66
Prerada mlijeka Stoka, ovce i koze, je ljeti bila uglavnom na pašnjacima okolnih brda i planina, tako da su u selu prerađivali najviše kravlje mlijeko. Najmanje govedo na svijetu je lička buša, još jedna autohtona hrvatska pasmina kojoj prijeti izumiranje. Do prije stotinjak godina buša je bila glavni prehranjivač ličke obitelji – malo je davala, ali je još manje tražila. No, davala je hranjivo mlijeko, isključivo ispašom, izvrsne kvalitete od kojeg je proizvedeni sir bio izvrsne kvalitete a po punoći okusa bez premca. Više nema ličkih livada i proplanaka na kojima pase buša.
Buša ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- -----------
Poznata je i pod nazivom domaće planinsko ili ilirsko govedo. Buša je sitno govedo grube konstitucije. Greben je visine 100 do 110 cm. Krava je teška od 180 do 250 kg, a bik oko 300 kg. Ženske životinje ostaju u rasplodu 10 do 12 godina. Živi oko 20 godina. Plodnost buše je oko 85 do 90%. Telad su sitna, pri rođenju težine oko 15 kg. Za bušu je tipična srneća gubica tj. tamno pigmentirana sluzokoža s bijelim dlakavim vijencem oko nje. Rogovi i papci uvijek su tamne boje. Na kratkim rogovima česte su svijetle presvlake oko korijena roga, a vrhovi su redovito crni. Kosti glave su nježne, čelo redovito široko, rogovi kratki, jače ili slabije savijeni, u bazi vodoravno usmjereni. Vrat je suh, zategnute kože, s neizraženom vratnom maramom. Leđa su uska, kratka i ravna, sapi krovaste i oborene. Grudni koš je uzak, ali dubok i prostran. Noge su relativno kratke s prostranim i tvrdim papcima koji su rezultat više stoljetnog prilagođavanja na hodanje po ekstremno lošim podlogama (kamen, neravnine...). Buša je rezultat slabe ishrane i oskudne njege tako da joj muznost nije veća od 700 do 800 litara mlijeka. Mlijeko je izvrsnog kvaliteta jer ima 4 do 6% mliječne masti. Laktacija traje oko 8 mjeseci. Proizvodnja mesa je slaba jer je buša koščata i sitna, randman mesa je oko 55%. Radna snaga buše je skromna, ali zadovoljava potrebe ekstenzivne poljoprivrede svog područja. Buša je veoma otporna na zarazne bolesti, te je uglavnom dobrog zdravlja. Goveda se i ljeti i zimi mogu držati vani, bilo na pašnjaku ili u toru, samo se po najvećoj zimi i nevremenu zatvaraju u staje. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Kod mužnje služili su se drvenim posudama, dižva - napravljena od javorovih dužica i sadržaja od 3 do 5 litara mlijeka, manja susak - od bukovih dužica, rukatka - zemljana posuda s jednom ručicom i ciga - limena zapremine 2 do 3 litre. Pomuženo mlijeko prelijevali su u veću drvenu posudu susak, koja je imala dva probušena otvora za prečku radi lakšeg nošenja. Grnjajka je posuda za sirište ili vrhnje. 66