PUTOKAZ KROZ DJETINJSTVO
Dragi roditelji, pred Vama je brošura „Putokaz kroz djetinjstvo“ u kojoj možete pronaći korisne informacije o razvoju vašeg djeteta. Sigurno ste se ponekad pitali kada je pravo vrijeme da bočicu zamijenite čašom, izbacite dudu varalicu ili pak kupite bicikl bez pomoćnih kotača… Kroz putokaze razvoja u nastavku ove brošure, nastojat ćemo Vam pomoći i odgovoriti na ova i slična pitanja. Također, želimo Vam ponuditi smjernice koje ćete moći lako primijeniti u svakodnevnom životu i time doprinijeti urednom rastu i razvoju Vašeg djeteta. Važno je napomenuti da je svako dijete različito i ima drugačiji razvojni put. Manja odstupanja u dosezanju razvojnih koraka ne moraju nužno ukazivati na teškoću. Ukoliko primijetite određena odstupanja ili imate nedoumice u vezi rasta i razvoja, nemojte se bojati potražiti pomoć stručnjaka.
Vrijeme je da krenemo putevima i cestama razvoja. Ponekad će biti zapreka koje ćete morati zaobilaziti, može doći do čekanja, gužvi i zastoja, nekad ćete se možda naći na klizavom terenu, ali korisno je znati da postoje znakovi i signali, ali i osobe koje će vam koristiti kako bi Vas usmjerile prema željenom odredištu.
ZA LAKŠE SNALAŽENJE U BROŠURI SLIJEDITE BOJE SEMAFORA: ZELENA BOJA označava vještine i razvojne korake koji se očekuju u određenoj dobi djeteta ŽUTA BOJA podrazumijeva savjete i preporuke za poticanje što skladnijeg razvoja CRVENA BOJA označava ponašanja ili izostanak određenih vještina koja mogu ukazivati na potrebu za stručnom podrškom
0 – 3 MJESECA • • • • • • • • •
• • • • •
• • • • • •
•
Nekontrolirani pokreti cijelog tijela (vrpoljenje) Odiže glavu od podloge, šake u početku stisnute, kasnije sve češće poluotvorene Pogledom prati predmet koji se pomiče u stranu (npr. crvena zvečka) Hvata predmet kada mu se dodirne šaka (npr. prst) Reagira na jake zvukove i svjetlost s nelagodom Smije se kad mu je ugodno Voli gledati ljude, zadržava pogled na licu majke Javlja se gukanje (između 2. i 3. mjeseca) Pojavljuje se socijalni smiješak
Dijete razvija osjećaj privrženosti važno je reagirati na potrebe djeteta, hraniti dijete u naručju, masirati ga U igri pokretati djetetove ruke i noge što doprinosi razvoju slike tijela Od 6. tjedna dobro je uvesti igračke (mobili) iznad krevetića, najbolje u kombinaciji crne i bijele boje Stavljati predmete u vidokrug djeteta Za vrijeme igre stavljati dijete nakratko u potrbušni položaj – potiče se podizanje glave, a kasnije i oslanjanje na ruke
Dijete pretjerano mirno – ne reagira na vanjske podražaje Otežano sisanje Slabo pokreće udove (jako napeto ili jako mlohavo) Ne reagira na nagle zvukove Ne slijedi predmet pogledom Ne gleda roditelje ni druge osobe u lice Plač jako prodoran ili jako tih, često plače bez vidljivog razloga
3 – 6 MJESECI • • • • • • • •
•
•
•
• • • • • • • • •
Kad je na trbuhu odiže glavu od podloge i oslanja se na ruke Sjedi uz oslonac, glavu čvrsto drži (5 mj.) Iz potrbušnog položaja se okreće na leđa (6 mj.) Stavlja igračke u usta, igra se rukama Vidi i dohvaća igračku u neposrednoj blizini Pokazuje veći interes za roditelje nego za druge ljude Pojavljuje se imitacija glasova iz svoje sredine Pojavljuje se glasan smijeh
Okružiti dijete sigurnim i poticajnim predmetima te ugodnim zvukovima korisne su igračke za diranje s različitim površinama, teksturama, oblicima koje proizvode zvukove ili vizualne promjene Igrati igre koje uključuju puno tjelesnog kontakta i kontakta očima – skrivalice, škakljalice, ritmičke pjesmice... Djetetu se obraćati njegovim imenom, izbjegavati „tepanje“, obraćati se kratkim rečenicama i komentirati djetetovu okolinu i sve što se s djetetom radi (dnevne rutine, igre...)
Glava zaostaje za ostatkom tijela kod podizanja u sjedeći položaj, nema razvijenu kontrolu glave U uspravnom položaju križa noge Ne primjećuje i ne poseže za ponuđenim predmetom Ne stavlja igrače ni prste u usta Ne prati predmete u pokretu pogledom, gleda u „križ“ Ne reagira na zvukove Osmijeh na licu može se vidjeti samo za vrijeme spavanja Nema kontakta očima ni socijalnog smješka Nema gukanja, dijete većinom šuti
6 – 9 MJESECI • • • • • • • • • •
• • • •
• • • • •
Kratko sjedi bez oslonca (7 mj.) Posjeda se uz malu pomoć (8 mj.) Posjeda se samostalno i sjedi samostalno (9 mj.) Počinje puzati (9mj.) Stoji uz pridržavanje (9 mj.) Uzima predmete svim prstima (8 mj.), a kasnije palcem i kažiprstom (9 mj.) Pokazuje strah pri odvajanju od roditelja Promatra se u ogledalu Namjerno baca predmete na pod Javlja se brbljanje - ponavlja nizove jednakih slogova (mamamama, dadada), oponaša ono što čuje
Osigurati siguran prostor bez zapreka kako bi se poticalo puzanje Što manje ostavljati dijete u krevetiću ili u ogradici Omogućiti iskustveno istraživanje okoline – uključiti što više osjetila (vid, sluh, dodir, njuh, okus) Provoditi zabavne igre skrivanja i traženja predmeta Ne pokazuje potrebu za promjenom položaja (ne okreće se s trbuha na leđa i obrnuto) Koristi samo jednu stranu tijela Ne pokazuje interes za predmete iz okoline Ne traži kontakt očima, dodir ni utjehu od roditelja Ne traži osobu pogledom kada ga se pozove
9 – 12 MJESECI • • • • • • • • • •
•
•
•
• • • • • • • •
Samostalno se posjeda, sjedi i puže Samostalno se podiže u stojeći položaj (10 mj.) Kratko stoji samostalno Hoda uz pridržavanje/ uz namještaj (12 mj.) Javlja se gesta pokazivanja Pije iz šalice, jede krutu hranu prstima Kada ga se zatraži, daje predmet; usmjerava pogled prema imenovanim predmetima S razumijevanjem reagira na svoje ime Služi se glasom kako bi pridobilo pažnju Počinje spajati različite glasove (papa, am-am)
Izrazom lica i tonom glasa davati djetetu do znanja koje je ponašanje prihvatljivo, a koje nije – dijete uči razlikovati poželjna, od nepoželjnih ponašanja Kada dijete počinje stajati i hodati podloga treba biti čvrsta – izbjegavati mekane i nestabilne površine poput kauča Poželjno je da djeca budu što više bosa ili u čarapama
Ne puže ili kod puzanja vuče jednu stranu Ne može stajati Nema gestu pokazivanja Ne reagira na tiše zvukove Ne pokazuje želju za kontaktom s djecom ni odraslima Ne odaziva se na svoje ime Ne brblja, niti privlači pažnju glasom Ne reagira na svakodnevne riječi
1 – 2 GODINE • • • • • • • • • • • • • • • • • • •
• •
• • • • • • •
Održava ravnotežu stojeći bez oslonca (13 mj.) Samostalno hoda (15 mj.) Penje se po stepenicama uz pridržavanje (16 mj.) Trči u krug Okreće stranice u knjizi Slaže kockice u niz i gradi toranj (24 mj.) Skače na mjestu (24 mj.) Samostalno se hrani žlicom Zna je li dječak ili djevojčica Pokazuje interes za vršnjake, ali se ne igra s njima – gura ih, udara Pokazuje ljubomoru Oponaša jednostavne radnje Javlja se prva riječ sa značenjem – mama, tata (12-15 mj.) Oponaša zvukove životinja Razumije naloge poput „daj“ i „dođi“
U igri koristiti predmete svakodnevne upotrebe (kutijice s poklopcima, papirnati tuljci...) Povremeno mijenjati igračke i predmete za igru – dozvoliti djetetu samostalnost u odabiru Kada dijete kreće u jaslice ili vrtić dobro je ponijeti dragi predmet ili igračku Postavljati granice i jednostavna pravila ponašanja za dijete – biti dosljedan u njihovu usvajanju (npr. spremanje igračaka) Čitati djetetu priče i pokazivati slike Ponuditi djetetu bojice i papir
Ne hoda do 18 mjeseci Nekontrolirano slinjenje Hoda na prstima Stereotipni pokreti (mahanje rukama, treperenje rukama pred očima, skakutanje, okretanje u krug) Izostaje pojava prve riječi Ne razumije jednostavne naloge i pitanja Ne pojavljuju se riječi sa značenjem
2 – 3 GODINE • • • • • • • • • • • • • • • • •
• • •
• • • • • • •
Sigurno u trčanju Sunožno skače (kao zečić) Stoji na jednoj nozi uz pridržavanje Hoda unatrag Uspinje se i silazi po stepenicama nogu po nogu (silazi uz pridržavanje) Baca i hvata loptu Samostalno obuva papuče, oblači gaćice i hlače Samostalno pije iz čaše, koristi vilicu Odlazi na WC, kontrolira mokrenje tijekom dana Prihvaća kratka odvajanja od roditelja Čuva igračke za sebe Prepoznaje detalje na slikama i slikovnicama Koristi olovku (povlači crte, precrta krug) Koristi rečenice od 2 do 3 riječi Govor većinom razumljiv, zna nazive skoro svih svakodnevnih stvari Traži predmete imenujući ih Razumije razlike: unutra-vani, idi-stani, toplo-hladno, veliko-malo
Omogućiti uvjete za kretanje po različitim terenima – stube, tobogan, niske penjalice Možete plahtom prekriti nekoliko igračaka u dnevnoj sobi i na taj način napraviti zanimljiv teren za kretanje i istraživanje Poticati samostalnost i istraživanje pomoću igračaka koje uključuju rastavljanje i sastavljanje, pražnjenje i punjenje i sl. – na taj način dijete počinje stvarati koncepte uzrok - posljedica
Stalno u pokretu, nespretno, često se spotiče i pada Ne pokušava skočiti ili ne trči Potpuno je ovisno o tuđoj pomoći kod oblačenja Burno reagira na svako odvajanje od roditelja Ne zna svoje ime Izbjegava vizualne sadržaje, jako udaljava ili približava slikovnicu, naginje glavu Ne razumije i ne slijedi dvostruke naloge (npr. „Uzmi knjigu i stavi je na stol.“)
3 – 4 GODINE • • • • • • • • • • • • •
• •
• • • • • •
Reže papir škarama Može držati olovku s 3 prsta Vozi bicikl s pomoćnim kotačima Samostalno se svlači Imenuje članove svoje obitelji Grupira predmete po boji Prebroji 4 predmeta Zna koliko ima godina Igra se pored druge djece Govor razumljiv i koristi ga za komunikaciju Koristi rečenice od 3, 4 ili više riječi Koristi zamjenicu „ja“ kada govori o sebi Postavlja pitanje „zašto?“
Omogućiti što više kretanja i uvježbavanja stečenih motoričkih vještina Aktivnosti djetetu moraju biti prije svega zabavne – dobar su primjer mali poligoni koji su za dijete veliki izazov, a mogu uključivati različite aktivnosti poput skakanja, zaobilaženja, penjanja, hodanja unatrag i sl.
Dijete ne poskakuje na mjestu Ne može baciti loptu preko glave Ne vozi tricikl Ne zna je li dječak ili djevojčica Ne zna kako se koriste predmeti iz okoline Ne spaja riječi u rečenice
4 – 5 GODINA • • • • • • • • • • • • •
• • •
• •
• • • • • • • • • •
Može stajati na prstima Hoda uz i niz stepenice izmjenjujući noge Baca loptu jednom rukom Potpuno samostalno u hranjenju i oblačenju Samostalno koristi toalet Pokazuje zanimanje za vlastite spolne organe Slaže slagalicu od više dijelova Smisleno broji do 10 Rečenica je potpuna Vodi sve duže razgovore Opisuje radnju na slici Može izdvojiti prvi glas u riječi, razumije rimu Izgovara sve glasove
Osigurati vrijeme i prostor za različite aktivnosti koje uključuju kretanje (trčanje, skakanje, penjanje) U igru ubaciti brojalice i pjesmice s rimom Brojeve predočiti djetetu konkretnim materijalima – neka broji predmete koji se svakodnevno koriste (voće, kamenčići...) Omogućiti djetetu da istražuje i uči iz svog iskustva Pohvaliti dijete, ali i poticati unutarnji osjećaj uspjeha pitanjima poput „Što ti misliš, je li dobro?“ Dijete ne može stajati na jednoj nozi ni na kratko Većinu vremena hoda na prstima Hoda niz stepenice nogu po nogu, uz pridržavanje Ne pokazuje interes za bojice i papir Teškoće u hranjenju i spavanju Svoje potrebe mora zadovoljiti sad i odmah Koristi pelene Ne uspostavlja kontakt s vršnjacima Ne uspijeva spariti predmete po boji Izražava se s jednom ili dvije riječi
5 – 6 GODINA • • • • • • • • • • • •
• • • •
• • • • •
Uspostavljena ravnoteža Skakuće na jednoj nozi Hvata malu lopticu jednom rukom Reže i lijepi Prepoznaje izvor bola Vid potpuno razvijen Uspostavlja prijateljstva, traži partnere za igru, poštuje tuđe stvari Prisutno suosjećanje Primjećuje sličnosti i razlike među predmetima Usvojena gramatička struktura jezika (množina, padeži, glagolska vremena, veznici, prijedlozi) Prepričava i glumi priču Izdvaja zadnji glas u riječi
Poticati dijete da osim igre sudjeluje i u aktivnostima za stolom – crtanje, bojanje, rezanje škarama Važno je da aktivnosti za stolom osobito u početku budu u skladu s interesom djeteta Omogućiti djetetu da sudjeluje u aktivnostima u kojima može doživjeti uspjeh Izbjegavati osjećaj manje vrijednosti usporedbama i natjecanjem
Slabo usmjerava vidnu i slušnu pažnju Agramatičan govor Ljutnju često izražava na fizički način – udara, štipa... Ne primjećuje zajednička svojstva predmeta (crveni predmeti, okrugli predmeti...) Izražava se kratkim, često nerazumljivim rečenicama
6 – 7 GODINA • • • • • • • • • • • • • •
• • • • •
• • • • •
Vozi bicikl Veže vezice na obući Loptom pogađa cilj Palcem može dotaknuti svaki prst Koristi kompletan pribor za jelo Uspoređuje se s vršnjacima Voli igre s natjecanjem Razlikuje lijevo i desno na svom tijelu Prepoznaje i imenuje okuse Imenuje godišnja doba i dane u tjednu Izgovor glasova je pravilan Pokazuje interes za brojeve, čitanje i pisanje Raščlanjuje i spaja glasove u riječi (slovkanje) Sluša i sudjeluje u grupnom razgovoru
Omogućiti djetetu da planira i provodi svoje aktivnosti Inzistirati na završavanju započete aktivnosti Pomoći djetetu da uskladi svoje želje i potrebe s potrebama drugih. Omogućiti istraživanje okoline i pri tome korištenje svih osjetila Ukoliko izgovor svih glasova nije pravilan, potražiti stručnu pomoć logopeda
Nema nijednog prijatelja Strah od neuspjeha je toliko velik da dijete ni ne započinje neku aktivnost Ne uspijeva se zadržati u aktivnostima za stolom, stalno ustaje Teško se orijentira na vlastitom tijelu i u poznatom prostoru Izgovor svih glasova nije pravilan
IGRA I SLOBODNO VRIJEME Djeca mlađe životne dobi ne mogu se igrati zajedno jer još nemaju razvijene vještine za zajedničku igru. Kako bi se poticala zajednička igra, potrebno je birati igre i aktivnosti koje je potiču i zahtijevaju suradnju. Suradničku igru potičemo i na način da se sami u nju uključujemo - pokazujem djetetu kako da se igra. U prve tri godine dobro je djecu što više izlagati igri s različitim prirodnim materijalima poput vode, pijeska, gline… Djeca predškolske dobi mogu se zajedno igrati do 20 minuta. Djeca tada počinju pokazivati interes za igre koje zahtijevaju suradnju i igranje uloga. Važno ih je pohvaliti svaki put kada se lijepo igraju (slijede pravila, ne sukobljavaju se), posebno kada to učine prvi puta. Kada ta ponašanja postaju uobičajena, više nije potrebno toliko često upućivati pohvale. Poželjno je nuditi drvene igračke, papir i različite materijale za crtanje. Broj igračaka ne bi trebao biti prevelik. Potrebno je izdvojiti samo igračke potrebne za određenu igru, a ostale maknuti kako ne bi odvlačile pažnju. Bolje je birati igračke od prirodnih materijala, koje što je više moguće bojama imitiraju stvarne predmete i životinje. Djecu je potrebno poticati da sama spremaju svoje igračke i za to odrediti određenu kutiju ili ormar kako bi igračke uvijek stajale na istom mjestu. Čitanje i pričanje djeci od najranije dobi pozitivno utječe na njihov cjelokupni razvoj. Na taj način razvija se njihova mašta i produljuje pažnja te se razvija pozitivan stav prema čitanju, koji će svakako biti od koristi kada dijete krene u školu. Djeca u dobi od 2 do 3 godine često traže da im se stalno čitaju i pričaju iste priče, to je uobičajeno i potrebno im je u tome udovoljiti.
KORIŠTENJE MEDIJA Današnje, moderno doba je gotovo nezamislivo bez medijskih platformi, preko kojih koristimo medijske sadržaje, informiramo se i komuniciramo. Obiteljski život se često odvija uz televizor. Uz njega jedemo, raspravljamo, radimo i odmaramo se. Gotovo da i nema djeteta koje dnevno ne pogleda makar jedan crtić, seriju ili film. Televizija više nije jedini ili prevladavajući elektronički medij, već se masovno koriste i druge medijske platforme poput računala, tableta, pametnih telefona i igraćih konzola. Mediji su danas neizbježni u obrazovanju, informiranju i zabavi djece i adolescenata. No, njihovi utjecaji mogu biti i štetni za mnoge aspekte djetetovog funkcioniranja. Djelovanje medija na dijete može biti izravno - preko onoga što dijete samo gleda, ali i posredovano roditeljima, koji mogu regulirati pristup djeteta brojnim medijima i određenim sadržajima i tumačiti njihovo značenje. Preporuke po dobi: Koliko vremena bi djeca maksimalno trebala provoditi uz elektroničke medije na dan? To ovisi o njihovoj dobi. Za djecu mlađu od dvije godine preporučljivo je da ne gledaju televiziju i/ili druge elektroničke medije ili da ih gledaju najviše petnaest minuta dnevno. Kako djeca rastu, tako se razvija i njihova sposobnost da prate priču. Sposobnost razlikovanja činjenica od fikcije, odnosno stvarnosti od izmišljenog sadržaja, poboljšava se kako se djeca približavaju polasku u školu. Preporuča se da predškolska djeca koriste elektroničke medije do jedan sat na dan. U toj dobi djeca također trebaju provoditi puno vremena sa svojim obiteljima u mirnim okruženjima, ali treba im i dovoljno sna, vježbanja, kretanja i igre.
Općenite preporuke: → Ugasite televizor kad ga nitko ne gleda. Pokazalo se da se djeca igraju određenom igračkom dvostruko kraće kada je televizor upaljen, nego kada je isključen te da se znatno manje koncentriraju na igru. Na taj se način ometa razvoj djeteta i smanjuje njegova mogućnost koncentracije. → Uvedite jasna pravila, primjerice: nema korištenja medija prije spavanja ili za vrijeme obroka. → Ne stavljajte televizor i računalo u dječju sobu. Djeca koja imaju televizor u svojoj sobi gotovo pet sati tjedno više gledaju televiziju od onih koji ga nemaju. Također je važno nadgledati djecu dok su na internetu i vidjeti koje stranice posjećuju. → Gledajte televiziju s djetetom. Roditelji mogu znatno umanjiti utjecaje nasilnih sadržaja na djecu na način da tijekom i nakon gledanja objasne djetetu ono što je vidjelo.
Dodatno: •
Vrijeme provedeno uz medije zamjenjuje vrijeme koje dijete može provesti u zdravoj i poželjnoj interakciji s roditeljima i drugom djecom
•
Socijalni kontakti i interakcija su od iznimne važnosti za zdrav razvoj djetetovog mozga
•
Pričanje, pjevanje, čitanje i slušanje glazbe s roditeljima, za zdrav djetetov razvoj, daleko su važniji od gledanja bilo koje televizijske emisije
Uvedite „dan bez televizije“ u Vaš tjedni ritam aktivnosti
Ovim putokazom kroz djetinjstvo završili smo dio puta koji obuhvaća razdoblje do polaska u školu. Ako ste kod svojeg djeteta uočili neka odstupanja ili ste se našli u izazovnoj situaciji Vas kao roditelja, s povjerenjem se obratite i potražite savjet na dolje navedenim mjestima.
"Srce" - Udruga djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji Petra Preradovića 3, 10380 Sveti Ivan Zelina Predsjednica Udruge: koordinator@udruga-srce-zelina.hr, 098 507 807 Ured: info@udruga-srce-zelina.hr, 099 301 3930 Poludnevni boravak i Klub Srce: voditelj.poludnevni@udruga-srce-zelina.hr , 099 301 3932 Logoped: logoped@udruga-srce-zelina.hr, 099 814 3975 Radni terapeut: radna@udruga-srce-zelina.hr, 099 434 4777 Psiholog: psiholog@udruga-srce-zelina.hr, 099 301 3930 Web stranica: http://www.udruga-srce-zelina.hr/
Dom zdravlja Zagrebačke županije Bocakova 5, 10380 SV.IVAN ZELINA Kontakt broj (pedijatrija): 01 2051 201
Centar za socijalnu skrb Sveti Ivan Zelina Ulica Braće Radić 2, 10380 Sveti Ivan Zelina Web stranica: http://czss-svetiivanzelina.hr/web/ ◼
pruža socijalne usluge posebno osjetljivim skupinama građana kao što su: maloljetna djeca bez roditelja, djeca s teškoćama, djeca i mladi s problemima u ponašanju
Dječji vrtić Tintilinić Blaževdolska 3, 10380 Sveti Ivan Zelina e - mail: djecji.vrtic.tintilinic@gmail.com Telefon: 01 2065 330, Mobitel: 091 2065 332 Web stranica: http://www.djecji-vrtic-tintilinic.hr/ ◼
usluge logopeda za korisnike vrtića i za djecu koja nisu upisana u vrtić
Dječji vrtić Proljeće Bocakova 7, 10380 Sveti Ivan Zelina e - mail: djecji.vrtic.proljece@zg.t-com.hr Telefon: 01 2060 713, mobitel: 091/2060-054 Web stranica: http://dv-proljece.hr/ ◼
usluge pedagoga, psihologa i logopeda za djecu koja pohađaju vrtić
Centar za rehabilitaciju Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta Telefon: 01 245 7560 e-mail: centar.info@erf.hr ◼ ◼
usluge procjene, savjetovanja, tretmana i terapija usluge edukacijskog rehabilitatora, logopeda, senzornog terapeuta, psihologa
Također preporučamo web stranicu: http://raniklik.hr/ na kojoj možete pronaći stručnjake za pojedina područja za bilo koji grad u Hrvatskoj.
DODATNA POJAŠNJENJA: Logoped je stručnjak osposobljen za rad na prevenciji, probiru, otkrivanju, procjeni, dijagnostici, savjetovanju, rehabilitaciji i tretmanu poremećaja humane komunikacije, a što podrazumijeva poremećaje jezika, govora i glasa, poremećaje u čitanju i pisanju, poremećaje oralno-laringealnih funkcija te poremećaje u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji. Radni terapeut je zdravstveni djelatnik koji pomaže ljudima sa smanjenim tjelesnim i mentalnim sposobnostima, kako bi bili što samostalniji i sposobniji za uključivanje u život zajednice. Psiholog je stručnjak sa završenim studijem psihologije, područja rada predškolskog psihologa su prevencija (procjena, identifikacija, edukacija) i rana intervencija (poduzimanje mjera). Fizioterapeut je zdravstveni radnik koji obavlja postupke fizikalne terapije i upravlja procesom fizikalne terapije, pruža usluge razvijanja, zadržavanja i povrata maksimalne pokretljivosti i funkcionalnosti pokreta. Edukacijski rehabilitator je stručnjak sa znanjima o dijagnostičkim, edukacijskim i terapijskim postupcima u radu s djecom s teškoćama i osobama s invaliditetom te sudjeluje u procesu inkluzivnog odgoja i obrazovanja.
„SRCE“ - UDRUGA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU, OSOBA S INVALIDITETOM I NJIHOVIH OBITELJI
Pripremile i uredile: Jelena Ferin, mag.prim.educ. Jelena Martan, mag. logped. Barbara Miletić, mag.psih. Martina Bertović, bacc.therap.occup. Amalija Jalžabetić, mag. rehab.educ. U izradi ilustracija sudjelovali su članovi Udruge Srce. Brošuru je financirala Zagrebačka županija u sklopu projekta „Podrška u zajednici“ za 2018. godinu