205
Odgovori politika
Institucija/sektor/odjel
Odgovornosti
Ministarstvo za prostorno planiranje, građevinarstvo i ekologiju
Zaštita okoliša (tlo, zrak i voda), upravljanje otpadom (čvrsti i opasni), pravni poslovi i biodiverzitet
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
Upravni, stručni i drugi poslovi iz oblasti poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva i veterinarstva, upravljanje dvama riječnim slivovima (oblasni riječni sliv Save i oblasni riječni sliv Trebišnjice)
Ministarstvo trgovine i turizma
Upravni i drugi poslovi u oblasti trgovine, turizma i ugostiteljstva
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite
Upravni i drugi stručni poslovi koji se odnose na oblast zdravstvene i socijalne zaštite
Republička uprava za inspekcijske poslove Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS
Nadzor nad provođenjem upravnih akata Prikupljanje sredstava, finansiranje pripreme, sprovođenja i razvoja programa, projekata i sličnih aktivnosti u oblasti očuvanja, održivog korištenja, zaštite i unapređivanje životne sredine, te u oblasti energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije
Institucija/sektor/odjel Odjeljenje za urbanizam i imovinsko-pravna pitanja Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Inspekcija
Tabela 48: Odgovornosti institucija u oblasti zaštite okoliša na nivou RS
Odgovornosti Zaštita okoliša Pitanja u vezi s vodom (izdavanje dozvola za korištenje vode, ispuštanje vode i infrastruktura za zaštitu od poplava) Stručne, administrativne i ostale dužnosti iz oblasti zdravstvene i socijalne zaštite Provođenje propisa i kontrola na polju zaštite okoliša
Ostale institucije i javna preduzeća koja su odgovorna za oblasti zraka, vode, poljoprivrede i sl. navedena su u poglavlju „Praćenje stanja okoliša“. Između svih navedenih institucija nedostaje vertikalna (entitetska/kantonalna/općinska) i horizontalna (međuentitetska/međuministarska/međuopćinska) saradnja. Pored toga, vlasti se često ne mogu nositi s međunarodnim obavezama i brojnim okolinskim sporazumima (npr. ispunjavanje obaveza u vezi s izvještavanjem, imenovanjem nacionalnih fokalnih tačaka (izvršnih tijela) i izvršavanje dužnosti u pogledu praćenja). Kompleksna javna uprava dovodi do slabog identificiranja odgovornosti, udvostručavanja zadataka i neefikasnosti.
5.1.2 Državna politika okoliša Na državnom nivou ciljevi i prioriteti u smislu praćenja stanja okoliša, upravljanja informacijama i obukom iz oblasti okoliša predstavljeni su u Akcijskom planu za zaštitu okoliša BiH (NEAP BiH) za period od 2003. do 2008. kojeg su vlade i parlamenti FBiH i RS usvojili 2003. godine. U Strategiji za smanjenje siromaštva, koju je Vijeće ministara BiH usvojilo 2004. godine, predviđene su posebne mjere za unapređenje praćenja zraka, vode, tla i zemljišta, šuma, otpada i biološke raznolikosti. U Srednjoročnoj razvojnoj strategiji (SRS) za period od 2004. do 2007, prioriteti okoliša nisu adekvatno tretirani niti su efikasno provedeni. Naprimjer, samo je 0,6% službene pomoći za razvoj (eng. Official Development Assistance - ODA) (iznos od 2,7 miliona eura) iskorišteno za zaštitu okoliša (Ministarstvo finansija i trezora BiH, Izvještaj o spisku donatora 2009-2010). Vijeće Evrope je 2008. usvojilo novi Sporazum o evropskom partnerstvu (eng. European Partnership Agreement - EPA) između EU i BiH (2008/211/EC, Odluka Vijeća od 18. februara 2008) u kojem se traži usvajanje Zakona o zaštiti okoliša na državnom nivou kao i uspostavljanje državne agencije za okoliš. Tim Ujedinjenih nacija za BiH je, uz konsultacije s Vijećem ministara BiH, dovršio Okvir Ujedinjenih nacija za pomoć u razvoju (eng. United Nations Development Assistance Framework - UNDAF) za period od 2010. do 2014. s ciljem da pruži pomoć u ovom periodu. U Okviru se
Tabela 49: Odgovornosti institucija u oblasti zaštite okoliša na nivou BD