Šoderica ogled 1-22 by Zoran Stanek

ŠODERICA podravsko more Goran Šafarek

978-953-6926-99-2

79,00 kuna

Korica.indd 1

ŠODERICA Goran Šafarek

podravsko more

Stanek d.o.o. Marofska 45, Kučan Marof 42000 Varaždin tel.: 042 / 207-215 Fax: 042 / 641-215 info@stanek.hr

10.11.2014. 08:52

Å ODERICA podravsko more

Goran Šafarek

ŠODERICA podravsko more

© Izdavač: Stanek d.o.o., Varaždin 2014. Tel.: 042/207-215 Fax: 042/641-215 E-mail: info@stanek.hr www.stanek.hr Za nakladnika: Nadica Stanek Urednik: Josip Stanek Autor: Goran Šafarek Lektura i korektura: Maja Matković Priprema za tisak: Grafički studio Stanek Media d.o.o. Tisak: Tiskara Zelina

Sva prava za tekst i fotografije pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku ili sredstvima, elektronskim i mehaničkim, uključujući fotokopiranje, snimanje ili bilo kakav sustav spremanja informacija, bez dozvole izdavača. ISBN 978-953-6926-99-2 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 877977. Ova knjiga objavljena je uz financijsku potporu grada Koprivnice i Koprivničko - križevačke županije.

Sadržaj:

Uvod................................................................................9 Kako nastaju šoderice.............................................20 Rijeka Drava - izvor šljunka...................................28 Središta biološke razolikosti.................................46 Kupališta......................................................................66 Mutne dubine..........................................................102 O autoru.....................................................................120

Uvod Ljeto je na vrhuncu, kupači uživaju u radostima na vodi. Nismo međutim na Jadranskome moru već u pitomoj Podravini kod Koprivnice, na jezerima zvanim šodericama. Desetak većih ovakvih jezera zrcali se u ravnici na zalazećem suncu… Otkud jezera ovdje, u nizini negdašnjeg Panonskog mora? Ona nisu ostatak drevnog mora, već su ih stvorili ljudi kopanjem šljunka ili šodera kako ga Podravci zovu pa otud i naziv šoderice. Budući da je podzemna voda skoro do same površine zemlje, odmah je punila nastale rupe. Ljudi su iskopali šoderice, ne iz želje za kupanjem, već za šljunkom, mineralnom sirovinom za proizvodnju građevinskog materijala. Podravski šljunak visoke je kvalitete i stoga veoma tražen. Nakon kopanja ostale su brazgotine u okolišu, ali priroda ih je počela zacjeljivati. Vrbe i trska ispunile su obalu, a lopoči vodu. S druge pak strane, čovjek je preuzeo dio tih voda za kupanje, ribolov i ostale aktivnosti. Mnogi su odrasli s gorkastim okusom barske vode, ondje izvukli prvu ribu, podigli šator…. Jezero Šoderica kod Botova, svega 400 m od Drave davno je proživjelo svoje slavne dane kada je vikendom znalo doći i 20 000 ljudi a za ulazak se čekalo u redu iza rampe. Danas cijelo područje propada, kako građevine, tako i samo jezero uslijed njegova starenja, odnosno zamočvarenja ubrzanim ljudskim djelovanjem. Ipak, u posljednje vrijeme opčina Legrad i njen maladi načelnik trude se da ovaj biser Podravine ponovo oživi. I dok je većina grubih intervencija na Dravi dugoročno pogubna (izgradnja akumulacija, regulacije rijeke…), ovdje je stvorena dodana vrijednost čija korist uvelike nadmašuje štete u okolišu. Kopanje šljunka direktno iz korita rijeka s druge strane je vrlo štetno i neodrživo. Uzvodne brane na Dravi spriječile su donos novog šljunka, regulacijama je rijeka ionako ukopana, pa svako novo iskapanje šljunka još više ukopava rijeku. Granica šljunka i pijeska povukla se kilometrima uzvodno.

Smanjuje se razina podzemnih voda, suše se šume i polja, rijeka odvaja od prirode poplavne nizine i gubi sposobnost pohrane poplavne vode, odnosno smanjuje se prirodna obrana od poplava. Nestaju sprudovi, nestaje biološka raznolikost. Iskorištavanje šljunka iz šoderica pak ne utječe na podzemne vode ni na razinu vode u jezeru. Razina vode se poklapa s kolebanjem vodostaja Drave, premda s vremenskom zadrškom. Biolozi su već poodavno uvidjeli važnost šoderica za očuvanje biološke raznolikosti. Neka močvarna staništa u Podravini prirodno su ostarjela, druga su isušili ljudi, a štetnom regulacijom Drave ne nastaju nova. Šoderice su stoga možda posljednja utočišta mnogim močvarnim životinjama i biljkama. Na žalost, odnos čovjeka prema ovim prostorima dosada nije bio uvijek prijateljski, i to ne samo u neodržavanju kupališta. Nelegalna i divlja gradnja, nanošenje otpada i ostale aktivnosti ugrožavaju šoderice. Umjesto plova pataka, sada se vidi tek pokoja čaplja, ptica koju inače nalazimo posvuda uz močvarna područja. To već samo po sebi ukazuje da su šoderice previše uznemiravane. Moderna uporaba prostora trebala bi poštivati znanstvene spoznaje mnogih struka, ali i etičnost pravednosti za sve stanovnike, uključujući i one s krilima, perajama, šapama… Ta mjesta moraju biti primjer suživota čovjeka i prirode, ali i postati važan turistički sadržaj, zasnovan na održivom razvoju. Ova knjiga širom Hrvatske turistički promovira šoderice i Podravinu općenito, no nastoji i probuditi Šodericu, ali i svijest ljudi o potrebi očuvanja prirodnih vrijednosti i održivog razvoja. Autor

Kako nastaju šoderice

Buka se čuje izdaleka, a prašnjavi trag guma nepogrešivo dovodi do njegova izvora. Snažan plovni bager grabiličar iz mutne dubine izvlači nepročišćen šljunak na jednom od podravskih polja za iskopavanje. I dok se voda bučno cijedi, šljunak je možda nakon tisuća godina ponovno ugledao svjetlo dana. Kamenčići se potom na golemu situ prosijavaju od mulja, granja i ostalih nečistoća. Još moćan stroj kopa, podzemna voda puni prazninu. Nastaje jezero šoderica. Još mokar, pomalo blatnjav i grubo prosijan šljunak kreće na put do obale na pokret-

noj traci plovnih transportera. Nastaje planina sedimenta od stotina kubičnih metara. Na drugim poljima, umjesto plovećeg bagera, kopaju bageri na obali. Posao s iskapanjem šljunka još nije gotov tek smo na pola puta. Golemi kamioni prevoze taj šljunak na obradu gdje cijeli zvjerinjak strojeva određuje sudbinu kamenčića. Na mjestu za oplemenjivanje obluci se peru i razvrstavaju prema veličini te nastaju manja brda šljunka. Šljunak se tako klasira za određene građevinske frakcije. Dio se drobi i melje pa na kraju dobiva-