UMAŠKI KARNEVAL: PRODEFILIRALO ŠESTOTINJAK RAZNOBOJNIH MAŠKARA I ALEGORIJSKIH KOLA
Slavili neobuzdani MAORI IZ BUJA
7,00
KUNA
SLO 1,20 EUR 1,50 EUR
PONEDJELJAK
str. 16
nezavisni dnevnik
Pula, 16. veljače 2015. Broj 45 GODINA LXXI
INAUGURACIJA
KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ SA SUZAMA U OČIMA POLOŽILA PRISEGU NA MARKOVOM TRGU PRED VIŠE TISUĆA GRAĐANA
Goran MEHKEK/ CROPIX
Predsjednica pozvala
NA ZAJEDNIŠTVO REGIONALNI IONALNI DERBI: ISTRA 1961 I RIJEKA REMIZIRALE BEZ GOLOVA
SVAKOM PO BOD, ČESTITKE SVIMA
PRVA A LIGA ODBOJKAŠICA
str. 2, 3 i 4
GRAND PRIX LAGUNA POREČ U BICIKLIZMU
Porečanke poražene u derbiju SAUCONY ZIMSKA ATLETSKA LIGA ISTRE
Bratulić rekordno u Tupljaku
Austrijancu Goglu premijerno izdanje
Glas Istre
istra
Ponedjeljak, 16. veljače 2015.
15
Z. STRAHINJA
PROSLAVA BLAGDANA SVETE FOŠKE PRED DREVNOM BAZILIKOM U BATVAČIMA
Stotine vjernika prisustvovalo misi na otvorenom
BATVAČI - Svi imamo neke svoje križeve, grijehe i probleme. Svojih se križeva sveta Foška riješila sa ciglih 15 godina, a sveti Augustin je rekao: “Ako može ona, mogu i ja”. Možemo i mi, da se vratimo kući čisti i zdravi, poručio je stotinama okupljenih vjernika ispred bazilike svete Foške u Batvačima župnik Vodnjana Marijan Jelenić na jučerašnjoj misi.
Ravenska mučenica iz 3. stoljeća Na tradicionalno hodočašće do bazilike iz 11. stoljeća, koja nosi ime mlade ravenske mučenice iz 3. stoljeća,
Mise za zdravlje u sv. Foški Sveta se misa u drevnoj bazilici u Batva ima za zdravlje slavi svake prve nedjelje u mjesecu. U o ujku i travnju po inje u 15 sati, od svibnja do rujna liturgija po inje u 17 sati, a u mjesecima nakon toga ponovno od 15 sati.
Župnik Marijan Jelenić pred relikvijama mlade svetice
pristigli su brojni vjernici iz svih krajeva - na automobilima su se mogle vidjeti registarske oznake iz Slovenije, Njemačke, Slovačke, i naravno, iz cijele Hrvatske, čak i Dubrovnika. Prije svečane
mise, koja je počela u 11.30 sati, pristigli su i hodočasnici koji se već godinama mladoj svetici dolaze pokloniti pješke iz Vodnjana, a jedna grupa krenula je i iz Pule. Od jednog od njih čuli smo da je
to običaj koji njeguje već 30 godina, a sigurno je toga bilo i ranije u prošlosti. - Svetica se borila za dar Božji i nije se bojala bezbožnika, rekao je s oltara na otvorenom, pred relikvijama sv.
osvrt ožda sam u krivu, ali donošenje nečega što se zove “Nacionalni program upravljanja i uređenja morskih plaža” kroz koji Hrvatska uvodi tzv. tematske plaže, najprije me asocira na besposlenog popa i njegove jariće, a odmah potom i na getoizaciju. Spominje se, naime, 14 “tema”, pa bismo imali eko plaže, plaže za surfere, ronilačke, adrenalinske, romantične plaže, plaže za pse, plaže za obitelji s djecom, party plaže, plaže kulture, nudističke plaže, urbane promenadne plaže, plaže sa zabavnim sadržajima za mlade, plaže sa sportskim i rekreativnim sadržajima te resort,
Mjesto čudesne energije Na prostoru oko Sv. Foške, za koji mnogi, pa i oni koji nisu vjernici, tvrde da je mjesto čudesne energije, običaj je da se nakon mise druženje nastavi kroz piknik, u igri i zabavi. Tim više ako vjernike, kao i jučer, pomiluje dobro vrijeme, sunčano sa slabijim južnim vjetrom. Pred bazilikom se tako mogao čuti komentar da se u posljednjih 25 godina, mada vrijeme nije uvijek išlo skroz na ruku hodočasnicima, samo jednom pala kiša tijekom liturgije. Z. STRAHINJA
Za kanalizaciju 9,5 milijuna kuna kredita
Tematizacijom do ogra ivanja plaža
M
Foške, Jelenić, a u propovijedi se dotaknuo problema beznađa kod mladih. Povezao ga je s trendovima sve češćih samoubojstva kod nas, ali još više u svijetu. Očito, kaže župnik, ljudi su danas nesretni toliko da im jedino rješenje izgleda oduzeti si život, a što nekada nije bilo tako. - Pitanje je može li čovjek danas biti sretan. Može, ali prvi je korak k tome da spozna samoga sebe, poručio je Jelenić. Za njega je ljudski život čudo, sasvim dovoljno da budemo sretni, a kada tome pridodamo i dušu, koja je da-
leko vrjednija od tijela, valja se zapitati otkud nam pravo da budemo nesretni. Nakon mise vjernici su ljubili relikvije mlade svetice, zaštitnice mladih, koju mnogi zazivaju da ih štiti od raznih bolesti, poput artritisa, reumatizma i depresije. I njenu baziliku u Batvačima povezuju s čudesnim ozdravljenjima, a prema legendi to je jedina čudotvorna crkva u Istri.
odnosno hotelske plaže. One se mogu i kombinirati, ali čemu takvo parceliranje i dirigiranje kupališnim priobaljem? Ministar turizma Darko Lorencin će ipak napomenuti da je projekt na dobrovoljnoj bazi, a da je cilj “rasteretiti postojeća kupališta, ali i poslati jasnu poruku gostima o resursima kojima raspolažemo” te “produljiti sezonu, jer će sunce i more, dakle plaža, još godinama ostati naš glavni proizvod”. Iz takvog rakursa sve to može i dobro zvučati, jer, pobogu, daju se smjernice i okviri, nitko ne sili ni koncesionare niti korisnike, a do-
bro je znati što te na nekoj plaži može dočekati. Međutim, ključni detalj u cijeloj ovoj priči je posljednja od 14 pobrojanih “tema”: plaže za resorte (zatvorena turistička naselja) i hotele. Čini se ipak da se kroz ovaj program na mala vrata uvodi ono čemu se mnogi građani (ali i neke lokalne samouprave) opiru: ograđivanje plaža uz hotele i resorte što postojećim sustavom koncesija na pomorskom dobru nije dozvoljeno. Da je tome tako da se naslutiti iz ministrove izjave za jedan tjednik u kojoj Lorencin kaže da o “tematizaciji plaže odlučuje koncesionar, a ako ga nema, jedinice lokalne samouprave odnosno
turističke zajednice” te dodaje da “koncesionari i hotelske kuće ovisno o strukturi gostiju sada i plaže mogu povezati s čitavim proizvodom”. Dakle, sadašnji koncesionari plaža, a većinom su to hotelsko-turističke kompanije, stječu priliku da ih “povežu s turističkim proizvodom” (čitaj: svojim hotelom/resortom) i - ograde. Bit će zanimljivo vidjeti kako će na ovo reagirati lokalna samouprava u Istri (Županija, ali i priobalni gradovi i općine), koja se svojedobno rezolutnim političkim stavom bila suprotstavila bilo kakvom ograđivanju plaža u turističkim naseljima. Goran PRODAN
D. ŠTIFANI
Na tradicionalno hodočašće do bazilike iz 11. stoljeća pristigli su brojni hodočasnici iz svih krajeva - neki su iz Vodnjana i Pule pješačili, a drugi stigli automobilima iz Slovenije, Njemačke, Slovačke…
Z. STRAHINJA
Jelenić: Da bi čovjek bio sretan, mora spoznati sebe
MOTOVUN - Za financiranje projekta izgradnje kanalizacijskog sustava, i to njegove prve faze, te za izgradnju pro ista a Op ina Motovun e podignuti kredit u visini od 9,5 milijun kuna, odlu ilo je na svojoj nedavnoj sjednici motovunsko Op insko vije e. Kao najpovoljnija ponuda odabrana je ona poslovne Erste & Steiermärkische banke, a za sklapanje kreditnog ugovora još je potrebna suglasnost Vlade koja je obvezna za ve e kreditno zadu ivanje jedinica lokalne samouprave. Unutar IPARD programa naslovljenog “Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture” - mjera 301, Op ini je odobreno 7,2 milijuna kuna. Ina e, gradnja kanalizacije u Motovunu po ela je prije dvadesetak dana te je dosad polo eno oko 500 metara kanalizacijskih cijevi. A. D.