LGBT- transrodnost i promjena dokumenata

Autorica Đorđija Plavšić Foto Udruga ZaPravo, privatna arhiva

Leonardo Mikac, privatna arhiva

Ako pitamo ljude za njihove asocijacije na temu transgendera/transrodnosti, uglavnom se susrećemo s odgovorima poput ne znam ili nisam siguran. ili dobijemo odgovor koji je potpuno drukčiji od očekivanoga. U najboljem slučaju spomenu tranvestite ili transseksualce koji su najveća nepoznanica i najprepoznatljiviji po svojoj ”drugačijosti”. Transrodnost je teško objasniti i shvatiti prije svega zbog toga što u hrvatskom društvu ne postoji dovoljno razvijena svijest o razlici između roda i spola koji čine temelj za razumijevanje transrodnosti. No počnimo od samog starta i riječi transrodnost. Transrodnost je pojava kod koje rodni identitet osobe nije u skladu s spolno uvjetovanim tradicionalnim rodnim ulogama; često se koristi kao sveobuhvatni termin za različite načine iskazivanja rodnih identiteta koji su drukčiji od tradicionalno uvjetovanih uloga. Transrodni pokret uključuje najrazličitije oblike rodnoga i spolnog izražavanja i identificiranja a koji su redovno u neskladu sa zadanim rodnim ulogama i identitetima. Transrodni pokret, s queerom i problematikom interseksualnosti, najviše utječe na promišljanje o rodnoj i spolnoj binarnosti, odnosno njezinoj dekonstrukciji. Kakav je osjećaj kad za sreću i dostojanstvo osoba treba platiti deset tisuća eura? Toliko je, naime, novca transrodnim osobama potrebno da se ostvare operacijom spola. Nažalost, osim iznosa za operaciju prepreka jest to da se ona u Hrvatskoj uopće ne obavlja. Najbliža država u kojoj je takva operacija moguća jest Srbija, ali si je rijetki mogu priuštiti. Da bi se transrodne osobe odvažile na takav korak, najprije moraju proći dug i zahtjevan proces prilagodbe spola koji se sastoji od uzimanja hormonalne terapije i razgovora s kliničkim psiholozima i psihijatrima. Također se mnogi nerijetko susreću s raznim oblicima diskriminacije prijatelja i obitelji. Ipak, postoje oni koji, unatoč izrazito teškim okolnostima ustraju u svojim nastojanjima da promjene percepciju javnosti i pogled društvene zajednice na cjelokupnu situaciju. Leonardo Mikac (21), student je Pravnog fakulteta u Zagrebu. Baš kao i dru-

gi studenti njegove dobi, dane provodi učeći, družeći se s prijateljima, ispijajući kave te izlazeći. Naizgled običan muškarac, po jednoj se karakteristici razlikuje od svojih vršnjaka. Naime Leonardo je rođen kao transrodna osoba, te je preseljenje u Zagreb bila prva stuba u početku njegove tranzicije. „Kada sam došao u Zagreb, morao sam si uzeti jedan određeni vremenski period da bih se prilagodio na sam faks, ali također sam se u isto vrijeme učlanio u Zagreb Pride, koji mi je uvelike pomogao pri prilagodbi“, započinje Leonardo. „Najveći problem u čitavoj mojoj tranziciji hormonalne su promjene, zbog kojih postoji mogućnost depresije zbog te prilagodbe. Također, kako sam bio tek prva godina na fakultetu, morao sam retroaktivno pauzirati godinu, te kontaktirati s fakultetom, te slati bezbrojne mailove, koji su zapravo otkrivali moju privatnost, sve to je trajalo otprilike dva-tri mjeseca dok nije došlo do potpuna odobrenja“, nastavlja Leonardo. Kada smo pitali Leonarda što bi promijenio kad bi mogao tijekom samog procesa tranzicije, Leonardo zaključuje: „Jedina okolnost koju bih htio promijeniti jest birokracija na fakultetu i u drugim ustanovama. Smatram da bi sam fakultet, a tako i druge ustanove trebale dopustiti da transrodne osobe mogu koristiti svoje ime i zamjenice prije finalne tranzicije.” No što bi to značilo? Iako je hrvatska administracija poznata po procesima koji iziskuju mnogo dokumentacije i vremena, transrodnim osobama zakonski je dopušteno promijeniti ime i oznaku spola na dokumentima. Za promjenu osobnog imena dovoljno je pribaviti potvrdu o nekažnjavanju, dok

Marta Radanović i Isabel Vidoni

Izvor: Udruga ZaPravo

je promjena oznake spola nešto složenija. Naime, potrebno je predočiti dijagnozu rodne disforije, mišljenje socijalnog radnika o osobnim i obiteljskim uvjetima te zahtjev za promjenu oznake spola koji se potom upućuju Nacionalnom zdravstvenom vijeću. Tu ponekad može doći do problema jer Vijeće reagira sporo i često traži dodatne dokumente, poput potvrde o započinjanju hormonske terapije i ovjerene preslike domovnice, što podrazumijeva dodatne troškove. Postupak promjene imena je u Hrvatskoj reguliran Zakonom o osobnom imenu (Narodne novine 118/2012). Službeni postupak je opisan na stranicama Ministarstva uprave. Važno je istaknuti da svaka osoba može i ima pravo promijeniti osobno ime. To da se neko ime smatra muškim ili ženskim ili rodno neutralnim ne smije biti prepreka pri promjeni imena, bez obzira na to koji spol piše u dokumentima. Cijeli postupak košta 65 kn (30 kn za uvjerenje suda + 35 kn pri predaji zahtjeva za promjenu), ali onda dodatno košta npr. vađenje osobne iskaznice, vozačke dozvole, nekad i izdavanje novih bankovnih kartica, itd. Budući da je promjena imena odvojena od promjene oznake spola u dokumentima, postoji mogućnost da se ima npr. “muško” ime i ženski spol ili obratno, te JMBG (matični broj) iz kojeg se može vidjeti spol ostaje isti dok god se i oznaka spola u dokumentima ne promijeni. Nakon promjene imena, u novom rodnom listu nije vidljivo koje ti je ime bilo prije promjene. Postupak promjene imena je sljedeći: 1. Izvaditi uvjerenje suda (inače općinski sud, u Zagrebu kazneni sud) da se ne vodi kazneni postupak (u svrhu promjene osobnog imena), plaća se 30 kn biljega. 2. Odlazak u ured opće/državne uprave (tj. matični ured) prema mjestu prebivališta (ili ako niste u mjestu prebivališta, onda može i neki drugi matični ured, te će osoblje tamo kontaktirati ured prema mjestu prebivališta i tako to riješiti), te u

ured matica rođenih. 3. Popunjavanje zahtjeva za promjenu osobnog imena, u kojem se navodi bilo koji razlog za promjenu osobnog imena, tako da se može, a i ne mora spominjati svoj rodni identitet kao razlog. 4. Potpisivanje zahtjeva i uz njega prilaganje gore navedenog uvjerenje suda da se protiv ne vodi kazneni postupak. Nikakva dodatna dokumentacija nije potrebna – ni medicinska, niti bilo kakva druga. 5. Nakon što se preda zahtjev, čeka se nekoliko tjedana dok se postupak provede, i nakon toga na adresu prebivališta dolazi rješenje o promjeni osobnog imena. 6. S tim se rješenjem može izvaditi novi rodni list, domovnicu, novu osobnu iskaznicu, vozačku, zdravstvenu iskaznicu, nove kartice u bankama (neke banke to naplaćuju), promijeniti podatke u bankama, u poreznoj, u školi/fakultetu/ poslu/HZZ-u, itd. Pravno priznanje roda je regulirano Zakonom o državnim maticama (izmjene kojima se postupak uveo su iz Narodnih novina 76/2013), i Pravilnikom o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu (Narodne novine 132/2014). Važno je istaknuti da prema Pravilniku, nijedna osoba ne smije biti prisiljena na podvrgavanje medicinskim postupcima, uključujući kiruršku prilagodbu spola, sterilizaciju ili hormonsku terapiju, kao uvjet za priznanje promjene spola ili života u drugom rodnom identitetu, te da svaka osoba ima pravo na poštivanje njezina osobnoga i obiteljskog života u skladu s vlastitim rodnim identitetom. Također, važno je i da se kao i s promjenom imena, ne vidi ni promjena podatka o spolu u rodnom listu, tako da što se tiče dokumenata koje dobijete nakon završetka ove procedure imate potpunu zaštitu od potencijalne diskriminacije, nasilja i neugodnosti i izbor kome

želite reći informacije poput toga da ti je podatak o spolu promijenjen. Problemi u društvu mimo dokumenata i dalje, nažalost, ostaju, a nije jasno regulirano što sa starim dokumentima, npr. diplome izdane prije promjene – zakoni to ne reguliraju u Hrvatskoj, iako su neki fakulteti već prije izdavali izmijenjene diplome, pa bi trebali nastaviti tim smjerom, posebice kako je to u duhu Zakona o državnim maticama koji je propisao zaštitu privatnosti pri promjeni imena i oznake spola. Ukoliko smo probudili želju u našim čitateljima, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu je osnovana najmlađa studentsko-nastavnička udruga ZA PRAVO LGBTIQA+ OSOBA (ZA-Pravo) okuplja nastavnike/ce i studente/ice Pravnog fakulteta u Zagrebu koji zajednički stvaraju sigurno, podržavajuće i otvoreno okruženje za studente/ice Pravnog fakulteta u Zagrebu bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju i rodni identitet. Udruga ZA-Pravo je inspiraciju našla u studentskim i učeničkim udrugama u Sjedinjenim Američkim Državama pod nazivom Gay-Straight Alijansa. Udruga ZA-Pravo nudi sigurno i poticajno okruženje za studente/ice, one koji/e propituju svoj identitet, kao i za one studente/ice koji/e imaju LGBTIQA+ prijatelje/ice i članove/ice obitelji ili one koji/e podržavaju prava LGBTIQA+ osoba. Članovi/ce udruge sastaju se prvim ponedjeljkom u mjesecu, a udruga organizira stručne rasprave, gostujuća predavanja i konferencije. Možemo zaključiti da je proces promjene osobnih dokumenata te same tranzicije dug i mukotrpan, iziskuje mnogo snage te želje da bi se došlo do krajnjeg cilja, međutim kao što je S. Hawking jednom rekao: ”Vrlo je važno ne odustati. Tek tako možete nešto i učiniti.”

Marta Radanović Izvor: Udruga ZaPravo