79
Božićni mlinci se zamijese kao rezanci, peku pod cripnjom/pekvon na ognjištu. Pečene juke/testo se ohladi i kuha u kipućoj vodi u kotliću, ocijedi se, izreže na kockice i stavi u zdjelicu. Mlinci su posno jelo za Badnju večeru. Cicvara, jelo za svečane dane i Božić. Radi se od skute iz mješine ili kajmaka. Prvo se u vodi istopi skuta u kotliću na verugama, pomalo se razmišuje mišajom, zatim se doda malo vode i soli. Kad se voda uvari (ukuha) doda se kukuruzno brašno (u bogatijim kućama doda se i šaka bijelog brašna). Kuha se nad vatrom uz stalno miješanje drvenom žlicom. Kad masnoća dođe na površinu i stvori tanku koricu, jelo je gotovo. Stavi se na tanjur i izreže na komade kao kolač. U Gackoj su cicvaru pripravljali samo pravoslavni. Cicvara je u najkraćem opisu jelo od brašna, masla i sira. Uz ovo jelo obično se poslužuje bijeli kuhani krumpir i kiselo mlijeko. Pravi se od mladog kravljeg sira ili kajmaka koji se miješaju s brašnom dok se ne oslobodi masti. To je obrok visoke energetske vrijednosti, lijepog ukusa koji se doslovno topi u ustima. Bog se javi, cicvara se vari Kajgana je slična palačinkama ali je puno deblja, barem dva prsta. Radi se od bijelog brašna, vode, jaja i soli. Napravi se rijetko tijesto, ulije u zamašćenu tavu i peče. Da se bolje ispeče razreže se na četiri dijela. Priređivala se samo za blagdane. U Gackoj se pod kajganom podrazumijevaju smućkana (umućena) pečena jaja, tj. cvrče, cvrtje ili ajeršpajz kako se govorilo u hrvatskim gradovima. Riječ kajgana je zapravo balkanski turcizam perzijskog podrijetla. Krafnice se rade iz iste vrste tijesta samo što se oblikuju pomoću čaše, što je utjecaj građanske kuhinje, i peku se u ulju. U Gackoj nisu poznate. Kuruzovnica/kukurzovnica, je slična zoki, i mijesi se od kukuruznog brašna, vode, soli i iskrižane kapule (izrezanog luka). Sve se dobro prokuha i ispeče od pekom. Prije pečenja se ukrasi (iskriža) vilicom (pinjurom). Bila je često jelo, odmah iza kruha i palente. Kad bi se ohladila kukurzovnica/kuruzovnica je bila izuzetno tvrda jer se u tijesto nije stavljao kvas. Bila je pogodna za ponijeti je u torbi blagu, u školu ili kamo na put. Finija kukurzovnica se rijetko spremala, a mijesila se tako da se u tijesto dodavalo maslo, koje jaje i eventualno cukra/šećera. Makaruni, svakidašnje jelo od pšeničnog brašna s vodom koje se miješalo drvenom mišajom u drvenoj zdili/zdeli. Žlicom se otkidao komad po komad i stavljao u kipuću vodu u lonac na tronogi/tronogama na ognjištu. Kad se makaruni dignu na površinu (na ključ) gotovi su. Ocijede se, preliju hladnom vodom, ocijede i začine vrelim maslom. Maslenica ili maslenjača je kolač koji se peče za poklade, za pokladnu večeru. Za maslenicu su potrebne tri juke od umiješanog pšeničnog brašna s jajima i obilat pladanj (tanjur) sitno izrezanih topljenih komadića slanine. U brončanu padelu stavi se okrugla juka tijesta i polije rastopljenom slaninom. Na isti način se slože preostale dvije juke i padela se stavi na pripremljeno toplo ognjište, poklopi cripnjom i zagrne žeravicom. Ovo jelo se u Gackoj naziva masnica. Priprema se na dva načina. Po jednom, u umiješeno tijesto od brašna, vode, jaja i soli se „našopadu“ (utisnu) sitnije narezani komadi slanine i pršuta, odnosno kakva drugoga suhoga mesa. Po drugom, masnica se pripravlja samo od tijesta i obilja masti. Tijesto se mijesi i u njega se uvijek dodaje krute masti kao pola jajeta. Tako se mijesi sve dok maste ne počne probijati iz tijesta. Kad se takva masnica speče, višak masti se iz tepsije odlije, a ona se lista poput lisnata tijesta. U Kuterevu u masnicu dodaju sjemenke „kimljena“ (kima), što joj daje finiji ukus. 79