SOCIJALNA SKRB tivno pravo, jer zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze i to znači da se zastarjelo pravo ne može prisilno putem suda ostvariti. Prema tome, dužnik čiji je dug zastario nije zbog zastare prestao biti dužnikom, jer nije zastarom prestao njegov dug, nego samo odgovornost za dug. Zato, ako dužnik nakon proteka zastarnog roka ipak plati, ne može plaćeno više tražiti natrag. On nije platio nedug nego svoj dug. Posljedica je zastare samo ta, da se njegova obveza od utužive pretvorila u neutuživu ili naturalnu obvezu. Dug postoji, ali više nema odgovornosti dužnika tj. riječ je o naturalnoj ili prirodnoj obvezi, koja se unatoč nastupu zastare može valjano ispuniti. Ova je činjenica vrlo važna zbog toga što se potraživanje ne može otpisivati samo zbog toga što je u međuvremenu nastupila zastara, jer centar za socijalnu skrb mora pokušati naplatiti svoje potraživanje iako je svjestan da je zastara nastupila. Tek nakon što se, primjerice po slanju opomene, dužnik pozove na zastaru, potraživanje se može otpisati. Ako dužnik ne izjavi prigovor zastare, važno je znati da centar za socijalnu skrb ne mora upozoriti dužnika da je nastupila zastara, a niti u postupku sud pazi na zastaru po službenoj dužnosti, nego isključivo na prigovor tuženika. Stoga, ako prigovor zastare ne bi bio istaknut ili ne bi bio istaknut pravodobno, centar za socijalnu skrb bi mogao uspjeti naplatiti svoje potraživanje ili bi mogao uspjeti sa svojim tužbenim zahtjevom. Međutim, u najvećem broju slučajeva stranka će istaknuti prigovor zastare, što će za posljedicu imati, da potraživanje centar za socijalnu skrb neće moći naplatiti i u tom slučaju će se takva potraživanja otpisati kao nenaplativa. b) Brisanje iz sudskog registra Kao nenaplativa potraživanja otpisat će se i potraživanja prema pravnim osobama i trgovcima pojedincima, koji su nakon stečajnog postupka i likvidacije temeljem pravomoćnog rješenja nadležnog trgovačkog suda brisani iz sudskog registra. A nakon što budu brisana iz sudskog registra trgovačka društva i druge osobe, za koje je upis u taj registar propisan zakonom, prestaju postojati. c) Ostali slučajevi Moguće je da se uvidom u dokumentaciju utvrdi da potraživanje nema valjani pravni temelj, primjerice naknadno je u sudskom postupku utvrđeno, da je ugovor temeljem kojega je potraživanje nastalo ništetan. Potraživanje će se i u tom slučaju otpisati.
TIM4PIN MAGAZIN 6/2013.
3. Postupak U svim navedenim slučajevima odlučivanje o potraživanjima prema korisnicima iz sustava socijalne skrbi, ali i o ostalim potraživanjima može biti u nadležnosti čelnika, ali i u nadležnosti upravnog vijeća, ako je tako utvrđeno u statutu centra za socijalnu skrb. Statut je akt kojim se pobliže uređuje ustroj centara za socijalnu skrb, tijela, njihova nadležnost i način odlučivanja te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti. Statut centra za socijalnu skrb donosi upravno vijeće uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Slijedom toga, statutom bi moglo biti utvrđeno da o raspolaganju imovinom centra, pod čim bi se podrazumijevalo i otpisivanje odlučuje do određenog iznosa čelnik tj. ravnatelj, a iznad toga iznosa ovlast može biti dana upravnom vijeću, koje uobičajeno daje osnivaču i ravnatelju prijedloge i mišljenja o pitanjima važnim za rad centra za socijalnu skrb. Još jedna od situacija, na koju se može naići u poslovanju je, da primjerice ravnatelj utvrdi da su iznosi potraživanja preniski za pokretanje postupka ovrhe i pokriće sudskih troškova, odnosno kako bi troškovi naplate potraživanja bili u nerazmjeru s visinom potraživanja. Ako se donese takav zaključak, a imajući na umu načelo dobrog inancijskog upravljanja i načelo u skladu s kojima se moraju trošiti proračunska sredstva, ali i u skladu s kojima se mora postupati u okviru svakodnevnog poslovanja, trebala bi postojati pisana procedura u kojoj bi bili de inirani kriteriji prema kojima bi se odlučivalo kada nije opravdano pokretati postupak prisilne naplate. U istoj bi pisanoj proceduri trebalo biti i de inirano do kojega iznosa potraživanja bi u takvim slučajevima odluku o otpisu potraživanja mogao donijeti ravnatelj, a u kojima upravno vijeće na prijedlog ravnatelja. U svakom slučaju, potrebno je u pojedinom slučaju obrazložiti zašto se takva odluka donosi, odnosno koliki bi bili troškovi prisilne naplate zbog kojih ne bi bilo inancijski isplativo voditi postupak (npr. trošak pokretanja postupka višestruko veći od samog potraživanja). Čelnik tj. ravnatelj ili upravno vijeće donosi odluke o otpisu. Izuzev odluke o otpisu, potraživanja prema korisnicima iz sustava socijalne skrbi u većini slučajeva će biti riječ o odlukama deklaratorne naravi tj. o odlukama kojima se potvrđuje ono što je već ranije utvrđeno odlukom nadležnog tijela (npr. suda). Nakon što se za navedena potraživanja donesu odluke o otpisu, potraživanja se isknjižavaju.
73