7 minute read

Odijevanje u pravnoj profesiji

Istina, odijelo ne čini čovjeka, ali u sekundama potrebnim za stvaranje prvog dojma nema previše prostora za zaobilaženje njegove često pogrešne percepcije i površnosti

Većina nas se može prisjetiti prvih dana početka fakulteta, dok je još ujesen započinjao uživo, i susreta s kolegicama i kolegama s kojima ćemo godinama poslije, a možda još i danas dijeliti studentske klupe. Tako se i ja sjećam prvog dana fakulteta svoje generacije i kišnog listopadskog dana uz mnoštvo ljudi na hodnicima koji su se izmjenjivali na uvodnim predavanjima različitih turnusa. Neki su došli ležerno odjeveni, neki odmjereno elegantni, a nekima je prvi dan studija na našem prestižnom pravnom fakultetu bila prigoda odijevanjem pokazati o kakvoj karijeri sanjaju. Filmovi i serije u kojima moćni odvjetnici i odvjetnice samouvjereno koračaju svjetskim metropolama raspirivali su osobne želje čak i kad studij prava još nije bio na vidiku. Upis PFZG-a na najboljoj mogućoj lokaciji u gradu gotovo je izravno nudio, a i još nudi mogućnost da studenti svaki dan na predavanja mogu dolaziti kao da su ga završili i kao da godinama rade u struci. I začudo, upamtila sam ona izdanja koja su mi baš taj dan izgledala - moćno. Bile su to razne kombinacije s klasičnim komadima poput bež balonera, sakoa i košulja. Vjerujem da smo svi dobro razmislili što ćemo odjenuti za prvi tjedan, ili barem prvi dan početka studija. Neko početno razdoblje, činilo se kao da je nošenje trenirke uređeno nekim zakonom i zaista je bilo izuzetak iako, koliko sam mogla primijeti-

Advertisement

Odvjetnica Jadranka Sloković Izvor: Goran Čižmešija za diva.hr

Autorica Martina Kolak Foto Goran Čižmešija za diva.hr

Odvjetnica Ana Olivari Izvor: Goran Čižmešija za diva.hr

Odvjetnica Jadranka Sloković Izvor: Goran Čižmešija za diva.hr

ti, nikad nije dočekivano s prijezirom među kolegama. Poslije, kada je učenje postalo sve zamornije, na jutarnjim predavanjima (koliko sam pohađala) popustila je i elegancija. Šalu na stranu, većina je studenata i dalje vrlo pristojno odjevena dolazila na predavanja. Za fakultet smo se mogli, a i dalje možemo odjenuti prema svojoj volji, u granicama pristojnosti. No izlaskom s fakulteta ipak postoji (ne) pisan kodeks odijevanja.

HALO EFEKT

Prije ponavljanja izreke da odijelo ne čini čovjeka, općenito od informacija koje primamo, sedam posto je verbalnog tipa, a sve ostale primamo vizualnim putem kao i neverbalnom komunikacijom. Odjeća je, dakle, medij neposredne komunikacije. Uvid u osnovni kodeks odijevanja započeo je tada revolucionarnom knjigom Dress for success autora Johna T. Molloya 1975. Knjiga je bila rezervirana za muškarce dok nije izašla i ženska inačica The Woman’s Dress for Success Book 1977. U hrvatskoj je to bio Poslovni bonton iz 1995. Ti strogi inozemni kodeksi vrijedili su do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, dok nije došlo do zaokreta iz strogo poslovnog u smart casual stil. Danas je priča o odijevanju sasvim drukčija s obzirom na to da se udaljeno radilo od doma, ali i dolaskom novih generacija koje odbacuju sve prošlo i nameću svoj stil izražavanja, a naročito nisu skloni uniformiranu odijevanju. Hoće li uspjeti razbiti strogoću današnjeg odijevanja u pravnoj struci, vidjet ćemo u narednim godinama.

PRAVILA ODIJEVANJA: UK i SAD

Uđemo li u tradiciju sudačkog odijevanja u stranim zemljama, ona se razlikuju diljem svijeta. U Ujedinjenom Kraljevstvu postoji duga tradicija koja seže sve do 14. stoljeća. Suci imaju različit stil odijevanja ovisno o tituli koju nose i predmetu u kojem sude. Ondje možemo vidjeti toge, odnosno ogrtače raznih boja, i to crvene, plave, zlatne i roza boje. Na internetskim stranicama britanskog pravosuđa može se pročitati o složenoj evoluciji odijevanja sudaca za sudnicu.

Perike i šarolike toge pomalo vraćaju u srednjovjekovna vremena i iako su sada tradicija, i perika i toga slovili su u to doba kao ”trendovski” komadi odjeće, prema uvriježenim pravilima tadašnje političke elite. Perike i toge nisu bile uvijek obvezne, nego su postupno uvođene stoljećima, dok 2011. Vrhovni sud Ujedinjenog Kraljevstva nije proglasio nošenje svečane toge i perike neobveznima, u svrhu što veće „dostupnosti sudstva“, naročito kada suci sude u obiteljskim stvarima. Godine 2008. provedena je reforma odijevanja sudaca u građanskim i obiteljskim predmetima te se tu perika ne nosi. Odjeća u kaznenim stvarima nije se promijenila, iako je pojednostavljena te je karakterizira crvena boja. U SAD-u su sucima perike odbačene, ali su zadržane crne toge koje su zapravo dijelom povijesno naslijeđe britanskog common law sustava, a dijelom su, prema nekim teorijama, uvedene zbog višegodišnjeg žalovanja nakon smrti britanske kraljice Mary II. Godine 1964. nošenje crne boje u sudnici potvrdio je sudac Vrhovnog suda SAD-a John Marshall pri svom prisezanju, simbolizirajući to da je pravda slijepa. Što se pak odvjetništva tiče, u Ujedinjenom Kraljevstvu postoji kodeks odijevanja za odvjetnike njihove odvjetničke komore, te načelno predstavlja klasični poslovni stil uz točno propisano formalno odijevanje (ovratnici, toge, perike) za odlazak na pojedini sud u određenim predmetima. Unatoč tome što je periku neobično vidjeti na odvjetnicima i što u začecima nošenja nije bila luksuz nego potreba (nosili su je zaraženi spolno prenosivim bolestima i ušima zbog posljedica bolesti), ona za njih osobno predstavlja važan element u kaznenopravnom sustavu jer simbolizira odvjetnikovu neovisnost i osobni odmak od slučaja u kojem se bore za pravo nekog pojedinca. I u 2022. i dalje uživa veliku popularnost. Za žene, dresscode jest kostim ili odijelo ujednačenih boja, a za muškarce odijelo u tamnijim bojama, prilagođenim uredskom odijevanju. U SAD-u odvjetnici su također obvezni držati se legal attire-a koji ne odudara previše od stila u Velikoj Britaniji.

STANJE U RH

U našem pravnom sustavu odijevanje nije toliko glamurozno kao što smo navikli gledati u filmovima, ali se i dalje

Odvjetnica Marina Meter Izvor: Goran Čižmešija za diva.hr

Odvjetnik Relja Rajković Izvor: Goran Čižmešija za diva.hr

Odvjetnik Ivan Župan Izvor: Goran Čižmešija za diva.hr

moraju poštivati određena pravila. Najčešće se kao izvor napominju kućni redovi sudova. U Kućnom redu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu u čl. 15. piše da su se „zaposlenici suda i građani za vrijeme boravka u sudu dužni ponašati na način da ne ometaju redoviti rad suda i moraju biti dolično odjeveni (prekrivena leđa i ramena, duge hlače, te suknje i haljine primjerene duljine), tako da ne dovode u pitanje dostojanstvo službe i ugled suda.“ Veći je problem danas odvjetničkim vježbenicima visina cijene kvalitetnih poslovnih odjevnih komada s obzirom na to da ne prate i njihove plaće. Godine 2007. donesen je Pravilnik o službenoj odjeći odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkom uredu koji utvrđuje mjerila i kriterije o pravima odvjetnika, odvjetničkih vježbenika i drugih zaposlenika u odvjetničkim uredima na službenu odgovarajuću odjeću, ali nije poznato koliko se zaista primjenjuje. Nošenje sudačkih toga možemo vidjeti na sucima i sutkinjama Ustavnog i Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

OSVRT ZA KRAJ

Povrh svega, neizostavno je spomenuti i pandemiju koja je u svim segmentima života donijela nova pravila pa tako i u odijevanju za rasprave online. Prema novinama NY Times, neki su se odvjetnici toliko opustili da je sudac jednog okružnog suda na Floridi samostalno, bez dopuštenja suda, uputio odvjetnicima pismo u kojem je jasno dao do znanja da javljanje iz kreveta pod pokrivačem ili s ležaljke na bazenu ne dolazi u obzir. Ipak, nadamo se da su pandemijska vremena već prošla te da se sada možemo baviti stilom koji zaista i vidimo uživo. Neki će odjevni stil pravnika, čak i pravnici među sobom, nazvati pretencioznim, uštogljenim i formaliziranim, no možda ipak ne treba tako olako podcjenjivati poruku koju odjeća može poslati. Istina, odijelo ne čini čovjeka, ali u sekundama potrebnim za stvaranje prvog dojma nema previše prostora za zaobilaženje njegove često pogrešne percepcije i površnosti. Na svakome je odluka, ako se već ne mora pokoriti pravilima, hoće li iskoristiti moć koju odabir odjeće pruža ili će ostati dosljedan svom stilu. Kako ne bi sve ostalo samo na tekstu, na fotografijama Gorana Čižmešije za portal diva.hr možemo vidjeti kako naši odvjetnici i odvjetnice itekako imaju stila. Ovim putem zahvaljujemo mu na ustupanju fotografija. Što se tiče kvalitetnih konkretnih savjeta, preporučujemo stranicu amazelaw.com s člankom naziva Dress code for lawyers.

IZVORI:

1.) Simončić, K. N., Modno poslovno odijevanje,

Tekstil 56 (10), 2007., str. 633.-639. 2.) https://www.theguardian.com/law/2021/ feb/16/it-is-helpful-to-wear-the-uniform-barristers-wig-enjoys-surprising-popularity, pristupljeno 6. 3. 2022. 3.) https://www.barcouncilethics.co.uk/wp-content/uploads/2017/10/Bar-Council_Guide-on-Court-Dress_July-2020-2.pdf, pristupljeno 6. 3. 2022. 4.) https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_11_123_3568.html 5.) https://www.nytimes.com/2020/04/15/us/coronavirus-lawyers-court-telecommute-dress-code.html, pristupljeno 6. 3. 2022. 6.) https://sudovi.hr/hr/opszg/o-sudovima/kucni-red

This article is from: