dobiva naknadu upuæujuæi ih prema nekoj od kompanija sa kojom ima dogovor. Kao i u veæini Internet poslova i na portalima se poèela vrtiti velika lova. Lycos je platio 58 milijuna dolara za Tripod da bi se u veljaèi 1999. i sam Lycos udru io sa velikom medijskom korporacijom USA Networks. Istovremeno, tv-kuæa NBC se spaja sa Cnetom, a Disney uzima udio u Infoseeku. Naravno, ni Microsoft ne krije da svoj MSN eli uèiniti najveæim portalom na Internetu. Istovremeno, tijekom 1998. godine dionice Yahoo-a, najveæeg portala sa poslovima u 12 zemalja, porasle su deset puta. Pazite, ne deset posto veæ deset puta, dovoljno da èovjek ka e Yahoo! . Nije ni èudo ako se zna da poznata konzultantska kuæa PricewarerhouseCoopers predviða kako æe prihodi amerièke on-line trgovine porasti sa 26 na 158 milijardi dolara do 2001. godine. Europski prihodi bi u istom razdoblju trebali porasti sa 3 milijarde na 30 milijardi dolara. Internet portali æe zasigurno profitirati na tom porastu. Poseban sluèaj je America Online, koja je svoj ivot zapoèela kao malo napredniji BBS za neznalice da bi danas prerasla u kombinaciju ISP-a (Internet Service Providera) i portala. Dakle, organizacija koja korisnicima nudi spajanje na Internet, a prva stvar na koju se spoje je sadr ajima bogati America Onlineov site.
Yahoo! Yahoo je prvi prepoznao potrebu za svojevrsnim utim stranicama digitalnoga svijeta. Iskoristio je povezanost internata kako bi omoguæio korisnicima da sami registriraju svoje websiteove u kategorijama koje ele. Kao rezultat toga, Yahooov imenik gradi se sam od sebe. Prednost Yahooa le i u tome to je bio prvi. Sa svojim 82