Mravi i feromonski roboti
SVIJET ROBOTIKE
KILOBOTS iz 2014. (slika lijevo) (načinjen na Harvardskoj školi inženjerstva i primijenjenih znanosti u SAD-u) robot je promjera 2,5 cm, 3 cm visine i s cijenom od 14 USD. Ima tri nožice koje pomiče vibracijski motor. Napajanje je baterijsko. Robot komunicira s drugim robotima preko infracrvenog svjetla (svjetlosni feromoni) u obliku kratkih poruka na udaljenosti do 7 cm. Svaki robot zna samo nešto od neposrednog susjeda. Ipak, oni su u stanju na zadanu globalnu naredbu formirati smislene tvorevine poput zvijezde ili slova K (slika desno).
Posljednje dvije godine zabilježeni su upečatljivi pomaci u istraživanju robotskih rojeva. Sredinom 2014. prikazan je pokus samoorganizacije 1024 sitna robota s nazivom “Kilobot”. Nešto prije prikazan je sustav robota TERME, čiji rad na izgradnji zida bez prethodnih nacrta i plana oponaša termite pri izgradnji složenih termitnjaka. Oba navedena razvojna robotička sustava pripadaju skupu koji se, po načelu koje je u podlozi njihova djelovanja, mogu nazvati i feromonski roboti. Feromonski roboti strojevi su koji s drugim strojevima komuniciraju posredstvom tragova tako da ostavljaju vlastite tragove i čitaju tragove koje su drugi strojevi ostavili u okolini. Nastali su po ugledu na tzv. socijalne organizme koji žive u velikim kolonijama: mrave, pčele, leptire... Što su feromoni? Po imenu (kovanica od grč. fero - “nositi” i hormon “poticaj”) to su tvari kojima se potiče neka aktivnost. Feromon je izlučevina (često vrlo hlapljiva) koja pobuđuje točno određeno ponašanje (tzv. društveni odgovor) kod članova iste vrste. Postoje “alarmni”, hranidbeni, seksualni feromoni, kao i feromoni za stvaranje ili praćenje traga. Utječu na ponašanje i tjelesne funkcije. Kao sredstvo komunikacije osobito su prošireni među kukcima koji su vrlo osjetljivi i na vrlo niske koncentracije na velikim
32
udaljenostima od izvora. Feromonima komuniciraju i biljke, ali i viši organizmi poput kralješnjaka. Iako se čini da su feromoni bliski osjetilu njuha, oni to nisu. Mravi ih otkrivaju superosjetljivim osjetilima na vrhu dviju antena smještenih na glavi (nalik su ticalima) kojima se ostvaruje “stereolociranje” feromona na temelju kojega se može odrediti smjer i udaljenost cilja. Mravi bez antena potpuno su dezorijentirani. Međutim mravi osim što otkrivaju, i sami proizvode fero-
Ideja robota mrava spominje se prvi put 1991. godine kada je elektroinženjer James McLurkin na MIT-u načinio minijaturnog robota sa senzorima, infracrvenim emiterom i komunikacijski sustav kojim se moglo otkriti objekt na njegovu putu. Robot mrav bio je rezultat ispitivanja i zanimanja za relativno jednostavan organizam koji može opstati samo kao dio zajednice.