UMIJEĆE SUHOZIDNE GRADNJE
ča Ka
HT
ris Bo ©
Z
n
UNESCO
Kamena čipka Jadrana Tekst: Željka Kunštek
Kamen po kamen na škrtoj zemlji vrijedni su stanovnici jadranske obale i otoka još od prapovijesti gradili suhozide, prizore koji danas zaustavljaju dah svakome tko uz njih prođe.
J
edna od privilegija boravka na hrvatskoj obali i otocima su i prizori na suhozide, simbole čovjekovog truda, ali i prava umjetnička djela. Kilometre te kamene čipke još su od neolitika gradile žuljevite ruke stanovnika jadranskodinarskog područja kako bi sa zemlje uklonile kamen te na nju zasadile vinograde, maslinike i druge kulture koje obilno rode pod toplim mediteranskim suncem. Tu jedinstvenu i tradicionalnu tehniku gradnje, bez upotrebe ikakvog vezivnog materijala, primjenjivali su i za izgradnju jednostavnih kamenih zaklona za privremeni boravak, kao i za podjelu teritorija. Iako se naizgled možda čini jednostavno, slaganje
Umijeće suhozidne gradnje je 2018. uvršteno na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
52
tipTravelMagazine svibanj 2020. - travanj 2021.
kamenja jednog na drugi složen je posao, star tisućama godina. Najljepše suhozide u Hrvatskoj ćete vidjeti u Starogradskom polju i Velom Grablju na otoku Hvaru, zatim na otoku Pagu, na Kornatskom otočju, u starim vinogradima Primoštena, na otoku Korčuli, poluotoku Pelješcu... Posebna priča je otočić Baljenac na čijih je 0,14 četvornih kilometara površine čak 23 km suhozida. Iz ptičje perspektive, prizor na taj kameni labirint je uistinu veličanstven te izgleda poput velikog otiska prsta. Kada smo već kod otiska prsta, jeste li znali da je i on jedan od simbola Hrvatske? Naime, otac daktiloskopije, Ivan Vučetić, porijeklom je s otoka Hvara. Sinonim za suhozide je i Dragodid, selo na otoku Visu, čiji stanovnici brižno čuvaju od zaborava, promiču i na nove naraštaje prenose tradiciju suhozidne tehnike gradnje. Prepoznato je to u Europi pa im je za projekt Dragodid 2011. dodijeljena nagrada Europske unije za kulturnu baštinu - Europa Nostra.