4 broj travanj by TIM4PIN

SPI/Registar nekretnina i SPI/GIS za sveobuhvatnu evidenciju imovine! SPI/Registar nekretnina predstavlja jedinstvenu i sveobuhvatnu evidenciju svih pojavnih oblika imovine u vlasništvu ili na upravljanju kako jedinica lokalne samouprave tako i svih drugih segmenata iz javnog sektora, a primjenljiv je i u privatnom sektoru. Spada u kategoriju pomoćnih analitičkih evidencija, te dobrim dijelom predstavlja i nadopunu na Evidenciju dugotrajne imovine. Kako bismo dobili moderan sustav za upravljanje imovinom, integriran u postojeći LC SPI sustav te da svojim rješenjima, načinom rada i potpunom prilagodbom korisničkim zahtjevima donese korisniku veću dobit od uloženog, razvili smo novu aplikaciju - SPI/Geografski informacijski sustav.

TIM4PIN MAGAZIN • travanj • 2013.

Integracija Jednostavnost Učinkovitost

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

•

Lokalni izbori i ﬁnanciranje izborne promidžbe Tromjesečni ﬁnancijski izvještaji Kultura i sport u EU fondovima

•

Izbori za EU parlament

SPI/Geografski informacijski sustav je desktop GIS aplikacija za pregled i analizu integriranih podataka, poslovnih i prostornih, unutar SPI sustava, namijenjena JLP(R)S i komunalnim tvrtkama, kao proširenje postojećih poslovnih procesa i aplikacija, u cilju upravljanja integriranim podacima od značaja i na teritoriju JLP(R)S. Može se koristiti samostalno, kao preglednik prostornih podataka, ili integrirano sa ostalim aplikacijama LC SPI/KOMIS i LC SPI/Registar nekretnina.

Poslovna privlačnost gradova i općina Porez na nekretnine izazovi u provedbi za JLS Komunalni doprinos obračun i naplata

Radionice u travnju! • Riznica JLP(R)S

Aplikacije su rezultat višegodišnjeg vlastitog znanja i iskustva u radu s Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i prostornim informacijskim sustavima. Razvoj aplikacija je u potpunosti upravljan od strane Vas - naših postojećih i budućih korisnika.

• Poslovanje sindikata • Financiranje političkih stranaka BROJ

•

2013

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR

www.spi.hr

Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN i TIM4PIN d.o.o za savjetovanje organiziraju SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE na temu USPOSTAVA I POSLOVANJE U SUSTAVU LOKALNE RIZNICE U Zagrebu, 18. travnja 2013. godine, s početkom u 10 sati Zakonom o proračunu svojim odredbama još od 2003. godine postavlja zahtjev da se na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave razvijaju sustavi riznica uspostavljanjem jedinstvenog računa riznice te uvođenjem mehanizama praćenja i upravljanja prihodima i rashodima na razini općine, grada, županije i njihovih proračunskih korisnika. Tako je člankom 60. utvrđeno da proračunski korisnici imaju samo jedan račun koji je sastavni dio jedinstvenog računa riznice. Isto tako bi se u skladu sa člankom 48. i 51. svi prihodi proračunskih korisnika trebali uplaćivati na račun riznice. U samom početku donošenja ovih zakonskih odredbi dozvolio se prijelazni period te se nije inzistiralo da riznice odmah budu razvijene i uspostavljene. Međutim, sada, 10 godina od donošenja tog zahtjeva propis bi se trebao implementirati u praksi. Jedan od važnih razloga uvođenja ovog sustava je i činjenica da se upravo riznica smatra naje ikasnijim mehanizmom borbe protiv korupcije i izgradnje otvorenog proračuna. Uspostavi riznice treba pristupiti pažljivo te detaljno osmisliti načine praćenja, izvještavanja i evidentiranja na razini proračuna i proračunskih korisnika kako bi se sve zakonske odredbe ispoštovale i kako bi sustav omogućio proračunskim korisnicima da u potpunosti prate svoje prihode i rashode te sastavljaju i predaju vjerodostojne i cjelovite inancijske izvještaje. Upravo zbog toga organiziramo ovu radionicu sljedećeg sadržaja:

Novo u svibnju!

Prvi dio: Zakonodavni okvir i praktična rješenja za rad u sustavu riznice 1. Zakonski okvir za uspostavu riznice i faze razvoja sustava riznice 2. Pripremne radnje za uvođenje sustava riznice kod proračuna i korisnika 3. Uloga jedinstvenog računa riznice i uvođenje cash poolinga 4. Odnos proračuna i proračunskih korisnika u riznici 5. Praćenje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka u sustavu riznice 6. Uspostava sustava za isplatu gotovine 7. Speci ične evidencije u sustavu riznice 8. Izvještavanje u sustavu riznice Pauza za ručak u 12.30 – 13.15

IZOBR AZBA U SUSTAVU JAVNE NABAVE! Sukladno članku 178. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/2011) i člancima 16. i 17. Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012)

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, Zagreb ispunio je zakonske uvjete i dobio ovlaštenje KLASA: UP/I-406-01/13-01/04, URBROJ: 526-06-02/1-13-2 za provođenje izobrazbe u području javne nabave.

Drugi dio: Prezentacija modela riznica Prikaz četiri riznice uspostavljene korištenjem različitih informatičkih rješenja i procesa koje obuhvaćaju: 1. Planiranja 2. Izvršavanja (opis koraka od stvaranja obveze do plaćanja, što i kad se unosi na razini proračunskog korisnika, a što na razini riznice) 3. Računovodstvenog evidentiranja 4. Izvještavanja 5. Učinci uspostave riznica na poslovanje JLP(R)S i proračunskih korisnika Završetak 16.30 Predavači: prof. dr. sc. Davor Vašiček i mr. sc. Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva te predstavnici informatičkih tvrtki. Materijal: pisani materijal i CD s tekstovima i prezentacijama predavača Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 500,00 kn (uključen PDV, pisani materijali i CD te napitak u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 400,00 kn (uključuje samo PDV i napitak u pauzi, bez materijala). Uplate: žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 2340009-1110546815, (ili IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5), s pozivom na broj OIB-35, model 00. Prijaviti se možete: - putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr - on-line: www.tim4pin.hr - faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Pozivamo zainteresirane stručnjake da se predbilježe na pripremnu edukaciju-izobrazbu prema propisanom nastavnom »PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE« u trajanju od 50 školskih sati. Redovito pohađanje pripremne izobrazbe uvjet je za pristupanje ispitu koji provodi Ministarstvo gospodarstva u postupku dobivanja certi ikata stručnosti za sudjelovanje u svim postupcima javne nabave čija je vrijednost veća od 70.000,00 kn.

ODRŽAVANJE IZOBRAZBE: 13. - 18. svibnja 2013., u Zagrebu, (6 dana/s početkom u 8 sati) Nastavni materijal: • materijal s prezentacijama predavača • knjiga s propisima koja se može koristiti i prilikom polaganja ispita. Orijentacijski program izobrazbe možete pogledati na našoj internetskoj stranici: www.tim4pin.hr. Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV i nastavni materijal). Uplate: žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 2340009-1110546815 (IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5), s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijaviti se možete: - putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr - on-line: www.tim4pin.hr - faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 Molimo prilikom prijavljivanja, uz ispunjenu prijavnicu poslati i potvrdu o plaćanju.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Na društveno-političkoj sceni mjesec travanj obilježavaju izbori prvih hrvatskih predstavnika u parlamentu EU-a. U nedjelju, 14. travnja 2013. svatko ima priliku sudjelovati u formiranju svojih saborskih zastupnika koji će nas zastupati i boriti se za naše interese u EU sljedećih godinu dana, odnosno do sljedećih redovnih parlamentarnih izbora na razini EU. Novina je u našoj izbornoj praksi da ćemo – osim za jednu listu – moći glasovati i za konkretnog kandidata s te liste za kojega smatramo da najviše zaslužuje naše povjerenje. Dakle, glasovati možemo na tri načina: 1. tako da ćemo zaokružiti samo željenu listu, 2. tako da izaberemo željenu listu i na njoj jednog željenog kandidata i 3. da glasamo samo za jednog željenog kandidata čime automatski glasujemo i za listu na kojoj se on nalazi. O tome detaljnije možete pročitati i u prvom članku ovoga broja časopisa. Kandidatima želim zasluženi uspjeh, a sve nas pozivam da ispunimo svoju građansku obvezu i tako bar malo sudjelujemo u onome za što smo se opredijelili glasujući za pristupanje Europskoj uniji. Na javnoj inancijskoj i ekonomskoj sceni nastavljaju se intenzivna nastojanja pokretanja investicijskog ciklusa i osiguranja održivosti javnih inancija. Proveden je rebalans državnog proračuna kao posljedica negativnih prognoza u ostvarivanju BDP-a, a time i mogućnosti ostvarivanja planirane razine javnih prihoda. Zamjenik ministra inancija nedavno je istupio uznemirujućim informacijama o potencijalnoj ugroženosti korištenja fondova EU nakon našega skorog pristupanja, a zbog probijanja de icita proračuna opće države iznad 3% BDP-a što izlazi iz okvira Maastrichtskih kriterija koje smo se obvezali pridržavati. Rezultati reformi u cilju, su sada samo inancijskog smanjenja javnog sektora, očekivano popraćeni burnim sindikalnim i oporbenim reakcijama, no neupitna je činjenica da novca za inanciranje dosegnute razine javne potrošnje nema dovoljno. Rebalans državnog proračuna pokazuje da ga se u skoroj budućnosti ne može ni očekivati povećanjem prihodne strane proračuna. Što nam preostaje? Odgovor je poznat. Ili daljnji život na dug ili smanjenje javnih rashoda uz njihovo istodobno razvojno restrukturiranje. Velika su očekivanja započete sanacije javnog zdravstvenog sektora. Vlada je donijela odluku o sanaciji državnih bolnica kao najvećih generatora javno zdravstvene potrošnje čiji su dugovi dosegnuli 5 – 6 milijardi kuna. Na sanacijskim je vijećima i upraviteljima odgovorna i zahtjevna zadaća: restrukturirati poslovanje tih ustanova u cilju budućeg poslovanja na inancijski održivim principima. Ipak se moramo zapitati je li to moguće u postojećim ustavnim i zakonskim okvirima koji nam daju pravo na neograničenu zdravstvenu zaštitu koja se s druge strane inancira vrlo ograničenim i sve manjim državnim sredstvima? Nije li ipak vrijeme za korjenitu reformu sustava inanciranja javne zdravstvene zaštite i uspostavljanje našim mogućnostima održivog nacionalnog sustava zdravstvene zaštite umjesto postojećeg modi iciranog Bismarkova sustava koji se danas temelji na nedostatnim obveznim doprinosima i osobnim participacijama te također nedostatnom dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju? Osobno smatram da se sustavna rješenja inanciranja javnog zdravstva ne mogu riješiti samo na potrošnim mjestima ma koliko god izvjesno bilo da je njihovo poslovanje moguće racionalizirati. Sadržajem ovoga broja časopisa uredništvo ostaje naravno na stručnoj mikrorazini razvojnog djelovanja Centra TIM4PIN. Nizom aktualnih stručnih tema objavljenih u ovom broju časopisa, vjerujemo da ćemo zadovoljiti vaše tekuće informacijske potrebe. Kao i do sada, pozivamo vas na aktivnu suradnju jer samo tako možemo ažurno i duboko proniknuti u praktične teme i pitanja s kojima se u radu susrećete. Srdačan pozdrav! Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan

www.tim4pin.hr E-mail: centar@tim4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR 33 23400091 110546815 (PBZ) Adresa uredništva: Vukovarska 237a, Zagreb

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Oblikovanje naslovnice: Studio Tičić, d.o.o Zagreb

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ Ivana Jakir-Bajo Upis u registar nepro itnih organizacija i informiranje o promjenama ..............................

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Maja Petričko Intervju s predsjednicom Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora, kandidatkinjom za Europski parlament - mr. sc. Ivanom Maletić ........................................... Katarina Serdar Izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske ..............................................

JAVNA NABAVA 11

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE 18

Gorana Roje Ocjena i promocija investicijske privlačnosti gradova i općina ...............................

RAČUNOVODSTVO

Mladenka Karačić Financijski izvještaji nepro itnih organizacija za prvo tromjesečje 2013. .........

Ante Loboja Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave s primjerima iz prakse.....

Zoran Vuić Pravo na izjavljivanje žalbe u postupcima javne nabave ..................................................................

POREZI

Ana Zorić Jamstva i suglasnosti na zaduživanje...............

Ivana Maletić Tromjesečni izvještaji u sustavu proračuna s osvrtom na korištenje namjenskih prihoda..............................................................................

Ivana Dražić Lutilsky Martina Dragija Oporezivanje dobiti nepro itnih organizacija u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji .........

Mirjana Mahović Komljenović Novi sustav elektroničkih usluga porezne uprave ................................................................................

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI 27

Marija Tufekčić Kultura i sport u EU fondovima...........................

Olgica Spevec Nacionalne regionalne potpore ..........................

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA ZDRAVSTVO Mladen Duliba Ivana Jakir-Bajo Daljnji koraci u provođenju sanacije zdravstvenih ustanova .............................................

Tomislava Maričević Albina Rosandić Lokalni izbori i inanciranje izborne promidžbe .......................................................................

Mario Erceg Porez na nekretnine – izazovi u provedbi za JLS ...................................................................................

70 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

KULTURA Tomislav Tomašić Knjižnice u Hrvatskoj – predstavljamo Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu .........................................................................

Desanka Sarvan Održavanje groblja i krematorija ...................... 100 73

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina .................. 108

VATROGASTVO Nevenka Brkić Financiranje vatrogastva iz proračuna JLP(R)S ..............................................................................

2. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 109 77

SINDIKATI Mario Švigir Strateško upravljanje i inancijsko planiranje u sindikalnim organizacijama .....

4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom ............................................................... 113 5. Drugi dohodak ................................................. 114 6. Ostale obavijesti ................................................... 115

centar@tim4pin.hr

LOKALNA SAMOUPRAVA Dragica Kemeter Komunalni doprinos - obračun i naplata (2. dio) ...............................................................................

3. Plaće ............................................................................. 111

UNAPRIJEDITE SVOJE ZNANJE! • ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE (str. 9.) • ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE (str. 8) • UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU (str. 4)

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje održavaju specijalističku edukaciju

UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU u Zagrebu, hotel International 22. - 24. travnja 2013., s početkom u 10 sati Razvoj u sustavu proračuna u smjeru povezivanja ciljeva-planova-proračunskih sredstava zahtijeva i razvoj računovodstvenih evidencija i sustava izvješćivanja koje prate veze između planskih dokumenata i proračunskih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju i u fazi planiranja i u fazi realizacije. To primjerice uključuje razvoj evidencija koje prate vezu između planova nabave i inancijskog plana, evidencije ugovorenih obveza i slično, što zasad u dijelu korisnika proračuna nije u dovoljnoj mjeri razvijeno. Razvoj programskog planiranja također zahtijeva razvoj računovodstvenog praćenja koje će osigurati potrebne informacije za upravljanje programima što uključuje informacije o troškovima programa, vrstama troškova, mjestima nastanka troškova, informacije potrebne za praćenje indikatora i slično. Razvoj računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva treba poslužiti kao podloga za razvoj kvalitetnih inancijsko-informacijskih sustava kod korisnika proračuna. P Tema Vrijeme I. dan (10.00 – 16.00) 7 sati Međuzavisnost inancijskog, upravljačkog i troškovnog računovodstva u javnom sektoru - obilježja proračunskog računovodstva - obilježja upravljačkog i troškovnog računovodstva - područja primjene upravljačkog računovodstva u javnom sektoru Interni obračun i izvještavanje po segmentima II. dan (10.00 – 16.00) 7 sati Tradicionalne i suvremene metode obračuna troškova Troškovi kao instrument određivanja cijena javnih usluga - speci ičnosti implementacije u sektoru zdravstva i visokog obrazovanja - metoda ciljanih troškova 4

III. dan (10,00 - 16,00) BSC model i njegova primjena u upravljanju proračunskim korisnikom Benchmarking u javnom sektoru Organizacijski i informacijski aspekti procesne orijentacije Studija slučaja

7 sati

Izvođači edukacije Prof. dr. sc. Vesna Bosilj Vukšić, dr. sc. Sanja Broz Tominac, dr. sc. Verica Budimir, Martina Dragija, univ. spec. Oec., doc. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky, mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, mr. sc. Ivana Maletić, prof. dr. sc. Milena Peršić, Danijela Stepić, mag. oec., prof. dr. sc. Vesna Vašiček, prof. dr. sc. Davor Vašiček Literatura • V. Vašiček, I. Dražić Lutilsky (2011) Upravljačko računovodstvo javnog sektora, Upravljačko računovodstvo i računovodstvo troškova - izabrane teme/Vašiček, Vesna; Dragija, Martina (ur.) Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i inancijskih djelatnika • Smjernice za upravljačko i troškovno računovodstvo (http://www.m in.hr/hr/regulativa-i-propisi-veza-ni-uz- inancijsko-upravljanje-i-kontrole) Naknada za sudjelovanje: 2.400,00 kn (ili po danu, 800 kn/dan) + PDV Polaznici dobivaju certi ikat o pohađanju specijalističke edukacije. Uplate naknade: žiro račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 2340009-1110546815 (ili IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5) s pozivom na OIB-33, model 00. Prijaviti se možete: - putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr - on-line: www.tim4pin.hr - telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Na temelju uspostavljene poslovne suradnje nakladnika nudimo vam zajedničku pretplatu na dva stručna specijalizirana časopisa: Radno PRAVO

TIM4PIN MAGAZIN

Pojedinačna cijena svakog časopisa iznosi: Radno PRAVO - 984,50 kuna godišnje (12 brojeva), TIM4PIN MAGAZIN – 1.100 kuna godišnje (12 brojeva), a sada ih zajedno možete dobiti za samo 1.500 kuna godišnje (za 12 mjeseci, počevši od mjeseca pretplate) PRETPLATA UKLJUČUJE: - besplatne savjete putem telefona ili e-mail adrese

- jedan besplatan seminar iz radnih odnosa

Jedinstveno rješenje za najvažnija i najčešća pitanja iz rada računovodstva/ inancijske službe, pravnika/ tajnika i zakonskih predstavnika ( inancije, poreze, javnu nabavu, računovodstvo, plaće te radne odnose). Časopis Radno PRAVO obrađuje teme iz radnih odnosa - Zakon o radu, posebni zakoni, sudski postupak, ovrhe, zdravstveno osiguranje, zapošljavanje, presude Europskog suda, mišljenja ministarstava, sudsku praksu, tumačenja kolektivnih ugovora, itd.

Časopis TIM4PIN MAGAZIN obrađuje aktualne inancijske, ekonomske, računovodstvene, porezne i pravne teme posebno iz područja poslovanja javnog i neproitnog sektora. Obrađuju se i teme vezane uz Europsku uniju i korištenje EU fondova, te speci ične teme po djelatnostima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika te nepro itnih organizacija.

Radno PRAVO – jedini specijalizirani stručni časopis za radne odnose

TIM4PIN MAGAZIN – specijalizirani časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora

Urednik: Krešimir Rožman (raniji državni tajnik za rad)

Urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Savjet časopisa: prof.dr.sc. Željko Potočnjak, Pravni fakultet, Ilija Tadić, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Darko Milković, Županijski sud Zagreb, Iris Gović, Županijski sud Zagreb, dr.sc. Viktor Gotovac, Pravni fakultet Zagreb, Željko Petrišić, odvjetnik, Ivica Crnić, odvjetnik, prof.dr.sc. Marinko Đ. Učur, Pravni fakultet Rijeka.

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo, doc.dr.sc. Saša Drezgić, mr.sc. Ivana Maletić, mr.sc. Ivana Jakir-Bajo, Ante Loboja, mr.sc. Mirjana Mahović Komljenović, mr.sc. Nediljka Rogošić, mr.sc. Gorana Roje, Bernardica Rubčić, Ana Zorić, Danijela Stepić mag.oec., Desanka Sarvan, Vesna Orlandini, prof.dr.sc. Vesna Vašiček, mr.sc. Marijana Vuraić Kudeljan

Više na www.radno-pravo.hr.

Više na www.tim4pin.hr.

Pretplata: − putem internetskih stranica www.tim4pin.hr i www.radno-pravo.hr, − navođenjem podataka (naziv/ime, adresa, oib, osoba koja prima časopis), na sljedeće e-mail adrese: centar@tim4pin.hr; radno-pravo@radno-pravo.hr, − pozivom na dolje navedene telefonske brojeve, − narudžbenicom u nastavku (faks: 01/5531-335, 01/4829-842) Upit za sve dodatne detalja možete dostaviti putem e-maila ili telefonom (TIM4PIN: 01/5531-755, 01/5531-335; RADNO PRAVO: 01/4829-841) TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Naziv: ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________ Žiro-račun: ___________________________________

TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

E-mail: _______________________________________ Osoba koja će primati časopis: ___________________

Narudžbenica broj ________     Datum:

Red. br.

Opis

Zajednička godišnja pretplata na Radno PRAVO i TIM4PIN MAGAZIN

Broj pretplata

Jedinična cijena

Ukupno

1.500,00

NAPOMENE: Temeljem izvršene uplate za godišnju pretplatu ostvaruje se popust od 300,00 kuna na bilo koju radionicu ili seminar TIM4PIN-a. Ako se adresa primatelja časopisa razlikuje od gore navedene adrese molimo posebno napomenuti. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: Žiro račun: IBAN: Svrha uplate:   kontakt broj:

OIB pravne osobe -44 00   2340009-1110546815 HR33 2340 0091 1105 4681 5 Godišnja pretplata za TIM4PIN MAGAZIN

tel.: _______________________________________ potpis i žig naručitelja

fax:

TIM4PIN ULICA GRADA VUKOVARA 237A 10000 ZAGREB

- 4 4

ZAJEDNIČKA PRETPLATA NA RADNO PRAVO I TIM4PIN MAGAZIN

TIM4PIN - Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o za savjetovanje

ORGANIZIRAJU

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA SINDIKATE

SPECIJALIZIRANU RADIONICU ZA POLITIČKE STRANKE I NEZAVISNE KANDIDATE

O TEMI

RAZVOJ I POSLOVANJE SINDIKATA NA PRAGU EUROPSKE UNIJE - STRATEGIJA RAZVOJA, FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I PLANIRANJE, TEKUĆE POSLOVANJE U Zagrebu, 16. travnja 2013., hotel Palace s početkom u 10 sati U sklopu svoje misije unaprjeđenja i razvoja nepro itnog sektora te uspostavljanja aktivnog suradničkog odnosa s pojedinim strukovnim i interesnim grupacijama, Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN organizira ovu specijaliziranu radionicu o relevantnim pitanjima razvoja te inancijskog i pravnog poslovanja na svim organizacijskim razinama sindikalnog djelovanja (središnjice, granske sindikate, sindikate djelatnosti, regionalne sindikate, sindikate poduzeća te javnih institucija). Radionica je namijenjena rukovoditeljima, liderima i stručnim osobama zaposlenim u sindikalnim organizacijama, ekonomsko računovodstvenim te pravnim suradnicima sindikata, sindikalnim povjerenicima, sindikalnim volonterima te članovima nadzornih i drugih upravnih tijela sindikata. PROGRAM RADIONICE: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Strateško planiranje razvoja sindikata Unaprjeđenje inancijskog upravljanja u sindikatima Financijsko planiranje u sindikatima Zakonski okvir procesa kolektivnog pregovaranja u 2013. godini Sindikati u poreznom sustavu Priprema za prijavu EU projekata od strane sindikalnih organizacija Računovodstveni i inancijski aspekti speci ičnih poslovnih aktivnosti (članarine, kasa uzajamne pomoći, nabava roba i usluga za članove...) 8. ODGOVORI NA PITANJA I RASPRAVA Predavači: stručnjaci ekonomske i pravne struke iz nadležnih tijela državne uprave, akademske zajednice, specijalisti-praktičari iz sindikalnih organizacija Materijal: pisani materijal i CD s tekstovima i prezentacijama predavača Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 625,00kn (uključen PDV, pisani materijali i napitak u stanci). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 500,00 kuna (uključuje samo PDV i napitak u stanci). Uplate: žiro-račun TIM4PIN d.o.o., žiro račun: 2340009-1110546815; IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5. Prilikom uplate upisati model 00, a u pozivu na broj OIB institucije iz koje dolazite. Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite našu web stranicu na www.tim4pin.hr i prijavite se online.

NA TEMU

FINANCIRANJE IZBORNE PROMIDŽBE I LOKALNI IZBORI ZAKONITO I TRANSPARENTNO POSLOVANJE POLITIČKIH STRANAKA UOČI IZBORA 2013. U Zagrebu, 19. travnja 2013., hotel International, s početkom u 10h Redovni lokalni izbori održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine. Tako će u svibnju ove godine biti održani lokalni izbori. U prosincu 2012. donesen je i objavljen novi Zakon o lokalnim izborima. U veljači 2013. donesene su izmjene i dopune Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Za političke stranke i sve kandidate na izborima iznimno je važno znati dobro primijeniti nove propise kako bi osigurali zakonito poslovanje te namjensko ostvarivanje i trošenje sredstava. Upravo zato Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN organizira radionicu sljedećeg sadržaja: PROGRAM RADIONICE: 1. Primjena izmjena i dopuna Zakona o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe a. Izvori inanciranja b. Financiranje i evidentiranje izborne promidžbe c. Zabrana inanciranja i pogodovanja d. Objavljivanje podataka 2. Primjena novog Zakona o lokalnim izborima 3. Pravila dobrog inancijskog poslovanja u praksi političkih stranaka i nezavisnih kandidata Pauza od 12.00h do 12.30h 4. Najčešće nepravilnosti u poslovanju 5. Sastavljanje i predaja inancijskih izvještaja Odgovori na pitanja i konzultacije (predviđeno trajanje do 15.00h) Predavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz Državnog ureda za reviziju i Državnog izbornog povjerenstva Mjesto održavanja: Zagreb, hotel International, Miramarska 24 Materijal: CD sa svim tekstovima i prezentacijama predavača te pisani materijal Naknada za sudjelovanje na radionici iznosi: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijali i CD te napitak u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 400,00 kn (uključuje samo PDV i napitak u pauzi, bez materijala). Uplate: žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 2340009-1110546815, (ili IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5), s pozivom na broj OIB-60, model 00. Prijaviti se možete: - putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr - on-line: www.tim4pin.hr - faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora najavljuje

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE Cilj programa:

Upoznati i usavršiti polaznike sa ekonomskim i inancijskim kategorijama u poslovanju nepro itnih organizacija, računovodstvenim praćenjem poslovanja, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem i planiranjem Namjena škole: Računovođama nepro itnih organizacija, tajnicima, predsjednicima ili članovima uprave nepro itnih organizacija, računovodstvenim servisima U Republici Hrvatskoj djeluje oko 60.000 organizacija različitih pravnih oblika koje primjenjuju računovodstvo nepro itnih organizacija. Od toga, značajan broj ima obvezu vođenja dvojnog knjigovodstva i inancijskog izvještavanja. Vođenje poslovnih knjiga i izradu inancijskih izvještaja organizacije nerijetko povjeravaju knjigovodstvenim servisima. Osobe koje volonterski ili profesionalno vode poslovanje tih organizacija često su nedovoljno upoznate sa utjecajem računovodstvenih, inancijskih i poreznih propisa na poslovanje. Ova znanja neophodna su za upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti, razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi poreznih prijava. Trajanje škole: Cijena:

25 sati/ 3 dana/9,30-16,30 2.625,00 kn ( s uključenim PDV-om i literaturom)

Programski sadržaj: 1. Obilježja, vrste i pravno-organizacijski oblici nepro itnih organizacija 2. Financijsko upravljenje u nepro itnim organizacijama 3. Osnovna obilježja i načela računovodstva nepro itnih organizacija – instrumenti i regulatorni okvir 4. Priznavanje i mjerenje imovine nepro itne organizacije 5. Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda nepro itne organizacije 6. Povezanost među ekonomskim kategorijama 7. Sadržaj i proces inancijskog upravljanja, programi i aktivnosti nepro itnih organizacija, izrada operativnog i inancijskog plana – praktični primjeri 8. Plan prihoda i rashoda prema ekonomskoj, funkcionalnoj i drugim klasi ikacijama, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri 9. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda– praktični primjeri 10. Računovodstveno evidentiranje recipročnih i nerecipročnih prihoda, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine i ostalih prihoda– praktični primjeri 11. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri 12. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri 13. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda i rashoda. Bilanca. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana. 14. Porezni položaj nepro itnih organizacija – PDV, porez na dobit i porezni aspekti subjekata povezanih sa nepro itnim organizacijama Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. Predavači: mr. sc. Ivana Maletić i dr. sc. Davor Vašiček sa ekspertnim suradnicima Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, Palace hotel, 6. - 8. 5. 2013. Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje broj: 2340009-1110546815, s pozivom na broj OIB-39, model 00. Prijave se mogu izvršiti i na telefone Centra: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/3037678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

TIM4PIN – Centar za razvoj javnog i neproﬁtnog sektora najavljuje

ŠKOLU RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE Cilj programa:

Upoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima,ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskim izvještavanjem, inancijskim upravljanjem, iskalnom odgovornošću i izradom inancijskog plana/proračuna Namjena: Računovođama i inancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na operativnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnostima i u različitim pravnim oblicima. Svi subjekti primjenjuju propisani sustav računovodstva i inancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe inancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenosti proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja inancijskih planskih dokumenata, a također u uskoj je korelaciji s dokazivanjem iskalne odgovornosti čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurirati svoja znanja nužna za dobro inancijsko upravljanje, planiranje aktivnosti, praćenju inancijske e ikasnosti i zakonitosti u kontekstu iskalne odgovornosti, sastavljanju i razumijevanju inancijskih izvještaja i izradi proračunskih planskih dokumenata.

Trajanje programa: Cijena:

25 sati/3 dana/9,30-16,30h 3.000 kn (uključuje PDV i pisane materijale) Program škole:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Obilježja i funkcije sustava proračuna Osnove uspostavljanja iskalne odgovornosti Financijsko upravljanje Osnovna obilježja i načela računovodstva – instrumenti i regulatorni okvir Priznavanje i mjerenje imovine Priznavanje i mjerenje prihoda i rashoda Povezanost među ekonomskim kategorijama Sadržaj i proces upravljanja, iskalna odgovornost, programi i aktivnosti proračunskih subjekata, izrada inancijskog plana – praktični primjeri 9. Planiranje proračuna – propisana metodologija i sustav klasi ikacija, planiranje novčanih tokova – praktični primjeri 10. Računovodstveno evidentiranje ne inancijske dugotrajne i kratkotrajne imovine, te povezanih prihoda i rashoda– praktični primjeri 11. Računovodstveno evidentiranje vrijednosnih papira, danih i primljenih zajmova, depozita, vlasničkih udjela– praktični primjeri 12. Računovodstveno evidentiranje prihoda iz proračuna, prihoda prema posebnim propisima, prihoda od imovine, vlastitih i ostalih prihoda– praktični primjeri 13. Računovodstveno evidentiranje rashoda za zaposlene, inancijskih i materijalnih rashoda, te povezanih obveza, rashoda za donacije i ostalih rashoda – praktični primjeri 14. Vlastiti izvori od osnivača, revalorizacijska rezerva, rezultat poslovanja i izvanbilančni zapisi – praktični primjeri 15. Financijski izvještaji – načela i redoslijed sastavljanja. Račun prihoda/primitaka i rashoda/izdataka. Bilanca. P-VRIO. NT. Bilješke uz inancijske izvještaje. Povezanost inancijskog izvješćivanja i inancijskog plana/proračuna. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. Predavači: mr. sc. Ivana Maletić i dr. sc. Davor Vašiček sa ekspertnim suradnicima iz Ministarstva inancija i akademske zajednice Mjesto i vrijeme održavanja: Zagreb, 20. - 22. 5. 2013. Uplate se izvršavaju na žiro-račun TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje broj: 2340009-1110546815, s pozivom na broj OIB-40, model 00.. Prijave: 01/5531-755 (fax i tel), 01/5531-335 (tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te na e-mail: centar@tim4pin.hr Posjetite našu internet stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

Osigurajte primjerak izdanja koje vam je neophodno za popunjavanje upitnika o iskalnoj odgovornosti!

FISKALNA ODGOVORNOST â&#x20AC;&#x201C; popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a Autori: Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir-Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

FISKALNA ODGOVORNOST

) # $ # " ( " $ $ %$ ! ) - popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a Ivana MaletiÄ&#x2021;, Ivana Jakir Bajo, Ana ZoriÄ&#x2021;, Danijela StepiÄ&#x2021; i Davor VaĹĄiÄ?ek

$ " ( $ ) ( ( " ( $ !

U ovoj knjizi autori koji su izravno radili na harmonizaciji hrvatske inancijske regulative s europskim naÄ?elima i praksom detaljno opisuju sadrĹžaj i znaÄ?enje svakog od pitanja u Upitniku o iskalnoj odgovornosti, dokaze koji se mogu koristiti za odgovore na pitanja, daju primjere planova otklanjanja slabosti i nepravilnosti te primjere izvjeĹĄÄ&#x2021;a o otklonjenim slabostima i nepravilnostima. Daju se i upute unutarnjim revizorima za sastavljanje MiĹĄljenja uz Izjavu.

Uz knjigu dobivate i CD s uputama Ministarstva inancija, procedurama, primjerima planova i izvjeĹĄÄ&#x2021;a, obrascima testiranja za pojedina pitanja i Predmetom. Cijena izdanja s CD-om: 235,00 kuna (ukljuÄ?en PDV) NarudĹžbe moĹžete slati na mail adresu centar@tim4pin.hr ili naruÄ?iti pozivom na neki od telefona Centra: 01/5531755, 01/5531335, 099/3037677, 099/3037678. TIM4PIN Centar za razvoj javnog i nepro itnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

NarudĹžbenica broj ________ Datum: R. br.

Opis

Cijena/kom

Fiskalna odgovornost - popunjavanje upitnika

235,00 kuna

Komada

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naruÄ?enih 5 i viĹĄe komada knjige ostvaruje se popust od 20%. Prilikom plaÄ&#x2021;anja, u â&#x20AC;&#x153;poziv na brojâ&#x20AC;? upisati: OIB pravne osobe - 52 Model: 00 Ĺ˝iro raÄ?un: HR33 2340009-1110546815 Svrha uplate: Kupnja knjige Fiskalna odgovornost kontakt broj: tel: fax:

potpis i Ĺžig naruÄ?itelja

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Intervju s predsjednicom Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora, kandidatkinjom za Europski parlament - mr. sc. Ivanom Maletić Predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora TIM4PIN, mr. sc. Ivana Maletić kandidatkinja je na izborima za Europski parlament na listi broj 12 koalicije Hrvatske demokratske zajednice, Hrvatske stranke prava dr. Ante Starčević i Blok umirovljenici zajedno. Gđa. Maletić radila je 15 godina u Ministarstvu inancija na poslovima inancijskog upravljanja, proračuna i proračunskih procesa te pripremama za korištenje EU fondova. Autorica je većeg broja znanstvenih i stručnih članaka te koautorica više knjiga. Tijekom pregovara s Europskom Unijom bila je pregovaračica za poglavlje 22 Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata (EU fondova) te zamjenica glavnog pregovarača g. Drobnjaka. U intervjuu otkrivamo zašto se kandidirala za EU parlament te kako namjerava djelovati.

1. Koja je uloga EU parlamenta i zašto želite biti zastupnica u toj instituciji Europske unije? EU parlament ima tri važne uloge. Prva je suoodlučivanje sa Vijećem ministara u procesu donošenja direktiva, odluka i ostale regulative. Druga je nadzorna uloga nad radom Europske komisije, a treća suuodlučivanje prilikom donošenja proračuna i utvrđivanja inancijskog okvira. Upravo zbog važnosti te institucije u kreiranju europskih politika, smatram da je za našu zemlju značajno imati zastupnike koji razumiju i mogu aktivno sudjelovati u radu EU parlamenta. Nisam razmišljala o angažiranju na taj način, osobito zato što jako volim poTIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

sao koji radim u Centru, a to je edukacija i pomoć u svakodnevnom radu proračunima, proračunskim korisnicima i nepro itnim organizacijama, podrška razvoju javnog i nepro itnog sektora kod nas i u zemljama u okruženju. Međutim, kako je za Republiku Hrvatsku važno kvalitetno sudjelovanje u kohezijskoj politici od koje puno očekujemo, nisam mogla niti htjela odbiti poziv Hrvatske demokratske zajednice koja je u prvi plan stavila dobrobit naše zemlje i za imenovanje na listu tražila ljude s iskustvom u radu sa europskim institucijama te kvalitetnim poznavanjem europskih politika. 2. Što se za javni i nepro itni sektor mijenja ulaskom Republike Hrvatske u EU, a što za ostale sektore i stanovništvo općenito? Samim ulaskom ništa se neće promijeniti, kao ni što se zatvaranjem pregovora i potpisivanjem Pristupnog ugovora ništa nije promijenilo, osim naravno što se možemo osjećati sretnima i ponosnima jer smo pokazali da možemo i znamo odraditi veliki posao i da pripadamo europskoj obitelji. Promjene u načinima rada, uvođenje sustava, de iniranih procesa i procedura započelo je još za vrijeme pregovora. Konvergencija, harmonizacija i prilagodbe nisu trenutak, riječ je o dugotrajnim procesima koji polako tijekom vremena počinju davati rezultate razvijajući drugačiju svijest i uvodeći nove načine rada. U prvi plan počinju se stavljati ciljevi, rezultati, mjerenje postizanja postavljenih ciljeva, upravljačka odgovornost za (ne)postignute rezultate, strateško planiranje, partnersko odlučivanje (zajedno država, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, poduzetnici, znanstvenici, nepro itne organizacije, socijalni partneri…). Ovakvi novi načini rada u javnom sektoru uz stvaranje pozitivnog poduzetničkog okruženja i dodatna sredstva iz europskih fondova usmjerena ubrzanju rasta i razvoja i podizanju životnog standarda naših građana zasigurno će dovesti do pozitivnih pomaka. 3. Što smatrate najvećim izazovom za Hrvatsku nakon ulaska u punopravno članstvo EU? Kvalitetno i aktivno sudjelovanje u donošenju propisa (vodeći pri tom računa o zaštiti interesa RH), do11

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI bra provedba propisa EU kako ne bismo došli u poziciju da plaćamo penale (kazne zbog kršenja pravila) i treće, najvažnije, uspješno korištenje EU fondova. 4. Koji bi trebali biti hrvatski prioriteti za inanciranje iz EU fondova? Neophodno je ulaganje u osnovnu infrastrukturu (npr. prometnu: željeznice, luke, plovne putove, ceste; okolišnu: centri za upravljanje otpadom, pročistači voda, vodovod i kanalizacija, navodnjavanje, zaštita od poplava; društvenu: izgradnja, dogradnja i opremanje škola, fakulteta, dječjih vrtića, bolnica, sudova, domova…; poslovnu: inkubatori, poduzetnički centri), jer se tako osiguravaju osnove za razvoj poduzetništva i poboljšanje životnog standarda hrvatskih građana. Uz navedeno, EU fondove treba iskoristiti za: razvoj poduzetničkog okruženja na razini središnje i lokalne države, inanciranje projekata srednjeg i malog poduzetništva, ulaganja u znanost, transfer tehnologija, obrazovanje radne snage, programe cjeloživotnog učenja. Nadalje, ulaganje u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije jedna je od top tema u Europskoj uniji, a kod nas je isto tako važna za postizanje održivog rasta.

nih mjesta, poticanje inovacija i aktivnosti usmjerenih na istraživanje i razvoj, investicije u tehnologije i proizvodne metode koje promiču ekološku proizvodnju. Davanja iz proračuna poduzetnicima neće se smanjiti, već će promijeniti oblik i namjenu, te će o svakom poduzetniku pojedinačno ovisiti koliko će iskoristiti nove prilike. Pristupanje Uniji otvorit će nove prilike za hrvatsko gospodarstvo u cjelini, te poduzetnike pojedinačno. Kao najvažnije mogu izdvojiti pristup jedinstvenom tržištu Unije, mogućnost suradnje, umrežavanja i povezivanja s velikim industrijama, pristup dodatnim izvorima inanciranja iz nebankarskih izvora te dostupnost novih tehnoloških, organizacijskih i upravljačkih znanja. Iskorištavanje tih mogućnosti za razvoj sektora poduzetništva u konačnici će povećati BDP, zaposlenost i životni standard, ali i smanjiti regionalne nejednakosti. Proces integracije će djelovati prema načelu pozitivne selekcije poduzetnika koji će biti spremni nositi se s konkurencijom. Osim što će hrvatski poduzetnici imati mogućnost dobivanja bespovratnih sredstava, otvorit će im se i pristup raznovrsnim izvorima inanciranja, uklju-

Uz instrumente Kohezijske politike, kroz sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici, otvaraju nam se poljoprivredni fondovi, i to Fond za ruralni razvoj, Ribarski fond te Fond za tržišne mjere. Također su dodijeljena sredstva za Schengen – jačanje vanjskih granica, za jačanje institucija, za razminiranje, potpore proračunu za jačanje novčane pozicije, te za troškove administracije u Briselu za sudjelovanje u programima Unije, kao što su Sedmi okvirni program za istraživanja, Cjeloživotno obrazovanje, ErasmusMundus, Trans-europska mreža za energiju i transport. 5. Što će se bitno promijeniti u korist poduzetnika sa strukturnim fondovima? Hoće li se povećati izravne potpore poduzetnicima? S punopravnim članstvom u EU mijenja se način davanja sredstava iz proračuna. Financiraju se održivi projekti koji donose rezultate te time dobrobit vlasnicima, zaposlenicima, široj zajednici i državi u cjelini. Sudjelovanje u korištenju sredstava u okviru pretpristupnog instrumenta IPA dobra je priprema za poduzetnike vezano uz buduće korištenje EU fondova. Bespovratna sredstva namijenjena hrvatskim gospodarstvenicima bit će usmjerena na infrastrukturne i proizvodne investicije u cilju otvaranja rad12

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI čujući fondove rizičnog kapitala i mikro- inancijske fondove, kao i Programe Zajednice kao što su Okvirni program za istraživanje i razvoj i Program za konkurentnost i inovacije. Ukupna razina potpora za poduzetnike svakako će se povećati u odnosu na razdoblje prije članstva i korištenja EU fondova. Dakle, članstvo u Europskoj uniji svakako donosi brojne mogućnosti svim sektorima, ali traži vrlo aktivno sudjelovanje, veliki rad i trud i kontinuirani angažman. EU projekti su prilika koja će donijeti dobit onim poduzetnicima koji imaju dugoročnu viziju i koji su spremni učiti i razvijati se. 6. Koji su ključni elementi uspostave dobrog sustava sudjelovanja države u EU politikama? Za dobar sustav važno je identi icirati osobe na operativnoj i strateškoj razini koje su vodeće i ključne za pojedino područje. Podijeliti se u timove i razviti dobar sustav koordinacije i razmjene informacija. Jasno postaviti pravila rada i razvijati horizontalno

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

povezivanje u državnoj upravi (što u praksi nije tako jednostavno jer ministarstva nisu sklona zajedničkom radu i rješavanju problema, te se još i u procesu pridruživanja EU mijenjaju ustaljeni načini rada). Razvijati partnerstvo, povezivati se s akademskom zajednicom, socijalnim i gospodarskim partnerima, nevladinim nepro itnim organizacijama i u komunikaciji s njima pronalaziti najbolja rješenja i načine prilagodbe. I na kraju, ali ne najmanje važno, ono što ne smijemo zaboraviti je učiti iz iskustva drugih, a zemlje članice imaju puno za nas dragocjenih iskustava. Za dobar je sustav potrebno i pametno pozicionirati svoje predstavnike u EU institucijama. Jedna od njih jest EU parlament u kojem je važno imati zastupnike koji će moći argumentirano zastupati stajališta i znanjem se izboriti za svoje prijedloge koji će štiti hrvatske interese. Intervju vodila: Maja Petričko, mag. oec.

O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati?

POLITIKE FONDOVI 2014 - 2020 TIKA OJ RGE RAZV ENE ALNI VO

T ARSSTVO STI PODRIBAR LATNO

RUR

GOS

ENE

DJE

M IZA A TUR RIVRED A

ŠTV

DRU

LIŠ OKO

U koje sektore će EU najviše ulagati

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju

Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje. Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više. O POLJ

TITA

ZAŠ

Kakvi će se projekti financirati

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ZAGREB 2013

Naziv: ____________________ OIB: _______________ Odgovorna osoba: ____________________________ Adresa: _______________________________________

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb 01/553 1755, fax: 01/553 1335, 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr, www.tim4pin.hr

E-mail: _______________________________________

Narudžbenica broj ________ Datum: Red. br. 1.

Opis

Cijena/kom

Kom. Ukupna cijena

EU politike i fondovi 350,00 kuna 2014-2020 (uključen PDV)

NAPOMENA: popust 20% za 5 i više naručenih knjiga. PDV je uračunat u cijenu. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Prilikom plaćanja, upisati: U poziv na broj: OIB pravne osobe-53 Model: 00 Žiro-račun: 2340009-1110546815 Svrha uplate: EU politike i fondovi 2014-2020 ______________________________________ Potpis i pečat odgovorne osobe:

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Katarina Serdar *

UDK 352.1

Izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske U travnju će se prvi puta održati izbori za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Na tim će izborima građani izabrati svojih 12 predstavnika u Parlament. Budući da je riječ o prvim takvim izborima u Republici Hrvatskoj, koji stoga imaju poseban značaj, ovom prilikom prikazat će se izborna pravila utvrđena Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske. Činjenica je da hrvatskim biračima nije bliska ne samo procedura izbora europskih parlamentaraca nego i značenje i uloga Europskog parlamenta. Stoga će se u kratkim crtama prikazati i osnovna obilježja te europske institucije koja po svojim značajkama predstavlja glas građana Europske unije.

1. Europski parlament Europski parlament jedino je tijelo EU-a čiji se predstavnici izravno biraju. Nastao je kad i prva Europska zajednica (tada pod nazivom Skupština) koju su činili delegati nacionalnih parlamenata. Do 1979. godine zastupnici u Europski parlament bili su delegirani izravno iz svojih nacionalnih parlamenata, no pod pritiskom kritika o nedemokratičnosti takvog izbora uvedeni su neposredni izbori. Od 1979. godine, zastupnici se u Europski parlament biraju na izravnim izborima svakih pet godina – predstavnici država članica biraju se na neposrednim izborima u zemljama članicama prema izbornom postupku koji vrijedi i za izbor zastupnika za nacionalni parlament pojedinih država. S obzirom na to da je politički legitimitet Europskog parlamenta rastao, jačala je i uloga parlamenta u političkom i pravnom sustavu EU. Lisabonskim ugovorom nastavio se postupak priznavanja i jačanja uloge Europskog parlamenta, kako u zakonodavnom postupku i usvajanju proračuna, tako i u političkom postupku izbora Predsjednika Europske komisije. Europski parlament ima tri sjedišta: u Bruxellesu (Belgija), Luksemburgu (Luksemburg) i Strasbourgu (Francuska). Luksemburg je sjedište administrativnih ureda (Glavno tajništvo). Sastanci Par* Katarina Serdar, dipl. iur., Ministarstvo uprave, voditeljica službe za ustrojstvo lokalne i područne (regionalne) samouprave

lamenta, poznati kao plenarna zasjedanja, odvijaju se u Strasbourgu, a ponekad i u Bruxellesu, gdje se održavaju sastanci odbora.. Također, većina se posla Parlamenta obavlja u Bruxellesu gdje se na sjednicama odbora raspravlja o zakonskim prijedlozima te se vrše konzultacije s Komisijom i Vijećem.

Ovlasti Kao i svaki parlament, i Europski parlament djeluje kroz odbore. Parlamentu u radu pomaže dvadesetak stalnih odbora1 čija veličina i značaj ovise o utjecaju koji Parlament ima u pojedinim područjima europskih politika. Parlamentarni odbori pripremaju zakonske prijedloge za speci ična područja, na osnovu kojih Parlament donosi svoje odluke tijekom plenarnih sjednica. Rad Parlamenta podijeljen je stoga u dvije faze: pripremanje plenarnog zasjedanja (rad zastupnika kroz odbore) i plenarno zasjedanje (rasprava i glasovanje zastupnika o predloženom zakonodavstvu). Europski parlament ima tri glavne uloge: zakonodavnu, nadzornu i proračunsku. 1. Zakonodavna funkcija. Upravo kroz tu funkciju najvidljivije je jačanje uloge Parlamenta. U samim začecima Parlamenta, Vijeće ministara bilo je obvezno zatražiti mišljenje Parlamenta, ali Vijeće nije bilo vezano tim mišljenjem. Danas, s druge strane, Parlament u mnogim područjima odlučuje ravnopravno s Vijećem. 2. Nadzorna funkcija. Parlament provodi nadzor nad drugim institucijama EU-a, osobito nad Europ Odbor za vanjske poslove, Odbor za razvoj, Odbor za međunarodnu trgovinu, Odbor za proračune, Odbor za kontrolu proračuna, Odbor za gospodarsku i monetarnu politiku, Odbor za zapošljavanje i socijalnu politiku, Odbor za zaštitu okoliša, javno zdravstvo i sigurnost hrane, Odbor za industriju, istraživanje i energetiku, Odbor za unutarnje tržište u zaštitu potrošača, Odbor za promet i turizam, Odbor za regionalni razvoj, Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbor za ribarstvo, Odbor za kulturu i obrazovanje, Odbor za pravna pitanja, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, Odbor za pitanja osnivačkih ugovora, Odbor za prava žena i ravnopravnost spolova, Odbor za predstavke te poseban odbor – Odbor za inancijsku, gospodarsku i socijalnu krizu.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI skom komisijom. Nadzor nad Komisijom Parlament provodi pri njezinu imenovanju te tijekom njezina rada. Parlament aktivno sudjeluje u izboru predsjednika i povjerenika Komisije, te ima pravo izglasati nepovjerenje Komisiji kao cjelini, koja u tom slučaju daje kolektivnu ostavku. Nadzor nad radom Komisije provodi se preko izvještaja koje Europska komisija redovito šalje Parlamentu. 3. Utjecaj na proračunska sredstva. Parlament zajedno s Vijećem dijeli ovlast nad proračunom EU-a, stoga može utjecati na način na koji EU troši proračunska sredstva. Proračun predlaže Komisija, a zajednički ga usvajaju Parlament i Vijeće.

• Direktivi Vijeća 93/109/EZ kojom se detaljno utvrđuje postupak ostvarivanja prava glasa i kandidiranja na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici koje nisu državljani. Svaka država članica odabire vlastiti sustav za izbor članova Europskog parlamenta, uz poštivanje triju uvjeta propisanih Odlukom Vijeća (2002/772/EC): • izborni sustav mora primjenjivati sustav razmjernog predstavništva izbornim listama ili sustavom prijenosa glasa, • izborno područje mora biti podijeljeno na izborne jedinice, na način koji neće utjecati na sustav razmjernog predstavništva, izborni prag na nacionalnoj razini mora iznositi 5%. Izbor hrvatskih zastupnika u Europski parlament uređen je Zakonom o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske3.

2. Izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske Usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU-a jedan je od uvjeta pridruživanja EU, a jedna od obveza koja je proizlazila iz Nacionalnog programa za pristupanje u poglavlju 23. Pravosuđe i temeljna ljudska prava bilo je usklađivanje s direktivama EU-a o ostvarivanju prava na glasovanje i kandidiranje za Europski parlament. U tom smislu Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament, odnosno Zakon o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske2, predstavlja propis čije je donošenje i usvajanje predstavljalo usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a u spomenutom ostvarivanju prava na glasovanje i kandidiranje za Europski parlament. Usklađivanje je izvršeno prema: • Aktu o izboru predstavnika Europskog parlamenta, neposrednim odlučivanjem na temelju općeg biračkog prava, te Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament donesen je 15. srpnja 2010. godine. Dana 22. veljače 2013. godine donesene su izmjene tog Zakona kojima je izmijenjen naziv Zakona te sada isti glasi Zakon o izboru članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Članovi u Europski parlament biraju neposrednim izborima, na temelju općega, slobodnoga i jednakoga biračkog prava s tajnim glasovanjem, na pet godina. Zastupnici se biraju na petogodišnji mandat koji počinje otvaranjem prvog zasjedanja Europskog parlamenta nakon provedenih izbora, a može se produljiti ili skratiti sukladno odluci Vijeća o određivanju novog izbornog razdoblja. Izabrani članovi Parlamenta nemaju obvezujući mandat. U Europskom parlamentu glasuju pojedinačno i osobno te nisu vezani nikakvim uputama.

2.1. Aktivno i pasivno biračko pravo te nespojivost Članove u Europski parlament biraju, na temelju općega i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani koji imaju biračko pravo. Pod istim uvjetima koji vrijede za hrvatske državljane, članove u Europski parlament mogu birati i državljani druge države članice koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima4. Da bi ostvarili to pravo, moraju nadležnom tijelu koji vodi popis birača podnijeti zahtjev za upis u popis birača, najkasnije 30 dana prije dana izbora. Što se tiče pasivnog bračkog prava, za člana u Europski parlament može se birati hrvatski državljanin koji ima biračko pravo. Jedna je od posebnost ovih izbora priznavanje pasivnog biračkog prava osobama koje nemaju hrvatsko državljanstvo. Naime, za člana u Europski parlament mogu biti birani i držav NN, br. 92/10 i 23/13

NN, br. 130/11

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI ljani druge države članice koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, prema Zakonu o strancima, ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisane Zakonom i pod uvjetom da u Republici Hrvatskoj i državi članici EU-a čiji su državljani pojedinačnom presudom u kaznenom postupku ili presudom u građanskom postupku nisu lišeni prava na kandidiranje. S obzirom na to da je državljanima drugih država članica priznato i aktivno i pasivno biračko pravo, u cilju sprečavanja dvostrukog glasovanja Zakonom je izrijekom propisano da ako je pravo glasovanja i kandidiranja na izborima za člana u Europski parlament državljanin druge države članice ostvario u Republici Hrvatskoj, to pravo ne može ostvariti u matičnoj državi članici, niti u drugoj državi članici na istim izborima. Isto je predviđeno i za državljanina Republike Hrvatske koji ostvari pravo na glasovanje i kandidiranje na izborima za člana u Europski parlament u drugoj državi članici. Taj hrvatski državljanin ne može ostvariti ni pravo na glasovanje i kandidiranje na istim izborima za člana Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj, ni u drugoj državi članici EU na istim izborima. Na pasivno biračko pravo nadovezuje se institut inkompatibiliteta koji se sastoji u činjenici nemogućnosti istovremenog obnašanja određenih javnih dužnosti. Primjenom instituta inkompatibiliteta osigurava se ostvarivanje temeljnog demokratskog načela diobe vlasti. Nespojive dužnosti podijeljene su u dvije kategorije: dužnosti vezane uz institucije EU i dužnosti vezane uz nacionalne institucije Republike Hrvatske. Dužnost člana Europskog parlamenta tako je nespojiva sa sljedećim dužnostima: člana Europske komisije, suca, nezavisnog odvjetnika ili tajnika Europskog suda, člana Odbora direktora Europske središnje banke, člana Revizorskog suda, europskog ombudsmana, člana Gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija, člana odbora i drugih tijela koja su osnovana na temelju Ugovora o funkcioniranju Europske unije i osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju u svrhu upravljanja sredstvima Unije ili obavljanja trajnih neposrednih administrativnih zadaća, člana Odbora direktora ili Upravnog odbora ili osoblja u Europskoj investicijskoj banci, aktivnog dužnosnika ili službenika u institucijama Europske unije, te ostalih specijaliziranih tijela koja su s njima povezana ili Europske središnje banke. Nadalje, član u Europskom parlamentu istodobno s obnašanjem te dužnosti ne može biti: predsjednik Republike Hrvatske, predsjednik Hrvatsko16

ga sabora, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, zastupnik u Hrvatskom saboru, član Vlade Republike Hrvatske, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ravnatelj državne upravne organizacije, tajnik Vlade Republike Hrvatske, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, veleposlanik, generalni konzul, župan i zamjenik župana, gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama, član uprave trgovačkog društva, ustanove i izvanproračunskog fonda koji su posebnoga državnog interesa, te čelnik pravne osobe koja je Hrvatskom saboru obvezna po zakonu podnositi izvješće. S obzirom na prethodno pobrojane dužnosti na nacionalnoj razini, ističe se da se navedene osobe, odnosno dužnosnici, mogu kandidirati za člana Europskog parlamenta. U slučaju da su izabrani, danom početka mandata u Europskom parlamentu prestaje im funkcija koju obnašaju.

3. Kandidiranje Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor članova u Europski parlament imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u Narodnim novinama. Listu za izbor članova u Europski parlament može samostalno predložiti jedna politička stranka te dvije političke stranke ili više njih. Osim političkih stranaka pravo predlaganja kandidata imaju i birači koji su za pravovaljanost prijedloga liste dužni prikupiti najmanje 5000 potpisa birača. Prijedlozi lista koji obvezno sadrže naziv liste5, te kandidate poredane od rednog broja 1 do zaključno broja koliko se bira članova u Europski parlament6, moraju prispjeti Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije unutar 14 dana od dana raspisivanja izbora. Unutar 48 sati od isteka vremena za predaju lista, Državno izborno povjerenstvo obvezno u je svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radioteleviziji, objaviti zbirnu listu svih pravovaljano predloženih lista, te imena i prezimena kandidata7. Naziv liste jest puni naziv političke stranke ili više njih, koje su listu predložile. Ako političke stranke koriste skraćeni naziv stranke, odnosno stranaka koalicije, u nazivu se mogu koristiti skraćenice. Ukoliko je listu predložila skupina birača njezin naziv je kandidacijska lista grupe birača.

Kandidatom se može biti samo na jednoj listi.

Zbirna lista sadrži redni broj i naziv svake liste, te imena i prezimena kandidata na listi. Stranačke liste, odnosno kandidacijske liste grupe birača, unose se na zbirnu listu prema abecednom 7

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 4. Pravila izbora Članovi se u Europski parlament biraju po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju. Teritorij je Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, jedna izborna jedinica. Birači mogu glasovati samo jedanput, i samo za jednu listu kandidata. Posebnost je tih izbora mogućnost biraču da na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasovao. To je tzv. preferirani glas.

Pravo sudjelovanja u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% glasova birača. Broj članova izabranih sa svake liste kandidata utvrđuje se na sljedeći način: ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do broja članova koji se biraju u Europski parlament, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u Europskom parlamentu osvajaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke koliko se članova bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u Europskom parlamentu koliko je postigla pojedinačnih rezultata, među onoliko brojčano najvećih rezultata koliko se članova bira. Što se tiče preferiranih glasova, uvažavaju se ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista. te su izabrani oni kandidati sa svake liste redu punog naziva političke stranke (odnosno dviju političkih stranaka ili više njih), koja su predložile kandidacijsku listu, odnosno prema abecednom redu prezimena nositelja kandidacijske liste grupe birača. Ako je više političkih stranaka predložilo zajedničku listu, ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu političke stranke u prijedlogu.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata. U slučaju da temeljom prethodno opisanih pravila nije izabrano onoliko kandidata koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se kandidati po redoslijedu na listi.

4.1. Glasovanje Glasuje se samo za liste navedene na glasačkom listiću. Birač glasuje zaokruživanjem rednoga broja ispred naziva liste, a ako pak želi pojedinom kandidatu na listi dati preferirani glas - zaokružuje i redni broj ispred imena i prezimena kandidata kojemu daje preferirani glas. Važeći glasački listić jest onaj iz kojega se na siguran i nedvojben način može utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu birač glasovao. Nevažeći glasački listić je pak neispunjeni glasački listić, glasački listić popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi volja birača i okolnost za koju je listu glasovao, glasački listić na kojem je birač glasovao za dvije ili više lista, te glasački listić na kojem je birač glasovao za kandidate s različitih lista a nije zaokružio jednu od lista. U pogledu speci ičnosti ovih izbora s obzirom na mogućnost davanja preferiranog glasa, Zakonom je detaljno regulirano davanje toga glasa. Stoga, ako birač samo zaokruži redni broj ispred naziva liste, a nije dao preferirani glas kandidatu, glasački je listić važeći. Ako birač zaokruži redni broj za jednu listu, a dao je preferirani glas kandidatu s druge liste, u odnosu na glas za listu glasački je listić važeći, dok se preferirani glas kandidata neće uvažiti. S druge strane, ako je birač dao preferirani glas za dva ili više kandidata na istoj listi, glasački je listić važeći u odnosu na glas za listu, bez obzira na to je li redni broj ispred te liste zaokružen ili ne, dok se preferirani glasovi za kandidate neće uvažiti. Nadalje, ukoliko je birač dao preferirani glas kandidatu s određene liste, a nije zaokružio redni broj ispred te liste, glasački listić je važeći i u odnosu na glas za listu, i u odnosu na preferirani glas za kandidata s te liste, a ako je birač dao preferirani glas za kandidate s različitih lista i zaokružio redni broj ispred jedne od tih lista, glasački je listić važeći u odnosu na glas za listu, kao i za preferirani glas s te liste, ukoliko je toj listi dao samo jedan preferirani glas.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Ana Zorić *

UDK 336.2

Jamstva i suglasnosti na zaduživanje U uvjetima nemogućnosti izravnog zaduživanja JLP(R)S nerijetko se poseže za davanjem jamstava i suglasnosti svojim trgovačkim društvima i ustanovama. U članku autorica iznosi kratak osvrt na taj vid neizravnog zaduživanja te obrazlaže mogućnosti, ograničenja i pravne posljedice davanje jamstava i suglasnosti za zaduživanje.

1. Uvod – pravni okvir zaduživanja Od kada je započeo trend decentralizacije države te prenošenja političke moći i utjecaja sa središnje države na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: jedinice), sve se više naglašavana potreba učinkovitog upravljanja sredstvima jedinica. U jednom je razdoblju zaduživanje jedinica, primjerice u komunalnim poduzećima, bila vrlo raširena pojava pri čemu određeni dio jedinica nije u potpunosti bio svjestan posljedica. Sve su se pravne osobe u vlasništvu jedinica mogle i nadalje zaduživati, bilo kratkoročno bilo dugoročno, ali samo na način i pod uvjetima propisanima Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12) utvrđena su određena ograničenja za kratkoročno zaduživanje. Tako se jedinica može i nadalje kratkoročno zadužiti do 12 mjeseci unutar proračunske godine, bez mogućnosti daljnjeg reprogama ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova. Takvim se kratkoročnim zaduživanjem jedinice premošćuje jaz koji nastaje zbog nejednake dinamike pritjecanja sredstava i dospijeća obveza. Pravne osobe u većinskom vlasništvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: pravne osobe) te ustanove čiji osnivač jest jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: ustanova) mogu se dugoročno zaduživati samo za investiciju uz suglasnost većinskog vlasnika, odnosno osnivača. Pod investicijom podrazumijevaju se rashodi za nabavu ne inancijske imovine (osim prijevoznog sredstva u cestovnom prometu – osobnog automobila) koje jedinica, odnosno pravna osoba ili ustanova, *

Ana Zorić, mag. iur., Ministarstvo inancija RH, Zagreb

inancira iz svoga proračuna/ inancijskog plana, u skladu sa Zakonom o proračunu i Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12 i 18/13). Uz navedeno, jedinica može dati jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem području, ali samo uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada). Jedinica isto tako može dati jamstvo i pravnoj osobi u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice te ustanovi čiji je osnivač za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove. Prije davanja jamstva pravnoj osobi u svom vlasništvu i ustanovi čiji je osnivač jedinica mora ishoditi suglasnost ministra inancija čime se osigurava ex ante, odnosno prethodna kontrola nad izdavanjem jamstava. Dakle, jedinice se ne mogu zaduživati u ime i za račun pravnih osoba ili ustanova, ali mogu istima dati jamstvo. Kako bi se pravne osobe ili ustanove zadužile, jedinica im mora dati suglasnost.

2. Granice zaduživanja Zakonom o proračunu propisana su ograničenja lokalnim jedinicama za zaduživanje. Ukupna godišnja obveza jedinice može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. Pod ostvarenim proračunskim prihodima podrazumijevaju se ostvareni prihodi pojedine jedinice umanjeni za prihode i primitke: • od domaćih i inozemnih pomoći i donacija, • iz posebnih ugovora: su inanciranje građana za mjesnu samoupravu, • ostvarene temeljem dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za inanciranje decentraliziranih funkcija. U iznos ukupne godišnje obveze uključen je: • iznos godišnjeg anuiteta za novo zaduženje (po svim dozvoljenim instrumentima), • iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta za prethodna zaduženja, dana jamstva, obveze na osnovi vrijednosnih papira, • iznos prosječnog godišnjeg anuitete za suglasnosti za zaduženje koje lokalna jedinica daje pravnoj osobi u svom većinskom izravnom ili neizravnom vlasništvu (novoosnovanim i gubitašima) te TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE ustanovi čiji je osnivač i suglasnosti koje jedinica područne (regionalne) samouprave daje svojim izvanproračunskim korisnicima, te dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina. U to ograničenje za razinu zaduživanja svake jedinice ne ulaze otplate za zaduženja uzeta radi su inanciranja projekata koji se inanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije i za projekte iz područja unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju jedinice. Navedena su ograničenja nužna kako bi se postupalo u skladu sa zlatnim pravilom inancijskog upravljanja: zaduživanje je dozvoljeno samo za inanciranje investicija, a poslovanje se inancira iz prihoda poslovanja. Upravo zbog toga, a kako bi se osigurala primjena pravila održivog investiranja – po kojem zaduživanje ne smije prelaziti granicu iznad koje servisiranje duga postaje otežano te radi makroekonomske stabilnosti – Zakonom o proračunu propisano je kada i od koga jedinica mora tražiti suglasnost za vlastito izravno zaduživanje, ali i za zaduživanja pravnih osoba i ustanova koja bi mogla imati utjecaja na inancijsko poslovanje jedinice. Potrebno je istaknuti i to da je jedinica obvezna ishoditi suglasnost ministra inancija na odluku o davanju jamstva i suglasnosti za zaduživanje pravne osobe kod međunarodne inancijske institucije. Navedena odluka stupa na snagu dobivanjem suglasnosti ministra inancija. Ta je obveza propisana Pravilnikom o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica (NN, br. 55/09 i 139/10).

3. Davanje suglasnosti na zaduženje Zašto se traži da jedinica dâ suglasnost pravnoj osobi i ustanovi, vrlo je jednostavno objasniti, osobito kada je riječ o ustanovama. Naime, sukladno propisima kojima se uređuje rad ustanova, osnivač

ustanove, dakle jedinica, solidarno i neograničeno odgovara za njezine obaveze. Iz toga je jasno da bi bilo kakva nemogućnost ispunjavanja obveza ustanove uslijed zaduživanja dovela do toga da nepodmirene obveze mora ispuniti osnivač – jedinica. Kod trgovačkih društava situacija je, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, drugačija. Osnivači društva odgovaraju za obveze društva do visine svojih udjela. Iz navedenih se razloga u opseg mogućeg zaduživanja jedinice, koji se koristi kod izračuna iskalnih mogućnosti jedinice za daljnjim zaduživanjem, uključuju i sljedeće suglasnosti: 1. za zaduživanje pravnih osoba u većinskom vlasništvu jedinice koje su u godišnjim inancijskim izvješćima za godinu koja prethodi godini u kojoj se zadužuju iskazale gubitak, 2. za zaduživanje pravnih osoba u većinskom vlasništvu jedinice koje se zadužuju dvije godine od dana upisa osnivanja u sudski registar, 3. za zaduživanje ustanova čiji je osnivač jedinica. Ako statutom ili odlukom jedinice nije propisano tko odlučuje o navedenim suglasnostima, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice, razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu. O danim suglasnostima i sklopljenim ugovorima o zaduživanju pravnih osoba i ustanova jedinica je dužna izvijestiti Ministarstvo inancija unutar osam dana od dane suglasnosti, odnosno sklapanja ugovora. Osim toga, jedinica je dužna izvještavati Ministarstvo inancija unutar proračunske godine, tromjesečno, do 10. u mjesecu za prethodno izvještajno razdoblje o otplati na temelju ugovora o zaduživanju pravnih osoba i ustanova.

4. Davanje jamstava U vezi s jamstvima, sukladno Zakonu o proračunu, jedinica područne (regionalne) samouprave može dati jamstvo jedinici lokalne samouprave na svojem području uz suglasnost Vlade pa se to dano jamstvo uključuje u opseg mogućeg zaduživanja jedinice područne (regionalne) samouprave. Uz to, jedinica može dati jamstvo pravnoj osobi i ustanovi za ispunjenje obveza pravne osobe i ustanove, što se također uključuje u opseg mogućeg zaduživanja jedinice. Kada se daje(??) jamstvo pravnoj osobi ili ustanovi, odluku donosi predstavničko tijelo jedinice, razmjerno njezinu udjelu u vlasništvu, a jedinica je prethodno dužna ishoditi suglasnost ministra inancija. Ugovor o jamstvu u ime jedinice sklapa župan, gradonačelnik ili općinski načelnik.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Radi boljeg razumijevanja, u nastavku se opisuju najznačajnije karakteristike ugovora o jamstvu. Jamstvo je ugovor kojim se treća osoba, jamac, obvezuje vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika ako to dužnik ne učini. Institut je to koji vjerovniku daje veću sigurnost ispunjenja dužne činidbe i ono predstavlja osobno pojačanje obveznog odnosa. Npr. Banka je dala Ustanovi kredit od 100.000 kuna, ali Ustanova nema pogodne stvari na kojima bi mogla u korist Banke osnovati založno pravo ili Banci to ne odgovara pa umjesto zaloga pojačava obveznopravni odnos s jamstvom odnosno jamcem. Jamac je treća osoba (Grad) koja pristupa obvezi sklapanjem ugovora s Bankom, obvezujući se da će podmiriti dug Ustanove ako ga Ustanova ne bi podmirila sama. Za obvezu glavnog dužnika, jamac odgovara čitavom svojom imovinom. Jamcem može biti samo potpuno poslovno sposobna osoba, što ujedno ukazuje na dvije osnovne karakteristike jamstva: akcesornost i supsidijarnost. 1. Akcesornost – najprije mora nastati obveza glavnog dužnika, a tek onda obveza jamstva. Stoga, ako je obveza glavnog dužnika ništetna ili je utrnula, ona se ne može pojačati jamstvom. Jamstvo samo osigurava naplativost tražbine, odnosno samo osnažuje odgovornost pa ne može od nepostojeće obveze glavnog dužnika učiniti postojeću obvezu. Obveza jamca ovisi o obvezi glavnog dužnika. Ona ne može biti kvantitativno veća, ali i ako je ugovoreno da bude veća, svodi se na mjeru dužnikove obveze. S druge strane, obveza jamca može biti kvantitativno manja, odnosno može biti ograničena na neki dio dužnikove obveze ili može biti ugovorena pod lakšim uvjetima.

krivnjom; osim ako strane ne ugovore što drugo, ali jamac odgovara i za troškove što ih je imao vjerovnik da bi od dužnika naplatio dug, a za ugovorene kamate samo one koje su dospjele nakon sklapanja ugovora o jamstvu. Što se tiče samog objekta činidbe, jamčeva obveza mora biti kvalitativno jednaka obvezi glavnog dužnika (ako glavni dužnik duguje novac, jamac će vratiti novac). 2. Supsidijarnost – druga vrlo značajna karakteristika jamstva je ta što vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze od jamca onda kad se nije uspio namiriti od glavnog dužnika. Tu je važno koji se trenutak označava kao trenutak u kojemu se vjerovnik nije uspio namiriti. Iako bi bilo logično da vjerovnik najprije utuži glavnog dužnika pa tek onda, kad sudskim putem nije ostvario ispunjenje, da zahtijeva ispunjenje obveze od jamca, sukladno Zakonu o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11), dovoljno je glavnom dužniku uputiti pisani poziv (primjerice opomenu) na ispunjenje obveze. Ako glavni dužnik nakon takvog poziva ne ispuni obvezu u datome roku, može se od jamca zahtijevati ispunjenje. Samo se iznimno ispunjenje od jamca može zahtijevati i bez prethodnog pozivanja glavnog dužnika na ispunjenje (primjerice ako je očito da su dužnikova sredstva nedovoljna za ispunjenje obveze ili je glavni dužnik pao pod stečaj). Jamac može protiv vjerovnikova zahtjeva isticati sve prigovore koje bi mu mogao istaknuti i glavni dužnik, uključivo i prigovor prijeboja. Jamac ne može isticati jedino osobne dužnikove prigovore prema vjerovniku, ali može isticati svoje osobne prigovore (primjerice ništetnosti ugovora o jamstvu, prigovor zastare prema njemu, prigovor prijeboja uzajamnih tražbina). Sve su naprijed opisane odlike redovitog, običnog ili supsidijarnog jamstva.

Npr. Grad se obveže da će odgovarati za dug Ustanove samo do 50 000 kuna. Ipak, tu valja naglasiti kako jamac odgovara za svako povećanje obveze koje nastane dužnikovim zakašnjenjem ili dužnikovom 20

Druga je vrsta jamstva solidarno jamstvo u kojem se jamac obvezuje kao jamac platac pa vjerovnik može zahtijevati ispunjenje cijele obveze bilo od glavnog dužnika bilo od jamca ili od obojice istovremeno. Kad za neki dug jamči više jamaca, dugovanje je solidarno, osim ako se solidarnost izrijekom u ugovoru isključi. U trgovačkom ugovoru jamac je po zakonu uvijek jamac platac, osim ako nije drukčije ugovoreno. U praksi se javlja još jedan oblik jamstva – podjamstvo čije je obilježje da se njime netko treći obvezuje vjerovniku, ali ne za dužnika nego za jamca (jamčev jamac), a podjamac ili jamčev jamac se poziva na odgovornost onda kad se vjerovnik ne uspije namiriti od glavnog dužnika, odnosno jamca. Navedene bi činjenice trebalo uzeti u obzir kada jedinica razmatra hoće li dati jamstvo pravnoj osoTIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE bi ili ustanovi. Naravno, kada jamac ispuni obvezu glavnog dužnika, sva vjerovnička prava prelaze na jamca. Tražbina sa svim sporednim pravima i osiguranjima prelazi na jamca pa jamac na ime regresa može od glavnog dužnika zahtijevati sve ono što je doista za njega platio vjerovniku. Osim pitanja hoće li neka jedinica dati jamstvo, puno je važnije može li jedinica dati jamstvo. Kriterij za dobivanje suglasnosti od ministra inancija za davanje jamstva pravnoj osobi ili ustanovi, ukupna je godišnja obveza koja može iznositi najviše do 20% ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj jedinica daje jamstvo. U iznos ukupne godišnje obveze uključen je iznos prosječnog godišnjeg anuiteta po kreditima i zajmovima, obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira, danih jamstava i suglasnosti te dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina.

5. Zaduživanje i Upitnik o iskalnoj odgovornosti Sve je navedeno dodatno istaknuto u Upitniku o iskalnoj odgovornosti koji je jedan od temelja za

davanje Izjave o iskalnoj odgovornosti u skladu sa Zakonom o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) i Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12). Naime, u samom Upitniku o iskalnoj odgovornosti dva se pitanja odnose na zaduživanje pravnih osoba i ustanova te davanje jamstava za zaduživanje. U području se izvršavanja u pitanju br. 15. propituje je li se jedinica zaduživala/ davala suglasnost za zaduživanje/ jamstvo sukladno odredbama Zakona o proračunu i Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica. U vezi s navedenim pitanjem o izvještavanju pitanjem se br. 63. provjerava je li jedinica izvještavala Ministarstvo inancija o zaduženjima/ danim suglasnostima za zaduženja/ jamstva sukladno odredbama Zakona o proračunu i Pravilnika o postupku zaduživanja te davanja jamstava i suglasnosti jedinica. Na ovaj se način dodatno naglašava značaj odredba Zakona o proračunu kojima se uređuje zaduživanje pravnih osoba i ustanova te davanje jamstava za ispunjavanje obveza pravnih osoba i ustanova.

www.spi.hr

LIBUSOFT CICOM d.o.o., uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva, Zadarske županije, Grada Biograda na Moru te Udruge gradova, organizira stručni skup

Koordinacija grado/načelnika i učinkovita organizacija JLS Biograd na Moru 2013 24. travnja 2013. godine u hotelu Adria, Biograd na Moru s početkom u 12:00 sati U želji da pomogne svojim brojnim korisnicima iz redova jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u traženju rješenja za efikasniju samoupravu, LIBUSOFT CICOM d.o.o. već tradicionalno organizira Koordinaciju grado/načelnika, 24. travnja 2013. godine s početkom u 12:00 sati, te zajedničkim ručkom s početkom u 15:00 sati.

Više informacija , detaljan program rada, kao i prijavnicu možete pronaći na našoj web stranici www.spi.hr.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Gorana Roje*

UDK 658.2

Ocjena i promocija investicijske privlačnosti gradova i općina Privlačenje investicija uvjet je i jedan od ključnih načina osiguranja prosperiteta lokalnih jedinica. Stvaranje poduzetničkog ozračja te nužnih infrastrukturnih preduvjeta pretpostavke su poslovne privlačnosti. U tom je smislu poslovnu privlačnost potrebno utemeljeno dokazati i promovirati. Upravo je u tom cilju i u Republici Hrvatskoj pokrenut međunarodni program certi ikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem. U ovom tekstu autorica nastoji približiti čitateljima ciljeve Programa, kriterije za ocjenu povoljnog poslovnog okruženja te ukazati na važnost otvorenosti gradova i općina prema razvoju poduzetničke infrastrukture, poticajnog i podržavajućeg poslovnog okruženja.

1. Uvodno o Programu Program Certi ikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem predstavlja jedinstvenu inicijativu u regiji jugoistočne Europe, kreiran je kroz mnogobrojne konzultacije s predstavnicima lokalnih samouprava, poslovnog sektora i nekoliko međunarodnih razvojnih programa usmjerenih prema lokalnom i regionalnom ekonomskom razvoju, a u cilju isticanja uloge lokalnih i regionalnih samouprava kao potpornih institucija u poticanju poduzetništva. Riječ je o složenom i zahtjevnom procesu kojim se utvrđuju i promoviraju standardi, i koji omogućava ocjenu kvalitete usluga i informacija koje lokalne i regionalne samouprave pružaju poduzetnicima u svrhu unapređenja istih. Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) iz Srbije započela je 2007. godine s Programom Certi ikacije gradova i općina s povoljnim poslovnim okruženjem za Jugoistočnu Europu (BFC SEE)1. Nakon velikog interesa koju je Program stekao u Srbiji2, u veljači 2012. godi* Mr. sc. Gorana Roje, članica tima za provođenje pilot projekta BFC SEE, Zagreb 1 Business Friendly Certi icate – South East Europe (BFC SEE).

Do sredine 2012. godine, ukupno je 21 lokalna samouprava u Srbiji ispunila kriterije utvrđene Programom certi ikacije i dobila Certi ikat, a još 33 grada i općine u različitim su fazama tog procesa.

ne s primjenom Programa certi ikacije započelo se i u regiji, odnosno u Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj3.

2. Ciljevi i značajke Programa Certi ikacije Glavni je cilj Programa jačanje pozicije grada/općine u podršci poslovnom okruženju. Stjecanja se certi ikata odvija u trima fazama (evaluacija, implementacija prijedloga promjena i veri ikacija/certi ikacija). Isti je potrebno razumijevati kao: • ispitivanje stupnja otvorenosti gradova/općina prema razvoju poduzetničke klime u svakoj pojedinoj fazi, i • skup razvojnih smjernica prema budućim poboljšanjima postojećih procesa u samoj lokalnoj samoupravi, na kontinuiranoj osnovi. Jačanje pozicije lokalne i regionalne samouprave u podršci poslovnom okruženju uključuje sljedeće podciljeve: • jačanje kapaciteta za privlačenje investicija i podršku poslovnom sektoru, • standardizaciju određenih procedura te osiguravanje stabilne i mjerljive poslovne klime, utvrđivanje primjera najbolje prakse, • utvrđivanje smjernica za daljnja poboljšanja, • izgradnju svijesti poduzetnika o mogućnostima i potencijalima koje pružaju gradovi/općine, de iniranje jedinstvenog i standardiziranog pristupa novim i postojećim poslovnim subjektima, • kontinuirano uvođenje inovacija promoviranjem lokalnih i regionalnih potencijala, • pronalaženje konkretnih rješenja za poboljšanje poslovne klime. Pored jačanja pozicije grada/općine u podršci poslovnom okruženju, jedan je od ciljeva procesa certi ikacije i povećanje konkurentnosti gradova/općina u odnosu na druge gradove/općine u zemlji ali i gradove u regiji koji su ranije započeli s tranzicijom 3 Pilot gradovi zahvaćeni Programom certi ikacije u Hrvatskoj: Rijeka, Crikvenica, Ivanec, Bjelovar i Osijek. Lokalni je partner i nositelj projekta BFC SEE u Hrvatskoj Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE i reformom (poglavito u slučaju apliciranja na pojedine natječaje za inanciranje određenih projekata). Program certi ikacije utječe i na razvoj e ikasnije administracije i upravljačkih procesa od kojih se očekuje otklanjanje zapreka ubrzanom razvoju poduzetništva, omogućivanje modernizacije postojećih procesa, učinkovito privlačenje domaćih i stranih investicija, te kreiranje novih radnih mjesta.

Ispunjenje standarda treba razumjeti kao određenu garanciju: • da će postojeći gospodarstvenici, kao i potencijalni investitori, dobiti usluge i informacije na način koji olakšava poslove koji spadaju u nadležnost lokalnih samouprava, te • da mogu očekivati određenu pomoć i partnerski odnos grada/općine i onda kada su u pitanju i poslovi i procedure koje spadaju u nadležnosti institucija koje djeluju na regionalnom ili državnom nivou. Kriteriji i pokazatelji ukazuju na to što je gradu/općini važno imati organizirano kako bi bili otvoreniji i privlačniji poduzetnicima te na ulogu lokalne i regionalne samouprave u tome. U tom pogledu grad/općina treba voditi računa o ispunjenju uvjeta prema sljedećim skupinama kriterija4:

Spomenuti proces ocjene kvalitete usluga i informacija koje lokalne i regionalne samouprave pružaju poduzetnicima uključuje: • veliki broj sudionika, • više različitih područja rada, • obimnu dokumentaciju (dokazi da su procesi i usluge koje lokalna samouprava koristi u svom radu u skladu s Programom utvrđenim standardima - Kriterijima), • dosta rada na unapređenju procesa u lokalnoj samoupravi.

3. Kriteriji za ocjenu povoljnog poslovnog okruženja Namjera je pokretača Programa certi ikacije da sam proces i čin dodjele certi ikata predstavlja poticaj gradovima/općinama za daljnji rad na poboljšanjima postojećih procesa u samoj lokalnoj samoupravi. U tom pogledu treba kriterije i pokazatelje, koje gradovi/općine trebaju ispuniti kao dio Programa Certi ikacije, tumačiti kao neku vrstu podsjetnika o tome što sve jedna lokalna ili regionalna samouprava treba razvijati kao vlastiti kapacitet, te koji operativni segmenti u gradu ili općini trebaju biti transparentni, funkcionalniji i učinkovitiji. Program Certi ikacije pretpostavlja ispunjenje utvrđenih standarda - 12 kriterija s ukupno 86 podkriterija (pokazatelja) pri čemu postupno ispunjenje zahtjeva pokazatelja vodi ispunjenju zahtjeva pojedinih kriterija. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

a) Strateško planiranje ekonomskog razvoja (postojanje važeće strategije lokalnog razvoja ili rad na izradi iste). Kontinuirano sudjelovanje grada/ općine u izradi dokumenata na crti dugoročne strategije razvoja iznimno je važno i ukazuje kako je gradsko/ općinsko rukovodstvo sagledalo interese poduzetnika i građana, na koji je način pripremljen pro il zajednice, kako su se analizirale prilike, prednosti i zapreke ekonomskom razvoju i koji pravci razvoja su određeni prioritetnima. Još je važnije od toga postizanje stupnja usklađenosti Strategije ekonomskog razvoja s ostalim strateškim dokumentima, kao što je srednjoročni Plan kapitalnih investicija, i redovito praćenje statusa izvršenja strategije i projekata koji su proistekli iz godišnjih akcijskih planova za provedbu Strategije. b) Ustroj i poslovanje organizacijske jedinice koja je zadužena za lokalni ekonomski razvoj, koja aktivno sudjeluje u procesu strateškog planiranja ekonomskog razvoja, priprema i nadgleda provođenje razvojnih projekata; održava kontakte i pruža podršku lokalnoj poslovnoj zajednici; uključena je u komunikaciju s potencijalnim investitorima; posjeduje, održava i koristi vlastite baze podataka o poduzetnicima; vodi računa o kontinuiranom Europska se unija temelji na osnovnim načelima demokracije koja obuhvaća temeljna prava i slobode svih građana neovisno o njihovoj rasi, vjeri, nacionalnosti i spolu. Promicanje je ravnopravnosti spolova ključno za demokratski napredak Europe te njezino osiguravanje kao inkluzivnog društva. Budući da promicanje ravnopravnosti spolova ima tako utjecaj i na lokalni ekonomski razvoj i poslovno okruženje, ono također predstavlja ključni aspekt Programa Certi ikacije gradova s povoljnim poslovnim okruženjem te je uključeno i u zahtjeve kriterija Programa. 4

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE programu stručnog usavršavanja zaposlenih; surađuje s institucijama na regionalnom nivou. Različite lokalne samouprave na različit način rješavaju postojanje organizacijske jedinice koja obavlja sve ove funkcije: od gradskog savjetnika za lokalni ekonomski razvoj i službi (odjela/odsjeka) unutar gradske/ općinske administracije do (regionalnih) razvojnih agencija koje rade djelimično ili potpuno nezavisno. c) Službeni ustroj i poslovanje Odbora koji daje savjete gradskom/općinskom rukovodstvu u vezi s pitanjima i problemima poslovne zajednice, i koji većim dijelom čine predstavnici poslovne zajednice te čije se sugestije uzimaju u obzir prilikom donošenja relevantnih odluka na lokalnom nivou. Riječ je o tijelu koje bi trebalo biti formirano na inicijativu gradonačelnika/načelnika općine ili samog gradskog/općinskog vijeća, od kojeg se očekuje da: • prati sva pitanja u interesu privrede i lokalnog ekonomskog razvoja, • predlaže lokalnoj samoupravi dodatne aktivnosti i poboljšanje procedura, • prati i procjenjuje izvršenje projekata i strategije za lokalni ekonomski razvoj, • pruža savjetodavnu podršku gradonačelniku/ načelniku općine prilikom odlučivanja u vezi s ekonomskim razvojem i razvojnim programima, a sve u svrhu unapređenja poslovnog okruženja u određenoj lokalnoj samoupravi. d) Rad na uspostavi sustava usluga za dobivanje građevinske dozvole, odnosno na: • prikupljanju važeće prostorno-planske dokumentacije koja omogućava izdavanje građevinskih dozvola, • izradi kataloga raspoloživog građevinskog/industrijskog zemljišta, s podacima o veličini, opremljenosti, a koji se može ponuditi potencijalnom investitoru, • izradi vodiča kroz proces izdavanja građevinske dozvole, odnosno informativnog vodiča za investitore o postupku dobivanja građevinske dozvole za izgradnju objekata povjerenih jedinici lokalne samouprave na teritoriji grada/općine, • mogućnosti pružanja informacije o statusu konkretnog zahtjeva/predmeta na zahtjev stranke ili drugih sudionika u postupku – investitora (preko mrežne stranice, telefonom), a u slučajevima kada je nadležnost za određeni predmet na nivou institucija iznad nivoa lokalnih samouprava, od lokalne samouprave očekuje se da za stranku sazna informacije o statusu predmeta. Jedno od lakše ostvarljivih poboljšanja koje grad/ općina može brzo provesti u pogledu otvorenosti 24

prema poslovnom okruženju pružanje je kompletnih informacija o raspoloživom zemljištu i objektima, o svakom koraku procedure za dobivanje suglasnosti, kao i svim potrebnim obrascima. e) Postojanje analitičke osnove za podršku lokalnoj poslovnoj zajednici i privlačenje investicija. Kako bi grad/općina izgradili što povoljnije poslovno okruženje i na taj način bili što otvoreniji i privlačniji poduzetnicima, nužno je da isti ima ažurirane statističke podatke, odnosno ekonomske pokazatelje koji utječu na kreiranje lokalne gospodarske politike i mogu biti od koristi poduzetnicima. Cilj je posjedovanja ovakvih podataka ali i korištenje istih za potrebe analiza da poduzetnici mogu: • planirati svoje ulazne troškove (registracija poduzeća, priključci na energetske i komunalne sustave, uvjeti za kupnju/zakup zemljišta, inancijske povlastice te povlastice za uređenje i održavanje zemljišta), • naći potencijalne partnere u gradu/općini/regiji za potrebe svoje proizvodnje ili pružanja usluga, te • dobiti i razne druge informacije u gradu/općini koje im mogu pomoći u poslovanju (uvjeti kreditiranja, posebni programi za razvoj malog i srednjeg poduzetništva). Na zahtjeve za informacijama koje možda i nisu u nadležnosti lokalnih samouprava (primjerice kapacitet elektro mreže, cijena priključka na telekomunikacijski sustav, procedure za dobivanje suglasnosti državnih institucija) lokalna se uprava nikad ne smije oglušiti. Bez obzira na to što je nekad i za samu upravu teško dobiti određene informacije od drugih institucija, ona uvijek mora nastupati kao podrška poduzetniku. f) Rad na aktivnostima za promociju ulaganja i kvaliteta poslovne klime u gradu/općini. Nužna je aktivnost općine/grada u promoviranju ponude svojih investicijskih potencijala. To se iskazuje i razvojem instrumenata za promidžbu investicijskih potencijala grada/općine te ažuriranjem dijela mrežnih stranica koji se odnose na uvjete poslovanja i investicijske potencijale u lokalnoj ekonomiji. Primjeri se dobre prakse odnose na izradu: • promotivnih brošura o predstavljanju grada/općine i njezin investicijski potencijal, • vodiča za investitore na hrvatskom i engleskom jeziku, • brošura o dostupnim industrijskim/poslovnim zonama i slično. g) Sposobnost predstavljanja stupnja zaduženosti i kreditne sposobnosti lokalne samouprave. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Lokalna samouprava treba moći kreditno zaduživanje usporediti s usvojenim strategijama i planovima kako bi se utvrdilo zadužuje li se ista u skladu s razvojnim ciljevima. Grad/općina treba biti spremna transparentno i sažeto predstaviti projekte i planove (najčešće ulaganja u infrastrukturu) zbog kojih se zaduživala, ili to tek planira.

h) Sudjelovanje u praćenju dinamike lokalnog tržišta rada i aktivan odnos grada/općine prema utvrđenom stanju i potrebama. Grad/općina koja želi aktivno sudjelovati u izgradnji povoljnoga poslovnog okruženja treba kontinuirano raditi na prikupljanju osnovnih podataka o broju i strukturi nezaposlenih, zaposlenih te (u suradnji s odgovarajućim državnim službama za zapošljavanje i obrazovnim institucijama) nuditi i određene obuke prilagođene potrebama investitora. Zavisno od djelatnosti zainteresiranih poduzetnika, grad/općina treba ukazati na određene pro ile nezaposlenih, kao i nastupiti kao partner u obukama i zapošljavanju, naročito kada je krajnji rezultat otvaranje novih radnih mjesta u lokalnoj samoupravi. i) Kontinuirana suradnja privatnog i javnog sektora u cilju zajedničkog rešavanja bitnih pitanja/ problema od općeg značaja za građane i poslovnu zajednicu u gradu/općini. Riječ je o suradnji javnog sektora (grada/općine) s privatnim sektorom u cilju iniciranja i promoviranja ekonomskog razvoja (poTIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

vjeravanje neke javne komunalne djelatnosti privatnim partnerima, podržavanje razvoja poslovne infrastrukture - poslovnih inkubatora, klastera i sl.). j) Adekvatna infrastruktura i pouzdane komunalne usluge. Jedan od bitnih elemenata koji utječe na odluku poduzetnika hoće li u nekom gradu/ općini investirati ili neće odnosi se velikim dijelom na infrastrukturnu opremljenost industrijske zone, građevinskog zemljišta i uopće lokacije na kojoj je predvidio svoje ulaganje. Uzevši ovo u obzir, investitora će zanimati postoje li srednjoročni i dugoročni planovi infrastrukturnog razvoja (godišnji planovi infrastrukturnog razvoja i plan kapitalnih investicija), jesu li oni realni, odnosno jesu li usklađeni s potrebama lokalne ekonomije, te uzimaju li se prilikom formuliranja i usvajanja godišnjih planova infrastrukturnog razvoja u obzir stavovi i mišljenje privatnog sektora. Nepostojanje infrastrukturnih planova, odnosno postojanje planova koje nisu u skladu s potrebom lokalne ekonomije, daje vrlo loš signal investitoru. Sve ostale pogodnosti, kao što su informacije o olakšicama koje dobiva investitor prilikom ispunjenja određenih kriterija za ulaganje, te provedba drugih infrastrukturnih projekata, također su dobri pokazatelji koji će dati vrlo dobru sliku organiziranosti zainteresiranom investitoru. Grad/općina treba prikupiti spomenute informacije i predstaviti ih u kratkoj formi, kako poduzetnici ne bi proveli previše vremena u traganju za informacijama, nego uspostavili neki oblik sustava za slanje pitanja, zahtjeva, molbi i žalbi koji rezultira povratnom potpunom informacijom zainteresiranim stranama u određenom roku. k) Grad/ općina treba provoditi transparentnu poreznu politiku i politiku naplate naknada kojima se stimulira ekonomski razvoj te ažurirano informirati poslovnu zajednicu o lokalnim poticajnim mjerama (subvencije kamatnih stopa i sl.) ali i o državnim poticajima. l) Razvoj informacijske i komunikacijske tehnologije. U cilju povećanja e ikasnosti svih službi u okviru gradske/općinske uprave i javnih komunalnih poduzeća važna je zastupljenost interneta i E-mail komunikacije u svakodnevnom poslovanju. Postojanje sustava za slanje pitanja, zahtjeva, molbi i žalbi u elektronskoj formi sustava za razmjenu E-mail poruka ili eksternog E-portala (mrežni portal kao ishodišno mjesto za pružanje informacija građanima i poslovnom sektoru), svakako predstavlja važan iskorak grada/općine u pogledu stupnja njihove otvorenosti prema privlačenju potencijalnih investitora. Vrlo je važno na svaki zahtjev odgovoriti što ranije, i to potpunom informacijom. 25

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

͵Ͳ

TIM4PIN MAGAZIN 1/2013.

RAČUNOVODSTVO Ivana Maletić *

UDK 657.2

Tromjesečni izvještaji u sustavu proračuna s osvrtom na korištenje namjenskih prihoda Okružnica o predaji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2013. godine objavljena je 28. ožujka 2013. godine na internetskim stranicama Ministarstva inancija. Autorica u nastavku prikazuje sadržaj okružnice i podsjeća na speci ičnosti praćenja potrošnje po izvorima inanciranja.

1. Uvod Rokovi sastavljanja i predaje tromjesečnih inancijskih izvještaja ostali su nepromijenjeni u odnosu na prethodnu godinu: 10. travnja 2013. godine za proračune i proračunske korisnike, a 22. travnja 2013. godine za izvanproračunske korisnike. Okružnica, uz uobičajeni podsjetnik na obvezu sastavljanja tromjesečnih inancijskih izvještaja, donosi i način knjiženja sredstava koje će jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvariti iz državnog proračuna za provedbu izbora za zastupnike u Europskom parlamentu i za provedbu lokalnih izbora u 2013. godini.

2. Obveznici i obveza predaje tromjesečnih inancijskih izvještaja Obveznici predaje inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2013. godine jesu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici. Popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu objavljen je 30. svibnja 2012. godine u Podacima iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu (NN, br. 60/2012). Svaki je korisnik objavljen uz navođenje broja iz Registra (RKP broja) što dokazuje njegovu institucionalnu pripadnost sektoru općeg proračuna, a na temelju inancijskih izvještaja tih korisnika * Mr. sc. Ivana Maletić, predsjednica Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

sastavlja se konsolidirani inancijski izvještaj općeg proračuna. Upravo zato proračunski korisnici ne mogu predati inancijske izvještaje bez RKP broja koji dokazuje njihovu pripadnost proračunskom sustavu, odnosno FINA neće prihvatiti njihove izvještaje. Podsjećaju se obveznici da predaju inancijske izvještaje na vrijeme, jer se u Upitniku o iskalnoj odgovornosti traži odgovor jesu li se kod predaje inancijskih izvještaja poštivali rokovi i način predaje utvrđen Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Rokovi predaje inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2013. godine jesu: • za proračune, proračunske korisnike državnog proračuna i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 10. travnja 2013. godine, • za izvanproračunske korisnike državnog proračuna i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 22. travnja 2013. godine. Financijski izvještaji koji se sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2013. godine jesu: • Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proračuna na Obrascu: S-PR-RAS, • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS, • Izvještaj o novčanim tijekovima na Obrascu: NT, • Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE, • Bilješke. Dakle, te inancijske izvještaje mogu predati isključivo proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika, kao i oni koji su nakon objave Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarstva inancija dobili RKP broj. Proračunski i izvanproračunski korisnici predaju FINA-i inancijske izvještaje isključivo u elektroničkom obliku s Referentnom stranicom Izvještaja proračuna proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Uz elektronički oblik Referentne stranice, 27

RAČUNOVODSTVO predaje se njezin ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom. Tablica 1. Kratki pregled obveznika, obveza i rokova predaje inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2013. godine. Financijski Rok izvještaji PRORAČUNSKI Izvještaj o 10. travnja KORISNICI prihodima i DRŽAVNOG rashodima korisnika PRORAČUNA proračuna (Obrazac: S-PR-RAS) 10. travnja PRORAČUNSKI Izvještaj o prihodima i KORISNICI rashodima korisnika JEDINICA proračuna LOKALNE I (Obrazac: S-PR-RAS) PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE 22. travnja ŽUPANIJSKE Izvještaj o UPRAVE ZA prihodima i CESTE rashodima korisnika (Obrazac: S-PR-RAS) JEDINICE Izvještaj o 10. travnja LOKALNE I prihodima i PODRUČNE rashodima, (REGIONALNE) primicima i izdacima SAMOUPRAVE (Obrazac: PR-RAS), Izvještaj o novčanim tijekovima (Obrazac: NT), Izvještaji o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i Bilješke IZVANIzvještaj o 22. travnja PRORAČUNSKI prihodima i KORISNICI rashodima, DRŽAVNOG primicima i izdacima PRORAČUNA (Obrazac: PR-RAS), Izvještaj o novčanim tijekovima (Obrazac: NT), Izvještaji o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i Bilješke Obveznik

Predaja FINA-i

FINA-i

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju FINA-i Obrazac: PR-RAS, Obrazac: NT i Obrazac: OBVEZE, a Ministarstvu inancija za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka ne dostavljaju se niti inancijski izvještaji niti bilješke. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nadležna ministarstva ne konsolidiraju Obrasce: S-PR-RAS korisnika iz svoje nadležnosti. Podsjećamo da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju nastalih promjena u vlasničkim udjelima, uz inancijske izvještaje, sastavljaju obveznu Bilješku, Izvještaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini. Izvještaj se sastavlja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka na Obrascu: UDJ i predaje do 10. travnja u elektroničkom obliku Ministarstvu inancija na e-mail: stjepan.jusup@m in.hr.

3. Utvrđivanje rezultata ostvarenog u tromjesečnom razdoblju 2013. Proračunski korisnici i županijske uprave za ceste (odnosno obveznici sastavljanja Obrasca: S-PR-RAS) ne trebaju utvrđivati rezultat za tromjesečno razdoblje.

FINA-i

Proračunski korisnici državnog proračuna te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za prvo tromjesečje predaju FINA-i Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proračuna na Obrascu: S-PR-RAS, koji je više statističke prirode. Županij28

ske uprave za ceste, kao izvanproračunski korisnici regionalnih jedinica, također dostavljaju Obrazac: S-PR-RAS. Izvanproračunski korisnici nemaju obvezu dostave tromjesečnih inancijskih izvještaja Ministarstvu inancija, stoga svoje inancijske izvještaje dostavljaju isključivo FINA-i.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te izvanproračunski korisnici državnog proračuna utvrđuju rezultat ostvaren od 1. siječnja do 31. ožujka. Rezultat razdoblja utvrđuje se prenošenjem ukupnih rashoda i prihoda, primitaka i izdataka na račune podskupine 921 Utvrđivanje rezultata poslovanja. Dugovni saldo na računu 921 znači da je ostvaren manjak, a potražni znači višak. Za izvještajna razdoblja tijekom godine nije potrebno prenositi rezultate (salda sa računa podskupine 921) na račune podskupine 922 Višak/manjak prihoda na kojima je iskazan rezultat ostvaren u svim prethodnim razdobljima poslovanja.

3.1. Utvrđivanje rezultata poslovanja Na račun 92111 Obračun prihoda i rashoda poslovanja prenose se (preko računa rasporeda rashoda – 39111 i rasporeda prihoda – 69111) ukupni ostvareni prihodi i rashodi poslovanja te se utvrđuje rezultat poslovanja ostvaren u tromjesečnom razdoblju. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

RAČUNOVODSTVO Red. br. 1 1.

Opis 2 Obračun rashoda i prihoda poslovanja • obračun rashoda poslovanja • obračun prihoda poslovanja • manjak

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

400.000

92111

39111

340.000

69111

92111

60.000

92111

3.2. Utvrđivanje rezultata od ne inancijske imovine Ukupno ostvareni prihodi od prodaje ne inancijske imovine (razred 7) i rashodi za nabavu ne inancijske imovine (razred 4) prenose se preko računa rasporeda prihoda (79111) i rashoda (49111) na račun 92121 Obračun prihoda i rashoda od ne inancijske imovine. Ako je potražna strana na računu 92121 veća od dugovne, znači da je tijekom devetomjesečnog razdoblja ostvaren višak, odnosno da su prihodi od prodaje ne inancijske imovine veći od rashoda za nabavu neinancijske imovine. Veća dugovna strana na računu 92121 znači veće rashode, odnosno ostvareni manjak.

1 1.

Opis 2 Obračun rashoda i prihoda od ne inancijske imovine • obračun rashoda od ne inancijske imovine • obračun prihoda od ne inancijske imovine • manjak

Iznos 3

Račun Duguje Potražuje 4 5

160.000 92121

49111

122.000 79111

92121

40.000

92121

3.3. Utvrđivanje rezultata od inancijske imovine Računi skupina 51 – 55 i 81 – 84 zatvaraju se na kraju godine. Odobravanjem računa rasporeda izdataka 59111 i zaduživanjem računa 92131 Obračun primitaka i izdataka od inancijske imovine te zaduživanjem računa rasporeda primitaka 89111 i odobravanjem računa 92131 utvrđuje se rezultat od inancijske imovine. Potražni saldo na računu 92131 znači da je ostvaren višak, a dugovni saldo znači manjak primitaka od inancijske imovine. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

1 1.

Proračun iz primjera ostvario je manjak prihoda poslovanja od 60.000,00kn.

Red. br.

Opis

Iznos

Račun Duguje Potražuje 4 5

2 3 Utvrđivanje rezultata od inancijske imovine • ukupni izdaci za inancijsku 60.000 59111 imovinu i otplate zajmova • obračun primitaka od inancijske 140.000 89111 imovine i zaduživanja • višak 80.000

51-55

92131 92131

Proračun je ostvario višak primitaka od inancijske imovine i zaduživanja – potražni saldo na računu 92131. Privremeni rezultati utvrđeni prenošenjem ukupnih prihoda i rashoda, primitaka i izdataka na račune podskupine 921 trebaju odgovarati iznosima upisanim u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.

4. Korištenje namjenskih prihoda doznačenih iz državnog proračuna JLP(R)S u 2013. 4.1. Provedba lokalnih izbora i za zastupnike u Europskom parlamentu Prema naputku iz Okružnice jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave evidentirat će sredstva doznačena iz državnog proračuna za rad izbornih povjerenstava u 2013. godini na osnovnom računu prihoda 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna. Nastale rashode po toj osnovi bit će potrebno iskazati po prirodnoj vrsti u okviru razreda 3 Rashodi poslovanja. Za one jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje proračunom nisu predvidjeli pozicije za isplatu navedenih troškova, ističemo kako sukladno članku 50. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08. i 136/12.) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu uplaćena a neplanirana (ili manje planirana) sredstva pomoći koristiti do visine uplaćenih sredstava.

4.2. Prijevoz učenika i plaće preuzetih djelatnika prostornog uređenja i gradnje Nadležna ministarstva nisu u 2012. godini u cijelosti ispunila svoje obveze prema jedinicama lokalne i 29

RAČUNOVODSTVO područne (regionalne) samouprave u dijelu doznake sredstva iz državnog proračuna za prijevoz učenika srednjih škola i za preuzete djelatnike u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji obavljaju decentralizirane poslove prostornog uređenja i gradnje temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07). Navedene su obveze za 2012. godinu ispoštovane početkom 2013. godine. Okružnicom o predaji i konsolidaciji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine (KLASA: 400-06/12-01/163; URBROJ: 513-0502/13-5) od 25. siječnja 2013. godine, Ministarstvo je inancija omogućilo priznavanje prihoda 2012. godine samo za preostale doznake sredstava pomoći izravnanja koje su isplaćene jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz državnog proračuna u prvoj polovini siječnja 2013. godine temeljem Uredbe o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2012. godinu (NN, br. 52/12). Takva uputa i pristup, koji odstupaju od propisanoga gotovinskog načela priznavanja prihoda, za te vrste namjenskih doznaka iz državnoga proračuna primjenjivani su kontinuirano od 2004. godine. Očekivalo se da će Ministarstvo inancija dati istu uputu i za sredstva za prijevoz učenika srednjih ško-

la i plaće preuzetih djelatnika prostornog uređenja i gradnje koja su na račune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave doznačena, umjesto u 2012. godini, početkom 2013. godine. Navedena je uputa izostala. Međutim, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podmirile su u 2012. godini, bez obzira na izostanak namjenskih prihoda iz državnog proračuna, obveze za prijevoz učenika srednjih škola i isplatile plaće preuzetnim djelatnicima prostornog uređenja i gradnje, i to iz svojih izvornih prihoda, odnosno tereteći izvor inanciranja: opći prihodi i primici. Uvažavajući navedene činjenice, Ministarstvo inancija je dopisom 21. veljače 2013. godine (KLASA: 400-06/13-01/102; URBROJ: 513-05-02/13-1) omogućilo tim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da namjenske prihode iz državnog proračuna koje su ostvarile u siječnju 2013. godine koriste u 2013. godini za pokriće rashoda iz izvora inanciranja: opći prihodi i primici. Jedinice će te prihode, ostvarene u siječnju 2013. godine, evidentirati u okviru podskupine 633 Pomoći iz proračuna, ali će ih iznimno povezati s izvorom inanciranja: opći prihodi i primici. Ta uputa Ministarstva inancija može se primijeniti i na korištenje drugih namjenskih prihoda iz državnog proračuna, ostvarenih u 2013. godini, za obveze iz 2012. godine koje je državni proračun imao prema jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koje su jedinice podmirile u 2012. godine iz svojih prihoda.

NE PROPUSTITE! ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE U Zagrebu, 20. – 22. svibnja, s početkom u 9.30

Usavršite znanje o sustavu proračuna, proračunskim procesima,ekonomskim i inancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenom praćenju poslovanja JLS i proračunskih korisnika, inancijskom izvještavanju, inancijskom upravljanju, iskalnoj odgovornosti i izradi inancijskog plana/proračuna. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. Više o Školi pogledajte na našoj internetskoj stranici www.tim4pin.hr. 30

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

RAČUNOVODSTVO Mladenka Karačić ∗

UDK 657.2

Financijski izvještaji nepro itnih organizacija za prvo tromjesečje 2013. Uputa za izradu i predaju inancijskog izvještaja nepro itnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2013. godine objavljena je od 28. ožujka 2013. godine na internetskim stranicama Ministarstva inancija. Njom se podsjeća nepro itne organizacije, koje su obveznici sastavljanja inancijskih izvještaja, na rokove i način predaje tromjesečnih izvještaja.

1. Uvod Skraćeni račun prihoda i rashoda za prvo tromjesečje 2013. godine predaje se na Obrascu: S-PR-RAS-NPF Financijskoj agenciji (FINA-i) za potrebe Ministarstva inancija i Državnog zavoda za statistiku unutar 20 dana od isteka izvještajnog razdoblja, dakle 22. travnja 2013. godine. Uz skraćeni račun prihoda i rashoda nije potrebno sastavljati bilješke jer je člankom 65. stavkom 5. Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09) de inirano da su bilješke detaljnija razrada i dopuna podataka iz bilance te računa prihoda i rashoda.

Uz elektroničku verziju obrasca predaje se i ispis Referentne stranice ovjeren potpisom osobe ovlaštene za zastupanje i pečatom. Zbog pogrešaka koje su moguće ručnom unosu podataka iz papirnatih obrazaca u bazu FINA-e, preporuka je predavati elektronički izvještaj. FINA-i je potrebno predati inancijski izvještaj za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2013. godine i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvještavanja pa svi stupci imaju vrijednost nule. Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda jer za vođenje računa otvorenih u bankama nepro itne organizacije primaju račune koje je, bez obzira jesu li plaćeni, potrebno provesti u poslovnim knjigama i na inancijskim izvještajima iskazati rashod. Skraćeni račun prihoda i rashoda čuva se do dana predaje skraćenog računa prihoda i rashoda za prva tri mjeseca sljedeće godine (2013.).

2. Obveznici i rokovi predaje tromjesečnog inancijskog izvještaja Skraćeni račun prihoda i rashoda na Obrascu: S-PR-RAS-NPF za razdoblje 1. siječnja do 31. ožujka 2013. godine predaje se FINA-i do 22. travnja 2013. godine. Nepro itne su organizacije dužne poštivati Uredbom propisani rok za dostavu inancijskog izvještaja jer FINA nakon navedenog roka neće zaprimati inancijske izvještaje. Obrazac: S-PR-RAS-NPF moguće je predati: • u elektroničkom obliku s ugrađenim kontrolama koji se može pronaći na web- stranicama Ministarstva inancija (www.m in.hr → Državna riznica → Računovodstvo → Nepro itno računovodstvo → Financijski izvještaji za nepro itne organizacije s ugrađenim kontrolama) i FINA-e, ili • papirnatim obrascima. *

Mladenka Karačić, mag. oec., načelnica u Ministarstvu inancija

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

3. Sadržaj Obrasca: S-PR-RAS-NPF U Obrascu: S-PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci: • stupac 1 – broj računa iz računskog plana; • stupac 2 – naziv računa; • stupac 3 – AOP oznaka; 31

RAČUNOVODSTVO • stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine;

II. Drugi dio Obrasca obuhvaća dodatne podatke od AOP 015 do AOP 037.

• stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine;

Kao i u Obrascu: PR-RAS-NPF, i ovdje se traže statistički podaci o prosječnom broju radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja i na osnovi sati rada. Ostali dodatni podaci obuhvaćaju uglavnom podatke o rashodima na trećoj (razini podskupine) ili četvrtoj razini računskog plana (izuzev podatka o ukupnim prihodima po posebnim propisima iz proračuna na AOP 017). Kako se u ovom dijelu ne mogu uspostaviti matematičke kontrole između AOP oznaka, uspostavljen je kontrolni zbroj na AOP 038 na kojem se treba iskazati ukupan zbroj podataka od AOP 015 do AOP 037.

• stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala). Nepro itne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2013. godine popunjavaju sve stupce Obrasca: S-PR-RAS-NPF, uključujući stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine i stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine. Taj se tromjesečni inancijski izvještaj naziva skraćeni račun prihoda i rashoda jer svojim sadržajem podsjeća na račun prihoda i rashoda kojeg nepro itne organizacije sastavljaju na polugodištu i na kraju godine. Ipak, taj je izvještaj znatno kraći jer ne obuhvaća sve račune računskog plana na razini odjeljka kao račun prihoda i rashoda. Obrazac: S-PR-RAS-NPF može se podijeliti na četiri dijela. I. Prvim dijelom Obrasca, od AOP 001 do AOP 014, obuhvaćeni su podaci o prihodima i rashodima na drugoj razini računskog plana – razini odjeljka. U ovom dijelu Obrasca uspostavljene su kontrole na:

Račun iz rač. Plana

3311 411 412 413 4211

• AOP 001 Prihodi koji je jednak zbroju od AOP 002 do AOP 007 i • AOP 008 Rashodi koje je jednak zbroju od AOP 009 do AOP 014.

4212

Isječak iz Obrasca: S-PR-RAS-NPF

423

Račun iz rač. plana 1 3 31 32 33 34 35 36 4 41 42 43 44 45 46

4213 422

424 OPIS

AOP

2 PRIHODI (AOP 002+003+004+005+006+007) Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga Prihodi od članarina i članskih doprinosa Prihodi po posebnim propisima Prihodi od imovine Prihodi od donacija Ostali prihodi RASHODI (AOP 009+010+011+012+013+014) Rashodi za radnike Materijalni rashodi Rashodi amortizacije Financijski rashodi Donacije Ostali rashodi

3 001 002 003 004 005 006 007 008 009 010 011 012 013 014

4241 425 4257 426 4291 4292 4293 4431 4512 452 4623

DODATNI PODACI Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) Prosječan broj radnika na osnovi sati rada (cijeli broj) Prihodi po posebnim propisima iz proračuna Plaće Ostali rashodi za radnike Doprinosi na plaće Službena putovanja Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život Stručno usavršavanje radnika Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim tijelima, povjerenstvima i slično Naknade volonterima Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa Naknade za obavljanje aktivnosti Rashodi za usluge Intelektualne i osobne usluge Rashodi za materijal i energiju Premije osiguranja Reprezentacija Članarine Bankarske usluge i usluge platnog prometa Stipendije Kapitalne donacije Rashodi za ostala porezna davanja Kontrolni zbroj (AOP 015 do 037)

AOP 015 016 017 018 019 020 021 022 023 024 025 026 027 028 029 030 031 032 033 034 035 036 037 038

III. Sadržaj trećeg dijela Obrasca, od AOP 039 do AOP 044, ukazuje na činjenicu da je taj izvještaj izrađen i za potrebe Državnog zavoda za statistiku kako bi zamijenio dosadašnji statistički Obrazac: TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

RAČUNOVODSTVO TSI-N. U tom se dijelu od nepro itnih organizacija traži iskazivanje vrijednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu. Isječak iz Obrasca: S-PR-RAS-NPF

051 052 053 054 055 056

VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJA U NOVU DUGOTRAJNU IMOVINU Građevinski objekti u pripremi Postrojenja i oprema u pripremi Prijevozna sredstva u pripremi Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi Ostala ne inancijska imovina u pripremi

AOP 039 040 041 042 043 044

Cilj prikupljanja podataka od AOP 039 do AOP 044 je mogućnost obračuna investicija u dugotrajnu imovinu u kraćem vremenu, odnosno tromjesečjima. Pri tome se naglašava da se u navedene AOP oznake Obrasca: S-PR-RAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne imovine na 31. ožujka 2013. godine iskazano na bilančnim kontima od 051 Građevinski objekti u pripremi do 056 Ostala ne inancijska imovina u pripremi. Prema obrazloženjima se Državnog zavoda za statistiku pod pojmom Vrijednost ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje te popravci dugotrajne imovine. Ostvarenim investicijama u novu dugotrajnu imovinu smatraju se nabavke od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlastitoj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabavke opreme u trgovini, te nabavke imovine od privatnih osoba, odnosno investicijska dobra koja još nisu bila predmetom kupoprodaje između neposrednih korisnika tih dobara. Vrijednost investicija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje se po kupovnim cijenama te obuhvaća sve

transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (naknade bilježnicima, inženjerima, pravnicima i sl.) te sve poreze koji se plaćaju na prijenos. U ostvarene investicije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu, budući da izravno utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji. Nabavke se smatraju ostvarene u trenutku promjene vlasnika, a kod građevinskih radova nabavka je de inirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama. Investicije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaganja u nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i ulaganja u stambene objekte. Investicije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade te ulaganja u važnija poboljšanja zemljišta. Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja u rudarska istraživanja, računalne programe, patente, prava, licence, književna i umjetnička djela. Podaci obuhvaćaju i nabavku dugotrajne imovine inancijskim leasingom. U iskazane se podatke ne uključuje nabava zemljišta, jer se transakcije nabave i prodaje poništavaju na razini države. IV. Četvrti dio Obrasca: S-PR-RAS-NPF prati bilančnu poziciju – stanje zaliha na 1. siječnja i na 31. ožujka 2013. godine. Budući da se od AOP 039 do AOP 045 ne mogu uspostaviti matematičke i/ili logičke kontrole, na AOP 046 uspostavljen je kontrolni zbroj. Isječak iz Obrasca: S-PR-RAS-NPF Račun iz rač. Plana

AOP Stanje zaliha Kontrolni zbroj (AOP 039 do 045)

045 046

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo *

UDK 657.2

Upis u registar nepro itnih organizacija i informiranje o promjenama Obveznici upisa u Registar nepro itnih organizacija istovjetni su obveznicima primjene Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija. Nepro itne organizacije osnovane nakon 1. siječnja 2009. (dakle i one koje su osnovane u 2010., 2011., 2012. i 2013. godine) dužne su voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te predavati inancijske izvještaje sljedeće tri godine neovisno o visini prihoda i imovine. Za jedan dio tih nepro itnih organizacija utvrđeno je da ostvareni prihodi i imovina tijekom tri godine od osnivanja i Upisa u registar ne prelaze 100.000,00 kuna zbog čega im prestaje obveza sastavljanja i predaje inancijskih izvještaja. O navedenom je potrebno izvijestiti Ministarstvo inancija popunjavanjem Obrasca: RNO-P.

1. Uvod Već je 2008. godine, odnosno tijekom prve godine primjene nove Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09) uočena potreba za većom i ažurnijom kontrolom dostave inancijskih izvještaja nepro itnih organizacija Ministarstvu inancija i Državnom uredu za reviziju za što je bilo potrebno osigurati cjelovite podatke o obveznicima primjene nepro itnog računovodstva. S tim ciljem razmišljalo se i o povezivanju postojećih matičnih registara (Registra udruga, Registra zaklada, Registra pri trgovačkom sudu i ostalih matičnih registara). Uz informatičku i cjenovnu zahtjevnost takvoga projekta, ključni argument zbog kojeg se odlučilo na ustrojavanje novog registra, pod nazivom Registar nepro itnih organizacija (u daljnjem tekstu: Registar), leži u činjenici da postojeći registri ne sadrže elemente dostatne za praćenje inancijskih podataka nepro itnih organizacija na razini sektora, kao cjeline. Ustrojavanje i obveza upisa nepro itnih organizacija u sam Registar propisana je prvim izmjenama i dopunama Uredbe u 2009. godini. Za upis je potrebno ispuniti Obrazac: RNO dostupan na stranicama Ministarstva inancija. Prilikom upisa, Ministarstvo inancija dodjeljuje RNO broj bez kojeg nije moguća predaja inancijskih izvještaja ako je nepro itna or*

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, načelnica u Ministarstvu inancija

ganizacija obveznik predaje izvještaja prema kriterijima iz Uredbe. U slučaju promjene podataka unesenih u Registar, što uključuje i obvezu sastavljanja i predaje inancijskih izvještaja, izvještava se Ministarstvo inancija na Obrascu: RNO-P.

2. Obveza i obveznici upisa u Registar nepro itnih organizacija Obveznici upisa u Registar nepro itnih organizacija istovjetni su obveznicima primjene Uredbe o računovodstvu nepro itnih organizacija, odnosno to su: udruge i njihove saveze, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sindikate, vjerske i druge zajednice te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/pro ita, a za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nepro itne organizacije. Podružnice sindikata, političkih stranaka i drugih nepro itnih organizacija koje nemaju pravnu osobnost nisu obveznici upisa u Registar jer se upis obavlja na razini pravne osobe. Najveći broj nepro itnih organizacija upisivale su se prilikom osnivanja u odgovarajući matični registar, a i ubuduće će to tako biti. Od početka 2009. godine novoosnovane su nepro itne organizacije obvezne prijaviti se i u Registar nepro itnih organizacija. U taj Registar upisuje se isključivo dostavljanjem Obrasca: RNO Ministarstvu inancija najkasnije 30 dana od upisa u matični registar ili drugog načina osnivanja. Obrazac: RNO sastavni je dio Uredbe. Isti se može pronaći na internet stranicama Ministarstva inancija: (www.m in.hr – Državna riznica – Računovodstvo – Nepro itno računovodstvo, odnosno: http://www.m in.hr/hr/nepro itno-racunovodstvo.) Sve su nepro itne organizacije koje do danas nisu ispunile obvezu upisa u Registar nepro itnih organizacija dužne to učiniti odmah.

3. Sadržaj Registra nepro itnih organizacija Podaci iz Registra javni su i dostupni sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Dio Registra objavljuje se i na internetskim stranicama Ministarstva inancija. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

RAČUNOVODSTVO Ministarstvo inancija ne izdaje izvadak iz Registra, već je kao dokaz o upisu nepro itne organizacije u Registar (potreban primjerice zbog prijave na natječaje koje objavljuju državna tijela) dovoljno ispisati stranicu s podacima dobivenim pretragom Registra na internetskoj stranici Ministarstva inancija. Registar nepro itnih organizacija sadrži sljedeće podatke o nepro itnim organizacijama: I. skupina podataka: obuhvaća podatke koje popunjava Ministarstvo inancija, a riječ je o rednom broju nepro itne organizacije iz Registra, datumu upisa, odnosno datumu brisanja iz Registra i datumu posljednje promjene. II. skupina podataka: obuhvaća opće podatke o nepro itnoj organizaciji. To su: naziv nepro itne organizacije, matični broj, osobni identi ikacijski broj, registarski broj upisa u matični Registar, račun, adresa sjedišta, statistička oznaka grada/ općine i županije, šifra djelatnosti, osoba za kontakt, telefon/faks, e-mail, internetska stranica. III. skupina podataka: obuhvaća podatke o osobi/ osobama ovlaštenim za zastupanje nepro itne organizacija. IV. skupina podataka: uključuje podatke relevantne za bazu inancijskih izvještaja, a obuhvaća podatke na temelju kojih se utvrđuje obveza sastavljanja i predaje inancijskih izvještaja te vođenja dvojnog računovodstva. Prema članku 71. Uredbe, sastavljati i predavati inancijske izvještaje nisu obvezne nepro itne organizacije: • čija je vrijednost imovine uzastopno u prethodne tri godine manja od 100.000,00 kuna na razini godine i • godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 100.000,00 kuna na razini godine. Nepro itne su organizacije osnovane nakon 1. siječnja 2009. (dakle i one koje su osnovane u 2010., 2011., 2012. i 2013. godine) dužne voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te predavati inancijske izvještaje sljedeće tri godine neovisno o visini prihoda i imovine.

4. Promjena podataka u Registru nepro itnih organizacija i brisanje iz Registra Zbog naravi Registra, podatke je potrebno redovito ažurirati. Stoga su nepro itne organizacije obvezne

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

unutar dva radna dana od upisa promjene u matični registar (a ako se promjena ne upisuje u matični registar u roku od dva radna dana od nastanka promjene) obavijestiti Ministarstvo inancija o promjenama (adresa: Ministarstvo inancija, Služba za državno računovodstvo i računovodstvo nepro itnih organizacija, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb). Promjene se dostavljaju Obrascem Promjene u registru nepro itnih organizacija (Obrazac: RNO-P). Obrazac: RNO-P sastavni je dio Uredbe, a može se pronaći na internetskoj stranici Ministarstva inancija: http://www.m in.hr/hr/nepro itno-racunovodstvo). Obrazac RNO-P koristi se i kada nepro itna organizacija obavještava Ministarstvo inancija o promjenama vezanim uz obvezu inancijskog izvještavanja. Podsjetimo se da su nepro itne organizacije osnovane nakon 1. siječnja 2009.g. (dakle i one koje su osnovane u 2010., 2011., 2012. i 2013. godine) dužne voditi dvojno knjigovodstvo i sastavljati te predavati inancijske izvještaje sljedeće tri godine neovisno o visini prihoda i imovine. Ako nepro itnim organizacijama osnovanim 2009. godine, nije u prethodne tri godine uzastopno, vrijednost imovine bila veća od 100.000,00 kuna (na razini godine), niti im je godišnji prihod bio veći od 100.000,00 kuna (na razini godine), iste nisu u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i sastavljanja te predaje inancijskih izvještaja propisanih Uredbom za 2013. godinu. Nepro itne se organizacije brišu iz Registra brisanjem iz matičnog registra. Obavijest o brisanju iz matičnog registra Ministarstvu inancija dostavlja voditelj odgovarajućeg registra po službenoj dužnosti najkasnije 30 dana od nastale promjene.

JAVNA NABAVA Ante Loboja *

UDK 347.7

Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave s primjerima iz prakse U Općim odredbama, među temeljnim pojmovima, Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, dalje u tekstu: Zakon), pregovarački postupak javne nabave de inira se kao postupak u kojem se naručitelj obraća gospodarskim subjektima po vlastitom izboru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili s više gospodarskih subjekata. Taj postupak naručitelji mogu provoditi kao pregovarački postupak s prethodnom objavom poziva na nadmetanje ili pregovarački postupak bez prethodne objave, ovisno o tome koje se zakonske pretpostavke primjenjuju za njihovu provedbu. Nakon otvorenog postupka, pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave najčešće je primjenjivani postupak odabira ponuditelja, druge ugovorne strane kod ugovora o javnoj nabavi (cca 12% od svih provedenih postupaka). Za razliku od otvorenog postupka - kao najtransparentnijeg postupka dodjele ugovora koji je u Zakonu detaljno reguliran, u kojem svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti ponudu te koji se gotovo uvijek vodi s više gospodarskih subjekata - pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave u pravilu se vodi s jednim gospodarskim subjektom. U provedbi tog postupka javne nabave naručitelj nije obvezan dosljedno primjenjivati načela javne nabave (osobito načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije i načelo transparentnosti).

Osnovna pravila kod primjene pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave Budući da pregovarački postupak bez prethodne objave nije transparentan kao ostali postupci javne nabave, te da se njegovom provedbom derogiraju osnovna načela javne nabave, Europski sud pravde utvrdio je kroz svoju praksu dva pravila značajna za primjenu istoga postupka. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u tom dijelu kroz svoju praksu slijedi praksu Europskog suda pravde. * Ante Loboja, dipl. iur., Uprava za sustav javne nabave, Ministarstvo gospodarstva.

Prvo je pravilo je da se zakonske pretpostavke za primjenu ovoga postupka moraju strogo tumačiti, što znači da se taj postupak treba provoditi iznimno, kad su zakonske pretpostavke za njegovu provedbu zaista ispunjene, a drugo je pravilo da je na naručitelju teret dokaza da okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju primjenu toga postupka. U tom smislu Zakon obvezuje naručitelje da u prethodnoj obavijesti o namjeri sklapanja ugovora obrazlože posebne slučajeve i okolnosti koje opravdavaju primjenu toga postupka. Novi Zakon donosi ista pravila postupanja u provedbi tog postupka za javne i sektorske naručitelje.

Zakonske pretpostavke za početak postupka S obzirom na to da je pregovarački postupak bez prethodne objave najmanje konkurentan i transparentan postupak, naručitelji ga smiju koristiti samo u izuzetnim slučajevima koje predviđa Zakon. U tom postupku postoji rizik za naručitelja da plati više za nižu kvalitetu (jer ponuditelj nije otvorenom konkurencijom prisiljen snižavati cijenu i garantirati kvalitetu). Dakle, provedbom tog postupka u cilju dodjele ugovora značajno se sužava tržište. Javni naručitelji primjenjuju pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje ako je ispunjen neki od uvjeta iz članka 26. stavka 2. (za radove), članka 27. stavka 2. (za robe), i članka 28. stavka 2. Zakona (za usluge). Sektorski naručitelji pregovarački postupak bez prethodne objave smiju primijeniti samo u posebnim slučajevima i okolnostima propisanima u članku 117. Zakona. U tom smislu javni naručitelj, ali i sektorski, smije provesti ovaj postupak primjerice: 1. kada nije dostavljena nijedna, ili nijedna prikladna, ponuda ili nije dostavljen nijedan zahtjev za sudjelovanje u provedenom otvorenom ili ograničenom postupku javne nabave, pod uvjetom da se početni uvjeti ugovora bitno ne mijenjaju; 2. kada iz tehničkih ili umjetničkih razloga ili razloga povezanih sa zaštitom isključivih prava ugovor može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt; TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

JAVNA NABAVA 3. kada je to nužno potrebno, ako se iz razloga iznimne žurnosti izazvane događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti, rokovi u otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ne mogu primijeniti. Okolnosti na koje se poziva za opravdanje iznimne žurnosti ne smiju ni u kojem slučaju biti uzrokovane postupanjem javnog naručitelja; 4. za dodatne radove ili usluge čija ukupna vrijednost ne smije prijeći 25% vrijednosti osnovnog ugovora, koji nisu bili uključeni ni u početni projekt ni u osnovni ugovor, ali su zbog nepredviđenih okolnosti postali nužni za izvođenje radova ili usluga opisanih u njima, pod uvjetom da se ugovor sklopi s gospodarskim subjektom koji izvršava osnovni ugovor te: a) kada takve dodatne radove ili usluge nije moguće tehnički ili ekonomski odvojiti od osnovnog ugovora bez znatnih poteškoća za javnog naručitelja, ili b) kada su takvi radovi ili usluge, iako odvojivi od izvršenja osnovnog ugovora, nužno potrebni za njegov dovršetak; 5. za dodatne isporuke od dobavljača iz osnovnog ugovora koje su namijenjene ili kao djelomična zamjena uobičajene robe ili instalacija ili kao proširenje postojeće robe ili instalacija, ako bi promjena dobavljača obvezala javnog naručitelja da nabavi robu koja ima drugačije tehničke značajke što bi rezultiralo nesukladnošću ili nerazmjernim tehničkim poteškoćama u radu i održavanju. Trajanje takvih ugovora, kao i ugovora koji se ponavljaju, ne smije biti duže od tri godine; 6. za robu koja kotira i nabavlja se na burzi robe, itd. Primjer iz prakse: Mišljenje Ministarstva gospodarstva, od 30. siječnja 2012., izdano naručitelju (Bolnici), koji je tražio naputak o provedbi postupka javne nabave RTG cijevi, navodeći da je nabava žurna. U dopisu navodite da je u Bolnici došlo do kvara RTG cijevi na 16 slojnom uređaju za kompjuteriziranu tomogra iju, procijenjene vrijednosti nabave od cca 670.000,00 kuna, te da je riječ o jedinom takvom dijagnostičkom uređaju na području triju županija, koje zajedno broje oko 600.000 stanovnika, te da je predmetna nabava zbog svega navedenoga žurna. Odabir postupka javne nabave za određeni predmet nabave vrši naručitelj. U tom smislu, sukladno odredbi članka 25. Zakona, naručitelj slobodno bira između otvorenog i ograničenog postupka javne nabave. U posebnim slučajevima i okolnostima navedenima u TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

odredbama članaka 26., 27. i 28. Zakona, naručitelj smije koristiti pregovarački postupak s prethodnom objavom ili bez prethodne objave. Obzirom na to da u dopisu navodite da je predmetna nabava žurna, napominjemo da je odredbom članka 27. stavka 2. točke 3. Zakona propisano da se ugovor o javnoj nabavi robe smije sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave „kada je to nužno potrebno ako se zbog razloga iznimne žurnosti izazvane događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti, rokovi u otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ne mogu primijeniti. Okolnosti na koje se poziva za opravdanje iznimne žurnosti ne smiju ni u kojem slučaju biti uzrokovane postupanjem javnog naručitelja. Ukoliko se naručitelj odluči za provedbu pregovaračkog postupka bez prethodne objave iz razloga žurnosti, na njemu je teret dokaza da okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju primjenu predmetnog postupka javne nabave. Dakle, pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave iz razloga žurnosti naručitelji mogu koristiti u slučajevima kada je žurnost uzrokovana izuzetno nepredvidivim događajima koji zahtijevaju naročito brzu akciju naručitelja, tako da se rokovi u otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom ne mogu primijeniti. Razlozi nastanka iznimne žurnosti moraju biti dokazivi te izazvani događajima koje naručitelj, prema objektivnoj procjeni, nije mogao predvidjeti i ne smiju ni u kojem slučaju biti uzrokovani postupanjem naručitelja. Prema tome, ukoliko sam naručitelj ocijeni da postoje okolnosti koje upućuju na primjenu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave zbogžurnosti, tada u prethodnoj obavijesti o namjeri sklapanja ugovora (ako je objavljuje), te u obavijesti o sklopljenom ugovoru, mora obrazložiti posebne slučajeve i okolnosti koji opravdavaju njegovu primjenu. Također, u slučaju izjavljene žalbe u postupku pravne zaštite pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave, naručitelj mora dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je proveo pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave.

Nepravilna, neprihvatljiva i neprikladna ponuda Zakonske pretpostavke za primjenu pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, u 37

JAVNA NABAVA bitnome su ostale iste kao i u prethodnom Zakonu o javnoj nabavi. Razlika koju donosi važeći Zakon vezana je uz sadržaj pojmova nepravilne, neprihvatljive i neprikladne ponude koji se koriste u smislu članaka 26. - 28. za javne naručitelje, te pojma neprikladne ponude u smislu članka 117. Zakona, za sektorske naručitelje.

Tijek i sudionici postupka Zakon u članku 37. propisuje tijek pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave. Taj se članak primjenjuje i na javne i na sektorske naručitelje. U nekim od gore navedenih slučajeva koji opravdavaju korištenje pregovaračkog postupka bez prethodne objave može sudjelovati više gospodarskih subjekata, dok neki od slučajeva po prirodi stvari dopuštaju da u postupku sudjeluje samo jedan gospodarski subjekt. Rečena odredba Zakona prepoznaje i regulira obje situacije. Taj se postupak u pravilu vodi s jednim gospodarskim subjektom. Međutim, ako je na temelju uvjeta za odabir pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave moguće, postupak se vodi s više gospodarskih subjekata uz poštivanje načela javne nabave (osobito načelo jednakog tretmana i zabrane diskriminacije).

Početak postupka 1. nepravilna je ponuda ona koja nije izrađena u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, a sadrži odredbe koje javni naručitelj smatra štetnima ili za koju javni naručitelj osnovano smatra da nije rezultat tržišnog natjecanja, primjerice, posljedica je nedopuštenog sporazuma gospodarskih subjekata, 2. neprihvatljiva je ponuda ona koja zbog formalnih ili drugih objektivnih razloga ne može biti odabrana, primjerice: • zakašnjelo dostavljena ponuda, • ponuda ponuditelja kod kojeg su stečeni razlozi za isključenje (kažnjavanost; neplaćeni porezi i doprinosi; stečaj; likvidacija, i sl.), • ponuda ponuditelja koji nije dokazao svoju sposobnost u skladu s dokumentacijom za nadmetanje i odredbama Zakona, • ponuda kojoj nedostaje jamstvo za ozbiljnost ponude, • nedopuštena alternativna ponuda, • ponuda čija je cijena veća od osiguranih sredstava za nabavu, • ponuda s neuobičajeno niskom cijenom, i sl. 3. neprikladna je ponuda ona koja u cijelosti ne odgovara potrebama javnog naručitelja određenim u opisu predmeta nabave i tehničkim speci ikacijama, odnosno kojom se nude roba, radovi ili usluge koje očito ne zadovoljavaju potrebe javnog naručitelja u odnosu na traženi predmet nabave. 38

Prema novom Zakonu pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave započinje danom slanja poziva na pregovaranje. Poziv na pregovaranje ne objavljuje se u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, već se upućuje izravno gospodarskom subjektu ili subjektima, s kojim/a naručitelj namjerava pregovarati. Ako se postupak vodi s više gospodarskih subjekata, poziv im se upućuje istodobno, ali tako da nemaju uvid u podatke o ostalim gospodarskim subjektima. Poziv na pregovaranje sadrži: • • • •

datum do kojeg se mora dostaviti inicijalna ponuda, adresu na koju se dostavlja ponuda, podatak o jeziku na kojem se izrađuje, te ostale podatke koje javni naručitelj smatra potrebnima.

Rok za dostavu inicijalne ponude nije određen Zakonom. Naručitelj će u svakom konkretnom slučaju, uvažavajući konkretne okolnosti vezane za složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za izradu i dostavu ponuda te potrebu za robama, uslugama odnosno radovima, odrediti primjereni rok za dostavu ponude. Rok za dostavu ponuda bit će svakako primjeren toj vrsti postupka te potrebama naručitelja u određenoj, konkretnoj nabavi. Pozivu se prilaže dokumentacija za nadmetanje i moguća dodatna dokumentacija. Dokumentacija za nadmetanje izrađuje se tako da sadrži sve potrebne podatke koji gospodarskom subjektu omogućavaju izradu ponude u ovom postupku. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

JAVNA NABAVA Sadržaj dokumentacije za nadmetanje u svim postupcima javne nabave, pa tako i u pregovaračkom postupku bez prethodne objave, propisan je člankom 3. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN, br. 10/12).U tom smislu, dokumentacija za nadmetanje, sukladno članku 3. navedene Uredbe ima više dijelova (opći podaci; podaci o predmetu nabave; razlozi isključenja; odredbe o sposobnosti; podaci o ponudi; ostali podaci).

Razlozi isključenja natjecatelja odnosno ponuditelja U odredbama članaka 67. i 68. novoga Zakona određuju se: 1. obvezni razlozi isključenja natjecatelja ili ponuditelja, i 2. ostali (neobvezni) razlozi isključenja natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave. Naručitelj i u ovom postupku javne nabave mora u dokumentaciji za nadmetanje, sukladno članku 67. Zakona, odrediti obvezne razloge isključenja natjecatelja ili ponuditelja (izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili više u Zakonu pobrojanih kaznenih djela, kao što su: udruživanje za počinjenje kaznenih djela, primanje mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zlouporaba položaja i ovlasti, i sl; neplaćeni porezi i doprinosi; lažni podaci u dostavljenim dokumentima), a može ako želi odrediti i ostale (neobvezne) razloge isključenja (stečaj, likvidacija, profesionalni propust, i sl.), sukladno članku 68. Zakona.

Uvjeti sposobnosti Naručitelj je obvezan u dokumentaciji za nadmetanje, osim razloga isključenja natjecatelja ili ponuditelja, odrediti i uvjete pravne i poslovne sposobnosti koje ponuditelji moraju ispunjavati u pregovaračkom postupku bez prethodne objave. Svaki natjecatelj ili ponuditelj mora dokazati svoj upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar države sjedišta. Također, ako natjecatelj ili ponuditelj mora posjedovati određeno ovlaštenje ili biti član određene organizacije kako bi mogao izvršiti određeni ugovor u državi njegova sjedišta, naručitelj od njega mora zahtijevati da dokaže posjedovanje važećeg ovlaštenja ili članstva, primjerice: - dozvola za obavljanje energetske djelatnosti, - licenca za građenje, - dozvola za obavljanje djelatnosti prometa lijekova i medicinskih proizvoda, - dozvola za gospodarenje opasnim otpadom, i sl. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Isto tako, ako natjecatelj ili ponuditelj mora biti član određene organizacije naručitelj ga mora tražiti da dokaže članstvo u toj organizaciji (npr. članstvo u Hrvatskoj komori inženjera arhitekture, članstvo u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva i sl.).

Financijska i tehnička i stručna sposobnost Dokazi inancijske sposobnosti nisu obvezni u postupku javne nabave. Naručitelj može i u pregovaračkom postupku bez prethodne objave također odrediti uvjete inancijske sposobnosti gospodarskog subjekta koja se može dokazati, primjerice, s jednim ili više sljedećih dokumenata: • bilanca, račun dobiti i gubitka, odnosno odgovarajući inancijski izvještaj (BON 1, i sl.), ako je njihovo objavljivanje propisano u državi sjedišta gospodarskog subjekta; • dokument izdan od bankarskih ili drugih inancijskih institucija kojim se dokazuje solventnost gospodarskog subjekta (BON 2, SOL 2, i sl.); • dokaz o osiguranju za pokriće odgovornosti iz djelatnosti; • izjava o ukupnom prometu gospodarskog subjekta.

Postupak pregleda, ocjene i odabira Pozvani gospodarski subjekt/i dostavlja/ju ponudu u vremenu za dostavu ponuda određenom u pozivu na pregovaranje (primjereni rok). Ponuda je pisana izjava volje ponuditelja da će isporučiti robu, pružiti usluge ili izvesti radove sukladno uvjetima i zahtjevima naručitelja navedenima u dokumentaciji za nadmetanje. Sadržaj ponude propisan je člankom 10. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama.(nedostaje NN, br. Xx/yy) Otvaranje ponuda prema izričitoj zakonskoj odredbi nije javno, kao primjerice u otvorenom, ograničenom i pregovaračkom postupku s prethodnom objavom. U pristigloj inicijalnoj ponudi naručitelj najprije provjerava razloge isključenja i ocjenjuje sposobnost ponuditelja prema uvjetima pravne i poslovne, inancijske te tehničke i stručne sposobnosti, navedenim u dokumentaciji za nadmetanje. Naručitelj može iznimno odustati od isključenja ponuditelja kod kojeg je stečen razlog za isključenje iz članka 67. stavka 1. točke 2. Zakona (ako nije ispunio obvezu plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, osim ako je 39

JAVNA NABAVA gospodarskom subjektu sukladno posebnim propisima odobrena odgoda plaćanja navedenih obveza),u slučaju kada ugovor zbog tehničkih ili umjetničkih razloga ili razloga povezanih sa zaštitom isključivih prava može izvršiti samo taj gospodarski subjekt. Ukoliko naručitelj ocijeni da je ponuditelj sposoban, dakle, da ne postoji razlog za isključenje iz postupka javne nabave, te da ispunjava postavljene uvjete koji se odnose na njegovu sposobnost, tada pregledava i ocjenjuje inicijalnu ponudu. Inicijalna ponuda koja odgovara svim potrebama i zahtjevima naručitelja može biti i konačna. Ako je potrebno, nakon pregleda inicijalne ponude, naručitelj poziva ponuditelja na izmjenu i/ili nadopunu inicijalne ponude ili na dostavu konačne ponude, sukladno svojim zahtjevima i potrebama iskazanim u dokumentaciji za nadmetanje. O pregledu i ocjeni inicijalnih i/ili konačnih ponuda, naručitelj sastavlja Zapisnik o pregledu ocjeni inicijalnih i/ili konačnih ponuda, u pregovaračkom postupku bez prethodne objave. Sadržaj Zapisnika propisan je člankom 25. navedene Uredbe. Provjera ponuditelja. Ukoliko je ponuditelj dostavio neovjerene preslike zatraženih dokumenata, prije odabira ponude naručitelj je obvezan i u ovom postupku javne nabave od ponuditelja zatražiti izvornike ili ovjerene preslike dokumenata koji su dostavljeni u neovjerenoj preslici. Naručitelj nije obvezan zahtijevati izvornike ili ovjerene preslike traženih dokumenata, ukoliko su isti već dostavljeni u drugom postupku javne nabave kod istog naručitelja i ako njima dokazuje da i dalje ispunjava uvjete koje je javni naručitelj odredio u postupku javne nabave.

Može se očekivati da će u pregovaračkom postupku bez prethodne objave, osobito ako se postupak vodi s jednim gospodarskim subjektom, ponuditelji već u inicijalnoj ponudi dostaviti izvornike ili ovjerene preslike traženih dokumenata koje izdaju nadležna tijela, tako da u pravilu neće biti potrebna naknadna provjera ponuditelja. Dostavom traženih dokumenata u izvorniku ili u ovjerenoj preslici ponuditelji 40

će sami značajno doprinijeti ubrzanju provedbe samog postupka, s obzirom na to da je rok za dostavu izvornika ili ovjerenih preslika traženih dokumenata najmanje pet a najdulje deset dana od dana dostave zahtjeva od strane naručitelja. Nakon pregleda i ocjene ponude naručitelj odabire najpovoljniju ponudu sukladno kriteriju za odabir ponude.

Objava prethodne objave o namjeri sklapanja ugovora Prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora (standardni obrazac br. 15, sukladno Uredbi o objavama javne nabave, sa sadržajem iz Dodatka V.H Zakona, naručitelj objavljuje nakon odabira ponude u Elektroničkom oglasniku javne nabave. Naručitelj je sukladno odredbi članka 96. Zakona obvezan bez odgode i u ovom slučaju staviti na raspolaganje (dostaviti) i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda. Dan objave obavijesti ima učinak dostave odluke o odabiru u smislu odredbe članka 96. Zakona. Zakon obvezuje naručitelja na objavu prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora, u slučaju provedbe ovoga postupka iz sljedećih razloga: • kada nije dostavljena nijedna, ili nijedna prikladna, ponuda, ili nije dostavljen nijedan zahtjev za sudjelovanje u provedenom otvorenom ili ograničenom postupku javne nabave, pod uvjetom da se početni uvjeti ugovora bitno ne mijenjaju; • kada zbog tehničkih ili umjetničkih razloga ili razloga povezanih sa zaštitom isključivih prava ugovor može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt; • kada se proizvodi izrađuju isključivo u svrhu istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja; • za dodatne isporuke robe od dobavljača iz osnovnog ugovora; • za nove radove ili usluge koji se sastoje u ponavljanju sličnih radova ili usluga koje se dodjeljuju gospodarskom subjektu s kojim je isti javni naručitelj već sklopio osnovni ugovor; • kada se ugovor o javnim uslugama sklapa nakon provedenog natječaja te se, u skladu s odgovarajućim pravilima, mora sklopiti s pobjednikom ili jednim od pobjednika natječaja. U ostalim slučajevima naručitelj može, što znači da nije obvezan, objaviti prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora: • ako je razlog provedbe pregovaračkog postupka bez prethodne objave iznimna žurnost, TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

JAVNA NABAVA • ako su predmet ugovora dodatni radovi, • ako su predmet ugovora dodatne usluge, • ako je predmet ugovora roba koja kotira i nabavlja se na burzi robe, • ako je predmet ugovora kupnja robe po posebno povoljnim uvjetima od dobavljača koji je trajno obustavio poslovne djelatnosti, ili od stečajnog povjerenika ili likvidatora, ili u okviru nagodbe s vjerovnicima. U tom postupku naručitelj je obvezan u prethodnoj obavijesti o namjeri sklapanja ugovora navesti obrazloženje posebnih slučajeva i okolnosti koji opravdavaju njegovu primjenu. U rečenom obrazloženju naručitelj mora navesti činjenice i okolnosti temeljem kojih je započeo i proveo pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave. Kao što su činjenice koje ukazuju na iznimnu žurnost nabave, postojanje tehničkih razloga za provedbu postupka, postojanje isključivih prava koje nadležno tijelo dodjeljuje na temelju zakona, drugih propisa ili upravnog akta, a zbog kojih ugovor o javnoj nabavi može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt, i sl. (Dodatak V.H, toč. 4a).

Rok mirovanja Dan objave prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora ima učinak dostave odluke o odabiru, te je naručitelj obvezan primijeniti rok mirovanja (koji iznosi 15 dana kod nabave velike vrijednosti, odnosno deset dana kod nabave male vrijednosti, od dana dostave odluke o odabiru). Rok mirovanja je vrijeme u kojem naručitelj ne smije sklopiti ugovor ili okvirni sporazum. Ako naručitelj ne objavi prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora (u slučajevima kada nije obvezna objava, npr. iznimna žurnost; aneks za radove ili usluge i sl.), nakon donošenja odluke o odabiru istu dostavlja ponuditelju/ima, na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava i sl.). Uz odluku dostavlja se i preslika zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda. Naručitelj je također obvezan primijeniti rok mirovanja od 15 dana kod nabave velike vrijednosti, odnosno deset dana kod nabave male vrijednosti, od dana dostave odluke o odabiru. Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon dana dostave odluke o odabiru. Rok mirovanja ne primjenjuje se ako je u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno i odabrana. U tom slučaju, odluka o odabiru postaje izvršna dostavom ponuditelju (što znači da TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

u trenutku njene izvršnosti nastaje ugovor o javnoj nabavi), a to je dan objave prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora, odnosno dan dostave odluke o odabiru na drugi način. Ukoliko je u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave sudjelovalo više ponuditelja, odluka o odabiru ne proizvodi pravne učinke ako je naručitelj prethodno nije objavio odnosno dostavio svakom ponuditelju. Odluka o odabiru postaje izvršna istekom roka mirovanja i nastaje ugovor o javnoj nabavi. Primjer iz prakse: Mišljenje Ministarstva gospodarstva, od 20. studenoga 2012., u vezi s upitom naručitelja - može li naručitelj provoditi više pregovaračkih postupaka javne nabave bez prethodne objave u provedenom otvorenom postupku javne nabave u kojemu je sklopljen okvirni sporazum. Naručitelj je zatražio mišljenje Uprave uza sustav javne nabave, može li provoditi više pregovaračkih postupaka javne nabave bez prethodne objave u provedenom otvorenom postupku javne nabave u kojemu je sklopljen okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom na rok od tri godine, a temeljem članka 26. stavka 2. točke 4b Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, dalje u tekstu: Zakon). Naručitelj je u 2011. godini proveo otvoreni postupak javne nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom na razdoblje od tri godine, te je okvirni sporazum i sklopljen. Sukladno odredbi članka 90. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 110/07 i 125/08) kao važećeg zakona u vrijeme sklapanja okvirnog sporazuma postupak javne nabave završava danom izvršnosti odluke o odabiru ili odluke o poništenju. Dakle, postupak javne nabave u opisanom slučaju je završen. Važeći Zakon o javnoj nabavi u članku 26. stavku 2. točki 4. propisuje zakonske pretpostavke za sklapanje ugovora u pregovaračkom postupku bez prethodne objave za dodatne radove čija ukupna vrijednost ne smije preći 25% vrijednosti osnovnog ugovora, koji nisu bili uključeni u početni projekt niti u osnovni ugovor, ali su zbog nepredviđenih okolnosti postali nužni za izvođenje radova opisanih u njima, pod uvjetom da se ugovor sklopi s gospodarskim subjektom koji izvršava osnovni ugovor te: a) kada takve dodatne radove nije moguće tehnički ili ekonomski odvojiti od osnovnog ugovora bez znatnih poteškoća za javnog naručitelja, ili b) kada su takvi radovi, iako odvojivi od izvršenja osnovnog ugovora, nužno potrebni za njegov dovršetak. 41

JAVNA NABAVA S obzirom na to da se pitanje odnosilo na sklapanje dodataka sklopljenom okvirnom sporazumu, a citirana zakonska odredba regulira mogućnost sklapanja dodatka ugovoru o javnoj nabavi za dodatne radove koji nisu bili predviđeni u početnom projektu niti u osnovnom ugovoru, ali su zbog nepredviđenih okolnosti postali nužni za izvođenje radova opisanih u njima, mišljenja smo da se ne može sklapati dodatak okvirnom sporazumu. Zakon de inira okvirni sporazum kao sporazum između jednog ili više naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata svrha kojega je utvrditi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori tijekom određenog razdoblja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina. No, ukoliko se tijekom izvršenja ugovora sklopljenog na temelju okvirnog sporazuma pojavi potreba za radovima koji nisu bili predviđeni u okvirnom sporazumu, a koji su zbog nepredviđenih okolnosti postali nužni za izvođenje, kako je to opisano odredbom članka 26. stavka 2. točke 4. Zakona, mišljenja smo da naručitelj te radove može nabaviti provedbom jednog od postupaka javne nabave.

Žalba Žalba izjavljena protiv prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora ima suspenzivni (odgodni) učinak, te sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi. Žalba se izjavljuje unutar deset dana, odnosno u postupku nabave male vrijednosti unutar pet dana od dana objave prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora u odnosu na slučajeve i okolnosti za odabir postupka, dokumentaciju za nadmetanje i moguću dodatnu dokumentaciju, te postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda. Kada naručitelj nije objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, žalba se izjavljuje unutar deset/pet dana od dana primitka odluke o odabiru ili poništenju u odnosu na dokumentaciju za nadmetanje i moguću dodatnu dokumentaciju, postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poništenja. Ako naručitelj nije objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, žalba se izjavljuje unutar 30 dana od dana objave obavijesti o sklopljenom ugovoru u odnosu na slučajeve i okolnosti za odabir postupka. Ako naručitelj nije objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora te propusti objaviti obavijest o sklopljenom ugovoru, žalba se izjavljuje sukladno članku 151. ovoga Zakona (30 dana od dana 42

saznanja za takav ugovor, a može se izjaviti unutar šest mjeseci od dana sklapanja ugovora). Primjer iz prakse: Nabava laboratorijskog i potrošnog materijala od ekskluzivnog zastupnika proizvođača laboratorijskog potrošnog materijala za RH, pozivom na odredbu članka 27. stavka 2. točke 2. Zakona. Naručitelj je u EOJN RH objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora u pregovaračkom postupku bez prethodne objave, za predmet nabave: laboratorijski potrošni materijal proizvođača Deltalab. Na prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora žalbu je Državnoj komisiji izjavio žalitelj X. U žalbi u bitnome navodi da se žalba izjavljuje u odnosu na dokumentaciju za nadmetanje i okolnosti za odabir postupka javne nabave, te također navodi da su odabirom pregovaračkog postupka bez prethodne objave povrijeđena načela javne nabave: tržišnog natjecanja, jednakog tretmana i zabrane diskriminacije. Predlaže poništenje postupka javne nabave. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da bi, u slučaju da navedeni proizvođač laboratorijskog potrošnog materijala nema svog zastupnika u RH, proveo otvoreni postupak javne nabave za predmetnu nabavu. Naručitelj je u prethodnoj obavijesti o namjeri sklapanja ugovora naveo da provodi pregovarački postupak bez prethodne objave zato što ugovor može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt iz razloga povezanih sa zaštitom isključivih prava, budući da je odabrani gospodarski subjekt ekskluzivni zastupnik proizvođača laboratorijskog potrošnog materijala Deltalab za RH, te se primjenjuje odredba članka 27. stavka 2. točke 2. Zakona (ugovor o javnoj nabavi robe smije se sklapati u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave kada zbog tehničkih ili umjetničkih razloga ili razloga povezanih sa zaštitom isključivih prava ugovor može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt.). U žalbenom postupku svaka stranka dužna je iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve te predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju. Naručitelj je obvezan dokazati postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je donio odluke o pravima, poduzeo radnje ili propustio radnje te proveo postupke koji su predmet žalbenog postupka. Uvidom u troškovnik predmeta nabave žalbeno tijelo utvrdilo je da predmet nabave predstavljaju: nastavci za pipete, pipete, microtubes, bočice, epruvete, mikrotitracijske pločice, vrećice, kadice, sterilizacijske trake, rukavice, kontejneri, ilm, štapići, stakalca, pokrovTIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

JAVNA NABAVA nice, kutije za histološke preparate, kazetice, špatule i čašice. Predmet nabave mora se opisati na jasan, nedvojben, potpun i neutralan način koji osigurava usporedivost ponuda u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je javni naručitelj postavio. Opis predmeta nabave ne smije pogodovati određenom gospodarskom subjektu (čl. 80. st. 2. Zakona). Sukladno članku 81. stavka 10. Zakona, ako to nije opravdano predmetom nabave, tehnička speciikacija ne smije upućivati na posebnu marku ili izvor, ili poseban proces, ili zaštitni znak, patente, tipove ili posebno podrijetlo ili proizvodnju, ako bi to imalo učinak pogodovanja ili isključenja određenih gospodarskih subjekata ili određenih proizvoda. Takva uputa iznimno je dopuštena ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati na temelju stavaka 3. i 4. istoga članka. Takve upute moraju se označiti s dodatkom ‘ili jednakovrijedan’. S obzirom na to da naručitelj nije opisao predmet nabave sukladno članku 80. stavku 2. Zakona, niti je dokazao postojanje činjenica i okolnosti na temelju kojih je primijenio odredbu članka 27. stavka 2. točke 2. Zakona, koje bi opravdavale provedbu pregovaračkog postupka bez prethodne objave (tehnički ili umjetnič-

ki razlozi ili razlozi povezani sa zaštitom isključivih prava zbog kojih ugovor može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt), žalbeni navodi su ocijenjeni kao osnovani, te je žalbeno tijelo poništilo predmetni pregovarački postupak bez prethodne objave.

Obavijest o sklopljenom ugovoru Kao i prema prethodnom Zakonu o javnoj nabavi, naručitelj je i prema odredbama važećeg Zakona obvezan za svaki sklopljeni ugovor o javnoj nabavi, pa tako i za ugovor sklopljen u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave, poslati na objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru najkasnije 48 dana od dana sklapanja ugovora. Novost koju donosi novi Zakon u odnosu na prethodni prekršaj je naručitelja i odgovorne osobe naručitelja, ako navedenu obavijest ne pošalje na objavljivanje u Elektronički oglasnik javne nabave. Ako je ugovor o javnoj nabavi sklopljen u pregovaračkom postupku javne nabave bez prethodne objave, naručitelj u obavijesti o sklopljenom ugovoru mora naznačiti relevantne odredbe Zakona na temelju kojih je sklopljen, te obrazloženje posebnih slučajeva i okolnosti koji opravdavaju primjenu istoga postupka.

Ne propustite!

IZOBRAZBA U SUSTAVU JAVNE NABAVE! Redovito pohađanje pripremne izobrazbe uvjet je za pristupanje ispitu kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva u postupku dobivanja certi ikata stručnosti za sudjelovanje u svim postupcima javne nabave čija je vrijednost veća od 70.000,00 kn.

13-18. svibnja 2013., u Zagrebu, (6 dana/s početkom u 8,00 sati) Nastavni materijal:

• materijal s prezentacijama predavača, • knjiga s propisima koja se može koristiti i prilikom polaganja ispita.

Orijentacijski program izobrazbe možete pogledati na našoj internetskoj stranici: www.tim4pin.hr. Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV i nastavni materijal). Prijave: e-mail: centar@tim4pin.hr, on-line: www.tim4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 Molimo prilikom prijavljivanja, uz ispunjenu prijavnicu poslati i potvrdu o plaćanju.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

JAVNA NABAVA Zoran Vuić *

UDK 347.7

Pravo na izjavljivanje žalbe u postupcima javne nabave 1. Uvod Pravna zaštita, temeljem ovlasti koje žaliteljima tj. gospodarskim subjektima u postupcima javne nabave daje Zakon o javnoj nabavi, predstavlja vrlo bitno područje interesa gospodarskih subjekata koji se namjeravaju žaliti zato što smatraju da su oštećeni postupanjem naručitelja tj. da su im povrijeđena prava u postupcima javne nabave. Međutim, da bi gospodarski subjekti mogli izjaviti žalbu, moraju imati pravni interes za izjavljivanje žalbe, što utvrđuje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave povodom svake izjavljene žalbe. Stoga, ako Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave utvrdi da pravni interes žalitelja ne postoji, žalba će biti odbačena te žalitelj neće imati pravo na naknadu troškova žalbenoga postupka.

Iz navedenih odredbi razvidno je da pravo na žalbu ima izička, pravna i zajednica izičkih i/ili pravnih osoba ali samo pod uvjetom da ima ili je imala pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma i koja je pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava. Uvjete za izjavljivanje žalbe utvrđuje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave u svakom pojedinom žalbenom postupku. Ukoliko žalitelj ne dokaže u žalbenom postupku da ima pravo na izjavljivanje žalbe, odnosno da postoji pravni interes, Državna će komisija odbaciti žalbu zbog nedostatka pravnog interesa, sukladno odredbama članka 164. stavka 1. točka 2. Zakona o javnoj nabavi.

U proteklom razdoblju, nakon stupanja na snagu Zakona o javnoj nabavi, Državna je komisija donijela veći broj odluka kojima se utvrđuje da pravni interes žalitelja ne postoji, pa je u ovom članku obrađeno više takvih odluka u kojima su obrazloženi različiti razlozi nepostojanja pravnog interesa žalitelja. Ujedno se daje prikaz odredbi Zakona o javnoj nabavi koje propisuju uvjete za utvrđivanje postojanja pravnog interesa žalitelja, odnosno pravo na izjavljivanje žalbe.

2. Pravo na izjavljivanje žalbe Zakon o javnoj nabavi propisuje da pravo na žalbu ima, odnosno da žalitelj može biti: 1. izička osoba, 2. pravna osoba, 3. zajednica izičkih i/ili pravnih osoba koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma i koja je pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava, 4. središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave, 5. nadležno državno odvjetništvo.

Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, Zagreb

Državna komisija odlučuje o troškovima žalbenog postupka, tko snosi troškove žalbenog postupka i njihov iznos te kome se i u kojem roku moraju platiti. Stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbenom postupku. U slučaju odustajanja od žalbe, odbijanja ili odbacivanja žalbe, žalitelj nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka. Dakle, u slučaju odbacivanja žalbe zbog nedostatka pravnog interesa žalitelj nema pravo na naknadu troškova žalbenog postupka. U nastavku se navode primjeri obrazloženja razloga zbog kojih žalitelju neće biti nadoknađeni troškovi žalbenog postupka navedeni u odlukama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave: TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

JAVNA NABAVA 1. Žalitelj je postavio zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka kojim traži da mu se nadoknade troškovi plaćene naknade za vođenje žalbenog postupka u iznosu od 5.000,00 kn i upravne pristojbe u iznosu od 70,00 kn te trošak zastupanja po odvjetniku za sastav žalbe u iznosu od 6.250,00 kn uvećano za važeći iznos PDV-a. Zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka je posve određen, speci iciran i dostavljen prije donošenja Rješenja, sukladno članku 158. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi. S obzirom na to da se žalba žalitelja odbacuje zbog nepostojanja procesne pretpostavke na strani žalitelja, ne ulazi se u osnovanost pravnog lijeka već se isti odbacuje. Dakle, kako nisu ispunjene procesne pretpostavke za postupanje po žalbi, ovo tijelo ne rješava o meritumu stvari, a samim time nije odlučivalo niti o troškovima žalbenog postupka. 2. Budući da nisu ispunjene postupovne pretpostavke za izjavljivanje žalbe, koje moraju biti ispunjene na strani žalitelja, nisu ispunjene niti pretpostavke za odlučivanje o sporednom zahtjevu iz žalbe – zahtjevu za naknadu troškova postupka.

3. Sadržaj žalbe i navod postojanja pravnog interesa za izjavljivanje žalbe Zakon o javnoj nabavi propisuje da žalba mora obvezno sadržavati sljedeće: 1. podatke o žalitelju (ime i prezime, adresa prebivališta – kada se radi o izičkoj osobi – građaninu; naziv tvrtke i adresa sjedišta – kada se radi o pravnoj i izičkoj osobi, odnosno odgovarajuće podatke o svakom subjektu koji čini zajednicu izičkih i/ili pravnih osoba), 2. podatke o zastupniku ili punomoćniku, s priloženom valjanom punomoći, 3. naziv i sjedište naručitelja, 4. predmet žalbe, 5. broj objave, 6. žalbeni navod (opis nepravilnosti i obrazloženje), 7. dokaze, 8. žalbeni zahtjev, 9. dokaz o uplati naknade za pokretanje žalbenog postupka, osim u slučaju iz članka 169. stavka 6. Zakona o javnoj nabavi, 10. potpis odnosno potpis i žig ovlaštene osobe, uz navod imena i prezimena odnosno naziva tvrtke i ovlaštene osobe, ispisan i tiskanim slovima. Iz navedenoga propisanoga obveznog sadržaja žalbe, razvidno je da Zakon o javnoj nabavi ne propisuje kao obvezni sadržaj navod o postojanju pravnog interesa. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Međutim, sukladno odredbama 164. Zakona o javnoj nabavi koje propisuju odluke po žalbi, pa tako između ostaloga mogućnost donošenja odluke o odbacivanju žalbe zbog nedostatka pravnog interesa, proizlazi da žalitelji u žalbi na odgovarajućem mjestu trebaju navesti imaju li pravni interes uz prilaganje dokaza kojima raspolažu i dokazuju postojanje pravnog interesa. Ako iz žalbe nakon njezina primitka nije razvidno postoji li pravni interes žalitelja, tada će Državna komisija zaključkom pozvati žalitelja da dokaže postojanje pravnog interesa.

4. Primjeri odluka državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojima se žalba odbacuje zbog nedostatka pravnog interesa Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave nakon stupanja na snagu Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/2011) donijela je veći broj odluka o postojanju pravnog interesa žalitelja. Ukoliko pravni interes postoji, Državna će komisija donijeti odluku u kojoj u pravilu neće posebno utvrđivati niti obrazlagati postojanje pravnog interesa; ukoliko pravni interes ne postoji, donijet će odluku kojom žalbu odbacuje zbog nedostatka pravnog interesa uz obrazloženje toga razloga (nepostojanja pravnog interesa). U nastavku se navodi više primjera odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojima se žalba odbacuje zbog nedostatka pravnog interesa. 1. Žalba na odluku o odabiru u otvorenom postupku javne nabave – razlog nepostojanja pravnog interesa S obzirom na to da je u predmetnom postupku javne nabave ponuda žalitelja isključena i po cijeni skuplja od ponude odabranog ponuditelja, žalitelj bi u konkretnom postupku, pored osporavanja razloga isključenja svoje ponude, morao dokazati da odabrana ponuda nije valjana te da upravo žalitelj ima pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi i da je pretrpio ili mogao pretrpjeti štetu od kršenja subjektivnih prava. Naručitelj Y objavio je 19. 11. 2012. poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave. Predmet je nabave naručitelj podijelio u dvije grupe te dozvolio nuđenje po grupama. Kriterij odabira je najniža cijena. U predmetnom postupku za grupu B dostavljene su četiri ponude, od kojih je naručitelj jednu ponudu ocijenio kao valjanu, dok su tri ponude isključene. Naruči45

JAVNA NABAVA telj je 18. 1. 2013. donio Odluku o odabiru kojom je za grupu B odabrao ponudu ponuditelja Z. Na navedenu je Odluku o odabiru Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave dana 31. 1. 2013. žalitelj X izjavio žalbu. U njoj žalitelj osporava razlog isključenja svoje ponde te navodi da je Izjavu o nekažnjavanju dostavio sukladno dokumentaciji za nadmetanje, a naručitelj je u svezi s istom mogao tražiti pojašnjenje ponude. Žalitelj osporava dokumentaciju za nadmetanje, predlaže poništenje Odluke o odabiru te traži naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu 3.070,00 kn. Prije nego se upusti u meritorno odlučivanje, to državno tijelo pristupa provjeri postupovnih pretpostavki za izjavljivanje žalbe koje moraju biti ispunjene na strani žalitelja. Postupovne pretpostavke za izjavljivanje žalbe odnose se na nadležnost, dopuštenost, urednost i pravodobnost žalbe, postojanje pravnog interesa te na činjenicu je li žalbu izjavila ovlaštena osoba. U žalbenom je postupku žalitelj obvezan dokazati postojanje postupovnih pretpostavki za izjavljivanje žalbe, sukladno članku 143. stavka 2. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj u žalbi osporava razlog isključenja svoje ponude te zakonitost dokumentacije za nadmetanje. Sukladno članku 141. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi, pravo na žalbu ima svaka izička osoba, pravna osoba i zajednica izičkih i/ili pravnih osoba koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma i koja je pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava. S obzirom na to da je u predmetnom postupku javne nabave ponuda žalitelja isključena i po cijeni skuplja od ponude odabranog ponuditelja, žalitelj bi u konkretnom postupku pored osporavanja razloga isključenja svoje ponude, morao dokazati da odabrana ponuda nije valjana te da upravo žalitelj ima pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi i da je pretrpio ili mogao pretrpjeti štetu od kršenja subjektivnih prava. Kako žalitelj u žalbi osporava samo osnovanost isključenja svoje ponude, a ne i valjanost odabrane ponude koja ima nižu cijenu od žaliteljeve ponude, ponuda žalitelja ne može biti odabrana kao najpovoljnija ponuda pa žalitelj u predmetnom žalbenom postupku nije dokazao postupovnu pretpostavku koja se odnosi na postojanje pravnog interesa. Slijedom navedenog, a pozivom na članak 164. stavaka 1. točke 2. Zakona o javnoj nabavi odlučeno je kao u izreci ovog zaključka. 46

2. Žalba na odluku u otvorenom postupku javne nabave nakon ponovnog pregleda i ocjene ponuda – razlog nepostojanja pravnog interesa U predmetnom postupku javne nabave naručiteljeva ocjena ponude odabranog ponuditelja, sada žalitelja X, bila je već predmetom kontrole pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave prilikom donošenja Rješenja od 27. 9. 2012., a povodom žalbe žalitelja zajednice ponuditelja Z. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave ne može ponovno ulaziti u razloge odbijanja ponude žalitelja X jer je o istim činjenicama već odlučivalo. Slijedom navedenoga, ponuda žalitelja X nikako ne bi mogla biti odabrana, te žalitelj nema pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi u predmetnom postupku i isti ne bi mogao pretrpjeti štetu. Naručitelj Y, objavio je dana 12. 6. 2012. poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave. Kriterij odabira je najniža cijena. Dana 24. 7. 2012. naručitelj je donio odluku o odabiru kojom je kao najpovoljniju odabrao ponudu ponuditelja X. Na predmetnu odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave izjavio žalitelj zajednica ponuditelja Z. Žalitelj je u žalbi osporavao valjanost ponude odabranog ponuditelja, sada žalitelja X. Postupajući po navedenoj žalbi, to je tijelo utvrdilo da odabrani ponuditelj, sada žalitelj X, nije dokazao tehničku i stručnu sposobnost sukladno zahtjevu iz dokumentacije za nadmetanje. U navedenome je Rješenju to tijelo zaključilo da naručitelj nije zakonito pregledao i ocijenio ponudu te da je potrebno provesti novi postupak pregleda i ocjene ponuda i donijeti novu odluku. Naručitelj je 17. 10. 2012. donio odluku o poništenju postupka javne nabave. Zatim je 29. 10. 2012. naručitelj sastavio ponovljeni zapisnik o pregledu i ocjeni ponude te je – iz razloga navedenih u citiranom Rješenju tog tijela – odbio ponudu prvotno odabranog ponuditelja X. Istoga je dana naručitelj donio novu odluku o odabiru kojom je kao najpovoljnija ponuda odabrana ponuda zajednice ponuditelja Z. U navedenoj odluci o odabiru naručitelj navodi da – donošenjem nove odluke o odabiru – prestaje važiti odluka o poništenju postupka od 17. 10. 2012. Zaprimanjem odluke o odabiru od 29. 10. 2012. žalbu je 5. 11. 2012. izjavio žalitelj X. U žalbi žalitelj ističe da u odluci o odabiru nije navedena ocjena ponude ponuditelja Z, te da uz odluku o odabiru nije zaprimio zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda. Zatim, žalitelj TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

JAVNA NABAVA ističe da je naručitelj u predmetnom postupku donio odluku o poništenju postupka. Navodi da je naručitelj žurnim donošenjem odluke o odabiru, nepoštivajući zakonsko pravo na žalbu nezadovoljnog ponuditelja na odluku o poništenju, postupio protivno Zakonu o javnoj nabavi. Žalitelj navodi da su opravdani razlozi za poništenje koje je naručitelj naveo u odluci o poništenju postupka javne nabave, dok se o navedenim razlozima naručitelj nije očitovao u odluci o odabiru. Nadalje, žalitelj ističe da odabrani ponuditelj zajednica ponuditelja Z nije dokazao svoju tehničku sposobnost te da je u ponudi dao lažne podatke. Slijedom navedenog, žalitelj predlaže poništiti postupak javne nabave i staviti van snage odluku o odabiru od 29. 10. 2012. Prije nego se upusti u meritorno odlučivanje, to tijelo pristupa provjeri procesnih pretpostavki za izjavljivanje žalbe, koje moraju biti ispunjene na strani žalitelja. Procesne pretpostavke za izjavljivanje žalbe odnose se na nadležnost, dopuštenost, urednost i pravodobnost žalbe, postojanje pravnog interesa te na činjenicu je li žalbu izjavila ovlaštena osoba. Sukladno članku 141. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi pravo na žalbu ima svaka izička osoba, pravna osoba i zajednica izičkih i/ili pravnih osoba koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma i koja je pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava. Nadalje, članak 144. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi propisuje da Državna komisija nije ovlaštena kontrolirati činjenično i pravno stanje koje je bilo predmetom žalbe u istom postupku javne nabave. U predmetnom postupku javne nabave naručiteljeva ocjena ponude odabranog ponuditelja, sada žalitelja X bila je već predmet kontrole pred tim tijelom prilikom donošenja Rješenja od 27. 09. 2012., a povodom žalbe žalitelja zajednice ponuditelja Z. To tijelo ne može ponovno ulaziti u razloge odbijanja ponude žalitelja X jer je o istim činjenicama već odlučivalo. Slijedom navedenog, ponuda žalitelja X nikako ne bi mogla biti odabrana, te žalitelj nema pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi u predmetnom postupku i isti ne bi mogao pretrpjeti štetu. Temeljem svega navedenog, a pozivom na članak 164. stavka 1. točke 2. Zakona o javnoj nabavi, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka. 3. Žalba na odluku u otvorenom postupku javne nabave nakon ponovnog pregleda i ocjene ponuda – razlog nepostojanja pravnog interesa Žalitelj je izjavio žalbu na odluku o odabiru u otvorenom postupku javne nabave i osporaTIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

vao je valjanost ponude odabranog ponuditelja, te isticao da je njegova ponuda neosnovano odbijena. Nakon ponovnoga pregleda i ocjene ponuda, žalitelj je u novom žalbenom postupku osporavao samo valjanost ponude odabranoga ponuditelja ne osporavajući razloge odbijanja svoje ponude. Naručitelj Y objavio je 27. 8. 2012. poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave. Dana 28. 9. 2012. naručitelj je donio odluku o odabiru kojom je kao najpovoljniju odabrao ponudu ponuditelja Z. Na predmetnu odluku o odabiru žalbu je Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave izjavio žalitelj X, dana 5. 10. 2012. U navedenoj žalbi žalitelj X osporavao je valjanost ponude odabranog ponuditelja, te isticao da je njegova ponuda neosnovano odbijena. Postupajući po navedenoj žalbi, to je tijelo 18. 12. 2012. donijelo Rješenje kojim je poništena odluka o odabiru ponuditelja Z. U Rješenju je to tijelo utvrdilo da se žalitelj pri izradi ponude nije pridržavao zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje, odnosno da je naručitelj pravilno postupio kada je njegovu ponudu odbio. Također, to je tijelo utvrdilo da odabrani ponuditelj nije udovoljio zahtjevu iz dokumentacije za nadmetanje. U navedenome rješenju to je tijelo zaključno konstatiralo da naručitelj nije proveo postupak pregleda i ocjene sukladno Zakonu o javnoj nabavi te da je potrebno provesti novi postupak pregleda i ocjene ponuda i donijeti novu odluku. Naručitelj je 24. 12. 2012. tražio pojašnjenje ponude od ponuditelja Z te je 14. 01. 2013. sastavio ponovljeni zapisnik o pregledu i ocjeni ponude. Uvidom u zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je naručitelj odbio ponudu žalitelja X, iz razloga navedenih u citiranom Rješenju tog tijela, dok je ponudu ponuditelja Z ocijenio kao valjanu. Dana 14. 01. 2013. naručitelj je donio novu odluku o odabiru kojom je kao najpovoljniju odabrao ponudu ponuditelja Z. Na novu odluku je o odabiru 21. 01. 2013. žalbu izjavio žalitelj X. U žalbi žalitelj u bitnome navodi da novom odlukom o odabiru naručitelj pogoduje odabranom ponuditelju. Prije nego se upusti u meritorno odlučivanje, to tijelo provjerava postupovne pretpostavke za izjavljivanje žalbe, a koje se odnose na nadležnost, dopuštenost, urednost, pravodobnost, postojanje pravnog interesa, te na činjenicu je li žalbu izjavila ovlaštena osoba. Sukladno članku 141. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi, pravo na žalbu ima svaka izička osoba, pravna osoba i zajednica izičkih i/ili pravnih osoba koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma i koja je 47

JAVNA NABAVA pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od navodnoga kršenja subjektivnih prava. Žalitelj u predmetnom žalbenom postupku osporava samo valjanost ponude odabranog ponuditelja Z dok ne osporava razloge odbijanja svoje ponude. U žalbenom postupku povodom žalbe žalitelja X na odluku o odabiru od 28. 9. 2012. to je tijelo donijelo Rješenje od 18. 12. 2012. te je ocijenilo da je naručitelj pravilno postupio kada je odbio ponudu žalitelja X. Slijedom navedenog, žalitelj nije dokazao pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi u predmetnom postupku i isti slijedom navedenog nikako ne bi mogao pretrpjeti štetu. Budući da žalitelj u ovom postupku nije dokazao postojanje uvjeta iz članka 141. Zakona o javnoj nabavi (pravni interes i moguća šteta), temeljem članka 164. stavka 1. točke 2. Zakona o javnoj nabavi odlučeno je kao u izreci ovog Zaključka. 4. Žalba na odluku u otvorenom postupku javne nabave nakon ponovnog pregleda i ocjene ponuda – razlog nepostojanja pravnog interesa Žalitelj nema pravni interes za izjavljivanje žalbe za nekoliko grupa jer – prema Zapisniku o javnom otvaranju ponuda žalitelj u predmetnom nadmetanju – nije niti podnio ponudu za navedene grupe predmeta nabave, niti ne bi mogao dobiti ugovor o javnoj nabavi za navedene grupe i nikako ne bi mogao pretrpjeti štetu u konkretnom postupku javne nabave za navedene grupe predmeta nabave. Naručitelj Z objavio je 21. 6. 2012. otvoreni postupak javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma. Predmet nabave naručitelj je podijelio u 20 grupa. Kriterij je odabira najniža cijena. Dana 28. 09. 2012. naručitelj je donio Odluku o poništenju postupka javne nabave za sve grupe navodeći kao razlog poništenja za svaku pojedinu grupu predmeta nabave, odredbu članka 100. stavka 4. točke 2. Zakona o javnoj nabavi jer su postale poznate okolnosti zbog kojih bi došlo do sadržajno bitno drugačijeg poziva na nadmetanje i/ili dokumentacije za nadmetanje da su bile poznate prije. Na predmetnu Odluku o poništenju žalbu je Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave izjavio žalitelj X. Žalitelj u žalbi u bitnom navodi da naručitelj u Odluci o poništenju nije obrazložio razloge poništenja postupka javne nabave, nije naveo rok u kojem će pokrenuti novi postupak javne nabave te da uz Odluku o poništenju naručitelj nije dostavio i presliku Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda. Predlaže poništenje Odluku o poništenju. 48

Provjeravajući postupovne pretpostavke za izjavljivanje žalbe, to je Državno tijelo utvrdilo da žalitelj X nema pravni interes za izjavljivanje žalbe na Odluku o poništenju u dijelu koji se odnosi na grupe 13., 14., 15. i 16. Naime, prema Zapisniku o javnom otvaranju ponuda od 31. 7. 2012., žalitelj u predmetnom nadmetanju nije niti podnio ponudu za navedene grupe predmeta nabave i stoga nikako niti ne bi mogao dobiti ugovor o javnoj nabavi za navedene grupe predmeta nabave i nikako ne bi mogao pretrpjeti štetu u konkretnom postupku javne nabave za navedene grupe predmeta nabave. Slijedom navedenoga, a temeljem odredbe članka 164. stavka 1. točke 2. Zakona o javnoj nabavi odlučeno je kao u izreci ovog rješenja. 5. Žalba na odluku u otvorenom postupku javne nabave nakon ponovnog pregleda i ocjene ponuda – razlog nepostojanja pravnog interesa Žalba je izjavljena u fazi objave poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje. DKOM je zaključkom pozvao žalitelja da unutar pet dana od primitka zaključka dokaže pravni interes, ali žalitelj to nije učinio. Naručitelj Y objavio je 12. 10. 2012. poziv na nadmetanje s dokumentacijom za nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave. Na dokumentaciju za nadmetanje žalbu je 19. 10. 2012. Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave izjavio žalitelj X. Žalitelj u žalbi u bitnome navodi da je naručitelj – tražeći određene dokaze pravne i poslovne sposobnosti – diskriminirao ponuditelje koji tim uvjetima ne udovoljavaju te da je naručitelj mogao odrediti da se isti dokazuju putem podizvođača. Predlaže da se izmjene uvjeti postupka javne nabave kako bi svi zainteresirani ponuditelji mogli ravnopravno sudjelovati u postupku javne nabave. U odgovoru na žalbu naručitelj u cijelosti osporava žalbene navode žalitelja te tvrdi da je dokumentaciju za nadmetanje izradio sukladno Zakonu o javnoj nabavi te ostalim zakonima i podzakonskim propisima kojima se uređuje predmet nabave. Predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu. Prije nego se upusti u meritorno odlučivanje, to je Državno tijelo dužno utvrditi postupovne pretpostavke za izjavljivanje žalbe. Budući da je žalba žalitelja u konkretnom slučaju izjavljena u fazi objave poziva za nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje, to je tijelo Zaključkom od 15. 11. 2012. pozvalo žalitelja da između ostaloga unutar 5 dana od dana primitka istog, sukladno članku 141. stavku 1. Zakona o javnoj TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

JAVNA NABAVA nabavi, dokaže pravni interes, uz upozorenje na pravne posljedice u slučaju da ne udovolji istom. Uz podnesak koji je zaprimljen kod ovog državnog tijela 27. 11. 2012., žalitelj nije dostavio nijedan dokaz kojim bi ovo tijelo moglo utvrditi pravni interes žalitelja. Kako žalitelj nije postupio sukladno zaključku tog tijela i nije dostavio dokaz o postojanju pravnog interesa, slijedom navedenog, a pozivom na članak 164. stavak 1. točka 2. Zakona o javnoj nabavi, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka. 6. Žalba na odluku u otvorenom postupku javne nabave nakon ponovnog pregleda i ocjene ponuda – razlog nepostojanja pravnog interesa Žalitelj osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja te ističe da je njegova ponuda nestručno odbijena, ali ne navodi razloge zbog kojih je njegova ponuda nestručno odbijena. Naručitelj Y objavio je 6. 8. 2012. poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave. U predmetnom su postupku pristigle četiri ponude. Naručitelj je jednu ponudu ocijenio valjanom te je 26. 9. 2012. donio Odluku o odabiru kojom je odabrao ponudu ponuditelja Z. Na predmetnu odluku o odabiru žalbu je 2. 10. 2012. izjavio žalitelj X. Žalitelj u žalbi u bitnome osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja te ističe da je njegova ponuda nestručno odbijena, iako zadovoljava zadane kriterije i najpovoljnija je po cijeni. Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda od 07. 09. 2012. utvrđeno je da je naručitelj ponudu žalitelja odbio temeljem članka 93. stavka 1. točke 4. i 8. Zakona o javnoj nabavi jer je njegova ponuda suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje te ne ispunjava uvjete vezane uz svojstva predmeta nabave i time ne ispunjava zahtjeve iz dokumentacije za nadmetanje. Žalitelj u žalbi osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja te ističe da je njegova ponuda nestručno odbijena, referirajući se pritom na očitovanje o prispjelim ponudama od 20. 09. 2012., koje se odnosi na ocjenu udovoljavanja tehničkim karakteristikama predmeta nabave. Međutim, kako žalitelj u žalbi nije naveo razloge zbog kojih smatra da je njegova ponuda nestručno odbijena, to je tijelo zaključkom od 30. 10. 2012. upozorilo žalitelja da žalba ne sadrži sve podatke i dokaze iz članka 159. Zakona o javnoj nabavi te ga pozvalo da unutar 5 dana od dana primitka zaključka dostavi u izvorniku točno određeni opis nepravilnosti i obrazloženje u odnosu na ocjenu ponude žalitelja. Isto tako je navedeno da će se žalba odbaciti kao neuredna ukoliko se nedostaci žalbe ne otklone u utvrđenom roku. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Postupajući po navedenom zaključku, žalitelj je dana 9. 11. 2012. tom tijelu dostavio podnesak u kojem je naveo detaljan opis nepravilnosti u odnosu na ocjenu ponude odabranog ponuditelja, a ne žaliteljeve ponude kako je to traženo zaključkom. Žalitelj nije dokazao postojanje uvjeta za pravo na žalbu iz članka 141. Zakona o javnoj nabavi (pravni interes i moguća šteta) jer svojom žalbom nije osporavao sve razloge odbijanja svoje ponude pa njegova ponuda neovisno o uspjehu u žalbenom postupku nikako ne bi mogla biti odabrana kao najpovoljnija. Osim toga, žalitelj nije temeljem zaključka tog tijela od 30. 10. 2012. dostavio opis nepravilnosti, odnosno obrazloženje razloga zbog kojih smatra da je njegova ponuda, vezano uz udovoljavanje tehničkim karakteristikama predmeta nabave, nestručno odbijena, već je u navedenom podnesku od 9. 11. 2012. zaključio da traženim karakteristikama u predmetnom postupku ne udovoljava nijedna ponuđena oprema. Stoga isti nema pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi u predmetnom postupku javne nabave i slijedom navedenog nikako ne bi mogao pretrpjeti štetu u konkretnom postupku javne nabave. S obzirom na navedeno, a temeljem članka 164. stavka 1. točke 2. Zakona o javnoj nabavi odlučeno je kao u izreci ovog Zaključka. 7. Žalba na odluku u otvorenom postupku javne nabave nakon ponovnog pregleda i ocjene ponuda – razlog nepostojanja pravnog interesa Žalitelj u žalbi osporava samo osnovanost odbijanja ponuda pojedinih ponuditelja, a ne i valjanost odabrane ponude koja ima nižu cijenu od žaliteljeve ponude. Naručitelj Y objavio je 12. 10. 2012. poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave. U predmetnom je postupku dostavljeno sedam ponuda od kojih je naručitelj tri ponude ocijenio kao valjane, dok su četiri ponude odbijene. Naručitelj je 19. 12. 2012. donio Odluku o odabiru kojom je odabrao ponudu ponuditelja Z. Na navedenu Odluku o odabiru žalbu je izjavio žalitelj X. U žalbi žalitelj u bitnome osporava dokumentaciju za nadmetanje, točnije troškovnik, postupak otvaranja ponuda te postupak pregleda i ocjene ponuda tvrdeći da je naručitelj odbio ponude onih ponuditelja koji su troškovnik ispunili sukladno dokumentaciji za nadmetanje. S obzirom na to da predmetni postupak javne nabave nije proveden sukladno Zakonu o javnoj nabavi te da ponuditelji na temelju sastavljene dokumentacije za nadmetanje nisu niti mogli sastaviti valjane ponude, ža49

JAVNA NABAVA litelj predlaže poništiti predmetnu odluku o odabiru. Žalitelj u žalbi osporava zakonitost dokumentacije za nadmetanje, postupak otvaranja ponuda te odbijanje ponuda 4 ponuditelja, tvrdeći da su iste sukladne dokumentaciji za nadmetanje, no ne osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja, koja ima nižu cijenu od ponude žalitelja. Rokovi za izjavljivanje žalbe propisani su odredbom članka 146. stavka 1. Zakona o javnoj nabavi. Žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi otvorenog postupka javne nabave nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi za prethodnu fazu. Dakle, s navodima žalbe koji se odnose na dokumentaciju za nadmetanje i postupak otvaranja ponuda žalitelj je zakasnio. Nadalje, s obzirom na to da je u predmetnom postupku javne nabave ponuda žalitelja ocijenjena kao valjana i drugorangirana, žalitelj bi u konkretnom postupku morao dokazati da odabrana ponuda nije valjana te da upravo žalitelj ima pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi i da je pretrpio ili mogao pretrpjeti štetu od kršenja subjektivnih prava. Kako žalitelj osporava samo osnovanost odbijanja ponuda pojedinih ponuditelja, a ne i valjanost odabrane ponude koja ima nižu cijenu od žaliteljeve ponude, ponuda žalitelja ne može biti odabrana kao najpovoljnija ponuda, pa žalitelj u predmetnom žalbenom postupku nije dokazao postupovnu pretpostavku koja se odnosi na postojanje pravnog interesa. 8. Žalba na odluku u otvorenom postupku javne nabave nakon ponovnog pregleda i ocjene ponuda – razlog nepostojanja pravnog interesa Žalitelj u predmetnom postupku ne osporava oba razloga odbijanja svoje ponude, štoviše, priznaje jedan razlog odbijanja svoje ponude te navodi da se pravni interes ogleda u mogućem ponovljenom postupku javne nabave koji bi se dogodio da je naručitelj poništio predmetni postupak javne nabave Naručitelj Y objavio je 16. 10. 2012. poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave. U predmetnom postupku pristiglo je šest ponuda, a naručitelj je dvije ponude ocijenio kao valjane. Dana 20. 11. 2012. naručitelj je donio Odluku o odabiru kojom je odabrao ponudu ponuditelja Z. Na navedenu Odluku o odabiru žalbu je izjavio žalitelj X. Žalitelj u žalbi u bitnome navodi da neovisno o tome što je žalitelj u predmetnom postupku ocijenjen kao nesposoban, isti smatra da se njegov pravni interes 50

ogleda u mogućem ponovljenom postupku javne nabave koji bi se dogodio da je naručitelj poništio predmetni postupak sukladno članku 100. stavku 4. Zakona o javnoj nabavi te sve ponude ocijenio nevaljanima, a to nije učinio pa je propustio pravilno ocijeniti pristigle ponude. Smatra da se ne smije dogoditi da naručitelj zloupotrebljava članak 141. Zakona o javnoj nabavi pa dio ponuditelja ocijeni nesposobnima, a preostale ponuditelje – koji su također nesposobni, a što je naručitelj zanemario učiniti – ocijeni sposobnima, pa sada u žalbenom postupku žalitelj mora dokazivati pravni interes i moguću štetu. Tako žalitelj najprije mora dokazati da ga je naručitelj nepravilno isključio iz odluke o odabiru pa bi onda žalitelj eventualno dokazao da su ostali ponuditelji nesposobni. Žalitelj navodi da će pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi imati u ponovljenom postupku javne nabave, a u tome će postupku imati u slučaju da naručitelj primjeni ocjenjivanje dostavljenih dokaza sposobnosti jednako na sve ponuditelje. Smatra da ima pravni interes i zato što: • registriran je za izvođenje predmetnih radova, • posjeduje suglasnost za gradnju predmetih radova, • želi u kontuniutetu stjecati potvrde o urednom ispunjenju ugovora, • jedini je obuhvatio cjelokupni predmet nabave uvođenjem podizvoditelja za usluge projektiranja i izvođenja geodetskih radova, • cijelu je ponudu dostavio na hrvatskom jeziku, • posjeduje zaposlenike koji sastavljaju ponude kojima se plaćaju doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje što je dokazao potvrdom Porezne uprave, • naručitelj nije primjenio jednake kriterije za ocjenjivanje prema svim ponuditeljima, te • uvažavajući sve postavljene uvjete u dokumentaciji za nadmetanje naručitelj je trebao odbiti sve ponude. Žalitelj također osporava nevaljanost ponuda ostalih ponuditelja u predmetnom postupku. Predlaže poništenje odluke o odabiru. Iako u predmetnom postupku žalitelj ima status ponuditelja, sama ta činjenica ne znači da on ima i pravo na žalbu. Uvidom u Zapisnik o javnom otvaranju ponuda utvrđeno je da je naručitelj zaprimio šest ponuda i da je ponuda žalitelja po kriteriju za odabir ponude (najniža cijena), druga po redu. Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je naručitelj dvije ponude ocijenio valjanima te da je ponudu žalitelj odbio temeljem članka 93. stavka 1. točke 2. Zakona o javnoj nabavi jer nije dostavio sve što TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

JAVNA NABAVA

9. Žalba na odluku o odabiru za grupu 9 i grupu 11 u otvorenom postupku javne nabave nakon ponovnog pregleda i ocjene ponuda – razlog nepostojanja pravnog interesa Žalitelj za grupu 9 osporava valjanost odabrane ponude, no ne osporava valjanost ponude koja je prema kriteriju odabira drugorangirana, koja je jeftinija od ponude žalitelja. Također, u žalbi za grupu 11 žalitelj osporava valjanost odabrane ponude, no ne osporava valjanost ponude koja je prema kriteriju odabira drugorangirana, koja je jeftinija od ponude žalitelja. Naručitelj Y objavio je 28. 9. 2012. poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave. Naručitelj je predmet nabave podijelio u 11 grupa te dozvolio nuđenje po grupama. U predmetnom postupku naručitelj je 14. 12. 2012. donio Odluku o odabiru kojom je za grupu 9 i grupu 11. odabrao ponudu ponuditelja Z. Na navedenu odluku o odabiru za grupu 9 i grupu 11 žalbe je izjavio žalitelj X. U žalbama u bitnome navodi da u ponudi odabranog ponuditelja za grupu 9 i grupu 11 nedostaju deklaracije nuđene robe te dokaz o uredno ispunjenim ugovorima. Žalitelj predlaže poništiti Odluku o odabiru i donošenje nove odluke o odabiru. Žalitelj u žalbi za grupu 9 osporava valjanost odabrane ponude no ne osporava valjanost ponude koja TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

je prema kriteriju odabira drugorangirana, koja je jeftinija od ponude žalitelja. Također u žalbi za grupu 11 žalitelj osporava valjanost odabrane ponude, no ne osporava valjanost ponude koja je prema kriteriju odabira drugorangirana, koja je jeftinija od ponude žalitelja. S obzirom na to da u obje grupe predmeta nabave dvije ponude imaju povoljniju cijenu od ponude žalitelja, a žalitelj ne osporava valjanost drugorangiranih ponuda, žaliteljeva ponuda u predmetnom postupku za navedene grupe ne bi mogla biti odabrana kao najpovoljnija niti u slučaju da odabrana ponuda nije valjana, pa žalitelj nema pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi u predmetnom postupku javne nabave, te nikako ne bi mogao pretrpjeti štetu. Stoga žalitelj u ovom postupku nije dokazao postojanje uvjeta za pravo na žalbu iz članka 141. Zakona o javnoj nabavi (pravni interes i moguća šteta).

6. Zaključak Imajući u vidu navedene primjere odluka Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojima se žalba odbacuje zbog nedostatka pravnog interesa, može se konstatirati da postoji niz različitih situacija i razloga prema kojima se u konkretnim slučajevima utvrđuje da žalitelj nema pravni interes za izjavljivanje žalbe. Gospodarski subjekti koji namjeravaju izjaviti žalbu, moraju sami ocijeniti imaju li pravni interes ili ne. U toj ocjeni trebaju se držati odredbi Zakona o javnoj nabavi, članka 141. koji propisuje pravo na žalbu i uvjete za izjavljivanje žalbe. Navedene uvjete žalitelji trebaju primijeniti na konkretan postupak javne nabave u kojem namjeravaju izjaviti žalbu vodeći računa o fazi postupka javne nabave u kojoj izjavljuju žalbu. Pri ocjeni imaju li pravni interes, žaliteljima mogu u velikoj mjeri pomoći praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i već donesene odluke u kojima se utvrđuju i obrazlažu razlozi nepostojanja pravnog interesa žalitelja u konkretnim slučajevima.

TIM4PIN

je traženo dokumentacijom za nadmetanje – za materijal i elektroopremu koja će biti ugrađena, opise i/ili fotogra ije proizvoda kojima dokazuje da je ponuđeno sukladno traženom prema troškovniku, te za betonsko kućište tipske transformatorske stanice, glavni projekt betonskog kućišta. S obzirom na to da žalitelj u predmetnom postupku ne osporava oba razloga odbijanja svoje ponude, štoviše, priznaje jedan razlog odbijanja svoje ponude (nedostavljanje glavnog projekta betonskog kućišta) te da sam navodi da se njegov pravni interes ogleda u mogućem ponovljenom postupku javne nabave koji bi se dogodio da je naručitelj poništio predmetni postupak sukladno članku 100. stavku 4. Zakona o javnoj nabavi te sve ponude ocijenio nevaljanima, a što naručitelj nije učinio, žalitelj ne bi mogao biti odabran u predmetnom postupku pa slijedom toga nema pravni interes za dobivanje ugovora o javnoj nabavi u predmetnom postupku javne nabave i isti zato nikako ne bi mogao pretrpjeti štetu u konkretnom postupku javne nabave. S obzirom na to, žalitelj u ovom postupku nije dokazao postojanje uvjeta za pravo na žalbu iz članka 141. Zakona o javnoj nabavi (pravni interes i moguća šteta).

℡

01/5531 755 01/5531 335 099/3037 677 099/3037 678 51

POREZI I DOPRINOSI Ivana Dražić Lutilsky * Martina Dragija **

UDK 336.2

Oporezivanje dobiti nepro itnih organizacija u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji Oporezivanje dobiti nepro itnih organizacija već u terminološkom smislu naglašava da se radi o kontroverznom pitanju. Naime, nepro itne, dakle nedobitne organizacije osnovane su i djeluju s primarnim ciljevima koji nisu i ne mogu biti pro itnog karaktera. Ipak, zakonski okvir ne sprječava ove organizacije da u stjecanju prihoda za svoje djelovanje nastupaju i na tržištu. Osiguravanje ravnopravnosti svih tržišnih sudionika uređuje se temeljnim poreznim propisima, no operacionalizacija je kroz provedbene propise uređena vrlo različito. U članku se uspoređuju temeljni zakonski okvir oporezivanja dobiti nepro itnih organizacija u zemljama EU i Republici Hrvatskoj.

1. Uvod Oporezivanje dobiti nepro itnih organizacija s iskalnog aspekta nije značajno, no bitno je s društvenog i socijalnog aspekta. Postoje brojne razlike u sustavima oporezivanja dobiti nepro itnih organizacija te poreznom tretmanu donacija nepro itnim organizacijama. U Republici Hrvatskoj porezni je status nepro itnih organizacija uređen Zakonom o porezu na dobit1 te Pravilnikom o porezu na dobit2 gdje je izrijekom navedeno da se nepro itne organizacije ne smatraju obveznicima poreza na dobit. Izuzetak čine nepro itne organizacije koje obavljaju gospodarsku djelatnost. No, problem se upravo javlja kod određivanja gospodarske djelatnosti za nepro itne organizacije.

skoj te svim članicama Europske unije. Na taj će se način ocijeniti iskalna harmonizacija u oporezivanju nepro itnih organizacija porezom na dobit, a što je značajno za Republiku Hrvatsku kao skorašnju članicu Europske unije.

2. Oporezivanje dobiti nepro itnih organizacija u Hrvatskoj Nepro itne su organizacije, kao što i sam naziv upućuje, organizacije kojima je temeljno obilježje odsustvo pro ita, odnosno osnivanje zbog javnih interesa. Ne postoji univerzalna de inicija nepro itnih organizacija u našem zakonodavstvu, no riječ je o organizacijama koje se razlikuju od pro itnih organizacija prvenstveno po svojim ciljevima poslovanja, poreznom tretmanu, te načinima inanciranja. U Republici Hrvatskoj nepro itne se organizacije, u skladu sa zakonskim određenjima, klasi iciraju na državne nepro itne organizacije (proračunske korisnike) i nedržavne nepro itne organizacije (nepro itne organizacije u užem smislu)3. Ako su nepro itne organizacije klasi icirane kao državne odnosno proračunski korisnici tada je nužno da zadovoljavaju kriterije propisane Pravilnikom o utvrđivanju korisnika proračuna i vođenju registra korisnika proračuna4. Dok se ostale nedržavne nepro itne organizacije inanciraju samostalno kroz donacije, članarine i slično, a samo djelomično (manje od 50%) iz proračuna.

Na razini zemalja Europske unije postoje različiti porezni tretmani nepro itnih organizacija. Stoga je primarni cilj ovog članka prikazati oporezivanje dobiti nepro itnih organizacija i porezni tretman donacija nepro itnih organizacija u Republici Hrvat Doc. dr. sc. Ivana Dražić Lutilsky, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, idrazic@efzg.hr ** Martina Dragija, mag.oec.spec, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, mdragiija@efzg.hr 1 Zakon o porezu na dobit, NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, online, www.nn.hr *

Pravilnik o porezu na dobit, NN, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, online, www.nn.hr

Vašiček, V. et. al. (2009) Računovodstvo nepro itnih organizacija, HZRIFD, Zagreb, str. 3

Pravilnik o utvrđivanju korisnika proračuna i o vođenju registra korisnika proračuna, NN, br. 114/2010, online, www.nn.hr 4

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

POREZI I DOPRINOSI Kada je riječ o poreznom tretmanu nepro itnih organizacija, tada bi se dalo zaključiti da s obzirom na to da su one osnivane zbog zadovoljavanja ciljeva pojedinaca i zajednice u cjelini, odnosno odsutan je motiv ostvarivanja dobiti, da su tada nepro itne organizacije u potpunosti isključene iz oporezivanja porezom na dobit. Međutim, nužno je istaknuti da – iako su neproitne organizacije osnivane zbog javne dobrobiti – to ne znači da nepro itne organizacije ne mogu obavljati gospodarsku (tržišnu) djelatnost odnosno djelatnost koja je usmjerena na ostvarivanje dobiti. No, ovdje dolazimo do ključnog pitanja kako egzaktno odrediti što je pojedinoj nepro itnoj organizaciji redovita i nepro itna djelatnost, a što pro itna djelatnost. Također, nameće se pitanje na temelju kojih kriterija se dolazi do zaključka da određena nepro itna organizacija obavlja gospodarsku djelatnost. Upravo zbog nejasnih odnosno nepostojećih kriterija postoji problem kod određivanja gospodarske djelatnosti za nepro itne organizacije. Nadalje, kod određenih se djelatnosti (primjerice transferi igrača kod sportskih klubova) polemizira zašto takve djelatnosti nepro itnih organizacija nisu oporezivane porezom na dobit. Pojam transfera kao novčane transakcije između dva kluba zbog prelaska igrača iz jedne u drugu momčad u hrvatskom se poreznom zakonodavstvu ne tretira kao gospodarska djelatnost već se radi o prihodu koji je jednak prihodu od donacija i članarina te ne podliježe oporezivanju porezom na dobit. No, upitno je imaju li spomenuti transferi obilježje javnih usluga pruženih u cilju opće dobrobiti. Također, nameće se pitanje reinvestiraju li sportski klubovi spomenute transfere u obavljanje djelatnosti za koju su registrirane ili ipak koriste prihode u privatne svrhe. Naravno da slična problematika postoji i kod drugih nepro itnih institucija kod kojih je također upitno (ne)postojanje gospodarske djelatnosti. Prema neslužbenim informacijama u RH oko 1.000 nepro itnih organizacija plaća porez na dobit na gospodarsku aktivnost, no ne postoje niti službeno objavljeni podaci o kojoj je aktivnosti je riječ niti službeno objavljena lista nepro itnih organizacija koje plaćaju porez na dobit. Dakle, iz se svega dosad navedenog može zaključiti da je riječ o složenom pitanju na koje hrvatsko zakonodavstvo nije ponudilo uni iciran odgovor. U Zakonu o porezu na dobit5, u članku 2. stavku 5. i 6., navedeno je da se obveznicima poreza na dobit ne smatraju: Zakon o porezu na dobit, NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, online, www.nn.hr

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

• tijela državne uprave, tijela područne (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i Hrvatska narodna banka; • državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fondacije. Iznimno, ako osobe iz prethodno navedenih stavaka obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna će uprava na vlastitu inicijativu, ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. Ako Porezna uprava izda takvo rješenje kojim nepro itna organizacija postaje obveznik poreza na dobit tada nepro itna organizacija postaje porezni obveznik samo za dobit ostvarenu obavljanjem gospodarske djelatnosti za koju je nadležno tijelo porezne vlasti izdalo rješenje. Međutim, glavni se problem javlja kod načina utvrđivanja što je gospodarska djelatnost kod nepro itnih organizacija. Na taj problem nije moguće naći odgovor u postojećim poreznim propisima. Stoga je u budućnosti potrebno više pozornosti usmjeriti na egzaktnije određivanje jasnih kriterija za određivanje gospodarske djelatnosti za nepro itne organizacije. U tom kontekstu nužno je sagledati praksu i iskustva članica Europske unije.

3. Oporezivanje dobiti nepro itnih organizacija zemljama EU U zemljama Europske unije porez na dobit, jednako kao i u Hrvatskoj, primarno je porez kojim se oporezuje dobit trgovačkih društava, no neke zemlje također oporezuju određene djelatnosti nepro itnih organizacija porezom na dobit. Unatoč iskalnoj harmonizaciji, u zemljama EU postoje razlike u poreznom tretmanu nepro itnih organizacija. U nastavku će se prvenstveno promatrati razlike kod poreza na dobit. Istražujući porezne sustave, poglavito zakone o porezu na dobit članica Europske unije, uočene su sljedeće razlike u oporezivanju nepro itnih organizacija porezom na dobit. Članice Europske unije moguće je grupirati u 5 grupa prema razlikama u oporezivanju nepro itnih organizacija kao što je prikazano na sljedećem dijagramu. 53

POREZI I DOPRINOSI Dijagram 1. Grupiranje nepro itnih organizacija u zemljama EU prema oporezivanju dobiti

dobit kod nepro itnih organizacija plaća za prihode ostvarene oglašavanjem, zatim prihode od članarina i prihode ostvarene od najmova. Povezano s poreznim statusom potpore nepro itnim organizacijama nužno je sagledati i porezni tretman donacija poduzetnika te pomoći nepro itnim organizacijama. U sljedećoj tablici prikazan je porezni tretman donacija nepro itnim organizacijama u zemljama članicama Europske unije. Tablica 1. Porezni tretman donacija u zemljama EU Zemlja

Izvor: Obrada autora prema Country Surveys from International Bureau of Fiscal Documentation; web stranice Ministarstva Financija članica EU, online www.ibfd.org, pristupljeno 6. 9. 2012.

Prvu grupu čine zemlje u kojima nepro itne organizacije nisu uopće obveznici poreza na dobit, a spomenuta grupa uključuje: Austriju, Belgiju, Njemačku, Mađarsku, Nizozemsku i Švedsku. Dakle, riječ je o zemljama u kojima su nepro itne organizacije u potpunosti, za sve svoje djelatnosti, izuzete iz sustava oporezivanja porezom na dobit. Drugu grupu čini pet zemalja EU (Bugarska, Grčka, Italija, Litva i Luksemburg) u kojima su nepro itne organizacije obveznici poreza na dobit sukladno zakonu o porezu na dobit. No, u njihovim poreznim propisima nije jasno naznačeno za koje djelatnosti su obveznici iako su istaknute određene speci ičnosti. Tako, je na primjer u Litvi istaknuto da nepro itne organizacije mogu koristiti određene olakšice prilikom plaćanja poreza na dobit. Nadalje, u treću grupu ulaze: Cipar, Danska, Finska, Francuska, Irska, Latvija, Malta, Poljska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Velika Britanija. U zakonima o porezu na dobit prethodno spomenutih zemalja nisu de inirane gospodarske djelatnosti odnosno kriteriji kojim se određena djelatnost klasi icira kao gospodarska. Dakle, kod navedene grupe nepro itne organizacije obveznici su plaćanja poreza na dobit samo za gospodarsku odnosno ekonomsku aktivnost. Dakle, može se zaključiti da većina članica EU ima jednak pristup oporezivanju nepro itnih organizacija kao i Republika Hrvatska. U četvrtoj se grupi nalazi samo Estonija, budući da je riječ o zemlji u kojoj su nepro itne organizacije obveznici poreza na dobit samo ukoliko isplaćuju dobit. Zadnju grupu čine Rumunjska i Češka gdje se dobit kod nepro itnih organizacija oporezuje samo za određene aktivnosti. Tako u Češkoj se porez na 54

AUSTRIJA

BELGIJA

BUGARSKA

CIPAR

ČEŠKA

DANSKA

ESTONIJA

Porez na dobit

Zemlja

Porez na dobit

Donacije se mogu LATVIJA odbiti do iznosa od 10% dobiti poduzeća.

Donacije se mogu odbiti od porezne osnovice, ali do 85% doniranog iznosa. No, ukupan iznos porezne olakšice na donacije ne smije prijeći 20% od ukupne dobiti prije oporezivanja. Donacije se mogu LITVA Donacije se neodbiti od porezne pro itnim orgaosnovice do visine nizacijama mogu 500.000 eura. odbiti do iznosa od 40% neto dobiti. Donacije se mogu LUXEMBURG Donacije se odbiti do 10% mogu odbiti do bruto dobiti. 1.000.000 eura od dobiti ili 20% neto dobiti, ovisno o tome što je niže. Donacije se mogu MALTA Donacije se ne odbiti od dobiti mogu odbiti. poduzeća. Donacije se mogu NIZOZEMSKA Donacije se mogu odbiti do iznosa odbiti u iznosu CZK 2000 ako su do 10% ukupne odobrene političdobiti. kim, obrazovnim ili humanitarnim ustanovama. Donacije se mogu POLJSKA Donacije se mogu odbiti. odbiti do visine 10% porezne osnovice. Donacije se mogu PORTUGAL Donacije se mogu odbiti do 10% odbiti. dobiti iz prethodne godine.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

POREZI I DOPRINOSI FINSKA

Donacije se mogu odbiti od osnovice do visine 250.000 eura ako su dane za obrazovanje a do 50.000 eura za ostalo. FRANCUSKA Donacije neproitnim organizacijama koje su locirane u EU, a od 1.1.2010. i u zemljama EEA se mogu odbiti do 60% vrijednosti donacije ali max do 0,5%prometa ostvarenog u Francuskoj prethodne godine. Donacije koje prelaze ta ograničenja prenose se kao odbitak u idućih 5 god. NJEMAČKA Donacije se mogu odbiti u iznosu do 20% ukupne dobiti (ako premašuju taj iznos mogu se prenositi na iduća razdoblja) ili do 0.4% od ukupnog iznosa plaća i prometa. GRČKA Donacije se mogu odbiti.

MAĐARSKA

IRSKA

ITALIJA

RUMUNJSKA

Donacije se mogu odbiti do visine 3% prodaje.

njuje osnovicu poreza na dobit – jedino se razlikuju iznosi odnosno postoci umanjenja porezne osnovice. Zemlje Europske unije u kojima ne postoje porezne olakšice za iznos donacija su: Malta, Slovačka i Švedska. Dakle, vidljivo je da na razini Europske unije postoje i različiti porezni tretmani donacija.

SLOVAČKA

Donacije se ne mogu odbiti.

U hrvatskom poreznom sustavu propisane su olakšice za dana darovanja i donacije nepro itnim organizacijama u naravi ili novcu. Zakon o porezu na dobit, članak 7. stavak 7. i 8., propisuje da obveznik poreza na dobit kao porezno priznati rashod može darovati do 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. To znači da za taj iznos može umanjiti poreznu osnovicu porezna dobit. Analogija vrijedi i u sustavu oporezivanja dohotka kao zarade izičkih osoba. Porezni obveznici poreza na dohodak mogu uvećati iznos osobnog odbitka tj. neoporezivog dijela dohotka za darovanja dana u tuzemstvu u naravi i novcu.

SLOVENIJA

Donacije unutar Slovenije ili rezidenata EEA se mogu odbiti do 0,3% oporezive dobiti tekuće porezne godine.

ŠPANJOLSKA Donacije se mogu odbiti i prenositi u idućih 10 godina Donacije se mogu ŠVEDSKA Donacije se ne odbiti do iznosa od mogu odbiti. 20% dobiti poduzeća. Donacije se mogu VELIKA Donacije se mogu odbiti od porezne BRITANIJA odbiti od porezne osnovice. osnovice. Donacije se mogu odbiti u gotovini do 2% dobiti.

Izvor: Obrada autora prema Country Surveys from International Bureau of Fiscal Documentation; web stranice Ministarstva Financija članica EU, online www.ibfd.org, pristupljeno 6. 2. 2013.

Iz prethodne je tablice vidljivo da postoje razlike u poreznom tretmanu donacija. Naime, u većini zemalja postoje olakšice – odnosno iznos donacija umaTIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Donacije mogu iznositi do visine 2% primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena godišnja porezna prijava i utvrđen godišnji porez na dohodak. Porezna olakšica pri davanju donacija propisna je ne samo za pravne i izičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, već i za sve izičke osobe neovisno iz kojeg izvora ostvaruju dohodak. Iznimno, svota može biti i veća od 2% prihoda prethodne godine ako se donacija dala prema odlukama nadležnih ministarstva o provedbi inanciranja posebnih programa.

4. Zaključak U posljednjih smo nekoliko godina svjedoci kontinuiranoga rasta poreznoga opterećenja kako za pojedince tako i za sve organizacije u državi. U takvim uvjetima javnost sve više zanima zašto se i kako provodi oporezivanje kod subjekata koji djeluju u javnom interesu. Povezano s navedenim, sve je izraženiji interes za poznavanje načina oporezivanja nepro itnih organizacija. U članku je pozornost posvećena primarno porezu na dobit u cilju utvrđivanja poreznog tretmana dobiti nepro itnih organizacija te kompariranja sa zemljama Europske unije. Istražujući oporezivanje nepro itnih organizacija porezom na dobit u Republici Hrvatskoj, vidljivo je da one podliježu porezu na dobit samo za svoju gospodarsku djelatnost. Glavni je problem vezan upravo uz određivanje te gospodarske djelatnost jer ne postoje striktno de inirani kriteriji kojima se određena djelatnost nepro itnih organizacija može svrstati kao gospodarska. Stoga se u zadnje vrijeme sve više otvara pitanje diskrecijskog prava Porezne 55

POREZI I DOPRINOSI uprave, odnosno osnove izdavanja rješenja o selektivnom uključivanju u sustav oporezivanja. Europska unija također nije pružila jedinstven odgovor na oporezivanje dobiti nepro itnih organizacija te se istraživanjem zakona o oporezivanju dobiti zemalja članica Europske unije uočava neusklađenost po tom pitanju. Stoga je izvjesno da će se pitanju oporezivanja dobiti posvetiti daleko više pozornosti kako u Republici Hrvatskoj tako i u Europskoj uniji.

Popis literature • Beligan Federal Public Service Finance, http://treasury.fgov.be/ • Bundesministerium für Finanzen, http://english. bmf.gv.at • Department of Finance, Ireland, http://www. inance.gov.ie/ • Dipartimento del Tesoro, Italy, http://www.dt.tesoro.it/en/ • Directive 2006/112/EC of 28 November 2006 (Oficial Journal L 347) • Dražić Lutilsky, I. (2010) Oporezivanja nepro itnih i proračunskih subjekata – usporedba Republike Hrvatske i EU, Računovodstvo i inancije (Riznica), broj 9 • Finansministeriet, Denmark, http://uk.fm.dk/ • Finansu Ministerija, Lithuania, inmin.lt/web/ inmin/home

http://www.

• Gobierno de Espana, http://www.minhap.gob.es/ • Government Of ices of Sweden, http://www.sweden.gov.se/sb/d/2062

• Ministarstvo za Finance, Republika Slovenija, http://www.mf.gov.si/en/ Ministere des Finances, Luxembours, http://www.mf.public.lu/ • Ministerul Finantelor Publice, Romenia, http:// www.m inante.ro/ • Ministry of Finance of the Republic of Estonia, http://www. in.ee/?lang=en • Ministry of Finance of the Republic of Latvia, http://fm.gov.lv/?eng/ • Ministry of Finance of the Slovak Republic, http:// www. inance.gov.sk/ • Ministry of Finance, Finland, http://vm. i/vm/ en/01_main/index.jsp • Ministry of Finance, France, http://www.economie.gouv.fr/ • Ministry of Finance, Greece, http://www.min in. gr/portal/en • Ministry of Finance, Poland, http://www.mf.gov. pl/?const=0&lang=en • Ministry of Finance, Republic of Cyprus, http:// www.mof.gov.cy • Minsitry of inance, Malta, http:// inance.gov.mt/ • Minstarstvo inancija Republike Hrvatske, http:// www.m in.hr/hr/porezi • Porezna uprava RH, http://propisi.porezna-uprava.hr, • Pravilnik o porezu na dobit, NN, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, online, www.nn.hr

• Governo de Portugal, http://www.portugal.gov. pt/en.aspx

• Pravilnik o utvrđivanju korisnika proračuna i o vođenju registra korisnika proračuna, NN, br. 114/2010, online, www.nn.hr

• HM Treasury, United Kingdom, http://www. hm-treasury.gov.uk/

• Vašiček, V. et. al. (2009) Računovodstvo nepro itnih organizacija, HZRIFD, Zagreb, str. 3

• IBFD Tax Research Platform, http://www.ibfd. org/

• Zakon o porezu na dobit, NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, online, www.nn.hr

SAVJETI ZA PRETPLATNIKE:

℡ 01/5531 755, 01/5531 335, 099/3037 677, 099/3037 678 56

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

POREZI I DOPRINOSI Mirjana Mahović Komljenović *

UDK 336.2

Novi sustav elektroničkih usluga porezne uprave Radi unapređenja poreznog sustava te e ikasnije provjere pravovremenosti i točnosti ispunjavanja poreznih prijava i obrazaca, Porezna je uprava od 4.3.2013. uvela novi sustav elektroničkih usluga za porezne obveznike. U članku se prikazuje trenutno dostupne elektroničke usluge koje mogu koristiti porezni obveznici, te koji se obrasci i porezna izvješća od 1. siječnja 2013. moraju dostavljati u Poreznu upravu elektroničkim putem.

1. Uvod Sustav elektroničkih usluga Porezne uprave omogućuje poreznim obveznicima jednostavno i pravodobno izvršavanje određenih poreznih obveza te razmjenu elektroničkih obrazaca između poreznog obveznika i Porezne uprave, a sustavu se od 4.3.2013. može pristupiti putem web aplikacije ePorezna, koja se nalazi na internetskoj adresi: https://e-porezna. porezna-uprava.hr/

Za obrade elektronički poslanih obrazaca, porezni je obveznik obvezan redovito provjeravati status poslanog obrasca, pri čemu Porezna uprava osigurava programsku podršku potrebnu za ispunjavanje obrazaca, digitalno potpisivanje, enkripciju te slanje obrazaca u Poreznu upravu, kao i primitak odgovora.

2. Zakonska obveza korištenja elektroničkih usluga 2.1. Izmijenjene odredbe Općeg poreznog zakona Prema izmijenjenim odredbama članka 63. u zadnjim izmjena i dopuna OPZ-a (NN, br. 136/12), koje su stupile na snagu 1. siječnja 2013., propisano je svim obveznicima PDV-a, a ne samo poreznim obveznicima čija je godišnja vrijednost dobara i obavljenih usluga veća od 800.000,00 kn, obvezno elektroničko podnošenje porezne prijave.

Elektroničkim uslugama Porezne uprave, namijenjenih svim poreznim obveznicima u RH, može se pristupiti bilo kojim računalom s internetskom vezom, i to otvaranjem jednog od preglednika (Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome), pri čemu dostupne elektroničke usluge zadovoljavaju visoke standarde sigurnosti u elektroničkom prijenosu podataka. Kako bi se poreznim obveznicima omogućilo što lakše korištenje elektroničkih usluga, razvijena je i aplikacija ePorezna, čijim korištenjem porezni obveznici mogu popunjavati elektroničke obrasce; potpisivati ih korištenjem digitalnog certi ikata; provjeravati njihovu matematičko logičnu ispravnost; te ih poslati u Poreznu upravu. Navedene obrasce, koji su poslani elektronički, Porezna uprava preuzima, provjerava njihovu ispravnost i šalje ih na daljnju obradu do nadležne ispostave i nadležnog referenta zaduženog za praćenje poreznog obveznika po osnovi svih zaduženja i uplata javnih davanja koje analitički prati Porezna uprava.

* Mr. sc. Mirjana Mahović-Komljenović, MFIN, Porezna uprava, Ispostava Samobor.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

POREZI I DOPRINOSI Prema tome, svi su subjekti koji su od početka ove godine ušli ili ostali u sustavu PDV-a, bili obvezni Poreznoj upravi u elektroničkom obliku već podnijeti mjesečnu prijavu PDV-a za prosinac 2012. do kraja siječnja 2013., te nadalje elektroničkim putem podnositi mjesečne ili tromjesečne obrasce PDV-a za tekuću 2013., kao i obrazac PDV-K za 2012. čiji je rok dostave istekao krajem veljače 2013. za obveznike poreza na dohodak, dok rok za obveznike poreza na dobit istječe krajem travnja 2013.

3. operacijski sustav: Microsoft Windows XP SP3 (x86) ili noviji, 4. posjedovanje čip kartice (engl. Smart Card) ili bilo kojeg drugog medija za certi ikate (USB-token i sl) izdanih od FINA-e ili poslovnih banka osobi koja će koristiti sustav ePorezna, 5. upravljački program za čip karticu te čitač pametne kartice, a koji se dobiva na CD-u pri preuzimanju certi ikata i čitača u FINA-i ili USB-tokena u poslovnoj banci, i veza na Internet.

2.2. Zakonska obveza elektroničkog podnošenja Obrasca PD za 2012.

3. Dodjeljivanje ovlaštenja poreznim obveznicima

Sukladno članku 35. stavka 3. Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04 do 22/12) te članku 46. stavka 3. Pravilnika o porezu na dobit (NN, br. 95/05 do 146/12), porezni obveznici, koji su prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike, obvezni su dostavljati i Obrazac PD Poreznoj upravi korištenjem sustava ePorezna, prema posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama. Međutim, i dalje ostaje mogućnost da svi ostali porezni obveznici podnose Obrazac PD posredstvom interneta u okviru sustava ePorezna, ali ga i ne moraju podnositi.

Za korištenje elektroničkih usluga Porezne uprave, porezni se obveznici moraju registrirati i tako dobivati odgovarajuća ovlaštenja potrebna za korištenje usluge. Sustav ePorezna ima vlastiti registar ovlaštenja, gdje je zapisano koja osoba ima koje ovlaštenje, a isto se može dodijeliti na dva načina:

2.3. Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak Prema članku 65. stavcima 9. i 10. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 do 61/12), propisana je obveza za poslodavce ili isplatitelje plaća i mirovina koji su prema računovodstvenim propisima razvrstani u velike i srednje poduzetnike, da obvezno elektronički podnose Obrazac ID. Tako su obvezni postupati i poslodavci ili isplatitelji plaće i mirovine koji imaju više od 100 radnika, umirovljenici kao i osobe koje ostvaruju primitke (plaću) iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak.

2.4. Kako postati korisnik elektroničkih usluga porezne Uprave Svaki porezni obveznik može jednostavno i brzo postati korisnik elektroničkih usluga, a potrebni su preduvjeti za korištenje usluga ePorezna posjedovanje stolnog ili prijenosnog računala s potrebnim hardverskim i softverskim preduvjetima, i to: 1. minimalna kon iguracija: CPU Intel Pentium IV 2 GHz ili procesor usporedivih karakteristika, gra ički prikaz u boji minimalne razlučivosti 1024x768 točaka, 2. 1024 MB radne (RAM) memorije, 58

1. Ako je porezni obveznik odgovorna osoba u poslovnom subjektu – direktor društva, vlasnik obrta, član uprave – i posjeduje digitalni certi ikat (koji izdaju FINE-a ili poslovne banke), postupak dodjeljivanja ovlaštenja može obaviti sam elektronički uz pomoć aplikacije ePorezna i modula Upravljanje ovlaštenjima. Na stranici za prijavu u aplikaciji, odabire se gumb Prijava te dostupni digitalni certi ikat na računalu, nakon čega porezni obveznik korištenjem aplikacije popunjava, potpisuje i šalje zahtjev za elektroničkim poslovanjem. U kratkom vremenu nakon obavljene autorizacije (sustav u nadležnom obrtnom ili trgovačkom registru provjerava status osobe i njegov OIB) te odabirom gumba Registriraj me, poreznom se obvezniku dodjeljuje ovlaštenje. Korištenjem iste elektroničke usluge Upravljanje ovlaštenjima, porezni obveznici mogu pregledavati i dodati nova ovlaštenja, sami zatražiti ukidanje dodijeljenog ovlaštenja, kao i izmijeniti period danih ovlaštenja odabirom polja vrijedi od, odnosno vrijedi do. Digitalni se certi ikat FINA-e može koristiti i za FINA-ine internetske usluge: e-plaćanje, e-REGOS, RGFI – registar godišnjih inancijskih izvještaja te mjesečnih i tromjesečnih statističkih izvještaja, WEB-BON – informacije o bonitetu BON-1 i WEB Registar koncesija te e-MIROVINSKO. 2. Ako porezni obveznik kao odgovorna osoba u poslovnom subjektu nema i ne želi imati digitalni certi ikat, može ovlastiti posrednika, odnosno opunomoćiti drugu osobu (najčešće je to zaposlenik ili knjigovodstveni servis), da u njegovo ime u poreznom postupku poduzima radnje koje se TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

POREZI I DOPRINOSI odnose na izradu, digitalno potpisivanje i slanje elektroničkih obrazaca u Poreznu upravu. Ako knjigovodstveni servis zastupa više poslovnih subjekata, treba posjedovati ovlaštenja za svakog poreznog obveznika. Obrazac punomoći objavljen je na internetskoj stranici Porezne uprave (http://www.porezna-uprava.hr), gdje se mogu pronaći upute o ispunjavanju obrasca.

4. Elektroničko dostavljanje poreznih prijava Pri podnošenju poreznih prijava ili drugih podataka potrebnih za oporezivanje elektroničkim putem, osim odredbi OPZ-a, Zakona o porezu na dobit te Pravilnika o porezu na dohodak, porezni su obveznici dužni uvažavati i odredbe: • Pravilnika o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem (NN, br. 51/11 i 62/11 – ispravak, u daljnjem tekstu Pravilnik o podnošenju poreznih prijava), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2012., te • Pravilnika o obliku, sadržaju, roku i načinu dostave poslovnih knjiga, evidencija i izvješća koji se čuvaju u elektroničkom obliku (NN, br. 59/09), čime je zaokružen sustav elektroničkih usluga koji omogućuje poreznim obveznicima jednostavno i brzo izvršavanje određenih poreznih obveza te elektroničku dostavu podataka. Svi porezni obveznici koji vode podatke u elektroničkom obliku dužni su prema odredbama članka 57. stavka. 1. OPZ-a, na zahtjev poreznog tijela: • uručiti u elektroničkom obliku poslovne knjige, evidencije, izvješća i druge podatke koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, a koji su vođeni i organizirani u računalnim datotekama u standardnom obliku, • omogućiti pristup i nadzor podataka elektronički vođenih poslovnih knjiga, te • omogućiti pristup i nadzor softveru i hardveru te bazama podataka koji se koriste kao dio sustava za elektronički vođene poslovne knjige, kao i provjeru primjerenosti elektroničkih programa i elektroničke obrade podataka.

4.1. Prijave i izvješća koji se podnose Poreznoj upravi sustavom ePorezna Prema članku 2. stavka 2. Pravilika o podnošenju poreznih prijava, elektroničke usluge koje su trenutno dostupne i koje mogu koristiti porezni obveznici TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

u ispunjavanju poreznih obvezna posredstvom interneta u okviru sustava e-Porezna, a pridržavajući se određenih uvjeta i pravila, jesu: 1. ePDV i Popunjavanje i podnošenje PDV-vih obraePDV-K zaca • poreznim obveznicima omogućeno je podnošenje elektroničkih mjesečnih, tromjesečnih te godišnjih obrazaca PDV-a, provjera valjanosti unesenih podataka, elektronički potpis obrasca, zaprimanje potvrde o primitku poslanog obrasca u Poreznoj upravi kao i provjera statusa poslanih i zaprimljenih elektroničkih obrazaca. Od 1.1.2013. postoji obveza elektroničkog podnošenja PDV-vih obrazaca za sve obveznike PDV-a. 2. eID Popunjavanje i podnošenje izvješća o primicima od nesamostalnog rada na Obrascu ID • poslodavcima i isplatiteljima primitaka od nesamostalnog rada (plaća i mirovina) omogućeno je elektroničko podnošenje Obrasca ID, provjera valjanosti unesenih podataka, elektronički potpis obrasca te provjera statusa poslanih i zaprimljenih elektroničkih obrazaca. Popunjavanje i podnošenje prijave poreza na dobit 3. ePD Popunjavanje i podnošenje prijave poreza na dobit • svim obveznicima poreza na dobit omogućeno je podnošenje elektroničkog Obrasca PD, provjera valjanosti unesenih podataka, elektronički potpis obrasca te provjera statusa poslanih i zaprimljenih elektroničkih obrazaca. Od 1.1.2012., postoji obveza elektroničkog podnošenja Obrasca PD za velike i srednje poduzetnike. 4. eSR Popunjavanje i podnošenje obračuna spomeničke rente. 5. eTZ Popunjavanje i podnošenje obračuna članarine turističke zajednice.

Osim obveze podnošenja propisanih obrazaca prijava i izvješća, a u okviru skupne ePorezna, porezni obveznici imaju mogućnost korištenja i drugih usluga, i to: • uvid u porezno-knjigovodstvnu karticu (ePKK), gdje se mogu pregledavati porezna zaduženja i uplate po svim računima koji se analitički prate u Poreznoj upravi, a to mogu učiniti i knjigovodstveni servisi ako su od poreznog obveznika dobili ovlaštenje temeljem punomoći, • dostava Obrasca IP na elektroničkom mediju, te • dostava Obrasca ID-1 na elektroničnom mediju. 59

POREZI I DOPRINOSI Posebno se ističe mogućnost slanja obrazaca i prijava sustavom ePorezna, ali tek ako su svi podaci ispravno popunjeni i ako su prije slanja elektronički potpisani naprednim elektroničkim potpisom koji ima pravnu snagu vlastoručnog potpisa i žiga. Ako je obrazac elektronički potpisan, nije ga više moguće izmijeniti; ali ako se takav obrazac ipak želi promijeniti, potrebno je najprije ukloniti elektronički potpis odabirom gumba ukloni potpis. Za razliku od staroga sustava, u novom sustavu elektroničkih usluga provjera ispravnosti obrazaca može se napraviti u bilo kojem trenutku odabirom opcije za provjeru, pri čemu se svako polje s neispravnim ili netočnim podacima posebno označava. Ako je elektronički obrazac uspješno poslan i zaprimljen u Poreznoj upravi, poreznom će se obvezniku prikazati potvrda o zaprimanju obrasca koja je službeni dokument i potvrda da je porezni obveznik predao obrazac pod određenim brojem navedenim u potvrdi o zaprimanju. Prema Pravilniku o podnošenju poreznih prijava i drugih podataka elektroničkim putem (NN, br. 51/11, 62/11), porezni je obveznik dužan čuvati izvornike obrazaca i elektroničkih potvrda u elektroničkom obliku. Izvornim oblikom obrasca smatra se datoteka Obrasca u XML obliku.

4.2. Kako se obavlja uvid u knjigovodstvenu karticu – ePKK Porezni obveznik (kao ovlaštena osoba) ili ovlašteni knjigovodstveni servis (kao posrednik za korištenje elektroničkih usluga Porezne uprave) podnosi zahtjev za uvid u poreznu knjigovodstvenu karticu, koji se elektronički potpisuje pametnom karticom te internetom šalje Poreznoj upravi. Sadržaj zahtjeva čitljiv je samo u Poreznoj upravi, gdje se obavlja prvo provjera ovlaštenja pošiljatelja zahtjeva, a zatim priprema podataka (koja traje nekoliko minuta), nakon čega Porezna uprava dostavlja traženu poreznu knjigovodstvenu karticu ovlaštenoj osobi. Na takav način porezni obveznici mogu vrlo brzo, a bez odlaska kod nadležnog referenta u ispostavu Porezne uprave, obavljati usklađenja na osnovu obavljenih uplata i zaduženja na svim knjigovodstvenim računima – čiju analitičku evidenciju prati Porezna uprava – te pravovremeno podnijeti zahtjev za preknjiženjem pogrešno obavljenih knjiženja na poreznoj knjigovodstvenoj kartici, ako ista postoje. Obvezna je usklađenost podataka, (a prije predaje Obrasca PD propisano je i Uputom o sastavljanju i podnošenju prijave poreza na dobit za 2012. Kl: 41001/12-01/3242 od 28.12.2012.), prema kojoj su po60

rezni obveznici osobito dužni uskladiti evidencije o uplaćenom PDV-u, porezu na dohodak, porezu na dobitak kao i drugim porezima i doprinosima o kojima analitičku evidenciju vodi Porezna uprava. Porezno knjigovodstvena kartica ima dvije mogućnosti pregleda: po računima i po ispostavama. Sve postojeće račune poreznog obveznika moguće je pregledavati prema knjigovodstvenom i carinskom praćenju. Poreznim je obveznicima uvid u porezno-knjigovodstvenu karticu omogućen od ponedjeljka do petka 6 – 20 sati te subotom 7 – 15 sati. Poreznu karticu moguće je pregledavati za proteklu godinu bilo koji dan u tekućoj godini, a omogućen je i uvid u buduće stanje na kartici Primjerice, porezni je obveznik trebao platiti obvezu PDV-a 20.000,00 kn za veljaču 2013. do 31.03.2013. Preko uvida u porezno-knjigovodstvenu karticu, porezni obveznik može unaprijed vidjeti obračunate kamate 98,63 kn koje će biti dužan platiti ako obvezu od 20.000,00 kn podmiri sa zakašnjenjem 15 dana, odnosno 15.4.2013.

4.3. Obvezni prilozi koji se podnose uz poreznu prijavu ili izvješće Ako se elektronički podnosi porezna prijava, uz nju se na istovjetan način podnose i prilozi kao obvezni privitak uz elektronički obrazac. Prilozi moraju biti istovjetni izvornim ispravama ili dokumentima, osim ako je na službenim web-stranicama Porezne uprave objavljeno da ne postoji mogućnost preuzimanja priloga kao datoteke s podacima.

5. Potpisivanje obrazaca naprednim elektroničkim potpisom Sukladno članku 3. Pravilnika o podnošenju poreznih prijava, porezni obveznici su prije slanja obvezni naprednim elektroničkim potpisom potpisati: • popunjeni elektronički obrazac prijave, izvješća ili ispravka porezne prijave, • obvezne priloge koji se prilažu kao privitak uz elektronički dostavljeni obrazac. Elektronički obrasci, koje razmjenjuju porezni obveznici i Porezna uprava (ili obratno), potpisani su elektroničkim potpisom prema Zakonu o elektroničkom potpisu (NN, br. 10/2002 i 80/2008), pri čemu elektronički potpis ima istu pravnu snagu pa zamjenjuje vlastoručni potpis i pečat poduzetnika. Obrasci podnesaka po svojem sadržaju i obliku u cijelosti odgovaraju elektroničkom prikazu obrasca porezne prijave u skladu s odredbama posebnih propisa koji propisuju sadržaj i oblik obrazaca porezne prijave, TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

POREZI I DOPRINOSI pri čemu je porezni obveznik odgovoran za točnost i potpunost podataka iskazanih u podnescima koje Poreznoj upravi dostavlja elektroničkim putem. Prema članku 4. Zakona o elektroničkom potpisu, napredan je elektronički potpis povezan isključivo s potpisnikom; nedvojbeno identi icira potpisnika, a sadržava izravnu povezanost s podacima na koje se odnosi.

Posebno se napominje da je za točnost i potpunost podataka iskazanih u podnescima (Poreznoj upravi elektroničkim putem dostavlja ih opunomoćenik), odgovoran porezni obveznik, koji naprednim elektroničkim potpisom potpisuje elektroničke obrasce i obvezne priloge. Potpisivanjem elektroničkog obrasca podneska naprednim elektroničkim potpisom porezni obveznik jamči istovjetnost dokumentacije koja se prilaže uz elektronički obrazac podneska kao privitak s izvornom dokumentacijom, u skladu sa člankom 5. stavkom 2. i člankom 7. stavkom 3. Pravilnika o podnošenju poreznih prijava.

6. Elektronička potvrda primitka pošiljatelju Sukladno odrebama članka 8. Pravilnika o podnošenju poreznih prijava, nadležna ispostava Porezne uprave dužna je automatski i bez odgode elektronički: • pošiljatelju potvrditi primitak poslanih obrasca prijave i izvješća, • dostaviti obavijest o nemogućnosti učitavanja podneska ako podesak nije ispravno i potpuno popunjen ili ako uz podesak nisu dostavljeni obvezni prilozi i nije ih moguće preuzeti te ako se u Poreznoj upravi iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak ili obvezni prilozi. Obavijest obvezno sadrži razloge nemogućnosti učitavanja podneska te upozorenje poreznom obvezniku, s rokom u kojem je dužan dostaviti podnesak u ispravnom elektroničkom obliku.

Da bi se naprednim elektroničkim potpisom potpisao elektronički obrazac porezne prijave, potrebno je da poduzetnici pravovremeno nabave kvali icirani poslovni certi ikat koji izdaje pravna osoba registrirana za izdavanje certi ikata i elektroničke sustave, a to je Financijska agencija FINA sa sjedištem u Zagrebu. Osim kvali iciranog poslovnog certi ikata koji se izdaje na OIB poduzetnika, porezni obveznik koji obavlja registriranu djelatnost može, uz zadovoljene propisanih uvjeta, ovlastiti i treću osobu – opunomoćenika – koji u njegovo ime i za njegov račun popunjava te potpisuje podneske naprednim elektroničkim potpisom. Tada opunomoćenik mora posjedovati kvali icirani certikikat.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Elektroničko se obavješćivanje smatra obavljenim u trenutku kada je isto zabilježeno na poslužitelju Porezne uprave za slanje takvih poruka. Ako pošiljatelj, unutar 24 sata od slanja obavijesti o nemogućnosti učitavanja podnesaka, ne pošalje podnesak u ispravljenom obliku, smatrat će se kao da podnesak nije ni podnesen. Ako nakon elektroničkog slanja propisanih obrazaca prijava i izvješća, pošiljatelj ipak ne primi obavijest Porezne uprave kao potvrdu primitka, obvezan je slijedećeg radnog dana o tome izvijestiti voditelja ispostave Porezne uprave zbog utvrđivanja uzroka. Radi e ikasnije provjere pravovremenosti u ispunjvanju obveza poreznih obveznika, Porezna je uprava dužna voditi i evidenciju o svim zaprimljenim podnescima, o vremenu njihova primitka te o svim poslanim obavijestima i vremenu njihova slanja.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Marija Tufekčić *

UDK 332.1 – 336.2

Kultura i sport u EU fondovima Društvene djelatnosti na izravan i neizravan način značajno doprinose svim prioritetima krovnoga strateškog dokumenta Europske unije za novo programsko razdoblje 2014-2020. strategije Europe 2020. Ta strategija nosi još i naziv Strategija za pametan, održiv i uključiv rast. Iz samoga naziva jasni su prioriteti Europe do 2020. godine: iz svih se sektora, pa tako i kulture i sporta, očekuje doprinos tim ciljevima rasta. Autorica u nastavku teksta ukazuje na projekte koji će se u perspektivi 2014–2020 moći inancirati iz EU fondova u kulturi i sportu.

1. Uvod Bez značajnog doprinosa društvenih djelatnosti neće biti moguće postići nijedan od zacrtanih prioriteta. Zbog toga se traži, prije svega, a irmacija znanja i znanosti, obrazovanja i obrazovnog sustava koji tome trebaju pridonijeti. Traži se a irmacija europske kulture, ogromnog kulturnog nasljeđa, zaštita i obnova kulturne baštine, ali i njezino stavljanje u funkciju rasta i zapošljavanja. Sport i sportska djelatnost imaju velik potencijal rasta i doprinosa europskom rastu. Europska je unija, prepoznajući važnost društvenih djelatnosti, u tom smislu predvidjela i posebne, tematske programe koji će potaknuti razvoj i napredak u društvenim djelatnostima. Osim toga, takvi su projekti, ili oni koji imaju komponente unapređenja društvenih djelatnosti u zemljama članicama, uvijek prihvatljivi za inanciranje i iz strukturnih fondova. Preduvjet korištenja fondova u razdoblju 2014–2020 hrvatski su strateški dokumenti koji su još u izradi, a izrada će pokazati što će u njima Hrvatska postaviti kao prioritete i ciljeve. U nastavku se obrađuju kultura i sport u okviru europskih strateških dokumenata i fondova 2014–2020.

2. Kultura Europska je kulturna raznolikost njezina velika snaga i bogatstvo te donosi stvarne gospodarske koristi. Ekonomska i socijalna uloga kulture i kreativne industrije sve je značajnija, predstavlja gotovo 5% GDP-a * Mr. sc. Marija Tufekčić, Plavi partner d.o.o., marija.tufekcic@ plavipartner.hr

Europske unije, te zapošljava oko 4% europske radne snage. Stoga će Europska unija u uskoj suradnji sa zemljama članicama maksimalno iskoristiti mogućnosti koje pruža jedinstveno tržište te osigurati najbolje uvjete kako bi kultura i kreativna industrija što bolje napredovale i što više pridonijele ciljevima EU.

2.1. Program Creative Europe Europska je komisija kreirala program Creative Europe koji će pružati potporu zaštiti i promidžbi europske kulture i jezične raznolikosti te pomagati jačanje konkurentnosti sektora. Time će program doprinijeti ostvarenju strategije Europe 2020 kao i njezinih inicijativa. Creative Europe okvirni je program koji će objediniti sve dosadašnje programe u ovom području (Culture, Media i Media Mundus) i uključiti inancijske instrumente. Time će olakšati inanciranje malih i srednjih poduzetnika i organizacija u kulturi i kreativnom sektoru. Ciljevi su tog programa: • pomoći europskom kulturnom i kreativnom sektoru u transnacionalnom poslovanju/ djelovanju, • promovirati transnacionalno kretanje kulturnog i kreativnog rada i operatera te stvarati novu publiku u Europi i šire, • jačanje inancijskog kapaciteta kulturnog i kreativnog sektora, a posebice malih i srednjih poduzetnika i organizacija u sektoru, • pomoći transnacionalnu sektorsku suradnju u cilju ubrzanja razvoja sektora, inovacija, širenja publike i novih poslovnih modela. Creative Europe program provodit će izravno Komisija pomoću godišnjih natječaja. Planirana sredstva za ovaj program iznose 1,8 milijardi eura.

2.2. Drugi EU izvori Kao i kod obrazovne infrastrukture, jednaku podršku iz strukturnih fondova može ostvariti i kultura. Dakle, ulaganja u izgradnju, obnovu, rekonstrukciju i opremanje kulturnih institucija poput kulturnih centara, knjižnica (ukoliko su izravno vezani uz ciljeve operativnog programa), kazališta, kao i drugih kulturnih objekata. Važno je takvim ulaganjima postizati važne ciljeve za unapređenje života zajednice. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Pored infrastrukture inanciranje mogu ostvariti i tzv. soft projekti koji se odnose na samu djelatnost kulture, kulturni sadržaji, programi u kulturi itd.

3. Sport 3.1. Društvena i gospodarska uloga sporta Sport ima veliki potencijal doprinijeti pametnom, održivom i uključivom rastu. Također, pozitivnim utjecajem na društvenu uključenost, obrazovanje i obuku te zdravlje, sport ima potencijal pomoći otvaranju novih radnih mjesta. Sport, poboljšanjem zdravlja i kvalitete života ljudi (posebice starije životne dobi), pomaže smanjivanju izdataka za socijalnu sigurnost i javno zdravstvo. Sport uklanja društvene barijere te time pridonosi društvenoj uključenosti i zapošljavanju ljudi.

Nadalje, sport je sam po sebi konfrontiran s brojnim negativnim društvenim pojavama (primjerice doping, droga, pušenje, alkohol, nasilje, netolerancija, rasizam), te pridonosi brojnim društvenim koristima i kvalitetama. Sport predstavlja veliki i brzorastući gospodarski sektor te sve značajnije doprinosi gospodarskom rastu i zapošljavanju. Dodana vrijednost i povećanje utjecaja sporta na zapošljavanje nadilazi prosječne stope rasta. Oko 2% globalnog GDP-a generirano je iz sportskog sektora. Mnogi sportski događaji i natjecanja pružaju velik potencijal za razvoj turizma u Europi. Međutim, bez obzira na gospodarsku važnost sporta, brojne se sportske aktivnosti događaju na dragovoljnoj i amaterskoj osnovi. Zbog toga je inancijska održivost takvih aktivnosti često slaba i ugrožena. Potrebna je veća inancijska solidarnost između profesionalnog sporta i baznog, rekreativnog sporta. Europska unija inancijski pomaže sport, sportsku djelatnost, upravljanje u sportu, sportsku infrastrukturu itd.

3.2. Erasmus for All Program Erasmus for All pored obrazovanja, obuke i mladih jednim svojim dijelom inancira i sport (239 milijuna eura). Program će u dijelu sporta biti fokusiran na jačanje dobrog upravljanja i baze znanja za sport u EU, promicanje, za zdravlje važne, tjelesne aktivnosti, iskorištavanje mogućnosti sporta za jačanje socijalne uključenosti, promicanje dualne karijere obrazovanjem i obukom sportaša te brigom o međunarodnim pitanjima poput problema dopinga, nasilja, rasizma i netolerancije. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Aktivnosti koje će se pomagati su: • • • • •

transnacionalni projekti suradnje, važni nekomercijalni europski sportski događaji, jačanje baze znanja za donošenje odluka u sportu, jačanje kapaciteta u sportu i dijalog s relevantnim dionicima u sportu.

3.3. Sport u drugim EU fondovima Iako sport kao djelatnost ili područje nije u fondovskoj regulativi posebno istaknut predmetom inanciranja iz EU fondova, sportske aktivnosti i sportska infrastruktura ipak su prihvatljivi za inanciranje iz fondova Europske unije. Naime, u cilju je politike regionalnog razvoja/ kohezijske politike smanjenje ekonomske i socijalne razlike te jačanje kohezije europskih regija. Stoga izvori i instrumenti kohezijske politike mogu inancirati aktivnosti koje će pomoći iskoristiti vrijednost i mogućnost sporta za lokalni i regionalni razvoj, obnovu i oživljavanje urbanih prostora, razvoj ruralnih krajeva te socijalnu integraciju i zapošljavanje. Naravno, aktivnosti koje se inanciraju moraju biti u skladu s djelokrugom pojedinih instrumenata odnosno fondova te moraju imati utemeljenje u nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima. EU pomaže i sportske aktivnosti koje pridonose ciljevima drugih europskih politika u obrazovanju, zdravlju i socijalnoj uključenosti te kod mladih, i već spomenute regionalne politike. Aktivnosti povezane sa sportom (poput obnove i nadogradnje sportske infrastrukture, bazeni, sportske dvorane, sportski tereni, biciklističke staze, igrališta) mogu se inancirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EARDF). U tome slučaju takve aktivnosti trebaju pridonositi ruralnom i regionalnom razvoju; mogu biti povezane s turističkom i rekreativnom ponudom (zimski sportovi u planinskim krajevima, vodeni sportovi u priobalju i jezerima, golf tereni itd.); trebaju doprinositi gospodarskom razvoju i zapošljavanju ili revitalizaciji urbanih prostora; izičkoj aktivnosti građana i s tim povezanim zdravim životom, socijalnoj uključenosti i jednakosti itd. Europski socijalni fond može pomagati projekte povezane sa sportom koji imaju pozitivan učinak na zapošljavanje te predstavljaju ulaganja u ljudske kapacitete i pomažu jačanju vještina i prilagodbu radne snage. Također, EU inancira projekte u sportu koji potiču edukaciju i obuku u sportu, sport za osobe s tjelesnim ograničenjima, jednakost spolova u sportu, anti-doping, socijalnu uključenost kroz sport, volontiranje u sportu, upravljanje u sportu, te općenito tjelesne aktivnosti koje doprinose zdravlju. Takve projekte mogu nominirati javna tijela, sportske organizacije i civilne udruge. 63

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Olgica Spevec *

UDK 332.1

Nacionalne regionalne potpore Odluka o karti regionalnih potpora izmijenjena je u veljači ove godine (NN, br. 19/2013) te se maksimalan iznos dodjele regionalnih potpora izjednačava u cijeloj RH na 40 posto. Navedeno je posljedica promjena statističkih regija, spajanja Panonske i Sjeverozapadne Hrvatske u jednu regiju. Kontinentalna Hrvatska. Rezultat tog spajanja je smanjenje intenziteta regionalnih potpora za Panonsku Hrvatsku sa 50 na 40 posto. Republika Hrvatska se mora pridržavati odredbi i ograničenja Europske unije vezano uz davanje potpora te autorica u nastavku detaljnije opisuje sustav potpora, njegov obuhvat i pravila dodjele.

1. Uvod Ugovor o funkcioniranju EU (UFEU) važnim ciljem Europske unije postavlja, između ostalog, promicanje gospodarskog i društvenog napretka i postizanje visoke razine zaposlenosti odnosno uravnoteženog i održivog rasta kroz jačanje ekonomske i socijalne kohezije. Sukladno tome, ovaj Ugovor predviđa da će Europska komisija radi jačanja ekonomske i socijalne kohezije, raditi na smanjivanju dispariteta između stupnja razvijenosti raznih regija i zaostajanja u najmanje razvijenim regijama ili otocima. S obzirom na to, i ostale politike Europske unije imaju za zadaću uzimati u obzir spomenute ciljeve Unije i doprinositi njihovom ostvarivanju1. Nacionalne regionalne potpore sadrže potpore za ulaganja, potpore za zapošljavanje i, samo iznimno, potpore namijenjene pokrivanju tekućih troškova poslovanja (operativne potpore). Kako bi se uklonili postojeći dispariteti te se potpore mogu dodjeljivati i za velike investicijske projekte u regijama koje zaostaju u razvitku. Dakle, zadaća nacionalnih regionalnih potpora za ulaganja je pomoć u razvoju najugroženijih područja poticanjem ulaganja i otvaranjem novih radnih mjesta. One promiču širenje i raznolikost gospodarskih aktivnosti poduzetnika sa sjedištem u tim manje razvijenim područjima, a zadaća im je da potaknu ulazak ulagača na ta područja. Važno je naglasiti da su te potpore na područjima koja trebaju pomoć osobito usmjerene Mr. sc. Olgica Spevec, ravnateljica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja 1 Članak 174. Ugovora o funkcioniranju EU

na malo i srednje poduzetništvo odnosno da mali i srednji poduzetnici koji imaju sjedište u regijama koje zaostaju u razvoju imaju, sukladno propisima o potporama, mogućnosti koristiti znatno veće poticaje za ulaganja od velikih poduzetnika2. Usmjerenost na rješavanje problema manje razvijenih područja država članica EU razlikuje nacionalne regionalne potpore u odnosu na ostale horizontalne potpore, primjerice, potpore za zapošljavanje i usavršavanje, potpore za zaštitu okoliša i uštedu energije, potpore za istraživanje, razvoj i inovacije... One, sukladno članku 107. stavku (3) imaju drugačije ciljeve za koje se, također u manje razvijenim područjima, mogu dodijeliti veći iznosi odnosno intenziteti potpora od onih koji su dopušteni u EU razvijenim regijama. Naime, ta povećanja gornjih granica spomenutih potpora ne mogu se smatrati regionalnim potporama. S obzirom na navedeno, posebna je zadaća Europske komisije identi icirati regije odnosno područja kojima je potrebna pomoć u vidu nacionalnih regionalnih potpora odnosno utvrditi sukladno Članku 107. stavku 3.a i članku 107. stavku 3.c Ugovora o funkcioniranju EU, regije kojima se mogu dodjeljivati ove potpore. Nacionalne regionalne potpore sukladno članku 107. stavku 3.a UFEU su područja u kojima je životni standard stanovnika iznimno nizak ili na kojima postoji ozbiljna nezaposlenost. Radi se o NUTS II regijama koje su određene u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku (per capita) mjereno po kupovnoj snazi (PPS), a koji je niži od 75% od europskog prosjeka. Područja kojima se mogu dodjeljivati nacionalne regionalne potpore sukladno članku 107. stavku 3.c UFEU određena su formulom koja dopušta određeni stupanj diskrecijskog prava odlučivanja državama članicama EU. Stoga, prema toj formuli, Komisija za svaku državu članicu utvrdi maksimalni iznos odnosno broj stanovnika obuhvaćenih tim područjem, a potom se izvrši odabir područja na kojima se daje mogućnost dodjele nacionalnih regionalnih potpora. Kriteriji koje Europska komisija primjenjuje pri ocjenjivanju usklađenosti nacionalnih regionalnih potpora sa zajedničkim tržištem sukladno navede-

Smjernice za nacionalne regionalne potpore za 2007-2013, stavak 1-3, Službeni list C 054, od 04.03.2006., str.:13-44 2

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI nim člancima UFEU utvrđeni su Smjernicama za nacionalne regionalne potpore 2007-2013.

2. Nacionalne regionalne potpore 2007.2013. Proširenje 2004. kojim su članice Unije postale države srednje i istočne Europe zahtijevalo je nove promjene u regionalnoj politici Europske Unije, osobito uzimajući u obzir da je kroz ovo proširenje preko 50% (52,2%) stanovnika EU (25) bilo obuhvaćeno mogućnostima koje su davale dotadašnje Smjernice za regionalne potpre iz 1998. Nakon sveobuhvatne analize novonastalog stanja, Europska komisija je donijela nove smjernice za regionalne potpore za razdoblje 2007.-2013.3. Premda je najveći dio teritorija novih država članica bio nerazvijeniji od prosjeka EU-15 odnosno njihov je bruto domaći proizvod po stanovniku mjeren kupovnom moći (PPS) bio niži od 75% prosjeka EU, Europska komisija i dalje je zastupala stav prema kojem regionalne potpore moraju biti izuzeće, a ne pravilo odnosno načelo prema koje nije dopustivo da više od 50% ukupnog stanovništva EU bude obuhvaćeno regionalnim potporama. Stoga je Komisija unaprijed utvrdila kako najviše 42%, a nakon članstva Bugarske i Rumunjske, 45,5% stanovništva EU, može biti obuhvaćeno teritorijem kojem se mogu dodjeljivati regionalne potpore.

varanje novih radnih mjesta i operativne potpore poduzetnicima koji se nalaze na područjima koja mogu dobivati regionalne potpore. Cilj regionalnih potpora dopuštenih ovim Smjernicama je pomoć razvoju nedovoljno razvijenih područja kroz poticanje početnih ulaganja i novog zapošljavanja vezanog uz ta početna ulaganja, te pomoć novoosnovanim malim poduzetnicima. Regionalne potpore obuhvaćene ovim Smjernicama dopuštene su svim gospodarskim sektorima osim ribarstvu i proizvodnji ugljena na koje se odnose posebna pravila o dodjeli regionalnih potpora. Također, Smjernice se ne primjenjuju na primarnu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda (Prilog I UFEU), ali se primjenjuju na preradu i stavljanje na tržište tih proizvoda u dijelu koji je predviđen Smjernicama Zajednice za državne potpore poljoprivredi6.

Člankom 107. stavkom 3. točkom a, uređuje da se potpora kojom se potiče gospodarski razvoj područja na kojima je životni standard neuobičajeno nizak ili na kojima postoji ozbiljna nezaposlenost može smatrati usklađenom za zajedničkim tržištem. Prema tumačenju Europskog suda, radi se isključivo o područjima u kojima je gospodarsko stanje izrazito nepovoljno u odnosu na stanje u EU kao cjelini4. U skladu s tim, spomenuti uvjet je ispunjen ako neko područje koje odgovara prostornoj jedinici II. razine NUTS-a5, ima bruto domaći proizvod po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći niži od 75% prosjeka EU. Područje primjene Smjernicama za regionalne potpore 2007.-2013. obuhvaćene su potpore za ulaganja, potpore za ot Službeni glasnik 2006 C54/13.

Predmet 248/84, Njemačka protiv Komisije 1987, ECR 4013, točka 19

Uredba (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. Svibnja 2003. o utvrđivanju zajedničke nomenklature prostornih jedinica za statistiku (NUTS), Sl L 154, od 21. lipnja 2003. Ovu nomenklaturu NUTS koristi EUROSTAT kao referencu za prikupljanje, razvoj i harmonizaciju regionalne statistike EU

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Posebna se pravila za dodjelu regionalnih potpora primjenjuju se i na promet i brodogradnju, dok regionalne potpore nisu dopuštene sektoru čelika i industriji sintetičkih vlakana. Za velike investicijske projekte vrijede posebni uvjeti.

Službeni glsnik C28, 1.2.2000., str.2.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI U slučaju kada se radi o poduzetnicima u teškoćama, njima se potpore mogu dodjeljivati isključivo u skladu sa smjernicama o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje. Konkretno, to znači da se pojedinačne potpore koje se dodjeljuju velikim i srednjim poduzetnicima za vrijeme restrukturiranja, čak i u slučaju da je prethodno od strane Europske komisije odobren program potpora, moraju kao pojedinačne potpore prijaviti Europskoj komisiji na odobrenje. Projekti ulaganja koji mogu biti korisnici regionalnih potpora moraju zadovoljiti sljedeće kriterije: • mora se raditi o početnim ulaganjima (osim u slučaju malih i srednjih poduzetnika), • projekt mora biti održiv na određenom području najmanje u razdoblju od 5 godina, a kod malih i srednjih poduzetnika najmanje 3 godine od dana završetka, • inancijski doprinos korisnika regionalne potpore mora iznositi najmanje 25% opravdanih troškova ulaganja, • iznimno je važno regionalnim potporama osigurati stvarni poticaj ulaganju do kojeg inače ne bi došlo na područjima koja su primatelji potpora. Kako bi se dodjelom regionalnih potpora osigurao stvarni, konkretni poticaj ulaganjima do kojih na području koje zaostaje u razvoju ne bi inače došlo, regionalne nacionalne potpore u pravilu bi se morale dodjeljivati kroz višesektorski program potpora kao sastavnog dijela strategije regionalnog razvitka, s jasno utvrđenim ciljevima i prioritetima u provođenju projekata ulaganja sukladno značaju tih projekata za održivi razvoj određenog područja odnosno regije. U slučaju dodjele pojedinačne regionalne potpore ili programa potpore namijenjenog određenoj gospodarskoj djelatnosti (industrijskoj grani ili sektoru), država članica bi trebala dokazati da takav projekt ili program doprinosi skladnoj strategiji regionalnog razvoja i da takav projekt ili program neće za posljedicu imati narušavanje tržišnog natjecanja. U slučaju da se regionalna potpora neutemeljeno i bez posebnog opravdanja kontinuirano dodjeljuje određenoj djelatnosti, Europska komisija može, bez obzira što je prethodno odobrila određeni program, ponovo preispitati njegovu opravdanost i sukladnost s propisima o državnim potporama.

Regionalne potpore za ulaganja – vrste i gornja granica Regionalne potpore za ulaganja su, kao što je već spomenuto, potpore za početne ulagačke projekte, koje se mogu dodjeljivati za ulaganja u materijal66

nu i nematerijalnu imovinu ili, pak, za procijenjene troškove plaća za otvaranje radnih mjesta koja su izravno vezana uz određeni investicijski projekt. Ulaganje u materijalnu ili nematerijalnu imovinu podrazumijeva: • osnivanje nove gospodarske djelatnosti, • proširenje postojeće gospodarske djelatnosti, • diverzi ikacija postojeće djelatnosti na nove, dodatne proizvode, • bitnu promjenu ukupnog proizvodnog procesa postojeće djelatnosti, • preuzimanje imovine izravno u vezi s gospodarskom djelatnosti može se također smatrati početnim ulaganjem, uz uvjet da se radi o djelatnosti koja je bila zatvorena ili bi bila zatvorena da nije preuzeta i uz uvjet da je preuzeta od strane neovisnog investitora. Materijalna ulaganja podrazumijevaju ulaganja u kupnju ili najam zemljišta, zgrada, opreme ili strojeva, a u slučaju preuzimanja imovine od neovisnih investitora samo će se troškovi kupnje te imovine, smatrati materijalnim ulaganjima. Nematerijalna ulaganja podrazumijevaju ulaganja koja se odnose na stjecanja prava na patente, licence, know-how ili stručno znanje koje nije zaštićeno patentom. Regionalne potpore za ulaganja mogu biti različitih oblika, a najčešće se radi o subvencijama, zajmovima pod povoljnim kamatama odnosno subvencioniranim kamatama, državnim jamstvima, potporama u obliku ulaganja kapitala, poreznim izuzećima ili olakšicama, smanjenim doprinosima, dodjeli ili davanju zemljišta bez naknade ili uz povoljnije uvjete, itd. Visina potpore se, sukladno Smjernicama za regionalne potpore, izražava kroz intenzitet potpore u odnosu na opravdane troškove ulaganja, kao bruto ekvivalent potpore (BEP). Opravdani troškovi ulaganja se u trenutku odobrenja potpore svode na sadašnju vrijednost, osim u slučaju pojedinačnih regionalnih potpora za koje se opravdani troškovi svode na sadašnju vrijednost u trenutku prijave potpore Europskoj komisiji. Važno je napomenuti da će u slučaju dodjele regionalne potpore u obliku kredita pod povoljnijim uvjetima, kamatna stopa koja će se koristiti za diskontiranje i izračunavanje iznosa potpore, biti referentna kamatna stopa koja se primjenjuje u trenutku odobrenja te potpore. Gornja granica (intenzitet) potpore kod regionalnih potpora ne smije premašiti: TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI • 30% bruto ekvivalenta potpore u regijama s manje od 75% prosječnog BDP-a po stanovniku u EU-25, • 40% bruto ekvivalenta potpore u regijama s BDPom po stanovniku koji je niži od 60% prosječnog BDP-a po stanovniku u EU-25, • 50% bruto ekvivalenta u regijama s BDP-om po stanovniku koji je niži od 45% prosječnog BDP-a po stanovniku u EU-25. Sukladno Smjernicama za nacionalne regionalne potpore 2007.-2013. detaljno su razrađeni intenziteti potpora i za ostala područja, kao što su najudaljenija područja koja ostvaruju dodatno povećanje od 20 posto, dok regije statističkog učinka koje su obuhvaćene izuzećem iz UFEU (čl. 107., st. 3., t. c) od 1. siječnja 2011. ostvaruju pravo na intenzitet potpore od 20 posto. Ostala područja obuhvaćena izuzećem iz navedenog članka ostvaruju pravo na intenzitet potpore od 15% bruto ekvivalenta potpore, itd. U slučaju malih i srednjih poduzetnika, svaki od navedenih intenziteta potpora može se uvećati za 10% kada se radi o srednjim poduzetnicima, odnosno za 20% kada se radi o malim poduzetnicima, osim u slučaju prometa.

Veliki projekti ulaganja Za velike projekte ulaganja, koji sukladno Smjernicama obuhvaćaju projekte čiji iznos opravdanih troškova iznosi više od 50 milijuna EUR-a te predstavljaju jedinstven projekt, kada se početno ulaganje realizira u razdoblju od tri godine od strane jednog ili više poduzetnika i to u dugotrajnu imovinu koja čini gospodarski neodvojivu cjelinu, kao opravdani troškovi se uzimaju ili troškovi ulaganja ili troškovi plaća, ovisno koji su viši. Za velike projekte ulaganja najviši intenzitet potpore je smanjen i iznosi: • za ulaganja do 50 milijuna eura – 100% dopuštene gornje granice regionalnih potpora, • za ulaganja od 50 do 100 milijuna eura - intenzitet potpore se smanjuje na 50% dopuštene gornje granice regionalnih potpora, i • za ulaganja iznad 100 milijuna eura- intenzitet potpore se smanjuje na 34% dopuštene gornje granice regionalnih potpora. Primjerice, ako se radi o velikom projektu ulaganja u kojem opravdani troškovi ulaganja iznose 200 milijuna eura, a dopuštena gornja granica regionalnih potpora 40% bruto ekvivalenta potpore, najviši dopušteni iznos potpore iznosi 43,6 milijuna eura7. 1) za dio ulaganja do 50 milijuna eura: 100% dopuštene gornje granice potpore, odnosno 50 milijuna X 40%=20 milijuna; 2) za

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Kumulacija potpora Gornja granica potpore primjenjuje se na ukupan iznos potpore, i to: • kada se potpora dodjeljuje u isto vrijeme temeljem većeg broja programa potpora ili zajedno s jednokratnom (ad hoc) potporom, • neovisno o izvoru potpora – lokalnih, regionalnih ili središnjih državnih tijela odnosno davatelja potpora ili sredstava EU strukturnih fondova. Kada se kombinira potpora koja je izračunata temeljem materijalnih i nematerijalnih troškova ulaganja s potporom izračunatom na temelju troškova plaće, mora se poštovati gornja granica potpore utvrđena za konkretnu regiju (u RH je to 40%). Regionalne potpore namijenjene ulaganju neće se zbrajati s potporama male vrijednosti u odnosu na iste opravdane troškove kako bi se izbjegla primjena najviših intenziteta potpora zadanih Smjernicama.

Operativne potpore Regionalne potpore kojima je svrha smanjiti troškove tekućeg poslovanja poduzetnika (operativne potpore) u pravilu nisu dopuštene. Samo se u određenim slučajevima takva potpora može dodijeliti u područjima koja ispunjavaju uvjete iz članka 107. stavka 3.a, i ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: • da je takva potpora opravdana s obzirom na značaj i doprinos regionalnom razvitku, • da je po visini proporcionalna slabostima koje namjerava ublažiti (najčešće izuzeća ili smanjenja poreza ili doprinosa), te • da je vremenski ograničena i da se postupno smanjuje te da će se ukinuti u trenutku kada određeno područje ostvari konvergenciju s bogatijim područjem EU. Europska komisija može odobriti određene i, osobito opravdane i obrazložene, oblike operativnih potpora u područjima s niskom gustoćom naseljenosti i u najmanje naseljenim područjima. Primjerice, kada se radilo o smanjivanju posebnih poreza (trošarina) na određene vrste tradicionalno proizvedenih pića (rum) s udaljenih prekooceanskih francuskih otoka, a polazeći od ekonomske ovisnosti tih otoka dio ulaganja iznad 50 – 100 miljuna eura: 50% dopuštene gornje granice potpore, odnosno 50 milijuna eura X (40x50%)= 10 milijuna eura; 3) za dio ulaganja od 100 miljuna: 34% dopuštene gornje granice potpore, odnosno 100 milijuna X (40%x34%)= 13,6 milijuna eura, što je ukupno=20 milijuna eura+10 milijuna eura+13,6 milijuna eura= 43,6 milijuna eura.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI o proizvodnji šećerne trske i pripadajućih proizvoda8. Također, sukladno Smjernicama o nacionalnim regionalnim potporama u najudaljenijim regijama i regijama niske gustoće naseljenosti, mogu se iznimno odobriti potpore koje su isključivo namijenjene naknadi dodatnih troškova prijevoza, uzimajući u obzir i druge programe potpora namijenjene prijevozu. Takve se potpore mogu odobriti samo za dodatne troškove prijevoza robe koja je proizvedena u najudaljenijim regijama i regijama niske gustoće naseljenosti ali unutar iste države. To znači da se ova vrsta potpore ne može koristiti kao potpora izvozu u drugu zemlju. No, u spomenutim i sličnim slučajevima namjere dodjele operativnih regionalnih potpora, one se moraju prijaviti Europskoj komisiji radi odobrenja.

Karte regionalnih potpora Područja država članica koja ispunjavaju uvjete za dodjelu regionalnih potpora namijenjenih ulaganjima u skladu s gornjom granicom intenziteta potpora za početna ulaganja koje se odobravaju za svako područje, predstavljaju kartu regionalnih potpora država članica. Drugim riječima, kartom regionalnih potpora se utvrđuju regije koje ostvaruju pravo na dodjelu potpora malim poduzetnicima. Programi regionalnih potpora se, pak, ocjenjuju u svakom pojedinom slučaju, odnosno svaka država članica ih mora prijaviti Europskoj komisiji radi odobrenja. Kartom regionalnih potpora se određuju područja primjene skupnih izuzeća koja izuzimaju regionalne potpore od obveze prijave Europskoj komisiji temeljem članka 108. stavka 3. UFEU. Karte regionalnih potpora država članica uključuju: • područja koja ispunjavaju kriterije utvrđne Smjernicama i za koja su Smjernicama utvrđeni najviši intenziteti potpore. Radi se o područjima koja ispunjavaju izuzeća sukladno članku 107. stavku 3. točke a, i regije statističkog učinka, • područja koja određuju države članice u cilju odobravanja regionalnih potpora sukladno članku 107. stavku 3. točke c, do utvrđene gornje granice udjela stanovništva koje je obuhvaćeno potporom. U skladu s člankom 108. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju EU, svaka država članica dužna je Europskoj komisiji prijaviti kartu regionalnih potpora za svoj nacionalni teritorij. Europska komisija objavljuje kartu regionalnih potpora svake države članice u Službenom glasniku EU.

3. Regionalne potpore u Republici Hrvatskoj Sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica9 (SSP), Republika Hrvatska je prihvatila da će se prve četiri godine nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma svaka državna potpora koju dodjeljuje Hrvatska ocjenjivati polazeći od činjenice da se Hrvatska smatra područjem koje je istovjetno područjima Zajednice na koja se odnose odredbe članka 107. stavka 3. točke a) Ugovora o funkcioniranju EU10. Drugim riječima, cijeli teritorij Republike Hrvatske se smatra područjem s neuobičajeno niskim standardom ili visokom nezaposlenosti. Istodobno, Hrvatska je preuzela obvezu da će u roku od tri godine od stupanja na snagu SSP-a, odnosno Privremenog sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Republike Hrvatske i Europske zajednice11, Europskoj komisiji dostaviti svoje iznose BDP po stanovniku koji su usklađeni na razini NUTS II. Hrvatska Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja potom je, zajedno s Europskom komisijom, trebala ocijeniti podobnost hrvatskih regija i, na temelju toga, maksimalni iznos potpora, kako bi se izradila karta regionalnih potpora na osnovi Smjernica Unije12. Temeljem spomenutih odredbi SSP-a, Republika Hrvatska je u predviđenom roku predložila Europskom statističkom uredu (EUROSTAT) NUTS II. klasi ikaciju hrvatskih regija, koji je u ožujku 2007. i formalno prihvatio podjelu Hrvatske na tri statističke regije, i to: • Središnju i istočnu (Panonsku) Hrvatsku, • Jadransku Hrvatsku, i • Sjeverozapadnu Hrvatsku13. Nakon toga su, najprije Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a nakon toga i Europska komisija, odobrili Kartu regionalnih potpora14 sukladno kojoj su utvrđene i najviše granice (intenziteti) potpora po svakoj od navedenih statističkih regija, a polazeći od BDP-a po stanovniku mjerenog paritetom kupovne moći. Za područje Sjeverozapadne Hrvatske najviša granica potpora iznosila je 40%, a za područja Srednje i istočne (Panonske) Hrvatske i Jadranske Hr NN, međunarodni ugovori br. 14/2001.

Čl. 70. st. 7. SSP-a

NN, međunarodni ugovori br. 15/2001

Čl. 70. st. 7. SSP-a

Nacionalna prostorna jedinica za statistiku (NKPJS) (NN, br. 35/07) 13

Slučaj N 179/2002, rum iz francuskih prekomorskih departmana, Službeni glasnik, 2002 C252/17

Odluka o karti regionalnih potpora (NN, br. 52/08).

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI vatske 50%, kada se radi o velikim poduzetnicima i projektima ulaganja ili s tim ulaganjima povezanim novim zapošljavanjem. Dakle, Republika Hrvatska je i nadalje zadržala status područja iz članka 107. stavka 3.a UFEU, odnosno područja s neuobičajeno niskim standardom ili velikom nezaposlenosti, jer je njezin BDP po stanovniku mjeren kupovnom snagom ispod razine od 75% BDP-a EU-25. Navedena Karta regionalnih potpora s pripadajućim gornjim granicama potpora primjenjivala se u razdoblju od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2013. i davateljima potpora u pripremi programa regionalnih potpora je predstavljala temelj za određivanje visine potpora u odnosu na opravdane troškove ulaganja u određene projekte ulaganja. Također, Vlada Republike Hrvatske je 2008. donijela Odluku o objavljivanju pravila o regionalnim potporama15, kojom su u hrvatski pravni sustav u cijelosti preuzeta pravila o dodjeli regionalnih potpora iz europskih Smjernica o nacionalnim regionalnim potporama 2007.-2013. U kolovozu 2012. Državni zavod za statistiku je donio odluku o novoj Nacionalnoj klasi ikaciji prostornih jedinica16 kojom je Hrvatska podijeljena na dvije NUTS II. statističke regije, a koja je prihvaćena i od strane EUROSTAT-a te se primjenjuje od 1. siječnja 2013. godine. Radi se o podjeli Hrvatske na dvije NUTS II. regije, i to: • Kontinentalnu Hrvatsku, i • Jadransku Hrvatsku. Nova podjela izvršena je na način da su dvije regije iz prethodne podjele, odnosno Sjeverozapadna Hrvatska i Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska objedinjene u jednu prostornu jedinicu – Kontinentalnu Hrvatsku, dok je obuhvat prostorne jedinice Jadranska Hrvatska ostao nepromijenjen.

NN, br. 58/08, 117/12

NN, br. 96/12

Temeljem ove podjele, novom Kartom regionalnih potpora određeni su gornji iznosi (intenziteti) regionalnih potpora za svaku od spomenutih NUTS II. prostornih jedinica te je i nadalje za obje zadržano pravo dodjele nacionalnih regionalnih potpora sukladno članku 107. stavku 3.a UFEU. I dalje se radi o područjima koja spadaju u područja s neuobičajeno niskim životnim standardom ili velikom nezaposlenosti pa im se mogu dodjeljivati državne potpore budući da je BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći u tim prostornim jedinicama niži od 75% prosjeka EU-25. Naime, u prostornoj jedinici Jadranska Hrvatska BDP po stanovniku iznosi 46,74% prosječnog BDP-a po stanovniku EU25, a u Kontinentalnoj Hrvatskoj 49,62%. U skladu sa Smjernicama za nacionalne regionalne potpore 2007.-2013. najviša gornja granica (intenzitet) regionalne potpore koji se može dodijeliti u hrvatskim prostornim jedinicama iznosi 40% bruto ekvivalenta potpore. Taj se iznos može povećati za srednje poduzetnike za 10% bruto ekvivalenta potpore, a za male poduzetnike za 20 %. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja dala je pozitivno mišljenje na novu Kartu regionalnih potpora, koju je nakon toga usvojila i Vlada Republike Hrvatske. No, na ovu Kartu svoje mišljenje treba dati i Europska komisija. Članstvom u Europskoj Uniji na Republiku Hrvatsku izravno će se primjenjivati propisi iz pravne stečevine EU o dodjeli potpora, bez obzira na njihov oblik i vrstu, a Europska komisija će nadzirati dodjelu i korištenje potpora sukladno tim propisima. U odnosu na nacionalne regionalne potpore zato je važno imati u vidu da važeće Smjernice o nacionalnim regionalnim potporama prestaju vrijediti 31. prosinca 2013., te da će ih zamijeniti nove, odnosno Smjernice o regionalnim državnim potporama 2014.-2020. Prema već objavljenim nacrtima one sadrže niz promjena, te je općenita ocjena kako će se njima pooštriti uvjeti dodjele nacionalnih regionalnih potpora.

Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

ZDRAVSTVO Mladen Duliba * Ivana Jakir-Bajo **

UDK 336.64

Daljnji koraci u provođenju sanacije zdravstvenih ustanova U tijeku je provođenje sanacije zdravstvenih ustanova prema odredbama Zakona o sanaciji javnih ustanova. Vlada Republike Hrvatske 21. ožujka 2013. donijela je odluke o sanaciji devet zdravstvenih ustanova u državnom vlasništvu koje su poslovale s gubicima i nisu ispunjavale novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima. Odlukama se uređuje postupak i način provođenja sanacije. Postupak je detaljno razrađen, od zahtjeva za provođenjem analiza i utvrđivanja uzroka gubitaka i nelikvidnosti, do načina podmirenja dospjelih obveza ustanova u postupku sanacije. Međutim, buduća inancijska održivost bolnica ovisi o kvaliteti programa sanacije. Više o mogućem sadržaju programa sanacije te ulozi sanacijskih tijela upravljanja koji će ga provoditi, daje se u nastavku teksta.

1. Analiza i utvrđivanje uzroka – prvi korak u procesu sanacije Vlada je donijela odluke o sanaciji zdravstvenih ustanova, čiji je osnivač Republika Hrvatska, i to: Kliničke bolnice Dubrava, Zagreb; Kliničke bolnice Merkur, Zagreb; Kliničkog bolničkog centra Osijek; Kliničkog bolničkog centra Rijeka; Kliničkog bolničkog centra Split, Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice”, Zagreb, Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb i Klinike za dječje bolesti Zagreb. Sanacija će se provoditi u ovim državnim zdravstvenim ustanovama zbog nemogućnosti pokrivanja nastalog gubitka i ispunjavanja novčanih obveza u zakonom utvrđenim rokovima iz redovnih izvora inanciranja. Podsjetimo da je poslovanje kliničkih bolnica gotovo u potpunosti ovisno o prihodima koje ostvaruju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO). Postoje i drugi izvori prihoda, pa i oni koje bolnice ostvaruju na tržištu, međutim oni ne čine značajan udio u ukupnim prihodima, a koriste se za podmirivanje obveza osnovne djelatnosti. *

Mladen Duliba, Ministarstvo inancija RH, Zagreb Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH, Zagreb

Nekoliko je mogućih uzroka koje su doveli bolnice do ovakvog stanja: • neracionalno poslovanje uz nerazvijeni sustav inancijskog upravljanja bolnicama, • neusklađenost prava na zdravstvenu zaštitu s inancijskim proračunima bolnica (limitima), • neracionalna potražnja za zdravstvenim uslugama, kroz inzistiranje na izvođenju pojedinih dijagnostičkih i/ili terapijskih postupaka, temeljem reklame ili drugih vrsta poticaja, • loše funkcioniranje primarne zdravstvene zaštite kao čuvara sustava (eng. gatekeeper), • nerealne cijene zdravstvenih usluga koje plaća HZZO i • osobni interesi pojedinaca. Za očekivati je da se radi o kombinaciji gore navedenih uzroka. Proces sanacije upravo kreće od utvrđivanja uzroka. Odluke o sanaciji koje je donijela Vlada propisuju obvezu provođenja analize i utvrđivanja uzroka nastalog gubitka i nemogućnosti ispunjavanja novčanih obveza u zakonom utvrđenim rokovima, koja između ostaloga obuhvaća analize: • troškova koji proizlaze iz prava zaposlenika i pacijenata na koje ustanova nije mogla utjecati, • troškova na koje je ustanova mogla utjecati i • ugovorenih cijena usluga i limita dodijeljenih od strane HZZO-a te ostalih prihoda ustanove. Zbog uloge HZZO-a u sustavu inanciranja ustanova u zdravstvu u sanaciji, upravo će HZZO biti ta institucija koja će pregovarati s vjerovnicima svih zdravstvenih ustanova u sanaciji. Tek nakon provedenih pregovora, HZZO će dostaviti Ministarstvu inancija speci ikaciju obveza po vjerovnicima i rokovima plaćanja.

2. Uloga sanacijskih upravitelja i sanacijskih vijeća Tijela upravljanja javnih ustanova, pa time i kliničkih bolnica jesu upravno vijeće i ravnatelj. Njihova prava, obveze i ovlaštenja utvrđena su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN, br. 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012 i 144/2012) i statutom svake zdravstvene TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

ZDRAVSTVO ustanove. Zakonom o sanaciji javnih ustanova predviđeno je da stupanjem na snagu odluke o sanaciji i dvije godine nakon dana stupanja na snagu odluke o završetku sanacije prestaju ovlasti tijela upravljanja javnom ustanovom, dakle upravnog vijeća i ravnatelja. Njihova prava, obveze i ovlaštenja preuzimaju sanacijski upravitelj i sanacijsko vijeće. Ipak, postoje razlike u djelokrugu poslova i ovlaštenja ovih tijela. Upravno vijeće upravlja zdravstvenom ustanovom. Upravno vijeće zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska ima pet članova i čine ga predstavnici: osnivača (predsjednik i 2 člana) i radnika ustanove (2 člana). Prema odlukama o sanaciji koje je donijela Vlada sanacijsko vijeće sastoji se od 3 člana: predstavnika Ministarstva zdravlja (predsjednik), Ministarstva inancija i same ustanove. Njihova imenovanja očekuju se početkom travnja.

Mandat članova upravnog vijeća traje četiri godine, dok su članovi sanacijskog vijeća imenovani za razdoblje provođenja programa sanacije (najduže 12 mjeseci od njegova donošenja) i dvije godine nakon što Vlada donese odluku o završetku sanacije. Visinu naknade za rad članova upravnog vijeća utvrđuje ministar, a isplaćuje se iz sredstava zdravstvene ustanove. Sredstva potrebna za inanciranje sanacijskih vijeća osigurana su u državnom proračunu, na pozicijama Ministarstva zdravlja, a visina naknade utvrđuje se u visini utvrđenoj Odlukom o visini naknade članovima povjerenstava, vijeća, savjeta, radnih skupina i drugih sličnih tijela, Klasa:120-02/11-01/04 Urbroj: 5030120-11-1 od 05. svibnja 2011. godine i Odlukom o dopuni Odluke o visini naknade članovima povjerenstava, vijeća, savjeta, radnih skupina i drugih sličnih tijela, Klasa:120-02/11-01/04 Urbroj: 5030120-11-5 od 18. kolovoza 2011. godine. Ovom Odlukom određuju se najviši iznosi naknada za rad/članstvo u povjerenstvima, vijećima, savjetima, radnim skupinama i drugim sličnim tijelima TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

koja su osnovana zakonom, odlukom Vlade Republike Hrvatske ili aktom čelnika središnjeg tijela državne uprave, a čiju visinu određuje Vlada Republike Hrvatske ili središnje tijelo državne uprave odnosno čelnik središnjeg tijela državne uprave i određuju se mjere s ciljem racionalizacije troškova rada i ostvarivanja ušteda. Prema toj Odluci, naknada vanjskim članovima povjerenstava, vijeća, savjeta, radnih skupina i drugih sličnih tijela ne može iznositi više od: • 2.000,00 kuna neto mjesečno ako se naknada isplaćuje mjesečno, odnosno • 150,00 kuna neto po sudjelovanju na sjednici ako se naknada isplaćuje po održanoj sjednici. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je da uprav no vijeće zdravstvene ustanove: donosi statut uz suglasnost osnivača, druge opće akte te program rada i razvoja, nadzire izvršenje programa rada i razvoja zdravstvene ustanove, donosi inancijski plan i završni račun, analizira inancijsko poslovanje zdravstvene ustanove najmanje jedanput mjesečno, u slučaju gubitka u poslovanju zdravstvene ustanove bez odgađanja obavještava osnivača, predlaže osnivaču promjenu ili proširenje djelatnosti, donosi odluke u drugom stupnju u predmetima u kojima se odlučuje o pojedinim pravima radnika, raspravlja i odlučuje o izvješćima ravnatelja najmanje svaka tri mjeseca i obavlja i druge statutom propisane poslove. Poslove upravnog vijeća preuzima sanacijsko vijeće, s tim da sanacijsko vijeće dobiva i zaduženja propisana Zakonom o sanaciji javnih ustanova i odlukama o sanaciji koje je donijela Vlada. Sanacijsko vijeće javne ustanove donosi prijedlog programa sanacije javne ustanove u roku od 30 dana od stupanja na snagu odluke o sanaciji, a nakon što Ministarstvo zdravlja donese program sanacije za zdravstvenu ustanovu, sanacijsko vijeće ga, u dijelu svojih nadležnosti, provodi. Upravno vijeće donosi odluke natpolovičnom većinom ukupnog broja članova, a sanacijsko vijeće jednoglasno. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti utvrđena su i prava te odgovornosti ravnatelja ustanove u zdravstvu. Ravnatelj organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa zdravstvenu ustanovu i odgovoran je za zakonitost rada. Ravnatelj podnosi upravnom vijeću pisano izvješće o cjelokupnom poslovanju zdravstvene ustanove jednom tromjesečno. Ravnatelj sudjeluje u radu upravnog vijeća bez prava odlučivanja. To su prava i odgovornosti koje preuzima i sanacijski upravitelj. Međutim, uz navedene poslove sanacijski upravitelj, prema odredbama Zakona o sanaciji javnih ustanova i odlukama o sanaciji, ima obve71

ZDRAVSTVO zu provoditi program sanacije, kao što će to raditi i sanacijsko vijeće, ali i samo Ministarstvo zdravlja, svatko sukladno svojim nadležnostima. Mandat ravnatelja traje četiri godine, dok je sanacijski upravitelj imenovan za razdoblje provođenja programa sanacije (najduže 12 mjeseci od njegova donošenja) i dvije godine nakon što Vlada donese odluku o završetku sanacije. Sanacijski upravitelj je za svoj rad odgovoran sanacijskom vijeću i ministru zdravlja, odnosno Vladi Republike Hrvatske. Visina plaće sanacijskog upravitelja utvrđuje se na način i u visini kao i plaće ravnatelja, a sredstva za inanciranje plaće sanacijskog upravitelja osigurava ustanova, za razliku od sanacijskog vijeća kojima će naknade osiguravati Ministarstvo zdravlja.

3. Metodologija izrade i provođenja programa sanacije Do sada predloženi i usvojeni akti vezani uz sanaciju bolnica daju smjernice iz kojih je razvidno da će se u samom procesu sanacije, do detalja, analizirati poslovanje svake bolnice koja ulazi u sanacijski proces, izraditi program sanacije te nadzirati njegovo provođenje. Najavljeni program sanacije nameće brojna pitanja, od kojih je najznačajnije - hoće li ovoga puta biti drugačije? Hoće li se u postupku sanacije samo regulirati likvidnost, ili će se razriješiti uzroci nastanka de icita i osigurati inancijska održivost bolnica na dulji rok? Programom sanacije utvrđuju se, temeljem ocjene održivosti sustava inanciranja svake bolnice u sanaciji, mjere reorganizacije i racionalizacije njena poslovanja. Zakonom o sanaciji javnih ustanova je predviđeno da program sanacije provode sanacijski upravitelj i sanacijsko vijeće, sukladno svojim nadležnostima. Međutim, veliki broj zdravstvenih ustanova u postupku sanacije, ukazuje i na činjenicu da će biti potrebno provesti određene sustavne promjene, koje su izvan nadležnosti sanacijskih tijela upravljanja. Uključenost nadležnog ministarstva u provedbu programa sanacije jamči provedbu određenih horizontalnih mjera, kao primjerice mogućih izmjena zakona i drugih propisa kojima je cilj postizanje održivosti inanciranja cijelog zdravstvenog sustava. Naputak o metodologiji izrade i provođenja programa sanacije kojeg je ministar zdravlja obvezan donijeti, mora s jedne strane uvažiti speci ičnosti značajne za svaku pojedinu bolnicu uključenu u proces sanacije, ali i omogućiti transparentnost i usporedivost važnu za donošenje odluka koje se odnose na sustav zdravstva u cjelini. 72

Iako je fokus javnosti usmjeren na vrste mjera racionalizacije i reorganizacije koje će se provoditi u postupku sanacije, ono što naputak o metodologiji izrade i provođenja programa sanacije svakako treba sadržavati, a o čemu ovisi kvaliteta cjelokupnog procesa sanacije, je ujednačena i jedinstvena metodologiju temeljem koje će se utvrđivati razlozi, odnosno uzroci nastanka gubitaka pojedine bolnice. Kod utvrđivanje uzroka treba odgovoriti najmanje na sljedeća pitanja: • koji su izvori prihoda bolnice? • koje su ključne kategorije rashoda bolnice (svaka kategorija rashoda zbog speci ičnosti, treba biti analizirana prema djelatnostima, kako medicinskim, tako i nemedicinskim)? • koje su ulazne cijene pojedinih lijekova, materijala (medicinskih/nemedicinskih) i usluga? • jesu li kapaciteti po djelatnostima optimalni? • kakva je e ikasnost po pojedinoj djelatnosti (učinkovitost i ekonomičnost)? Uz navedeno, naputak treba sadržavati i jasnu upravljačku strukturu, što znači koordinacijsko tijelo na razini cijelog sustava, te zasebna tijela (sanacijska vijeća) na razini svake pojedine ustanove te precizne mehanizme i metodologiju naknadnog nadzora uspješnosti provedbe sanacijskog programa uz parametre kojima će se pratiti poslovanje bolnica nakon završetka provedbe sanacijskog programa. Nastavno na rezultate analize uzroka stvaranja gubitaka na razini pojedini bolničkih zdravstvenih ustanova, očekivano je da će se doraditi cjelokupni sustav bolničke mreže (mreže bolnica i bolničkih postelja), kao i cijena pojedinih zdravstvenih usluga. Poradi usklađenja potražnje i ponude zdravstvenih usluga, a s ciljem veće učinkovitosti pružene zdravstvene zaštite i ekonomičnosti bolničkog sustava, potrebno je razmotriti cjelokupnu mrežu bolničke zdravstvene zaštite. Izrada Masterplana bolnica, koja je u pripremi, trebala bi pružiti smjernice za daljnji razvoj bolničkog sustava Republike Hrvatske. U tom kontekstu, sanacija bolnica će s ekonomskog aspekta pokazati na koji način je potrebno rede inirati zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj. Rečeno je značajno i radi pojednostavljivanja sustava prekograničnog pružanja i korištenja zdravstvene zaštite u Europskoj uniji, pri čemu je važno jačanje kompetitivnosti u odnosu na sustave susjednih zemalja poradi veće potražnje od strane stanovnika okolnih zemalja, te minimiziranje intencije za korištenje bolničkih usluga naših građana izvan granica Republike Hrvatske. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

KULTURA Tomislav Tomašić *

UDK 027.3

Knjižnice u Hrvatskoj – predstavljamo Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu Zadaća je knjižnica da u ostvarivanju javne službe nastoje zadovoljiti obrazovne, kulturne i informacijske potrebe svih građana na području svoga djelovanja te da promiču čitanje i druge kulturne aktivnosti u cilju unaprjeđivanja ukupnoga kulturnoga života zajednice. Knjižnice svoju djelatnost obavljaju prema standardima kojima se uređuju poslovi, te kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica. Knjižnice se u Republici Hrvatskoj dijele prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda pa tako postoje: nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, općeznanstvena te specijalna knjižnica. Uz osnove knjižničnog sustava u članku autor predstavlja funkcioniranje najveće i najznačajnije hrvatske knjižnice – Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

nja knjižnične djelatnosti moraju ustanoviti posebne ustrojbene jedinice tih ustanova i drugih pravnih osoba odnosno knjižnice u sustavu. Samostalne knjižnice kao javne ustanove mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, dok samostalne knjižnice kao ustanove mogu osnovati i druge domaće i strane pravne i izičke osobe. U slučaju da više osnivača zajednički osniva samostalnu knjižnicu, međusobna se prava i obveze uređuju međusobnim ugovorom. Zadaća je knjižnica da u ostvarivanju javne službe nastoje zadovoljiti obrazovne, kulturne i informacijske potrebe svih građana na području svoga djelovanja te da promiču čitanje i druge kulturne aktivnosti u cilju unaprjeđivanja ukupnoga kulturnoga života zajednice. Knjižnice svoju djelatnost obavljaju prema standardima kojima se uređuju poslovi, te kadrovski i tehnički uvjeti svojstveni pojedinim vrstama knjižnica. Standarde za pojedine vrste knjižnica na prijedlog Hrvatskoga knjižničnog vijeća, kao stručnog i savjetodavnog tijela koje se osniva u Ministarstvu kulture, propisuju ministar kulture za narodne knjižnice, ministar nadležan za resor znanosti, obrazovanja i sporta za školske, sveučilišne, visokoškolske i općeznanstvene knjižnice, dok standarde za specijalne knjižnice propisuje ministar nadležan prema području djelatnosti knjižnice.

1. Uvod – osnivanje i sustav knjižnica Knjižnice se u Republici Hrvatskoj osnivaju kao javne ustanove ili kao ustanove. Uvjeti za osnivanje knjižnica u Republici su Hrvatskoj utvrđeni Zakonom o knjižnicama (NN, br. 105/97, 5/98, 104/00, 87/08 i 69/09) koji je poseban propis u odnosu na Zakon o ustanovama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08). Pod uvjetima propisanima Zakonom o knjižnicama, knjižničnu djelatnost mogu obavljati ustanove i druge pravne osobe, pri čemu se radi obavlja-

* Tomislav Tomašić dipl. iur., voditelj Odjela zajedničkih službi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Knjižnice se u Republici Hrvatskoj dijele prema namjeni i sadržaju knjižničnog fonda pa tako postoje nacionalna, narodna, školska, sveučilišna, visokoškolska, općeznanstvena te specijalna knjižnica. Pojedine knjižnice mogu prema potrebi obavljati poslove i zadatke više vrsta knjižnica kao što je to primjerice slučaj kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Kako bi se osiguralo obavljanje knjižnične djelatnosti, odnosno dostupnost te djelatnosti koja je Zakonom o knjižnicama utvrđena kao ona u interesu Republike Hrvatske, utvrđeno je kako su općine i gradovi dužni osnovati narodnu knjižnicu kao javnu ustanovu ukoliko na njihovu području djelatnost narodne knjižnice već ne obavlja koja sveučilišna ili općeznanstvena 73

KULTURA knjižnica. Općina ili grad mogu obavljanje djelatnosti narodne knjižnice posebnim ugovorom povjeriti narodnoj knjižnici u drugoj općini ili gradu. U znanstveno-obrazovnom segmentu, osnivači škola, visokih učilišta i znanstvenih instituta u sastavu tih ustanova dužni su osnovati školske, visokoškolske i sveučilišne knjižnice.

2. Značaj i uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice Među knjižnicama u Republici Hrvatskoj po značaju, ulozi i veličini izdvaja se Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Vlasnik je i osnivač NSK-a Republika Hrvatska temeljem Zakona o knjižnicama te Zakona o prenošenju vlasništva i osnivačkih prava nad NSK-om u Zagrebu na Republiku Hrvatsku (NN, br. 21/95). Prava i dužnosti osnivača NSK-a obavlja Vlada Republike Hrvatske temeljem Zakona o knjižnicama. Način je rada NSK-a sa stručnog aspekta, odnosno u smislu ispunjavanja uloge dodijeljene joj Zakonom o knjižnicama, uređen Statutom NSK-a koji je Upravno vijeće NSK-a donijelo 1. prosinca 2010., a Vlada Republike Hrvatske dala svoju suglasnost 17. prosinca 2010., Pravilnikom o načinu i uvjetima korištenja građe i usluga NSK-a, Pravilnikom o korištenju arhivskog i registraturnog gradiva NSK-a te Pravilnikom o unutarnjem redu NSK. Nacionalna je i sveučilišna knjižnica u Zagrebu javna ustanova od nacionalnog značenja koja obavlja knjižničnu i informacijsku djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske i središnje knjižnice Sveučilišta u Zagrebu. Knjižnica obavlja i znanstveno-istraživačku i razvojnu djelatnost radi promicanja hrvatskog knjižničarstva te izgradnje i razvoja hrvatskog knjižničnog sustava. Knjižnica prikuplja, izgrađuje i organizira hrvatsku i nacionalnu zbirku knjižnične građe, uključujući i elektroničku te usklađuje nabavu inozemne znanstvene literature na nacionalnoj razini i na razini Sveučilišta u Zagrebu, izrađuje kataloge i skupne kataloge, obavlja djelatnost nacionalnog bibliografskog središta, izrađuje tekuće, retrospektivne i specijalne baze podataka. Knjižnica je zadužena i za zaštitu građe, provodi i potiče preventivne mjere zaštite i konzervacije. Obavlja razvojnu i matičnu djelatnost, bibliografsku djelatnost, informacijsku djelatnost i usluge, djelatnost pohrane, zaštite i konzervacije, obrazovnu djelatnost, nakladničku djelatnost te izložbenu i promotivnu djelatnost. 74

3. Razvojna i matična djelatnost NSK Nacionalna je i sveučilišna knjižnica u Zagrebu središnja matična knjižnica Hrvatske. Temeljna je zadaća matične djelatnosti obavljanje stručnog nadzora te organiziranje i razvoj mreže knjižnica u Republici Hrvatskoj, promicanje stručnog rada u knjižnicama na načelima suvremene knjižnične teorije i prakse, a radi što kvalitetnijeg obavljanja knjižnične djelatnosti u znanosti, obrazovanju, kulturi i društvu općenito. Poslovi matične djelatnosti su temeljni poslovi i razvojni poslovi. U okviru NSK djeluju matične službe za sveučilišne/visokoškolske/specijalne knjižnice, narodne knjižnice, školske knjižnice te baštinske zbirke/knjižnice.

4. Bibliografska djelatnost Izradba Hrvatske nacionalne bibliogra ije proizlazi iz zakonske obveze i jedinstvene uloge Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u trajnom prikupljanju, čuvanju, zaštiti, obradbi i dostupnosti fonda. Osnovu nacionalnih bibliogra ija čini obvezni primjerak koji NSK, kao nacionalno bibliografsko središte, prima prema Zakonu o knjižnicama. Bibliogra ije se u Knjižnici izrađuju prema programima Opće bibliografske kontrole (UBC) i Opće dostupnosti publikacija (UAP) te se objavljuju u tiskanom i od 2002. u elektroničkom obliku. NSK nadalje izrađuje Hrvatske tekuće bibliogra ije i to: • NIZ A – Knjige • NIZ B – Prilozi u časopisima i zbornicima o Ostale hrvatske bibliogra ije o Knjige u tisku (CIP) • NIZ C – Serijske publikacije.

5. Informacijska djelatnost i usluge Usluge su NSK-a namijenjene korisnicima i posjetiteljima. Pravo na korištenje građe i usluga stječe se učlanjenjem. Sva građa koja je pohranjena u Knjižnici može se koristiti u čitaonicama. Dio je fonda dostupan u čitaonicama sa slobodnim pristupom, a najveći je dio fonda smješten u zatvorenom spremištu. Građa u zbirkama posebne vrste smještena je u posebnim spremišnim prostorima, smještenima uz svaku zbirku. Pretraživanjem kataloga NSK korisnik doznaje koja je građa dostupna u NSK-u. Određene knjige moguće je posuditi izvan Knjižnice. Uslugom međuknjižnične posudbe osigurava se dostupnost građe koju posjeduje NSK i korisnicima izvan Zagreba, a moguće je naručiti građu (knjige ili članke) iz drugih knjižnica u zemlji i inozemstvu. NSK pruža i informacijske usluge (bibliografsku veri ikaciju, tematska pretraživanja, retrospektivna TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

KULTURA pretraživanja), a usluga je dostupna i korisnicima izvan Knjižnice, Pitajte knjižničara. Organizirano se provodi izobrazba korisnika. Grupe posjetitelja mogu obići Knjižnicu uz stručno vodstvo. Korisnicima NSK stoji na usluzi i pristup bežičnom internetu u NSK-u.

Restaurirana se građa u Knjigovežnici na tradicionalan način uvezuje poštujući izgled i kvalitetu izvornika, a po potrebi se i oprema zaštitnim ovitcima, košuljicama, mapama, kutijama i slično. Sva pomno zaštićena građa pohranjuje se na police posmičnih regala u spremišni prostor zadanih i strogo kontroliranih vrijednosti mikroklimatskih parametara. Jedan od važnijih poslova u zadnje je vrijeme slikovno dokumentiranje svih kulturnih zbivanja u NSK poput prigodnih koncerata, tematskih izložaba, predstavljanja knjiga, znanstvenostručnih skupova i slično.

7. Obrazovna i nakladnička djelatnost

6. Djelatnost pohrane, zaštite i konzervacije Zaštita knjižnične građe obuhvaća preventivne i kurativne mjere koje se primjenjuju na cjelokupni fond, a provode se sustavno različitim metodama i tehnikama. Preventivna se zaštita provodi u svrhu sprječavanja biokemijskog propadanja građe, odnosno usporavanja procesa starenja materijala od kojih su izrađeni pisani dokumenti. Na taj se način omogućuje sigurniji pristup građi preko izvornika, a sve više i alternativnim medijima. Od 1940. godine, kada je utemeljen fotolaboratorij, kao alternativni medij koristi se mikro ilmski svitak posebno za korištenje novinskog fonda jer se stare hrvatske novine mikro ilmiraju sustavno već više od četiri desetljeća. Od 2003. provodi se program digitalizacije građe iz bogatih fondova Zbirki građe posebne vrste. Uz vrlo opsežne poslove mikro ilmiranja i digitalizacije u istoj organizacijskoj jedinici obavljaju se iznimno složeni poslovi konzervacije i restauracije građe. Najčešći su postupci konzervacije klasično čišćenje, dezinfekcija i neutralizacija svakog lista zasebno. Restauracija građe, ovisno o stupnju oštećenja i vrsti građe, provodi se metodom laminacije ako se radi o oštećenim novinama i starijoj tiskanoj građi, klasičnom ili ručnom metodom ako se radi o oštećenim rukopisima, inkunabulama, crtežima, gra ikama i sličnoj neknjižnoj građi te metodom dolijevanja papirne kaše ako se radi o iznimno teško oštećenoj staroj i rijetkoj građi. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Knjižnica dio svojih aktivnosti usmjerava na informacijsko opismenjavanje, organizirajući i obavljajući izobrazbu korisnika i knjižničara. Korisnicima je na daljinu dostupna virtualna učionica, interaktivni tečaj, a u prostorima Knjižnice organizira se stručno vodstvo. Osobito je važna uloga Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara, kao projekta usmjerenog cjeloživotnom obrazovanju stručnih osoba uz inancijsku potporu Ministarstva kulture. Nakladnička djelatnost NSK očituje se kroz: • tiskana izdanja (knjige, bibliogra ije, katalozi i bilteni, katalozi izložbi, likovne monogra ije priručnici i ostalo), elektronička izdanja, časopis NSK te suvenire; • mrežna elektronička izdanja te elektronička izdanja na elektroničkim medijima; • Glas NSK kao stručni časopis koji, sukladno inancijskim mogućnostima, izlazi četiri puta godišnje, a svojim sadržajem predstavlja i promiče djelatnosti Knjižnice, kao i njezin doprinos knjižničarskoj struci; • asortiman od 50-ak suvenira s tematikom NSK.

8. Izložbena i promotivna djelatnost NSK organizira i postavlja tematske izložbe unutar zgrade. Trenutačna događanja u NSK-u, korisnici u svakome trenutku mogu pratiti na službenoj web-stranici NSK-a. Knjižnica organizira i posudbu knjižnične građe u svrhu izlaganja građe izvan knjižničnih prostora. Ustanova koja traži posudbu knjižnične građe u svrhu njezina izlaganja izvan prostorija Knjižnice obvezna je udovoljiti sigurnosnim i drugim propisanim uvjetima te dogovorenom trajanju izložbe. Organizator je izložbe dužan najmanje 90 dana prije održavanja izložbe podnijeti pismeni zahtjev za izložbu s obrazloženjem, kako bi se na vrijeme mogli utvrditi uvjeti izlaganja ili, po potrebi, reprodukcije određene vrste građe. 75

KULTURA Televizijsko je snimanje građe unutar prostora Knjižnice također moguće. Sadržaj, vrijeme i mjesto snimanja pismeno se dogovaraju s Odsjekom za odnose s javnošću. Usluge se televizijskog snimanja građe naručuju na narudžbenici s pečatom ustanove, a naplaćuju se prema važećem cjeniku. U svrhu snimanja građe iz zbirki građe posebne vrste primjenjuje se Pravilnik o načinu korištenja knjižnične građe koja ima svojstvo kulturnogdobra.

9. Financiranje NSK-a S inancijskog aspekta, NSK funkcionira prije svega inanciranjem sredstvima iz Državnog proračuna. Za inanciranje je NSK-a formalno zaduženo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te u tom smislu NSK može ostvarivati tri vrste prihoda. To mogu biti redovni prihodi po različitim aktivnostima i kapitalnim projektima unutar glava 05 i 91.

Osim navedenih prihoda, NSK može ostvarivati prihode od Ministarstva kulture za provođenje programa kulturnog razvitka te ostale prihode u koje ulaze vlastiti prihodi, kapitalne pomoći i donacije građe, ostali nespomenuti prihodi, prihodi od inancijske imovine te prihodi od prodaje imovine. NSK u okviru obavljanja zakonom utvrđene djelatnosti isporučuje korisnicima veliki broj raznovrsnih usluga: naplata upisnine i zakasnine, prodaja kataloga, izložbi, monogra ija i priručnika iz vlastitog izdanja, pretraživanje baza podataka, međuknjižnična posudba, prodaja kartica za foto-kopiranje, snimanje i mikro ilmiranje, skeniranja građe i fotogra ija iz fonda NSK-a, kotizacija za sudjelovanje na skupovima, najam soba za studijski rad, snimanje interijera, najam prostora za događanja, naknada za sponzorstvo, konzervatorsko-restauratorski radovi te zakup poslovnih prostora.

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE

USPOSTAVA I POSLOVANJE U SUSTAVU LOKALNE RIZNICE U Zagrebu, 18. travnja 2013. godine, s početkom u 10 sati Zakonski okvir za uspostavu riznice i faze razvoja sustava riznice, pripremne radnje za uvođenje sustava, uloga jedinstvenog računa riznice i uvođenje cash poolinga, odnos proračuna i proračunskih korisnika u riznici, praćenje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka, uspostava sustava za isplatu gotovine, speci ične evidencije i izvještavanje u sustavu riznice. Prikaz četiri riznice uspostavljene korištenjem različitih informatičkih rješenja i procesa koji obuhvaćaju: planiranje, izvršavanje (opis koraka od stvaranja obveze do plaćanja, što i kad se unosi na razini proračunskog korisnika, a što na razini riznice), računovodstveno evidentiranje, izvještavanje i učince uspostave riznica na poslovanje JLP(R)S i proračunskih korisnika. Predavači: prof. dr. sc. Davor Vašiček i mr. sc. Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva te predstavnici informatičkih tvrtki. Materijal: pisani materijal i CD s tekstovima i prezentacijama predavača Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 500,00 kn (uključen PDV, pisani materijali i CD te napitak u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 400,00 kn (uključuje samo PDV i napitak u pauzi, bez materijala). Prijave: e-mail: centar@tim4pin.hr, on-line: www.tim4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 76

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

VATROGASTVO Nevenka Brkić *

UDK 336.2

Financiranje vatrogastva iz proračuna JLP(R)S Zakonom o vatrogastvu (NN, br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04 – pročišćeni tekst, 174/04, 38/09 i 80/10, dalje u tekstu: Zakon) propisano je da se sredstva za inanciranje redovne djelatnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava i vatrogasnih zajednica te sredstva za opremanje njezinih članica osiguravaju u proračunu općine, grada i Grada Zagreba čije područje pokrivaju, a sredstva za inanciranje djelatnosti vatrogasnih zajednica županija i Grada Zagreba osiguravaju se u proračunu županija, odnosno Grada Zagreba. Ono što još uvijek izaziva dvojbe u izračunu visine izdvajanja iz proračuna općina, gradova i županija za inanciranje dobrovoljnih vatrogasnih društava i vatrogasnih zajednica jest prvo, utvrđivanje visine postotka koji se primjenjuje na osnovicu i drugo, utvrđivanje obuhvata same osnovice. U članku se obrazlažu odredbe Zakona relevantne za izračun navedenih izdvajanja uz navođenje konkretnih primjera i tumačenja Ministarstva inancija.

ukupnih proračunskih sredstava, općine, grada ili županije, a Grad Zagreb izdvaja 0,35% iz proračuna Grada Zagreba. Ono što može dovesti u dvojbu općine, gradove i županije u utvrđivanju koji će se postotak izdvajanja primijeniti jesu termini vlastiti proračun i ukupna vrijednost proračuna. Ministarstvo je inancija već nekoliko puta dalo tumačenja kako se postotak – koji općine, gradovi i županije primjenjuju za izračun sredstava za inanciranje poslova vatrogastva – određuje temeljem ukupne vrijednosti proračuna. To znači da se u ovom dijelu, za razliku od utvrđivanja osnovice na koju će se postotak primijeniti, ne isključuju izvori inanciranja koje su jedinice ostvarile iz sredstava pomoći drugih razina, donacija i drugih namjenskih izvora.

1. Utvrđivanje postotka izdvajanja za vatrogastvo Člankom 45. stavkom 3. Zakona propisano je da se sredstva, koja općina, grad i županija mora izdvojiti iz vlastitog proračuna za poslove vatrogastva, utvrđuju prema sljedećim mjerilima: 1. općina, grad i županija s proračunom do 5.000.000,00 kuna izdvaja 5% sredstava iz proračuna, a svakim se povećanjem proračunskih sredstava za 1.000.000,00 kuna izdvajanje smanjuje za 0,1% do 25.000.000,00 kuna ukupne vrijednosti proračuna, 2. općina, grad i županija s proračunom od 25.000,000,00 kuna izdvaja 3% sredstava iz proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 2.000.000,00 kuna izdvajanje se smanjuje za 0,1% do 45.000.000,000 kuna ukupne vrijednosti proračuna, 3. općina, grad i županija s proračunom od 45.000.000,00 kuna izdvaja 2% sredstava iz proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 10.000.000,00 kuna izdvajanje se smanjuje za 0,1%, s tim da smanjenje ne može biti manje od 1% *

Nevenka Brkić mag. oec, Ministrastvo inancija RH, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

2. Utvrđivanje osnovice za izdvajanje Nakon utvrđenog postotka, koji se primjenjuje za izračun sredstava za navedenu namjenu, određuje se osnovica na koju se primjenjuje utvrđeni postotak, uz poštivanje uvjeta propisanih u navedenom članku Zakona. Kod utvrđivanja osnovice, važno je da se u istu uključe samo oni izvori, odnosno 77

VATROGASTVO prihodi čija namjena nije već utvrđena drugim zakonskim propisima. Zakonom je propisana proračunska osnovica proračuna općine, grada i županije iz kojeg se osiguravaju sredstva za inanciranje funkcije vatrogastva, a čine je prihodi proračuna umanjeni za: • dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije, • pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije, a kod općina i gradova na otocima udio u porezu na dohodak za zajedničko inanciranje kapitalnog projekta od interesa za razvoj otoka, • vlastite prihode, • namjenske prihode i primitke. Kako iz članka 45. stavka 2. Zakona, sudeći po učestalim upitima, nije jasno koje stavke proračuna ulaze u osnovicu za izračun sredstava kojima se inanciraju poslovi vatrogastva, u nastavku se, radi lakšeg izračuna, navode podskupine računa prihoda prema ekonomskoj klasi ikaciji propisanoj Računskim planom (NN, br. 114/10 i 31/11). To su: • 611 Porez i prirez na dohodak umanjeni za dodatni udio u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije,

mo da se zbrajanjem prihoda proračuna iskazanih u navedenim podskupinama računa dobije iznos osnovice 14.000.000,00 kuna. Primjenom postotka od 2,7% na osnovicu 14.000.000,00 kuna, utvrđuje se iznos 378.000,00 kuna koji je grad dužan izdvojiti za poslove vatrogastva na svom području.

3. Način uplaćivanja sredstava Prema utvrđenim mjerilima općine, gradovi i županije uplaćuju sredstva na račun vatrogasnih zajednica, a gdje nema vatrogasne zajednice, sredstva se uplaćuju na račun dobrovoljnih vatrogasnih društava. Grad Zagreb, sukladno procjeni ugroženosti i planu zaštite od požara Grada, sredstva uplaćuje na račun Vatrogasne zajednice Grada Zagreba. Predstavničko tijelo općine, grada i Grada Zagreba može odlukom povećati iznos sredstava, utvrđen prema navedenim mjerilima (sukladno procjeni i planu zaštite od požara), ukoliko to zahtijevaju speci ične potrebe zaštite od požara na njihovu području. Temeljem odredbi Zakona, dobrovoljna vatrogasna društva i vatrogasne zajednice dužni su dati potvrdu za svoje godišnje inancijske proračune i izvješća nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

• 613 Porezi na imovinu, • 614 Porezi na robu i usluge, • 616 Ostali prihodi od poreza, • 641 Prihodi od inancijske imovine umanjeni za 6415 Prihode od pozitivnih tečajnih razlika i razlika zbog primjene valutne klauzule, • 643 Prihodi od kamata na dane zajmove, • 681 Kazne i upravne mjere i • 683 Ostali prihodi. Primjer izračuna: Pod pretpostavkom da ukupna vrijednost proračuna grada iznosi 31.000.000,00 kuna, propisani postotak koji je potrebno primijeniti na osnovicu je 2,7%, budući da se prema članku 45. Zakona iz proračuna općina, grad i županija s proračunom od 25.000,000,00 kuna izdvaja 3% sredstava iz proračuna, a svakim povećanjem proračunskih sredstava za 2.000.000,00 kuna izdvajanje se smanjuje za 0,1% do 45.000.000,000 kuna ukupne vrijednosti proračuna. Nakon utvrđivanja postotka, određuje se iznos osnovice na koju se primjenjuje taj postotak. Pretpostavi78

℡

01 01/5531 755 01/5531 335 099/3037 677 099/3037 678

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

SINDIKATI Mario Švigir *

UDK 336.64

Strateško upravljanje i inancijsko planiranje u sindikalnim organizacijama 1. Uvod Na pitanje zašto strateški upravljati i kako inancijski planirati u sindikalnim organizacijama, moglo bi se odgovoriti protupitanjem zašto uopće uvoditi te sustave upravljanja i pro iliranja inancijskog planiranja? Kome je to potrebno? I ukoliko bi se razmotrilo argumentaciju zašto uvoditi ili provoditi formalno te poslovne funkcije u sindikalnim organizacijama, brzo bi došlo do resursnih ograničenja (ako se sindikati usporede s trgovačkim društvima ili pak proračunskim korisnicima), za njihovo uvođenje i provođenje (možebitni nedostatak ljudi, a osobito ustrojenih službi i propisanih procesa koji bi formalno podržavali strateško upravljanje i inancijsko planiranje). Došlo bi i do argumenta nepostojanja tradicije formaliziranog strateškog planiranja i upravljanja te bi se završilo na speci ičnostima djelatnosti i organizacijskim speci ičnostima sindikalnih upravljačkih i nadzornih tijela. S obzirom na to da su svi pobrojeni argumenti istiniti i valjani, nužno je zaključiti da se pri dizajniranju i provođenju strateškog upravljanja i inancijskog planiranja u sindikalnim organizacijama ne može osloniti ni na slobodnije oponašanje istih procesa u korporativnom svijetu, odnosno gospodarskim subjektima, ni na doslovno kopiranje istih ili sličnih procesa koji postoje kod proračunskih korisnika. Potrebno je koncipirati takve sustave koji odražavaju speci ičnosti rada i ustroja samih sindikalnih organizacija. U izgradnji formalnih sustava strateškog upravljanja i inancijskog planiranja, praktično bi bilo krenuti s onim praksama koje u neformalnom obliku ili u djelomično formalnom već postoje i kroz koje se provodi sustavno ili parcijalno strateško upravljanje i inancijsko planiranje. Tako bi organizacije jednostavno mogle inancijski i strateški opstati u vremenu, jačati svoju djelatnost i biti inancijski samoodržive. Drugo je važno pitanje sljedeće: zašto se strateško upravljanje i inancijsko planiranje u nepro itnim organizacijama, a onda sa* Mr. sc. Mario Švigir, specijalist za strateški razvoj i inancijsko planiranje u nepro itnom sektoru.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

mim time i u sindikalnim organizacijama, sve više formalizira? Kome je to potrebno?

2. Izgradnja ili dogradnja sustava strateškog upravljanja i inancijskog planiranja Dva su razloga pojave izgradnje i dogradnje postojećih sustava planiranja i inanciranja i njihove formalizirane strukture. Prvi se razlog odnosi na udovoljavanje propisima, koji sve većim dijelom zahvaćaju sadržaj i formu same djelatnosti (primjerice propisi o reprezentativnosti sindikalnih organizacija ili pak propisi o inancijskom izvješćivanju sindikalnih organizacija, porezni propisi, propisi vezani uz platni promet, propisi o sigurnosti osobnih podataka itd.) kojima je lakše udovoljiti unutar dobro strateški posloženih organizacija. Drugi je razlog za uvođenje tih procesa interne naravi, a tiče se funkcionalnosti sindikalnih organizacija. Cilj je da se, kroz kvalitetno strateško upravljanje i adekvatno budžetiranje ( inancijsko planiranje u prvom redu), da se sindikati što e ikasnije uhvate u koštac sa svojom primarnom djelatnošću, kako bi priroda aktivnosti tih organizacija odgovorila izazovima njihova postojećeg članstva, no kako bi i kroz dugoročnije aktivnosti strateški odgovorila na srednjoročne i dugoročne rizike tefunkcije radi kojih sindikati postoje. Drugi razlučivi imperativ uvođenja jasno de iniranih postupaka strateškog upravljanja i inancijskog planiranja proizlazi iz dodatne potrebe za sve većom transparentnosti organizacija, koja zahtijeva adekvatne i provjerljive procese u koje je uključeno više upravljačkih i nadzornih tijela sindikalnih organizacija, od razine podružnice do središnjice. Napokon, odgovor na pitanje kome su u praksi potrebna znanja o inancijskom planiranju i informacije koje nastaju tim procesima u sindikalnim organizacijama, svakako ne bi bili samo inancijski i računovodstveni djelatnici (kao sastavni dio organizacija ili kao suradni vanjski servisi) i neposredni rukovoditelji u inancijskom planiranju (zaposlenici sindikata zaduženi za inancijsko planiranje), nego i cijela upravljačka struktura organizacija, s neposre79

SINDIKATI dnim izvršiteljima (predsjednicima sindikata ili podružnica, glavnim tajnicima i tajnicima) i izvršnim tijelima sindikata (članovima izvršnih ili glavnih odbora) te nadzornim tijelima (članovima nadzornih odbora). U širem kontekstu, odgovor su svi sudionici procesa strateškog planiranja i upravljanja sindikatima, u kontekstu kongresnih određenja sindikata, sukladno temeljnim aktima sindikata i dugoročnim instrumentima planiranja i upravljanja.

3. Strateško upravljanje u sindikalnim organizacijama

vremena i donose li općenito rezultate, trajan je posao upravljačkih i nadzornih tijela sindikata. Pod pojmom se sindikata misli na različite vrste sindikata te na njihovo udruživanje: od sindikalnih podružnica, regionalnih ogranaka sindikata, sindikata djelatnosti, sindikata sektora, suradnih grupacija sindikata do sindikalnih središnjica. Svaka od tih organizacija trebala bi imati, po redu složenosti funkcija koje obavlja, barem najjednostavniji dokument kao podlogu za strateško upravljanje i operativno funkcioniranje.

Pojednostavljeno, dva su tipa, sukladno speci ičnostima sindikalnih organizacija, dugoročnih strateških instrumenata upravljanja istim: prvi su osnivački akti i provedbeni akti (poznatiji kao statuti i pravilnici sindikalnih organizacija), a drugi su sadržajni programski dokumenti sindikata (poznatiji kao kongresni materijali, dokumenti i planovi). Ti instrumenti odražavaju primarnu stratešku zadaću sindikalnih organizacija i način njihova izvršavanja te odražavaju temeljne strateške vrijednosti sindikata kao organizacije i funkcioniraju kao svojevrsni ugovor između sindikata i članstva (u pogledu funkcija, uloga, prava i obveza obje strane). U navedenim je dokumentima već koncipirana temeljna misija sindikata, temeljni mandati i ciljevi. Odmah treba pripomenuti da je, u pogledu strateškog planiranja u tekućoj godini, pred svakim sindikatom koji se nalazi u izbornoj ili kongresnoj godini veliki posao. U pripremi skupština ili sindikalnih kongresa, izvještaj o radu, kao i temeljni inancijski izvještaj o poslovanju te programi rada kandidata, nisu jedini dokumenti koji se prezentiraju, o kojima se raspravlja i koji se usvajaju pred elektorskim tijelom. Takve izborne godine uvijek su prilike da se temeljno strateški promisle ciljevi, identiteti, vizija i misija sindikalnih organizacija u kontekstu budućeg rada. To je i vrijeme za rasprave zaključne izmjene i dopune akata koji se, u pravilu, mogu izglasati samo na skupštini, odražavajući elektorski volju cijelog članstva. Primjer su takvih promjena promjene statuta sindikalnih organizacija. No, može se raditi o donošenju ili izmjenama i dopunama i drugih dugoročnih politika i dokumenata sindikata. Ipak, strateško upravljanje dugoročnim politikama i donošenje ključnih dokumenata ne staje samo na izbornim aktivnostima i materijalima te se ne iscrpljuje u njihovu prihvaćanju. U međuvremenu, njihova provedba kroz akcijske planove i operativne planove rada, evaluacija jesu li isti u skladu s izazovima 80

Bez jasnih načela, vizija i utvrđenih programskih aktivnosti, mnogošto se može improvizirati, no tek kad se jave problemi u praksi postaje evidentna potreba stvaranja okvira koji je u službi pomoći svima koji obavljaju neki posao ili dužnost u sindikalnim organizacijama. Iskustva u zemljama zapadne demokracije, gdje su sindikalne organizacije i najrazvijenije, pokazuju da je strateško planiranje jedno od najvažnijih oruđa transparentnosti i demokratičnosti upravljanja sindikalnim organizacijama, u pružanju adekvatne i kvalitetne usluge svojim članovima, ali i u posljedičnom organizacijskom jačanju i jačanju identiteta samih organizacija.

4. Unutrašnje i vanjsko okruženje sindikalnih organizacija Svaka se sindikalna organizacija - koja je počela organiziranije provoditi (ujedno i više formalizirano) strateško planiranje i upravljanje, te je u tom smislu pripremila i provela rasprave i strateško planiranje unutar kuće (tematske sjednice) i izvan kuće (specijalizirane sjednice i radionice planiranja) i kada praksa govori u prilog tezi da isti procesi pomažu i u strateškom ali i u operativnom upravljanju – pri TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

SINDIKATI donošenju odgovora na izazove i rizike djelatnosti, radi praktičnosti, suočila s potrebom da se takav proces što e ikasnije unaprjeđuje.

c) zajedničko nastupanje sa drugim sindikalnim organizacijama, odnosno natjecanje sadrugim sindikalnim organizacijama.

Strateško planiranje pomaže temeljno svakoj sindikalnoj organizaciji tako da se posloži, da u sklopu postojećih resursa nađe optimalne načine realizacije svojih programskih aktivnosti (primjerice unaprjeđenje kolektivnog pregovaranja, novog učlanjivanja i slično). Druga stvar koju je takva, sada već učeća, organizacija naučila jest da u strateškom planiranju nije bitno samo razmišljati u kontekstu unutrašnjih resursa i postojećih praksi, već je potrebno što adekvatnije predviđati sindikatu bitne promjene vanjskog okruženja.

Kako je poznavanje unutrašnjih ograničenja poznata varijabla ili barem jasnija u odnosu na vanjsko okruženje, u strateškom upravljanju i adekvatnom inancijskom planiranju korisno je izraditi nekoliko jednostavnih scenarija koji bi imali cilj opisati kako bi se vanjsko okruženje moglo razvijati i koji su temeljni rizici u pretpostavljenim scenarijima razvoja za ostvarivanje zadaća sindikata i polučivanje ciljeva sindikata. Napokon, dio sindikata već je počeo s izradom jednostavnih i složenijih SWOT analiza (isticanje prednosti, slabosti, mogućnosti i opasnosti) koje proizlaze iz kvalitetne ocjene i procjene, što su u tekućoj godini, ali i dugoročnije, izazovi sindikalnih organizacija i kako na njih u okviru postojećih, a onda i inancijskih resursa (što nam je bitno za inancijsko planiranje) odgovoriti.

Dakle, kada postoje identi icirani dugoročni strateški i kratkoročni operativni ciljevi sindikalnih organizacija, za potrebe strateškog upravljanja, potrebno ih je dovesti u odnos sa unutrašnjim okruženjem(onime čime raspolažu sindikalne organizacije): a) resursima sindikalnih organizacija: • inancijskim resursima (primicima i rashodima) sindikata, • ljudskom potencijalu (broju i vrsti zaposlenih i angažiranih članova te njihovim znanjima i kompetencijama),

5. Financijsko planiranje kao dio strateškog upravljanja sindikalnim organizacijama Taj je proces planiranja i vježbi usklađivanja ciljeva i programa i inancijskih mogućnosti za njihovo inanciranje nezaobilazno važan za kvalitetu inancijskog planiranja.

c) analizi rezultata ostvarivanja postojećih planova, strategija, dugoročnih ciljeva,kongresnih određenja itd.

Tek sada u programskom smislu postoji cjelokupni obuhvat aktivnosti i načina kako sindikati realiziraju svoje strateške ciljeve (nekoliko alternativa realizacije istih). To je ulazna informacija za inancijsko planiranje obujma i vrste rashoda, koji su potrebni za dugoročnu realizaciju operativnih planova. Ulazna je strana, ali i ograničavajuća strana u pogledu inanciranja strateškog planiranja, kako je već istaknuto, strana primitaka (članarina).

Istovremeno je potrebno identi icirane dugoročne i kratkoročne operativne ciljeve sindikalnih organizacija izvesti iz analize vanjskog okruženja koje se odnosi na sljedeće:

Na prihodnu stranu, a to je već ključni proces unutar inancijskog planiranja, utječu projekcije i pretpostavke u pogledu kretanja prihoda odnosno primitaka sindikata.

a) vanjski trendovi (promjene, izvori promjena):

Planiranje prihoda ili primitaka funkcija jest promjena u vanjskom okruženju: što će se događati s brojem članova, njihovim plaćama, novostvorenom vrijednosti, ekonomskim rezultatima poslodavca, kupovnom moći u zemlji, propisima, trendovima učlanjivanja članova sindikata itd.

• tipu i vrsti informacija koje su potrebne u ostvarivanju strateških ciljeva (registri i informatičke tehnologije); b) analizi postojećih strateških dokumenata (ukoliko postoje ili su fragmentarni);

• političke promjene i zakonodavne promjene, • ekonomske promjene, • društvene promjene, • tehnološke promjene; b) trendovi sa postojećim članstvom (broj, struk tura, očekivanja); TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Kao osnova inancijskog planiranja uvijek se uzimaju polazne kategorije prethodnih godina, ali korigirane tako da održavaju sve one činjenice koje su, razlučene u analizi unutrašnjeg i vanjskog 81

SINDIKATI okruženja sindikalnih organizacija, bitne za godinu koja je predmet inancijskog plana. Na sindikalne će organizacije, u pogledu planiranja rashoda, osim tekućih rashoda (koji će u određenim kategorija biti manje-više slični ili usporedivi u odnosu na prethodnu godinu, ali korigirani za neki indeks promjene), bitno utjecati i troškovi proaktivnog djelovanja sindikata, u cilju budućeg povećanja primitaka od članarina (programi novog učlanjivanja, edukacije članova i povjerenika, nove usluge, ulazak u rad na projektima koji nose neki vid su inanciranja). Te aktivnosti mogu u kratkom roku i povećati neki od rashoda, ali treba dobro razlučiti može li se i kroz adekvatno dugovno inanciranje poduprijeti razvojne procese koji će i programski i inancijski stabilizirati sindikalnu organizaciju u budućnosti. Tako se kroz navedene i prethodno opisane procese najbolje može vidjeti međusobna spona između realnog strateškog upravljanja (programskih sadržaja i aktivnosti) i inancija sindikata ( inancijskog planiranja i upravljanja).

Zaključak Važno je reći da su u neformalnom smislu, ali i fragmentarno, u različitim više ili manje formaliziranim radnjama i dokumentiranim procesima, prisutne forme i sadržaji strateškog upravljanja i inancijskog planiranja u sindikalnim organizacijama. Iz razloga istaknutih u ovome radu, te bi procese trebalo povezati i dograditi, a ako ne postoje u potpunosti izgraditi. Na koji način? Treba krenuti realno i skromno, ali konkretno. Kroz edukaciju upravljačkih i nadzornih tijela sindikalnih organizacija, procesi se mogu kvalitetno i kontrolirano voditi tom cilju. Uvođenje procesa strateškog upravljanja i inancijskog planiranja kao njegova segmenta, ne samo da će povećati transparentnost i demokratičnost upravljanja sindikalnih organizacija u jačanju branda i e ikasnosti istih, već će lakše udovoljiti sadašnjim i budućim zahtjevima o izvještavanju i kontroli koju provodi zakonodavac. Posljedično, omogućit će i lakše upuštanje sindikata u projektne aktivnosti pa tako i one koje se odnose na EU projekte te će u konačnici dovesti do ravnoteže na relaciji jačanja usluga prema članovima uz održavanje adekvatnih inancijskih kriterija stabilnosti i održivosti.

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA SINDIKATE

RAZVOJ I POSLOVANJE SINDIKATA NA PRAGU EUROPSKE UNIJE - STRATEGIJA RAZVOJA, FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I PLANIRANJE, TEKUĆE POSLOVANJE U Zagrebu, 16. travnja 2013., hotel Palace, s početkom u 10 sati Saznajte odgovore na relevantna pitanja razvoja te inancijskog i pravnog poslovanja na svim organizacijskim razinama sindikalnog djelovanja (središnjice, granske sindikate, sindikate djelatnosti, regionalne sindikate, sindikate poduzeća te javnih institucija). Radionica je namijenjena rukovoditeljima, liderima i stručnim osobama zaposlenim u sindikalnim organizacijama, ekonomsko računovodstvenim te pravnim suradnicima sindikata, sindikalnim povjerenicima, sindikalnim volonterima te članovima nadzornih i drugih upravnih tijela sindikata. Predavači: stručnjaci ekonomske i pravne struke iz nadležnih tijela državne uprave, akademske zajednice, specijalisti-praktičari iz sindikalnih organizacija Materijal: pisani materijal i CD s tekstovima i prezentacijama predavača Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 625,00 kn (uključen PDV, pisani materijali i napitak u stanci). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 500,00 kuna (uključuje samo PDV i napitak u stanci, bez materijala). Prijave: e-mail: centar@tim4pin.hr, on-line: www.tim4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678 82

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Dragica Kemeter *

UDK 347.2

Komunalni doprinos - obračun i naplata (2. dio) U prethodnom broju časopisa objavili smo prvi dio rada o pravnoj osnovi komunalnog doprinosa kao važnog prihoda jedinica lokalne samouprave. U ovom članku objavljujemo drugi dio - nastavak rada autorice u kojemu se detaljnije predstavlja i kritički osvrće na sadržaj i pravnu osnovu rješenja o komunalnom doprinosu kao upravnog akta te obračunu i naplati doprinosa. Također, autorica predstavlja i kritički analizira posebne propise koji izravno ili neizravno utječu na ostvarivanje ovoga prihoda jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu JLS).

1. Uvod Donositelj akta na temelju kojeg se može graditi dužan je unutar 8 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje tog akta jedan primjerak projektne dokumentacije dostaviti upravnom tijelu JLS-a nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, radi donošenja rješenja o komunalnom doprinosu. Ovdje je potrebna izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu (dalje u tekstu ZKG) u smislu da lokalna samouprava sama odredi nadležno upravno tijelo za donošenje rješenja o komunalnom doprinosu. Rješenje se donosi temeljem općeg akta koji donosi predstavničko tijelo JLS-a, odnosno Odluke o komunalnom doprinosu. Postupak se pokreće po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti. Rješenje o komunalnom doprinosu obvezatno sadrži: - iznos sredstava komunalnog doprinosa koji je obveznik dužan platiti, - način i rokove plaćanja komunalnog doprinosa, - prikaz načina obračuna komunalnog doprinosa za građevinu koja se gradi, - popis objekata i uređaja komunalne infrastrukture koje će jedinice lokalne samouprave izgraditi u skladu s Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, - obvezu jedinice lokalne samouprave o razmjernom povratu sredstava stranci ako objekti i ure-

* Mr. sc. Dragica Kemeter, mr. sc. Iur., Pročelnica Uprave Grada Čakovca

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

đaji komunalne infrastrukture na koje se odnosi izdano rješenje nisu izgrađeni i nisu u funkciji; ali u ZKG-u bi trebalo ugraditi da to bude način na koji stranka ima pravo na povrat uplaćenog iznosa, razmjerno vrijednosti neizgrađenih objekata i uređaja u odnosu na ukupnu vrijednost objekata i uređaja komunalne infrastrukture naznačenih u rješenju. Dakle, radi se o obvezi JLS-a o razmjernom povratu sredstava stranci ako objekti i uređaji komunalne infrastrukture na koje se odnosi izdano rješenje o komunalnom doprinosu nisu izgrađeni i nisu u funkciji tako da stranka ima pravo na povrat uplaćenog iznosa, razmjerno vrijednosti neizgrađenih objekata i uređaja u odnosu na ukupnu vrijednost objekata i uređaja komunalne infrastrukture naznačenih u rješenju. Ovakva formulacija nedostaje u ZKG-u. Dakle, ako se ne ostvari cjelokupan Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za tekuću godinu, traži se razmjerni povrat sredstava. Problem je u tome što se u većini slučajeva Program gradnje za tekuću godinu ostvari u daleko većem postotku u odnosu na izgrađenost objekata i uređaja komunalne infrastrukture, ali je - zbog još inancijski nerealiziranih obveza - službeni postotak ostvarenog Programa gradnje daleko manji od onog stvarnog. U pogledu razmjernog povrata sredstava stranki, ovisno o izgrađenosti objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz programa gradnje, potrebno je zakonom istaknuti da je za stranku bitno da objekt mora biti izgrađen i u funkciji, te da stranci nije bitno jesu li podmirene inancijske obveze grada/općine prema trećoj osobi. O zahtjevu za povrat sredstava odlučuje se Rješenjem o komunalnom doprinosu koje se može proglasiti ništavim ukoliko ne sadrži sve obvezne elemente. Taj pravni lijek stranka može podnijeti u svakom trenutku, bez obzira na protok vremena. Ništavno rješenje, prema Zakonu o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09), nema pravni učinak. U slučaju oglašavanja rješenja ništavnim, smatraju se ništavnima i pravni učinci tog rješenja. Je li to opravdano, budući da je stranka svojim rješenjem o komunalnom doprinosu prikupila sve potrebne dozvole, izgradila željeni objekt, dakle ostvarila svoj cilj? Time 83

LOKALNA SAMOUPRAVA sve pravne posljedice koje su nastupile u korist stranke ostaju na snazi, a stranka može zahtijevati povrat uplaćenih sredstava na ime komunalnog doprinosa. Postavlja se pitanje do kada stranka može rješenje tražiti ništavim, odnosno pitanje opravdanosti tog pravnog lijeka. Akt na temelju kojeg se može graditi ne može se izdati prije nego što je za istu građevinu izvršena uplata komunalnog doprinosa, ili kod obročne uplate nakon izvršene uplate prve rate. Potvrdu o uplaćenom komunalnom doprinosu izdaje nadležno upravno tijelo JLS-a, što je također potrebno ovako ispravljeno izmijeniti u ZKG-u. Izvršno rješenje o komunalnom doprinosu trebalo bi izvršavati nadležno upravno tijelo JLS-a (ZKG predviđa da to bude upravno tijelo za komunalno gospodarstvo) u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit. Na rješenje o komunalnom doprinosu, kao postupovni zakon, primjenjuje se ZUP.

2. Obračun i naplata komunalnog doprinosa Komunalni doprinos obračunava se u skladu s obujmom, odnosno po m³ građevine koja se gradi na građevnoj čestici, a kod građevine koja se uklanja zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje, komunalni se doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu. Plaćanjem komunalnog doprinosa vlasnik građevne čestice, odnosno investitor, sudjeluje u podmirenju troškova izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture koji su utvrđeni Programom gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun po m³ građevine koja se gradi određuje se za pojedine zone grada ili općine. Ta je vrijednost najviša za prvu zonu i ne može biti viša od 10% prosječnih troškova gradnje m³ etalonske građevine u Republici Hrvatskoj (dalje u tekstu RH), a to je podatak koji objavljuje ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo. Iznimno za otvorene bazene, otvorena igrališta i druge otvorene građevine (postavlja se pitanje koje su to druge otvorene građevine za koje se komunalni doprinos obračunava po m2, jesu li to parkirališta ispred više stambenih objekata, trgovačkih centara, u krugu industrijskih proizvodnih pogona; nogostupi uz cestu; uređenja otvorenih kanala; obalne utvrde kod uređenja korita rijeka; zaštitni nasip uz rijeke; postavljanje naprava na rijekama - ponton84

ska pristaništa; industrijski dimnjaci; industrijska postrojenja; rešetkaste konstrukcije; nadzemni cjevovodi) komunalni se doprinos obračunava po m² tlocrtne površine te građevine, pri čemu je jedinična vrijednost komunalnog doprinosa za obračun njezine površine po m² izražena u kunama jednaka jediničnoj vrijednosti komunalnog doprinosa za obračun po m³ građevina u toj zoni. Kao što je navedeno, način utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa propisuje ministar u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo (ZKG). U tom smislu, izdan je Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa, (NN, br. 136/06, br. 135/10, br. 14/11) koji određuje način utvrđivanja obujma građevine i površine za otvorene građevine, za obračun komunalnog doprinosa koji prema ZKG-u plaća vlasnik građevinske čestice na kojoj se gradi građevina, odnosno investitor. Po ZKG-u upravno tijelo i naplata JLS-a nadležno za komunalno gospodarstvo izdaje rješenje o komunalnom doprinosu. Paralelno uz navedeni Pravilnik, na snazi je i Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada, koji je donesen prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, br. 38/09, br. 55/11, br. 90/11), a koji nije osnova za donošenje rješenja o komunalnom doprinosu. Međutim, članci 9. i 9.a. Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (NN, br. 90/10 i 111/10) uređuju način obračuna obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa. Iz toga proizlazi (?!) da dva zakona s dva podzakonska akta uređuju obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa. S obzirom na predviđenu jediničnu vrijednost komunalnog doprinosa i njezinu najvišu vrijednost za I. zonu, potrebno je propisati razliku vezanu za investitore koji grade za vlastite potrebe i za investitore koji grade za tržište. Nejasno je što su to druge otvorene građevine za koje se komunalni doprinos obračunava po m2, predviđene ZKG-om. U pogledu ZKG-a te Pravilnika o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa i Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada, potrebno je: TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA • odredbe članka 9. i 9.a Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada ubaciti u Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa, ili • ukinuti odredbe članka 9 i 9a Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada, jer se odredbe o načinu obračuna obujma mogu regulirati samo Pravilnikom koji je donesen temeljem ZKG-a (Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa). Naime, ZKG je osnova za donošenje rješenja o komunalnom doprinosu. Problem koji se tu javlja potreba je usklađenja propisa u smislu da obujam građevine za obračun komunalnog doprinosa bude jednak obujmu građevine za obračun vodnog doprinosa. Komunalni doprinos obveznik obično plaća jednokratno na račun JLS-a u roku predviđenom rješenjem o plaćanju komunalnog doprinosa, ali moguće ga je plaćati sukladno odluci predstavničkog tijela lokalne jedinice i na rate. Kao sredstvo osiguranja plaćanja u slučaju obročne otplate komunalnog doprinosa, obično se predviđa za pravne osobe obvezna dostava dviju bianco-zadužnica ovjerenih kod javnog bilježnika, a u slučaju da se radi o većim iznosima traži se, za osiguranje iznosa, upisivanje hipoteke na nekretnini koja ima veću vrijednost od dugovanog iznosa komunalnog doprinosa. U slučajevima da pravna osoba ne plati uzastopno određeni broj rata, zadužnice se realiziraju u punom dospjelom iznosu, a u slučaju daljnjeg neplaćanja aktivira se hipoteka. Što se tiče izičkih osoba, ako u slučaju obročne otplate komunalnog doprinosa ne izvršavaju svoje obveze, kao sredstvo osiguranja plaćanja dužni su osigurati administrativnu zabranu dužnika, sudužnika ili jamca u visini primjerice 1/3 plaće, koja je ovjerena kod javnog bilježnika; a ako se radi o većim iznosima također se upisuje hipoteka na nekretninu za dugovani komunalni doprinos. U slučaju da izička osoba ne plati uzastopno određeni broj rata, naplata administrativne zabrane realizira se u punom dospjelom iznosu, odnosno aktivira se hipoteka. Obveznik može u svako doba preostali dug platiti odjednom. U slučaju obročne otplate komunalnog doprinosa obračunava se kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke, a na dospjele i neplaćene obroke obračunava se zakonska zatezna kamata za javne prihode. Sve su te odredbe stvar Odluke o komunalnom doprinosu predstavničkog tijela lokalne jedinice. U ZKG je potrebno upisati da se na postupak utvrđivanja i naplate komunalnog doprinosa te druga postupovna pitanja (zastara, dostava, prekršajni poTIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

stupak i sl.) koja nisu uređena ZKG-om, primjenjuje Opći porezni zakon (NN, br. 147/08 i 18/11). Opći porezni zakon uređuje odnos između poreznih obveznika i poreznih tijela koja primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima, ako posebnim propisima o pojedinim vrstama poreze i drugim javnim davanjima nije uređeno drugačije, predstavlja zajedničku osnovu poreznog sustava, a pod javnim davanjima propisuje poreze i druga javna davanja: carine, pristojbe, doprinose, naknade za koncesije, novčane kazne za prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela. To je tijelo državne uprave, tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza. Zbog jedinstvenog postupanja u cilju jasnih pravila, kako tijelima koja ubiru javna davanja tako i obveznicima javnih davanja, potrebno je kod postupaka utvrđivanja i naplate primjenjivati isti propis, tj. Opći porezni zakon, te tako JLS-u dati jača sredstva za naplatu komunalnih davanja pa tako i komunalnog doprinosa.

3. Oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa JLS ne plaća komunalni doprinos kada je investitor gradnje objekta i uređaja komunalne infrastrukture za javne površine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije te javnu rasvjetu. ZKG propisuje da predstavničko tijelo JLS-a svojom odlukom o komunalnom doprinosu utvrđuje opće uvjete i razloge zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa, te utvrđuje izvore sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobođenja od plaćanja komunalnog doprinosa. Zakon stvara obvezu propisivanja izvora sredstava za namirenje u slučaju oslobođenja plaćanja komunalnog doprinosa, što bi trebalo izmijeniti i dati slobodu lokalnoj samoupravi da to uredi sama. Da bi se što više investitora dovelo u JLS, uvode se različiti oblici oslobođenja plaćanja komunalnog doprinosa. Komunalni doprinos za produktovode (infrastrukturne građevine namijenjene za prijenos električne energije, transport energenata, vode, otpadne vode, telekomunikacijske signale i kanalizacije) obračunava se po metru dužnom građevine pri čemu je jedinična vrijednost izražena u kunama jednaka jediničnoj vrijednosti komunalnog doprinosa za obračun obujma po m3 građevine. 85

LOKALNA SAMOUPRAVA Radi poticanja gradnje energetski učinkovitih objekata, donose se različite poticajne mjere: • investitori koji grade pasivne kuće za stanovanje oslobađaju se plaćanja komunalnog doprinosa (vrši se povrat uplaćenoga komunalnog doprinosa) u visini npr. 25% jedinične vrijednosti za sve zone plaćanja komunalnog doprinosa; • investitori koji grade niskoenergetske kuće za stanovanje oslobađaju se plaćanja komunalnog doprinosa (vrši se povrat uplaćenog komunalnog doprinosa) u visini npr. 15% jedinične vrijednosti za sve zone plaćanja komunalnog doprinosa. Pasivnim se kućama smatraju zgrade čija je godišnja potreba za toplinskom energijom za grijanje do 15 kWh/m², a niskoenergetskim kućama smatraju se građevine, odnosno zgrade, čija je godišnja potreba za toplinskom energijom za grijanje do 25 kWh/m² . Dokaz su, na temelju kojeg investitor može ostvariti oslobađanje plaćanja djela komunalnog doprinosa, odnosno povrat sredstava, a na osnovu izdanog rješenja i potvrde o uplaćenom komunalnom doprinosu, idejni (sadrži strojarski projekt grijanja) ili glavni projekt (sadrži dijelove projekta sukladno čl. 51. Tehničkog propisa o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti zgrada – NN, br. 110/06) s potvrdom ili rješenjem kojim se dozvoljava gradnja zgrade energetskog razreda A+ za pasivne kuće, odnosno A za niskoenergetske kuće. Također, potrebno je priložiti Izvješće nadzornog inženjera i Certi ikat o energetskim svojstvima zgrade s time da sva dokumentacija mora biti u skladu s Pravilnikom o energetskom certi iciranju zgrada (NN, br. 36/10). Navedena dokumentacija daje se na uvid ovlaštenoj osobi u nadležnom upravnom tijelu JLS-a, a izvršno tijelo donosi akt o povratu sredstava.

Na primjer, investitor koji gradi poslovno-gospodarski objekt isključivo za proizvodnju bilo koje vrste oslobađa se plaćanja komunalnog doprinosa u visini 20% jedinične vrijednosti za sve zone plaćanja komunalnog doprinosa. Investitor koji gradi poslovne i druge objekte, a koji ne služe za proizvodnju i za koje bi visina plaćanja komunalnog doprinosa prelazila 3.000.000,00 kn, oslobodit će se plaćanja komunalnog doprinosa, i to 20% iznosa plaćanja komunalnog doprinosa koji prelazi navedeni iznos. Plaćanje komunalnog doprinosa pod navedenim uvjetima investitor, uz podnošenje pisanog zahtjeva, potvrđuje davanjem na uvid projektne dokumentacije izrađene radi podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvola za građenje (koju je izradio ovlašteni projektant) i pisanom izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika da će se objekt graditi i koristiti u skladu s propisima koji reguliranju učinkovito trošenje energije.

4. Zastara ZKG ne propisuje zastarni rok, već se za zastaru primjenjuje Zakon o obveznim odnosima koji navodi da za jednu godinu zastarijevaju tražbine naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, dimnjačarske usluge, održavanje čistoće i dr. U ZKG bi trebalo upisati da se na postupak zastare, kao i na druga postupovna pitanja (dostava, prekršajni postupak i sl.), primjenjuje Opći porezni zakon. Produljenjem zastarnog roka, povećat će se naplata dospjelih nenaplaćenih potraživanja.

5. Osvrt na utjecaj posebnih propisa

Investitor je uz navedeno dužan pisanim zahtjevom zatražiti povrat, s time da mora zahtjevu priložiti kopiju uporabne dozvole i izjavu ovjerenu od javnog bilježnika kojom potvrđuje predmetnu gradnju. Zahtjev za povrat sredstava može se podnijeti u roku 3 godine od izvršnosti akta koji dozvoljava građenje.

Zbog neusklađenosti ZKG-a i Zakona o proračunu, u ZKG-u je potrebno odredbu po kojoj se izvješće o izvršenju Programa gradnje podnosi predstavničkom tijelu do kraja ožujka tekuće godine promijeniti u odredbu usklađenu sa Zakonom o proračunu, dakle do prvog lipnja tekuće godine, jer Zakon o proračunu propisuje da se godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna podnosi predstavničkom tijelu do prvog lipnja tekuće godine za prethodnu godinu.

U svrhu poticanja gradnje energetski učinkovitih objekata i poticanja gospodarskih aktivnosti, predstavničko i izvršno tijelo JLS-a (svaki iz svoje zakonske domene) mogu donijeti akt o oslobađanju dijela komunalnog doprinosa investitore za različite slučajeve, kao posebne mjere ako se objekti grade sukladno Zakonu o učinkovitom trošenju energije u neposrednoj potrošnji (NN, br. 152/08 i 55/12) i Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certi iciranju zgrada (NN, br. 36/10).

Donošenjem Zakona o cestama (NN, br. 84/11) došlo je do decentralizacije upravljanja javnim cestama. Županijske i lokalne ceste na području velikih gradova i gradova sjedišta županija postaju nerazvrstane ceste, posebno određene kao gradske ceste. Njihovo građenje i održavanje u nadležnosti je velikih gradova i gradova sjedišta županija. JLS traži decentralizaciju znatnih sredstava za obavljanje tih poslova. Postavlja se pitanje hoće li za obavljanje tih poslova (održavanje, rekonstrukciju i građenje

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA gradskih cesta) biti dovoljna djelomična sredstva iz godišnje naknade i naknade za inanciranje građenja i održavanja javnih cesta iz trošarine na gorivo. Hoće li odluku o tome donositi ministar?!

Tu također treba navesti da se prema Zakonu o cestama sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje gradskih cesta osiguravaju proporcionalno udjelu duljine gradskih cesta u ukupnoj duljini županijskih i lokalnih razvrstanih cesta prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. To stvara veliki problem jer su gradske ceste puno zahtjevnije: šire su, imaju rubnike, pješačke staze, parkirališta, autobusna stajališta, proširenja, odvodnju i drugo. Stoga bi iznos inanciranja gradskih cesta trebao biti barem dvostruko veći nego što to navodi članak 108. novog Zakona o cestama. Podjela cesta prema novom Zakonu o cestama ide na štetu gradova. Tako su primjerice sredstva za održavanje po m2 za lokalnu cestu (kroz šumu) dužine 2 km, širine 3 m, bez odvodnje i asfalta ista kao za gradsku cestu sa 4 vozna traka, odvodnjom, javnom rasvjetom, daleko većim i težim prometom i dr.

Zakon o cestama uklanja pravne praznine u vezi s: • uređivanjem nerazvrstanih cesta u de iniranju pojma i dijelova nerazvrstane ceste, • uređivanjem pravnog statusa nerazvrstane ceste, • propisivanjem građenja i održavanja nerazvrstanih cesta, i • uređivanjem evidentiranja u javnim evidencijama površina koje se koriste kao nerazvrstane ceste. Nerazvrstane ceste u zemljišne knjige upisivat će se po službenoj dužnosti kao javno dobro u općoj uporabi, ili na temelju prijavnog lista i katastra, odnosno na temelju geodetskog elaborata. Slijede daljnji troškovi za lokalnu samoupravu, a sredstva koja se predviđaju su premala. Zakon o cestama uređuje imovinsko-pravne odnose kod građenja i rekonstrukcije te održavanja nerazvrstanih cesta, a što se tiče upravljanja i inanciranja nerazvrstanih cesta, upućuje na primjenu propisa kojima se uređuje komunalno gospodarstvo. Tu nedostaju inancijska sredstva. U kategoriji javnih cesta kojih je ukupno 29546,9 km razlikujemo: autoceste, državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (kojih je 10297,2 km). O lokalnim su cestama obvezne brinuti se JLS. Osnovni izvor sredstava za županijske i lokalne ceste godišnja je naknada za ceste koja se plaća registracijom motornih vozila te druge naknade koje se plaćaju korištenjem županijskih i lokalnih cesta. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Zakonom o cestama propisano je da se komunalni doprinos ne plaća u slučaju građenja, rekonstrukcije i održavanja javnih cesta. Isti zakon također propisuje da građenje, rekonstrukciju i održavanje nerazvrstane ceste inancira proračun JLS-a, komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Izgradnja, korištenje i upravljanje grobljem uređuju se Zakonom o grobljima (NN, br. 19/98), koji se primjenjuje na ograđeni prostor na kojem su grobna mjesta, prateće građevine (krematoriji, mrtvačnica, dvorana za izlaganje na odru, prostorije za ispraćaj umrlih i sl.) i komunalna infrastruktura. Groblja su komunalni objekti u vlasništvu JSL-a. Gradnja objekata i uređenje komunalne infrastrukture za groblja inancira se iz komunalnog doprinosa, kako propisuje ZKG. Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, br. 86/12) uređuju se: uvjeti, postupak i pravne posljedice uključivanja u pravni sustav nezakonito izgrađenih zgrada (tzv. ozakonjenje zgrada), odnosno ozakonjuju se zgrade uvažavanjem prostornih, socijalnih i tehničkih zahtjeva. Ako je za zgradu doneseno rješenje o izvedenom stanju (osim za pomoćnu zgradu, a to je ona koja je u funkciji osnovne zgrade, s jednom etažom i tlocrtnom površinom manjom od 50 m2), podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade, dužni su tek po izvršenju tog rješenja platiti komunalni doprinos i vodni doprinos, sukladno s posebnim propisima. Isto tako, vlasnik posebnog dijela zgrade ne plaća komunalni doprinos i vodni doprinos za posebni dio koji se nalazi u onom dijelu zgrade koji nije predmet ozakonjenja. Tu zakonodavac također navodi da se rješe87

LOKALNA SAMOUPRAVA njem o utvrđivanju komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa u ovom slučaju odobrava odgoda plaćanja komunalnog doprinosa, odnosno odgoda početka njegova plaćanja, i to u slučaju obročne otplate za godinu dana od dana izvršenja rješenja (ako to zatraži podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgrade). Takvim se plaćanjem komunalnog doprinosa opet zakida JLS. U drugi je plan stavljen komunalni doprinos koji im je neophodan i koji je isključivo njihov prihod. Osim toga, obročna otplata komunalnog doprinosa uređena je ZKG-om te nije jasno zašto ovaj zakon zadire u to područje. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 174/04, br. 92/05, br. 2/07 - Odluka USRH, br. 107/07, br. 65/09, br. 137/09, br. 146/10 - Odluka USRH, i br. 55/11) propisuje da JLS, koje osiguravaju sredstva (za odgovarajuće građevinsko zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke na infrastructure), snosi i troškove komunalnog doprinosa za osobe koje tim zakonom ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje (djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata te ostali članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. i II. skupine, te 90-50% i 40-20%). Zakon o društveno poticanoj stanogradnji (NN, br. 109/01, br. 82/04, br. 76/07, br. 38/09, br. 86/12) propisuje da je ukupna vrijednost građevinskog zemljišta, uređenja komunalne infrastrukture i priključaka na infrastrukturu, odnosno vrijednost tih sredstava JLS sadržana u prodajnoj cijeni m2 stana, te da ta cijena ne može biti više od 40% etalonske cijene gradnje. U toj cijeni sadržana je i vrijednost komunalnog doprinosa koju investitor plaća dobivanjem akta na temelju kojeg se može graditi, a komunalni doprinos, troškovi uređenja komunalne infrastrukture i cijena priključka na komunalnu infrastrukturu iz zakonom navedenih slučajeva, ne mogu biti veći od 20% vrijednosti etalonske cijene gradnje. ZKG nije posebno riješio pitanje vlasništva nad javnim površinama, već je to prepustio Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, br. 68/98, br. 137/99, br. 22/00, br. 73/00, br. 129/00, br. 114/01, br. 79/06, br. 141/06, br. 146/08 i br. 38/09) ili pak posebnim zakonima kao što je Zakon o cestama prema kojem je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu JLS-a na čijem se području nalazi. Zakonom o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (NN, br. 80/11) ostvarene su pretpostavke za učin88

kovitije provođenje infrastrukturnih projekata koji su interes RH te jedinica lokalne i regionalne samouprave. Dakle, ovaj Zakon omogućio je da osobe javnog prava međusobno ne plaćaju naknadu za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti ili prava gradnje na njihovu zemljištu, a koje služi izgradnji infrastrukturnih građevina u koje se ubrajaju prometne, javne, komunalne i druge infrastrukturne građevine (ceste, vodne građevine, komunalni objekti i dr.). To znači da infrastrukturni projekti u interesu RH kojima je nositelj RH, jedinice lokalne i regionalne samouprave, pravne osobe koje su u cijelosti u vlasništvu RH, kao i one kojima je osnivač RH te pravne osobe koje su u cijelosti u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave ili je njihov osnivač jedinica lokalne ili regionalne samouprave (tzv. osobe javnog prava), sada mogu učinkovitije rješavati imovinsko-pravne odnose. Izuzetno je važno da su oslobođeni međusobnog plaćanja naknade za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti ili prava građenja. Dakle, između osoba javnog prava nema više tih naknada. To je bitno za JLS koje imaju vrlo ograničene iskalne mogućnosti. Riječ je o projektima javnog interesa gdje će se zahvaljujući tom Zakonu olakšati priprema projektne dokumentacije, ali i korisnicima omogućiti lakši pristup fondovima Europske unije, s obzirom da se veći izvor sredstava strukturnih i kohezijskih fondova usmjerava na područje prometa, zaštite okoliša, komunalne infrastrukture, voda. Za pristup sredstvima europskih fondova potrebni su pripremljeni projekti, a za njih su potrebni riješeni imovinsko-pravni odnosi. Stoga, oslobađanje osoba javnog prava međusobnog plaćanja naknade za stjecanje prava vlasništva, prava služnosti ili prava građenja na njihovom zemljištu, a što je potrebno za izgradnju infrastrukturnih građevina, ima veliko značenje. Vlasnici zemljišta kao izičke ili pravne osobe mogu sklapati različite ugovore o inanciranju komunalnog gospodarstva, što je propisano, osim ZKG-om, i drugim zakonima kao što je Zakon o prostornom uređenju i gradnji. Tako neusklađenoj zakonskoj regulativi svjedoči čl. 136. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, br. 38/09, br. 55/11, br. 90/11 i br. 50/12) koji govori da uređenje građevinskog zemljišta (misli se na pristup s prometne površine, odvodnju otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) može snositi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koristi, ili druga zainteresirana osoba koja onda o tome s JLS-om mora sklopiti ugovor o inanciranju uređenja građevinskog zemljišta, uz primjenu propisa o javnoj nabavi i objavu u službenom glasilu JLS-a. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Tomislava Maričević *

UDK 352.1

Albina Rosandić **

Lokalni izbori i inanciranje izborne promidžbe Lokalni će izbori, koji će se održati 19.5.2013., biti test za izborne sudionike u pogledu poštivanja odredbi propisanih Zakonom o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe koja reguliraju izbornu promidžbu, ali iza nadležna izborna povjerenstva (općinska, gradska i županijska izborna povjerenstva), koja će primjenom odredbi Zakona o inanciranju obavljati određeni dio nadležnost u provedbi nadzora inanciranja izborne promidžbe sudionika lokalnih izbora, a primjenom tog Zakona i obvezatnih uputa Državnog izbornog povjerenstva danih na temelju odredbe članka 27. stavka 8. Zakona o inanciranju. U tekstu se ukazuje na obveze otvaranja posebnih računa, zakonska ograničenja vezano uz primanje donacija te obveze izvještavanja.

izbora koji su se održali u periodu od stupanja na snagu tog Zakona do danas. Riječ je o manjem broju lokalnih izbora, bilo za predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, bilo za izvršnu vlast u jedinicama lokalne samouprave, koja je u odnosu na inanciranje izborne promidžbe i poštivanje karakteriziralo nesnalaženje izbornih sudionika u primjeni odredbi Zakona o inanciranju. To je rezultiralo i pokretanjem prekršajnih postupaka u smislu odredbi članka 43 – 49. Zakona o inanciranju ili izricanjem administrativnih sankcija Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno izborno povjerenstvo) u smislu odredbe članka 40. Zakona o inanciranju.

2. Izborni sudionici

1. Uvod

Izborni sudionici na lokalnim su izborima:

Da bi izborni sudionici mogli sudjelovati na izborima, potrebna su im određena inancijska sredstva. Prikupljanje i trošenje inancijskih sredstava koje nije kontrolirano i transparentno izborne sudionike može učiniti ovisnima o donatorima sredstava, obvezati ih na vraćanje usluga nakon dolaska na vlast i ugroziti funkcioniranje demokratskih institucija.

• političke stranke i kandidacijske liste grupe birača (kada govorimo o izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave)2, • kandidati za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike (kada govorimo o izborima za izvršnu vlast u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave), • zamjenici općinskih načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina3, • zamjenici općinskih načelnika iz reda hrvatskog naroda4 .

Kako bi se uklonio visoki korupcijski rizik, koji proizlazi iz netransparentnog stjecanja i trošenja sredstava, suvremena zakonodavstva nastoje propisima što detaljnije regulirati to područje. U Republici je Hrvatskoj to područje regulirano Zakonom o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe1 (u daljnjem tekstu: Zakon o inanciranju). Zakon o inanciranju je od stupanja na snagu 3. ožujka 2012. doživio dvije izmjene i dopune, prvu u lipnju 2012. i drugu u ožujku 2013. Kada se govori o pravilima koja reguliraju inanciranje izborne promidžbe, Zakon se o inanciranju primjenjivao na izbore zastupnika u Hrvatski sabor 2011. te na određen broj prijevremenih lokalnih Tomislava Maričević, dipl. oec. Albina Rosandić, dipl. iur. 1 Zakon o inanciranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, NN, br. 24/11, 61/11 i 27/13. *

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Čl. 9. st. 2. Zakona o lokalnim izborima (NN, broj 144/12).

Čl. 111. Zakona o lokalnim izborima: Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz redova nacionalnih manjina određuje se sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i zakona kojim se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina imaju i nacionalne manjine kojima je neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice, pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina propisano statutom jedinice. 3

Čl. 117. st. 1. Zakona o lokalnim izborima: Pripadnicima hrvatskog naroda jamči se pravo na zamjenika općinskog 4

LOKALNA SAMOUPRAVA 3. Donacije Člankom 10. stavka 2. Zakona o inanciranju deiniran je pojam dobrovoljnog priloga – donacije, kao povremene ili redovite uplate kojima izičke ili pravne osobe dobrovoljno daju novac odnosno pružaju usluge ili daju proizvode bez naplate, političkoj stranci, nezavisnom zastupniku, članu predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranom s liste grupe birača te nezavisnoj listi, odnosno listi grupe birača i kandidatu, za njihov politički rad, odnosno inanciranje izborne promidžbe. Donacije se za inanciranje izborne promidžbe u novcu mogu prikupljati isključivo na posebne račune za inanciranje izborne promidžbe.

3.1. Maksimalni iznosi donacija Ukupna vrijednost donacija izičke osobe jednoj političkoj stranci, odnosno listi grupe birača i kandidatu na izborima na lokalnoj i područnoj razini, ne smije prelaziti 30.000,00 (trideset tisuća) kuna u kalendarskoj godini. Ukupna vrijednost donacija pravne osobe ne smije prelaziti: • 200.000 (dvjesto tisuća) kuna u kalendarskoj godini ako je riječ o donaciji političkoj stranci, • 100.000 (sto tisuća) kuna u kalendarskoj godini ako je riječ o donaciji listi grupe birača i načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu jedinice u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva. Kako prema podacima raspoloživim na web-stranici Ministarstva uprave tijekom pisanja ovog rada pripadnici hrvatskog naroda imaju pravo na zamjenika općinskog načelnika u 14 općina u Republici Hrvatskoj (a to pravo nemaju niti u jednom gradu niti u županiji), zamjenik će se iz reda pripadnika hrvatskog naroda birati, na izborima koji će se održati 19. svibnja 2011., samo u tim općinama.

• 30.000 (trideset tisuća) kuna u kalendarskoj godini ako je riječ o donaciji kandidatu na izborima na lokalnoj i područnoj razini.

3.2. Zabranjene donacije Člankom 22. Zakona o inanciranju propisane su zabranjene donacije. Tako su zabranjene donacije: • stranih država, političkih stranaka te pravnih osoba, • državnih tijela, javnih poduzeća, pravnih osoba s javnim ovlastima, trgovačkih društava, • drugih pravnih osoba u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udjele ili dionice, • javnih i drugih ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, • udruga radnika i poslodavaca, • udruga, zaklada i fondacija koje zastupaju ili predstavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici lokalne i područne (regionalne) samouprave, • vjerskih zajednica, humanitarnih te drugih nepro itnih udruga i organizacija, • izičkih i pravnih osoba protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima, • jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim u slučajevima i na način propisan Zakonom o inanciranju5, • iz anonimnih izvora, • u novcu ili obliku proizvoda preko trećih osoba6.

3.3. Rok za uplaćivanje donacija Izmjenama i dopunama Zakona o inanciranju iz ožujka 2013., rok je za uplaćivanje donacija skraćen na trenutak završetka izborne promidžbe. Prijašnjom se zakonskom odredbom rok za zatvaranje posebnih računa propisao kao rok određen za dostavu inancijskih izvještaja o inanciranju izborne Tako se primjerice prema članku 26. stavka 3. Zakona o inanciranju donacijom ne smatra ako članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani sa liste grupe birača na internetskoj stranici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave objave polugodišnje izvješće o donacijama iz članka 26. stavka 1. ili obavijest iz članka 26. stavka 2. Zakona o inanciranju ili ako prema članku 39. stavka 5. Zakona o inanciranju na internetskoj stranici jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave objave godišnje inancijske izvještaje iz članka 30. stavka 2. Zakona o inanciranju.

6 U slučaju da izborni sudionici prime nedopuštenu donaciju, dužni su takvu donaciju odmah prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske i unutar najkasnije 8 dana iznos donacije uplatiti u korist državnog proračuna (čl. 22. st. 4. Zakona o inanciranju).

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA promidžbe iz članka 34. stavka 1. Zakona o inanciranju (tj. 30 dana od održanih izbora). To je de facto u praksi moglo značiti da bi se donacije na posebne račune mogle uplaćivati i po završetku izbora, nakon što su izborni pobjednici poznati. Moglo se postaviti pitanje je li tada bila riječ o donacijama za inanciranje izborne promidžbe ili pogodovanje izbornim pobjednicima nakon što su izbori završeni. Novo je zakonsko rješenje svakako transparentno. Zakon o inanciranju u članku 14. stavka 12. propisuje situaciju kada se uplati donacija nakon završetka izborne promidžbe. Tada je politička stranka – nositelj liste grupe birača/ kandidat – dužna tu donaciju: • prijaviti Državnom izbornom povjerenstvu, • unutar 8 dana od njezina primitka vratiti donatoru. Ako povrat nije moguć ili je riječ o donaciji iz nedozvoljenog izvora, izborni su sudionici dužni u navedenom roku vrijednost takve donacije uplatiti u državni proračun.

4. Otvaranje posebnog računa za inanciranje izborne promidžbe Zakon o inanciranju propisuje obvezu izbornim sudionicima na lokalnim izborima otvaranja posebnog računa za inanciranje izborne promidžbe (u daljnjem tekstu: poseban račun)7. Riječ je o računu na koji se isključivo mogu uplaćivati donacije za inanciranje troškova izborne promidžbe i na koji se ne mogu vršiti druge uplate koje vlasnik računa ostvaruje po drugim osnovama. Nadalje, sredstva koja su prikupljena donacijama i nalaze se na tom računu, ne smiju se koristiti u bilo koju drugu svrhu, osim za podmirenje troškova izborne promidžbe8. Na lokalnim izborima razlikujemo: • izbore općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, • izbore članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u Čl. 14. Zakona o inanciranju.

Čl. 16. Zakona o inanciranju. Ta se sredstva, primjerice, ne smiju koristiti za podmirenje osobnih troškova kandidata (odjeća, obuća, osobni troškovi članova obitelji, putovanja) koji nisu izravno povezani s izbornom promidžbom. Nadalje, za potrebe se izborne promidžbe ne smiju koristiti niti sredstva državnog ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja kandidati, kao dužnosnici Republike Hrvatske ili ovlašteni lokalni dužnosnici, koriste u obavljanju svojih dužnosti, niti se smiju koristiti uredske prostorije, službena vozila i uredska oprema državnih tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

županiji su to županijske skupštine; u Gradu Zagrebu – gradska skupština Grada Zagreba; u gradovima – gradska vijeća i u općinama – općinska vijeća).

4.1. Izbori općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika Na izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika, poseban račun – račun građana za posebne namjene (za inanciranje izborne promidžbe) – otvaraju: • • • •

kandidat za općinskog načelnika pojedine općine, kandidat za gradonačelnika pojedinog grada, kandidat za župana pojedine županije, kandidat za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se bira iz reda pripadnika nacionalnih manjina u pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 111. Zakona o lokalnim izborima, • kandidat za zamjenika općinskog načelnika koji se bira iz reda pripadnika hrvatskoga naroda u pojedinim jedinicama lokalne samouprave, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 117. Zakona o lokalnim izborima9. Navedeni su kandidati dužni otvoriti poseban račun neovisno o tome jesu li ih predložili političke stranke ili birači.

4.2. Izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave Na izborima članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, poseban račun za inanciranje izborne promidžbe otvara: • više političkih stranaka10 i to po jedan račun za svake pojedine izbore na kojima sudjeluju, što znači po jedan poseban račun u svakoj pojedinoj općini, svakom gradu i svakoj županiji u kojima sudjeluju na izborima za članove predstavničkih tijela, • jedna politička stranka (kada dvije ili više političkih stranaka predlažu zajedničku kandidacijsku listu11), a to se uređuje međusobnim spo Iako to nije izrijekom Zakonom o inanciranju propisano, smatra se da poseban račun trebaju otvoriti također i kandidati za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika hrvatskog naroda.

Politička stranka otvara poseban račun kao pravna osoba.

LOKALNA SAMOUPRAVA razumom koji se dostavlja Državnom izbornom povjerenstvu, • više nositelja liste grupe birača12 u pojedinoj općini, gradu odnosno županiji. Kako je naprijed istaknuto, donacije se za inanciranje izborne promidžbe uplaćuju isključivo na posebne račune od njihova otvaranja do završetka izborne promidžbe13. Člankom 14. stavka 4. Zakona o inanciranju propisano je da su izborni sudionici dužni otvoriti poseban račun za inanciranje izborne promidžbe najkasnije s danom podnošenja kandidature, a da ga najranije mogu otvoriti godinu dana prije roka predviđenog za održavanje izbora. Člankom 20. stavka 3. Zakona o lokalnim izborima propisano je da su uz prijedloge kandidacijskih lista i kandidatura podnositelji dužni dostaviti podatke o broju posebnog računa za inanciranje izborne promidžbe, otvaranju posebnog računa i nazivu banke kod koje je račun otvoren. Sama činjenica da uz prijedlog kandidacijske liste i kandidature nisu dostavljeni podaci o posebnom računu ne dovodi do poništavanja takve kandidacijske liste odnosno kandidature, no imajući u vidu odredbu članka 43. stavka 1. alineja 7. Zakona o inanciranju, nego do prekršajne odgovornosti takvog izbornog sudionika. U smislu odredbe članka 35. stavka 1. Zakona o lokalnim izborima, izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista, a prestaje 24 sata prije dana održavanja izbora.

5. Zatvaranje posebnog računa za inanciranje izborne promidžbe Sve transakcije na posebnom računu, političke stranke, nositelji kandidacijskih lista grupa birača i kandidati dužni su dovršiti i zatvoriti taj račun najkasnije 30 dana od isteka roka za isplatu naknade troškova izborne promidžbe. Rok za isplatu naknade troškova izborne promidžbe je 60 dana od objave konačnih službenih rezultata izbora14, što znači da je poseban račun potrebno zatvoriti u 90 dana od objave konačnih službenih rezultata izbora. Zakon o inanciranju regulira situaciju što se događa s neutrošenim doniranim sredstvima preostalima na posebnom računu nakon podmirivanja svih troškova kampanje15. Višak će tih sredstava: • politička stranka uplatiti na središnji račun političke stranke, • nositelj liste grupe birača uplatiti u jednakim dijelovima na posebne račune za redovito godišnje inanciranje članova predstavničkih tijela jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave izabranih s te liste, • nositelj liste grupe birača koja nije ostvarila člana u predstavničkom tijelu jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i kandidati za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba te kandidati za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se biraju iz reda nacionalnih manjina odnosno kandidati za zamjenika općinskog načelnika koji se biraju iz reda pripadnika hrvatskog naroda, vratiti uplatiocima razmjerno doniranom iznosu.

6. Ograničenje ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe Ukupni iznos troškova izborne promidžbe na lokalnim izborima ograničen je po kandidatu odnosno kandidacijskoj listi te ne smije prelaziti određene iznose, i to: a) na izborima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika iznos ne smije prelaziti: • 1.000.000 (jedan milijun) kuna na izborima za gradonačelnika Grada Zagreba16, Nositelj liste grupe birača otvara poseban račun kao izička osoba – račun građana za posebne namjene (za inanciranje izborne promidžbe).

Čl. 14. st. 11. Zakona o inanciranju.

Čl. 21. Zakona o inanciranju.

Čl. 14. st. 13. Zakona o inanciranju.

Čl. 17. st. 1. al. 4. Zakona o inanciranju.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA • 600.000 (šesto tisuća) kuna na izborima za župana i gradonačelnika velikog grada17, • 250.000 (dvjesto pedeset tisuća) kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 tisuća stanovnika18, • 100.000 (sto tisuća) kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 tisuća stanovnika19, • 50.000 (pedeset tisuća) kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika20. U pogledu ograničenja ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe na izborima za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se bira iz reda pripadnika nacionalnih manjina, ukupan iznos troškova izborne promidžbe ne smije prelaziti iznos veći od 50% od iznosa utvrđenog za izbore općinskih načelnika, gradonačelnika i župana u naprijed navedenim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave21. Iako to nije navedeno u Zakonu o inanciranju, prema odredbi članka 117. stavka 2. Zakona o lokalnim izborima, ograničenje je ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe na izborima za zamjenika općinskog načelnika koji se bira iz reda pripadnika hrvatskog naroda da se primjenjuje odredba koja se primjenjuje i na zamjenike općinskog načelnika koji se bira iz reda pripadnika nacionalnih manjina. Ukupan iznos troškova izborne promidžbe na izborima za općinske načelnike, gradonačelnike i župane, odnosno njihove zamjenike iz reda pripadnika nacionalnih manjina te zamjenike iz reda pripadnika hrvatskog naroda, može se povećati za najviše 20% od naprijed naznačenog ukupnog iznosa za one kandidate koji su prešli u drugi krug iznosa, te za isti postotak za svaki naredni krug izbora22. b) Na izborima članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave23 iznos ne smije prelaziti: • 1.000.000 (jedan milijun) kuna na izborima za gradsku skupštinu Grada Zagreba, • 600.000 (šesto tisuća) kuna na izborima za županijsku skupštinu i gradsko vijeće velikog grada, Čl. 17. st. 1. al. 5. Zakona o inanciranju.

Čl. 17. st. 1. al. 6. Zakona o inanciranju.

• 250.000 (dvjesto pedeset tisuća) kuna na izborima za gradsko vijeće i općinsko vijeće u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000,00 tisuća stanovnika, • 100.000 (sto tisuća) kuna na izborima za gradsko vijeće i općinsko vijeće u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 tisuća stanovnika, • 50.000 (pedeset tisuća) kuna na izborima za gradsko vijeće i općinsko vijeće u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika.

7. Dostava izvješća o donacijama i troškovima izborne promidžbe i inancijskog izvještaja o inanciranju izborne promidžbe Zakon je o inanciranju izmjenama iz ožujka 2013. smanjio broj izvješća koja su izborni sudionici (političke stranke, nositelji lista grupa birača i kandidati) dužni dostaviti nadležnom izbornom povjerenstvu. Nadležno je izborno povjerenstvo općinsko (za izbore na općinskoj), gradsko (za izbore na gradskoj) te županijsko izborno povjerenstvo (za izbore na županijskoj razini. Izborni su sudionici dužni nadležnom izbornom povjerenstvu dostaviti24 izvješće o primljenim donacijama za inanciranje izborne promidžbe te izvješće o troškovima (rashodima) izborne promidžbe 7 dana prije dana održavanja izbora25. Nadalje, dužni su nadležnom izbornom povjerenstvu dostaviti inancijski izvještaj o inanciranju izborne promidžbe s podacima o ostvarenim prihodima za inanciranje izborne promidžbe unutar 30 dana nakon održanih izbora26. Sastavni je dio inancijskog izvještaja jedno izvješće o primljenim donacijama, drugo o troškovima (rashodima) izborne promidžbe te obrazac s podacima o iznosu cijene i iznosu ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe27.

8. Objavljivanje podataka tijekom izborne promidžbe Kandidati za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba, kandidati za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana koji se biraju iz reda pripadnika nacionalnih manjina,

Čl. 17. st. 1. al. 7. Zakona o inanciranju.

Čl. 17. st. 1. al. 8. Zakona o inanciranju.

Čl. 17. st. 3. Zakona o inanciranju.

Čl. 17. st. 4. Zakona o inanciranju.

Čl. 17. st. 2. Zakona o inanciranju.

20 21 22 23

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Čl. 24. st. 1. Zakona o inanciranju. Čl. 24. st. 5. Zakona o inanciranju. Čl. 34. st. 1. Zakona o inanciranju. Čl. 12. st. 2. Zakona o inanciranju.

LOKALNA SAMOUPRAVA odnosno kandidati za zamjenike općinskih načelnika koji se biraju iz reda pripadnika hrvatskog naroda, dužni su unutar 3 dana od dana objave pravovaljano predloženih lista javno, na web-stranici političke stranke koja ih je predložila kao kandidate ili na svojim web–stranicama, objaviti okvirne podatke o visini i izvoru vlastitih sredstava koja namjeravaju utrošiti za izbornu promidžbu28. Svi su izborni sudionici dužni unutar 48 sati od isteka 7 dana prije održavanja izbora, na svojim web stranicama, odnosno na web stranicama političke stranke koja je predložila kandidata ili lokalnim tiskom, objaviti jedno izvješće o primljenim donacijama za inanciranje izborne promidžbe, drugo o troškovima (rashodima) izborne promidžbe te obrazac s podacima o iznosu cijene i iznosu ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe29. Nadalje, svi su izborni sudionici dužni u 45 dana nakon održanih izbora, na svojim web-stranicama, odnosno na web-stranicama političke stranke koja je predložila kandidata ili u lokalnom tisku, objaviti inancijski izvještaj o inanciranju izborne promidžbe sa svim njegovim sastavnim dijelovima30.

9. Naknada troškova izborne promidžbe Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju: • političke stranke i liste grupe birača koje na izborima za članove predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dobiju najmanje jednog člana predstavničkog tijela31, • kandidati koji na izborima za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike dobiju najmanje 10% važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore32, • kandidati koji na izborima za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se biraju iz reda pripadnika nacionalnih manjina i, analogno tome, kandidati koji na izborima za zamjenika općinskog načelnika koji se biraju iz reda pripadnika hrvatskog naroda, dobiju najmanje 10% važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore33. Čl. 13. st. 1. Zakona o inanciranju.

Odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe utvrđuje Vlada Republike Hrvatske odlukom i to najkasnije 7 dana od dana objave odluke o raspisivanju izbora pa se ta odluka primjenjuje i na prijevremene izbore i na dopunske izbore34. Naknada troškova izborne promidžbe isplaćuje se na dva posebna računa otvorena za inanciranje izborne promidžbe: kandidatov (nositelj liste grupe birača) te političke stranke35. Sredstva za naknadu troškova izborne promidžbe za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave raspoređuju se političkim strankama i listama grupe birača razmjerno broju članova predstavničkog tijela koje je dobila pojedina politička stranka, odnosno lista grupe birača36. Treba naglasiti da se, sukladno sporazumu, sredstva za naknadu troškova izborne promidžbe isplaćenih na poseban račun nositelja liste grupe birača, odnosno na poseban račun kandidata za župana, gradonačelnika i općinskog načelnika raspoređuju između kandidata na listi grupe birača, odnosno kandidata za župana, gradonačelnika i općinskog načelnika te kandidata za njihove zamjenike. Ako sporazum nije zaključen, sredstva se raspoređuju na jednake dijelove37.

10. Administrativne i prekršajne sankcije U slučaju kršenja odredbi Zakona o inanciranju koje se odnose na inanciranje izborne promidžbe, propisane su administrativne i prekršajne sankcije.

10.1. Administrativne sankcije Člankom 40. Zakona o inanciranju propisane su administrativne sankcije koje se mogu izreći izbornim sudionicima, a to su: 1. potpuni gubitak naknade troškova izborne promidžbe (za kršenje članka 16. Zakona o inanciranju). Primjerice, sredstva se izborne promidžbe koriste u nedopuštene svrhe; za aktivnosti koje ne ulaze u izbornu promidžbu; za podmirenje osobnih troškova kandidata – odjeća, obuća, osobni troškovi članova obitelji, putovanja koja nisu izravno vezana uz izbornu promidžbu – dakle, suprotno članku 16. stavka 1. i 2. Zakona o inanciranju; ili se za potrebe izborne promidžbe koriste sredstava iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne

Čl. 24. st. 6. Zakona o inanciranju.

Čl. 39. st. 3. Zakona o inanciranju.

Čl. 18. st. 2. al. 1. Zakona o inanciranju.

Čl. 18. st. 2. al. 2. Zakona o inanciranju.

Čl. 18. st. 2. al. 3. Zakona o inanciranju.

30 31 32 33

Čl. 19. Zakona o inanciranju. Čl. 20. st. 2. i 3. Zakona o inanciranju. Čl. 20. st. 5. Zakona o inanciranju. Čl. 20. st. 7. Zakona o inanciranju. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA (regionalne) samouprave koja kandidati – kao ovlašteni dužnosnici Republike Hrvatske ili ovlašteni lokalni dužnosnici – koriste u obavljanju svojih dužnosti, koriste uredske prostorije, službena vozila i uredsku opremu državnih tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – dakle, suprotno članku 16. stavka 3. i 4. Zakona o inanciranju. 2. djelomični gubitak naknade troškova izborne promidžbe (za kršenje čl. 17. st. 1., 3., 4. i 5. Zakona o inanciranju). Riječ je o kršenju odredbe koja propisuje ograničenja ukupnog iznosa troškova izborne promidžbe, te postupanje izbornog sudionika s donacijama ako vrijednost tih donacija prelazi dopušteni iznos troškova izborne promidžbe. Taj iznos su politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat dužni vratiti uplatiocima razmjerno vrijednosti primljenih donacija, najkasnije do roka propisanog za dostavu Financijskog izvještaja o inanciranju izborne promidžbe, dakle, najkasnije 30 dana nakon održanih izbora.

Ako obveza ni u tom roku nije uredno ispunjena, tada će se izreći administrativne sankcije (potpuni gubitak naknade troškova izborne promidžbe). Administrativne se sankcije izriču neovisno o prekršajnoj odgovornosti. Dakle, ako je za neku povredu Zakona o inanciranju predviđena i administrativna sankcija i prekršajna odgovornost, izricanje administrativne sankcije ne sprečava da Državno izborno povjerenstvo ili Državni ured za reviziju u smislu odredbe članka 49. stavka 2. o utvrđenim povredama Zakona o inanciranju obavijesti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Administrativne sankcije izriče Državno izborno povjerenstvo, a odluka se o njima objavljuje na web-stranicama Državnoga izbornog povjerenstva te se protiv nje može pokrenuti upravni spor, no ne može se podnijeti žalba43.

10.2. Prekršajne sankcije

3. obustava isplate naknade troškova izborne promidžbe (za kršenje čl. 24. i 25.38, čl. 34.39 i čl. 39 stavka 3.40 Zakona o inanciranju).

Prekršajne sankcije44 koje se mogu izreći izbornim sudionicima su:

Administrativna sankcija djelomičnog gubitka naknade troškova izborne promidžbe sastoji se u smanjenju iznosa naknade troškova izborne promidžbe za onoliki iznos koliko je prekoračen dopušteni iznos troškova izborne promidžbe, a ukoliko je prekoračeni iznos troškova izborne promidžbe veći od iznosa naknade troškova izborne promidžbe, izreći će se sankcija potpunog gubitka naknade troškova izborne promidžbe41.

1. novčana kazna u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna za političku stranku odnosno 30.000,00 do 50.000,00 kuna za nositelja liste grupe birača i kandidata za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, kao i kandidata za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina te kandidata za zamjenika općinskog načelnika iz reda pripadnika hrvatskog naroda (u daljnjem tekstu: kandidata) za sljedeće povrede:

U odnosu na administrativnu sankciju obustave isplate naknade troškova izborne promidžbe vrijedi pravilo da ta obustava traje do urednog ispunjenja obveze, a najkasnije do isteka roka za zatvaranje posebnog računa za inanciranje izborne promidžbe42. Ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat u propisanom roku i sadržaju ne dostave nadležnom izbornom povjerenstvu izvješće o donacijama i troškovima izborne promidžbe ili ih javno ne objave.

Ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat ne dostave nadležnom izbornom povjerenstvu inancijski izvještaj o inanciranju izborne promidžbe s propisanim prilozima i u propisanom roku. 39

Ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat u propisanom roku javno ne objave inancijske izvještaje o inanciranju izborne promidžbe; ako ih ne objave na svojim webstranicama, odnosno na web-stranicama političke stranke koja je predložila kandidata ili u lokalnom tisku; unutar 15 dana od kada su bili dužni nadležnom izbornom povjerenstvu dostaviti inancijski izvještaj o inanciranju izborne promidžbe.

Čl. 40. st. 4. Zakona o inanciranju.

Najkasnije 30 dana od isteka roka za isplatu naknade troškova izborne promidžbe, dakle najkasnije 90 dana od objave konačnih službenih rezultata izbora.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

• ako politička stranka, odnosno nositelj liste grupe birača i kandidat javno ne objavi iznos cijene i iznos ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe, sukladno članku 12. stavku 2. Zakona o inanciranju45, • ako kandidat javno ne objavi okvirne podatke o visini i izvoru vlastitih sredstava koja namjerava utrošiti za izbornu promidžbu u skladu sa odredbom članka 13. Zakona o inanciranju46, • ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat ne otvore poseban račun za inanciranje troškova izborne promidžbe ili ga ne otvore u propisanom roku u skladu s odredbom članka 14. stavaka 3. i 4. Zakona o inanciranju47, • ako kandidat i nositelj liste grupe birača ne vrati ovršeni iznos sredstava u propisanom roku kako Čl. 40. st. 6., 7. i 8. Zakona o inanciranju.

Čl. 43. i 44. Zakona o inanciranju.

Čl. 43. st. 1. al. 6. Zakona o inanciranju.

Čl. 43. st. 1. al. 7. Zakona o inanciranju.

Čl. 43. st. 1. al. 8. Zakona o inanciranju.

LOKALNA SAMOUPRAVA je to propisano člankom 14. stavkom 8. Zakona o inanciranju48, ako politička stranka, nositelj liste grupe birača odnosno kandidat, sredstva izborne promidžbe koristi u nedopuštene svrhe (suprotno članku 16. stavcima 1. i 2. Zakona o inanciranju), te sredstva državnog ili lokalnog proračuna, prostorije, službena vozila i opremu državnih tijela ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koristi unatoč zabrani iz članka 16. stavaka 3. i 4. Zakona o inanciranju49, ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat rade politički ili drugi pritisak na pravne i izičke osobe ili obećava političke ili druge protuusluge, povlastice ili osobne koristi izičkim i pravnim osobama pri prikupljanju donacija, u skladu s odredbom članka 23. Zakona o inanciranju50, ako politička stranka i kandidat u propisanom roku i sadržaju ne dostavi nadležnom izbornom povjerenstvu izvješće o donacijama i troškovima izborne promidžbe ili ih javno ne objavi kako je to propisano člankom 24. i 25. Zakona o inanciranju, te ako nositelj liste grupe birača u propisanom roku i sadržaju ne dostavi nadležnom izbornom povjerenstvu izvješće o donacijama i troškovima izborne promidžbe ili ih javno ne objavi u skladu sa člankom 24. Zakona o inanciranju51, ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat nadležnom izbornom povjerenstvu ne dostave izvještaj o inanciranju izborne promidžbe s propisanim prilozima i u propisanom roku u skladu sa člankom 34. Zakona o inanciranju52, ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat ne vode i ne ažuriraju evidencije o primljenim donacijama i troškovima izborne promidžbe ili ne dostave traženu dokumentaciju na zahtjev Državnoga izbornog povjerenstva tijekom izborne promidžbe u skladu sa člankom 36. Zakona o inanciranju53, ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat u propisanom roku javno ne objave inancijski izvještaj o inanciranju izborne promdižbe u skladu s odredbom članka 39. Zakona o inanciranju54;

•

2. novčana kazna u iznosu od 8% do 10% od ukupne vrijednosti donacije koju izička odnosno pravna oso-

ba može donirati izbornim sudionicima u kalendarskoj godini55 za političku stranku, nositelja liste grupe birača i kandidata za sljedeće povrede: • ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat višak vrijednosti donacija koje prelaze dopušteni iznos ne prijave i ne uplate u državni proračun u skladu sa člankom 11. stavkom 5. Zakona o inanciranju56, • ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat donacije primljene nakon završetka izborne promidžbe u propisanom roku ne vrate donatorima, odnosno ne uplate u državni proračun u skladu sa člankom 14. stavkom 12. Zakona o inanciranju57, • ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat neutrošena sredstva donacija koja su preostala na posebnom računu ne rasporede u skladu sa člankom 14. stavkom 13. Zakona o inanciranju58, • ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat ne prijavi uplatu donacija iz nedopuštenih izvora i ne doznači uplaćena sredstva u državni proračun u skladu sa člankom 22. stavkom 4. Zakona o inanciranju59; 3. novčana kazna u iznosu od 8% do 10% od dopuštenog iznosa troškova izborne promidžbe iz članka 17. Zakona o inanciranju za političku stranku, nositelja liste grupe birača i kandidata za sljedeće povrede: • ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat prekorači ukupno dopušteni iznos troškova izborne promidžbe u skladu sa člankom 17. stavcima 1., 3. i 4. Zakona o inanciranju60, • ako politička stranka, nositelj liste grupe birača i kandidat iznos primljenih donacija koji prelazi iznos dopuštenih troškova izborne promidžbe ne vrate uplatiocima u skladu sa člankom 17. stavkom 5. Zakona o inanciranju61. U smislu odredbe članka 49. stavka 2. Zakona o inanciranju, Državno izborno povjerenstvo i Državni ured za reviziju ovlašteni su, svako tijelo u okviru svojeg djelokruga, o utvrđenim povredama Zakona o inanciranju obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske. Za prekršaje propisane Zakonom o inanciranju, ovlašteni tužitelj je državni odvjetnik.

Čl. 43. st. 1. al. 9. Zakona o inanciranju.

Čl. 43. st. 1. al. 10. Zakona o inanciranju.

Čl. 43. st. 1. al. 11. Zakona o inanciranju.

Čl. 43. st. 1. al. 12. Zakona o inanciranju.

Čl. 43. st. 1. al. 15. Zakona o inanciranju.

Čl. 43. st. 1. al. 16. Zakona o inanciranju.

Čl. 43. st. 1. al. 17. Zakona o inanciranju.

48 49 50 51 52 53 54

Čl. 44. st. 2. Zakona o inanciranju. Čl. 44. st. 1. al. 1. Zakona o inanciranju. Čl. 44. st. 1. al. 2. Zakona o inanciranju. Čl. 44. st. 1. al. 3. Zakna o inanciranju. Čl. 44. st. 1. al. 6. Zakona o inanciranju. Čl. 44. st. 1. al. 4. Zakona o inanciranju. Čl. 44. st. 1. al. 5. Zakona o inanciranju. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Mario Erceg *

UDK 336.2

Porez na nekretnine – izazovi u provedbi za JLS Medijska pozornost u vezi s prijedlogom Zakona o porezu na nekretnine u posljednje je vrijeme vrlo velika. Javnost je informirana o samome porezu, o tome kako je zamišljen i koji se ciljevi i efekti žele postići njegovim uvođenjem. Namjera je ovoga članka ukazati na neke speci ičnosti koje će se pojaviti pred autorima pravilnika i drugih podzakonskih akata koji će popratiti ovaj Zakon, a koje će trebati jasno de inirati da bi se predloženi Zakon uspješno proveo, kao i predočiti nadležnima u JLS-u kakve bi se aktivnosti mogle pojaviti uvođenjem novog poreza.

1. Uvod

skalnog katastra. Zamišljeno je da se danom stupanja na snagu Zakona obveznici prestanu zaduživati komunalnom naknadom. Umjesto toga, počeli bi se zaduživati akontacijama za porez na nekretnine u iznosu jednakom iznosu komunalne naknade. U vezi s tim konceptom javlja se nekoliko pitanja, navedenih kasnije u ovom tekstu, na koja treba odgovoriti. Također, nije još uvijek jasno rečeno tko će raditi izički dio posla oko poreza na nekretnine? Dakle, tko će tiskati uplatnice, rješenja, račune, povratnice, JLS ili Porezna uprava? Naime, dosadašnje iskustvo s lokalnim porezima (primjerice porez na kuće za odmor, tvrtku – naziv ili cestovna motorna vozila) pokazuje da to ovisi o samoj JLS i njezinu dogovoru s Poreznom upravom. U nekim sredinama te poreze prikuplja sama JLS, a u nekima to za nju radi Porezna uprava. Naravno, svako od tih rješenja ima svoje prednosti i nedostatke.

Zahvaljujući nizu skupova u organizaciji Ministarstva Financija na kojima su Ministar i predstavnici Ministarstva i Porezne uprave okupljenim predstavnicima JLS-a obrazlagali i objašnjavali ciljeve koji se žele postići uvođenjem poreza na nekretnine, i raspravama koje su slijedile nakon njih, te zahvaljujući medijskoj aktivnosti u vezi s prijedlogom Zakona o porezu na nekretnine, javnost je u Hrvatskoj informirana o samom porezu, o tome kako je zamišljen te koji se ciljevi i efekti žele postići njegovim uvođenjem. Međutim, ostao je nejasan cijeli niz manjih ili većih detalja u vezi sa samom provedbom predloženog Zakona ako se usvoji u objavljenom ili sličnom obliku. Najveći će efekt izazvati ukidanje komunalne naknade jer su trenutačno u vezi s njom (raznim zakonskim odredbama, pravilnicima ili čisto nekom neslužbenom ustaljenom praksom) i izračuni nekih drugih naknada. Također, gledajući predloženu strukturu iskalnog katastra, postavljaju se i određena pitanja oko načina provedbe predloženog Zakona na nekretnine koje su u sastavu stambenih zgrada u kojima je na jednoj katastarskoj čestici izgrađeno više nekretnina sa svojim posebnim i zajedničkim prostorijama, te pripadajućim zemljištem. Na izlaganjima je spomenuto i prijelazno razdoblje koje počinje stupanjem na snagu Zakona o porezu na nekretnine, a završava uspostavom i-

Kao što je u uvodu napomenuto, danom stupanja na snagu Zakona o porezu na nekretnine obveznicima komunalne naknade prestale bi se slati uplatnice i računi komunalne naknade. Umjesto toga, počeli bi se zaduživati akontacijama za porez na nekretnine u iznosu jednakom iznosu komunalne naknade1. Po trenutačnim zakonima, osnova za plaćanje komunalne naknade pravovaljana su rješenja. Rješenja se komunalne naknade najčešće izdaju tako da vrijede do promjene njihovih bitnih elemenata. Te promjene može inicirati sam obveznik (primjerice prodajom prostora ili povećanjem površine nadogradnjom) ili ih može inicirati JLS (promjenom koe icijenata ili vrijednosti boda). Tek promjenom tih elemenata izdaje se novo rješenje kojim prestaje vrijediti staro. Tako na nekretnini uvijek postoji neko pravovaljano rješenje na osnovu kojeg vlasnik ili korisnik mora plaćati komunalnu naknadu stizale mu uplatnice ili računi ili ne. Naime, postoji JLS (pogotovo je to slučaj u nekim manjim sredinama) koji svojim obveznicima, u svrhu štednje, uopće ne šalje nikakvu uplatnu dokumentaciju (račune niti uplatnice). Obveznici u takvim sredinama plaćaju komunalnu naknadu po ispostavljenom rješenju u kojem je zadan rok dospi-

Mario Erceg, dipl. ing, Voditelj Ureda za upravljanje razvojnim projektima, Sektor projektiranja i implementacije LIBUSOFT CICOM d.o.o., Zagreb

Na skupu u Varaždinu 18.2.2013., predstavnica je Porezne uprave izričito izjavila da pri toj zamjeni neće biti potrebno izdavati nikakva nova rješenja.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA jeća (primjerice 15-og u mjesecu za prethodni mjesec) te je naveden poziv na broj koji se mora upisati na uplatnici koju obveznik ručno popuni na mjestu plaćanja.

Iz svega navedenog slijedi da će se proglašenjem novog Zakona vjerojatno ipak trebati izdati rješenja o prestanku obveze plaćanja komunalne naknade i na to bi JLS morao biti spreman. Budući da će takva rješenja trebati izdati svim obveznicima, to će biti veći posao tiskanja i dostave. Prijelazni period je određen i u njemu će se nekretnine prodavati i kupovati, graditi i rušiti, dograđivati i povećavati. Sve te situacije iziskuju izdavanje akontacije poreza na nekretnine obvezniku i/ili objektu koji ranije nije imao obvezu plaćanja komunalne naknade ili pak izazivaju promjenu u iznosu akontacije. U oba slučaja potrebna je pravna osnova i algoritam kako izračunati i zadužiti obveznika akontacijom. Ako je jedini kriterij za iznos akontacije iznos ranije razrezane komunalne naknade, onda se u navedenim situacijama neće moći zadužiti novog obveznika. Stoga će biti neophodno za prijelazno razdoblje odrediti važenje elemenata iz važećih Odluka o komunalnim naknadama i Odluka o vrijednosti boda kao elemenata za određivanje novih obveza po osnovi poreza na nekretnine.

Jedinica lokalne samouprave naplaćuje naknadu za uređenje voda putem uplatnica za komunalnu naknadu, uz koje zasebno iskazuje iznos, obračunske elemente i način obračuna naknade za uređenje voda. Tim su člankom Zakona obračun i naplata Naknade za uređenje voda čvrsto vezani uz obračun i naplatu komunalne naknade. Jasno je da će se ukidanjem komunalne naknade morati mijenjati i taj članak i vezani članci Zakona o inanciranju vodnog gospodarstva, ali nije de inirano kako. Na skupovima i u organizaciji Ministarstva inancija (konkretno na skupu u Varaždinu u veljači 2013.) te u nekim medijima moglo se čuti da će se naknada za uređenje voda naplaćivati kao još jedna od komponenti koje čine cijenu kubika potrošene vode. Upitna je usklađenost takvog rješenja sa samom idejom naknade za uređenje voda. Naime, sredstva prikupljena na osnovu naknade za uređenje voda namijenjena su za inanciranje stručnih, administrativnih i drugih poslova upravljanja vodnim sustavom, koji imaju obilježja javnih službi. Od naknade se inancira i priprema planova za obranu od poplava/leda, planova za zaštitu od erozija i bujica, redovno tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, tehničko i gospodarsko održavanje melioracijskih sustava za odvodnju i za navodnjavanje te upravljanje melioracijskim sustavima, a kao takva po svojoj prirodi ne ovisi o potrošnji vode iz vodoopskrbnih sustava. Nju su i do sada plaćali svi vlasnici ili korisnici nekretnina bez obzira na to jesu li bili priključeni na vodoopskrbne sustave ili nisu. Pojednostavljeno rečeno, naknada se za uređenje voda prikupljala za rješavanje posljedica djelovanja oborinskih voda, a ne voda koje prolaze kroz vodomjere i čija se potrošnja računa. Stoga je upitna sukladnost predloženog rješenja s osnovnom idejom naknade za uređenje voda jer bi predloženim rješenjem svi troškovi bili prebačeni na manji broj potrošača vode iz vodoopskrbnog sustava.

Zakon o inanciranju vodnog gospodarstva, u svom članku 17. glasi:

U članku 34. Prijedloga Zakona o porezu na nekretnine objavljena je struktura . U njega se upisuju:

Na nekretnine na koje se obračunava i naplaćuje komunalna naknada prema propisima o komunalnom gospodarstvu, jedinice lokalne samouprave, uz tu naknadu, naplaćuju i naknadu za uređenje voda.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Naknada za uređenje voda iz stavka 1. ovoga članka obračunava se prema podacima iz očevidnika za obračun komunalne naknade. Jedinica lokalne samouprave dostavlja obveznicima i rješenje o obračunu naknade iz članka 16. stavka 2. ovoga Zakona. 98

Čkbr, OIB vlasnika, OIB poreznog obveznika, Oznaka tipa nekretnine, Adresa nekretnine, Površina čestice, Podatak o dostupnosti infrastrukture, Podatak o načinu korištenja infrastrukture, Ostali bitni podaci.

A ako se radi o izgrađenoj nekretnini, još se dodatno upisuju: TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA 1. Površina stambenog prostora (uz površinu pripadajućeg zemljišta), 2. Godina izgradnje/godina obnove, 3. Stupanj izgrađenosti/dovršenosti, 4. Kvaliteta gradnje, 5. Broj soba/ broj katova, 6. Podaci o nekretninama koji zajedno s nekretninom čine dio zemljišno–knjižnog tijela, 7. Podaci o pratećim objektima: Garaža, parkirno mjesto gospodarski objekti, 8. Ostali bitni podaci. Predložena struktura otvara nekoliko pitanja: Koji podatak jednoznačno određuje nekretninu? Naime, u slučaju stana u višestambenoj zgradi, moguće je više zapisa u iskalnom katastru koji imaju iste podatke za svaki stan u toj zgradi, a u slučaju da ista osoba ima više jednakih stanova na istoj adresi, zapisi su za svaki od njih potpuno isti. Ako znamo da predloženi način funkcioniranja cjelokupnog sustava poreza na nekretnine podrazumijeva automatiziranu komunikaciju između JLS, Porezne uprave i DGU (a možda i još nekih sudionika), osnovna stvar za komunikaciju je jedinstvena šifra nekretnine. Budući da u stambenim zgradama na jednoj katastarskoj čestici postoji više nekretnina (stanova) čkbr nije dovoljan. Hoće li se uvesti broj stana, hoće li se kao jedinstvena šifra nekretnine uvesti redni broj zapisa u iskalnom katastru ili će se naći neko treće rješenje, ostaje da se riješi pratećim pravilnicima uz predloženi Zakon. Korisno je napomenuti i to da je bitan podatak koji određuje nekretninu njezina prostorna lokacija, pa bi se moglo razmisliti i o uvođenju nekretnine u iskalni katastar, čime bi se onda iskalni katastar deiniralo kao centralno mjesto u kojem se mogu pronaći svi potrebni podaci o određenoj nekretnini, bez obzira na to jesu li podaci potrebni za inancijsku,

komunalnu djelatnost, GIS prikaz podataka prema građanima ili ovlaštenim osobama ili nešto četvrto. Površina stambenog prostora (uz površinu pripadajućeg zemljišta) Govoreći opet o stambenim zgradama, postavlja se pitanje kako odrediti površinu pripadajućeg zemljišta? Naime, da bi se to utvrdilo potrebno je provesti etažiranje zgrade, a to je postupak koji se u Hrvatskoj pokušava provesti već godinama s jako malo uspjeha. Hoće li se i za tu namjenu odrediti nekakav sustav masovne procjene? Još bismo se osvrnuli i na termin stambenog prostora gdje se vjerojatno misli na površinu posebnog dijela bez obzira na to radi li se o stambenom ili poslovnom prostoru. Godina izgradnje/godina obnove Podatke o godini izgradnje, obnovama, kao i svim ostalim radovima na stambenim zgradama u svojim bazama u pravilu imaju upravitelji stambenim zgradama, za svoj portfelj. Upravitelji osim tih podataka u pravilu imaju i podatke o svim radovima na zgradama, a to su zasigurno podaci koji mogu doprinijeti određivanju vrijednosti nekretnine. Upravitelji stambenim zgradama također imaju i podatak o vlasništvu nad nekretninom, i to kvalitetnije podatke nego što je to slučaj s bazama komunalne naknade u JLS, jer pričuvu po zakonu plaća vlasnik, a komunalnu naknadu može plaćati vlasnik ili korisnik. Iz gore navedenih razloga, trebalo bi razmisliti i o nekoj vrsti uključivanja i upravitelja stambenim zgradama u cijeli proces formiranja iskalnog katastra, posebno kad se zna i to da upravitelji često imaju dobre i suvremene baze podataka te su i tehnički osposobljeni za uključivanje u taj posao. Vezano na ovu točku može se napomenuti i to da je potrebno precizno de inirati pojam obnove. Naime, u većim su gradovima u RH proteklih godina bila velike akcije na uređenjima pročelja stambenih zgrada. Smatra li se uređenje uličnog pročelja stambene zgrade njezinom obnovom? Koliko ono utječe na vrijednost stana u toj zgradi, a koliko utječe obnova uličnog i dvorišnog pročelja? Takve detalje će biti potrebno precizno razraditi u pratećim pravilnicima. Uvođenjem iskalnog katastra posao će se JLS-a bitno izmijeniti. U dosadašnjoj je obradi komunalne naknade JLS bio dosta samostalan, a sada će postati dio lanca u kojem su i DGU i porezna uprava te će s njima morati neprestana koordinirati. Samo će uvođenje iziskivati određeni dodatni posao za JLS, a pred nadležnima je još dosta posla na de iniranju svih detalja nužnih za uspješnu provedbu Zakona.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan *

UDK 614.6

Održavanje groblja i krematorija Zakon o komunalnom gospodarstvu (ZKG) određuje komunalnu djelatnost održavanja groblja i krematorija, a Zakon o grobljima (ZG) određuje djelatnost upravljanja grobljem. Iako se u navedenim zakonima ta komunalna djelatnost različito naziva, poslovi obuhvaćeni pojedinom de inicijom nisu različiti, već su odredbama ZG kao posebnog zakona, poslovi obuhvaćeni ovom komunalnom djelatnosti pobliže određeni. Izgradnja se komunalnih objekata inancira iz komunalnog doprinosa, proračuna JLS, naknade za koncesiju i drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Brojne su dvojbe koje u neposrednoj provedbi ZKG i ZG u obavljanju navedene djelatnosti proizlaze iz osobitosti inanciranja te komunalne djelatnosti.

1. Uvod Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95 – Uredba, 21/96 – Uredba, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000, 59/01, 26/03 – proč. tekst , 82/04, 110/04 – Uredba, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11 i 144/12 – u daljnjem tekstu: ZKG) određene su gospodarske djelatnosti koje se smatraju komunalnim djelatnostima. ZKG propisuje načela, način obavljanja i inanciranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti. Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ZKG-a razumijeva se: a) obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za izičke i pravne osobe, te b) inanciranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području općina, gradova i Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: JLS) kao i županija kada je to određeno tim Zakonom. Komunalne djelatnosti obavljaju se kao javna služba1. JLS, te pravne i izičke osobe koje obavljaju ko Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula Dr. Pero Krijan: Javne ovlasti, Informator, br. 4052 iz 6.1.1993.: Određenje javne službe moguće je na način da se kao javna služba određuju one djelatnosti kojima se zadovoljavaju opće potrebe društva, a osobito one iz sfere zadovoljavanja svakodnevnih životnih potreba građana. Zbog takvog društvenog značaja,

100

munalne djelatnosti obvezne su osigurati na temelju ZKG i posebnih propisa: a) trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti, b) održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti, c) obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja, d) javnost rada. U pravu EZ osnovna načela obavljanja službi od općeg interesa su: a) načelo supsidijarnosti koje treba omogućiti organizaciju i djelovanje službi od općeg interesa na razini najbližoj građanima, b) postizanje ciljeva službi od općeg interesa u okviru jedinstvenog tržišta, c) službe od općeg interesa trebaju doprinijeti postizanju kohezije kroz koncept univerzalne službe, d) osiguravanje visoke kvalitete i sigurnosti u obavljanju službi, e) zaštita prava korisnika i potrošača, f) praćenje i vrednovanje obavljanja službi radi osiguranja kvalitete, g) poštivanje različitosti službi od općeg interesa, h) transparentnost u oblikovanju i provedbi javnih politika od općeg interesa, te i) jačanje pravne sigurnosti u pogledu službi od općeg interesa2.

2. Komunalne djelatnosti Ne postoji univerzalna de inicija, kao ni univerzalni popis komunalnih djelatnosti. Gospodarske djelatfunkcioniranje javnih službi mora biti trajno, uredno i kvalitetno, pa je zbog toga i obveza države da putem svojih instrumenata osigura e ikasno funkcioniranje tih službi, posebno u onim djelatnostima kojima se zadovoljavaju važnije ljudske potrebe. U taj instrumentarij spadaju, uz ostalo, i javne ovlasti, najčešće za rješavanje određenih konkretnih situacija. 2 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions of 12 May 2004. “White Paper on services of general interest” (COM 2004 374 inal).

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO nosti koje se smatraju komunalnim djelatnostima u povijesti su u pojedinim državama različito određivane. Tako se u pravnoj literaturi kao svakodnevne potrebe u povijesnom razvitku gradova navode: opskrba hranom, kontrola kvalitete žita, javni radovi, održavanje javnih zgrada, građevinski red, kontrola mjera i utega, čistoća ulica i trgova, vodovodi, regulacija rijeka, kanalizacija, pošta, vatrogasna služba, održavanje prometnica i prometnog reda, javna kupališta... Primjerice, u Austriji i Njemačkoj se kao komunalne djelatnosti navode: opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda, zbrinjavanje otpada, pogrebna uprava, opskrba strujom, opskrba plinom, opskrba toplinskom energijom, telekomunikacije, poštanske usluge, tržnice i štandovi, čišćenje ulica, javna rasvjeta, upravljanje kampovima, održavanje dimnjaka održavanje aerodroma i morskih luka, vatrogasna djelatnost, održavanje javnih kupališta i sauna, upravljanje parkiralištima i podzemnim garažama, klaonice3, itd.

nje ograničava konkurenciju. Stoga je u praksi, čak i kada nema legalnog monopola, malo vjerojatno da će se drugi subjekt pojaviti na tržištu, kao i kada je ograničen broj subjekata koji imaju ovlast obavljati određene usluge. Djelatnostima komunalnog sektora smatraju se: istraživanje i vađenje plina, ugljena i ostalih krutih goriva, toplinska i električna energija, voda, transport, poštanske usluge, održavanje luka i aerodroma6. U pravnom sustavu Republike Hrvatske ne nalazimo opću de iniciju komunalnih djelatnosti. Komunalno gospodarstvo načelno je određeno kao jedna od djelatnosti iz djelokruga JLS kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana7. Komunalne djelatnosti u Republici Hrvatskoj su: a) prijevoz putnika u javnom prometu, b) održavanje čistoće, c) odlaganje komunalnog otpada, d) održavanje javnih površina,

Komunalne djelatnosti podijeljene su na:

e) održavanje nerazvrstanih cesta,

a) djelatnosti čije izvršavanje uvijek ostaje na lokalnim jedinicama (opskrba pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda, zbrinjavanje otpada, pogrebna uprava),

f) tržnice na malo,

b) djelatnosti koje se mogu obavljati u djelokrugu lokalnih jedinica kao komunalne samo u onim slučajevima kada tržišni subjekti nisu osigurali njihovo obavljanje4.

i) javna rasvjeta (čl. 3. st. 1. ZKG-a).

U pravu EZ za komunalni sektor5 navodi se da subjekti koji obavljaju djelatnosti ne djeluju u normalnim tržišnim okolnostima zbog zatvorene prirode njihovih tržišta (monopol ili oligopol), ili zbog posebnih ili ekskluzivnih prava koja im dodijele država tijela. Pravni ili tehnički monopol ograničava (ili čak onemogućuje) konkurenciju. S druge strane, cijena i kvaliteta usluga koje oni nude vrlo su važni za društvo i ekonomiju. U komunalni sektor ulazi pružanje usluga ustaljenom tehničkom mrežom čije postoja Djelatnost se odnosi na javne klaonice koje kao komunalnu djelatnost u Gradu Zagrebu 1954. spominje Ž. Pavić, o.c. str. 197.

Directive 2004/17/EC of the European Parliament and of the Council of 31 March 2004 coordinating the procurement procedures of entities operating in the water, energy, transport and postal services sectors (30.4.2004), te Nacrt strategije o komunalnom gospodarstvu u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo javnih radova i obnove Republike Hrvatske, 2002.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

g) održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, h) obavljanje dimnjačarskih poslova, te Predstavničko tijelo JLS-a osim navedenih djelatnosti, može odlukom odrediti djelatnosti od lokalnog značenja koje se pod uvjetima iz članka 1. stavka 2. ZKG-a smatraju komunalnim djelatnostima. Komunalne djelatnosti i vodne usluge jesu usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje jer je obavljanje tih djelatnosti povjereno JLS8. Posebnim zakonima (lex 6 M. Cvrlje: Promjene zakonske regulative u sustavu javne nabave u 2007. godini - Hrvatski javni sektor, izdanje RIF, Opatija 2007.

Prema stavku 1. članka 134. Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 41/01 – proč.tekst i 55/01 – ispr.), te člancima 19. i 19.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi – NN, br. 33/01, 60/01 – vjerodostojno tumačenje, 129/05 i 109 / 07 – stupa na snagu 19. svibnja 2009. – u daljnjem tekstu: ZOLAPS).

8 Djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje u interesu su jedinica lokalne samouprave na uslužnom području. JLS su dužne osigurati obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje (stavci 2. i 3. članka 196 Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11 i 130/11 – u daljnjem tekstu: ZV). Javna je odvodnja djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i (ne)izravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade mulja koji nastaje pri njihovu pročišćavanju, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne odvodnje te upravljanje tim građevinama; javna odvodnja uključuje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz septičkih i sabirnih jama. Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja

101

KOMUNALNO GOSPODARSTVO specialis) pobliže je uređena pravna materija obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti.

sti pobliže određeni11. Za djelatnost održavanja groblja i krematorija mjerodavni su podzakonski akti: Pravilnik o grobljima (NN, br. 99/02), te Pravilnika o grobnom očevidniku i registru umrlih osoba (NN, br. 143/98)12. Pod komunalnom djelatnosti održavanja groblja i krematorija ZKG razumijeva se: a) održavanje prostora i zgrada za obavljanje ispraćaja i sahrane pokojnika, te b) ukop i kremiranje pokojnika13 .

Danas u Republici Hrvatskoj komunalne djelatnosti obavljaju 192 tvrtke (od čega 110 tvrki obavlja djelatnost skupljanja, pročišćavanja i distribucije vode), čija dugotrajna imovina i dugoročna inancijska imovina iznosi ukupno 63.204.585.706,00 kn9. Radi se o značajnom segmentu u gospodarstvu Republike Hrvatske, ne samo prema vrijednosti kapitala, već prema ulozi komunalnih djelatnosti u stvaranju pretpostavki za uspješno funkcioniranje drugih gospodarskih djelatnosti, te osiguravanja kvalitete svakodnevnog života građana.

2.1. Održavanje10 i upravljanje grobljem i krematorijem ZKG određuje komunalnu djelatnost održavanja groblja i krematorija, a Zakon o grobljima (NN, br. 19/98 i 50/12 - u daljnjem tekstu ZG) određuje djelatnost upravljanja grobljem. Iako se u navedenim zakonima ova komunalna djelatnost različito naziva, poslovi obuhvaćeni pojedinom de inicijom nisu različiti, već su odredbama ZG kao posebnog zakona, poslovi obuhvaćeni ovom komunalnom djelatno-

podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge, ako se ti poslovi obavljaju putem građevina javne vodoopskrbe te upravljanje tim građevinama (Točke 28., 29. i 94. članka 3. ZV). Prema podacima Hrvatske gospodarske komore za 2006. godinu.

Od komunalne djelatnosti održavanja groblja i krematorija valja razlikovati komunalnu djelatnost prijevoza pokojnika. Pod prijevozom pokojnika razumijeva se preuzimanje i prijevoz umrle osobe od mjesta smrti do mrtvačnice na groblju ili krematoriju.

102

Upravljanje grobljem razumijeva (čl. 10., st. 2. ZG): a) dodjelu grobnih mjesta, b) uređenje, c) održavanje, i d) rekonstrukciju groblja (promjena površine, razmještaj putova i sl.) na način koji odgovara tehničkim i sanitarnim uvjetima, pri čemu treba voditi računa o zaštiti okoliša, a osobito krajobraznim i estetskim vrijednostima. Upravljanje grobljem podrazumijeva izvršavanje javnih ovlasti14 koje uprava groblja obavlja na temelju zakonskog ovlaštenja (ZG), i to: a) donošenje rješenja o davanju grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme (čl. 13., st. 1. ZG-a), b) vođenje grobnog očevidnika (čl. 16., st. 1. ZG-a), c) vođenje registra umrlih (čl. 16., st. 3. ZG-a)15. Održavanje groblja i krematorija komunalna je djelatnost koja se ne inancira iz cijene usluge16, već iz V. D. Sarvan: Komunalna djelatnost održavanja groblja i krematorija i prijevoza pokojnika, Novi Informator broj 5415 - od 28.1.2006., str.18. 11

12 V. M. Žuvela: Propisi o grobljima u sudskoj praksi. Novi Informator, br. 5348, 8. 6.2005., str. 11.

V. bilješka 10.

Obavljanje javnih ovlasti u komunalnom gospodarstvu pretpostavlja da pravne osobe iz članka 4. ZKG-a u sklopu djelatnosti radi koje su osnovane općim aktima uređuju određene odnose, rješavaju u pojedinačnim upravnim stvarima o pravima, obvezama i odgovornosti izičkih i pravnih osoba te obavljanju druge javne ovlasti (članak 6. ZKG-a). 14

Obrazac, sadržaj i način vođenja grobnog očevidnika i registra umrlih osoba propisa propisan je Pravilnikom o vođenju grobnog očevidnika i registra umrlih osoba (NN, br. 143/98 – primjenjuje se od 1. 1 1999.).

16 Člankom 19. ZKG-a propisano je da se sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti osiguravaju: 1. iz cijene komunalne usluge, 2. iz komunalne naknade, 3. iz proračuna jedinice lokalne samouprave, te 4. iz drugih izvora po posebnim propisima. Prema članku 20. ZKG-a, iz cijene komunalne usluge osiguravaju se sredstva za obavljanje sljedećih komunalnih djelatnosti: 1. opskrba pitkom vodom, 2. odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, osim odvodnje atmosferskih voda, 3. prijevoz putnika u javnom prometu, 4. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na skupljanje i odvoz komunalnog otpada, 5. odlaganje komunalnog otpada, 6. tržnice na malo, 7. prijevoz pokojnika, te 8. obavljanje dimnjačarskih poslova.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO posebnih naknada propisanih ZKG-om i ZG-om (komunalna naknada i grobne naknade). Zbog navedenih speci ičnosti, u neposrednoj provedbi ZKG-a i ZG-a u obavljanju te komunalne djelatnosti iskazuju se brojne dvojbe, kako glede pitanja koji subjekti mogu obavljati istu, tako i glede samog neposrednog načina obavljanja te komunalne djelatnosti.

2.2. Upravljanje grobljem Grobljem upravlja pravna osoba ili drugi subjekt osnovan prema uvjetima i na način propisan posebnim propisom (čl. 10., st. 1. ZG , u daljnjem tekstu: uprava groblja)17 . Smatra se da prema navedenoj odredbi ZG-a kao posebnog zakona (lex specialis,) kojom je izričito propisano da grobljem upravlja pravna osoba ili drugi subjekt18 osnovan prema uvjetima i na način propisan posebnim propisom, komunalnu djelatnost održavanja groblja i krematorija (koja je obuhvaćena u djelatnosti upravljanja grobljem) JLS može organizirati na sljedeći način: 1. trgovačko društvo koje osniva JLS, 2. javna ustanova koju osniva JSL, 3. služba - vlastiti pogon (u daljnjem tekstu: vlastiti pogon) - koju osniva JLS. Argumentum a contrario, komunalna djelatnost upravljanja grobljem (uključivo komunalna djelatnost održavanja groblja i krematorija), JLS ne može organizirati davanjem koncesije19, odnosno na temelju pisanog ugovora o povjeravanju obavljanja komunalnih poslova20 izičkoj ili pravnoj osobi.

Stavak 1. članka 10. ZG-a.

Smatramo da se ovo odnosi na vlastiti pogon. Za obavljanje poslova iz članka 3. ZKG-a, JLS mogu osnivati vlastite pogone, no vlastiti pogon nema svojstvo pravne osobe.

Prema članku 11. ZKG-a koncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatnosti te izgradnja i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja ovih komunalnih djelatnosti: crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama, prijevoz putnika u javnom prometu, skupljanje i odvoz komunalnog otpada, odlaganje komunalnog otpada, tržnice na malo, prijevoz pokojnika i obavljanje dimnjačarskih poslova.

JLS može obavljanje komunalnih djelatnosti koje se inanciraju isključivo iz njezina proračuna povjeriti izičkoj ili pravnoj osobi na temelju pisanog ugovora. Kod obavljanja komunalnih poslova na osnovi pisanog ugovora komunalnu djelatnost ne obavlja pravna osoba ili subjekt osnovanom prema uvjetima i na način propisan posebnim propisom (ZKG), već pravna ili izička osoba koju nije osnovala JLS. Stoga smatramo da se komunalna djelatnost održavanja groblja i krematorija ne može obavljati na temelju pisanog ugovora.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Prema članku 18. ZG-a, predstavničko tijelo JLS-a bilo je dužno unutar šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog Zakona (tj. do 21.08.1998.) donijeti propise o: • mjerilima i načinu dodjeljivanja i ustupanja grobnih mjesta na korištenje, vremenskim razmacima ukopa u popunjena grobna mjesta te o načinu ukopa nepoznatih osoba, • održavanju groblja i uklanjanju otpada, • uvjetima upravljanja grobljem od strane pravne osobe koja upravlja grobljem, • uvjetima i mjerilima za plaćanje naknade kod dodjele grobnog mjesta i godišnje naknade za korištenje.

3. Groblja – komunalni objekti Groblja su nekretnine koje su prema klasičnom pravu bile stvari posvećene obožavanju pokojnika (res religiosae) te su bile stvari izvan prometa (res extra commercium). Kao takve nisu mogle biti ni u čijem vlasništvu, a njima se upravljalo i štitilo ih upravnopravnim sredstvima i upravnom, a ne sudskom vlašću. Ipak, priznavalo se neko privatno pravo onome koji je zemljište posvetio za grob, kao i njihovoj obitelji i nasljednicima. Bilo je to ius sepulchri, koji se sadrži u ovlastima nadziranja groba, posjećivanja i vršenja vjerskih obreda na njemu21. U pravnom su sustavu Republike Hrvatske groblja komunalni objekti u vlasništvu JLS-a, odnosno Grada Zagreba tj. JLS-a na čijem se području nalaze (čl. 2. ZG-a). Groblje je ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, komunalna infrastruktura i u pravilu prateće građevine. Pratećim se građevinama u smislu ZG-a smatraju: krematorij, mrtvačnica, dvorana za izlaganje na odru, prostorije za ispraćaj umrlih i sl. Prateće građevine grade se unutar ograđenog prostora zemljišta koje čini groblje, odnosno izvan toga prostora ako je to planirano prostornim planom JLS-a. Groblje naročito čine: površine za ukop, površine i građevine za ispraćaj pokojnika, prostori za pogon, unutrašnje prometnice i zelenilo, te prateće funkcije za posjetitelje groblja, prateće funkcije za zaposlene, servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge. Pravilnikom o grobljima (NN, br. 99/02), propisano je da se groblje sastoji od: N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj, Z. Stipković: Stvarno pravo, Informator, Zagreb 1998., str. 925. 21

103

KOMUNALNO GOSPODARSTVO • grobnih mjesta (groba), • grobnih redova koje čine niz grobnih mjesta (grobova), • grobnih polja (više grobnih redova s ne više od 200 grobova s pristupnim stazama), • staza koje povezuju grupe grobova u grobnom polju ili red grobova, • glavnih staza koje povezuju grobna polja s odmorištima i proširenjima, • internih i eksternih prometnica za kolni promet s parkiralištem, • zelenila (grupirano i prateće), • oproštajno-ceremonijalnog sklopa s otvorenim i/ ili zatvorenim oproštajnim prostorom, • službeno-pogonskog dijela za prijem i obradu pokojnika, • servisnih funkcija za održavanje i upravljanje grobljem, • pratećih usluga prodaje, a može sadržavati i prateće usluge proizvodnje vijenaca, svijeća, nadgrobnih obilježja i vrtlariju.

korištenje grobnog mjesta ugovorom ustupiti trećim osobama. Ugovor o ustupanju tog korištenja mora se dostaviti upravi groblja radi upisa novog korisnika u grobni očevidnik (čl. 15. st. 4. ZG-a). Nakon smrti korisnika grobnog mjesta, pravo korištenja grobnog mjesta stječu njegovi nasljednici (čl. 15. st. 3. ZG-a). Pravo ukopa, uz korisnika grobnog mjesta, imaju i članovi njegove obitelji. Korisnik grobnog mjesta može dopustiti privremeni ukop i drugim osobama (čl. 15. st. 1. i 2. ZG-a). Oprema i uređaj groba izgrađeni na grobnom mjestu smatraju se nekretninom pa stoga, ako se uz ustupanje grobnog mjesta prodaje ili na drugi način prenosi vlasništvo opreme, odnosno uređaja groba, novi korisnik grobnog mjesta dužan je uz ugovor o ustupanju upravi groblja priložiti i dokaz o uplaćenom porezu na promet te nekretnine (čl. 15. st. 5. ZG-a).

Groblje može imati kapelu, zvonik i poseban memorijalni dio za posebne vrste ukopa, te prateće manje proizvodne pogone za izradu vijenaca i nadgrobnih obilježja izvan prostora groblja. Građevine i pripadajući prostori groblja su: oproštajni prostori (mrtvačnica, oproštajna dvorana i pomoćne prostorije), pogonski, radni i službeni dio, prateće usluge (prodaja cvijeća, svijeća, opreme i sl.). Građenje i rekonstrukcija groblja u interesu je Republike Hrvatske. Postupak za izvlaštenje zemljišta za potrebe izgradnje groblja pokreće JLS (čl. 4. ZG-a)22.

4. Pravo korištenja grobnog mjesta na neodređeno vrijeme Pravo korištenja grobnog mjesta nije stvarno pravo na zemljištu groblja, nego je subjektivno pravo sui generis23, koje pokazuje neke sličnosti s koncesijom24. Pravo korištenja grobnog mjesta je u prometu – nositelj toga prava (korisnik) ima pravo njime raspolagati – može ga očitovanjem volje ustupiti (cedirati) drugoj osobi kao novom korisniku25. Korisnik može Prema članku 29. ZKG-a, izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture od interesa je za Republiku Hrvatsku.

N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj, Z. Stipković: Stvarno pravo, Informator, Zagreb, 1998. str. 925.

M. Žuvela, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske u.m.: Propisi o grobljima u sudskoj praksi. Novi Informator, Zagreb,Male strenice br. 5348; 8.6.2005.

N. Gavella, T. Josipović, I. Gliha, V. Belaj, Z. Stipković: Stvarno pravo, Informator, Zagreb 1998., str. 925. 25

104

Prema članku 14. ZG-a, grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina smatra se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu. Prijašnji korisnik grobnog mjesta za koje se smatra da je napušteno, može raspolagati izgrađenom opremom i uređajem groba (nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znakovi, ograda groba i sl.) nakon što plati dužni iznos grobne naknade sa zakonskim zateznim kamatama. U protivnom, smatrat će se da se radi o napuštenoj TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO imovini kojom uprava groblja može slobodno raspolagati. Uprava je groblja dužna, prije dodjele grobnog mjesta (odnosno grobnice) drugom korisniku, premjestiti ostatke preminulih iz napuštenog groba u zajedničku grobnicu izgrađenu za tu namjenu.

5. Financiranje održavanja groblja i krematorija Komunalna djelatnost održavanja groblja i krematorija (upravljanja grobljem) inancira se: a) iz sredstava komunalne naknade (čl. 19. st. 1. t. 4. ZKG-a), te b) iz sredstava grobnih naknada (čl. 13. ZG-a). Grobne naknade propisane člankom 13. ZG-a su sljedeće: a) naknada kod davanja grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme, koja se utvrđuje rješenjem uprave groblja. Protiv tog rješenja zainteresirana osoba može izjaviti žalbu nadležnom tijelu za komunalne poslove JLS-a (čl. 13. st. 1. i 2. ZG-a), i b) godišnja naknada za korištenje grobnog mjesta, koja se plaća godišnje za korištenje grobnog mjesta (čl. 13., st. 3. ZG-a)26. Visinu navedenih naknada utvrđuje uprava groblja u skladu s uvjetima i mjerilima propisanim odlukom predstavničkog JLS-a. ZG-om nije propisano čiji su prihod grobne naknade, stoga je dvojbeno jesu li one prihod uprave groblja (pravna osoba ili drugi subjekt osnovan prema uvjetima i na način propisan posebnim propisom) ili prihod proračuna JLS-a koja je vlasnik groblja kao komunalnog objekta. Prema točki 1. stavka 3. članka 68. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/06, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 18/13 – u daljnjem tekstu ZOLAPS), prihodi JLS-a i JP(R)S-a su, pored ostalih: općinski, gradski (odnosno županijski) porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, pa bi se moglo zaključiti da su grobne naknade prihod proračuna JLS-a na čijem se području nalazi groblje kao komunalni objekt i u čijem je vlasništvu.

Prema članku 14. ZG-a grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina smatra se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu. Prijašnji korisnik grobnog mjesta za koje se smatra da je napušteno može raspolagati izgrađenom opremom i uređajem groba (nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znakovi, ograda groba i sl.) nakon što plati dužni iznos grobne naknade sa zakonskim zateznim kamatama. U protivnom, smatrat će se da se radi o napuštenoj imovini kojom uprava groblja može slobodno raspolagati. Uprava groblja dužna je prije dodjele grobnog mjesta, odnosno grobnice drugom korisniku premjestiti ostatke preminulih iz napuštenog groba u zajedničku grobnicu izgrađenu u tu namjenu.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Međutim, kako su naknade koje su prihod proračuna JLS-a, izričito kao takve određene posebnim propisima27, a ZG-om nije izričito propisano da su grobne naknade prihod proračuna JLS-a, u praksi JLS-a prevladava mišljenje da se grobne naknade smatraju prihodom uprave groblja (pravne osobe osnovane prema uvjetima i na način propisan posebnim propisom). To je zato jer uprava groblja: a) određuje visinu grobnih naknada (čl. 13. st. 4. ZG-a) i b) donosi rješenje o davanju grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme28 (čl. 13. st. 1. ZG-a). Postoje i mišljenja da su grobne naknade prihod proračuna JLS-a, te bi svakako bilo potrebno de lege ferenda de inirati radi otklanjanja dvojbi u neposrednoj primjeni zakona. Naime, praksa u JLS-u različita je od navedenog – pojedine JLS smatraju grobne naknade prihodom uprave groblja, a neke ove naknade smatraju prihodom proračuna JLS29. Kako namjena sredstava od grobnih naknada nije određena ZG-om, to su pojedine JLS namjenu tih sredstava propisale općim aktom (odlukom) predstavničkog tijela JLS-a iz članka 18. ZG-a i to na različite načine – pojedine JLS odredile su da su sredstva od grobnih naknada prihod proračuna JLS, druge JLS su propisale općim aktom da su sredstva grobnih naknada prihod uprave groblja, dok su neke JLS propisale da je grobna naknada koja se plaća kod davanja grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme prihod proračuna JLS, a godišnja naknada za korištenje grobnog mjesta, koja se plaća godišnje za korištenje grobnog mjesta, prihod prave groblja. Iz tako različitog pristupa tom pravnom pitanju proizlazi sljedeće: a) Kada je odlukom predstavničkog tijela JLS propisano da su grobne naknade prihod uprave groblja (pravna osoba ili drugi subjekt osnovana prema uvjetima i na način propisan posebnim propi-

27 Primjerice, komunalna naknada prihod je proračuna JLS–a (stavak 1. članka 22. ZKG-a), komunalni doprinos je prihod proračuna JLS-a (stavak 2. članka 31. ZKG-a). Spomenička renta može se koristiti isključivo za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, a uplaćuje se 60% u korist Grada Zagreba, grada ili općine na području koje je renta ubrana, a 40% u korist državnog proračuna za ostvarivanje nacionalnog programa iz članka 110. Zakona. (članak 114b Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN, br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12 i 136/12).

ZG-om nije propisano da se donosi rješenje o visini naknade za korištenje grobnog mjesta koja se plaća godišnje. 28

U JLS-u koje obavljaju ovu komunalnu djelatnost putem vlastitog pogona, sredstva su od grobnih naknada nedvojbeno prihod proračuna jer vlastiti pogon nema prave osobnosti.

105

KOMUNALNO GOSPODARSTVO som30), smatra se da su grobne naknade - naknade za isporučene komunalne usluge koje obavlja trgovačko društvo ili ustanova31 ( za usluge korištenja grobnog mjesta, odnosno održavanja groblja i krematorija). Iz navedenoga proizlazi da je na grobne naknade, kao prihod uprave groblja (trgovačkog društva koje obavlja komunalne djelatnosti, koje osniva JLS), odnosno kao prihod od obavljanja gospodarske djelatnosti, potrebno obračunati porez na dodanu vrijednost sukladno odredbi članka 2. stavak 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 47/95, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00, 48/04, 82/04 i 90/05 )32. b) Kada je odlukom predstavničkog tijela JLS-a propisano da su grobne naknade prihod proračuna JLS, tada JLS inancira obavljanje komunalne djelatnosti održavanja groblja i krematorija iz sredstava proračuna33 plaćanjem usluga trgovačkom društvu ili ustanovi34 koja obavlja komunalnu djelatnost. U ovim slučajevima postupa se na način opisan u mišljenju Ministarstva inancija Republike Hrvatske Klasa: 410-19/06-01/24, Urbroj: 513-07-21-01/06-2 od 7. 03.2006. godine: „Napominjemo da kada JLS inancira obavljanje komunalne djelatnosti održavanja groblja i krematorija iz sredstava komunalne naknade ili iz drugih sredstava proračuna, plaćanjem usluga trgovačkom društvu koje obavlja komunalnu djelatnost, sredstva koja grad doznačuje komunalnom društvu za obavljene usluge podliježu oporezivanju i predstavljaju naknadu. Naime, isporuke dobara i obavljene usluge komunalnih društava nisu izuzete od oporezivanja neovisno o tome kome su učinjene. Stoga, ako grad doznačenim sredstvima komunalnom društvu plaća naknadu za određene usluge koje je obavilo komunalno društvo Stavak 1. članka 10. ZG-a.

Zakonom o ustanovama (NN, br. 76/93 i 29/97 – ispr.) propisano je da se na djelatnost ustanove, ako tim zakonom nije što drugo određeno, na odgovarajući način primjenjuju propisi o djelatnosti trgovačkih društava.

Kako se grobna naknada kod davanja grobnog mjesta na korištenje na neodređeno vrijeme plaća za stjecanje prava korištenja grobnog mjesta na neodređeno vrijeme (kao prava sui generis), a ne prava vlasništva grobnog mjesta, smatramo da se ta naknada ne može smatrati cijenom grobnog mjesta.

Tj. iz sredstava grobne naknade, ali i iz sredstava komunalne naknade koja je prihod proračuna JLS, a sredstva su namijenjena za obavljanje komunalnih djelatnosti iz stavka 1. članka 22. ZKG-a, pored ostalih, i za obavljanje komunalne djelatnosti održavanja groblja i krematorija.

O obavljanju komunalne djelatnosti putem vlastitog pogona v. bilješku 18., te putem ustanove koju osniva JLS, v. bilješku 21.

106

za JLS, primatelj sredstava obvezan je iz primljene naknade preračunatom stopom 18,0328% izračunati obvezu poreza na dodanu vrijednost. Sukladno navedenom, ako grad doznačuje sredstva komunalnom društvu za obavljanje usluge održavanja groblja, doznačena sredstva predstavljaju naknadu za obavljenu uslugu u smislu odredbe članka 2. stavka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, pa komunalno društvo treba iz primljenih sredstava obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost.“

6. Financiranje građenja groblja i krematorija ZG-om nije propisano koja je namjena grobnih naknada, a smatra se da je taj prihod nedvojbeno namijenjen za obavljanje komunalne djelatnosti održavanju groblja i krematorija, te inanciranje građenja groblja i krematorija. Građenje objekta i uređaja komunalne infrastrukture za groblja i krematorije, inancira se iz: komunalnog doprinosa, proračuna JLS-a, naknade za koncesiju35 i drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Drugi izvori sredstava, iz kojih se inancira izgradnja komunalne infrastrukture za groblja i krematorija utvrđeni posebnim zakonom, grobne su naknade propisane člankom 13. ZG-a. Kada JLS inancira izgradnju groblja i krematorija iz sredstava komunalnog doprinosa ili drugih sredstava proračuna36 doznakama tih sredstava trgovačkom društvu koje obavlja komunalnu djelatnost, postupa se prema mišljenju Ministarstva inancija Republike Hrvatske Klasa: 410-19/06-01/24, Urbroj: 51307-21-01/06-2 od 7. ožujka 2006. godine na sljedeći način: „Grad je doznačio komunalnom društvu sredstva za izgradnju mrtvačnice. Komunalno društvo je na temelju doznačenih sredstava koristilo pravo na odbitak predporeza po računima izvođača radova te je ukupnu vrijednost knjižilo u svoju imovinu. U svezi s navedenim, postavljen je upit je li komunalno društvo pri prijenosu objekta (mrtvačnice) na grad, obvezatno obračunati i platiti porez na dodanu vrijednost s obzirom na to daje prilikom izgradnje na temelju ulaznih računa koristilo predporez.

35 Radi se o naknadi za koncesiju za obavljanje pogrebnih poslova (podredak 11. stavka 1. i st. 6. članka 11. ZKG-a). 36 Tj. i iz sredstava grobne naknade u slučajevima kada su grobne naknade prihod proračuna JLS. U tekstu je već navedeno da praksa JLS-a o tome čiji su prihod grobne naknade (prihod proračuna JLS-a ili prihod trgovačkog društva koje obavlja komunalnu djelatnost) nije jednaka.

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Groblje je, prema članku 1. Zakona o grobljima (NN, br. 19/98), ograđeni prostor zemljišta na kojem se nalaze grobna mjesta, prateće građevine i komunalna infrastruktura. Pratećim građevinama, između ostalog, smatraju se krematoriji, mrtvačnice i sl. Člankom 2. Zakona o grobljima propisano je da su groblja komunalni objekti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze. S obzirom na to da po završetku gradnje objekt (mrtvačnica) koja je upisana u imovinu komunalnog društva, prelazi u vlasništvo jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju grada, komunalno društvo obvezatno je po završetku gradnje gradu dostaviti konačni obračun sa zaračunanim porezom na dodanu vrijednost, budući da je riječ o isporuci novoizgrađene građevine koja podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost u smislu članka 2. stavak 1. točka 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.“

7. Umjesto zaključka Komunalna djelatnost održavanja groblja i krematorija37 (tj. upravljanje grobljem38) osobita je komunalna djelatnost za čije se obavljanje sredstva osiguravaju iz grobnih naknada, te iz komunalne naknade, a ne iz cijene usluge39. Izgradnja se komunalnih objekata inancira iz komunalnog doprinosa, proračuna JLS-a, naknade za koncesiju i drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Brojne su dvojbe koje u neposrednoj provedbi ZKG-a i ZG-a u obavljanju navedene djelatnosti proizlaze iz osobitosti inanciranja ove komunalne djelatnosti, te bi preciznije odredbe zakona de lege ferenda doprinijele otklanjanju tih dvojbi. Stavak 10. članka 3. ZKG-a.

Stavak 2. članka 10. ZG-a. V. u tekstu t. 2. Komunalna djelatnost održavanja groblja i krematorija i upravljanje grobljem. 38

Članak 20. ZKG-a.

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

107

TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Odredbe Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12 i 144/12) i Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12), neoporezive iznose određuju kao primitke koji se ne smatraju plaćom, osim ako se isplaćuju zaposlenicima, odnosno stipendije redovnim studentima i učenicima. Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. br. I. 1.

Vrsta isplate

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN br. 8/06, primjena od 18. siječnja 2006. OTPREMNINE I DAROVI

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu)

Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

Dar djetetu do 15 godina starosti

Dar posloprimcu

Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.)

IV. u visini stvarnih izdataka

Troškovi noćenja na službenom putovanju

Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

8.000,00 kn 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 600,00 kn godišnje samo u naravi (do 400,00 kn godišnje) sveukupno 2.500,00 kn godišnje

POTPORE

Zbog invalidnosti zaposlenika

U slučaju smrti zaposlenika

7.500,00 kn

u visini stvarnih izdataka

U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte 2,00 kn po prijeđenom kilometru

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7..

Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

Darovanje za zdravstvene potrebe4

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

II.

DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 170,00 kn dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 kn dnevno Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

Pomorski dodatak

Naknada za odvojeni život

Dnevnice u inozemstvu

III.

Dopuštena isplata

NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom putovanju

250,00 kn dnevno 1.600,00 kn mjesečno

V. 1.

2.500,00 kn godišnje

2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn

NAGRADE ZAPOSLENICIMA Za navršenih: • 10 godina radnog staža • 15 godina radnog staža • 20 godina radnog staža • 25 godina radnog staža • 30 godina radnog staža • 35 godina radnog staža • 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu ( NN, br. 139/12).

Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

Sukladno čl. 9. st. 2. t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

Sukladno čl. 9. st. 1. t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima.

Sukladno čl. 9. t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno.

108

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

TIM4PIN INFO VI.

STIPENDIJE

Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća

4.000,00 kn mjesečno

Stipendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu Stipendije na javnim natječajima koje isplate isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1.600,00 kn mjesečno Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, 1.600,00 kn mjesečno prema posebnim propisima

VII. 1.

2. 3.

Nagrade za sportska ostvarenja

VIII.

u ukupnom iznosu isplate

20.000,00 kn godišnje

PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno

NAPOMENE: Iako se radi o neoporezivim iznosima, stipendije, sportske stipendije, nagrade za sportska ostvarenja obvezno se isplaćuju na žiro – račun primatelja. Izuzete su nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada koje se mogu isplatiti u gotovini. Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema čl. 44. st. 16. Pravilnika o porezu na dohodak. IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati: • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema čl. 10. t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 5. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak). TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neproitnu organizaciju ili proračunskog korisnika

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br.139/12), osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temeljem posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn. Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12 i Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 89/12) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini prema dodacima kolektivnih ugovora Materijalno pravo Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak Regres za godišnji odmor Božićnica Osnovica za isplatu jubilarne nagrade

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn

150,00 kn Neće se isplatiti

Neće se isplatiti 900,00 kn

Neće se isplatiti 500,00 kn

2.2. Jubilarna nagrada Kod državnih je službenika i namještenika (Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru u članku 5.) osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kuna na 900,00 kuna, de inirano da se službenicima i namještenicima koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada. 109

TIM4PIN INFO Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. godini prema dodacima kolektivnih ugovora Godine neprekidne službe/rada u državnim tijelima Ugovoreno i jedinicama pravo lokalne i područne (regionalne) samouprave

Naziv države Službenici i Državni namještenici službenici i u javnim namještenici službama Osnovica: Osnovica: 900,00 kn 500,00 kuna

1 osnovica

500,00

1,25 osnovice

1.125,00

625,00

1,5 osnovice

750,00

1,75 osnovice

1.575,00

875,00

2 osnovice

1.000,00

2,5 osnovice

2.250,00

1.250,00

3 osnovice

1.500,00

4 osnovice

3.600,00

2.000,00

5 osnovica

4.500,00

2.500,00

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za držav ne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slijedeći iznosi naknada: Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13. st. 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 61/12) neoporezivi iznosi dnevnica za inozemstvo iznose: 110

Tablica 5. Neoporezivi iznosi dnevnica za službeni put u inozemstvo

Islamska država Afganistan Republika Albanija Alžirska Narodna Demokratska Republika Kneževina Andora Reublika Angola Argentinska Republika Republika Armenija

Australija Republika Austrija Azerbajdžanska Republika Kraljevina Belgija Republika Bjelarus Republika Bolivija Savezna Republika Brazil Bosna i Hercegovina Republika Bugarska Republika Cipar Češka Republika Republika Čile Kraljevina Danska Arapska Republika Egipat Republika Estonija

Iznos Naziv države dnevnice

Iznos dnevnice

35,00 USD Republika Koreja

70,00 USD

35,00 EUR Republika Kuba 40,00 USD Država Kuvajt

35,00 USD 70,00 USD

70,00 USD Republika Latvija 35,00 USD Libanonska Republika 50,00 USD Republika Liberija

40,00 EUR 35,00 USD

50,00 USD Socijalistička Narodna Libijska Arapska Džamahirija 85,00 USD Republika Litva 70,00 EUR Veliko Vojvodstvo Luksemburg 50,00 USD Republika Madžarska 70,00 EUR Republika Makedonija 50,00 USD Malezija 40,00 USD Republika Malta 40,00 USD Sjedinjene Meksičke Države 30,00 EUR Republika Moldova 40,00 EUR Kneževina Monako 60,00 EUR Republika Mozambik 50,00 EUR Kraljevina Nizozemska 40,00 USD Kraljevina Norveška 70,00 EUR Novi Zeland 40,00 USD Savezna Republika Njemačka 40,00 EUR Islamska Republika Pakistan 35,00 USD Republika Peru

40,00 USD

Savezna Demokratska Republika Etiopija Republika Filipini 40,00 USD Republika Panama Republika Finska 70,00 EUR Republika Poljska Francuska Republika 70,00 EUR Portugalska Republika Republika Gruzija 50,00 USD Rumunjska Helenska Republika 60,00 EUR Ruska Federacija (Grčka) Republika Indija 40,00 USD Kraljevina Saudijska Arabija Republika Indonezija 40,00 USD Republika Senegal

40,00 USD

40,00 EUR 80,00 EUR 50,00 EUR 30,00 EUR 40,00 USD 60,00 EUR 35,00 USD 40,00 USD 70,00 EUR 35,00 USD 70,00 EUR 80,00 EUR 70,00 USD 70,00 EUR 40,00 USD 35,00 USD

50,00 USD 40,00 EUR 60,00 EUR 40,00 EUR 50,00 USD 50,00 USD 35,00 USD

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

TIM4PIN INFO Naziv države Islamska Republika Iran Republika Irak Irska

Iznos Naziv države dnevnice

Iznos dnevnice

60,00 USD Republika Singapur

85,00 USD

60,00 USD Sirijska Arapska Republika 70,00 EUR Sjedinjene Američke Države 80,00 EUR Slovačka Republika 70,00 USD Republika Slovenija 35,00 USD Srbija i Crna Gora 85,00 USD Republika Sudan 35,00 USD Kraljevina Španjolska 35,00 USD Švicarska Konfederacija 50,00 USD Kraljevina Švedska

50,00 USD

Republika Island Država Izrael Jamajka Japan Republika Jemen Hašemitska Kraljevina Jordan Južnoafrička Republika Kanada 85,00 USD Talijanska Republika Republika Kazahstan 50,00 USD Republika Tadžikistan Republika Kenija 35,00 USD Republika Tunis Narodna Republika 50,00 USD Turkmenistan Kina Narodna Republika 95,00 USD Republika Turska Kina, Hong Kong Kirgiska Republika 50,00 USD Ukrajina Republika Kolumbija 40,00 USD Republika Uzbekistan Republika Kongo 35,00 USD Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske Demokratska Narodna 40,00 USD Ujedinjeni Arapski Republika Koreja Emirati Sve druge države

95,00 USD 50,00 EUR 50,00 EUR 30,00 EUR 35,00 USD 60,00 EUR 80,00 EUR 80,00 EUR 70,00 EUR 50,00 USD 35,00 USD 50,00 USD 50,00 EUR 50,00 USD 50,00 USD 70,00 EUR

50,00 USD 35,00 USD

3. Plaće 3.1. Doprinosi iz plaća i na plaću Tablica 6. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće - za mirovinsko osiguranje - I. stup - II. stup

20% 15% 5%

Tablica 7. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću - za zdravstveno osiguranje 13% - za zaštitu zdravlja na radu 0,5% - za zapošljavanje i doprinos (ili 1,6 + 0,1%)* za poticanje zapošljavanja 1,7% (ili 1,6 + 0,2%)* osoba s invaliditetom

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%. Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 5. Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

4,86% 7,84% 11,28% 17,58%

Stope Stope doprinosa za doprinosa za radnike u I. radnike u II. stupu stupu 3,61% 1,25% 5,83% 2,01% 8,39% 2,89% 13,07% 4,51%

3.2. Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu u 2013. godini Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu plaćaju poslodavci za osobe koje se upućuju na službeni put u inozemstvo u sve zemlje, neovisno o tome ima li Hrvatska s njima sklopljen ugovor ili ne. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08 - 22/12), taj doprinos obračunava se prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno, za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu. Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu Broj dana u mjesecu Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

98,34 19,67

91,78 18,36

88,82 17,76

111

TIM4PIN INFO Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu plaća se do 15. dana u tekućem mjesecu za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu. Taj doprinos uplaćuje se na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske 1001005-1863000160 HR1210010051863000160* poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe *IBAN konstrukcija računa čija je primjena već moguća, a obvezna je od 1. lipnja 2013. godine Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD. 3.3. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08.144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (članak 20. stavak 2. Zakona o doprinosima) Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle: a) nezaposlenu osobu koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu, b) dugotrajno nezaposlenu osobu koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom). Tablica 10. Osobni odbici Osobni odbitak Osnovni osobni odbitak Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete Drugo dijete

112

Svota osobnog Faktor odbitka osobnog odbitka Mjesečno od 1.3. 1,00 2.200 0,50 1.100

0,50 0,70

1.100 1.540

Treće dijete 1,0 2.200 Četvrto dijete 1,40 3.080 Peto dijete 1,90 4.180 Šesto dijete 2,50 5.500 Sedmo dijete 3,20 7.040 Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8, 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0,30 660 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100% invalidnost 1,00 2.200 (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Umirovljenici područja - Visina mirovine, posebne državne skrbi a najviše 3.400 (najmanja 2.200) I. skupina 3.840 Područje posebne državne II. skupina 3.200 skrbi III. skupina 2.400 Brdsko-planinska područja 2.400

Tablica 11. Stope poreza na dohodak Stopa 12% 25% 40%

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn 79.200 kn (razlika od 2.200 (razlika od 26.400 do do 8.800) 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

3.4. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika – za pravne osobe (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini, NN, br. 2/2013). Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kontrukcije računa za platne transakcije pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja. U pregledu uplatnih računa dani su dosadašnji transakcijski računi koji će biti u primjeni do 31. svibnja 2013. godine te IBAN (s oznakom HR), čija je primjena moguća od 1. lipnja 2012., a obvezna je od 1. lipnja 2013. godine. Tablica 12. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe Naziv doprinosa/poreza Doprinos za zdravstveno osiguranja

Broj i naziv uplatnog računa 10010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske

Poziv na broj 68 8400-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

TIM4PIN INFO Doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I stup)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje - za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje – za osiguranike kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje na plaće zaposlenih

Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invalidnošću

10010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske

68 8559-OIBoznaka R-Sm (može i ne mora4 znamenke) 100100568 1863000160 8109-OIB-oznaka Državni proračun R-Sm Republike Hrvatske (4 znamenke) 100100568 1863000160 8150-OIB-oznaka Državni proračun R-Sm Republike Hrvatske (4 znamenke)

10010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 10010051700036001 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 10010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske 10010051863000160 Državni proračun Republike Hrvatske

Porez i prirez na dohodak od Račun grada/općine nesamostalnog rada prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb: 10010051713312009

68 2003-OIB-oznaka R-Sm (4 znamenke)

U članku 173. Stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de inirana je kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje se u slijedećoj godini. U Narodnim novinama, br. 128/12 taj je podatak objavljen i iznosi 5.464,00 kn te se primjenjuje u 2013. godini. 4.1. ograničenja ovrhe kad je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.464,00 kn

68 2020-OIB-oznaka R-Sm (4 znamenke)

68 8702-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora4 znamenke) 68 8729-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora4 znamenke) 68 1406-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora4 znamenke)

4. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom Ovršni zakon (NN, br. 112/12) de inira provođenje ovrhe na plaći kad je riječ o ovrsi na plaću zbog nepravodobnog plaćanja temeljem vjerovničko-dužničkog odnosa. TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH te o predmetu ovrhe (članak 173. Ovršnog zakona).

U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn, U slučaju provedbe ovrhe na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.732,00 kn. Ako se provodi ovrha na plaći koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn. 4.2. ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn Ako ovršenik prima plaću koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. U slučaju kada radnik prima plaću koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr, neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kuna. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe. U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kuna mogao biti uplaćen na zaštićeni račun. 113

TIM4PIN INFO Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kuna.

5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

Napomena: U Narodnim novinama, br. 6/13 objavljen je Pravilnik o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Ministarstvo inancija objavilo je tumačenje primjene čl. 26. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima (www.m in.hr/hr/ovrha-na-novcanim-sredstvima).

5. Drugi dohodak Druge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupina: 1. primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja; 2. autorske honorare, uključujući honorare umjetnika; 3. primitke sportaša i novinara; 4. Ostale primitke na koje se NE plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja; 5. primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem studentskih i učeničkih udruga. Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Poreznoj upravi slijedeća izvješća o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu te o doprinosima za obvezna osiguranja: • Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec • Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu Tablica 13. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka

Drugi dohodak* Doprinos za MIO-Stopa 20% prireza Stopa poreza 25% 1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00

114

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189

Drugi dohodak za koji ne postoji obveza doprinosa** Paušalni izdaci- ne Doprinos za MIO-ne Stopa poreza 25% 3 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351

Umjetnički autorski honorar Autorski uz potvrdu honorar ovlaštene Paušalni udruge*** izdaci Neoporezivi dio-30% 25% Stopa Paušalni poreza izdaci-30% -25% Stopa poreza-25% 4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494

5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503

***

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •

1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%. drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr. Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije: Hrvatsko društvo ilmskih djelatnika, Zagreb Hrvatska udruga ilmskih snimatelja, Zagreb Društvo hrvatskih ilmskih redatelja, Zagreb Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb Hrvatska glazbena unija, Zagreb Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb Društvo hrvatskih književnika, Zagreb Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Zagreb Hrvatsko društvo ilmskih kritičara, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, Dubrovnik Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnika, Zagreb TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

TIM4PIN INFO • • • • •

Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb • Udruga profesionalnih plesnih umjetnika „Puls“ (suvremeni balet), Zagreb • Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb • Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb

Primici sportaša koji su osigurani po toj osnovi Nagrade sportskim sucima i delegatima prema posebnim kriterijima Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata Primici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata Primici novinara koji nisu osigurani po toj osnovi (osim autorskih naknada) Primici novinara koji su osigurani po toj osnovi (osim autoskih naknada) Naknade za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika iznad 50.000,00 kuna godišnje Naknade za praktični rad studenata i učenika Stipendije iznad 1.600,00 kuna Primici u naravi za osobe koje nisu u radnom odnosu

5.1. Pregled uplatnih računa za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak Tablica 14. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak Broj i naziv uplatnog Doprinosi računa/IBAN Poziv na broj* konstrukcija računa Doprinos za 1001005-1863000160 68 8664zdravstveno HR1210010051863000160 OIB -oznaka osiguranja R-Sm (može Državni proračun RH i ne mora-4 znamenke) Doprinos za 1001005-1863000160 68 8290-OIB mirovinsko HR1210010051863000160 -oznaka R-Sm (4 osiguranje (I. Državni proračun RH znamenke) stup) 1001005-1700036001 68 2194-OIB Doprinos za HR761001005170003601 -oznaka R-Sm (4 mirovinsko znamenke) osiguranje Doprinos za mirovinsko na temelju individualne osiguranje na temelju kapitalizirane individualne kapitalizirane štednje štednje (II stup) Račun grada/općine Porez i prema prebivalištu Poziv na broj** prirez primatelja dohotka Članovi skupština, nadzornih odbora 68 1457 – OIB trgovačkih društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija Suci porotnici 68 1457 – OIB Članovi predstavničkih i izvršnih tijela 68 1813 – OIB državne i lokalne vlasti koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno Autorske naknade 68 1465 – OIB Umjetničke autorske naknade 68 1830 – OIB Primici sportaša koji po toj osnovi nisu 68 1813 – OIB osigurani (amateri) TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

upisuje se OIB isplatitelja

upisuje se OIB primatelja

68 1848 – OIB 68 1813 – OIB 68 1813 – OIB 68 1813 – OIB

68 1813 – OIB 68 1848 – OIB 68 1821 – OIB

68 1821 – OIB 68 1821 – OIB 68 1821 – OIB

6. Ostale obavijesti Minimalna plaća najniža plaća je za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći (NN br. 67/08). Tablica 15. Iznos minimalne plaće za razdoblje od od od Bruto iznos za puno 1.6.2010. 1.6.2011. 1.6.2012. radno vrijeme do do do 31.5.2011. 31.5.2012. 31.5.2013. Iznos minimalne 2.814,00 2.814,00 2.814,00 plaće Objavljeno u NN, br. 66/10. 58/11. 60/12.

Tablica 16. Prosječne plaće po zaposlenom u prav nim osobama Republike Hrvatske Razdoblje siječanj – kolovoz 2012. (NN, br. 128/12) siječanj – prosinac 2012. (NN, br. 32/2013)

Prosječna plaća bruto neto 7.867,00 5.464,00 7.875,00 5.478,00

115

TIM4PIN INFO Tablica 17. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 184 160

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 176 168 184 168 176

Građani Republike Hrvatske koji Božić slave 7. siječnja, i građani islamske vjeroispovijedi u dane Ramazanskog bajrama i Kurban bajrama, te građani židovske vjeroispovijedi u dane Roš Hašane i Jom Kipura imaju pravo ne raditi u te dane. Ako koji od navedenih dana blagdana pada u nedjelju, blagdan, odnosno neradni dan, ne prenosi se na idući dan. Za navedene neradne dane radnici imaju pravo na naknadu plaće.

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 18. Blagdani (neradni dani) u Republici Hrvatskoj u 2013. godini Dan državnosti Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 15. kolovoza Velika Gospa 8. listopada Dan neovisnosti

31. ožujka Uskrs 1. travnja Uskrsni ponedjeljak 1. svibnja Praznik rada 1. studenoga Svi sveti 30. svibnja Tijelovo 25. prosinca Božić 22. lipnja Dan 26. prosinca prvi dan po antifašističke Božiću, Sveti borbe Stjepan

TIM4PIN

1. siječnja Nova godina 25. lipnja 6. siječnja Bogojavljanje 5. kolovoza ili Sveta tri kralja

01/5531 755

℡

01/5531 335 099/3037 677 099/3037 678

Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora

116

TIM4PIN MAGAZIN 4/2013.

Novo u svibnju!

IZOBR AZBA U SUSTAVU JAVNE NABAVE! Sukladno članku 178. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/2011) i člancima 16. i 17. Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012)

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, Zagreb ispunio je zakonske uvjete i dobio ovlaštenje KLASA: UP/I-406-01/13-01/04, URBROJ: 526-06-02/1-13-2 za provođenje izobrazbe u području javne nabave.

TIM4PIN MAGAZIN • travanj • 2013.

Integracija Jednostavnost Učinkovitost

TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI 10000 ZAGREB

•

Lokalni izbori i ﬁnanciranje izborne promidžbe Tromjesečni ﬁnancijski izvještaji Kultura i sport u EU fondovima

•

Izbori za EU parlament

Poslovna privlačnost gradova i općina Porez na nekretnine izazovi u provedbi za JLS Komunalni doprinos obračun i naplata

Radionice u travnju! • Riznica JLP(R)S

• Poslovanje sindikata • Financiranje političkih stranaka BROJ

•

2013

NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: CENTAR@TIM4PIN.HR