Sigurno sunčanje Zaštitni smeđi pigment Razumno sunčanje podrazumijeva postupno tamnjenje kože i izbjegavanje opeklina. A u posljednje vrijeme - i maksimalno korištenje zaštitnih snaga same kože. Koža naime stvara tamno smeđi pigment, melanin koji predstavlja prirodnu zaštitu od UV zračenja i još joj daje lijepu, brončanu boju. Melanin proizvode melanociti, stanice smještene u bazalnom dijelu površinskog sloja kože - epidermisa. Proizvedeni melanin s vremenom putuje prema najgornjem dijelu površinskog sloja kože, pretvarajući se u epitelne stanice. Tako stvara prirodni zaštitni omotač koji odbija ili apsorbira više od 70% UV zraka. Svi se ljudi rađaju sa približno istom koncentracijiom stanica koje proizvode melanin, no njihova aktivnost nije kod svih ljudi ista - što se posebno vidi u razlici između ljudi bijele, žute, crne rase. No, proizvodnja melanina ovisi i o izlaganju sunčevim zrakama. Kod osoba koje se često izlažu suncu proizvodnja melanina je značajno veća nego kod onih koji izbjegavaju sunce, nose odjeću dugih rukava i nogavica tijekom cijele godine - ili kožu štite preparatima s visokim zaštitnim faktorom. Takvi preparati naime usporavaju rad melanocita čime inhibiraju prirodni mehanizam zaštite kože. Stoga je takvoj koži potrebno daleko više vremena da bi izgradila svoj obrambeni štit. A kod nje postoji i već spomenuti problem - poremećaj stvaranja vitamina D.
Blagodati sunčevog vitamina Ovaj vitalno važni vitamin spada među vitamine topive u masnoći (poput vitamina E), a nekima je poznat i kao sunčevi tj. vitamin sunca. Jedan je od vitamina koje može proizvesti ljudski organizam, odnosno sintetizira ga koža pod utjecajem sunčevih zraka. Zbog nezamjenjive uloge koju ima u metaboličkim procesima u ljudskom organizmu i funkcioniranju imunog sustava - vitamin D je posljednjih godina predmet brojnih istraživanja. Najpoznatija su vezana uz njegovu 110 zdravlje I ljepota Ibr.6I
20. travanj 2013.
Sigurni pod suncem Uz sljedeća pravila sunce će postati vaš najpoželjniji ljetni prijatelj. ● Postupno se privikavajte na boravak na suncu i obavezno štitite kremama za sunce te nošenjem šešira i sunčanih naočala. ● Zaštitnu kremu nanosite na lice i tijelo barem pola sata prije odlaska na sunčanje, a posebnu pažnju posvetite osjetljivim zonama nosu, usnicama, ušima, ramenima, ristu nogu.
ulogu u izgradnji kostiju i sprečavanju osteoporoze kod starijih ljudi. Dokazano je naime da vitamin D pospješuje ugradnju kalcija u tvrda tkiva našeg organizma, kao što su kosti i zubi pa tako pomaže očuvanju dobre koštane mase i čvrstoće zubi. Više studija ukazuje na povezanost pomanjkanja vitamina D u organizmu i pojavu kroničnih bolesti, primjerice hipertenzije, dijabetesa, sindroma X (metabolički sindrom), pulmološke bolesti, kronične boli. Među novijima studijama ističu se one o korelaciji između razina vitamina D u organizmu i osjećaja lošeg raspoloženja te pojačane dnevne pospanosti. Znanstvenici sa američkog Louisana State University su tako, na tragu ranije dokazane povezanosti niske razine vitamina D u organizmu i lošeg spavanja noću, odlučili ispitati vezu tog vitamina i urednog funkcioniranja kroz dan. Utvrdili su kako pomanjkanje vitamina D pridonosi osjećaju pospanosti kroz dan. Što je posebno važno, pokazali su da osobe sa poremećajem pigmentacije imaju povećani rizik od pomanjkanja ovog važnog vitamina u organizmu!
Problem odraslih i djece
● Ne zaboravite ponovo nanijeti kremu kroz dva sata, odnosno obavezno nakon svakog kupanja. ● Prvoga dana izlažite se sunčevim zrakama maksimalno pola sata i to u ranim dopodnevnim ili kasnijim poslijepodnevnim satima. Svakog idućeg dana produžite vrijeme sunčanja za 15-ak minuta. ● Izbjegavajte boravak na otvorenom između 10 i 16 sati kada sunce najviše prži ili to vrijeme provedite u hladu. ● Nakon sunčanja otuširajte se mlakom vodom i na kožu nanesite kremu poslije sunčanja.
Znanstvenici upozoravaju na problem nedostatka vitamina D zbog pretjeranog straha od sunca. Pomanjkanje vitamina D zajednička je karakteristika odraslih osoba i djece širom svijeta, navode američki znanstvenici sa Boston University School of Medicine na čelu sa dr. Michaelom Holickom. Prema Holicku, razloge ovom deficitu treba tražiti u porastu broja osoba sa poremećajem pigmentacije, korištenju preparata za zaštitu kože sa snažnim UV filterima, povećanju prosječne životne dobi stanovništva (s godinama se prirodno usporavaju metabolički procesi kože), te nošenju odjeće koja cijelu godinu prekriva najveći dio tijela. S obzirom da pomanjkanje vitamina D višestruko ugrožava zdravlje, Holickov tim je ispitao zdravstvene benefi-