Iskustvo studiranja najmlađih budućih pravnika

Autorica Nika Vuletić

S ljepšim je proljetnim vremenom stigao i ljetni semestar. Starijim studentima nije strano učenje i pripremanje zahtjevnih ispita kada im istodobno toplo vrijeme i sunce muti um i poziva na bezbrižnost. No brucoši će čari ovog duljeg semestra tek upoznati. Nakon prvog, zimskog semestra zanimala su nas dosadašnja iskustva i dojmovi brucoša koji su prvi put upisali pravo i je li im ova zima bila najdulja do sada. Stoga je za potrebe ovog časopisa proveden upitnik online preko platforme Google forms, kako bismo to doznali iz prve ruke. Ispitana su 194 studenta, koja su odgovarala na pitanja. Pitanja su bila u formi višestrukog odgovora te u formi Likertovih skala, odnosno ljestvica s pomoću kojih se izražava stupanj slaganja. Kao razlog za upis na fakultet čak 68 posto ispitanih navodi da su se oduvijek htjeli baviti pravom te da im je ovaj fakultet bio prvi odabir prigodom upisa. S druge strane, 16 posto njih nije ostvarilo upis na neki željeni fakultet te su na kraju završili ovdje, hrvajući se s povijesnim pravom i antinomijama. Čak je 13 od 194 studenata prve godine priznalo je da su pravo upisali na tuđi nagovor. Na to su pitanje osim na ponuđene odgovore, ispitanici mogli napisati i svoj individualni razlog zašto su se odlučili baš za pravo. „Unatoč činjenici da mi je pravo bilo prvi odabir pri upisu, sigurno nisam bio jedan od onih ‘zagriženih za pravo od prvog osnovne’. Odabrao sam pravo zbog širokog spektra vještina i potencijalnih smjerova za razvoj karijere koje ono nudi“; „Mislim da na pravnom fakultetu mogu ostvariti svoj potencijal“, neki su od odgovora ispitanika. Pojedinci navode da im se studij činio zanimljivim te da su pogledali koje kolegije će slušati, što ih je dodatno zaintrigiralo. Čak nekoliko njih je napisalo da im je pomisao na pisanje mature iz fizike bila okolnost k pribjegavanju pravu, dok neki jednostavno „nisu znali što bi drugo“. Ovogodišnji brucoši imali su mogućnost hibridna slušanja nastave jer se ona izvodila i uživo i online za osobe koje nisu mogle pristupiti nastavi uživo. Studenti su online nastavu ocijenili podjednako s dobrim (29,2 posto), vrlo dobrim (28,6 posto) i odličnim (30,7 posto) dok je ostatak online nastavi dao prolaznu poticajnu dvojku, a tri posto ju je „srušilo“. No unatoč takvoj vrsti nastave čak 57 posto studenata upoznalo je svoje kolege te se redovito druže, a 39,4 posto u međusobno je kolegijalnom odnosu, no bez kontakta izvan potreba vezanih uz fakultet. Svima je već dovoljno poznato koliko studenti moraju „zagrijati stolac“ prije većine ispita, a vidimo da su i najmlađi pravnici ozbiljno shvatili svoj zadatak. Polovina ispitanika uči svakodnevno između dva i pet sati, ali ipak njih čak 26 posto kampanjski uči samo prije ispita. Nedvojbena većina (87,5 posto) voli učiti nasamo, dok učenje u paru preferira samo 10 posto Svima je već dovoljno poznato koliko studenti moraju „zagrijati stolac“ prije većine ispita, a vidimo da su i najmlađi pravnici ozbiljno shvatili svoj zadatak. Polovina ispitanika uči svakodnevno između dva i pet sati, no ipak njih čak 26 posto kampanjski uči samo prije ispita. Nekoliko je njih napisalo da im je pomisao na pisanje mature iz fizike bila okolnost k pribjegavanju pravu, dok neki jednostavno „nisu znali što bi drugo“.

studenata, a učenje u grupi voli samo petero brucoša. Što se tiče predmeta iz zimskog semestra, čini se da su studenti stvarno različiti i da je svatko našao nešto zanimljivo. Sociologija je najzanimljiviji predmet 44,3 posto studenata, a teorija prava „vodi“ opću povijest prava i države za 5,2 posto (teorija prava - 26,6 posto, opća povijest prava i države - 21,4 posto). Pri polaganju ispita najviše problema imali su s teorijom prava (58 posto), zatim s općom povijesti prava i države (27,5 posto) i sociologijom (13,5 posto). Strani jezici im uglavnom nisu zadavali previše muke. Na samom kraju ovog istraživanja pitali smo ih i kako su zadovoljni s vlastitim uspjehom, a odgovori su uglavnom pozitivni i čini se da im je duh i dalje neslomljiv. Sa samim odabirom zadovoljno je gotovo 60 posto ispitanika, a na pitanje koliko je Pravni fakultet u Zagrebu ispunio njihova očekivanja najčešća ocjena bila je zlatna sredina, točnije trojka. Brucošica Anđela je motivirana i optimistična u odnosu prema sljedećem semestru, a poprilično je zadovoljna i s prvim. Priznaje da treba mnogo učiti, ali i smatra da nije toliko teško ako se na vrijeme krene učiti i ako si dobro organizira vrijeme. Sociologiju je, kaže, čak i „preučila“, a to joj je dalo dodatni vjetar u leđa za nove predmete koji je čekaju poput uvriježenog Rimskog prava i nacije. Navodi kako vjeruje da će fakultet završiti te da je ništa drugo osim prava i politike ne zanima. Iskreno govori kako baš voli ovaj faks te da joj je mnogo dobroga donio u životu, misleći na sklopljena nova prijateljstva. S druge strane, jedna je studentica pobila sve predrasude o najzahtjevnijem i najmanje dragom predmetu Teoriji prava, govoreći kako joj je taj predmet bio „top za učenje“, dok joj je gradivo sociologije bilo najdosadnije. I njoj je, kao i Anđeli drago da je upisala baš ovaj fakultet i smatra da je ovdje pronašla svoje mjesto. Naša posljednja sugovornica bila je Nina, buduća pravnica koja je na pitanje je li upisivanje prava bila samo njezina odluka ili utjecaj nekog drugog odgovorila sljedeće: “Apsolutno je bila moja odluka. Mislim da oko našeg fakulteta ima dosta neutemeljenih predrasuda te je zapravo rijetkost da će ga netko i preporučiti. Premda bih ga ja preporučila svima koje zanima pravo jer ništa nije toliko teško da je nemoguće. Na pitanje je li joj teže ili lakše nego što je očekivala, govori kako je teže, ali da je znala u što se upušta te redovito ispunjava sve svoje obveze. Na kraju nas je, naravno, zanimala ona tipična predrasuda, a to je imaju li pravnici društveni život ili svoje dragocjene mladenačke dane gube utapajući se u knjigama i skriptama. “Ne bih rekla da nemamo društveni život, ako se čovjek zna organizirati i dobro odvojiti vrijeme za učenje i vrijeme za izlaske, imat će vremena za sve, bez obzira na to studira li pravo ili nešto drugo”, mudro nam odgovara Nina i odmah se nakon razgovora vraća u povijest, više od 2500 godina u Rimsko carstvo.