Kiro kozarov rusalii

Page 1

Kiro Kozarov Kiro Kostadin Kozarov (1955, Strumica) osnovno obrazovanie zavr{il vo Turnovo. Zavr{il fakultet za politi~ki nauki vo Belgrad. Po majka e od Sekirnik i e vospituvan vo duhot na be`anskite tradicii. Avtorovata profesionalna anga`iranost }e se razviva kako simbioza od negovite iskustva kako politikolog i negovata trajna duhovna i rabotna opredelenost da & se oddade na op{testvenata nadgradba (makedonskite kulturni vrednosti). Pod mototo: „Vo kulturta i istorijata nema golemi i mali, tuka site sme ednakvi“, so svoi istomislenici od Germanija, Portugalija, Polska, Irska, Rusija i [panija ja formiraat Unisono Evropa (1997), kulturna berza. Edna od celite na ovaa organizacija e me|usebno zapoznavawe, sorabotka i poddr{ka. Na ovoj na~in makedonskite trajni kulturni vrednosti (za `al mal del), se pretstavuvani pred tamo{nata javnost. Se zanimava so kratkometra`en film, fotografija i slikarstvo. Za svojata rabota i tvore{tvo dobival op{testveni priznanija i nagradi na gradsko, republi~ko i me|unarodno ramni{te. E-mail: unisonostrumica@yahoo.com

978- 9989- 163- 98- 2

Kiro Kozarov


Kiro Kozarov RUSALII

1


Ovaa publikacija e realizirana so finansiska poddr{ka na Ministerstvoto za kultura na Republika Makedonija vo ramkite na Godi{nata programa za kulturata za 2010 godina Š Site prava za ova izdanie se za{titeni so zakon. Zabraneto e kopirawe, umno`uvawe i objavuvawe na delovi ili na celoto izdanie vo pe~ateni i elektronski mediumi ili za drug vid javna upotreba ili izvedba bez soglasnost na avtorot.

2


KIRO KOZAROV

RUSALII

3


4


5


Nave~er, koga si legnuvam, doa|a edna senka vo mojot krevet, se frla vrz mene 1 Vra}aj}i se doma vo i po~nuva da me davi. Me davi so seloto, rusalijata Lazar dvete race, me stega silno i vika: Del~ev slu{nal zurli i „Taa mo`e{e da te nosi devet meseci a ti ne izdr`a nitu devet dena“!1

6

tapani: „Prosti mi majko“, i se fatil na oroto. Negovata majka po~inala pred samo sedum dena.


predgovor

7


8


PREDGOVOR

Edna

markantna pojava, bezmalku celo edno narodno dvi`ewe organizirano vo vooru`eni formacii, sostaveni od po ~etiriesetina ma`i, na pove}e mesta i vo isto vreme so dlaboka i misteriozna pove}eslojna uloga, ili samo neobi~na folklorna grupa so op{topoznati narodni obi~ai koi dopiraat samo do dnevnite i lesno uo~livi horizonti na obi~niot ~ovek? Kako se poimale tie vo svojata geneza i istoriski razvoj, {to prenesuvale dlaboko vo sebe niz vremeto i dali e mo`no da se odmota velot na tajnata i dokraj nedore~enata prikazna koja se protega od tuka do desetici vekovi nazad, zarinkani dlaboko vo istorijata. Se obiduvam da gi pretstavam rusaliite, da ja obelodenam pred ~itatelite raspolo`ivata materija, rezimirano, sobrana na edno mesto, svesen deka celata tema e ogromna i nevozmo`no e da se pretstavi vo seta nejzina golemina, objektivnost i ~uvstvitelnost. Imav privilegija (a sega gledam i mnogu drugi pridobivki) da `iveam so rusaliite od Kuku{ko, da gi slu{am sekojdnevno „porakite“ za begalcite (za najubavite i najdobrite, najtrudoqubivite, najmiroqubivite i najnama~enite lu|e na svetot). ^uvstvuvam deka sum seriozno „ozra~en“ so niv. Replikata so koja go zapo~nuvam ova navistina va`no izdanie dovolno silno zboruva za zarazata i predizvikot kon pojavata nare~ena rusalii, rusaliski obi~ai, rusaliska muzika, rusaliski igri. Mo`ebi mnogu zadocneto se pojavil obidot na mnogumina da se zapre vremeto na odumirawe i da se izbavat od zaboravot site onie {to pred nekolku desetletija krstosuvale niz strumi~kata ramnica, igraj}i go neprekinatoto oro na rusaliite od Kuku{ko. Nesomneno, mnogu imiwa na rusalii, na{i predci ostanale od drugata strana na rekata i poleka is~eznaa od horizontot na narodnoto pametewe, a so niv i mnogu intimni svedo{tva, no i objektivni informacii za pojavata koja mo`ebi nikojpat nema celosno da se razotkrie. No, i dodeka igrale, tie ne mislele na sebe. Svojata celost (duhot i teloto) sekoga{ ja podaruvale na misijata na rusaliite. Vsu{nost bile, samo rusalii vo dvanaesette dena, bez drugo ime i prezime. Verojatno zaradi takvata podredenost, oddadenost kon rusalistvoto, toa opstanalo niz vekovite. 9


10

PREDGOVOR

Mnogu ~esto se pra{uvav, koja e taa sila i {to e toa {to vo selo Sekirnik, bez somnenie epicentarot na be`an{tinata, go odr`uva rusalistvoto (vo dene{nata forma) so tolku silen intenzitet? Lu|eto si `iveat so ovaa vekovna tradicija i ja nosat vo sebe kako nekoj u{te pri ra|aweto da gi poprskal so rusaliska voda i gi ma|epsuva, ili pak na rodilkite im dal da se napijat dodeka go nosat plodot, ili mo`ebi u{te pred toa na tatkovcite ili na nivnite dedovci. Trgnav da ja baram nau~nata no i narodnata vistina za rusaliite. Kolku podaleku nao|av pi{ani izvori, referati, dokumenti, tolku pove}e bev ispolnet zaradi interesot {to istra`uva~ite mu go posvetile na rusaliite. (Skoro ne postoi nacionalna nauka koja preku svoite istaknati pretstavnici ne go zabele`ala prisustvoto na ovaa pojava na teritorijata na Evropa). Sekoj referat, dokument, otkriva{e edna nova vistina, novi horizonti, go nadopolnuva{e moeto skromno znaewe i mi dava{e sila i volja da prodol`am. Razgovarav (so) i bev poddr`uvan od stru~ni lica za taa tema, no i so obi~ni lu|e; pro~itav mnogu materijali, tragav po literatura i nao|av interesni i va`ni podatoci no, iako beskrajno blagodaren na ovie soznanija, sepak, ne{to postojano mi nedostasuva{e. Sakav kon literaturata za rusaliite od Kuku{ko da go pribli`am ~uvstvoto {to lu|eto od ovie krai{ta go imaa, predanosta kon ovoj ritual i na~inot na `ivot {to go imaa tie, nivnata celosna posvetenost, i sebeidentifikuvawe so rusalistvoto do granicite na posebnosta, edinstvenosta, narcisoidnosta. Tie, pred s# bea rusalii, a potoa obi~ni lu|e zemjodelci, vodeni~ari, trgovci, tatkovci. Do tamu be{e nivniot svoeviden fanatizam. Toa {to nie vo na{ata istorija gi imavme rusaliite, so seta nivna originalna i unikatna projava i starovremenski rudimenti, ni be{e sudbina. Nivnoto prisustvo na ovoj svet ja oboi istorijata na eden del od makedonskiot narod so silna nijansa. Za~uvuvaweto na nivnata traga, postoeweto, nivnite koreni, poteklo i ime, e na{a obvrska, a otkrivaweto na nivnata su{tina na{ interes. Tokmu zatoa treba da gi prou~uvame i izdigneme na piedestalot na naukata (zaradi nivno celosno zapoznavawe), kako {to za svoite toa go pravat drugite narodi. Se zafativ so ovoj ~in na pi{uvawe so namera da gi soberam (kolku mi dozvoluva znaeweto) tekstovite, polemikite, teoriite okolu su{testvenite pra{awa za rusaliite, potekloto, misijata (veruvaweto vo paganstvoto i hristijanstvoto), nivnata opsednatost, vremeto na odr`uvaweto


PREDGOVOR

na nivnite igri. Veruvam deka, pred da pomine dolgo vreme, Republika Makedonija }e gi za~uva rusaliite kako nacionalno folklorno bogatstvo. Go polo`uvam ovde mojot prilog (so golema po~it kon site onie {to vo pismena forma gi za~uvale rusaliite) vo utvrduvawe (pred svetot a i pred nas) na definicijata za na{iot identitet, kultura i osvetluvawe na u{te edna pateka kon nacionalnata i religiska svest, a vo fiokite na evropskite duhovni trezori }e svetne u{te eden biser na me|u~ove~ka tolerancija, razbirawe, pomiruvawe i prosvetuvawe.

11


12


voved

13


14


VOVED

Vo

prirodata postojat korewa koi ne mo`ete da gi iskorenite. Ednostavno, {to i da im pravite, kako i da gi uni{tuvate, da gi gazite, palete, se~ete, frlate, da gi pcuete i udirate, tie po izvesno vreme }e se is~urlat, povtorno }e izniknat, }e si prodol`at da `iveat kako da se nedopreni, kako da odrabotile mnogu pred o~ite na Boga za dokaz na svojata vera i oddadenost kon nego, a sega Bog im vra}a, gi ~uva, gi poddr`uva i odr`uva. Tie korewa se vikaat troskot. I koga nekogo ne go sakate, („nógo-j lo{“), slobodno nare~ete go troskot. No, ako nekogo sakate i vi e va`no toj da e silen, da opstane, da `ivee, da go gledate kako raste od godina vo godina, blagosloven i ispolnet i da mu se raduvate, velite deka sakate da bide otporen na s#, kako troskot. Edna rabota, edno su{testvo, a kolku razli~no go poimame. „Tie“ so mrak, so zakrvaveni o~i, so ~udno silna omraza, a ovie polni so qubov i najsuptilna ne`nost. Ne`ni, a silni kako troskot. Na{ite predci, na{ite dobrodu{ni i prekrasni predci. Na{ite pradedovci. Takviot troskot be{e definicijata za pre`ivuvawe na begalcite, uni{tuvani i proteruvani od nivnite `iveali{ta kako da nemale du{a, kako da ne gi bolelo, kako da bile troskot. A tie – „troskot“, no kako najubava slika, vo prekrasna bela obleka, so gord i golem ~ekor, so silna zurla i mo}en tapan, so vita snaga i nabrano ~elo, izniknale srede novite dvorovi. Pominaa 97 lázăra1 otkako begalcite, spasuvaj}i gi svoite `ivoti, prebegale vo ovie krai{ta. Gi ponesle so sebe „samo“ svoite kiléri2, do tavan polni so duhovni bogatstva. Denes tie se tuka, ~etvrtata generacija, a kako da se istite od pred stotina godini, samo mladi, polni so novi potrebi, novi vidici, `elni za slava i vistina, so polna glava rusalistvo. Kako naslada, denes vo izobilie se hranime od tie kiléri polni so duhovni bogatstva; na{iot jazik, igrite, religijata, tradicijata i, ne treba da pravime k'tắk3, nema potreba od stiskawe, imame vrednosti vo izobilstvo. Gi znaat sinovite i vnucite luznite na nivnite tatkovci i dedovci, zatoa igrata e tolku ista, zatoa vremeto ni{to ne promenilo! Istorija koja mo`e da se dopre so obrazot.

1 Hristijanski praznik. Begalcite ~esto taka gi broele svoite godini. Pr: Kolku Lazara napolni ve}e. 2 Posebna prostorija vo koja se ~uvaat hrana i drugi va`ni produkti. 3 Koga nema jadewe vo dovolni koli~ini i mora da se {tedi. „Jadi malku da ima i za utre.“

15


16

VOVED

Golem e fondot na „ne{tata“ koi ni gi ostavija i denes s# u{te ni gi nudat rusaliite preku nivnata filozofija, socijalna dimenzija, gradewe zakoni i normi, nivno po~ituvawe i sproveduvawe, smisla za umetnost i umetni~ki dostreli, veruvawe vo boga i sebe, qubov kon lu|eto i svoite, borba za dostoinstvo i postoewe. Rusaliite se borele protiv temnite sili na zloto, nudej}i ja svojata hrabrost, samo`rtva, davaj}i del od sebe, a ~esto i celite sebe. Si izgradile hram so svojata vera, so svoeto znaewe, so svoja zasluga, so svoja pot. Prvi nudele i ne ~ekale za vozvrat, a dobivale tolku mnogu. Da gi potsetime i zapametime rusaliite od Kuku{ko preku podale~nata istorija i legenda za niv, so zna~ajnite i dragoceni tekstovi pi{uvani od na{ite prerodbenici, i so celosna po~it kon duhot i tradicijata {to rusaliite od strumi~kata okolija otsekoga{ ja imale vo sebe. Mnogu ne{ta ne dozvoluvat da se odbrani najgolemiot del od tradicijata i obi~aite, no porakata e tuka, jasna i nedvosmislena. Osoznavaj}i gi niv, se za~uvuvame sebesi. Golema nade` i verba im davale na lu|eto, a za sebe sobirale te{kotii, opasnosti, no i mnogu naklonost i qubov, a vo crkvata na vra}awe posle igrite, molitva i prerodba vo posebna li~nost. Nivnoto veruvawe vo vistinata na misijata, nivnata pobo`nost i pokornost na zakonite na rusaliite odela dotamu {to vo tekot na dvanaesetdnevnata misija mnogu od niv, borej}i se da si ja za~uvaat gordosta, dostoinstvoto i silata na rusaliskata grupa, bile ubivani, a nivnite grobovi, nemo le`ej}i pokraj patot, svedo~at za vistinata na nivnata vera i nivnata ~istina. Silni, zadoeni so instinkt za nade` i samo`rtva, od obi~en selanec ili kuku{anec, se vpu{taat vo dru`ina so neizvesnost i vo dvanaesette dena se pretvoraat vo vojnici na verata, se pretvoraat vo besprekorna disciplina, go po~ituvaat zakonot na molkot, podgotveni i da zaginat, a nivniot zavet rovari dlaboko vo dolapite na du{ata i nemirno i silno gi potsetuva sekojdnevno svoite naslednici, obiduvaj}i se da nadvladee nad nivnite sovremeni `ivoti, dnevni obvrski i zadol`enija i da gi natera da se borat i mislat na svojata tradicija. Begalcite gi napu{tile pod prinuda svoite rodni ogni{ta i se naselile vo novi. Strumi~ko im stanalo mesto za kraj na razdelbi. Go prenele niz tradicijata, niz bolkata i radosta, niz vekovite, preku svoite pokolenija rodot, talentot, umetnosta i se izrodile, kako {to veli biblijata, od niv pokolenija so upornost sli~ni na nivna4 Begalec po majka ta, besprimerna nadarenost i ubavina i stignale do genite od selo Sekirnik na Simon Trp~eski4, do tapanite na Zoran Maxirov5, do tea5 Begalec po tatko.


tarot na Risto [i{kov6, do romanite na Ta{ko Georgievski7, do „Kuku{kiot govor“ na Kosta Peev,8 do skalpelot na d-r Aleksandar Hristov9, do dene{nite rusalii. Mu go „okupirale“ umot na Mitko Maxunkov, pa vika, pi{uva, se rasprava, doka`uva i nikako ne se otka`uva deka slu~ajnoto se}avawe s# pove}e stanuva merka na istorijata. „Sétne k'i v‡kme dék să ~in‡a rusăl‡jte“.10

6

Dete begalec Dete begalec 8 Za{titnik na govorot na begalcite 9 Begalec po tatko od selo Sekirnik 10 Posle }e se pra{uvame kade is~eznaa rusaliite. (M. Maxunkov)

VOVED

7

17


18


poteklo Ná{te kóo să-prăsil‡li trinăjsta gud‡na, ká –izbigáli týka, toó óro săra{‡rilo i týka. Toó, rýsălickuto óro sé gu-vódaa stári ná{i bi`ánci, l'ýde dójdăni ut-Kýku{ko, ud-dól, ud-ná{to. (Goce Petrov od selo Sekirnik, Kuku{kiot govor – Kosta Peev)

19


Tamu kaj {to se rodeni, kade {to se krsteni, e nivnoto poteklo. Kuku{ko e nivnata „Tăga za jug“. 20

POTEKLO

Vratete se nazad! Vo son im dovikuvaa umrenite. Zapalete ni sve}a. Ovde zemjata s# u{te mirisa na nas. ]e gi prepoznae i va{ite ~ekori. Stapkite ni se meki i ne`ni. Na na{ite brazdi! se raduva zemjata. Ni gi ~uva grobovite, za{to ni gi iskr{ija krstovite. So nea izrasnavme zaedno.


POTEKLO

Istra`uva~ite

na rusaliite1 (na obi~aite i igrite) im posvetile dol`no vnimanie i imale seriozen odnos kon ova pojava. Se razbira, vremenskite skali koi gi ka~uvale ili sleguvale niz istorijata, periodite niz koi pominale, dodavale ili odzemale od nivnata originalnost i site tie vlijanija ostavile plastovi vrz portretot na rusaliite, isto kako {to rusaliite ostavija svoi tragi i vlijanija vo du{ata, karakterot, kulturata, identitetot na generacii svoi pokolenija. Kako rezultat na vlijanijata niz dolgata istorija, patot koj go pominale niz razni kulturi, op{testveni, politi~ki, voeni ureduvawa, rusaliite gi podelile istra`uva~ite vo teorijata za nivnoto poteklo i ime. Vo oblikot vo koi gi nao|aat etnografite vo 19 vek (praznici i igri) tie se ve}e hristijanizirani, no uspeale da rekonstruiraat del od nivnata su{tina preku stari predanija, svedo{tva, dokumenti, preku pesnite za niv, preku toponimot rusaliski grobi{ta. Sepak, nivnata vistinska smisla i uloga do denes ne e otkriena. Denes, podelenosta glavno se sveduva na dve teorii: ednata tvrdi deka rusaliite imaat slovensko poteklo, a drugite deka se od rimsko pagansko vreme. Vizantiskiot pisatel, ohridskiot episkop Dmitrij Homatijan (1230 godina) zboruva za specijalni igri vo Makedonija, nare~eni rusalki, vo sedmicata posle Pedesetnicata. „Mladi lu|e gi {etaat selata vo dru`ini, sobiraat podaroci, igraat, skokaat i izveduvaat nemi dvi`ewa (pantomima).“2 Kaj ovie obi~ai ima elementi od starata slovenska religija, veruvawe vo razni natprirodni su{testva, dobri i lo{i duhovi, samovili, karakonxuli, veruvawe vo krugot i odnosite me|u `ivite i mrtvite. Ovie obredni igri gi nao|ame kaj site balkanski narodi: Bugari, Grci, Romanci, Albanci.3 Drugi mislat deka imeto bi mo`elo da vle~e koren od rimskiot praznik „rosata“, „rosalia“ (praznik vo vrska so kultot na mrtvite i se veruvalo deka vo ovie denovi mrvite du{i slobodno {etaat niz svetot i onie {to im popre~uvale za vreme na nivnoto praznuvawe bile povreduvani, kaznuvani.4 Zatoa se formirale rusaliskite grupi koi mo`ele da im se sprotivstavat i da se borat protiv niv. Rimskite obi~ai vrzani so gorespomenatite praznici bi mo`ele da imaat vlijanie vrz obi~aite vo severoisto~niot del na Balkanot, kako i vrz ju`nite Sloveni.

1

Rusaliite go dobile imeto spored igrite {to gi izveduvale. Terminot rusalija go upotrebuva u{te vo 12 vek, Theodor Balsaman, koga zboruva za narodnite sobiri na pana|uri {to se odr`uvale po Veligden. 2 Akademik Mihail Arnaudov 3 Vera Kli~kova, Makedonski folklor, 3-4/1969 4 Lubor Niederle (@ivot starih slovena – Praga 1916, 244-245) 4a Enciklopedijata na Ukraina (Mikola Mu{inka i Ivan Korovitski), imeto „rosalia“ ima koreni od starorimskoto praznuvawe na rozite (23 maj), koe vo Ukraina se prefrlil preku ju`nite Sloveni i bil vmetnat vo paganskiot folkloren kalendar kako festival na plodnosta. Rosalia, Rusallia, Troitsia, Zelani sviata, letno praznuvawe koe se odr`uva 50 dena po Veligden i se povrzuva so paganskiot kult na mrtvite i rusalkite. 4b Re~nik na albanskata religija, mitologoja i narodna kultura – Robert Elsie – str. 221 Rusicant – na albanski. Rom. Strat de rusalii or todorusale Naroden obi~aj i veruvawe koe se praznuva od pravoslavnite `eni i deca 25 dena posle Veligden.

21


Slobodan Ze~evi}, Predawa o rusaliskim grobqima u isto~noj Srbii - (Narodno stvarala{tvo, folklorni svezak, 3-4, 1962 Beograd) 6 Vera Kli~kova, Mak. folklor 3-41969 7 T. Vra`inovski, Narodna tradicija, MM 1999, str. 13 7a Ukrainska en– ciklopedija Hristijanskanskata crkva aktivno mu oponirala na paganizmot, sprotivstavuvaj}i mu se so nudewe na poprifatlivi re{enija, obredi i bibliski u~ewa koi mu bile bliski na narodot. Zamenuvaweto na mitolo{kite elementi be{e kombinirano so hristijanski elementi, kreiraj}i „dvojno veruvawe“. Taka Rosalia se zameni so Spu{taweto na Svetiot Duh.)

22

* Rusaliite vo strumi~kiot region do{le kako del od duhovnoto i materijalnoto bogatstvo na begalcite od kuku{kata okolija. Balkanskite vojni go predizvikale golemiot egzodus na makedonskoto naselenie, a na 29 juni 1913, spored stariot stil, definitivno bil uni{ten `ivotot vo ubaviot grad Kuku{ i negovata okolija so selata Koxa Omarli, Surlevo, Akanxalii, Morarci, Ambar ]oj, Nimanci, Apostolar, Ixilare, Aleksovo, Krecovo, Dragomirci, [temnica, Gradobor, [e}erlija, Gramadna, Motulovo, Iraklija, Planica, Beglerievo, Hanxilar, Grba{el, Pa-

POTEKLO

5

No, ju`nite Sloveni, vo vremeto koga mo`ele da dojdat vo dopir so rimskite obi~ai, ve}e vo dobar del bile hristijani, a hristijanstvoto nagolemo gi potisnalo paganskite sfa}awa. Osven toa, tragite na „rosalia“ bile zabranuvani vo vremeto na prodiraweto i konsolidacijata na ju`nite Sloveni i zatoa e malku verojatno deka tie taka brzo gi prifatile rimskite obi~ai i osobeno da gi pro{irat me|u drugite Sloveni5. Ovie obi~ai imaat elementi od starata slovenska religija, veruvawe vo razni natprirodni su{testva: samovili, dobri i lo{i duhovi, vetru{ki, karakonxuli. Vo Gevgelisko postoi legenda, povrzana so staroto pagansko poteklo na rusaliite, nivnite obredi i obi~ai. Legendata ka`uva deka imeto doa|a od cve}eto roza – trendafil, koe eden zaquben ergen go ukral od gradinata na sakanata moma. Roditelite na devojkata bile protiv taa vrska, pa go progonuvale mom~eto. Progonuvanoto mom~e se udavilo vo planinskoto ezero Virot, a podocna istoto go napravila i devojkata poradi golemata qubov i bolka po sakaniot. Ottoga{ se proslavuvaat ovie denovi. Spored legendata, rusaliskata grupa se sostoela od 32 igra~i kako povrzuvawe so 32 izvora od koi se polnelo ezeroto.6 So pojavata na hristijanstvoto rusaliskite obi~ai po~nale zabele`livo da se menuvaat, me{aj}i gi pritoa staropaganskite rituali i hristijanskite veruvawa i obi~ai. Sekako deka hristijanstvoto napravilo napori da gi otstrani takvite obi~ai i veruvawa, no kako {to vremeto poka`uva, tie te{ko se iskorenuvaat, pa zatoa bilo najlesno i popametno da se prifatat niz nekoja poblaga forma ili da se promenat so dodavawe na svoi karakteristiki. Isprepletuvaweto na dvata kulturni modela: hristijanstvo – paganizam go ovozmo`ilo egzistiraweto na dvete veruvawa vo eden vremenski period (dvoverie), taka {to nekoi od niv vo narodot `iveat i denes.7 Na vakvite paganski elementi denes crkvata gleda kako na folklorni obi~ai.


POTEKLO

taros, Ro{lovo, Ajdarlija, @ensko i mnogu drugi. Denes Egejska Makedonija (kako sedma administrativna oblast vo Grcija) e podelena na 13 okruzi, vo ~ij sostav vleguvaat 27 okolii. Edna od ovie okolii e kuku{kata8 (tatkovinata na rusaliite, KK) Prepoloveni, premoreni, prepla{eni, ne~isti, razdeleni, do{le vo Strumica, Turnovo, Sekirnik, Radovo, Ilovica, [tuka, Ednoku}evo, Su{ica, Borisovo, Mokrino, Petralinci, Nova Maala, nadevaj}i se deka utre ili zadutre, ako ne do nedela najdocna, vojnata }e zavr{i i tie }e se vratat. K'i- {-ójme doma9 Nikojpat ne si otidoa nazad, doma. Egzodusot gi preimenuva ovie Makedonci; starosedelcite }e gi nare~at be`anci – b‡galci. Taka }e se identifikuvaat vo novite sredini, taka imenuvani }e go napu{tat ovoj svet. Od Strumi~ko do „Udunat“10 (preku Belasica) edna ptica mo`e da preleta za eden podolg mig, a tie ne mo`ea da se vratat za eden ~ove~ki `ivot. Kako rezultat na vekovnata tradicija, koja ja nosele so sebe kako svojata du{a, svesnosta od potrebata da se za{titat (za{to „zlite sili“ gi imalo i tuka), `elbata da si go zadr`at obele`jeto, da se organizirani me|u sebe, begalcite sozdavale rusaliski grupi vo novite mesta na `iveewe. Vo rusaliskite dru`ini u~estvuvale i starosedelcite. Magi~nata sila i ubavata gletka na rusaliite, dokomponirana so muzikata, bile predizvik {to starosedelcite ne sakale da go propu{tat. Rusaliskite dru`ini u{te vo prviot pohod ja osvoile naklonosta na lu|eto od ovie prostori, a tie poleka gi prifatile novite krai{ta za svoi. Za`iveale zaedno, se po~ituvale i podu~uvale me|u sebe, a gi za~uvale svoite osnovni i najva`ni obele`ja, za{to i po mnogu desetletja tie s# u{te veruvale deka }e se vratat doma.11 Golemata slava, vozvi{enosta na rusaliite (rusaliskite grupi) so vekovi nanazad, nivnoto vlijanie vrz narodot, se manifestirale tokmu vo nivnoto prifa}awe od starosedelcite, no vo isto vreme ova ni poka`uva deka rusaliite bile prisutni na ovie prostori i porano i narodot gi poznaval. Potvrda na takvata teza se rusaliskite grobi{ta na Belasica, Ogra`den, Radovi{ko. No, toga{nite rusalii igrale i si zaminuvale taka {to ovde{niot narod ne mo`el da komunicira so niv i celosno da gi zapoznae. Rusaliite (begalci) naseluvaj}i se vo ovie krai{ta, go donesle rusalistvoto, no i go podelile so starosedelcite.

8

Todor Hristov, Atlas na naselenite mesta vo Egejska Makedonija, 1997 str. 159 9 ]e si odime doma 10 Od drugata strana 11 Kosta Peev, Kuku{kiot govor. Prepoznatlivosta i nepromenlivosta na identitetot kaj begalcite e mnogu silno za~uvan vo skoro site poedine~ni delovi na projava. nivnata Me|u mnogute drugi specifi~nosti, go za~uvale i jazikot kako osnovno obele`je na edna nacionalna originalnost ili negova poddijalekti~ka specifika. Iako sekojdnevno vo kontakti so starosedelcite (kako dominantni), sepak izostavuvaj}i go gradot, denes be`anskiot govor skoro vo celost e za~uvan kako i pred 97 godini, odnosno nivnoto doa|awe ovde pred naletot na egzodusot.

23


24


rusaliska dru`ina

25


26


Rusaliska dru`ina od selo Turnovo (1932)

RUSALISKA DRU@INA

Na

prviot den na Bo`ik i slednite dvanaeset dena, nare~eni „nekrsteni denovi“, trgnuvala da igra od selo vo selo, od ku}a vo ku}a, grupa lu|e sobrani od Kuku{ i od okolnite naseleni mesta, nare~ena RUSALISKA DRU@INA. Edna interesena forma na organizacija ja karakterizira rusaliskata dru`ina. Soo~ena so serioznosta na „pojavata“ protiv koja se borele, grupata morala da bide dobro podgotvena, vojni~ki organizirana, educirana i psihofizi~ki podgotvena. Pred grupata se pojavuvale mnogu problemi i pre~ki od sekakva priroda koi taa morala da gi re{ava, otstranuva, sovladuva. No, isto taka, celite {to grupata trebalo da gi ostvari preku svojata misija vo slednite dvanaeset dena bile popre~uvani i od vlastite. Taka, grupata trebala da se podgotvi seopfatno, da se educira okolu celite za koi }e igraat, simbolite koi }e mora da gi nosat, da gi „progoltaat“ uslovite {to vlastite im gi nametnuvale. Site ovie pre~ki, dilemi, te{kotii se re{avale so stroga podgotovka i so svesnost i mudrost na organizatorot, no i na samite ~lenovi. 27


Rusaliska dru`ina od selo Sekirnik (1929)

28


29


RUSALISKA DRU@INA

Rusaliska grupa sostavena od rusalii od pove}e naseleni mesta (snimeni okolu 1929)

Zatoa, nekolku nedeli pred Bo`ik vo organizacija na crkovniot nastojnik vo seloto i idniot glavatar na rusaliskata grupa, po~nuvalo da se sobiraat ~lenovi za rusaliskata grupa. Se barale rusalii prvo vo mestoto na `iveewe, a ako takvi nemalo vo dovolen broj, se pokanuvale i od sosednite naseleni mesta. Posebna ~est i privilegija pretstavuvalo da se bide rusalija, no i golema odgovornost. Sekoj ne mo`el da bide rusalija. Prvata vrata na „audicijata“ bila `elbata na idniot rusalija i negovata podgotvenost da se nosi so toj predizvik (istrajnost vo tie dvanaeset dena, mo`nite slu~ki na sudir so druga grupa, otsustvo od doma, a od druga strana, pominuvawe niz kriteriumite {to bile objektivno postavuvani spored tradicijata, a nadgleduvani od odgovornite i od drugite ~lenovi na dru`inata. Psiholo{kata, idejnoreligioznata podgotvenost, fizi~kata izdr`livost i izgled, dr`eweto na teloto, figurata na kandidatot, talentot vo igrata, bile edni od dominantnite kriteriumi. Rusaliite posvetuvale posebno vnimanie na talentot za igra, za{to se veruvalo deka se najdobrite tan~ari vo mestoto na `iveewe. Avtoritetot {to ~lenot go u`ival vo sredinata vlijael vrz stepenot na serioznosta na grupata. Izborot bil mnogu logi~en i vo seta negova kompleksnost ednostaven. Onoj {to ne mo`el da izdr`i se otka`uval samiot, ili pak dobival drugi zadol`enija.

30


„Toj {to srce ima noga nema, se otka`uva samiot“¹. @elbata da se bide rusalija ne sekojpat bila dovolna. Tie pe{a~ele mnogu i igrale po celi denovi, taka {to fizi~kata izdr`livost bila mnogu odlu~uva~ka.² Rusaliskite grupi bile kompaktni i so nepromenliv sostav so godini. Promeni se pravele samo vo slu~aj na dopolnuvawe na grupata poradi starost, bolest, smrt ili otka`uvawe na nekoj od postojanite ~lenovi. Za da mo`e da funkcionira i da ja ostvari svojata cel, rusaliskata grupa bila organizirana vrz principot na nadredenost i podredenost, jasno odredeni ulogi i zada~i na sekoj ~len do najsitniot detal. Grupata se sostoela od 20 do 40 lu|e (ma`i) na vozrast od dvaesetina do ~etiriesetina godini. No, po pravilo, brojot na grupata ne bil fiksno odreden. Se pravela grupa vo zavisnost od brojot na izbranite kandidati. Grupata se formirala vrz principot na dvojki – parovi. ^lenovite na grupata bile tolku cvrsto povrzani me|u sebe {to se broele kako parovi. Sekoj ~len na grupata imal svoja dvojka. Tie se dvi`ele, odmorale, spiele, jadele zaedno. Dvajcata rusalii bile dve tela edna misla.

¹ Goce Petrov, selo Sekirnik ² Ako potsetime deka rusaliite igraat cel den, od utro do ve~er, ne ru~aat, nemaat odmor za ru~ek, vo januarski zimi, toga{ razbirlivo e deka fizi~kata izdr`livost e va`en kriterium.

RUSALISKA DRU@INA

Rusaliska grupa od selo Su{ica, snimena na 13.01.1934, vo Strumica Foto: Milan Aptekarot. Vedna{ posle fotografiraweto zaminale za selo Velusa.

31


Vo nieden slu~aj vo dvanaesette dena tie ne se dvoele. Nitu edniot nitu drugiot ne smeel da ja napu{ti dru`inata. Se vardele eden so drug vo sekoj moment. Duri i vo slu~aj na smrt vo negovoto semejstvo toj ne smeel da si odi doma. Grupata bila kompaktna site dvanaeset dena. Ako edniot zaostane vo mar{ot drugiot go sledi, ili pak ako se najde vo situacija da e bespomo{en i ne mo`e da se brani, drugiot so sabjata vitla nad negovata glava, {titej}i go od zlite sili. Su{tinata na zakonot na dvojki e vo neprekinatata me|usebna za{tita.

32

RUSALISKA DRU@INA.

Rusaliska grupa od selo Ilovica Na opa~inata na slikata: „Uspomena na rusalije u 1930 godina u Male{evo. – Mito ЂorÚeviћ“ (Vo Peh~evo gi vikale Ajti). Ivan Stanoev


RUSALISKA DRU@INA

Rusaliska grupa od Strumica, slikana okolu 1930 g., vo dvorot na katoli~kata crkva.

Rusaliskata dru`ina ja sostavuval glavatar, nare~en băltăx‡ja¹, zaedno so crkovniot namesnik vo seloto, a ja predvodele prvite dvajca, băltăx‡jata i kesaxijata. Băltăx‡jata e glavniot i prv komandant koj ja upravuva grupata, dava komanda za trgnuvawe, za odmor na grupata, dava znak za po~etok na oroto, odlu~uva za site su{testveni, va`ni i pomalku va`ni ne{ta za dru`inata. Toj e najgolemiot avtoritet i za nego va`at posebni zakoni ili, pak, toj e izzemen od nekoi zakoni i pravila koi se zadol`itelni za drugite ~lenovi. No, vo isto vreme, toj ima i druga mnogu golema i va`na uloga. Băltăx‡jata ja za{tituva grupata i ja brani od zlite sili, a toa go pravi so svojata sekira koja ja dr`i vo desnata raka. 33


34

Principi na za{tita vo rusaliskata grupa: Grupata vo celina ja {titel băltăx‡jata1. Toa e negovata najva`na uloga. Vnatre{nata me|usebna za{tita rusaliite ja obezbeduvale eden so drug (princip na dvojki, celosna posvetenost eden na drug), a site zaedno, kako grupa, gi {titat lu|eto i bolnite, dodeka pak bezbednoto vra}awe doma, vo normalen `ivot (so zdrav um) im bilo organizirano i osigureno vo crkva so molitva.

RUSALISKA DRU@INA

¹ Bălt‡a - sekira Vo veruvaweto na narodot sekirata imala va`na uloga vo magijata i religijata, duri bila va`en centar na izvesen kult. Ottuka nejzinata vode~ka uloga vo rusaliskata dru`ina. Băltăx‡jata bil trevkar (gi poznaval lekovitite trevi), znael da lekuva i znael da rastura magii.


RUSALISKA DRU@INA

Podocna `elezniot me~ bil zamenet so kălắ~ka¹ (drvena sabja)

Prviot od vtorata dvojka e juzba{ijata ili tan~arot. Toj prv go zapo~nuva oroto. Vo rakata dr`i me~¹ kako i drugite rusalii. Toa se ~etvoricata voda~i na grupata. Ogromen avtoritet, vlijanie vrz grupata i, se razbira, odgovornost. Toa se lu|eto koi go dr`at celokupniot komanden arsenal. ^au{ite se kontrolorite, odr`uva~ite na redot i disciplinata vo strojot. Edniot se dvi`i napred, a drugiot nazad i gi kontroliraat redot, linijata na kolonata, dr`eweto na rusaliite. Svoevidnata voena organizacija na rusaliskata dru`ina se manifestirala i so po~etokot na denot i nivnoto budewe. Denot na rusaliite i po~etokot na igrite bil seriozno organiziran. ^ukaweto na tapanot bilo znak za budewe. Gi budele vo ranite zori, a tie vedna{ po~nuvale so podgotovkite okolu sebe, a potoa imale pojadok koj go dobivale od doma}inot kade {to preno}evale. Po pojadokot, grupata se sobirala vo ku}ata kade {to preno}eval băltăx‡jata. Pred trgnuvawe, ~au{ite vrz dru`inata sproveduvale smotra. Se proveruvalo dali site se na broj, dali se zdravi i `ivi, dali se oble~eni i podgotveni za igrawe. Redot i strojot morale da bidat besprekorni. Koga ve}e bile postroeni, băltăx‡jata pominuval ostro i brzo so sekirata pred nozete na rusaliite, taka {to ako ne bile besprekorno naredeni nekoj mo`el da bide prese~en. Vedna{ potoa sleduvala komandata za trgnuvawe. Trgnuvale so tapani i zurli. Taka podgotveni trgnuvaat, a se vra}aat pred stemnuvawe. So prviot mrak tie ve}e bile povle~eni vo naselenoto mesto. Mrakot ne smeel da gi zatekne nadvor od seloto. Grupata e obezbedena so eden par izvidnici – konar~ii, mnogu va`ni ~lenovi na grupata, nivni predvesnici vo naselenoto mesto. Toa se dvajca ma`i koi imaat zada~a da se dvi`at pred grupata i da go navestuvaat nejzinoto doa|aweto vo naselenoto mesto, za da mo`at lu|eto da se podgotvat da ja pre~ekaat i da ja primat dru`inata so site neophodni po~esti. Gi pre~ekuvale kako „carski ~eda“. 35


Izvidnicite prethodno se uveruvale slu~ajno pred niv vo seloto da ne bila druga rusaliska grupa. Vo toj slu~aj grupata ne doa|a, odnosno go zaobikoluva seloto. Isto taka, izvidnicata se gri`ela da go proveruva patot za da ne dojde do sredba na dve rusaliski grupi. (Takvite slu~ajni sredbi bile opasni). Vo slu~aj dvete grupi da se dvi`at po ist pat, izvidnicite ja predupreduvale svojata dru`ina i taa skr{nuvala od patot, trgnuvala po drug pat, ili vremeno se zasolnuvala dodeka ne pomine drugata grupa. Poradi mnogute tehni~ki raboti okolu grupata, nejzinata podgotovka, zavr{uvaweto na raboti okolu koi ne bilo vozmo`no da se anga`iraat rusaliite, kako i sobiraweto i noseweto na nasobranite prilozi, darovi, grupata imala po nekolku slugi.

RUSALISKA DRU@INA

Muzi~kiot del na grupata se sostoel od dve zurli i dva tapana. Taka organizirana da funkcionira kako eden, podgotvena vo site domeni, trgnuva da gi izvr{uva svoite zadol`enija. Taa e podgotvena da ja izvr{i svojata misija, da im pomaga na lu|eto, da se soo~i so demonite i lo{i sili, da se sudri so druga rusaliska grupa i ako dade Bog da se vratat `ivi i zdravi doma. Na krajot, posle nekrstenite denovi, koga se vra}aat doma, rusaliite se pozdravuvaat so svoite, sre}ni {to se vratile zdravi i `ivi i {to se povtorno me|u niv. Utredenta, na Bogojavlenie, vo ~est na noviot rusalija, doma{nite podgotvuvaat trpeza i zaedno so prijatelite slavat, so jadewe i piewe. Tie ve}e vo svojata familija imaat zna~aen, avtoriteten, hrabar i po~ituvan ~len koj ponatamu vo `ivotot kon svojata li~nost ja dodava, oznakata „rusalija“. I denes ~ovek, koj koga bilo, makar i mnogu odamna igral, go imenuvaat kako „rusalija“, „rusalijata“.

36


misija

37


38


Veruvaweto vo „nekrsteni denovi“, vo zli sili, duhovi

MISIJA

i samovili, vo nivnoto prisustvo na ovoj svet i nivnata sila da im popre~at na `ivite, opasnosta od povredi i zakani za lu|eto bile temata, a borbata protiv niv aktivnosta na rusaliskite grupi. No, teorijata za misijata na rusaliskite grupi i nejzinoto ostvaruvawe, kako i pridru`nite pojavi ostanale nepotpolni. Taa gi ostava istra`uva~ite nedore~eni vo odnos na nivnata esencijalna ili vkupna uloga i pojava vo istorijata. Prou~uvaweto na nivnata misija ja poka`uva {irokata svetska teritorija na rusaliite, nivnata golemina i originalnost vo sporedba so poznatite pojavi od kulturite i tradiciite na drugite narodi. * Se nametnale kako mo}ni vitezi so silata na svoeto veruvawe i silna volja, a u{te pove}e so besprekorna re{itelnost da im pomagaat na lu|eto i da gi za{titat. Bile nade` vo du{ata, kura` vo srcata, ubava slika vo o~ite. Lu|eto gi obo`avale, im se potpirale na ramo, gi barale, gi kanele i gi gostele. Bile nivnite za{titnici, nivniot spas. Dojdoa na{ite! Doa|ale kako praznik, so bela obleka i silna svirka i gi polnele lu|eto so ubavina. Gi kitele nivite du{i, im gi polnele o~ite, a na zaminuvawe im ostavale nade` i verba za cela godina. Koga pominuvale rusaliite niz nivnite domovi, veruvale i se ~uvstvuvale bezbedni, is~isteni, za{titeni. Misijata na rusaliite bila mnogu zna~ajna i seopfatna. Se borele protiv zlite sili koi vo „nekrstenite denovi“ slobodno {etale niz ovoj svet¹. Rusaliite odele od ku}a vo ku}a i preku svoite magi~ni, obredni igri gi odobrovoluvale ili gi isteruvale lo{ite sili2 od ku}ata, od dvorot, a na bolnite im davale sila i zdravje. Vo isto vreme, rusaliite, svesno ili „slu~ajno“ izvr{uvale drugi mnogu zna~ajni zada~i vo vekovnata zato~enost na Makedoncite pod tu|inskite dominacii. Tie ja odr`uvale moralnata sila na lu|eto, svesta za zaedni{tvo i potrebata od organizirana sila, koja mo`e da gi za{titi. Se manifestirale kako silni i dobro organizirani, davaj}i signal deka n# ima, tuka sme i }e ni bide podobro, }e go prebrodime i ovoj temen vek.

¹ Vo selo Sekirnik, prvata generacija na rusalii veruva{e deka rodeniot vo nekrstenite denovi mo`el da gi vidi duhovite i drugite zli sili i deka duri mo`el da gi namamuva vo zamki i da gi fa}a. Hulitelite na rusaliite, nivnite negatori i protivnici tvrdele deka za~natite vo nekrstenite denovi }e bidat pijanici. Tie gi napa|ale rusaliite deka se slu`at so pijanstva, muzika, lo{i igri i maski. Spored niv, bilo lo{o da se koleduva i rusalii da se igra. (An~o Kolяnov, Bugarija) 2 Pesnite za rusalskite grobi{ta (varijanta na balada) denes se eden od najubavite rudimenti za narodnoto veruvawe vo zlite sili. „Bulin glas od grobot“, “ Lazar i Petkana“. Lazar telci pase{e, pa se iska~i na kamen, so meden kaval zasviri... A na krajot na pesnata se veli: „Zemjata se otvori i gi pribra decata kaj sebe“, SbNU 16-17, s. 94, Koprivщica. „Baйo ma Lazar dovede / do rusalskite grobi{ta / pa si tamo ostana“, SbNU 44, no 115, od s. Batuliя, Sofisko. I vo dvete pesni rusalskite grobi{ta se mesta kade zemjata se otvora i gi progoltuva lu|eto.

39


Dobro za site. Vo toj period e izgradena (na primer), crkvata Sveta Bogorodica (19261930) vo selo Sekirnik. Spored istiot primer se odvivale rabotite i vo drugite sela. 5 Băltăxijata i juzba{ijata bile smesteni vo edna od najgolemite ku}i vo seloto. Tie nave~er gi povikuvale rusaliite, a tie doa|ale i igrale pred nasobraniot narod. Na krajot igral juzba{ijata. [tom toj po~nuval da igra, site osven băltăxijata, stanuvale na noze i taka go gledale, oddavaj}i mu po~it. 4

40

* Na krajot od naporniot den, po zavr{uvaweto so ritualite i obikolkite na ku}ite, na barawe na mesnoto naselenie, a na povik na băltăxijata, rusaliite doa|ale vo ku}ata kade toj preno}eval i igrale pred nasobraniot narod.5 Prekrasnite kostimi, te{kite i specifi~ni ora diktirani od taktot na tapanot i dvete zurli bile vistinski kulturen nastan za mesnite `iteli. Vo takvite ranove~erni natapi rusaliite gi poka`uvale svoite tan~arski ve{tini, igrale pred nasobraniot narod, polni so `elba da odigraat najubavo {to mo`at. Toa bile svoevidni koncerti koi imale cel da gi poka`at tan~arskite kvaliteti na rusaliite, da se relaksiraat i da go zabavuvaat narodot. Ovie igri i ora ne bile so ritualen ili iscelitelski karakter, tuku pripa|ale na grupata svadbarski igri ili ora koi se igrale na veselbi i proslavi.

MISIJA

3

Rusaliite se bodrele so svojata vera, crpele sila od nea i za vozvrat se borele za opstojuvawe i promovirawe na hristijanstvoto, napu{taj}i gi postepeno paganskite praznoverja. Tie ja zele vrz sebe zada~ata da se borat i so silna vera od dlabo~inata na du{ata go slavele i go vozvi{uvale hristijanstvoto. Bile glasnici na dobra volja, primer na pokorni hristijani i mudri prenesuva~i na svojata vera niz temnite, vo presret na o~ekuvanite idni vremiwa. Svesta deka nivnata vera e ve~na i najsilna gi miluvala so najubava ne`nost. Postojano pod silen pritisok, zakani, ucenuvawa i borba za zatrupuvawe vo zaboravot na nivnata s# u{te nesozreana svest za nacionalen identitet i posebnost, svojot opstanok kako narod go naso~uvaat vo jakneweto na hristijanstvoto. Hristijanskata crkva bila najsigurniot bedem za odbrana od site naezdi i zatoa hristijanstvoto bilo znak na ednakvost so narodniot identitet so nacionalnosta. Seto toa pridoneslo da se izgradat cvrsti zakoni i normi na odnesuvawe koi bile garancija za cvrstinata i silata na sekoj rusalija posebno i na grupata vo celina. Ja zele vrz sebe te{kata strana na `ivotot, no polna so humanost i ~ove~nost i trgnale vo vistinska vojna. Misijata na rusaliite se menuvala i pro{iruvala kako rezultat na prosvetuvaweto na lu|eto niz vekovite, a kako protivte`a na voenite i politi~kite dominacii dobila i socijalen beleg. Soo~eni so negri`ata na tu|ite vlasti za nivnite problemi i sekojdnevni potrebi, tie po~nale da igraat za vakuf3. Sredstvata koi gi sobirale gi namenuvale za podobruvawe na svojot `ivot, odnosno za izgradba na crkva, u~ili{te, ~e{ma ili za pomo{ na siromasite, za{to za ovie narodni potrebi vlastite ne vodele smetka.4 Sakaj}i da si go podobrat op{testveniot standard, tie }e pobaraat dozvola od vlastite i }e trgnat da igraat.


rusaliski borbi „Dajte pat!“ Bilo uslovnoto barawe na pogolemata i posilna grupa. Ako drugata grupa ne sakala da se pokori ili da se povle~e, toga{ nastanuvale krvavi sudiri.

41


42


RUSALISKI BORBI

Vo

makedonskata kulturna istorija i tradicija ostanale za~uvani „~udni“, duri za neveruvawe „zapisi“ od dvanaesetdnevniot `ivot na na{ite podale~ni i pobliski predci, imenuvani kako rusalii. Takvite nastani, inicirani od kodeksot na rusaliite, kaj nas budat poseben interes. Nabquduvani so okoto i soznanijata na obi~niot ~ovek i negovoto razumno analizirawe, obidot za preveduvawe na takvite nastani na dene{en „jazik“ mo`at da dadat nekakvi rezultati za nivno sfa}awe i nivno vklopuvawe vo kontekstot na toga{noto vreme. No, sekako, tie treba da stanat predmet na seriozna i dlaboka nau~na analiza. Nivnata neobi~nost i originalnost, nivnata raritetnost baraat analiza od religiozen, moralen, filozofski, statusen i drugi aspekti. Spored starite pi{uvani izvori¹, usnite predanija², toponimot rusaliski grobi{ta,3 narodnite pesni, i denes vo razgovorite me|u lu|eto najnormalno se komentiraat BORBITE NA RUSALIITE kako vistinski slu~ki. Kolku i da zvu~i nepoznato, ~udno i za neveruvawe i nespoivo so miroqubiviot i trudoqubiv karakter na na{iot ~ovek, negovata filozofija za neophodnosta od mirno re{avawe na problemite po pat na razgovori, kompromisi, trpenie, zaradi zaedni~ki so`ivot, sepak vo na{ata kulturna istorija i tradicija blesnuva eden „svetski“ primer na prifa}awe, neguvawe i sproveduvawe na eden kulten obi~aj i ~ovekova transformacija koja nastanuva kako rezultat na apsolutnosta na rusaliskiot kodeks i nivnata neprikosnovena vera. Vo takvata svoja transformacija ~ovekot – rusalija vleguva vo sudiri so opasnost za sopstveniot `ivot (kako neminovnost). Takviot gen na Makedonecot (odnosno obi~niot ~ovek), od edna strana, i rusaliskiot kodeks, od druga strana, go naglasuva kontrastot izrazen vo transformacijata na „obi~en ~ovek – rusalija“ i ja pravi edna od najvisokite i najva`ni vrednosti vo rusaliskata pojava. Sudirite bile `estoki so krvavi i ~esto so smrtni posledici. Mnogumina rusalii zasekoga{ ostanale

¹ Pred da se soberat za trgnuvawe, sekoj doma se pozdravuva so svoite i so rodninite so gu{kawe i baknuvawe, kako da odi vo vistinska vojna i ne se znae dali }e se vrati doma `iv ili mrtov. Za{to, navistina, se slu~uvalo mnogupati mnogu rusalii da ne se vratat doma nitu `ivi nitu mrtvi. Padnatite vo sudir so druga rusaliska grupa gi pogrebuvale na mestoto na smrtta, niv ne gi nosele doma, nitu v crkva, niv gi pogrebuvale bez religiozen obred. (K. [apkarev) 2 Edno vreme do{le rusalii od Salmanovo i od Ambar ]oj kon na{eto selo Aleksovo. Se sretnale grupite kaj rekata Galik. ^uknale tapanite i grupite po~nale da se vrtat edna okolu druga. Selanite od Aleksovo gledale od nekoja ritka. „]e se iskolat“. Natr~ale starci osumdesetgodi{nici i vlegle me|u niv. Sudirot bil spre~en. Grupite potoa se postroile i si zaminale. Iqo Daskalov (1895, Aleksovo – 1981, Radovo, Strumi~ko). 3 Toponimot rusaliski grobovi e rasprostranet i vo krai{ta za koi nema etnografski dokazi za rusaliski igri, {to uka`uva na faktot deka niv gi ima na celoto etni~ko zemji{te i ne se samo lokalna pojava. No, sekoja lokalna sredina ima svoi specifiki. (An~o Kaloяnov). Na na{ite prostori ovoj toponim go sre}avame na: - Mesnost na planinata Ogra`den. - Rusaliski grobovi, mesnost na ~as i polovina nad selo Bansko kon vrvot na Belasica, blizu srpskata `andarmeriska stanica. - Rusaliski grobovi, mesnost pome|u Mal Goten i Star Goten kaj Radovi{ (V. X.) - Rusaliski grobovi, mesnost pome|u selo Petrovo i Miravci vo blizina na Beliot raj. - Rusaliski grobovi, selo Gumenxa, Kuku{ko Pole. - Rusaliski grob, mesnost ^iflicki Geren – selo Murtino (@. V.)

43


Svetite mesta, duri i ako bile vo atarot na Turcite, ne gi ru{ele. S. Ze~evi}. Predawa o rusalijskim grobqima u isto~noj Srbii. (Narodno stvarala{tvo), Folklorni svezak 3-4, str 242-243, Beograd, 1962. Za rusaliskite grobovi pi{uva i „Carigradski vestnik“ od 1858 godina (P. R. Slaveйkov). Makedonskata arheolo{ka nauka nema izneseno mislewe za rusaliskite grobovi. 5 „Vo dale~noto minato, sekako, postoele dve protivstaveni grupi, edna koja se borela protiv 'ne~istite sili' i druga koja gi pretstavuvala samite tie ne~isti sili, grupi koi so vremeto se modificirale, no nivniot karakter ostanal ist. Op{ta karakteristika na ritualite e promenata na 'ikonografijata', kako {to e slu~ajot so `rtvuvaweto, koga ~ove~kite `rtvi se zamenuvale so `ivotinski, za najposle da se dojde do samiot simbol na `rtvata (naforata i vinoto vo hristijanstvoto).“ Akademik Mitko Maxunkov (od recenzijata kon knigata) 6 Vo narodnoto veruvawe postojat pove}e mislewa za pri~inite na rusaliskite sudiri: - Edno od veruvawata e deka grupata mislela deka, mo`ebi, drugata grupa e privid i deka toa se, vsu{nost, zlite sili koi im se pribli`uvaat. Zatoa grupata barala pokornost ili vedna{ napa|ala za da se za{titi. - Spored drugi mislewa, sudirite bile `estoki za{to spored veruvaweto, moralo da pote~e krv. (Mnogu sli~no na ova veruvawe e pesnata za [anko). - Tretoto mislewe (od periodot na osmanliskata dominacija) e deka Osmanliite gi pottiknuvale ovie dobro organizirani i vooru`ani grupi na sudir zaradi sebeuni{tuvawe. - Svoi pretstavi vo istra`uvawata za rusaliskite borbi iznesuvaat i protivnicite na rusaliite, povikuvaj}i se na u~eweto na biblijata koja uka`uva na opasnosta od zanimavawe so demoni. Vpu{teni kako obi~ni lu|e vo borba so zlite sili, tie stanuvaat opsednati i lesno manipulativni. Zlite sili gi naso~uvale dvete grupi na samouni{tuvawe. (Dela na apostolite, 19)

44

pogrebani na mestoto na borbata, a nivnite grobovi4 nemo ispraveni ja prenesuvale niz vekovite prikaznata za tragi~nata sudbina. Borbite pri sredbite bile neminovni ako ednata od grupite ne & se pokori na posilnata. Pogolemata i normalno pomo}na grupa barala ~est za sebe i pokornost od pomalata i poslaba. Pokorenata grupa trebalo da gi svrti svoite me~evi kon zemjata i so navednati glavi da pominat pod podignatite me~evi na posilnata grupa. Takvoto pokoruvawe bilo sramno. Ponekoga{ grupata se pokoruvala, zemaj}i go sramot vrz sebe i ~uvstvoto na vina, grev, ne~ista sovest, potsmev od poznanicite, prijatelite, svedocite na nastanot, niz celiot ponatamo{en `ivot. Do sudir na dve grupi mo`elo da dojde mnogu lesno ako băltăx‡ite ne bile stalo`eni, mudri i ladnokrvni li~nosti. Sepak, do sudiri doa|alo. Dodeka pregovarale voda~ite na grupite, tapanite bez prekin gi sledele i na sekoe naglo i poseriozno dvi`ewe po~nuvale da udiraat so ritam koj nagovestuva lo{ razvoj na rabotite. Po izvesno pregovarawe, uslovuvawe, prepukuvawe i zakanuvawe, re{enieto brzo se doznavalo. Ako băltăx‡jata & dade znak na grupata da se postroi vo redica i gi podignat me~ovite, zna~i deka poslabata grupa se pokorila i }e pominat so navednati glavi. Vo sprotivno, tapanite i zurlite po~nuvale da svirat borbena muzika i `estokiot sudir zapo~nuval. Tokmu zaradi odbegnuvawe na sredbite i nivnite posledici, rusaliskite grupi vo tekot na mar{ot pred sebe ispra}ale izvidnici. Teorijata za vistinitosta na pojavata rusaliski borbi iznuduva pove}e pra{awa koi bi dale prilog vo rasvetluvaweto na pri~inite poradi koi se slu~uvale ovie nastani: sudiri zaradi demonstrirawe nadmo} ili, pak, mo`ebi veruvaweto deka e neminovno da se izvr{i krvaviot ritual5, ili tolkuvawata koi ostanale vo narodot.6

RUSALISKI BORBI

4


RUSALISKI BORBI

Nastanite se slu~uvale, rudimenti od sli~ni pojavi vo selata od ovoj region sre}avame i vo ponovo vreme.7 No, zaradi naglasuvawe na kontrasnosta na transformacijata }e ja potencirame kompleksnosta na faktot deka rusaliskite grupi se formirale od edno ili pove}e naseleni mesta, od eden ist region, od lu|e po zanimawe zanaet~ii, trgovci, zemjodelci, po krvna vrska mnogumina od niv rodnini (?) po nacionalnost Makedonci, po verska opredelba hristijani. Istite tie lu|e gi neguvale i gi sproveduvale igrite, no i `estokite sudiri, kako pripadnici na dve sprotivstaveni grupi. Kako interesen moment, zna~aen za silata na transformacijata od obi~en ~ovek vo rusalija i obratno od rusalija vo obi~en ~ovek, se pojavuva zagatkata na momentot koga posle dvanaesette nekrsteni dena, toj stapnuva na ovoj svet, na ovaa strana na preminot i se soo~uva so svojata obi~nost, svojot um i svojot ponatamo{en `ivot. Zaradi toa, negovata transformacija nazad od rusalija vo obi~en ~ovek bila osigurena, poddr`ana, so eden poseben ritual, so molitva {to mu obezbeduvala sigurno vra}awe vo normalen `ivot, koj spored veruvaweto, mo`el da bide i fatalen8. Koga }e zavr{at igrite, vo posledniot paganski den, grupata se vra}a vo seloto vo koe bila formirana i odi pravo vo crkvata. Vnatre vleguvaat so kapi na glavata i so me~ovite v race dignati so ostricata nagore. Sve{tenikot sekomu mu pee molitva9, a tie go baknuvaat krstot bez da se prekrstat. Sve{tenikot gi poprskuva so sveta voda po ~eloto i vrz me~ot, a ovie vo znak na pokornost i pot~inuvawe na novata vera go svrtuvaat me~ot kon zemjata. Potoa izleguvaat od crkvata, gi ostavaat me~ovite site zaedno na edno mesto, gi simnuvaat kapite i se vra}aat vo crkvata so sve}a v raka, gi baknuvaat svetite ikoni, se poklonuvaat i izleguvaat. Nadvor od crkvata tie se pregrnuvaat i si zaminuvaat doma. Popat, sekogo {to }e go sretnat mu baknuvaat raka, kako novo prosveteni vo hristijanskata vera. (Ovoj ritual se povtoruva kaj eden ist rusalija sekoja godina). * Vo ~ovekovata istorija mnogu retki se primerite na taka golemi transformacii nekoj da mo`e samo za dvanaeset dena od miren semeen ~ovek, zemjodelec, zanaet~ija, trgovec da se pretvori vo vojnik so ~eli~na disciplina, religiski fanatik, so li~na izdr`livost, so me|usebna vernost, samopo`rtvuvanost bez granici. Vekovi i vekovi igrawe, od godina vo godina, rusalistvoto se talo`elo kako cvrst bigor vo krvta na lu|eto i se vgnezdilo vo nivniot gen, i na povik na svesnoto ili intuitivnoto, go vpi{uvaat samo nim poznatiot kod i se pretvoraat vo ~udotvorni rusalii i potoa povtorno vo obi~ni lu|e. Rusaliskite borbi se vistinski izraz na stepenot na su{tinskata transformacija na eden obi~en ~ovek vo tekot na paganskite, nekrsteni denovi.

7

Vo naselenite mesta od op{tina Novo Selo postoele maskirani grupi stan~inari koi {etaj}i od ku}a vo ku}a vo slu~ajna sredba so druga grupa `estoko se sudiraat i si gi „kr{at koskite“, mavtaj}i so drveni stapovi. (Denes ovoj obi~aj postoi vo vidoizmeneta forma). 8 Se veruvalo deka koga rusaliite se vra}ale doma vo crkvata, ako nekomu sve{tenikot ne mu otpee molitva mo`el da poludee. K. [apkarev, istoto delo. 9 Za `al, tekstot na molitvata nikade ne e zabele`an.

45


46


igrite na rusaliite

47


48


RUSALISKI IGRI

Muzikata

i igrite na rusaliite zazemaat glavno mesto i igraat odlu~uva~ka uloga vo arsenalot na sredstva i instrumenti so koi tie komuniciraat so zlite sili i ja ostvaruvaat svojata cel. „Za nastanuvawe na direktniot kontakt (na ~ovekot so demonskoto su{testvo) postojat dve osnovni pri~ini koi doveduvaat do pojavata na muzi~kata komunikacija: 1. Nastojuvawe na ~ovekot da se oslobodi od demonite, 2. Natprevaruva~ki karakter pome|u ovie dve su{testva. So posredstvo na muzi~kata komunikacija ~ovekot go proteruva demonskoto su{testvo, odnosno go osloboduva ~ovekoviot prostor i op{testvenata zaednica od dejstvata na demonskite sili.“¹ Preku niv tie go izvr{uvaat svojot ritual i zatoa na koreografiite, na dvi`ewata, na celokupnoto nivno oformuvawe posvetuvale posebno vnimanie. Preku niv go izrazuvale svoeto religiozno veruvawe, svojata ideolo{ka opredelenost, karakter, cel. Rusaliite kako del od toga{nata op{testvena stvarnost svoite igri gi izgradile vrz osnova na nivnite potrebi i veruvawa. Igrite ja izrazuvale borbata protiv zlite sili, iscelitelskite ve{tini, nivnite tan~arski kvaliteti. No, isto taka, kako i mnogu narodi i rusaliite kopmponirale muzika koja ja izrazuvala nivnata sila, golemina, voinstvenost, re{itelnost, muzika koja go navestuvala sudirot me|u dve grupi kako i sledewe tekot na sudirot. Svesni za va`nosta i silata na muzikata i igrata, rusaliite sozdale svoj poseben odnos kon nego. Igrata stanala svrzuva~ko tkivo pome|u rusalijata i negoviot `ivot. Tie ostanale ma|epsani, preokupirani so muzikata i igrata i nivniot odnos kon niv bil silno pobo`en, ritualen, poln so vnatre{na po~it. Igrata vo sebe gi soedinuva dvete sili na koi se temeli rasteweto: negativnata sila na odbranata i pozitivnata sila na plodnosta. Istovremeno tie se naso~eni kon dve celi: pobedata nad zloto i noseweto beri}et². Vo sekoja smisla taa ima univerzalno va`no mesto. Narodot bezrezervno veruval vo nivnata iscelitelska mo} i ja poddr`uval, isto taka, ritualno i misti~no. Verbata vo iscelitelskata mo} na rusaliite e neograni~ena, bidej}i i igra~ot i u~esnikot vo obredot (bolniot) zaemno dejstvuvaat psihosugestivno.

¹ Tanas Vra`inovski, istoto delo, str. 263, 264, 267. ² Ivan Ivan~an, Narodni obi~ai kor~ulanskih kumpanija. Institut za narodna umetnost, Zagreb 1967.

49


Sestrite D. i Q. Jankovi}, Narodne igre, III, 20, IV, 184. 4 Q. Jankovi}, Rusalije, GEM, XV, Beograd, 1939, 20-30. 5 Gajdata bil instrument na samovilite, T. Vra`inovski, istoto delo, str. 264 6 Mihailo Dimovski, Mak. folklor, 13/1974.

50

RUSALISKI IGRI

3

Veruvaweto vo mo}ta na igrata rusalijata ja manifestira taka {to nastojuva da ja izvede do virtuoznost, posebno koga igra okolu iznemo{teniot bolen ili, pak, ako vo racete dr`i malo bespomo{no dete. 3 Igrite, orata za gonewe na demonite {to gi izveduvaat rusaliite se sosema specifi~ni igri od {amanski tip. Rusalijata igra i mavta so me~ot i, se~ej}i go vozduhot, go proteruva sekoe zlo i bolest4 Kuzman [apkarev i Mihailo Dimovski zabele`ale kratok opis na kolektivnata igra na rusaliite koja ja opi{uvaat kako sosema razli~na igra od drugite poznati ora vo Makedonija. Individualnite igri na rusaliite se izveduvale koga imale dete vo racete ili koga vo sobata igrale nad bolniot. „Formata na igrata e otvoren krug. Igra~ite se dvi`at na rastojanie od okolu dva metra eden zad drug i ne se dr`at za raka. Isto taka, orata se karakteristi~ni po toa {to se igraat so celo stapalo i polustapalo i so spu{teni race. Nikoj ne smee da go prekine krugot, osven bolniot kogo rusaliite go vnesuvaat samite. Băltăx‡jata igra vo sredinata na krugot i gi sledi so pogled rusaliite, davaj}i komandi i upravuvaj}i so oroto, posebno gledaj}i vo tan~arot, koj go vodi i opa{karot koj e na krajot na oroto. Toj mavta so sekirata ili ja vrti vo krug kako da se~e ne{to. Za promenite vo tempoto znaci dava băltăx‡jata.“ Igrite, muzikata, imiwata na orata bile podlo`ni na vlijanijata na vremeto i pretrpele promeni kako, vpro~em, i site drugi karakteristiki na rusaliite. Tie promeni se dvi`ele od nezna~ajni vlijanija do su{tinski promeni. Vo nekoi delovi na Makedonija, na primer, porano gajdata5, bila prvobitniot instrument na rusaliite. (Vo dokumentite za rusaliite od Kuku{ko takov podatok, pak, ne se sre}ava). So doa|aweto na turskata imperija, postepeno po~nale da se talo`at vlijanijata od nivniot folklor i rusaliskite igri poprimile turski elementi. Istra`uva~ite na rusaliskite igri }e zabele`at deka prethodno vo rusaliskite obredni igri takvi elementi nemalo. Vo ovoj period golem del od igrite }e se imenuvaat so turski imiwa: Ali ko~ ava (te{ko oro), Todor Kapidan, K'rmazi fustan, Arap oro, Kalaxi avasi, Deli orman, Sarijol avasi, Arnaut avasi. No, ostanale do denes i starite izvorni karakteristi~ni ora so edinstveno rusaliski elementi, kako obrednite igri so me~ovi. (Petruno mome, Te{koto). Igrata, poznata pod imeto, Rusalija gi ~uva starite originalni elementi.6 Vo denovite na nivnata misija, muzikata i igrata imaat iscelitelska i borbena uloga, a po zavr{uvaweto na misijata kako nositeli na imeto rusalii, veterani, zaslu`ni i hrabri lu|e go igrale oroto kako po~ituvani tan~ari, rado gledani od nabquduva~ite, go poka`uvale svojot rasko{en talent i zadovolstvo, prepu{taj}i mu se na taktot na tapanot koj gi olesnuval nivnite ~ekori, skoro ne dopiraj}i ja zemjata so svoite stapala.


veruvawa, obredi i zakoni

51


52


Edna

cela duzina, razli~nosti od veruvawa, obi~ai, dosetki na ~ovekoviot um (koi vo odreden period od rusaliskiot op{testven `ivot bile „nau~na vistina“) go privlekuvaat na{eto vnimanie. Prosto e za neveruvawe kolku e dolg vremenskiot period niz koj pominale rusaliskite obredi i veruvawa i ostanale za~uvani da gi zapoznavame, analizirame i se pou~uvame. Neosporno e deka ni iznuduvaat mnogu neodgovoreni pra{awa. Paganskite obi~ai i rituali, kako {to nie denes ednostavno gi narekuvame, vsu{nost pokrenale i preokupirale eden zavidno golem del od `ivotot na na{ite predci, podale~ni i pobliski i bile ~as mora, ~as radost vo nivniot pokoren `ivot, pred nerazjasnetite pojavi. Se izme{ale niz vremeto paganskite so hristijanskite sfa}awa, normi i u~ewa i na eden ili na drug na~in `iveele i se primenuvale. Rusaliite imale svoi veruvawa i razmisluvawa, vrz osnova na koi gi oblikuvale svoite obredi, obredni igri i pravila na odnesuvawe i, najposle, konstruirale svoi zakoni. Edno od centralnite mesta vo prethristijanskite veruvawa im pripa|a na:

VERUVAWA, OBREDI I ZAKONI

Nekrstenite denovi Nekrsteni ili paganski denovi, samovilski denovi se denovite od Bo`ik do Vodici, praznici od hristijanskiot pravoslaven kalendar, poznati kako den na ra|aweto i den na kr{tevaweto na Isus Hristos. Vedna{ se uo~uva deka ovoj period e ispolnet so veruvawa i postapki {to ne se hristijanski, tuku im pripa|aat na starite prethristijanski veruvawa. Kako i zo{to ovie veruvawa se sovpadnale so crkovniot praznik,¹ i se vrzale za nego (te{ko mo`e da se utvrdi, no evidentno e deka nego go praznuvaat site evropski narodi {to mu pripa|aat na indoevropskoto steblo, pa e o~evidno deka nivnoto poteklo doa|a od eden izvor, mnogu postar od hristijanstvoto. Ovie obi~ai vo osnova go imaat: 1. Vladeeweto na lo{ite duhovi na zemjata vo ovie dvanaeset denovi. 2. Odbrana i is~istuvawe za vreme na ovie denovi². Vo celata tradicionalna Makedonija od Bo`ik do Vodici, nekrstenite denovi opfa}aat eden period na obredi i obi~ai kade {to se vklu~uvaat: ~istewe na deca i mladi lu|e, opasnost od duhovi {to kru`at okolu selata, igrite na rusaliite.

¹ Spored u~esnicite vo rusaliskite dru`ini – rusaliite koga barale dozvola za igra od vlastite nastojuvale „rusalii“ da se igra tokmu vo ovie denovi. ² Slobodan Ze~evi}, Belgrad.

53


54

VERUVAWA, OBREDI I ZAKONI

³ Monette Ribeyrol (Pariz, Francija) 4 N. Veleckaja (Moskva, SSSR) (2, 3 i 4. Makedonski folklor, br. 15/16 -1975) 4a Svoj pridones vo osmisluvaweto na stariot praznik na rozite i na kultot kon mrtvite ima i bugarskoto {amanstvo. Pretpo~itaweto na vertikalnata organizacija na prostranstvoto vo {amanskata mitologija stoi i vo osnovata i vo izborot na kalendarskoto pribli`uvawe na rusaliskite igri kon paganskite denovi ili rusalskata nedela, koga spored narodnoto veruvawe neboto se otvora (du{ite na mrtvite se pribiraat), odnosno koga {amanot mo`e da leta i da gi sproveduva du{ite preku nebesnoto prostranstvo. (A. Kolяnov) 5 Ponekojpat sudbinata znae da si poigra i so najserioznite i najodgovornite. Spored raska`uvawata na rusalijata Kiro Nakov (1913, `ivee vo Strumica), na 13 januari 1929 godina trgnale da igraat vo selo Veljusa. Vrnel obilen sneg. Po izvesno vreme duvnal jugo i go pretvoril snegot vo golemi vodi. Po patot te{ko se snao|ale, za{to vodata gi prekrila patot, dupkite, endecite. Pa|ale vo vodata, {tukale kako slepi, stanale kako ribi. Mokri do gola ko`a se dobli`uvale do Veljusa. Vetrot go smenil pravecot. Po oblekata po~nale da im se fa}aat mrazulci (sulendari). „Da ne bevme rusalii }e pla~evme od ladno.“

Dvanaesette denovi se edna slo`ena celina od fenomeni koja se transformirala od nejzinoto nastanuvawe do nejzinoto odumirawe vo novoto op{testvo. Toa zna~i deka obi~ajot pretrpel promeni kako rezultat na raznite socijalni grupi i nivniot odnos kon ovie veruvawa i, normalno, razvojot na op{testvenata svest.³ Obrednite normi kaj makedonskite rusalii sodr`at rudimenti od prethristijanskite rituali {to poteknuvaat od op{tite indoevropski pretstavi za ve~noto kru`no prevoplotuvawe, zaemnata povrzanost na zemniot i vonzemskiot svet, koi `iveat na zemjata so predcite.4 Vo nekrstenite denovi, rusaliite svoeto veruvawe go manifestirale preku obredi i rituali predvideni za site mo`ni slu~ki vo tekot na misijata. Taka, na primer, ako pri svoeto propatuvawe od edno do drugo mesto sretnat staro suvo drvo, bunar, stari grobi{ta ili crkva, ili ako dojdat na raskrsnica, gi zaobikoluvaat tripati so oro, potoa gi vkrstuvaat me~ovite i gi zaboduvaat vo zemja. Potoa slobodno go prodol`uvaat patot. Koga, pak, }e sretnat pogrebna povorka, baraat da go spu{tat mrtovecot na zemja, go preripnuvaat tripati, a potoa im dozvoluvaat da prodol`at. Ja izbegnuvaat sredbata so leunka, za{to taa e u{te ne~ista i e opsednata. Isto taka, i taa ja izbegnuvala sredbata so niv. Rusaliite nikoga{ ne gazele voda. Tie ja zaobikoluvale vodata, a ako moraat da pominat reka ja pominuvale ka~eni na prevozno sredstvo5. Nivniot ritual na za{tita na lu|eto i nivnite domovi go izveduvale na interesen na~in. Dodeka trae igrata, dvajcata ~au{i so slugite pravat obikolka na ku}ite i du}anite i sekogo {to }e go sretnat go prekrstuvaat so me~ovite na ~eloto, a vo ku}ite toa go pravat na tri mesta: na vlezot, kaj oxakot, i na u{te edno mesto vnatre, pravej}i pravilen triagolnik. Na ovoj na~in ja presretnuvaat bolesta i & go zapiraat vlezot vo taa ku}a. Vo isto vreme, go sproveduvaat sobiraweto na prilozi ili takanare~enoto prosewe, pitawe. Tie sobirale darovi od lu|eto, no i barale. Sekoja rusaliska grupa sobirala darovi za odredena cel, a vo imeto na nekoj svetec ~ie ime go izgovarale. „Neka vi e napomo{ Sveta Bogorodica“, se zablagodaruvale rusaliite od selo Sekirnik, a vo imeto na Sveti \or|i darovi sobirale rusaliite od selo Turnovo.


VERUVAWA, OBREDI I ZAKONI

ZAKONOT NA MOLKOT Istorijata na rusaliite so svoeto iskustvo, nau~eno pominuvaj}i i opstanuvaj}i niz pove}e verski, kulturni i politi~ki sistemi, ni obrnuva vnimanie deka pravilata na odnesuvawe, principite i zakonite se od neprocenlivo zna~ewe za dobro funkcionirawe, uspe{no sovladuvawe na problemite i, najposle, osnova za opstojuvawe i sebeza~uvuvawe. Rakovodej}i se od neminovnosta za dobro funkcionirawe na svojata grupa i ostvaruvawe na celite, rusaliite sozdale mnogu pravila. Edno od niv e zakonot na molkot. Vo dvanaesette nekrsteni denovi rusaliite bile obvrzani da go po~ituvaat zakonot na molkot. Tie ne smeele da zboruvaat eden so drug ili da im se obra}aat na svoite stare{ini. Bila zabraneta i nivnata komunikacija so lu|eto so koi se sre}avale dodeka igrale i dodeka go izveduvale ritualot okolu bolniot. Ne smeele da pozdravuvaat, da blagoslovuvaat, da se zablagodaruvaat. Komunikacijata so lu|eto mo`ela i se odvivala edinstveno preku igrata. Koga doa|ale da igraat vo svoite sela, ne smeele da se pozdravuvaat so svoite poznati ili so svojata familija. Duri i koga imalo slu~ai na sredba so ~ovek koj dolgo vreme bil na pe~alba, do{ol ili vo momentot si zaminuval na dolgi godini otsustvo, ne smeele da se pozdravuvaat. Od zakonot na molkot bile izzemeni bトネtトベ窶。jata i dvajcata ~au{i, zatoa {to tie morale da komuniciraat so lu|eto. Na rusaliite im bilo dozvoleno da prozboruvaat me|u sebe samo nave~er, na legnuvawe, mnogu tivko i mnogu kratko.

Lu|eto mol~at od religiozni i filozofski pri~ini. Mol~at i koga se vo opasnost i se pla{at za svojata sigurnost, pa refleksno se zasolnuvaat vo ti{inata i taka skrieni miruvaat. Mol~at i koga se pred golemi avtoriteti i so nieden zbor ne smeat da go razni{aat toj kult. No, mol~at i koga lovat. So mol~ewe ja krijat svojata pozicija, namera i mo`at dolgo vreme da ja nabquduvaat i prou~uvaat svojata `rtva.

55


56


dozvola za igra

57


58


DOZVOLA ZA IGRA

Pred da trgnat so svoite igri rusaliite bile obvrzani da pobaraat dozvola od vlastite. Dozvolata imala rok (va`ela samo dvanaeset dena), potoa vo nea bila nazna~ena teritorijata (mestata kade }e igraat) i namenata, odnosno celta za koja se sobiraat sredstvata. Glasela na ime na rusaliska grupa od toa i toa naseleno mesto, a vo nejzino ime ja podiga i za nea se potpi{uva toj {to podnesuval barawe (baraweto bilo usno). Dozvolata za igrawe niz naselenite mesta imala pove}estrana namena ili uloga. Najprvo taa ja legalizirala grupata. Potoa ja obvrzuvala na po~ituvawe na zakonite za javno raspolagawe so narodni pari. Taka, na primer, postoel posebno utvrden na~in ili pravilo za sobirawe prilozi. Najprvo, grupata koga bi do{la vo naselenoto mesto barala dozvola od selskiot stare{ina za vlez vo seloto, za igrawe i sobirawe prilozi. Se ka`uvala celta za koja se sobirale parite, a selskiot stare{ina im ja ka`uval odlukata na selskiot sovet. Ne taka ~esto, no se slu~uvalo da se bara procent, odnosno del od prilozite koi bi se sobrale vo nivnoto selo. Na krajot od igrata se sobiraat prilozite. Se daruvalo pari, bra{no, p~enica, tkaenini, meso. Site dobieni prilozi gri`livo se zapi{uvale. Grupata imala posebna kniga za vodewe evidencija za sobranite sredstva. Slugite gi sortirale, gi pakuvale, gi ~uvale i se gri`ele za nivniot transport do seloto na grupata. Na vra}awe, site darovi se otvorale, se redele javno i se prodavale so naddavawe. Vkupnata suma bila javno soop{tuvana kako i celta za koja e nameneta. Lu|eto gi kupuvale ovie darovi so golemo zadovolstvo i veruvawe. Dozvolata za igrawe (vo prethodnite vekovi) imala i druga namena. Imeno, za da se izbegnat „neprijatnite“ slu~ki, vlastite barale garancii deka grupata nema da u~estvuva vo sudir so druga grupa, odnosno nema da ima borbi i krvoprolevawe. Na ovoj na~in (so dozvolata i uslovite {to taa gi nametnuvala) vo golema merka se vlijaelo vrz grupata, se sugeriralo nejzinoto odnesuvawe i se sledela nejzinata celokupna aktivnost.

59


60


rusaliska obleka

61


62


RUSALISKA OBLEKA

Rusaliite ja oblekuvale veligdenskata obleka zatoa {to Veligden imal posebna va`nost. Lu|eto se oblekuvale vo najnovata i najubava prazni~na obleka, sakaj}i da izgledaat ubavo, novo, ~isto, sledej}i kako prirodata se budi i se razviva naprolet.

63


1 T. Vra`inovski, istoto delo. 2 Site informatori, svedoci, sovremenici na rusaliite, vo svoite impresii ja formiraat istata slika. 3 Krpa za bri{ewe lice, tkaena od svila, so prekrasni, vezeni makedonski {ari. (Svilenata buba se odgleduva{e vo strumi~kata oblast do 60-tite godini na HH vek) 4 Elek, kusa dopojasna obleka bez rakavi, izrabotena od „alaxa“, volnena tkaenina (lito tkaena), od vnatre{nata strana izrabotena so platno, naokolu ukrasen so {iriti i gajtani. 5 Ko{ula, izrabotena od doma{no pamu~no platno „burunxuk“, dolga do kolenata, so ramni i {iroko otvoreni rakavi ili nabrani na dolniot del so man`etna. 6 Pojasite se tkaeni od volna, ~etvorno, so ~etiri podno{ki i ~etiri ni{talki, dolgi se osum metri, a {iroki okolu ~etirieset santimetri). Zora (Asen) Del~eva, selo Sekirnik. 7 Suknata e od belo pamu~no platno {iroka okolu 70 sm i dolga 12 metri. Tkaena e lito, so dve podno{ki i dve ni{talki.) \orgi Zdravev, Makedonski narodni nosii 1, Matica makedonska.

64

na rusaliite se vklopuva vo ambientot na podnebjeto, orientalnata slika i misla, nameneta vo celost na potrebite na obi~niot ~ovek od okolinata na Kuku{, na negoviot `ivot, na sve~enostite i praznicite koi toj so taa obleka gi slavel. Me|utoa, nivnata obleka imala i druga namena. Tie se oblekuvale vo belo za{to veruvale deka takva bila oblekata na samovilite1, i na toj na~in gi imitirale zlite sili, sakaj}i da im se dobli`at, da gi nabquduvaat i zapoznaat za da se odbranat ili polesno da se soo~at so niv. Rusaliite imale poseben odnos kon svojata oblekata. Tie na oblekata & dale ritualno-obredna uloga, posvetuvale posebno vnimanie vrz nejzinite estetski karakteristiki i, najposle, seriozno ja neguvale nejzinata uloga vo za~uvuvaweto na nacionalnoto obele`je. Zaemnata povrzanost i me|useben odnos nastanat kako rezultat na op{testvenite dvi`ewa, veruvawata na lu|eto, religijata, kulturata i voop{to site ostanati `ivotni iskustva bile na mnogu visok stepen. Zatoa, za vreme na igrite i dvanaesetdnevnata misija tie ja oblekuvale najnovata veligdenska obleka. Koga }e se pojavea oddaleku (najavuvaj}i se so zurlite i tapanite) vo bela obleka, naj~esto opkru`eni so bela sne`na pokrivka, silni ma`i, vo golema grupa i mnogu bu~ni, em ni bea ubavi, mili i na{i, em izgledaa zastra{uva~ki. Bea prekrasna bela gletka, doa|aa kako sila koja znae {to saka, odea odva`no i re{itelno, kako ni{to da ne mo`e da im go popre~i patot. Takva be{e prvata slika za niv. Taka izgledaa i koga }e dojdea blizu do nas.2 Celiot vpe~atok na oblekata e belo. Kapata, elekot, pojasot, iako vo drugi boi, sepak, ne ja naru{uvaat belata gama. Za da izgledaat ubavo, sve~eno, razigrano, rusaliite vkrstuvale vrz gradite dve crveni, alovi {amii i edna riza3 preku ramewata, pod elekot.4 Kraevite na taa riza pa|aat do nadlakticite. Okolu polovinite, vrz belata ko{ula5 se obvitkani so temnocrven pojas,6 koj go stega teloto, go topli i vo isto vreme ja dr`i plisiranata sukna.7 Na potkolenicite, do glu`dovite, nosat objala od bela kla{na, ukraseni so crni platneni gajtani. Geometriskite {ari na gajtanite asociraat na krst. Na stapalata nosat, {areni volneni ~orapi pleteni, od presukana pre|a. Na glavata, pak, {ubara izrabotena od crn astragan. Nivnata obleka e karakteristi~na i budi ~uvstvo na nadredenost, gordost, va`nost. Posakuvate da gi potencirate do kraj, i povtorno i povtorno karakterot, ambientot i `ivotot, temperamentot i mirisot na Balkanot.

RUSALISKA OBLEKA

Oblekata


RUSALISKA OBLEKA

Takvoto ~uvstvo se nametnuva poradi detalite na oblekata, site dobro osmisleni, razigrani, `ivi, vo sovr{ena skladnost so celokupniot portret. Detalite ne samo {to go zaokru`uvaat poedine~niot stil na rusalijata, tuku ja formiraat celokupnata slika na grupata. Slikata ja nadopolnuva k'l'~kata (sabjata), stavot na teloto, ~udnoto i edinstveno dr`ewe na racete i seriozniot izraz na liceto. Vpe~atokot deka vo niv ima voinstvenost, borbenost i re{itelnost vi se vre`uva na po~etokot, u{te pri prvata sredba so niv. Od ovaa distanca, takvoto ~uvstvo e mnogu poodredeno i ponaglaseno. Analiziraj}i gi denes strogite normi na oblekuvawe, odnosno za~uvuvaweto na toga{nata obleka do denes, bila rabota koja barala mudrost, itrina, snaodlivost i hrabrost. @iveej}i pod razni dr`avno-politi~ki i kulturnoprosvetni dominacii, ~istiot razum na makedonskiot narod bil pomatuvan, a gradeweto (po svoja volja) nacionalost, kultura, dr`avnost bile odlo`uvani so vekovi. Vo uslovi na primitivna sredina, vo smisla na prosvetenost, svoj jazik, kultura, rusaliite bile kandilca koi go osvetluvale temniot pat niz takvite premre`ja, odr`uvaj}i ja tradicijata i kulturata na oblekuvawe kako svoj avtenti~en beleg. Oblekata, navidum samo eden mal detal od vkupno va`nite raboti vo `ivotot, so silna simbolika go poka`uvala i odr`uvala hristijanskiot, makedonskiot identitet. Sledeni, uslovuvani, nabquduvani, rusaliite morale da molat za dozvola za igra od lokalnite vlasti. So ovoj fakt ve}e bile predodredeni mnogu elementi. Delovite od oblekata i simbolite vrz nea se menuvale, razbirlivo pod pritisok na toga{nite porobuva~i. Taka, na primer, vo obidite da bidat asimilirani, rusaliite na glavite morale da nosat kapi kakvi {to nalagale toga{nite vlasti. Na slikata od 1932, rusaliite od selo Turnovo na glavite imaat {ubara, drugite ~alma i fes, treti ka~ket. Site tie detali ostanale kako suveniri, dokaz za site vremiwa niz koi pominale rusaliite. Hristijanstvoto go dodalo krstot kon oblekata na rusaliite9, koj posebno se neguval za vreme na turskata dominacija. Zatoa, {tom }e se na{le me|u svoite i ja po~nuvale misijata, na kapata }e blesnel krstot – hristijanskiot simbol, patokaz na silata i nivnoto talkawe, sega ve}e po potraga za vistinata, pravdata, mirot i nacionalniot identitet. Izgraviran vo du{ata, zaka~en kako nadvore{no obele`je vrz oblekata, krstot, svetitot simbol, gi polnel so silen vetar edrata na nivnata misija.

9

Spored K. [apkarev, rusaliite ne smeele da nosat krst vrz oblekata, nitu pak vrz me~ot. No, toj ne objasnuva za koj period stanuva zbor. Isto taka, spored fotografiite i informatorite, rusaliite od selo Petrovo (a potoa i od Miravci, kade {to se preselile), ne nosele krst vrz svojata obleka.

65


10

Za da mo`at da ja nadmudrat vlasta i pak da go stavat svojot simbol, koga }e do{le pred naselenoto mesto rusaliite bi zaklale pile i od negovata krv vpi{uvale krst vrz svoeto ~elo.

66

RUSALISKA OBLEKA

Zabranuvan, uni{tuvan, progonuvan, krstot kako simbol rusaliite pak uspevale da go podignat kako svetilnik na karpata pred poludenoto more. Vo periodot na osmanliskata dominacija tie nao|ale na~ini da go istaknat krstot vrz fesot i na svoite potkolenici. Znakot na hristijanstvoto, na visoko dignatata glava bil simbolot koj ja poka`uval nivnata religiska pripadnost i borba. Ako bile onevozmo`uvani da go stavat, so trajni materijali toga{ ednostavno go vpi{uvale na ~eloto.10 Najposle, koga }e se vratele od igrite doma, po~nuval krajot na ritualot okolu oblekata. Rusaliite ja soblekuvaat ve}e izvalkanata obleka, edinstveniot i najblizok svedok na dvanaesetdnevnata odiseja na rusalijata, polna so site mo`ni vnatre{ni i nadvore{ni zra~ewa, dopiri, vlijanija, sakani i nesakani sredbi, i oblekuvaat obi~na, sekojdnevna obleka. @enite, pak, izvalkanata obleka zadol`itelno ja perele nadvor od ku}ata i dvorot. Neka vodata gi odnese site ne~istotii.


rusaliite denes Rusăl‡ckite óra néma dă-să-zăbrávăt, }-ustánăt, vé~no uf-istórijta nă-Măkidónija.

67


68


Niv navistina ne mo`e da gi za{titi i odr`uva nikoj drug osven tie samite i nivnata nepresu{na `ed da ja imaat vo u{ite rusaliskata muzika, da igraat spored taktot na svoite srca i ~uvstvoto na gordost {to se del od vekovnata tradicija. Koga }e gi slu{nete zurlite i tapanite vo rusaliskoto oro, }e vi se nae`i ko`ata od ubava vozbuda ili strav. Pred niv, nikoj ne ostanal ramnodu{en. Go „nadigraa“ vremeto, gi pobedija zlite sili (oble~eni vo politi~ki i voeni uniformi) im pomagaa na lu|eto, im gi polnea srcata i o~ite so nade` i ubavina, im prkosea na siroma{tijata i negri`ata za niv, go za{titija svojot koren i pokolenija. Stanaa besmrtni, zarabotija zaslu`eno mesto me|u ikonite na svetcite vo svoite crkvi. Vernicite i slu~ajnite posetiteli na svetite hramovi, se zadr`uvaat so po~it i se poklonuvaat pred fotografijata na rusaliite, svesni na nivnoto prisustvo i so golema nade` deka mo`ebi }e mo`at i denes da im davaat sila i verba za podobra idnina.

RUSALIITE DENES

* Denes gi osvojuvaat prvite nagradi na festivalite vo okolnite metropoli, stanaa suveniri, nova i neobi~na gletka za turisti i pak ne se `alat, pak ne ofkaat, za{to tie se povikani da le~at drugi, da im pomagaat na onie na koi im treba potkrepa. Ostanaa rusalii po karakter, po qubov i verba, n# gledaat i ni se ~udat kako nie ne gi razbravme. I navistina ne gi razbravme. Ovde se, do nas. Istorija {to ne se u~i, a se gleda, se opipuva. Tie veruvaat deka }e ja do`iveat sre}nata sudbina na Sara od Avraama i gospod }e gi pomogne i ovojpat. Dosega se borea da spasat `iva ko`a, za sebe i za svojot narod, vo temnite vekovi na tu|ata nadmo} i svirepost. Sega mo`e da izlezat pred svetot i da mu se poka`at kako relikvija i da mu gi ponudat svoite uslugi, svojata pamet, svoeto iskustvo kako se pre`ivuva kako troskot i da mu ponudat qubov. Tie znaat deka qubovta za koja site tolku mnogu talkame, zboruvame, ja barame, e tuka nekade, samo treba da ja po~uvstvuvame vo sebe i da & dozvolime da n# oblee. Taa e ne`na i srame`liva, no koga edna{ }e se pojavi stanuva silna i najdobar sojuznik i drugar. ]e bide do nas, so nas, vo nas. 69


70


71


¹ Lu|e koi u{te veruvaat, gi neguvaat starite obi~ai, se odnesuvaat kako vo porane{nite vremiwa. Na teritorijata na Republika Makedonija denes postojat samo tragi od rusaliite, niz fotografiite. Gi nema ve}e vo Smokvica, Davidovo, Bogdanci, Petrovo, Miravci, Turnovo, Ilovica, Su{ica, Strumica. Nacionalniot ansambl „Tanec“ i KUD „Tanec“ od Miravci izveduvaat po edna koreografska postavka inspirirana od rusaliskite borbi.

RUSALIITE DENES

Ostanaa samo rusaliite od selo Sekirnik kao dragocen biser od tradicijata vo Makedonija

Nieden istoriski nastan, obi~aj, kulturna vrednost, nema da gi ispolni vo celost svoite „ideali“ ako ne prodol`i da `ivee vo idninata, da se prenese vo svesta i aktivnosta na naslednicite i da zazeme edno od mestata vo arenata koja se vika tradicija. No, ni{to ne odi vo tradicijata ako ne e vredno, osmisleno, originalno i potrebno na idnite pokolenija. Tradicijata si kopa pat kon idninata so svoite ostri kriteriumi, visoki vrednosti i narodna qubov. Ni{to ne odi vo idninata i ne }e mo`e od idninata da se fali za slavnoto i ubavo minato ako vo sebe gi nema odbranbenite bakterii na kvalitetot. Rusaliite ostanale reper za ubavina, izvornost, originalnost i so tie bexovi vrz svoite gradi gi pominale site propusni stanici, carini na minatoto i do{le do nas, ovde, sega i zasekoga{. Nivnata misija niz vekovite se transformirala. Tie gi sledele i prepoznavale znacite na vremeto i sekoga{ blagovremeno dejstvuvale. No vremeto od aktivni tvorci gi pretvorilo vo raska`uva~i na slavnoto minato. Tie denes raska`uvaat i se prika`uvaat na festivali, koncerti i na razni slavi. Makedoncite od stariot zaman¹ gi kanat da im igraat na svadbite na nivnite deca. Gi daruvaat taka svoite mladi so ritualni igri i prekrasni ora, muzika i gletka, polni so istorija, vistinska i iskrena qubov. Otvoreno ne priznavaat, no dlaboko vo svojata du{a s# u{te veruvaat vo rusaliskata sila vo borbata protiv zloto i vo darbata za sre}a. Gi nagostija dene{nite rusalii od Sekirnik svoite predci, dedovci i tatkovci, so najgolema po~it, im go ispolnuvaat zavetot, gi igraat nivnite igri, gi ~uvaat vo sebe i ja {irat nivnata slava i zaedno so niv so polni srca so najubava tradicija ~ekorat niz vekovite kon idninata.

72


73


74


rekoa za rusaliite

75


misijata na rusaliite, inaku jasno ocrtana i vidliva vo dvanaesette denovi, i vo izminatite vekovi, zavr{ila so svoeto zra~ewe dotamu ili nejzinoto vlijanie se {irilo i se {iri i denes, kako {to rekata podzemno ja {iri svojata vlaga vo nivite stotici metri naokolu.

76

REKOA ZA RUSALIITE

Dali


REKOA ZA RUSALIITE

Прва книга за нашите русалии Книгата на Киро Козаров со наслов Русалии е прва таква објавена кај нас. Самиот тој факт укажува на важноста на овој труд. Неговиот поточен наслов би бил Нашите русалии по потекло од Кукушко. Иако во делото се дава, бегло, и една поширока слика за русалиите, главното се однесува на русалиските дружини кои по егзодусот на нашето население од Кукушко за време на Втората балканска војна, биле формирани во некои места на сегашна Македонија, главно во местата каде што, лингвистички следејќи го патот на своето бегање, кукушани ќе станат бежанци, без многу да се променат. Од тие русалиски дружини, денес има остнато само една, онаа најжилавата, од село Секирник, но и таа иставена од некогашниот ритуал, претворена во фолклорна, играорна група. Редукцијата на значењата на сите важни појави е општо место во светската историја и култура. Ако се следи патот на кој-годе поважен ритуал, лесно можат да се следат (и поврзат) и значењата на различните нешта расфрлaни низ народи, вери, јазици, и да се согледа целината на заедничката светска култура со многу лица но со слични значења. Но врските меѓу нештата не е такво да ни укаже веднаш на смислата на она што го гледаме, туку најчесто ни ја дава сликата на надворешната обвивка, криејќи го истовремено јадрото на значењата. Русалиството, во својата најстaра наслојка, е дел од култот на мртвите и на иницијациските ритуали, и како такво една од најстарите и најважните појави во нашиот народен живот. Тоа е длабоко вкоренето во ритуалите на дамнешното, претхристијанско минато. Но, ритуалите преживуваат така што за себе врзуваат сè понови и понови содржини, кои со времето како да ја менуваат и самата суштина на ритуалот. Така е со сите нешта, а така е и со русалиството. Постојаната игра меѓу изгледот на нештата и нивните значења не е само привилегија на литературата, туку и на сите сериозни појави чија основна карaктеристика е магиската преобразба (сеедно сега, дали на зборот или преку зборот). Тоа треба да го имаме на ум и кога зборуваме за русалиите. Иако авторот e свесен за општата историска рамка на русалиството, тој сепак него го посматра пред сè во рамките на народното и национaлното. Дури, и како типична „кукушка“ појава, што може да биде оправдано кога се зборува за нашите русалии; но, општо земено, со таквиот пристап, место да се зголемат, значењата битно се ограничуваат. Можно е – а би рекол и дека е пожелно – истражувањето на еден предмет да се ограничи само на некој негов аспект. Но ако на тој аспект му се даде општа важност, тогаш значењата од една област се прелеваат во друга, и така се разводнуваат и се губат. 77


78

REKOA ZA RUSALIITE

На пример, носталгијата по родниот дом кај „бежанците“ од Кукушко нема врска со чувањето на русалиските обичаи. Напротив, токму воспоставувањето на старите ритуални игри во новата средина значи дека суштината на преживувањето и паметењето е во воспоставувње на старите култови во сосема нови средини и под сосема различни услови. Тоа е историски процес. Трагичната димензија на русалиството е што е тоа последниот чин на една милениумска игра. Несомнено е дека отсуството на каква-годе заинтересираност за една толку важна појава од нашиот народен живот, со право го револтира авторот на оваа важна книга, та тој го велича русалиството со една, кај нас вообичаена, но не и нужна, национална самобендисаност. Ние сме навистина народ без вистинско чувство за самите себе. Јас и самиот добро помнам дека во нашата градска средина (Струмица) зборот „џамалаџии“ се земаше како синоним за нешто дамнешно и застарено. Киро Козаров сведочи за особената почит што русалиите ја имаа во нашата рурална средина. Дел од тоа воодушевување тој го пренел во својата книга. Всушност, нема зборови со кои може да се искаже важноста на русалиството. Според значењата, тоа се надраснува и самото себе. Врзувањето за кукушката или бежанската проблематика, па и за кревањето на националната свест под игото, е само мал, запомнат и преживеан сегмент од еден стар ритуал со многу значења. Морам да признам дека и начинот на кој русалиството е третирано – вистина сосема бегло – во мојот роман Кон другата земја, се надоврзува токму на таа поедноставена слика за русалиите. Тука станува збор, се разбира, за гледиштата на самите книжевни ликови. Во еден мал фрагмент, еден вистински русалија, кој во стварноста се вика Гоце Данилов Петров, а чиј прототип во романот се вика Јане Данилов Петров, се расправа со еден национално-ироничен тип по име Ангел, на следниот начин: „Под игото русалиите можеле да го играат своето делиорманско оро само со голи сабји, до смрт! Штом една русалиска група ќе се сретне со другата, а ќе чукнал тапанот, се знаело што следи... Паметни биле Турците, забележа Ангел, не сакале да се мачат да ги колат, туку ги пуштале самите меѓу себе да се исколат. Многу арно знаеле тие со кого си имаат работа! Зошто не го праша дедото Иљо од Секирник колку време, во текот од три години, воопшто не го запирал орото: пу дванајсет дена, ут стредната ден на Бужик ду Вудици... Ангел го запраша, него лично а не дедото Иљо, зошто му ја чинуве глафта со своите џамалаџијски приказни. А за кого ние се боревме? зачудено рече Јане Данилуф Петруф, а потоа се дополни: „Наште стари, мислам“. Што, и вие да не се боревте за лавчето на Македонија? се вџаши Ангел, а потоа плукна во Езерото: Ебави шутраците, сте се колеле за ќефот на Турците да им го направите, и да соберете некоја аспра во дајрето.“ Тука се противставени, бегло, ентузијазмот на русалијата, кој е во секое време подготвен да го поведе своето „дели-орманско


REKOA ZA RUSALIITE

русалиско оро“ во служба на националната кауза, со скоро апатичниот нихилизам на својот соговорник кој е претставник не на оние кои учествувале во историјата, туку на оние што ги трпат нејзините последици. Ова го спомнувам да истакнам дека и самиот имам некаква врска со русалиите, и не од вчера. Пред многу години, додека уште бев студент, требаше да снимам една радиоемисија за змиите. Мојот постар вујко ми беше водач и воедно возач. Првото место каде што отидовме беше Секирник. Таму се собра материјал кој подоцна ќе влезе и во драмата Големиот смок, а онде за првпат се сретнав и со Гоце и со дедото Иљо и со други русалии, од кои сè уште имам живи снимки, не само за змиите туку и за русалиството, како и некои песни, каква што е онаа за Шанко, која стои како мото на Големиот смок. Таа песна е една од најубавите наши народни песни, и исто е многу блиска до духот на русалиството, а нигде на друго место не е забележана. Подоцна Гоце ми се јавуваше да ја водам нивната русалиска дружина за Загреб и каде уште не, но моите патишта врвеа на друга страна, а мене уште тогаш ми беше жално што еден стар ритуал во меѓувреме станал само фолклор. При подоцнежните средби, Гоце ми ги нудеше своите материјали „за нашто дол“, но и тука мојата естетика ме носеше на друга страна, па бев задоволен и од она што само го чув од него. Како и да е, мене темата за русалиите отсекогаш ми била блиска, иако таа само патемно се спомнува во моето творештво. Отсекогаш сум мислел, а тоа го мислам и сега, дека, кога би се нашол некој маж да направи филм за она што е најдраматично и најсликовито во нашата традиција, а целосно е натопено во нашите национални бои, тогаш би ја избрал темата за русалиите. Но за тоа е нужна раката на еден Тарковски или на највисоките дострели на јапонските „самурајски“ филмови. Да се вратам на трудот на Козаров. Најзначајниот дел од книгата е оној средишниот, кој е најшироко и искуствено обработен, а се однесува на русалиите од нашите краишта и од недамнешното минато, на носителите на кукушката традиција, односно на дружините формирани во Струмица, Секирник, Турното, Иловица, Сушица, итн. Тие русалиски дружини, како што спомнав, повеќе не постојат, освен онаа од Секирник. Сепак, постарите наслојки бараат дополнително проучување, преку достапните архивски и фолклорни материјали, а таму каде што не постојат непосредни извори, преку сознанија од сродните области. Спрема материјалот кој ни стои на располагање, очигледно е дека русалиството е многу постара појава и од словенството и од раниот христијански период, и дека се однесува на многу поширок простор од Кукушко, па и од самиот Балкан. Како што нагласува и авторот, мешањето на паганските и христијанските елементи (особено од периодот на прифаќањето на христијанството) е несомнено. Јасно е дека русалиството е изведено од култот на мртвите и паганските иницијациски ритуали, веројатно и во несогледливо далечните времиња, а сосема сигурно во паганскиот период 79


80

REKOA ZA RUSALIITE

непосредно пред прифаќањето на христијанството. Тоа – вакво какво што го знаеме, врзано за нашите русалии – е исто така дел од самото преобраќање, не само од прифаќањето на христијанството туку и од борбата за неговото одржување. Неговата традиција ги носи низ векови и милениуми старите наслојки, давајќи им нов изглед и нови значења (обично без спомен за изворните). Првобитниот култ во римско време се врзува са празнувањето на култот на мртвите познат под името Rosalia. Фактот дека некои наши легенди го изведуваат името од роза (трендафил) непосредно укажува на континуитетите. Но модификациите во нашата средина се толку големи, што од старите ритуали и култни значења се создаваат нови. На пример, легендата за удавеното момче и девојка од Гевгелиско, што се спомнува во оваа книга, веројатно има врска и со легендите за русалките (тука е водата доминантен елемент, додека кај русалиите таа се избегнува) но создавањето на синџир (врска меѓу изворите што го полнат Езерото и бројот на русалиската група) упатува на создавање на главното обележје на русалиите, а тоа е ритуалната игра од која (кај нас) ќе се создаде орото. За нас има особено значење следењето на развитокот на стариот, претхристијански култ од кој ќе се развие русалиството. Тој култ јасно ги воспоставува цивилизациските вертикали, но и ги посочува сите битни модификации на култот. За таа проблематика треба допрва и сериозно да се пишува. Некои бугарски автори (Ванчо Калојанов, на пример) јасно го врзуваат русалиството за култот на мртвите, односно за древните иницијациски обреди – што е неспорно – и со тоа се создава една поширока рамка. Но во таа рамка можат да се соберат разни сродни нешта, кои во текот на времето се раздвоиле и добиле сопствена самосвојност. Така, тие автори обично ги израмнуваат русалиите и калушарите од северна Бугарија, кои онде исто така се викаат русалии, иако меѓу нив, покрај сите сродности (лекување, паѓање во транс) постојат битни разлики, почнувајќи од бројот, времето кога играат итн. Потребно е внимателно да се регистрираат сите модификации, а особено врската со русалките. И русалките се појавуваат во строго определено време, но тоа не е времето кога играат русалиите. И во врска со русалките се спомнува една лековита билка, „росен“, чии убави црвени цветови цветаат за време на Русалската недела, но таа недела нема врска со некрсните денови, како кај нашите русалии, туку паѓа околу Спасовден, неколку недели по Велигден. Можеби избегнувањето на водата кај русалиите е токму противставување на „водниот амбиент“ на русалките? Како и да е, во една идна студија за русалиите, или во некое ново издание на ова исто дело, таа врска треба внимателно да се проучи, како и врската со паганските„богомрски дела“ кои се надоврзуваат веројатно на старите баханалии, односно дионизиските мистерии. Воспоставувањето на култната вертикала, всушност, најјасно ги поврзува и ги разврзува нештата, имено она што е од исто потекло и заедничко и/со она што со времето се одвоило од матицата и станало особено и само свое. Така, веќе


REKOA ZA RUSALIITE

на прв поглед е видлива големата разлика меѓу средновековните русалии кои под дејство на психотропски билки излегувале ноќе да играат и пеат еретички песни и стројните мажи меѓу Ениџе Вардар и Кукуш кои, облечени во празнична бела руба, со голи мечови во раката, ги шетале селата за време на дванаесетте нечисти денови, како што ги опишува Шапкарев. Оваа книга се занимава, пред сè, со потомците на тие русалии и главно не навлегува во постарите слоеви на култот. Но самото чување на култните обележја, според некој внатрешен автоматизам, ги чува, скриени, и старите значења, дури и тогаш кога им се изгубила секоја трага дури и во свеста на учесниците на играта. Самото постоење на русалиски гробишта е, на пример, важен антрополошки факт, кој директно укажува на претхристијанскиот карактер на русалиството. Кај мене, во Кон другата земја, Јане Данилуф Петруф на едно место кажува што направил кога го посетил стариот, кукушки крај: „Ут там утид'х на русалúцките гробишта: са пуклунúх.“ „Не извртé ли едно оро?“ му се подбива Ангел. Но Јане не се обѕира на тоа подбивање со традицијата; тој е, како русалија, убеден во својата христијанска и ослободителна мисија. Нему не му паѓа на ум да се запраша зошто русалиите не биле погребувани на гробишта, како христијани, туку таму каде што ќе загинеле, како безбожници. Чувањето на старата традиција исчистена од некогашните значења е во основата на сите антрополошки процеси. Во книгата на Козаров, како што веќе спомнав, најважен и најуспешен е средниот, „реалистичен“ дел, кој го опишува устројството на нашата русалиска дружина, каква што и ние (повозрасните) ја помниме. Во периодот од Божик до Водици, во текот на дванаесетте таканаречени некрсни денови, група од 30-40 мажи, на возраст меѓу 20-40 години (но и постари), празнично облечени во бело, заколнати во посебни и строги закони, одат од село до село, од куќа до куќа и, со зурли и тапани, со ритуални ора и размавнати сабји, го тераат злото од светот, а болеста и несреќата од луѓето. Основното шаманско потекло на ритуалот тука не е спорно. И сосема е видливо на кој начин паганскиот култ во еден период станал христијански и ги сочувал, дури, и обележјата на самото покрстување. Не е нужно да го повторувам она што прегледно и јасно е дадено во книгата, почнувајќи од детално опишаната облека, преку имињата на ората, до текот на целиот ритуал. Ќе се задржам на неколку моменти, кои се битни токму за нашите русалии, за русалиските дружини кои од просторот меѓу Ениџе Вардар и Кукуш, во едно злосреќно време, ја рашириле својата игра низ нашите краишта, местата на своето прогонство кои ќе им станат нови живеалишта. Првиот момент е преобразбата на „обичните луѓе, земјоделци, воденичари, трговци“, како што пишува авторот, во воини, исцелители, духовни подвижници. Вториот е кодексот на руса81


82

REKOA ZA RUSALIITE

лиите. Третиот е еволуцијата на русалиските борби. Четвртиот е развитокот на ритуалната игра во русалиско македонско оро. Тоа се, заедно со вклопеноста во новата христијанска ера, петте најважни нешта кои на нашето русалиство му даваат особено и, во голема мерка, сосема наше обележје. За последното нешто веќе реков. Русалиите во однос на христијанството се како припитомени или придобиени богомили. Несомнено е дека во нашата народна традиција видно место зазема врзувањето на старите богови и верувања за нови, христијански светци, празници и обележја. Слично било и со русалиите кои ја прифатиле новата вера, така што не се откажале од старата традиција. И тие две нешта со времето се измешале. Тие се бореле против нечистите сили на ист начин како и по паганскиот период, само што сега тоа се случувало само во некрсните денови, кога старите демони излегувале од своите дувла и пак се ширеле по светот. Со времето таа содржина се социјализирала спрема државното уредување, и владејачката вера, како што не известува авторот, па така, во турско време, играта против злите демони на смртта и злото во голема мера прераснале во игра за вакуфи, односно задолжбини. Поважно, или барем исто толку важно како христијанизацијата на русалиите, е нивното ненарушено старо устројство. Тоа што тие преку ноќ, од обични луѓе, станувале „нешто друго“, посочува на патот на иницијацијата и преобразбата: да се стане нешто друго, треба првин да се умре, или барем да се биде подготвен за умирачка. Како ќе почне новиот живот ако е стариот толку корав; како ќе се создаде ново дело без нови облици? Патот на иницијациските ритуали навистина е и патот на творештвото, на уметничкото и секое друго создавање, начинот на кој, на пример, од една обредна игра ќе се развие вишата, уметничка форма (како орото). Од магискиот ритуал врзан за култот на мртвите, односно за паметењето и врската со предците, до главниот симбол на она што го поврзува нашиот народ со векови и по кое тој ќе се помни – тапанот, зурлата и орото – патот е мачен, и долг. Понекогаш е навистина нужно да се игра многу векови по дванаесет дена секоја година за да се развијат оние облици и содржини кои ќе станат поврзувачки и обединувачки, вистински средишта на народниот живот. Од самиот материјал даден во книгата, јасно се гледа моментот кога ритуалната игра прераснува во самостоен уметнички чин, и тоа е со право нагласено и од самиот автор. Што се однесува до „кодексот“ на русалиите, може слободно да се каже дека е тоа една од најретките појави во нашиот народен живот, во чие катадневие многу ретко се среќаваат чистите, канонски форми во зададен, јасен, непроменлив и строго чуван вид. Нема вера која ќе се сочува ако не се сочуваат ритуалите врзани за неа. Во книгата се добро регистрирани сите моменти од кои е исткаен русалискиот кодекс, од заветот за молк до русалиските двојки и нивната поврзаност на живот и смрт, и нема нужда да ги повторувам. Но нужно е, ми се чини, да


REKOA ZA RUSALIITE

истакнам, дека е тој ненапишан кодекс исто толку строг и машки како и самурајскиот кодекс, само што е ритуалноинстинктивен а не филозофски самосвесен, и што не е толку познат, или, поточно речено, што воопшто не е познат. Дел од тој кодекс е и целосната подготвеност за смрт. Кога русалијата тргнува од дома на почетокот од игрите, се простува со домашните како да оди во смрт, што навистина и се случувало, а за тоа сведочат камењата на русалиските гробишта. Во далечното минато, секако, постоеле две противставени групи, една која се борела против „нечистите сили“ и друга која ги претставувала самите тие „нечисти сили“, групи кои со времето се модифицирале, но нивниот карактер останал ист. Општа карактеристика на ритуалите е промената на „иконографијата“, како што е случај со жртвувањето, кога човечките жртви се заменувале со животински, за најпосле да се дојде до самиот симбол на жртвата (нафората и виното во христијанството). Сабјите со кои русалиите тргнувале да „играат“ биле вистински сабји, а балтијата на предводникот била иста како воените секири со кои почнувале и вистинските војни. Борбите меѓу русалиските групи, и постепеното менување на нивниот карактер, го посочува патот на постепената преобразба на тие борби, од крвав ритуал до ритуална игра. „Можеби групата мислела дека другата група е привид и дека тоа се, всушност, злите сили кои им се приближуваат“ е едно од оние верувања (на сегашните русалии) за судирите кои најдобро ја одразуваат најстарата ситуација. Таму каде што има русалки кои донесуваат зло, мора да има и лековити тревки против нив. Таму каде што се носат сабји и секири за борба против силите на злото, мора да потече и крв. Старите камени гробишта без крстови се симболични свидетели за дамнешното минато, минато кое е всадено во сегашноста. Со времето, првобитните причини за судирите се заборавиле, но останала обврската да почне бојот, со писокот на зурлите и чукањето на тапаните. Само што, оние конарчии кои когаш биле вистински воени извидници, сега добиле нова функција: го откривале „непријателот“ за да го разминат. а сосема е извесно дека една од главните причини била што морало да потече крв (како што сведочи и спомнатата песна за Шанко која кажува дека случајните средби служеле за „ножове да си накрвиме“), но целиот развоен тек на настаните укажува на еден постојан судир на фактичките и симболичните наслојки на ритуалот кој морал да се одржува по цена на сè, но таа цена со времето станала премногу голема. А замената на вистинската сабја со дрвен меч ја одбележува онаа трагична димензија на промените за која сведочи, иако на инаков начин, еден од најпотресните самурајски филмови, Харакири на Масаки Кобајаши. 83


Денес кај нас повеќе нема русалии, а последната дружина, како што рековме, претворена во фолклорна група, само е последен спомен за нешто што траело со векови, можеби со милениуми, а потоа исчезнало, пред да се сфати во целост и неговата смисла и неговото значење. Оваа книга е драгоцен обид таа празнина да се пополни.

REKOA ZA RUSALIITE

Акад. Митко Маџунков

84


Tokmu vo najnoviot period od folklornite sodr`ini, so koi izobiluva Makedonija, se pojavuva rakopisot na Kozarov koj pravi radikalen presek na ovaa karakteristi~na pojava. Negovoto zna~ewe ne se sodr`i samo vo faktot {to pove}e godini im posvetil seriozno prou~uvawe na rusaliite, i {to gi prosledil so neophodnata nau~na literatura pi{uvana za niv, tuku toj izrasnal so niv, go dolovil nivniot duh, zna~ewe, poraka, identitet, istorija i mit. Tokmu zatoa, negovoto objavuvawe }e bide do~ekano so interes ne samo vo na{ite nau~ni krugovi, tuku i mnogu po{iroko. (izvadok od recenzijata)

REKOA ZA RUSALIITE

Prof. d-r Vera Stoj~evska - Anti}

Trudot Rusalii od Kiro Kozarov pretstavuva rariteten potfat da se ottrgne od zaboravot na vremeto edna markantna pojava od na{eto folklorno nasledstvo, kako {to se rusaliskite dru`ini, no i veruvaweto i obi~aite povrzani so niv. Spored iznesenite vrednosti na deloto Rusalii smetam deka pretstavuva zna~aen pridones kon istra`uvawata na rusaliskite dru`ini vo Makedonija i osobeno vo Strumi~ko i seloto Sekirnik i eden is~ekor kon za{titata i za~uvuvaweto na na{eto duhovno kulturno nasledstvo. Smetam deka trudot pretstavuva zna~aen pridones kon istra`uvawata i populariziraweto na vrednostite na makedonskiot folklor, a istovremeno dava brojni podatoci interesni za folkloristite, no i za po{irokata ~itatelska publika. (od recenzijata) Prof. d-r Katerina Petrovska – Kuzmanova, Institut za folklor „Marko Cepenkov“ Skopje

85


Nikola Maxirov

86

REKOA ZA RUSALIITE

Rusaliite mol~at dvanaeset dena. Vo bitkata so zlite sili tie go slu{aat zvukot na zurlata i tapanot koj gi pokriva izvicite na bolkata. Vo tie „nekrsteni denovi“ pome|u Bo`ik i Vodici, ma`ite inicijaciski se transformiraat so promemna na oblekata, domot, govorot, veruvaweto... Nivnoto „jas“ stanuva „nie“, nivniot zbor stanuva zavet, a `ivotot se pretvora vo borba za `ivot. Tie mol~at ne zaradi toa {to nema {to da si ka`at, tuku za da gi slu{nat onie {to nikoga{ pove}e nema da gi slu{nat. Rusaliite se transformiraat, no ja izbegnuvaat materijata koja naj~esto gi menuva sostojbite – vodata. Tie go baraat preminot kade {to se me{aat du{ite na `ivite i mrtvite, preminuvaat od edna pateka vo druga, gazej}i po istite stapki, biduvaj}i „edno“ so patot {to go minuvaat, so zemjata {to ja gazat, so zvucite {to gi otkrivaat. Me~ovite vo nivnite race se vrska so bo`estvenoto, ~esto dr`ej}i gi vo tancot nagore kon neboto, no i vkopuvaj}i gi vo zemjata koga se nao|aat pred raskrsnica ili grobi{ta. Svojot zaginat rusalija go zakopuvaat na mestoto na zaginuvawe, daleku od domot, pretvoraj}i ja i du{ata vo begalec niz vremeto i prostorot. Makedonskite rusalii se borci i koga ne ubivaat, koga tancuvaat i ja odr`uvaat tradicijata na pro~istuvawe. Zlite sili se pla{at od belinata na nivnata obleka i du{a. Taka ostanalo i taka }e bide. Kr{tevaweto e i ~istewe, i povtorno otkrivawe na vodata vo i nadvor od na{eto telo. Vo tie dvanaeset „nekrsteni“ denovi rusaliite se ra|aat odnovo i odnovo, umiraat la`no i vistinski, vo imeto na spokojniot `ivot {to sleduva. S# dodeka cikli~nosta na vremeto pak ne gi otkrie site zli duhovi {to uspeale da se skrijat od se~ivata na nivnite me~ovi. Malku e pi{uvano za niv. Tie mol~ele dvanaeset denovi godi{no, no nie sme gi premol~uvale so godini. Zatoa ovaa objava na Kire Kozarov e od golemo zna~ewe za site onie {to imaat `elba da se zapoznaat so ovie osameni voini na ~istinata.


Ako korenot na rusaliite e vo dioniziskite igri, kako etnografski beleg na makedonskata i balkanskata teritorija, toga{ nivniot tradicionalen opstanok e zasluga na site generacii Makedonci koi pridonesle za so~uvuvawe na ovaa na{a pojava na manifestirawe na progonstvoto na zloto – preku avtenti~ni folklorni izveduva~ki sredstva, pri {to evidentno e prepletuvaweto na slovenskata i anti~kata mitolo{ka nitka, so otvorena mo`nost za ras~lenuvawe i interpretacija, {to vpro~em e predmet i na ovaa isklu~itelna kniga. Goran Tren~ovski, re`iser

REKOA ZA RUSALIITE

Rusalii – Te{koto Zborot Rusalii vo mene go povikuva oroto Te{koto. Ova oro, mislam, mo`e da se identifikuva so tvoite Rusalii. So ona {to e skrieno vo niv, so porakite i glasot za minatoto na ovoj narod, na makedonskiot narod. Rusaliite, nasproti Te{koto, vo sebe sodr`at pove}eslojni poraki: zdru`uvawe, organizirawe, obleka, oru`je i smisla na seto toa. Seto toa da se manifestira sekoja godina samo vo dvanaeset nekrsten denovi! Za po~it i voshit! Zna~i, ne stanuva zbor samo za istorija i minato, tuku za edna filozofija na `iveewe od denes do najdale~noto se}avawe. Mene me fascinira taa organizacija i {to s# se slu~uva vo tie dvanaeset dena: borbite so drugi zdru`enija do pokoruvawa na eden avtoritet, pa makar i me|usebni `rtvi dvanaesetdneven molk so nevideni napori, da primi{ dar i darenoto da go dade{ kako dar, pomo{, da gi napravi{ site onie raboti {to gi ima vo nenapi{anite zakoni, a po dvanaesette denovi dojde{ doma, vo dvorot na svojot dom, da ja soble~e{ rusaliskata obleka, a doma}inkata da ja pere nadvor od domot i dvorot i duri toga{, is~istena od s# da ja vnese{ vo domot, vo kov~egot do slednata godina. Za mene predizvik pobudija ritualite: borbite, odewe od mesto do mesto samo da se raska`uva preku oroto, preku oblekata, preku odnesuvaweto, odbegnuvaweto na vodite. Zo{to? Tvojata kniga ne golema po stranici zamenuva tomovi i tomovi. Mene me osvoi u{te vo prvite stranici. Apsolutno poddr`uvam edna vakva kniga i se nadevam deka barem kaj kompetentnite, a spored fusnotite, taa }e go ima vistinskoto vnimanie. Akademik Ta{ko Georgievski

87


Zoran Maxirov

88

REKOA ZA RUSALIITE

Rusaliite se komunikatorite na be`anskata kultura i kreativnost od Dolce.1 Tie se do nekade zaboravena rabota koja `ivee niz na{ite srca i zatoa ti pra}am ~estitki {to seto toa }e go obelodeni{ vo edna kniga. Sakam, isto taka, da ti ka`am deka niz iskustvoto sfativ deka edno delo ne zavr{uva koga avtorot }e go napi{e, otsviri ili naslika. Na toa delo tokmu sega mu pretstoi u{te tolku rabota za da za`ivee i duri otposle da po~ne da si go `ivee svojot `ivot. Toa ti e kako da igra{ dve poluvremiwa na eden natprevar. Prvoto poluvreme }e go dobie{ so toa {to }e stvori{ edno dobro delo. Ama treba da go dobie{ i vtoroto poluvreme ako saka{ da go dobie{ celiot natprevar. Toa zna~i deka knigata treba dobro da se promovira i da se poka`e {to, vsu{nost, nam ni zna~at rusaliite. Rusaliite se prenesuva~ite na na{ata kultura od Dolce, tuka vo Strumica, a posle toa po{iroko sekade kade n# ima. Tie ni ja vrzuvaat istorijata so sega{noto vreme, so sovremena Makedonija. Ti kako avtor si edinstven {to se seti toa da go napravi{, a jas sum sre}en {to takvo ne{to }e postoi. Jas na mojata svadba, kako podarok od tate, gi imav rusaliite od Sekirnik. Od gore na nivnite dva tapana, ~ukavme na u{te dva ~ivta tapani, jas i tate. Dodeka igraa baltaxijata Ba~ Goce, celo vreme vika{e: Udunat!!!! Udunat!!!! i s# poglasno, i poglasno UDUNAT SE SLU[E!!!!! Saka{e da ka`e deka se slu{a od drugata strana na Belasica, od drugata strana na Dojran, od drugata strana na \olot. Da slu{nat UDUNAT oti nie tuka se veselime, {to zna~i i postoime. Verojatno, iskonskata cel na rusaliite voop{to e da se ka`e oti nie 'be`ancite' postoime, i znaeme koi sme i {to sme, i nitu se ~uvstvuvame porazeni. Mo`ebi malce sme dislocirani (odnosno kriminalno opqa~kani), arno ama sme `ivi i zdravi i so tapanot napred, a du{manite neka puknat. Nikola Maxirov go ima toa preneseno vo svojata kniga poezija „Premesten kamen“, zna~i ako kamenot si te`i na svoeto mesto, na{iot kamen e samo ne{to malku premesten.


Dale~na iljada devetstotini {eeset i... nekoja. Mlade{ki, samopregorno, se raboti na podgotovkite za proslavata na patroniot praznik na u~ili{teto. Treskavi~ni podgotovki na u~ili{niot hor, revolucioneren recital i {to li u{te ne. Vo site tie slu~uvawa se vrti, za mene nepoznat zbor: rusalii. Izbiraat grupa koja treba da igra. ]e igraat rusaliski ora. Vlegov vo prviot krug, verojatno poradi ~i~ko Koqo, star rusalija a moj kom{ija. Bev presre}en. No, nabrzo u{te pove}e razo~aran. Sum bil mnogu siten. Pla~ev ama podgotovkite gi sledev. Izbraa i baltaxija, jadro mom~e. Mnogu godini pominaa od tie denovi koga pak se sretnav so vistinskite rusalii od Sekirnik. Sredbata zna~e{e se}avawe na edno minato, no i osoznavawe deka tie se vistinsko nacionalno bogatstvo i zna~aen del od kulturnata istorija na makedonskiot narod. No, toa ne be{e s#. Dru`eweto so Kozarov mi ovozmo`i da go sledam negovoto istra`uvawe za rusaliite i da se voodu{evam od novite soznanija. Be`anskata nostalgija koja kaj mene e ve}e razbranuvana i }e me sledi i koga }e se dru`am so knigata Rusalii, me zadol`uva, so pietet, da mu se zablagodaram, od imeto na site be`anci, za qubovta i istoriskata svesnost so koja go napravi ovaa izvonredno delo.

REKOA ZA RUSALIITE

Blagoj Stojanov, Zdru`enie na be`anci Strumica

Moite (u{te od detstvo) pretstavi za rusaliite se naplasteni so boi vrz moite platna, a nekoi od crkvite koi se pojavuvaat od niv se, vsu{nost, mojata vizuelna pretstava za niv. Rusaliite mi bea tesno povrzani so crkvite, gradeweto crkvi, a koga gi slikav gi povrzuvav so rusaliite. Toj traen odnos rusalii-crkvi i moite sliki bi go odbele`al kako del od moeto tvore{tvo. Intimno, bi ka`al, se ~uvstvuvam va`en {to i jas pripa|am vo grupata na lu|e koi „gradat crkvi“. Vsu{nost, pi{uvaj}i gi ovie redovi (sakaj}i i jas da mu dadam poddr{ka na avtorot za ovaa va`na kniga) si rezimiram vo sebe deka rusaliite i crkvite i mojot odnos kon niv si imaat svoe mesto vo moeto tvore{tvo. Stojan Pa~ov, akademski slikar, Belgrad

89


Vangel Koxoman 1904-1994

90


91


92


Poddr`uva~ite na rusaliite, dolupotpi{ani akademici, umetnici, profesori, nau~ni rabotnici, poznava~i, prijateli, naslednici i potomci, pokrenuvaat INICIJATIVA do nadle`nite organi za razgleduvawe na uslovite za proglasuvawe na rusaliite za nacionalno – folklorno nasledstvo. Obrazlo`enie: 1. Valorizacija na trajnite vrednosti na rusaliite na nacionalno nivo. 2. Za{tita od negativnite efekti na globalizacijata. 3. Inicirawe na obnovuvaweto na rusaliskiot folklor sekade kade {to postoel vo izminatite godini 4. Zbogatuvawe na kulturniot fond na Makedonija so u{te edna vrednost od domenot na folklorot, tradicijata i nacionalniot identitet. Inicijatori: 1. Kiro Kostadin Kozarov 2. Akademik Mitko Maxunkov 3. Akademik Ta{ko Georgievski 4. Prof. d-r. Vera Stoj~evska - Anti} 5. Prof. d-r. Katerina Kuzmanova 6. Kire Jovev 7. Risto Mile Karaivanov 8. D-r. Aleksandar Bo{ko Hristov 9. Ilija Kostadin Kozarov 10. Ivan Kotev 11. Dimitar Kiro Kostadinov 12. Kiro Donev - pisatel 13. Dimitar Ivanov 14. Vase Mitev 15. Kiro Zlatkov 16. Dragi Tabanov 17. M-r Blagoj Stojanov 18. Stojan Ivan Del~ev 19. Mirko Danilo Stefanovski 20. Nikola Gligorov 21. Dejan Ivan Del~ev 22. D-r. Blagoj Hristov 23. D-r. Dragan Hristov 24. Nikola Sando Kostov 25. Trajan Dine Iliev 26. Goran Tren~ovski-re`iser 27. Kire Georgiev- akter 28. Orce Van~o Todorov 29. Zoran Gudev 30. Risto Apostol Manolev 31. Slave Georgiev 32. Traj~e Karadakovski 33. Sa{o Petar Andonov 34. Bla`o Go{e Stojanov 35. D-r Stojan Donev 36. D-r. Risto Rusev 37. M-r Vasil Atanasov 38. Van~oTanov

Zoran Zaev - gradona~alnik na op{tina Strumica Qup~o Kolev - gradona~alnik na op{tina Bosilovo Vane Stojanov - gradona~alnik na op{tina Vasilevo Petre Spasov - gradona~alnik na op{tina Novo Selo 93


LITERATURA 1. Kuzman [apkarev-Odbrani tvorbi, Misla 1987 2. Mihailo Dimovski-Makedonski folklor, 13/1974 3. Vera Kli~kova-Makedonski folkor 2-4/1969 4. Vera Go{eva-Makedonski folklor 63/2006 5. Ivan Ivan~an, Narodni obi~aji kor~ulanskih kumpanija. Institut za narodnu umetnost, Zagreb, 1969 6. Akademik Mihail Arnaudov (1878-1978) Studii vъrhu bъlgarskite obredi i legendi T. II. C. 1977 str. 128 7. Qubica Jankovi}, Rusalije, GEM, XIVBeograd 1938 8. N. Veleckaja (Moskva)-Mak. folkor 15-16/1975 9. Slobodan Ze~evi}. Predawa o rusalijskim grobqima u isto~noj Srbii, Narodno stvarala{tvo, folklorni svezak, 2-4, 1962, Beograd 10. Minet Ribejrol - Pariz, Francija (referat) (Mak. folklor 2/4 1964) 11. Prof. d-r Kosta Peev Kuku{kiot govor, kniga II, Student. zbor 1988 12. A Dictionary of albanian religion, mythology and folk culture str. 221 (Robert Elsie) 13. Enciklopedia of Ukraine 14. Todor Hristov-Atlas na naselenite mesta vo Egejska Makedonija 1997., str. 159 15. Qubor Niderle-@ivot starih Slovena-Praga 1916 (Mak. folklor 2/4 1964) 16. Borivoje Drobwakovi}, Etnologija naroda Jugoslavije 1960 (rusaliskata igra nad bolnite lu|e) 18. Tanas Vra`inovski, Narodna tradicija, religija, kultura, Matica makedonska 1999. 19. Stevan Tanovi}, Srpski narodni obi~aji u Xevxelijskoj kazi. Srpski etnografski zbornik. BG, 1927. 20. \orgi Zdravev-Makedonski narodni nosii -1 MM-1996. 21. An~o Kaloяnov, Devta{larite i rusalskite grobiщa. (Izdatelstvo: LiterNet. 06. 11. 2002) 22. Luis Leger, 1843-1924. La Mytologie Slav (19010) (prevod na srpski - 1904 Agtanovi})

94


EINE KURZFASSUNG Rusalii Die vorliegende Arbeit "Rusalii“ aus Kukush wird vor allem als wissenschaftlicher Forschungsbeitrag wider ein Vergessen der alten Riten und wertvollen Bräuche der Rusalii gesehen. Das Buch bringt Licht in Teile der mazedonischen Kulturgeschichte, die mit Recht ihren Platz als nationaler Schatz in der Weltgeschichte verdient. Anders betrachtet wird es einem besseren Verständnis, einer Wahrung und Zusammenarbeit dienen. Das Buch ist den Rusalii von Kukush gewidmet, die über Jahrhunderte ihr kulturelles Erbe bewahrten und heute in der Stadt Strumica und ihren umliegenden Dörfern siedeln. Sie wurden nach den Balkankriegen (1913) aus dem Ägäischen Teil Mazedoniens, vor allem aus der Umgebung von Kukush (heute Kilkis in Griechenland) vertrieben. Da sie mazedonische Flüchtlinge waren, werden sie von den Einheimischen der Strumica- Region heute noch immer Beshanci, dem mazedonischen Wort für Flüchtling, genannt. Heute kann man in Mazedonien die lebendigen Bräuche der Rusalii, abgewandelt vor allem ihre Tänze einzig im Dorf von Sekirnik bei Strumica bewundern. Auch hier kämpfen sie um ihr Überleben und es besteht die Gefahr, dass sie bald ganz aussterben. Ursprung Über den Ursprung der Rusalii gibt es zwei Theorien. Die eine beschreibt ihren Ursprung mit dem alten Glauben der Wiedergeburt und dem Zusammenhang des irdischen Lebens mit dem Vergangenen. Die andere bringt die Herkunft der Rusalii mit dem alten Römischen Totenfeiertag, dem Rosario, in Verbindung. Die Gruppen der Rusalii Um die Lebenden vor unterirdischen Kräften, die in unsere Welt kommen, zu schützen, haben sich die Rusalii in speziellen Gruppen zusammengefunden. Eine Gruppe bildeten Krieger, bewaffnet mit Eisenschwertern und mit weißen Trachten und Halstüchern bekleidet. Ihre wichtigsten Waffen waren jedoch die magischen, mystischen Rituale und Tänze der Geisterbeschwörung, begleitet von spezieller Musik. Die Bevölkerung glaubte, durch diese Tänze gegen böse Kräfte geschützt zu sein. Neben der Vertreibung des Bösen sollten die Tänze dazu beitragen, eine gute Ernte einzufahren und Kranke zu heilen. Eine Gruppe steht jeweils unter der Leitung eines Baltadzija, der in der rechten Hand eine Axt trägt. Die ungetauften Tage Als "ungetaufte Tage" wird die zwölftägige Zeit vom Orthodoxen Weihnachtsfest am 7. Januar bis zur Taufe am 19. Januar bezeichnet, jenen Feiertagen des Christlichen Orthodoxen Kalenders, dem Tag der Geburt und der Taufe von Jesus Christus. Nach alten Überlieferungen verfallen die Menschen in diesen nicht christlichen Tagen in heidnischen Glauben. Woher dieser Glauben stammt, wie dieser mit den kirchlichen Feiertagen zusammenfällt, ist bis heute nicht eindeutig geklärt. 95


Die Mission Die Mission der Rusalii war immer geheimnisumwoben und bleibt mystisch; sie wurde nie richtig aufgeklärt und bekannt gemacht. Über Jahrhunderte haben sich die Bräuche angepasst, jeweils an die Bedingungen ihrer Zeit. Die Gruppen kämpften jeweils gegen böse Kräfte, gegen Krankheiten und für eine gute Ernte, später jedoch, als Resultat der vielen Fremdherrschaften und Unterdrückung des mazedonischen Volkes, begannen die Rusalii mit "Vakuf", dem Guten für Alle. In diesem Sinne begannen die Rusalii für Ihre Rituale und Tänze um Spenden zu bitten. Diese wurden für den Bau von Kirchen, Brunnen, Straßen, Hilfe für Arme und eine Verbesserung der Infrastruktur der Gemeinden, genutzt. Während der Osmanischen Fremdherrschaft kämpften sie für die Bewahrung des Christentums und vor allem um eine Erhaltung der mazedonischen Identität und Kultur. Rusaliische Kämpfe Beim Zusammentreffen von zwei Gruppen von Rusalii kam es in früheren Zeiten zu blutigen Kämpfen, die oft auch mit dem Tod von vielen Rusalii endeten. Der Ehrenkodex der Rusalii war unantastbar. Gefallene solcher Kämpfe wurden am Ort des Geschehens beerdigt. Man brachte sie weder nach Hause noch in eine Kirche. Eine Beerdigung fand auch ohne jegliche Zeremonie statt. Rusaliische Grabsteine findet man noch heute zahlreich. Das Gesetz des Schweigens Während der ungetauften Tage und Zeremonien hielt das Gebot des Schweigens Einzug. So war es den Rusalii verboten, untereinander zu reden oder sich zu begrüßen. Transformation Gesetze und Glauben der Rusalii hatten solche Kraft, Menschen zu verändern. Gewidmet ganz dem Glauben und dem Ehrenkodex sowie ihrer unantastbaren Religion, verwandelten sich in den 12 Tagen einfache Händler, Handwerker und Landwirte in disziplinierte Krieger, fanatisch im Glauben, bereit im Kampf mit anderen Gruppen zu sterben. Nach der Zeremonie mit ihren speziellen Ritualen und Tänzen in Trance, kehrten sie schnell wieder in das normale Leben zurück. Alle schlechten Erinnerungen waren nach der Zeremonie ausgewaschen. Der Wissenschaftler Dr. Mitko Madzunkov bemerkte einmal über den Ehrenkodex der Rusalii: der ungeschriebene Kodex der Rusalii war genauso streng und männlich, wie der der Samurai. Er entspringt Rituellem, Instinktivem, aber keiner philosophischen Kraft. Es gibt nirgends etwa Bekannteres, oder genauer Beschriebenes dieser Art.

96


SUMMARY THE RUSALII The book “Rusalii” is a tribute towards enlarging and encircling our knowledge about this pagan custom, which slowly fades away from our collective memory and consciousness. This work today, along with the activities of the last rusalii group, from the village of Sekirnik, is an attempt to allow this tradition to last as long as possible. The book is dedicated to the rusalii from Kukush and its region (nowadays Kilkis, in Greece). This custom was cherished by the Macedonian people from that part of the country, which was forced to move during the Second Balkan War(1913); so they escaped in the region of Strumica. These Macedonians were called “fugitives” by the local people. THE ORIGIN There are a few theories about the origin of the rusalii custom. One of them supports the thesis that rusalii is a pagan, Roman custom, “The feast of roses” - dedicated to the death. According to the second theory, the rusalii takes its origin by the ancient Slav beliefs in various supernatural forces, good and evil spirits, nymphs and their presence in this world. THE MISSION The people from this region believed that the evil forces during their feasts can harm the living; That’s why the people organized in special groups (companies) and were trained to fight against them. It is their first task. Later, their mission was enlarged and has changed. During the foreign political and military domination over the Macedonian people, the rusalii groups have started with their dances for VAKUF, i.e. for the well being of all. Facing the negligence of the rulers, the rusalii groups during their dances collected and asked for gifts, which were been sold afterwards. With the money collected, the rusalii built schools, churches, roads etc. THE UN-BAPTIZED DAYS The rusalii groups performed their rituals and dances during the “impure” nymph days which lasted since 07 January until 18 of January, i.e. since Christmas till Epiphany - or twelfth day, (the days of birth and baptizing Jesus Christ). That’s why these days are known as un-baptized days. According to the pagan beliefs, the evil forces were entering into our world during these days. THE RUSALII GROUPS The rusalii groups were organized on a basis of military organization with its chief-commander who was called “baltadzija” (a man with an ax). The members of the group were organized on the principal of couples, or pairs. Each rusalija had its own partner, and the two of them were inseparable during those twelve days. The rusalii were armed with iron swords. They performed the fight against the evil forces with their arms (swords), music and ritual dances. 97


THE RUSALII GROUPS The rusalii groups were organized on a basis of military organization with its chief-commander who was called “baltadzija” (a man with an ax). The members of the group were organized on the principal of couples, or pairs. Each rusalija had its own partner, and the two of them were inseparable during those twelve days. The rusalii were armed with iron swords. They performed the fight against the evil forces with their arms (swords), music and ritual dances. THE RUSSALII CODEX The unusualness and mystery of these groups have also been confirmed by their laws. One of those is: The law of silence. During the twelve days they didn’t speak. The rusalii respected the law of silence as one of the highest laws. THE RUSALII FIGHTS In case of encounter between two groups of rusalii, they confronted, which often ended with painful and fatal consequences. Many rusalii lost their lives in this way. This terrible custom endured as a part of the rusalii codex. Nowadays there are still places in these regions with the toponym of “rusalii graves”. THE TRANSFORMATION As a result of the rusalii codex we will notice the transformation from an ordinary man into rusalija, and after the twelve un-baptized days, transformation of a rusalija into an ordinary man. During these twelve days, these ordinary men, farmers, merchants, craftsmen are being transformed into rusalii, - soldiers of faith, uncompromising executors of the rusalii codex, even at cost of their own lives; and after these twelve days, they become again ordinary men and continue their lives. About the rusalii codex, the academic Mitko Madzunkov has said: “But, it seems to me necessary to stress that this unwritten codex is so severe and virile as the Samurai codex, but it is ritually-instinctive, and not philosophic self-conscious.. And it is not that famous, or to be said better, it is not famous at all..”

98


SODR@INA

Predgovor.................................................................................................................................7 Voved........................................................................................................................................13 Poteklo..................................................................................................................................19 Rusaliska dru`ina...............................................................................................................25 Misija......................................................................................................................................37 Rusaliski borbi....................................................................................................................41 Igrite na rusaliite............................................................................................................47 Veruvawa, obredi i zakoni.................................................................................................51 Dozvola za igra.....................................................................................................................57 Rusaliska obleka..................................................................................................................61 Rusaliite denes.....................................................................................................................67 Rekoa za rusaliite...............................................................................................................75 Inicijativa...........................................................................................................................93 Literatura.............................................................................................................................94 Eine Kurzfassung......................................................................................................................95 Summary...................................................................................................................................97

99


Kiro Kozarov RUSALII Izdava~i Kiro Kozarov Makedonska re~ Podgotovka za pe~at Makedonska re~ - Skopje Recenzenti Akademik Mitko Maxunkov Prof. d-r Vera Stoj~evska – Anti} Prof. d-r Katerina Petrovska – Kuzmanova Nikola Maxirov Lektor Ivan Vasilevski Prevod na rezime na germanski jazik Peter Wolf Prevod na rezime na angliski jazik Van~o Zafirov Kompjuterska obrabotka Len~e Toseva Reprodukcija na str. 41 Vasilie Krisan (1926-2000): Rusalii Pe~at Grafo den Skopje, 2010 CIP – Katalogizacija vo publikacija Narodna i univerzitetska biblioteka „Sv. Kliment Ohridski“, Skopje 398.332.16(497.7) KOZAROV, Kiro Rusalii / Kiro Kozarov; [prevod na rezime na germanski jazik Peter Wolf; prevod na rezime na angliski jazik Van~o Zafirov]– Skopje; Kozarov K. : Makedonska re~, 2010 (Skopje : Grafo den). – 98 str. : ilustr.; 28,5 sm. Фусноти кон текстот. - Библиографија: стр. 90. - Резиме на гер. и англ. јазик ISBN 978-9989-57-663-8 (козаров к.) ISBN 978-9989-163-98-2 (мак. реч) а) Русалии - Македонија COBISS.MK–ID 82537226

100


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.