NACIONALNE OKOLNOSTI
Praćenje i ocjene kvaliteta vazduha rade se na osnovu propisanih graniÄ?nih vrijednosti za veliki broj parametara/ zagaÄ‘ujućih materija odnosno na osnovu mjerenja na 16 fiksnih stanica ĹĄirom Crne Gore i sa jednom pokretnom. U posljednjem izvjeĹĄtaju o kvalitetu vazduha7 na osnovu rezultata izvrĹĄenih mjerenja i analiza konstatovano je da je kvalitet vazduha, ocjenjivan sa aspekta globalnih pokazatelja, zadovoljavajućeg, veoma dobrog kvaliteta, osim kada je u pitanju sadrĹžaj Ä?estica praĹĄine. Pojedini pokazatelji ukazuju na neophodnost preduzimanja mjera za spreÄ?avanje zagaÄ‘enja na pojedinim lokalitetima. Ovo se prije svega odnosi na smanjenje emisija lebdećih Ä?estica (praĹĄine i aerosola) i ograniÄ?avanje sadrĹžaja teĹĄkih metala i policikliÄ?nih aromatskih ugljovodonika (PAH) u njima. ViĹĄegodiĹĄnja ispitivanja su pokazala da postoji trend znaÄ?ajnog povećanja ovih zagaÄ‘ujućih supstanci u vazduhu. 3.1.6.2
Voda
Oko 65% stanovniĹĄtva Crne Gore prikljuÄ?eno je na mreĹžu sistema za odvod otpadnih voda. Samo mali dio komunalnih otpadnih voda8 tretira se prije ispuĹĄtanja u prirodne prijemnike. Pored komunalnih otpadnih voda, zagaÄ‘enju znaÄ?ajno doprinose i netretirane industrijske otpadne vode i neadekvatno odlaganje otpada. Praćenje stanja kvaliteta voda zasnovano je na klasifikaciji vodnih tijela u razliÄ?ite kategorije kvaliteta sa propisanim dozvoljenim koncentracijama zagaÄ‘ujućih supstanci, odnosno na mjerenjima na terenu. Mjerenja se vrĹĄe na ukupno 66 mjesta uzorkovanja na 13 rjeÄ?nih tokova, 11 mjesta za 3 jezera i 19 mjesta za obalne vode. Za podzemne vode, mjerenja su do sada vrĹĄena na 8 lokacija u Zetskoj ravnici. Pored redovnog ispitivanja kvaliteta obalnog mora, u 2008. godini je po prvi put sproveden i proĹĄireni program monitoringa koji je obuhvatio kvalitet sedimenata, unos zagaÄ‘ujućih materija pritokama i direktnim izlivanjem u more, eutrofikaciju i biomonitoring. Generalna ocjena je da su povrĹĄinske vode relativno dobrog kvaliteta, uz pojedina odstupanja (opisana u daljem tekstu) od propisanih normi. Vodotoci sa najloĹĄijim kvalitetom vode su rijeke Ćehotina, VeĹžiĹĄnica, MoraÄ?a, Ibar i Lim9. Nivoi zagaÄ‘ujućih supstanci viĹĄi od dozvoljenih (za datu klasu vode) u ovim rijekama obiÄ?no se biljeĹže nizvodno od većih naselja i industrijskih kompleksa. Povremena odstupanja od propisanih klasa vode (dozvoljene vrijednosti za rastvoreni kiseonik, fenole, razliÄ?ite bakterije i neke druge zagaÄ‘ujuće supstance) takoÄ‘e su tokom prethodnih godina bila utvrÄ‘ena za niz lokacija u priobalnim vodama. Vode u tri posmatrana jezera – Skadarskom, Plavskom i Crnom – uglavnom su zadovoljavale zahtjeve za propisane klase. Najveća odstupanja od propisane klase kvaliteta vode Skadarskog jezera zabiljeĹžena su za fosfate, zasićenost kiseonikom i nitrite. Vode izdani Zetske ravnice bile su uglavnom prekomjerno zagaÄ‘ene (van propisanih normi) na svim posmatranim lokacijama. 3.1.6.3
ZemljiĹĄte
U Crnoj Gori su evidentirani viĹĄestruki pritisci na zemljiĹĄte. Kada je rijeÄ? o poljoprivrednom zemljiĹĄtu, izraĹžen je proces njegovog pretvaranja u graÄ‘evinsko zemljiĹĄte ili u zemljiĹĄte za razvoj infrastrukture. Degradacija zemljiĹĄta je prisutna u velikoj mjeri usled eksploatacije pijeska i ĹĄljunka, rudarstva, odlaganja jalovine i graÄ‘evinskog otpada, industrijskih operacija, vaÄ‘enja gline i sliÄ?nih aktivnosti. Drugi znaÄ?ajni faktori degradacije zemljiĹĄta ukljuÄ?uju eroziju (voda, vjetar) i in-situ oĹĄtećenja (fiziÄ?ka, hemijska i bioloĹĄka). 7
/
' & 1* # &
#
' & 7 89
8 : &
& & !
$ ! ) ; 2 &# ! ! & --* ! ! # & , < " ! " ! & ! # * 9 *
44
/ / $
' & 1* # & 89 = %
" ' & # & 7