kad ono svi svatovi imaju srknuti iz njegove čaše. Najprije pripomogne mladenac mladoj, da se svuče do košulje, a onda ona njemu. Sad se teško pogode, koje će prije na krevet, jer se drže stare riječi: tko prije na krevet, taj prije i u grob. Čajo medjutim, kad su se popeli na krevet, da svrši svoju časnu zadaću, pokrije ih ćepetom po glavi, zagrli im ruke oko vrata, i tim je taj obred svršen. Svatovi se časte medjutim do dana. — U jutro do zore valja snaši ustati, a da ne pokasni, brine se djever i čajo. Sad joj treba mahom biti korisnim članom obitelji. Trči odmah na zdenac, gdje su za nju ostavili novčić, — da donese vode i drva, da nalozi vatru, i da pomaže štošta. Kad se je ljepo razdanilo, povede djever snašu pred kuću, da ju vide i upoznaju, ako je iz stranoga sela. Tom prilikom nudi djever starijim prolaznikom čašicu vina, dočim snaša to zasladi kojim poljupcem, pak ju zato daruju novčićima. Ovo je dan najvećeg veselja. Tuj se časte zvani i nezvani. Jede se i pije od rana jutra do zore. Običaj je, da se samo oko podne ustaje od stola, da se gosti malo pošeću. U tu svrhu obuku se što ljepše, posjedaju na kola, te se izvezu u obližnje selo. U kolima nose zastavu, koju su načinili od svilenih marama. Ako uz put prolaze kraj kuće dobrih znanaca ili rodjaka, ponude im ovi poputbine koju čašicu vina. Tako biva i onda, kad svatovi prolaze na vjenčanje i sa vjenčanja. Objed se počima taj dan kasno, oko 3 sata. Da bude kućegazdi o lagljem, donese se „čast“ za svakim svatom od njegove kuće: pečeno prase ili krupnije peradi, zatim pita* i kočada, k tomu i po oku dvije li vina. Čast dodje na stol istom onda, kad jestvine prodju, i to svaki svat meće svoju čast preda se. Po užini hoće mlada snaša da daruje ukućane, rodjake i svatove. Darove dijeli u snašino ime čajo. Ako je dar u kućaru (komori, kiljeru) ili u drugoj sobi, tad ide po njega sa snašom čajo, djever, mladoženja i sestra ili bliži njezin rod. Prate ih guslari, dudaši, a dar nosi čajo na kakovom štapu ili šibiki. Mlada snaša daruje svekru gaće i košulju, zaovama stan na košulju (opledak), a braći mladoženjinoj i ostalim ukućanima po peškir. Od šale obuku svekru i svekrvi mahom darovanu košulju, pa moraju u njima malo poskočiti sa snahom. Od svatova dobije kum košulju, a ostali svatovi i rodjaci po ručnik. Darovi se moraju platiti po mogućnosti, ali se mogu i povratiti. Čajo, svekar, svekrva, djeverovi i zaove ne plaćaju svojih darova. Obred taj se počima drugi dan po vjenčanju za večerom poslije kupusa, traje do 9. i 10. sata, a tad mora mlada snaša za svakog svata malo poigrati sa djeverom, da svi vide, da nije na koju nogu hroma. Najprije igra za kuma. Kad joj je on platio, onda za svekra i svekrvu, pa za sve svatove. Svi joj moraju dati po dukat (novčić), samo je čajo izuzet. Svirači paze na mig kumov, pa kad im on migne, da je mlada dosta igrala za ovog ili onog svata, stanu. Svi upru oči u kuma, kad mladenci igraju za čaju, jer on, mjesto da plati dukatom, oplete snašu i djevera, ako mu se ne izmaknu, — krbačem ili bičem. Sad se ponovno jede i pije, a pred zoru prate svi kuma do njegove kuće, ako je u istom mjestu i ako nije daleko. Tu je opet „Jovo na novo“, dok ih san ne spopada; tad se rastanu. Njeki se goste i treći dan, nu sad je to rjedje, jer je zavladalo siromaštvo. U starija vremena bio je običaj, da kum gosti drugi dan sve svatove u svojoj kući od jutra do objeda, a poslije bi pošli mladoženjinoj kući. Tako je isto bio običaj, da se svatovi treći dan goste kod staroga svata do objeda. Gošćenja ima, kako se vidi, previše; u starije vrijeme bijaše svadba pravi zator kuće. ------------------------------------------------------------------------------------------------* Pita se pravi ovako: razvuku više juhka, pospu jednu sirom, na to metnu drugu juhku, pospu ju sirom, i tako redom do šest, sedam juhka. -------------------------------------------------------------------------------------------------
173