3.5. Uzdržavanje

Roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb gubi sva prava iz roditeljske skrbi, ali ima dužnost plaćati uzdržavanje za dijete. Sud može u iznimnim okolnostima dopustiti ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom roditelju koji je lišen prava na roditeljsku skrb. Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa i dužnost uzdržavanja prestaju posvojenjem djeteta. Na prijedlog djeteta, roditelja koji je lišen skrbi ili CZSS sud može vratiti pravo na roditeljsku skrb ako prestanu razlozi zbog kojih je došlo do lišenja prava na roditeljsku skrb, osim ako dijete bude prije toga posvojeno.

» Mjere za zaštitu imovinskih prava djeteta U svrhu zaštite imovine i imovinskih prava djeteta sud može na prijedlog djeteta, roditelja ili centra za socijalnu skrb izreći zakonom propisane mjere. Tako sud može jednog ili oba roditelja lišiti prava na upravljanje djetetovom imovinom i prava na zastupanje djeteta u imovinskim stvarima. Taj dio roditeljske skrbi sud povjerava drugom roditelju ili trećoj osobi. To može biti na određeno i na neodređeno vrijeme, a može biti i u odnosu na određenu stvar ili pravni posao. U svrhu zaštite imovine djeteta sud može i odrediti mjere osiguranja (naplate) na imovini roditelja. Mjere se određuju rješenjem, a sud ih može ukinuti ili izmijeniti ako prestanu ili se promijene okolnosti zbog kojih su donesene.

Uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova, srodnika u ravnoj lozi te pastorka i maćehe i očuha u slučajevima propisanim zakonom. Navedene osobe međusobnom uzdržavanju pridonose prema svojim mogućnostima i potrebama uzdržavane osobe. Zakon točno propisuje redoslijed osoba s pravom na uzdržavanje pa tako uzdržavanje djece ima prednost pred uzdržavanjem bračnog ili izvanbračnog druga i roditelja. Bračni i izvanbračni drugovi najprije ostvaruju uzdržavanje međusobno, a potom od srodnika. Djeca ostvaruju pravo na uzdržavanje od bake i djeda prije uzdržavanja od maćehe ili očuha. Ako maćeha ili očuh imaju djecu, dužnost uzdržavanja

maćehe i očuha zajednička je djeci i pastorcima. Baka, odnosno djed ostvaruju pravo na uzdržavanje od punoljetne djece prije uzdržavanja od unučadi. Zakon zabranjuje odricanje od prava na uzdržavanje tj. ono ne proizvodi pravni učinak. Osoba koja nije bila dužna uzdržavati ili je u redoslijedu dužna podredno uzdržavati neku osobu, a snosila je troškove uzdržavanja, može tužbom tražiti naknadu opravdanih troškova.

» Uzdržavanje djece, roditelja, drugih srodnika i maćehe ili očuha Roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete, a radno sposoban roditelj ne može se osloboditi te dužnosti. Roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svoje maloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje od nastanka tog prava pa do podnošenja tužbe. Ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tom roditelju. Maćeha ili očuh dužni su uzdržavati maloljetnoga pastorka, ako dijete ne može ostvariti uzdržavanje od drugog roditelja. Isto tako, dužni su nakon smrti djetetova roditelja uzdržavati maloljetnog pastorka, ako su u trenutku smrti roditelja živjeli s njim. Ako je dijete punoljetno roditelji su ga dužni uzdržavati dok se školuje u srednjoj školi, odnosno polazi sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, odnosno program za osnovno obrazovanje ili program srednjoškolskog obrazovanja odraslih te redovito i uredno ispunjava svoje obveze, a najdulje do navršene 26. godine života. Dijete je dužno obavijestiti roditelje o redovitom ispunjavanju obveza najkasnije do 1. studenoga za svaku školsku, odnosno akademsku godinu. Punoljetno dijete koje zbog teške i trajne bolesti ili invaliditeta nije sposobno za rad roditelji su dužni uzdržavati dok ta nesposobnost traje. U svakom slučaju ako dijete ima prihode dužno je pridonositi za svoje uzdržavanje. Punoljetno dijete je dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine. Kod uzdržavanja maćehe i očuha te bake i djeda, dužnost postoji ako nisu sposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovine i ako su ga oni uzdržavali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme.

» Uzdržavanje bračnog druga Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svojeg bračnog druga ako ovaj za to ima dovoljno sredstava i mogućnosti. Kad određuje uzdržavanje sud posebno treba uzeti u obzir ostvarivanje skrbi o djeci te podjelu obiteljskih obveza za trajanja braka. Međutim, ova obaveza može postojati i nakon prestanka braka pa zakon određuje da se zahtjev za uzdržavanje može podnijeti do zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod braka. Iznimno, može se podnijeti i u roku od 6 mjeseci od prestanak braka ako su pretpostavke za uzdržavanje postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u brakorazvodnoj parnici i trajale do zaključenja glavne rasprave u parnici kojom se traži uzdržavanje. Uzdržavanje može trajati do godine dana, a u opravdanim slučajevima ga sud može i produljiti. Pravo na uzdržavanje će osim protekom vremena na koje je određeno prestati i kada bivši bračni drug sklopi novi brak ili zasnuje izvanbračnu ili istospolnu zajednicu, smrću nekog od bivših bračnih drugova, zatim kada prestanu pretpostavke temeljem kojih je određeno ili ako postane nedostojan. Nadalje, bračni drugovi mogu i sklopiti sporazum o uzdržavanju u slučaju razvoda braka koji sadrži odredbe o visini uzdržavanja, načinu ispunjena obveze te trajanju i prestanku. Pisani sporazum mogu podnijeti sudu na odobrenje kako bi stekao svojstvo ovršne isprave.

» Uzdržavanje izvanbračnog druga i roditelja izvanbračnog djeteta Na uzdržavanje izvanbračnih drugova za vrijeme trajanja i nakon prestanka izvanbračne zajednice na odgovarajući način vrijedi prethodno navedeno za brak. Inače, izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Međutim, tužba za uzdržavanje bivšeg izvanbračnog druga ne može se podnijeti nakon isteka 6 mjeseci od dana prestanka izvanbračne zajednice. Nadalje, roditelj izvanbračnog djeteta dužan je uzdržavati drugog roditelja godinu dana od rođenja zajedničkog djeteta ako se taj roditelj skrbi o

djetetu, a nema dovoljno sredstava za život. Otac izvanbračnog djeteta dužan je uzdržavati djetetovu majku za vrijeme trajanja trudnoće, također ako nema dovoljno sredstava za život.

» Određivanje uzdržavanja Uzdržavanje se, u pravilu, može odrediti samo za vrijeme nakon podnošenja zahtjeva za uzdržavanje. U sporu o uzdržavanju sud će utvrditi ukupan iznos potrebnih sredstava. Uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu. Nadležni ministar odlukom će jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine odrediti minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom. Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu:

• za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće • za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće • za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće Iznimno, može se utvrditi u nižem iznosu, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma, i to kada je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece ili kad dijete vlastitim prihodima pridonosi svojem uzdržavanju. Ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ima prihode koji premašuju prihod iz najvišega platnog razreda prema tablicama za uzdržavanje, sud može odrediti uzdržavanje u iznosu višem od najvišeg iznosa predviđenoga tablicama zbog posebno opravdanih okolnosti, vodeći računa da uzdržavanje djeteta ne smije povećati životni standard drugog roditelja. Oba su roditelja, svaki prema svojim mogućnostima, dužni plaćati uzdržavanje za punoljetno dijete u skladu sa zakonskim pretpostavkama s tim što se roditelju s kojim dijete stanuje u iznos uzdržavanja uračunavaju troškovi stanovanja. Odluku o uzdržavanju sud donosi nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja.