Draga djeco, kako bi što bolje upoznali prošlost našeg grada, pripremili smo za vas edukativni vodič kroz Muzej grada Zagreba. Namijenjen je svima vama koji pohađate niže razrede osnovne škole, a posebno III. i IV. razred. Nadamo se da ćemo vam pomoći u svladavanju školskog gradiva. Pažljivo čitajte, gledajte i istražujte.
Dobro došli u Muzej grada Zagreba! Upoznaj vodiča Davno, na području današnjeg Zagreba živjeli su medvjedi. Medvjeda već stoljećima nema, ali da je ovo bio njihov dom svjedoče nam nazivi: gora Medvednica, Medvedgradska ulica, potok i kvart Medveščak, predio Medveščina u Gračanima i Medvedski breg kod Čučerja. Ljeti nam sa zvjezdanog neba svijetle Veliki i Mali medvjed, obasjavajući utvrdu Medvedgrad iznad grada. I zagrebačkom hokejaškom klubu Medveščak maskota je, naravno, medvjed. Medu ćemo pronaći u nadimcima, prezimenima, pa i u kolačima kao medvjeđe šape. Medvjed je omiljeni lik dječjih knjiga i djeci najdraža plišana igračka. Još od kamenog doba čovjek je štovao idole u liku životinja pa tako i medvjeda. Jedan takav Medo pronađen je pod zgradom Muzeja grada Zagreba! Upravo je zato on odabran za našeg vodiča. Riječi označene plavom bojom potraži u riječniku na 40. stranici.
1
1
Gdje
3
5
smo?
Naš muzej nalazi se u S/I kutu Gradeca. Osnovala ga je 1907. godine Družba Braće Hrvatskoga zmaja, a na ovoj adresi stanuje od 1947. godine. U muzeju ćeš saznati što se sve događalo na području Zagreba od prapovijesti do danas. Kad prolaziš hodnicima ne zaboravi da je ovo bio samostan sv. Klare, a u čast redovnica (opatica) Opatička ulica je dobila ime.
6
9 18 12 Dvorište - najstariji sačuvani sunčani sat u Zagrebu naslikan je na zidu muzeja. 1 - Vodič Medo 3 - Hodnik s bedemom 5 - Zlatna bula
2
6 - Sramotna maska 9 - Grb Zagreba 12 -15 - Katedrala 18 - Cehovska zastava 22 - Samostan sv. Klare 28 - Ban Josip Jelačić
38 - Slavoljub Penkala 43 - Zagrebačka škola crtanog filma zbirka I - Ivan pl. Zajc zbirka III - Tilla Durieux
38 III
I
22-23
43
dvorište
28 Dodirom kroz muzej Mogu li osobe s invaliditetom, slijepi i gluhoslijepi posjetiti muzej? Naravno da mogu! Muzej grada Zagreba je jedan od rijetkih muzeja koji je svoja vrata otvorio svim posjetiteljima pa tako i slijepim i gluhoslijepim osobama. Vodič kroz muzej i legende (objašnjenja) napisane su i Brailleovim pismom - reljefnim pismom koje slijepi čitaju dodirom. Slijepi mogu osjetiti prostor muzeja i dodirom “gledati“ eksponate (originalne predmete) ili njihove replike (kopije).
3
Što se krilo pod muzejom? Jednom davno, prije gotovo 3000 godina, najstariji stanovnici Gradeca su na mjestu današnjeg muzeja sagradili naselje. Njihove kuće bile su od pruća i ilovače, a pod od kamenih oblutaka. Prema pronađenim predmetima arheolozi su složili sliku prošlosti i ispričali nam kako su živjeli prvi stanovnici Gradeca. Keramički utezi i pršljenovi za vreteno znače da su sami izrađivali odjeću, lončarsko kolo da su izrađivali keramiku, a utezi za ribarske mreže da je na jelovniku bila i riba iz okolnih potoka ili rijeke Save. Nije bilo ni struje ni plina! Kuhalo se u keramičkim posudama na ognjištima. U prijenosnoj peći ložila se vatra. Kad bi selili na drugo mjesto, ponijeli bi i peć.
Prijenosna peć
Keramičko posuđe
4
#znaš li? Arheologija je znanost koja istražuje materijalne ostatke kako bismo saznali ne samo gdje i kada, nego i kako su ljudi u prošlosti živjeli. Većina predmeta nalazi se u zemlji ili na dnu mora, rijeka i jezera, a arheolozi ih otkrivaju. Istražuju grobove, građevine, novac, svakodnevne predmete, potopljene brodove, pa i otpad!
Prije Zagreba Ispod ulica našeg grada kriju se brojna iznenađenja iz davne prošlosti. Na području današnjeg Zagreba pasli su mamuti i bizoni, a u špiljama Medvednice stanovali su lavovi i medvjedi. Mnogo stoljeća kasnije, na mjestu Ščitarjeva nalazio se veliki rimski grad Andautonija.
Budinjak
Kroz povijest ljudi su sahranjivani na različite načine. U prapovijesti je jedan od načina bio ukop u tumule (okrugle grobne humke), kojih je mnogo pronađeno u selu Budinjak na Žumberačkoj gori. Prije gotovo 3000 godina ovdje su pokopana i dva kneza ratnika. Arheolozima su to ispričali pronađeni predmeti: zdjelaste kacige, ukrasne igle, kopče, narukvice i nanogvice, ogrlice, koplja, noževi i sjekire.
Kneževa zdjelasta kaciga
Nalazi na mjestu otkrivanja Posebnost Muzeja grada Zagreba je u arheološkim nalazima ispod zgrade muzeja. Prolazeći prostorijom s mostićem zamisli da si u metalurškoj radionici.. Upravo se na ovome mjestu u 1. stoljeću prije Krista obrađivao metal. Muzej će ti ispričati mnoge tajne: zažmiri i zamisli stanovnike iz 7. stoljeća kako marljivo grade bedem oko svog naselja.
Metalurška radionica
5
Prvi spomen Zagreba u povijesti Zagrebačka povijest počinje u srednjem vijeku osnivanjem biskupije na Kaptolu i slobodnog kraljevskog grada na Gradecu.
1094.
Ovu godinu moramo zapamtiti jedna je od najvažnijih u povijesti Zagreba i Hrvatske. Te je godine hrvatsko - ugarski kralj Ladislav I. Arpadović osnovao Zagrebačku biskupiju koja je bila podređena nadbiskupiji u glavnom gradu Ugarske Ostrogonu. Prvi biskup zvao se Duh. Sve je to zapisano u ispravi ostrogonskog nadbiskupa Felicijana iz 1134. g. u kojoj se prvi put spominje ime Zagreba.
Kameni bunar
Kaptol
Uz biskupiju je osnovan kaptol (vijeće kanonika koje pomaže biskupu) po kojem je naselje dobilo ime. Sa zapadne strane tekao je potok Medveščak, a sa istočne strane naselje su štitili ribnjaci. Kanonici su na Kaptolu stanovali u kućama - kurijama. U jednoj takvoj kuriji danas je kazalište Komedija. Nakon provale Tatara 1242. godine stanovnici Kaptola bojeći se novih provala traže pomoć kralja Bele IV. Kralj im je dao zemlju na sjevernom djelu Gradeca. Sagradili su kamenu utvrdu koja je kasnije nazvana Popov toranj. Danas je u njegovom većem dijelu smješten Muzej grada Zagreba, a na samom vrhu je Zvjezdarnica.
Legenda o imenu Zagreba
Postoji nekoliko legendi o nastanku imena Zagreb. Jedna od njih uklesana je u bunar koji je u muzej donesen iz Vlaške ulice. Prema toj legendi područje grada je početkom 14. stoljeća pogodila suša. Zagrebački biskup blaženi Augustin Kažotić je izmolio od Boga vodu. Kad je zagrebao tlo pojavio se izvor.
Gradec slobodni kraljevski grad Tatari provaljuju u Ugarsku u kojoj vlada kralj Bela IV. Poražen, Bela IV. sklanja se u Gradec. Kako bi se zahvalio na skloništu, kralj daje Gradecu 16.11.1242. godine povelju koja je prema zlatnom pečatu nazvana Zlatna bula.
Zlatnom bulom Gradec postaje slobodni kraljevski grad pod kraljevom zaštitom, stanovnici su oslobođeni brojnih poreza i imaju pravo na održavanje sajmova. Zauzvrat, stanovnici moraju sagraditi bedeme oko Gradeca, kralju dati vojnike za ratne pohode i ugostiti ga kad dođe u grad. U Zlatnoj buli prvi put se spominje potok Medveščak, koji će kasnije biti stoljetna granica između Gradeca i Kaptola. Zlatna bula dozvoljavala je naseljavanje strancima pa su se na ulicama mogli čuti razgovori na njemačkom, talijanskom, mađarskom i brojnim drugim jezicima. Na Gradecu se održavaju sajmovi Sv. Marka i Sv. Margarete. U 14. stoljeću ovdje se nalazi kraljevski dvor, škola i ljekarna K crnom orlu. Popov Na dan Sv. Blaža, zaštitnika Gradeca, svake godine toranj 3. veljače građani su birali gradsku upravu.
Crkva sv. Marka Gradec ima oblik trokuta. Od starih zidina ostale su samo tri kule: Lotrščak, Popov toranj i Kamenita vrata. Muzej čuva bravu s ključem koji je zaključavao Kamenita vrata u 18. st. Svaku večer je s tornja gradske vijećnice zvono lotrščak pozivalo stanovništvo na povratak unutar zidina Gradeca. Svi ulazi su se zatvarali, a tko je ostao izvan zidina više nije mogao ući u grad.
Kamenita vrata
Kula Lotrščak
7
Razmirice, kažnjavanja, praznovjerja Susjedske razmirice Sramotna maska
Krajem 14. stoljeća stanovnici Gradeca i Kaptola često su napadali jedni druge prelazeći preko Pisanog mosta potok Medveščak. Žestoko su se sukobljavali radi carine, mlinova, prodaje na tržnici ili povreda granice. Danas se na tom mjestu nalazi ulica Krvavi most.
Kaptol
Gradec
Zločin i kazna
U Zlatnoj buli zapisani su prvi zakoni Gradeca. Prema tim je zakonima gradski sudac osuđivao na batine, zatvor, izgon, žigosanje, pa čak i na smrt! Lakše kažnjeni bili su privezani za stup srama (pranger) na Trgu sv. Marka ili su nosili sramotnu masku. Na tržnici bi često buknula svađa među piljaricama. Za kaznu bi sud odredio da jedna nosi kamen srama oko vrata od Trga sv. Marka do Poljskih vratašca, a druga nazad.
nara 400 de o a „zlobn z e n z a k nje za povlače kosu“!
8
Gričke vještice
Kao i posvuda u Europi i u Zagrebu Praznovjerje je su tijekom 400 godina proganjane i vjerovanje u spaljivane vještice (coprnice). One su kih djelovanje magijs bile krive za poplave, potrese, požare i ranja sila: znamenja, ča kugu. Mjesto spaljivanja nalazilo se na i gatanja. početku Tuškanca. Tek je sredinom 18. stoljeća carica Marija Terezija ukinula smrtne kazne za vještice. Ne smijemo zaboraviti koliko žena je nastradalo i kako ljudi mogu biti okrutni u svom neznanju.
Osmanlijska opasnost Bilo je opasno živjeti u srednjem vijeku. Nakon Tatara, stanovnike Zagreba je od 15. do kraja 17. st. ugrožavalo Osmanlijsko carstvo. U tom se razdoblju popravljaju i grade utvrde. Kaptol je okružen jakim bedemima dok unutrašnji bedemi štite katedralu i biskupski dvor. Muzej grada Zagreba čuva topove iz 15. st. i najstariji plan Zagreba iz 16. stoljeća.
Medvedgrad U strahu od Tatara podignut je u 13. st. na obroncima Medvednice utvrđeni grad Medvedgrad. Njime su gospodarili hrvatsko-ugarski kraljevi, brojni biskupi i velikaši. Najpoznatija je žena Žigmunda Luksemburškog Barbara Celjska. Uz njeno ime su nastale brojne legende, a ona je zapamćena u narodu kao Crna kraljica. Posljednjeg medvedgradskog gospodara Stjepka Gregorijanca opisao je August Šenoa u romanu Zlatarovo zlato. Godine 1590. Medvedgrad je razorio potres.
Danas se na obnovljenom Medvedgradu ispred južnog bedema nalazi Oltar domovine, spomenik svim hrvatskim junacima.
9
Gradska znamenja Najstariji kameni grb
Heraldika je znanost koja proučava grbove. U srednjem vijeku su gradovi, obitelji i vitezovi svoje ime prikazivali simbolima na zastavama, grbovima i pečatima. Današnji grb Zagreba napravljen je prema grbu s pečata jednog Gradečkog dokumenta iz 14. st., a prikazuje tri kule na brijegu (Kamenita, Sjeverna i Mesnička vrata). Šesterokraka zvijezda i polumjesec predstavljaju staroslavenska božanstva - božicu ljepote i ljubavi Ladu i boga Lelja. Dvorci i tvrđave na grbovima uvijek predstavljaju snagu i moć, otvorena vrata simbol dok su gostoljubivosti – svi su dobrodošli u naš grad! Najstariji kameni grb nalazio se na crkvi sv. Marka. Grb je iz 1499. godine, a danas se čuva u Muzeju grada Zagreba.
Lanac gradonačelnika
#znaš li? Najstarija sačuvana gradska zastava je iz 18. stoljeća i crvene je boje. Godine 1896. plava boja postaje službena boja grada. Nekoliko godina kasnije Zagreb dobiva i novi gradski grb.
Uz grb i zastavu, simbol gradske časti je i lanac gradonačelnika koji se nosi u svečanim prigodama. Prema skici Hermana Bolléa lanac je izradio zlatar Slavoljub Bulvan.
Laška Ves i Nova Ves Sjeverno od kanoničkih kurija razvila se Lepa Ves, kasnije nazvana Nova Ves. Stoljećima su tu živjeli prebendari - svećenici koji uživaju prihod od nekog crkvenog imanja. Oni su brinuli o oltarima u katedrali. Ispod Kaptola se od 12. stoljeća razvija naselje Vlaška Ves (poznato i kao Vicus Latinorum i Laška Ves). U naselju su većinom živjeli talijanski trgovci. Po njihovim vrtovima u kojim su sadili salatu taj dio grada danas nazivamo Šalata.
Kaptol Na maketi Kaptola iz 1864. godine vidimo kanoničke kurije, kaptolsku vijećnicu, staru katedralu, župnu crkvu sv. Marije na Dolcu, ali ne i najpoznatiju zagrebačku tržnicu Dolac! Na mjestu današnje tržnice je u 15. stoljeću sagrađeno naselje Dolac. Naselje je srušeno 1925. godine, a tri godine kasnije na tom mjestu je sagrađena tržnica.
Vrata kaptolske ljekarne sv. Ma rije iz Opatovine br. 7 nalaze se u Muzeju g rada Zagreba.
11
Zagrebacka katedrala Zagrebačka katedrala je jedan od najznačajnijih spomenika Zagreba i Hrvatske. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije i sv. kraljevima Stjepanu i Ladislavu. Izgled je mijenjala tijekom stoljeća.
Kad je 1094. godine osnovana biskupija, tu se nalazila manja crkva. U XII. stoljeću podignuta je romanička katedrala. Ona je razorena provalom Tatara 1242. godine pa je u 13. stoljeću sagrađena nova katedrala u gotičkom stilu. U 17. stoljeću je napravljen portal (ulaz) na kojemu su u kamenu prikazani kraljevi Ladislav i Stjepan, Marija i arhanđeo Gabrijel, apostoli i Isus Krist. Portal je uklonjen tijekom obnove katedrale, a danas se nalazi u Muzeju grada Zagreba. U katedrali je u 18. stoljeću bio čak 31 oltar.
Na tornjevima su se nalazili neobični kipovi u obliku vuka i žabe koji izgledaju pomalo zastrašujuće, a zovu se rigalice (gargojli). Služe za odvodnju kišnice.
Obnova katedrale
Zagreb je 9.11.1880. godine zadesio snažan potres koji je nanio veliku materijalnu štetu i promijenio izgled grada. Potres je jako oštetio i katedralu, a njena obnova povjerena je austrijskom arhitektu Hermannu Bolléu. Godine 1887. podignuta su dva tornja visoka 105 m. Oni su danas simboli Zagreba.
#znaš li? Katedrala ima 8 zvona i svako ima svoje ime! Najveće je presveto Trojstvo teško 6454 kg, a najmanje je sv. Florijan (cinkuš) od “samo” 110 kg.
12
Portal iz 17. st.
Sv. Marko Župna crkva sv. Marka jedna je od najstarijih zagrebačkih građevina. Tijekom stoljeća nisu je poštedjeli ni požari ni potresi. Tako je krajem 14. stoljeća na mjestu stare podignuta dvoranska crkva. Unutrašnjost crkve sv. Marka krasilo je 13 oltara o kojima su brinuli cehovi. Na njima su se čuvale cehovske zastave. Ispred oltara Sv. Križa (o kome se brinuo udruženi ceh zlatara, bravara i kovača) polagali su prisege hrvatski banovi, gradski suci i bilježnici. Crkva je obnovljena u drugoj polovini 19. stoljeća, a tada su uklonjeni i barokni oltari. Prilikom obnove dobila je i ukras po kojem je nadaleko poznata: krov od višebojnog crijepa na kojem se nalaze grbovi grada Zagreba i Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
arka l sv. M portal a t r o P ički e got talnoj j i n i jed tinen u kon atskoj. Hrv
13
Cehovi Kako bi lakše živjeli i štitili svoje interese, obrtnici su se od 15. stoljeća počeli udruživati u cehove. Na Gradecu i Kaptolu bilo je 28 cehova: čizmara, brijača, staklara, kovača i zlatara, sedlara i mačara, mlinara i pekara, kožara i krznara... Pojedine ulice i naselja dobivaju imena prema obrtima: po postolarima Šostarska ves, a po mesarima Mesnička ulica. Cehom je upravljao najugledniji majstor. Tako je bilo sve do1872. godine, kad su cehovi ukinuti. Svaki ceh imao je svoja pravila, sveca zaštitnika, zastavu, škrinju i cimer. cimer
Cehovski pečati
Zastava ceha metalskih obrtnika iz 1729. g. najstarija je sačuvana zastava. Čuvala se uz Marijin oltar u crkvi sv. Marka, a nosila se na procesijama. U škrinji su se čuvale cehovske isprave, pečatnjak, blagajna te cehovska tablica u kojoj su se slale poruke i pozivi za sastanke.
Cehovska škrinja
Kositreni vrč
14
Nakon nekoliko godina učenja šegrt mora putovati i stjecati iskustvo u poslu (vandrati). Prije polaska na put primljen je u kalfe. Oni čine osnovnu radnu snagu ceha koji po uzoru na majstore imaju svoju škrinju i pravila. Njihov kositreni vrč je služio za ispijanje čaše bratimstva.
Prema pravilima gumbarskih kalfi, šegrt je morao svaku večer kalfi krevet napraviti a subotom oprati mu noge!
Majstori obrtnici Većina stanovništva Gradeca bili su obrtnici, a obrta je bilo preko 70! U 18. st. razvio se i urarski obrt jer kućni sat postaje sastavni dio kućanstva. Na satovima se uz potpis urara nalazi i njemački naziv za Zagreb Agram. U muzeju vidimo kako su majstori izrađivali ključeve, vjetrokaze, kalupe za kolače i zvona. Ljevači zvona bili su posebno cijenjeni.
Upravljanje gradom Kraj 16. stoljeća obilježili su požari, kuga i siromaštvo. Ban Toma Erdödy mijenja način izbora magistrata: gradom vlada vijeće od 12 doživotnih senatora i 22 zastupnika. Marija Terezija je jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom. Carica je Zagrebačkoj županiji 1759. godine darovala grb i pečatnjak. Grb je i danas u uporabi, a 17. 7. se slavi kao Dan Zagrebačke županije.
#znaš li? Licitar je 2010.godine uvršten na UNESCO - vom popisu nematerijalne svjetske baštine i predstavlja autohtoni hrvatski suvenir.
15
Redovnici Na Gradecu se u 17. stoljeću naveliko gradi. Isusovci, kapucini, pavlini i redovnice sv. Klare podižu samostane kako bi širili vjeru i obrazovanje. Odmah po dolasku, 1607. godine isusovci osnivaju klasičnu gimnaziju – prvu gimnaziju u Hrvatskoj. Siromašnim učenicima omogućuju boravak u sjemeništu sv. Josipa u kojem su izvođene jedne od prvih kazališnih predstava u Zagrebu. Akademiju za studij prava i filozofije osnivaju 1669. godine, a ista se danas smatra godinom utemeljenja Zagrebačkog sveučilišta. Uz samostan podižu crkvu sv. Katarine.
Čitam, dakle jesam!
Godine 1694. na Trgu sv. Marka je osnovana Zemaljska tiskara, a prvi gradski tiskar bio je Senjanin Pavao Ritter Vitezović. Na Kaptolu je uz biskupov dvor sagrađena prva knjižnica Bibliotheca Metropolitana.
Marijin grad Zagreb je Marijin grad. Katedrala je uz sv. Stjepana i Ladislava posvećena i Marijinom Uznesenju, a Majka Božja u Kamenitim vratima čuva ulaz u Gradec. Hodočasnici posjećuju Remete i Mariju Bistricu, a njihove uspomene (svete sličice, medaljice, krunice i križeve) danas čuva muzej.
Klarise Red sv. Klare svoje ime nosi po utemeljiteljici sv. Klari Asiškoj. Klarise iz Bratislave dolaze u Zagreb, gdje su 1650. godine uz Popov toranj sagradile samostan. Pravila klarisa bila su tako stroga da čak ni ulično pročelje nije imalo prozore: bili su naslikani! Osnovale su žensku školu u kojoj su, uz ostale predmete, podučavale pjevanje i glazbu. Pri obnovi muzeja arheolozi su pronašli brojne predmete koje su redovnice upotrebljavale u samostanu.
16
Kamen do kamena palaca U 18. stoljeću plemići i velikaši grade palače i tako mijenjaju izgled Gradeca. Najraskošniju je dao sagraditi Žigmund Vojković. Bile su opremljene skupocjenim namještajem: ogledalima, ukrašenim drvenim škrinjama, portretima, obiteljskim stablima – poput onog obitelji Oršić. U društvenom životu novost su zabave i plesovi, a u vrijeme karnevala i ples pod maskama. Plesni red je knjižica s popisom plesova i imenima plesača kojima su dame obećale ples.
17
U šetnji #znaš li? Godine 1925. Zagreb dobiva Zoološki vrt, a njegovi prvi stanovnici bile su tri mlade lisice i tri mlade sove.
Maksimir je otvoren 1794. godine i prvi je javni park u jugoistočnoj Europi. Ideju za uređenje parka dao je biskup Maksimilijan Vrhovac, po kome je park dobio ime. Maksimirska jezera, šuma i livade povezane su u skladnu cjelinu. Takvi parkovi koji su oblikovani prema krajoliku zovu se pejzažni ili engleski parkovi. Na Gradecu su građani mogli prošetati Sjevernom i Južnom promenadom, a u Donjem gradu šetnicama na Zrinjevcu i Tuškancu.
Na 2 kotača
Prvi bicikl, takozvani kostolomec, imao je drvene kotače i nije ga bilo lako savladati. U Zagreb je stigao 1867. godine sa svjetske izložbe u Parizu. Prema biciklistima (tadašnjim koturašima) zove se današnja Koturaška ulica.
18
Podgra e
Život se s Gradeca u 19. stoljeću spušta u njegovo podgrađe koje dobiva gradski izgled. Otvaraju se kavane i prenoćišta, a Harmica postaje glavni trg. Zašto Harmica? Na trgu se održavao sajam na kojem se prikupljao porez tridesetnica, a 30 na mađarskom jeziku znači harminc. Harmicom prolaze poštanske i putničke kočije. Simbol pošte je rog kojim se najavljivao dolazak poštanskih kočija. Na znak roga svi su se sklanjali u stranu kako bi propustili poštare.
Obitelj Hatz
Tijekom 19. stoljeća u Zagreb dolaze brojni trgovci i otvaraju trgovine. Među njima se ističe Pavao Hatz koji je doselio iz Ugarske. Jedan je od prvih podigao veliku kuću na budućem Zrinskom trgu. Njegov sin Pavao postao je gradonačelnik 1872. godine.
Trgovci grade kuće s trgovinom u prizemlju i stanom na katu. Iznad ulaznih vrata je naziv trgovine i oslikan cimer,, kako bi i nepismeni (kojih je u to vrijeme bio velik broj) znali što se u toj trgovini prodaje. Dok u podgrađu Gradeca nastaje grad, u okolnim selima Trnje, Črnomerec, Pantovčak i Gračani žive kmetovi.
Poštanske trube
Obitelj Hatz
19
Ban Jelacic Godine 1848. barun Josip Jelačić postaje ban hrvatski, slavonski i dalmatinski. Iste godine ukinuo je kmetstvo i sjedinio Dalmaciju s Kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom. Uz sliku bana Jelačića, repliku njegove odore, grb Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, u muzeju se nalaze i banovi pištolji za dvoboj. Takav par pištolja posjedovao je svaki plemić. Glavni zagrebački trg nosi ime bana Josipa Jelačića. Na trgu se nalazi njegov spomenik, rad kipara Fernkorna. Konj bana Jelačića zvao se Emir, a poklonio mu ga je bosanski Mahmud - beg Bašić. U čast banu na novčanici od 20 kn nalazi se njegov portret, a na 200tu obljetnicu banovog rođenja, 2001. godine, Hrvatska pošta izdaje set poštanskih maraka.
20
Hrvatski narodni preporod Hrvatski narodni preporod, poznat i kao Ilirski pokret, je politički i kulturni pokret. Njegovi vođe nazivali su se Ilircima jer su vjerovali da su južnoslavenski narodi potomci Ilirskih plemena koji u ovim krajevima žive od prapovijesti. Cilj Iliraca bio je buđenje nacionalne svijesti i jedinstveni hrvatski jezik. Još Horvatska ni propala dok mi živimo.. patriotska je budnica vođe pokreta Ljudevita Gaja. Ilirci su pokrenuli Novine Horvatske i Danicu Ilirsku prve novine na hrvatskom jeziku. Osnovali su Ilirsku čitaonicu, Maticu ilirsku, Narodni zemaljski muzej, Hrvatsko slavonsko gospodarsko društvo i Prvu hrvatsku štedionicu. Na Gornjem gradu je sagrađeno Zemaljsko kazalište, a Narodni dom u Opatičkoj ulici 18 otvoren je velikim balom.
#znaš li? Godine 1843. Ivan Kukuljević Sakcinski održao je u Hrvatskom saboru prvi govor na hrvatskom jeziku.
Ilirska nošnja
Ilirci su i odjećom željeli iskazati svoju pripadnost pokretu. Nosili su kratak crveni ili plavi sukneni kaput zvan surka, a na glavi ilirsku crvenkapu. Bila je ukrašena srebrnim prugama te simbolima iliraca polumjesecom i zvijezdom. Isti ukrasi nalaze se na putnoj torbi Ljudevita Gaja. 1843. godine car je zabranio ilirsko ime i simbole.
Putna torba Ljudevita Gaja
21
Bidermajer U prvoj polovici 19. st. građani su uređivali svoje domove jednostavno, praktično i udobno. Taj građanski stil zvao se bidermajer. U sobi za primanje uz stol i stolice te nekoliko naslonjača, nalazila se sofa, vitrina s posuđem i ukrasnim predmetima, veliko ogledalo, a ponekad i klavir. U domu svatko ima svoj kutak: kutak za pisanje, šivanje, društvene igre i druženje. U Zagreb dolaze putujući umjetnici i slikaju portrete Zagrepčana: činovnika, trgovaca, obrtnika, njihovih žena i djece. Na slikama desno vidimo kako se djeca ljekarnika Mittelbacha igraju liječnika, a djeca trgovca „pomodnom robom“ poziraju odjevena u odjeću odraslih.
Odora lakog konjanika (husara)
22
Gra anska društva
Godine 1786. osnovano je Streljačko društvo, prvo građansko društvo u Zagrebu za vježbanje u gađanju, čitanje i ples. Najbolji strijelci dobivali su za nagradu oslikane mete na koje bi se upisalo njihovo ime. Glazbeno društvo osnovano je 1827. godine. Iz tog društva ljubitelja glazbe nastao je Hrvatski glazbeni zavod.
Oslikane mete za najbolje strijelce Streljačkog društva
Kraljevski grad Zagreb Odlukom cara Franje Josipa I. Nova Ves, Vlaška Ves Gradec i Kaptol ujedinili su se 7. rujna 1850. godine u jedinstvenu gradsku općinu Kraljevski grad Zagreb. Gradom je upravljalo općinsko vijeće s gradskim načelnikom Jankom Kamaufom. Stvoreni su uvjeti za razvoj modernog Zagreba. Grade se prve tvornice: paromlin, tvornica duhana, kože i kave koju Zagrepčani više vole nego čaj.
23
Ilica Uz potok Ilicu živjeli su lončari koji su iz potoka vadili ilovaču i od nje proizvodili keramiku. Zato je Ilica u prošlosti bila poznata kao Lončarska cesta ili Lončarska Ves. Sredinom 19. stoljeća Ilica, prepuna gostionica i dućana te glavni trg postaju trgovačko središte Zagreba. U Parižkoj pekarni mogao se kupiti svježi kruh i pecivo, kod Geresdorfera je bio najveći izbor šešira, a Drucker je nudio sve za dom. Početkom 20. stoljeća bečki trgovci otvorili su prvu trgovačku kuću u Zagrebu pod nazivom Kastner i Öhler (današnja Nama). Kako bi se putnici lakše snašli u gradu, tiskan je 1892. godine prvi turistički vodič Zagreba i strance. okolice Kažiput za urodjenike i strance Nekad blatnjava Ilica popločena je tridesetih godina 19. st. Plinske svjetiljke osvijetlile su Ilicu 1863. godine, a 1907. Ilica je zablistala pod električnom rasvjetom.
24
Slika vrijedi 1000 rijeci Gledajući stare fotografije vidimo ondašnje ljude, ulice, trgove, parkove, zgrade, gradske službe i tvornice…ukratko: znamo kako se razvijao i živio grad. Zahvaljujući prvim zagrebačkim fotografima Franji Pommeru, Juliusu Hühnu i Ivanu Standlu nastale su najstarije fotografije Zagreba i Zagrepčana. Julius Hühn bio je i fotograf i litograf litograf. Uz diplome, posjetnice i pozivnice, prvi je radio karikature.
Na ovoj pozn atoj litografiji Ju liusa Hühna vidimo kako se prije 150 godina živje lo na glavno m trgu Harmic i. Prolaze ko či je i zaprežna ko la, pandur i vojnici, građani i se ljaci, a jedan dječak gura kolut.
25
Donji grad Tijekom 19. stoljeća podno Gradeca i Kaptola nastao je Donji grad. Grade se pravilni blokovi zgrada koji su okruženi parkovima i trgovima u obliku potkove. Taj dio grada zovemo Zelena ili Lenucijeva potkova, prema Milanu Lenuciju, jednom od najznačajnijih zagrebačkih urbanista. Na podu muzeja naslikan je plan grada sa starim imenima ulica. Možemo vidjeti makete nekih od najznačajnijih zgrada grada Zagreba. ila alaz ce. n e uli as gog ške . Sina tku Pra m 1941 o e e č j u o a t p na p na je kr kom ra H D e ts Sruš II. svje vlasti N e). k u e j t e šn va s in god gu tada ave Hr ž nalo isne Dr v a z (Ne
Hrvatsko n arodno kazalište: svečanom otvorenju nove zgrad e Narodnog hrvatskog zemaljsko g kazališta , 14. listopada 1 895. godin e nazočio je car Franjo Josip I.
26
Kazalište Prvu modernu kazališnu zgradu na Trgu sv. Marka sagradio je 1834. godine trgovac Kristofor Stanković, nakon što je osvojio glavni zgoditak na bečkoj lutriji. Bilo je to u vrijeme Hrvatskog narodnog preporoda. Upravo u ovom kazalištu izvedena je prva drama na hrvatskom jeziku „Juran i Sofija“ Ivana Kukuljevića Sakcinskog i prva hrvatska opera „Ljubav i zloba“ Vatroslava Lisinskog. Od studenog 1860. godine sve kazališne predstave u Zagrebu održavaju se na hrvatskom jeziku.
Vijenac Milke Trnine
Slavna operna pjevačica Milka Trnina nastupala je po cijelom svijetu. U muzeju su izložena njezina dva kazališna kostima, nagrade u obliku lovorovih vijenaca, kazališni programi, zastavice…
HAZU: Hrvats ku akade miju z n anosti i umje tnosti uteme je 186 ljio 6. god ine biskup Josip J uraj Stross mayer .
ički Umjetn đen n sagra paviljo a pešti z u Budim u, jedna je ožb sku izl rada milenij žnih zg a t n o ih m od prv pi. u Euro
Glavni kolodvor: otvoren je 1892. godine, a prvi vlak je krenuo u Rijeku.
27
Komunalna djelatnost
aziv za Stari n ntralu čnu ce i r t k e l e jara. je Mun
Sve do 1863. godine središte grada bilo je osvjetljeno malobrojnim petrolejskim svjetiljkama. Tada Ilica dobiva plinsku rasvjetu, a početkom 20 stoljeća i električnu. Modernom gradu bilo je potrebno novo veće groblje na kojem će se pokapati pokojnici svih vjeroispovjesti. Potrebama novog groblja odgovarao je nekadašnji posjed Ljudevita Gaja na sjevernim obroncima grada. Godine 1876. utemeljen je Mirogoj.
Slavina za vodu
28
Veliki problem u gradu bila je opskrba pitkom vodom. Gradski vodovod otvoren je 1878. g. Iste godine uvedeni su novi kućni brojevi. Potkraj 19. stoljeća Zagreb dobiva javni promet. Uz fijaker i omnibus, od 1891. godine građani mogu uskočiti u tramvaj kojeg su vukli konji. Štala za konje nalazila se na mjestu današnjeg Tehničkog muzeja Nikola Tesla. Godine 1907. krenuo je električni tramvaj. Krajem 19. stoljeća ulice su popločene i asfaltirane. Nadsvođeni su potoci, pa i Medveščak, stara granica između Gradeca i Kaptola.
Zagreb 1900. godine ima 57 000 stanovnika. rebu U Zag dine 89. go raća je 18 jk na na ijetu e đ a r sv izg ča na ine a j n i p už us om d s prug m. 66
Grički top
Kula Lotrščak je dobila ime prema latinskom nazivu campana latrunculorum, što u prijevodu znači zvono lopova. Zvonilo je uvečer prije zatvaranja gradskih vrata. Od 1. 1. 1877. godine Grički top s kule Lotrščak oglašava podne. Zagreb je jedini grad na svijetu koji svakodnevno obilježava podne pucnjem iz topa.
U društvu je zabavnije U drugoj polovici 19. stoljeća, po uzoru na srednju Europu, osnivaju se brojna društva: kulturna, umjetnička, pjevačka, sportska, planinarska… U širenju hrvatskih pjesama i hrvatskog jezika najznačajnije je bilo pjevačko društvo Kolo, dok kulturnu baštinu i povijest njeguje Družba Braće Hrvatskoga zmaja. Oni osnivaju Gradsku knjižnicu, Arhiv grada Zagreba i Muzej grada Zagreba. Hrvatski sokol je najpoznatije društvo za tjelovježbu, a priređuju i zabave s plesovima. U neobičnom šaljivom društvu KVAK, čiji je simbol zelena žaba, družili su se književnici, slikari, ugledni trgovci i drugi. Ženama je u to društvo ulaz bio zabranjen. Godine 1894. bilo je 78 raznih društava.
29
Senzacije s pocetka 20. st. Na 4 kotača
Godine 1901. Zagrebom je projurio prvi automobil. Njime je upravljao trgovac i sportaš Ferdinand Budicki. U početku se vozilo lijevom stranom ulice, a najveća brzina bila je 20 km/h.
Idemo u kino!
Godine 1896. održana je prva projekcija Živućih fotografija.. U Zagrebu je 1906. godine otvoreno prvo kino, Pathé bioskop u Gajevoj 1. Građani su mogli gledati i nijeme filmove - filmove bez tona. Osim igranih filmova sa poznatim glumcima, u kinu su se gledale i vijesti. Prvi hrvatski igrani film „Brcko u Zagrebu“ prvi put je prikazan u kinu Metropol 28. kolovoza 1917. godine.
Pogled u nebo
Godine 1902. uzdigli su se u visinu tornjevi katedrale, a sljedeće godine otvorena je Zvjezdarnica na Popovu tornju. Grad je 1905. godine preletio prvi balon „Turul“,
#znaš li? 2008. godine hrvatski astronomi otkrili su malo nebesko tijelo između Marsa i Jupitera, koje je nazvano Zagreb.
30
što na mađarskom znači sokol. Snimljene su prve fotografije Zagreba iz zraka. Taj događaj je dočaran u stalnom postavu muzeja!
Kako je penkala dobila ime?
Eduard Slavoljub Penkala stekao je svjetsku slavu 1906. g. izumom penkale - prve mehaničke olovke. Njegovi izumi su i nalivpero, termofor, rotirajuća četkica za zube, insekticid te brojni drugi iz područja mehanike, kemije, fizike i aeronautike. Penkaline izume upotrebljavaju milijuni ljudi diljem svijeta. Izumiteljev zaštitni znak, glavu s velikim uhom na kojem se nalazi penkala, izradila je supruga njegovog brata, slikarica Jadviga Matavovska.
Odjeci s bojišnice Od 1914. do 1918. godine razdoblje je Prvog svjetskog rata, kojeg je Hrvatska dočekala kao dio Austro–Ugarske monarhije. Rat se osjetio i u Zagrebu: provodi se mobilizacija, u grad dolaze zarobljenici, ranjenici i ratna siročad, a škole se pretvaraju u bolnice. Zbog velike nestašice hrane 1915. godine uvedene su krušne karte te bezmesni utorak i petak. Godine 1918. Hrvatski sabor raskida sve veze s Monarhijom. Nova država Kraljevina SHS (Srba, Hrvata i Slovenaca) proglašena je 1. 12. 1918. godine. Kralj Aleksandar I. Karađorđević 6. 1. 1929. uvodi diktaturu, a država mijenja ime u Kraljevina Jugoslavija.
53. pukovnija u Rudolfovoj vojarni prije odlaska na ratište, 1914. g.
31
Kuca i život Poslije I. svjetskog rata udvostručio se broj stanovnika u gradu. Zagreb postaje vodeće trgovačko i prometno središte. Na prilazima gradu nastaju predgrađa Dubrava i Kustošija. Siromašni žive u Trnju u trošnim kućama bez struje i vode, a bogatiji stanovnici grade vile na bregovitom dijelu grada. Sve veće razlike između bogatih i siromašnih potaknule su mlade umjetnike na osnivanje grupe Zemlja. Oni su kroz umjetnost progovorili o dubokoj društvenoj podjeljenosti. Građanska pekara reklamirala je najbolji raženi kruh Hercules, a djeca su voljela bombone 505 sa crtom i Bizjak kekse.
32
Prvi radio program emitiran je s Trga sv. Marka 15. svibnja 1926. Tada je u Zagrebu bilo samo 50-tak radio aparata. U domovima se rado sluša glazba i s gramofona.
Ljeto u Zagrebu
U blizini Savskog mosta uređeno je 1926. godine Gradsko kupalište na kojem je svake godine birana Miss Save. Otvoren je i Babinjak - jedina nudistička plaža u Hrvatskoj. Muzej je oživio dio ugođaja s kupališta. U kabini za presvlačenje su kupaći kostimi, pojas za neplivače i suncobrani. U Zagrebu je 2007. godine 1. lipanj proglašen Danom rijeke Save.
Tko je za ples?
Tko želi na ples mora sašiti haljinu u posebnom krojačkom salonu, a uz nju dolaze cipele, parfemi, torbice i plesni red. Naravno, žene će obavezno posjetiti i frizerku Emu u Ilici 17., a muškarci brijača Librića.
33
II. svjetski rat Raspadom Kraljevine Jugoslavije i ulaskom Njemačke vojske u Zagreb, 10. travnja 1941. godine proglašava se Nezavisna Država Hrvatska (NDH). Prema ugovoru NDH i Italije, Hrvatska je ostala bez velikog dijela teritorija. Provode se rasni zakoni. Progonu su izloženi i pripadnici partizanskog pokreta te komunističke partije. Na početku rata stvara se antifašistička organizacija Narodne pomoći. Narodnooslobodilački odbori organiziraju odlazak Zagrepčana u partizane. Slomom III. Reicha propada i NDH. Vrhovništvo NDH napušta Zagreb 6. svibnja 1945. godine, a dva dana kasnije, 8. svibnja, u grad ulaze partizanske jedinice.
34
Zbog velike nestašice hrane 1942. godine uvode se točkice, a u gradskim parkovima sadi se povrće.
Zagreb poslije II. svjetskog rata Zagreb postaje glavni grad Narodne Republike Hrvatske. Grade se naselja i tvornice. S radom kreće prva zagrebačka radio industrija (RIZ). U Zagrebu izlažu poznati svjetski umjetnici. Šezdesetih godina prošlog stoljeća gradonačelnik Većeslav Holjevac zaslužan je što je Zagreb postao velik i moderan grad. U njegovo doba Zagreb se proširio na desnu obalu Save. Nastaje Novi Zagreb. Godine 1956. započinje s radom Televizija Zagreb, a u domovima se pojavljuje televizor. Na Medvednici je podignut 169 metara visok TV toranj Sljeme.
Šestinčanke su Zagrepčanima prale rublje na potoku Bliznecu. Oprano rublje su u zavežljajima nosile na glavi i raznosile u domove građana. Stanovi postaju moderni: uz radio i TV kupuju se hladnjaci, električni štednjaci, prve perilice rublja i drugi kućanski aparati.
Krajem 1971. g. Zagreb ima više od 600 000 stanovnika.
Perilica rublja Pralja iz Šestina
35
Zagrebacka škola crtanog filma Oscar
Zagreb film 1956. godine osniva Studio za crtani film, koji uskoro postiže svjetsku slavu. Zahvaljujući animatoru Dušanu Vukotiću, scenaristu Rudolfu Sremcu i autoru glazbe Tomislavu Simoviću Zagreb film 1962. godine dobiva Oscara za animirani film Surogat.. To je prvi film izvan SAD-a koji je dobio ovu prestižnu nagradu.
Profesor Balthazar
Skromnog, dobroćudnog znanstvenika, profesora Balthazara možemo gledati u 59 epizoda, a prva se zove Izumitelj cipela. On uz pomoć svojih izuma rješava probleme građana Balthazar-grada. U muzeju možemo vidjeti kako nastaje crtani film, od skica do ilustracija na foliji.
36
Animacija je oživljavanje slika, prikazivanje slika na način da stvaraju iluziju pokreta. Riječ dolazi od latinskog glagola animo – oživjeti, udahnuti dušu. Za jednu sekundu filma moraju se nacrtati 24 sličice.
Odjeci zagrebackih doga anja Plakati nam pričaju o životu Zagreba u 20. stoljeću. Reklamiraju se priredbe, koncerti i festivali, izložbe, sportski događaji, filmovi, proizvodi, politika…ukratko: sve. Bojom, tekstom i stilom plakati nam pokazuju duh vremena u kojem su nastali. Godine 1987. Zagreb organizira Univerzijadu, najveće sportsko događanje do tada organizirano u Hrvatskoj. Zbog uređenja grada ta se godina smatra bitnom za modernu povijest Zagreba.
Zagreb u samostalnoj Hrvatskoj U Zagrebu je 25. lipnja 1991. godine uspostavljena samostalna Republika Hrvatska, a dr. Franjo Tuđman je njezin prvi predsjednik. Zagreb je političko središte naše domovine. Na Gornjem gradu se nalazi Hrvatski sabor, Banski dvori u kojima je hrvatska Vlada, te Gradska skupština grada Zagreba. U ljeto 1991. godine Srbija je, potpomognuta Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA), nametnula Hrvatskoj rat. Započinje Domovinski rat u kojem Hrvatska brani svoju nezavisnost. U jesen iste godine zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore. Hrvatska je oslobođena 1995. godine vojnim akcijama Bljesak i Oluja. Godine 1994. Zagreb je slavio 900-tu obljetnicu osnutka biskupije i prvi spomen Zagreba u povijesti. Zagreb (i Hrvatsku) tada prvi put posjećuje papa Ivan Pavao II, a Majka Božja od Kamenitih vrata proglašena je zaštitnicom grada.
Radne sobe Ivana pl. Zajca #znaš li? i Augusta Šenoe Himnu Zagrebu skladao je Ivan Zajc, a tekst je napisao August Šenoa.
Ulazimo u radne sobe dva prijatelja, pisca Augusta Šenoe i skladatelja Ivana Zajca. Za ovim stolovima nastala su jedna od najvećih djela hrvatske umjetnosti.
Ivan pl. Zajc
Riječki skladatelj, maestro Ivan Zajc godine 1870. dolazi u Zagreb. Bio je ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta i glazbene škole. Skladao je više od tisuću djela. Njegova najpoznatija opera je Nikola Šubić Zrinjski. Osim namještaja, sačuvani su portreti maestra Zajca i obitelji, fotografije i pokloni u vitrinama: dirigentski štapići, lovorovi vijenci, pokali… Godine 1895. Ivan Zajc je za zasluge na području glazbe imenovan vitezom. Na zidnom kalendaru ostao je datum 30. rujna 1914. Potkraj života skladatelj je gubio vid, pa je s kalendara svakodnevno otkidao listove sve do trenutka kad je oslijepio, a to je bilo tri mjeseca prije smrti.
August Šenoa (1838. - 1881.)
38
Ivan Zajc (1832. - 1914.)
August Šenoa
Godine 1838. u Vlaškoj ulici, u kući biskupskog slastičara Aloisa Schönoe rođen je August Šenoa, najutjecajniji hrvatski pisac 19. stoljeća. Kao gradski bilježnik Šenoa je uređivao stare gradske spise, koji su mu bili inspiracija za povijesne romane. Za radnim stolom kojeg čuva Muzej grada Zagreba nastalo je Zlatarevo zlato, Seljačka buna, Čuvaj se senjske ruke… Njegov epigram posvećen radnom stolu možete pročitati samo u Muzeju grada Zagreba. Kad je Zagreb zadesio veliki potres 1880. godine Šenoa je bio gradski senator. Dok je procjenjivao nastalu štetu razbolio se od upale pluća i umro sljedeće godine.
Tilla Durieux Berlinska glumica Tilla Durieux dolaskom Hitlera na vlast odlazi iz Njemačke. U Zagrebu je živjela od 1934. do 1952. godine. Radila je kostime i lutke za Zemaljsko kazalište lutaka. U kazalištu su se mogla vidjeti dva tipa lutaka: francuski tip ručne lutke ginjol koja se navlači na ruku i štapna lutka javajka.
Ambalaža
Mehanicki glazbeni automati Urarski majstor, zagrepčanin Ivan Gerersdorfer sakupljao je i restaurirao glazbene kutije i automate iz 19. i s početka 20. stoljeća. Glazbene kutije u kojima zvukove stvaraju zupci čeličnog češlja mogu stati u dlan ili biti velike kao ormar! Ulični svirači okretali su ručicu orguljica: organetta, phonole i orkestriona. Ovom posljednjem ime govori kako je mogao zamijeniti čitav orkestar. U zbirci se nalaze i fonografi (prvi gramofoni), gramofoni, matrice za glazbene automate i gramofonske ploče.
Ambalaža štiti i čuva proizvod. To može biti limenka, kutija, boca, vrećica… Kad kupujemo, prvo uočavamo ambalažu: oblik, boju ili slova. Ona nam govori o proizvodu i o proizvođaču. Zbirka stare ambalaže dr. Ante Rodina povezana je sa Zagrebom. Izloženi proizvodi su se u Zagrebu izrađivali ili samo prodavali.
39
Rjecnik Barun – plemićka titula nižeg ranga Budnica - domoljubna pjesma koja budi nacionalne osjećaje. Bula - pečat koji se stavljao na isprave vladara ili crkvenih poglavara; u širem smislu isprava Cehovi - udruženja istih obrtnika koja su osnivana radi zaštite njihovih interesa.
(kaptola) vezanoga uz biskupa odnosno crkvu, najčešće katedralu Litografija – grafička tehnika. Dolazi od grčkih riječi lithos – kamen i graphein – pisati: kamenotisak. Magistrat – gradska uprava; osoba koja obavlja posao gradske uprave Mogila – zemljani humak
Cinkuš – zvonce (dolazi od mađarske riječi czengo)
Nanogvica – nakit koji se nosi oko gležnja
Cimer - cehovska oznaka izvješena iznad ulaza; reklamni natpis. Prikazuje simbole ceha: npr. čizma – oznaka čizmarskog ceha.
Omnibus – putnička kola s konjskom zapregom (preteča tramvaja i autobusa)
Dvoranska crkva – crkva u kojoj su svi brodovi jednako visoki i široki pa crkveni prostor nalikuje velikoj dvorani. Epigram - kratka, duhovita i satirična pjesma Feudalizam – društveno uređenje srednjeg vijeka u kojem se razlikuju dvije klase: feudalci (plemići – vlasnici zemlje) i kmetovi (seljaci koji obrađuju zemlju plemića) Gotika – stil u europskoj umjetnosti u kasnom srednjem vijeku (13. i 14. st.) Idol – kip, slika ili simbol nekog božanstva; predmet obožavanja Kanonik - viši svećenik, član svećeničkoga zbora
Osmanlijsko carstvo - islamska država koja je dobila ime po prvom vladaru Osmanu. Piljarica – prodavačica na tržnici Rasni zakoni – zakoni prema kojima se ljudi druge vjere ili nacije odvode u koncentracijske logore i ubijaju. Romanika - stil u europskoj umjetnosti koji traje od 1000. do 1250. godine Senator – član senata (državnog vijeća), vijećnik Sofa – klupa za sjedenje presvučena tkaninom Tatari - jedan od naroda koji su stvorili golemo Mongolsko carstvo u Aziji i Europi. Njihova konjanička vojska jahala je male konje i bila naoružana lukom i strijelom.
Impresum IZDAVAČ: Muzej grada Zagreba
STRUČNA SURADNICA: Vesna Leiner
ZA IZDAVAČA: Vinko Ivić
FOTOGRAFIJE: Muzej grada Zagreba, Valentina Dominić, Svjetlana Olujić Tomaić
UREDNICA: Vesna Leiner TEKST: Svjetlana Olujić Tomaić ILUSTRACIJE: Zrinka Ostović DIZAJN: Valentina Dominić
40
LEKTURA: Uroška Tatomir PRIPREMA ZA TISAK: Smak - smart media knowledge, Zagreb www.smak.hr TISAK: Sajam Ideja, Zagreb
NAKLADA: 1000 komada Muzej grada Zagreba Opatička 20, 10000 Zagreb tel. 385 (1)48 51 361, 48 51 362 e-mail:mgz@mgz.hr www.mgz.hr ISBN 978-953-6942-70-1 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000951095.
Draga djeco, naučili ste mnogo o Zagrebu, a možete i više! Javite se muzejskoj pedagoginji i sudjelujte na edukativnim i kreativnim radionicama osmišljenima samo za vas. Vidimo se!
Sve informacije potražite na: tel: 01/ 4851 362 www.mgz.hr/hr/muzejski-programi/muzejska-edukacija
www.mgz.hr