup što mi je i cilj. Uz to, volim treninge i fizički napor.“, odgovorio je William Motivacija za sobom povlači upornost Skijašu je, poput Williama, teže Ljeta znaju biti zahtjevna, ali kondicijski treninzi i pripreme još zahtjevnije. Um ne smije iznevjeriti tijelo, mora ostati predan cilju.

William nam je otkrio koliko daleko puca. Naravno da uvijek postoji nešto više pa tako i Olimpijske igre. U razgovoru je spomenuo: „Nažalost, još neću ići na ove Olimpijske igre. Nadam se da ću imati priliku biti na sljedećima u Milanu.“

Kao i obični ljudi, sportaši imaju loše dane. Duvnjak nije uvijek zabijao, Sandra je znala disk baciti u mrežu, a i Zubčić se znao poskliznuti na stazi To ne znači smak svijeta, no par loših dana potakne dodatna razmišljanja, pogotovo kod mladih ljudi „Kad napravim neki loš rezultat, često iz ljutnje kažem da ću se prestati time baviti, no zapravo nisam ni blizu toga. Bavit ću se skijanjem dok će biti novca i zdravlja!“, izrekao je William

Nemojte se obeshrabriti baviti se nekim sportom Ovo je primjer da se može i možda nekome od vas čitatelja i sportaša probudi nadu i motivaciju za nastavak. Glavu gore, možete vi to

Lea Beber, 3.a

Sudjelovalismona9.simuliranoj

U ponedjeljak 28 ožujka 2022 održana je 9 simulirana sjednica Hrvatskog sabora Organizirala ju je Služba za građane Hrvatskog sabora, a zbog epidemiološke situacije sjednica je, nažalost, i ove godine održana videokonferencijom, preko platforme ZOOM. Sjednica se prenosila uživo na saborskom YouTube kanalu Na sjednici, koju je svečano otvorio predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, sudjelovao je 151 učenik iz 49 škola diljem Hrvatske Na dnevnom redu ovogodišnje simulirane sjednice bio je Zakon o suzbijanju diskriminacije koji su učenici razmatrali iznošenjem stajališta, raspravama u ime klubova zastupnika i pojedinačnim raspravama, iznošenjem, raspravom i glasovanjem o amandmanima, sve do donošenja zakona.

Našu školu zastupali su učenici 3 a razreda Lea Beber, Gabrijela Očić i Luka Cerovec, pod vodstvom mentorice Sanje Košutić Tušek

Luka je održao govor u pojedinačnoj raspravi, a Lea i Gabrijela u sjednicu su se uključile replikama na pojedinačne govore

U nastavku možete pročitati dijelove govora naših učenika:

Borba protiv diskriminacije i prijedlog amandmana "(...) Glavna svrha ovog Zakona zasigurno je zaštita svakog našeg građana i građanke, svih žrtava diskriminacije, ali i onih koji diskriminaciju prijavljuju, o kojima ću ja danas posebno govoriti Na početku želim istaknuti da je takvih ljudi, heroja ili kako ih se često zove „zviždača“ jako malo. Pitamo se zašto? Prije svega to je neinformiranost, mnogi od nas niti ne znaju kakvi sve oblici diskriminacije postoje, pa bi jedno od rješenja zasigurno bilo i informiranje građana Drugi i krucijalni razlog je nepovjerenje u institucije koje rade sporo ili pak nikako. Naravno, ima i onih koje svoj posao rade dobro, ali sveopći dojam je suprotan.

I na kraju imamo treći, nimalo nevažan razlog, strah od posljedica Nažalost, i u Hrvatskoj, ali i u mnogim europskim državama imamo pojavu da baš ti heroji koji se bore protiv diskriminacije završe skupa s onim ljudima koje diskriminiraju. Na nama je da taj problem riješimo. Članak 7. ovog Prijedloga Zakona govori da nitko ne smije biti doveden u nepovoljan položaj jer je prijavio diskriminaciju, ali ovim Prijedlogom Zakona ne osiguravamo takvoj osobi pravnu sigurnost Nažalost, u Hrvatskoj imamo niz ljudi slabijeg imovinskog statusa koji sebi ne mogu priuštiti pravnu zaštitu te zato predlažem amandman koji bi stajao u stavku 2 članka 7 ovog Prijedloga Zakona, a glasio bi: „Svakoj osobi koja u dobroj vjeri prijavi diskriminaciju, odbije nalog za diskriminatornim postupanjem ili na bilo koji način bude sudjelovala u postupku vođenom povodom diskriminacije bit će osigurana pravna zaštita“ ( )" Luka Cerovec

Gabrijela Očić, Luka Cerovec i Lea Beber, 3.a

sjedniciHrvatskogsabora

Je li jedan spol vrjedniji od drugoga?

"( ) Ekstremniji je seksizam uvjerenje da je jedan spol prirodno vrjedniji od drugog čime se otvaraju vrata omalovažavanja, šikaniranja i diskriminacije To nije vidljivo samo u današnjem suvremenome svijetu, već i pripadnice pokreta, koji se pojavio u 19. stoljeću pod nazivom feminizam, nude jednu drugačiju vrstu pogleda od onoga tradicionalnoga. Tako je i francuska filozofkinja Simone de Beauvoir kazala: „Ženom se ne rađa, ženom se postaje!“ Time je i željela ukazati kako od djetinjstva različit odgoj za djevojčice i dječake rezultira time da se počnemo ponašati na točno određen način Najuočljiviji primjer kako društvo utječe na to je, na primjer, činjenica da većina žena počinje osjećati sklonost kuhanju i uljepšavanju, a većina muškaraca razvija ambicioznost u karijeri i ljubavi prema sportu.

U skladu s takvim stavom, danas se često ističu razlike između spola i roda. Članak iz 1. Deklaracije o pravima žene i građanke koji glasi: „Žena se rađa i ostaje jednaka u pravima muškarcu Društvene razlike mogu biti zasnovane samo na općoj koristi “ ukazuje na to kako utjecaj društva i korist koja je moguća uvelike mogu promijeniti odnos među spolovima u suvremenome svijetu Postavlja se pitanje kako je onda moguće da je danas manje žena u politici i na rukovodećim mjestima, premda žene predstavljaju preko 50 % stanovništva. Zašto su žene u prosjeku slabije plaćene od muškaraca, a ženska je nezaposlenost veća od muške? Postoje li različita mjerila za muškarce i žene? To su samo neka od pitanja koja se nameću iz osobnih iskustava i promišljanja ove teme ( )" Gabrijela Očić

Spolno uznemiravanje

"(...) U Zakonu o ravnopravnosti spolova jasno piše kako je diskriminacija na području zapošljavanja zabranjena u javnom i privatnom sektoru U članku 13 , stavci 1 istoimenog Zakona istaknute su točke koje se odnose na zabranu diskriminacije Neke se od njih odnose na: „2. napredovanje u poslu, 6. usklađivanje profesionalnog i privatnog života i 7. trudnoću, porod, roditeljstvo i sve oblike skrbništva “ Naime, postoje slučajevi u kojima su poslodavci na razgovoru za posao znali upitati žene kada planiraju postati majke Prema Zakonu o radu poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom, kako stoji u članku 25., stavci 1. Zakona. Dakle, poslodavac time krši dva Zakona Ako pak u nekoj izvanrednoj situaciji dođe do postavljenog pitanja, ono bi se trebalo odnositi na oba spola jer i muškarci imaju pravo na porodiljni dopust Situacija koju možemo povezati s radnim odnosima, ali i odnosima općenito, jest uznemiravanje, odnosno spolno uznemiravanje Ista se definicija spolnog uznemiravanja može pronaći u tri Zakona: u članku 3 , stavku 2 Prijedloga zakona, članku 8 , stavku 3 Zakona o ravnopravnosti spolova te u članku 156., stavku 2. Kaznenog zakona. Prije nego što nastavim, želim istaknuti kako se uznemiriti (spolno) mogu osobe oba spola i uznemiravanje može biti vršeno verbalno ili fizički Posljedice spolnog uznemiravanja, koje se ne umanjuju ni kod jednog spola jesu strah, razvitak nesigurnosti, ali možda i neki psihički problemi. (...)" Lea Beber

Gurmanski kutak

Burek

Postupak: Izmrvite sir i u njega dodajte soli po vlastitom ukusu. U posebnu zdjelicu stavite ulje i mineralnu vodu. Tepsiju namažite uljem, stavite jednu koru i premažite mješavinom ulja i mineralne vode. Potom stavite još jednu koru, premažite i onda rasporedite dio sira po cijeloj kori. Ponovite: kora, ulje i mineralna voda, kora, ulje i mineralna voda, sir. Slažite dok vam ne ostanu tri kore između kojih nećete staviti sir. Izbodite ga vilicom i prelijte s ostalom mješavinom ulja i mineralne vode. Ako vam ostane malo tekućine, slobodno dodajte još 1 dcl vode. Pecite na 180° oko 40 minuta (do željene zlatnožute boje). Gotov burek preokrenite na pladanj, pustite da se malo ohladi i poslužite s jogurtom. Dobar tek! Jelena Sitar, 1.m SLA(S)NOIZKUHINJE

Želite li jesti burek, a nemate pekarnicu u blizini? Napravite ga sami. Sastojci: 500 g kora za pite i savijače 1 kg sira 2 dcl ulja 2 dcl mineralne vode prstohvat soli

Kuglof Volite jesti kolače, a niste baš previše spretni u izradi istih? Želite nešto brzo pripremiti da vam usput izliječi dušu? E pa, u ovome nemate što pogriješiti.

Kuglof: 10 žlica oštrog brašna 8 žlica šećera 1 prašak za pecivo 10 žlica ulja 10 žlica mlijeka 2 jaja 3 žlice kakaa Staviti u zdjelu suhe sastojke, malo promiješati. Dodati tekuće sastojke. Izmiksati, podijeliti na dva jednaka dijela. U jedan dio možete staviti kakao, a u drugi malo soka i kore od naranče. Možete smjesu podijeliti na tri dijela pa u treći staviti malo boje za hranu. Nauljite kalup i posipajte brašnom, smjesu stavljajte naizmjence da vam kolač ispadne šaren. Pecite na 180° 30/40 min. Možete ga preliti čokoladom ili posipati šećerom u prahu.

Savjet: uz šalicu kave, kakaa ili čaja, kolač će vam pružiti radost u najhladnijim zimskim danima.

Dobar tek!

Karla Kristiana Ferk, 1.m

Netkoplav

Kap.

Trag suze. Okus soli.

Krenulo je pogledom Izašao si iz bazena Voda ti je kapala s prsa Skinuo si naočale, podignuo glavu i prodornim me plavim očima uhvatio u klopku Noge su mi se odsjekle Osmjehnuo si se te mi tako uzeo zrak iz pluća Opkolio mi srce rupicama u obrazima Rukom si skinuo plivačku kapicu i otkrio svoju tajanstveno plavu kosu Protresao si glavu Jedan ti je pramen blokirao vid Smješkajući se, prošao si kraj mene i namignuo Koliko god htjela urlati od smijeha, znala sam da ću biti tvoja

Razmazana maskara. Rastrgana slika. Slomljeno srce.

Igrali smo igru. Zavodili jedno drugo. Podbadali se. Nismo popuštali. Koliko god se pravili djetinjasti, svo smo se to vrijeme jače zaljubljivali Gubili smo kontrolu nad vlastitim osjećajima Tenzije su rasle svakim novim susretom Tada se dogodila ta noć Spoj želje i alkohola Zaboravili smo da išta drugo postoji Pogledi su nam se susreli Primio si me za ruku te zavrtio do sebe Obgrlio si me oko struka te privio uza se Podignuo si mi bradu te blago i gotovo uplašeno šapnuo: „Jesi li za?“ Potvrdno sam kimnula Oči su ti zaiskrile Znala sam na što ciljaš Približio si me k sebi Jednu mi ruku položio na obraz,a drugom mi maknuo pramen s lica Otpustili smo kočnice

Jecaj. Krik. Tišina.

Koža mi je i dalje vruća od tvog dodira Zagrlio si me po posljednji put Mirisao si po mom miomirisu, kloru Glavu sam polegla na tvoja prsa Srce ti je ubrzano tuklo Zatvorila sam oči Razmišljala sam o nama i što nam je presudilo Jedna riječ, vrijeme Možda jesmo jedno za drugo, ali trenutno to nije moguće Odnos nam se sveo na igranje Kao da smo bilježili bodove kad ćemo jedno drugo napraviti ljubomornim Da se razumijemo, značiš mi previše, ali ljubav nije dovoljna

Na uho si mi pričao o tome kako sam te očarala Nasmijao si se svojim milozvučnim smijehom U čelo si mi utisnuo poljubac, a meni su suze potekle. Više nisam mogla biti hrabra. Barem ne pred tobom. Pokušao si me umiriti, no nisi mogao. Sam si se raspadao. Kad si izdahnuo tri godine skupljanja sjećanja, znala sam da je gotovo. Predao si se. Nisam te željela pogledati u oči, nisam mogla. Zarila sam glavu u dlanove i zajecala. Maknuo si mi ruke s lica. Vid mi je bio zamućen, ali vidjela sam bol u tvojim očima. Bio si ozbiljan, a ramena su ti klonula. Prstom si mi obrisao suzu s obraza. Toplina mi je prostrujala tijelom. Na to si mi isto mjesto utisnuo poljubac, a zatim si jednostavno otišao

Gledam svoj odraz u ogledalu Nije ništa bolji nego prije dvadeset i četiri sata Lice mi je nabubreno i crveno Kosa raščupana U ogrtaču sam Pokušala sam očistiti tragove koje si mi ostavio po koži Nisam uspjela Nikada ni neću Sjećat ću se, a ti ćeš se uvijek nekako prikrasti u moj život U mirisu klora ili stihu pjesme: „Niti nebo koje boju oka tvoga nosi “ Zauvijek ću nešto osjećati prema tebi

Pogledavam van Pada kiša Kaplje padaju u nejednakom ritmu, no stvaraju ugođaj samoće Na prozorskoj su dasci zaboravljene ružičaste britvice. Srebrni me sjaj žileta zove. Ustajem se te uzimam jednu. Prstom prelazim preko oštrice. Još uvijek ostavlja porezotinu. Prinosim ju ruci. Dršćem. Stiskam šaku i napinjem žile. Nasmijem se, šakom udarim u stol te britvicu bacam u kantu za smeće. Koliko si god promijenio moj život, toliko me nisi uništio.

Školaizškolskeklupe

Školazaživotiliživotzaškolu?

Za nas se u školi više ne radi o učenju i novom znanju, nego o tome da prođemo Kada pišemo ispit, mi ne gledamo na znanje koje će nam donijeti dobre ocjene, gledamo koliko bodova nam treba da dobijemo željenu ocjenu. Sve se vrti oko količine stresa koju možemo pretrpjeti prije nego li se raspadnemo. Učimo nebitne gluposti i naša se inteligencija mjeri time koliko dobro znamo primiti „naredbu“ i ponoviti sve što nam je ispričano Samo se vrtimo u krug U krug kojim nitko ništa ne postiže Uvijek nam se kaže da moramo imati sve odlično u školi i biti pametni da upišemo faks I tek kada završimo faks, netko će nas početi slušati. Ali, što nam znači faks i sve to obrazovanje ako nas nitko ni tada ne sluša? Što nam uopće znači ići u školu kada nitko ne sluša obrazovane? Kada nas se programira da budemo poslušni, da sjednemo i šutimo? Zašto ići tamo gdje nam se uništavaju snovi i postavljeni su nam neki današnji, „poremećeni“ standardi i ideali?

Kako bismo mi trebali provesti sedam sati u školi, napraviti svu zadaću, za koju nam treba nekoliko dodatnih sati, učiti još toliko sati, ostati u formi i biti zdravi, jesti tri obroka na dan, pomoći kod kuće roditeljima, biti socijalni i spavati osam sati? Razumijemo da je obrazovanje važno, ali imam osjećaj da postoji jako velika razlika između zdrave količine izazova da bismo se „poboljšali“ i razine izazova koji mi imamo da smo toliko pod stresom, da se mentalno raspadnemo svako jutro kada ustanemo jer znamo da je škola za nekoliko sati.

Tko nam to krade radost?

( ) Kako odrastamo, uče nas da na prvo mjesto stavimo zadaću Uvijek Uče nas tome da moramo staviti svoje interese sa strane da bismo dovršili posao Uče nas da u raspored uključimo nešto čime bismo ispunili svoje vrijeme, umjesto da radimo ono što zapravo želimo I, kada uistinu imamo dan bez ikakvog rada ili obaveze, ne znamo što bismo sa sobom jer smo programirani na način da sjednemo za stol i koncentriramo se na zadatak. No, kada imamo slobodan dan, većinom radimo ono što volimo. Bilo to pisanje priča, slikanje, fotografiranje, čitanje, sport ili jednostavno uživanje u prirodi Društvo nas zbog naše „neproduktivnosti“ osuđuje i nameće na nas taj koncept da moramo raditi nešto korisno, da ćemo se „odmarati kada umremo“ To je stvarno žalosno jer su ti trenutci, kada radimo ono što volimo ili prokušavamo nešto novo, trenutci u kojima otkrivamo sebe kao osobu. Tada otkrivamo svoju ljubav prema prirodi, poeziji, vrsti glazbe, umjetnosti i gradimo se od malih dijelova svega što volimo. Uzimamo i pronalazimo značenje u svemu što vidimo i čujemo Sve te stvari oblikuju nas u osobu kakva jesmo Svatko je od nas drukčiji i svi imamo svoju priču, svoje interese i strasti Većina nas ima prekrasne talente koje se bojimo pokazati zbog ismijavanja i osude današnjeg društva Potiče nas se da budemo svoji, ali toliko dugo dok je to „u redu“ i „u granicama normale“, da moramo voljeti sebe i svoj izgled, ali ne previše. Potrebna je samo jedna riječ Vršnjačko nasilje možemo pronaći u svim mogućim oblicima Mnogi ga niti ne primijete, no onima koji mu svaki dan svjedoče je već dosta, ali ako se obratimo za pomoć, bilo za sebe ili nekoga drugoga, već smo „drukeri“ i zbog toga se iz nas rade budale za svaku izgovorenu riječ, svaki pokret, svaki korak na hodniku Verbalno nasilje boli više nego fizičko. Masnica će zacijeljeti kroz koji tjedan, ali nesigurnost stečena konstantnim maltretiranjem i „šalom“ možda nikada ne zacijeli i ostaje nam vjerna pratnja kroz život. Recite npr komadu papira uvredljive i ružne stvari, bilo iz šale ili ne, i za svaku riječ ga savijte Onda mu se ispričajte i ponovno ga raširite Je li papir opet ravan? Naravno da nije! Koliko god mi ignorirali, oprostili ili čak zaboravili, ta jedna riječ pratit će nas cijeli život i nesvjesno nas, na neki način, promijeniti i oblikovati I onu psihički najjaču osobu, jedna riječ može promijeniti. Jedna riječ je sve što treba da nam promijeni život.

Rina Pavić, 2.c

Photobooth "2019."

"Bube su u glavi stotine"

"Zimsko zelenilo"

""Ljubav" Samo cvet"

"Uz valove mog sjećanja"

"Negdje...s nekim...nekako"

moždabaštiosvojišnagradu!“

Što su maškare?

Karneval, fašnik, maškare ili poklade završno je vrijeme prije korizme, perioda odricanja i čišćenja U nekim krajevima traje danima ili tjednima, a završava u utorak, dan prije Pepelnice ili Čiste srijede.

U Hrvatskom se zagorju fašniku posebno vesele djeca Po starim običajima odlaze od kuće do kuće, obilaze selo i nakon što svaka kuća odsluša i odgleda njihov program popraćen plesom i pjesmom, dužna im je dati novac ili krafne

Stavili smo i mi maske!

Dana 1. ožujka 2022. godine i naša je škola veselo obilježila maškare. Bilo nam je važno da se na taj dan svi zabave i da budu barem na kratko ono što žele Rečenica „Stavi masku, dođi u školu i možda baš ti osvojiš nagradu!“ potaknula je mnoge učenike da osmisle kreativne maske i osvoje nagradu Nagrada je sve do njezinoga uručivanja bila tajna pa je tako natjecateljski duh bio još jači

Vidjeli smo vile, skupinu veseljaka na svadbi, trudnice, dečke na plaži, časne sestre, radnike, građevinare, vesele i luckaste plavuše i mnoge druge Svi su bili kreativni, ali trebalo je izabrati najkreativnijeg To nije bio lak zadatak, naravno, no odluka je donesena Nagradu je osvojio 1 a i njihova vesela svadba Nagradu su s veseljem prihvatili slatki paket da zaslade dušu te ono što učenici najviše vole, isprike od odgovaranja

Gabriela Kralj, 3 a

Štojevijećeradilokrozgodinu?

Godina 2021./2022. puna izazova, kao i sve do sada, puna problema i zanimljivih, a za neke i novih iskustava U našoj se školi dogodilo puno promjena Svake godine naša škola postaje sve bolja zahvaljujući trudu svih profesora, osoblja, stručnih suradnica i, naravno, nas učenika Vijeće učenika kroz ovu je godinu, kao i prijašnjih, bilo aktivno u poboljšavanju kvalitete rada, ali i iskustava učenika škole

Organizirali smo nagradni natječaj "Učionicu ukrasi, ispitivanja se spasi" nakon dvije godine epidemioloških mjera Razredni su odjeli zasebno ili zajedno ukrašavali učionice u božićnome duhu

Na našu su inicijativu vraćeni školski list „Druga strana“ i školska Liga, ove godine i za djevojke Dječaci su odabrali nogomet, a djevojke odbojku.

Isto tako, predlagali smo promjene na Zdravljaku. Sada postoji puno veći izbor zdravije i ukusne hrane!

Organizirali smo Dan srednjoškolaca uz pub kviz, čiji su pobjednici osvojili isprike od odgovaranja

Pripremili smo online priredbu u kojoj smo predstavili glazbene talente naše škole te smo po prvi put organizirali likovni natječaj "Fotografiram, crtam, stvaram", čiji su radovi izloženi u auli naše škole, a najbolji su prigodno nagrađeni od žirija koji su činili učenici i profesori

U prosincu smo u sklopu Erasmus+ projekta "Moj glas za moju školu MOGLI" studijski posjetili Srednju školu Čakovec. Tamo smo prezentirali svoj projekt i rad Vijeća učenika, što će nam uvelike pomoći za naše daljnje aktivnosti i projekte Osim toga, predsjednik Vijeća učenika i stručna suradnica Valerija Hržica u više su navrata predstavljali projekt drugim učenicima, profesorima, ravnateljima i predstavnicima Vijeća učenika koji su sudjelovali na raznim usavršavanjima u organizaciji Mreže mladih Hrvatske.

Cijele smo se godine trudili na najbolji način rješavati aktualne probleme

Cilj Vijeća učenika naše škole maksimalno je poboljšati kvalitetu rada za sve učenike i profesore. Želimo da se u školi svi osjećaju da tu pripadaju i da smo svi mi jedna velika zajednica koja radi na sebi i na svojoj budućnosti. Uvijek postoji mjesto za napredak. Posla još uvijek ima, ali s vremenom ćemo doći do željenih ciljeva Tijekom puta na najbolji ćemo način rješavati aktualne probleme i pronalaziti kompromis

Hvala svim članovima Vijeća što su se trudili i stavili svoj udio na stol! Kako bi se reklo, nastojimo biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu.

I za kraj ostavljamo riječi našeg marljivog predsjednika, Hrvoja Debeljaka, koji je u zadnje dvije godine mnogo pridonio radu i napretku Vijeća učenika Za sve je prijedloge uzeo inicijativu i time ostvario promjene koje smo tražili Hrvoje je sada maturant i želimo mu svu sreću na maturi i na upisu na fakultet! „Ponosan sam na sve članove Vijeća učenika koji su i ove godine odlično odradili svoj posao, bili spremni zalagati se za prava učenika i ponovno organizirati neke nove aktivnosti. Druge škole diljem Hrvatske oduševljene su našim radom i vjerujem da će Vijeće učenika sljedećih godina napredovati još i više Izuzetno mi je drago da se tradicija stvaranja školskog lista nastavlja nakon prošlogodišnjeg povratka, koji je potekao upravo na ideju i inicijativu Vijeća učenika Čestitke cijeloj redakciji i urednici Lei Beber na svim tekstovima!“

Opraštamoseodjošjedne generacije

Završni pozdrav maturanata

Svake se godine u našoj školi održava Dan otvorenih vrata gdje mi, učenici Srednje škole Pregrade, predstavljamo ovu ustanovu budućim generacijama. Promatrajući buduće srednjoškolce, prisjetili smo se nas u njihovim cipelama prije nego što smo upisali srednju školu. Svi se toga sjećamo kao da je bilo jučer.

Tko bi vjerovao da sada ta mala djeca završavaju srednju školu?!

Tko bi vjerovao da sada ta mala djeca završavaju srednju školu?! Prošao je treptaj oka i više nismo djeca, nego odrasli ljudi koji vas napuštaju sa svojom srednjoškolskom diplomom. Naš je strah od velikih hodnika, raznoraznih laboratorija i profesora prerastao u svakodnevicu, u nešto potpuno normalno, u nešto što nije trebalo tako brzo završiti Razne emocije poput smijeha za nama će ostati samo kao uspomene. Uspomene na lijepe trenutke, na naše izlete, naš maturalac, sve šale koje smo zbijali pod satovima, sva markiranja i sve gluposti A sada odbrojavamo dane i sate te pokušavamo stvoriti sve više uspomena dok smo još ovdje

Kao i svake godine, naša se škola oprašta od još jedne generacije i sprema se za doček nove. Nadamo se da nećemo postati samo neki broj i samo još jedna generacija koja je pohađala Srednju školu Pregrada, nego da će nas se profesori rado prisjećati i drugim naraštajima pričati naše priče i anegdote Prije no što se oprostimo od svih, htjeli bismo se zahvaliti svim profesorima što su nas proveli i trpjeli kroz cijelu srednju školu, našim dragim razrednicama koje su nas čuvale i pazile te pomagale s našim problemima, a najviše tetama čistačicama koje će počistiti sav naš nered koji ćemo napraviti u zadnjem tjednu I za kraj, mi, maturanti 2022 godine, predajemo svoju palicu budućim generacijama.

Srdačan pozdrav, Vaši maturanti