Iako je u njegovom slučaju to mogla biti bilo koja zemlja, Salih govori o tome da se on najbolje osjeća u BiH, upoređujući sebe sa biljkom koja osjeća da najbolje funkcioniše u nekoj optimalnoj klimi, a za njega je, čini se, ta optimalna klima upravo BiH, mjesto u kojem može da „bude svoj“. Postoje određene vrijednosti koje možete da otkrijete samo u Sarajevu, Konjicu , Tešnju ili pak Bihaću, koje mogu biti jako inspirativne. Da doživite i otkrijete nešto što je specifično i originalno samo za taj ćošak BiH. Vi ste jedan od rijetkih dizajnera sa ovih prostora koji je uspio da ostvari vrlo uspješnu suradnju sa domaćim proizvođačima (Rukotvorine, Artinsan, Gazzda). Mislite li da su odnosi između domaćih dizajnera i domaćih proizvođaća pomalo na nezavidnom nivou? Ako regionalno posmatramo ovaj problem, mislim da mi u BiH imamo veoma pozitivnu situaciju. Sa nekoliko brendova smo uspjeli da se pozicioniramo na evropsko tržište te imamo nekoliko proizvođača koji su uz prisustvo originalnog dizajna i kvalitetnog proizvoda u velikoj mjeri stekli visok stepen poštovanja na tržištu. Ovo je postignuto kao rezultat direktne suradnje dizajnera i proizvođača. U posljednjih desetak godina smo pokazali da možemo da budemo priznati na internacionalnom nivou te da možemo kao krajnji produkt ponuditi jako kvalitetan dizajn. Odakle tolika ljubav prema drvetu kao materijalu? Ono što me je uvijek fasciniralo jeste tradicija Bosne i Hercegovine te njen dugogodišnji odnos prema materijalu kao što je drvo. Danas mogu da kažem da je drvo moja trajna inspiracija, jer svi mi imamo jako pozitivan odnos prema tom materijalu, a sa druge strane, potencijal materijala i način obrade te dovođenje u njegovu najbolju formu, kada on pozitivno zrači, je veoma posebno iskustvo. Drvo je materijal kojem se uvijek rado vraćam i sa kojim jako dobro komuniciram. Ima jedna vrlo lijepa formulacija od Le Corbusiera, koja glasi: „Umjetnost se nalazi tamo kada osjetite trnke kako prolaze kroz vas“. Ja se uvijek naježim pri dodiru sa drvetom. Ova moja fasciniranost drvetom nema nikakve veze sa racionalnošću, nego je to jedna intutitivna impresija. Fascinacija tradicionalnim zanatsvom kojeg mi imamo u BiH, odnos između ljudi sa kojima radim, toplina, želja, strast da se napravi ne samo nešto novo, nego da se taj cjelokupni stvaralački proces osjeti u krajnjem produktu, da to ne bude samo komad namještaja kojeg bi veoma rado imali u
32 broj 2, maj 2014.