Borovnice za vitku liniju Prehrambena vlakna danas za zdravlje srca sutra Studija provedena na Northwestern Medicine pokazala je da bi prehrana bogata prehrambenim vlaknima mogla biti važna navika koju bi, u svrhu održavanja zdravlja srca, trebale usvojiti mlađe te osobe srednje životne dobi. Za potrebe studije pregledani su podaci oko 11000 odraslih osoba koje su prethodno sudjelovale u velikom istraživanju (National Health and Nutrition Examination Survey). Osobe u dobi 20-39 godina te osobe srednje dobi (40-59 godina) s najvišim unosom prehrambenih vlakana imale su značajno niži rizik za razvoj bolesti srca u usporedbi s osobama s najnižim unosom vlakana. U starijih osoba (60-79 godina) unos prehrambenih vlakana nije bio značajno povezan s rizikom od razvoja bolesti srca. Autori studije objašnjavaju kako je prehrambenim vlaknima potrebno određeno vrijeme da bi polučili blagotvorno djelovanje te da su starije osobe već razvile određen rizik za razvoj spomenutih bolesti.
Nova studija otkriva da polifenoli sadržani u borovnicama mogu pomoći u kontroliranju tjelesne težine sprečavajući adipogenezu - povećavanje broja masnih stanica, te potičući lipolizu - razgradnju masti. Učinak polifenola u sprečavanju nastanka masnih stanica ovisi o njihovoj dozi, pa je tako najviši unos polifenola iz borovnica doveo do smanjenja lipida za 73 %, dok ih je najniži unos smanjio za 27 %. Ispitivanje je provedeno na kulturi tkiva miševa, zbog čega autori studije ističu nužnost daljnjih istraživanje na ljudima. Izvor: Experimental Biology
U jabukama tajna dugovječnosti?
Pesticidi smanjuju kvocijent inteligencije djece Prema studiji objavljenoj na internetskim stranicama časopisa Environmental Health Perspectives izlaganje čak i niskim razinama pesticida organofosfata tijekom trudnoće može utjecati na smanjenje kvocijenta inteligencije djece u dobi od 7 godina. Organofosfati su neurotoksini koji u velikim dozama mogu ugroziti razvoj mozga. U istraživanjima provedenim na Sveučilištu Kalifornija čak je i prosječna koncentracija pesticida nađena u krvi majke tijekom trudnoće rezultirala slabijim rezultatima radne memorije, brzine izvođenja zadataka, govornih sposobnosti, zaključivanja te općenitim smanjenjem kvocijenta inteligencije sedmogodišnje djece. Slične rezultate objavili su i istraživači Medicinske škole Mount Sinai u New Yorku. Prema njima se ukupna razina dialkil-fosfata, metabolita organofosfata, u urinu trudnice može povezati sa slabijim mentalnim razvojem jednogodišnjeg djeteta. Posebna radna skupina objavila je popis od 12 namirnica koje sadrže najviše pesticida, a među njima su breskve, jabuke, slatke paprike, celer, nektarine, jagode, trešnje, salata, grožđe, kruške, špinat i krumpir.
Znanstvenici su uočili vezu između unosa voća i produljenja života, za početak u mušica. Voćne mušice, koje imaju mnogo sličnih gena s čovjekom, hranjene su ili njihovom uobičajenom prehranom ili im je davan voćni ekstrakt. Mušice koje su hranjene uobičajenom prehranom živjele su u prosjeku 50 dana, 5 dana kraće od mušica hranjenih voćnim ekstraktom, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry. I ne samo da su živjele 10% duže već su bile aktivnije i vitalnije. Studija koja je ispitivala prehrambene navike tisuća žena pokazala je da žene koje redovito konzumiraju jabuke imaju za 20% manji rizik za srčani i moždani udar. Nedavno je dešifriran i genetski kôd jabuke. Te nove informacije znanstvenici već koriste kako bi proizveli jabuke s obiljem antioksidansa, koji dokazano čuvaju oči i zglobove te smanjuju rizik od bolesti srca, karcinoma, Alzheimerove bolesti te dijabetesa.
Čili protiv želučanih tegoba Jedna od općih preporuka dijetoterapije gastrointestinalnih tegoba jest izbjegavanje začinjenih i pikantnih jela. Prijašnje mišljenje da jako začinjena hrana uzrokuje nastanak ulkusa ili oštećenje želučane sluznice pokazalo se netočnim. Oprez se ipak preporučuje ljudima koji već imaju oštećenje želučane sluznice jer u njih upravo konzumacija takve hrane može uzrokovati pogoršanje tegoba kao što su bol, pečenje i mučnina. Jedan znanstveni rad objavljen u časopisu Journal of Neurogastroenterology and Motility potvrđuje tu tezu u ljudi koji u prehrani koriste čili. Konzumacija čilija u bolesnika s funkcionalnim bolestima gornjeg djela probavnog sustava može izazivati pogoršanje tegoba. Međutim to je istraživanje pritom otkrilo i to da redovita, gotovo svakodnevna konzumacija čilija postiže sasvim suprotan učinak. Tada kapsaicin, aktivni sastojak iz čilija, izaziva desenzibilizaciju osjetilnih receptora i tegobe se značajno smanjuju.
Zdrave vijesti 61
60-61Vitamini.indd 61
5/14/11 11:51:39 PM