Monografija u povodu 25. godišnjice osnutka

Page 1



OBRTNIČKA KOMORA

ZAGREB MONOGRAFIJA U POVODU 25. GODIŠNJICE OSNUTKA


Obrtnička komora Zagreb Monografija u povodu 25. godišnjice osnutka Nakladnik

Obrtnička komora Zagreb Za nakladnika

dr. sc. Mirza Šabić Autori tekstova dr. sc. Vlatko Čakširan mr. sc. Predrag Fleš Stručna suradnica Tamara Popović Lektura Anka Munić Slikovni prilozi

Obrtnička komora Zagreb Dizajn i prijelom

Kofein d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 14/A, 10431 Sveta Nedelja Tisak

Printera Grupa d.o.o. Dr. Franje Tuđmana 14/A, 10431 Sveta Nedelja Naklada

500 Zagreb, 2020. ISBN 978-953-48985-0-5 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice pod brojem 001057137.


OBRTNIČKA KOMORA

ZAGREB MONOGRAFIJA U POVODU 25. GODIŠNJICE OSNUTKA

Z ag reb, 2 0 2 0 .


SADRŽAJ PREDGOVORI........................................................................................................................................................................................ 6 ORGANIZIRANO OBRTNIŠTVO U ZAGREBU 1852. – 1993.................................................................................15 Uvod........................................................................................................................................................................................................................... 15 Počeci organiziranog obrtništva u Zagrebu .......................................................................................................................... 15 Obrtnici na izborima, 1851./1852.................................................................................................................................................. 19 Obrtne zadruge i novi zakoni.............................................................................................................................................................. 25 Napredak uz jadikovke.............................................................................................................................................................................. 28 Počasni lanac načelnika grada Zagreba...................................................................................................................................... 30 Svaka vlast donosi svoja pravila........................................................................................................................................................ 32 U NDH se obrt i veleobrt izjednačavaju zakonom........................................................................................................... 37 Opet nova država, opet novi zakoni, nacionalizacija i eksproprijacija.......................................................... 38 Udruženje obrtnika iz 1967. ............................................................................................................................................................... 40 Samostalnost, obrtnici i tržišno gospodarstvo.................................................................................................................... 44 Domovinski rat................................................................................................................................................................................................ 46 Predsjednici i tajnici.................................................................................................................................................................................... 46 Predsjednici Udruženja:........................................................................................................................................................................... 47 Tajnici Udruženja:......................................................................................................................................................................................... 48 POVIJEST OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB OD 1995. DO 2020.................................................................49 KONTEKST FORMIRANJA OKZ-a................................................................................................................................. 49 DONOŠENJE ZAKONA O OBRTU I OSNIVANJE OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB.............. 72 RAZVOJ KOMORSKOG SUSTAVA DO 2000. GODINE.................................................................................. 78 NOVO RAZDOBLJE 2000. – 2007. – RAZDOBLJE GOSPODARSKOG USPONA........................ 96 RAZDOBLJE GOSPODARSKE KRIZE I PRILAGODBA EU-u................................................................. 142

4


SPORTSKE AKTIVNOSTI OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB...................................................................... 243 UDRUŽENJA OBRTNIKA......................................................................................................................................................... 259 1. UDRUŽENJE OBRTNIKA GRADA ZAGREBA.............................................................................................. 259 2. UDRUŽENJE UGOSTITELJA ZAGREB............................................................................................................... 264 3. UDRUŽENJE TRGOVACA ZAGREB .................................................................................................................... 268 4. RADIO TAKSI ZAGREB.................................................................................................................................................. 272 5. UDRUŽENJE PRIJEVOZNIKA ZAGREB .......................................................................................................... 273 6. UDRUŽENJE OBRTNIKA DUGO SELO............................................................................................................. 278 7. UDRUŽENJE OBRTNIKA IVANIĆ-GRAD....................................................................................................... 282 8. UDRUŽENJE OBRTNIKA SAMOBORA............................................................................................................. 285 9. UDRUŽENJE OBRTNIKA SESVETE...................................................................................................................... 289 10. UDRUŽENJE OBRTNIKA SVETI IVAN ZELINA...................................................................................... 291 11. UDRUŽENJE OBRTNIKA VELIKA GORICA.............................................................................................. 294 12. UDRUŽENJE OBRTNIKA ZAPREŠIĆ............................................................................................................... 298 13. UDRUŽENJE OBRTNIKA JASTREBARSKO ................................................................................................ 301 14. UDRUŽENJE OBRTNIKA VRBOVEC .............................................................................................................. 306 POPIS LITERATURE I IZVORA........................................................................................................................................... 311

5


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

PREDGOVORI Gradonačelnikova riječ za uvodnik monografije Obrtnici i obrtnička tradicija važne su sastavnice zagrebačkog identiteta. Svojim radom i zalaganjem, i u prošlosti i danas, obrtnici pridonose gospodarskomu razvoju i osiguravaju radna mjesta. Svoja znanja, umijeća i vještine, i to već stoljećima, prenose mlađim generacijama i tako čuvaju kulturu i umjetničke vrijednosti Zagreba. Stoga je važna zadaća Gradske uprave i gradonačelnika da obrtnicima pomaže u čuvanju tradicije i u osiguravanju uvjeta za rast i razvoj te u stvaranju što boljeg poslovnog okruženja. Gradska uprava uložila je ozbiljne napore u izgradnju prijateljskog i partnerskog odnosa s obrtnicima i njihovim komorama i udruženjima. Ponosan sam što je rezultat danas itekako vidljiv, poglavito u iskrenome i otvorenome odnosu kojim rješavamo probleme te u zajedničkim aktivnostima kojima izravno utječemo na opstanak i daljnji razvoj obrtništva u Zagrebu. O dobroj suradnji obrtnika i Grada svjedoče brojni pokazatelji, od broja financijskih potpora, povoljnijih uvjeta kreditiranja, mnogobrojnih olakšica za smanjenje zakupnina gradskih prostora pa do drugih vrsta pomoći za poslovanje i promidžbu obrtnika. Zajedničkim naporima omogućili smo modernizaciju obrtničkih radionica, sve više obrtnika modernije pristupa poslovanju i koristi se naprednim tehnologijama, što im omogućuje bržu prilagodbu trendovima, odnosno tržišnim izazovima. Na zagrebačkome području u prošloj godini zabilježen je značajan rast broja obrta u odnosu na godinu prije što je, vjerujem, rezultat zajedničkih nastojanja da se u obrtničko poslovanje vrati povjerenje. Iako smo napravili mnogo, pred nama je još uvijek puno posla. Stoga će Grad Zagreb i u sljedećem razdoblju podržavati obrtnike u svim fazama njihova rasta i razvoja te ćemo intenzivirati aktivnosti koje obrtništvo povezuje s kreativnim industrijama i znanstveno-obrazovnim i istraživačkim institucijama. Da bismo očuvali zagrebačko obrtništvo, trebamo raditi na jačanju njegove konkurentnosti i na rješavanju svakodnevnih problema. Gradska uprava će i ubuduće,

6


Pred govori

osluškujući potrebe i želje, uvijek biti na raspolaganju svojim obrtnicima. Zahvaljujem svim obrtnicima što svoja umijeća i vještine nesebično prenose na nove naraštaje i što uspješno odgovaraju na potrebe svojih sugrađana. Osim toga, kvalitetu vaših usluga i proizvoda osim Zagrepčana prepoznaju i turisti koji u sve većem broju posjećuju naš grad. Unatoč ubrzanoj modernizaciji i tehnološkomu razvoju, ipak najveća i najljepša čuda stvaraju vaše ruke. Poticajne mjere i aktivnosti Grada Zagreba glede očuvanja i daljnjeg rasta i razvoja obrtništva S obzirom na važnost za ukupno gospodarstvo te na činjenicu da je Zagreb prepoznatljiv po obrtničkoj tradiciji, Gradska uprava već dugi niz godina provodi mjere i aktivnosti što su usmjerene na rast i razvoj obrtništva, odnosno na jačanje konkurentnosti obrtnika. Za provedbu poticajnih mjera i aktivnosti što se temelje na Programu poticanja razvoja, obrta, malog i srednjeg poduzetništva, od rujna 2000. pa do danas utrošeno je više od 450 milijuna kuna, od čega je znatan dio sredstava usmjeren na rast i razvoj obrtništva.

Milan Bandić, gradonačelnik Grada Zagreba

Radi lakšeg pristupa financijskim sredstvima i jednostavnije realizacije investicijskih projekata, obrtnicima i poduzetnicima omogućeno je podizanje poticajnih kredita u poslovnim bankama po povoljnijim uvjetima od komercijalnih te ostvarivanje prava na subvencionirane kamate koje osigurava Grad i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta. Ovisno o programima, krediti su se dodjeljivali u iznosima od 35.000 do 5.000.000 kuna sa subvencioniranom kamatom do 4%. Od 2004. dodjeljuju se bespovratne potpore za očuvanje i razvoj tradicijskih, deficitarnih i proizvodnih obrtničkih djelatnosti, a za koje su obrtnici iskazali najveći interes. Za tu mjeru je dosad obrtnicima dodijeljeno više od 7500 potpora te im je isplaćeno više od 100 milijuna kuna, upravo onima iz tradicijskih djelatnosti. Ova mjera omogućila im je moderniziranje i unapređenje poslovanja, a za neke obrte i opstanak jer su bili gotovo pred nestajanjem.

7


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Grad Zagreb u okviru Lokalnog partnerstva za zapošljavanje od 2014. nezaposlenim osobama dodjeljuje potpore za samozapošljavanje pokretanjem vlastitog posla. Dosad su 643 nezaposlene osobe dobile potpore za pokretanje vlastitog posla u iznosu od 17.839.889 kuna. Nezaposlenim osobama je, osim financijske potpore, omogućena besplatna edukacija i besplatno mentoriranje u prvoj godini poslovanja. Određen broj nezaposlenih osoba odlučio se za vlastiti obrt, što je pridonijelo povećanju broju obrta i zaposlenih u njima. Kako je za uspješno poslovanje važno stvaranje novih proizvoda i usluga, potiče se inovatorstvo i inovatorski rad. U cilju razvoja i pripreme poduzetničkih inovacija, od 2013. dosad dodijeljene su 142 potpore u iznosu od 2.559.905 kuna, a među inovatorima je i znatan broj obrtnika inovatora. Radi nastavljanja poslovanja i očuvanja radnih mjesta, obrtnicima i poduzetnicima iz užega gradskog središta koje se obnavljalo, a zbog čega su se očekivali smanjeni prihodi i poteškoće u poslovanju isplaćivane su potpore na ime nadoknade zakupnine i razlike ostvarenih prihoda/primitaka. Isplaćena je 71 potpora u vrijednosti 2.388.237 kuna. Osim financijskih potpora, Grad u suradnji s obrtničkim institucijama nastoji i drugim oblicima podrške olakšati poslovanje svojih obrtnika. Svakako treba istaknuti iniciranje projekta Zagreb Crafts, dvojezične digitalne platforme kojom se promoviraju tradicijski i umjetnički obrti Zagreba. Tako je obrtnicima omogućeno da na moderan i lako dostupan način prezentiraju svoje proizvode i usluge te da u većoj mjeri participiraju u turističkoj ponudi i da promoviraju tradicijske, deficitarne i umjetničke obrte i da internacionaliziraju svoje poslovanje. Kako bi obrtnici i poduzetnici imali što bolji pristup informacijama o mogućnostima korištenja raspoloživih bespovratnih sredstava, Grad i Komora zajedno su pokrenuli projekt Izi do potpora s ciljem da se obrtnici i poduzetnici što bolje upoznaju s raspoloživošću EU i nacionalnih sredstava kao mogućih izvora financiranja putem računalne aplikacije. Razvijena poduzetnička infrastruktura u velikoj mjeri pridonosi rastu i razvoju obrtništva i poduzetništva. Stoga je pokrenuta inicijativa izgradnje Obrtničkoga poduzetničkog strukovnog centra kao centra izvrsnosti za Hrvatsku i

8


Pred govori

šire. Gradio bi se u partnerstvu s Obrtničkom komorom Zagreb i Udruženjem obrtnika grada Zagreba na Kajzerici, a studija izvodljivosti već je izrađena. Primjer dobre suradnje Grada i obrtničkih institucija svakako je i Zagrebački obrtnički sajam koji se već četvrtu godinu zaredom organizira na Zagrebačkome velesajmu kako bi poticao mlade da u što većem broju i u neposrednome kontaktu s obrtnicima steknu pozitivnu percepciju o obrtničkome radu te da i sami uđu u svijet obrtništva. Isto tako, učenici koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja imaju mogućnost da ih Grad Zagreb stipendira. Nadalje, radi rasterećenijeg poslovanja obrtnicima iz tradicijskih i deficitarnih djelatnosti Odlukom o visini spomeničke rente omogućeno je da mjesečno plaćaju 1,00 kn po četvornome metru, a oni iz tradicijskih i deficitarnih obrta kojima je pretežita djelatnost prerađivačka ili proizvodna potpuno su oslobođeni plaćanja spomeničke rente. Također, na zahtjev ugostitelja smanjen je porez na potrošnju s 3% na 2%. Budući da je za konkurentnost u obrtništvu važno cjeloživotno učenje, obrtnicima su omogućena besplatna savjetovanja i edukacije u Poduzetničkome centru – Plavi ured koji djeluje u okviru Zagrebačkoga inovacijskog centra d.o.o., potporne institucije poduzetništva Grada Zagreba. Ovim mjerama i aktivnostima nastojale su se očuvati zagrebačke obrtničke radionice te se nastojalo potaknuti na otvaranje novih, ali i pomoći obrtnicima u prilagodbi na nove tržišne uvjete, posebice nakon ulaska Republike Hrvatske u EU jer se mogućnosti plasmana njihovih proizvoda i usluga ozbiljno povećavaju. Stoga ćemo radi održivosti i jačanja konkurentnosti i nadalje biti sustavna i sveobuhvatna podrška zagrebačkim obrtnicima. Dakako, surađujući s obrtničkim institucijama i u neposrednome kontaktu s obrtnicima i nadalje ćemo pronalaziti rješenja i stvarati uvjete za dugoročan rast i razvoj zagrebačkoga obrtništva. Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić

9


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Poštovani čitatelji, kada govorimo o modernom obrtništvu, nezaobilazno je osvrnuti se na rad Obrtničke komore Zagreb u sklopu Hrvatske obrtničke komore – krovne organizacije organiziranog obrtništva u Republici Hrvatskoj. Četvrt stoljeća udruživanja, etabliranja i pozicioniranja vrijedna je obljetnica koja svakako zaslužuje ukoričavanje u jednu ovakvu monografiju. Stoga iskrene čestitke upućujem svima onima koji su zaslužni za izgradnju i razvoj ove institucije u proteklih 25 godina koje za Hrvatsku, a naročito za njezino gospodarstvo, nisu bile nimalo jednostavne i lake. Vaš doprinos zaštiti, unapređenju, promidžbi i razvoju obrtništva uistinu je hvalevrijedan, a naročito mi je drago da smo dobar dio tog puta izgradili zajedničkim snagama, povezani dugogodišnjom suradnjom Obrtničke komore Zagreb i Zagrebačke županije.

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije

U tom periodu Zagrebačka županija od predgrađa Zagreba postala je urbani zeleni zagrebački prsten, bilježimo najmanju stopu nezaposlenosti od svog osnutka, ušli smo u najrazvijeniju skupinu županija u RH te smo uz bok metropoli po mnogim gospodarskim pokazateljima. U našim poduzetničkim zonama smjestio se velik broj domaćih i inozemnih tvrtki, među kojima se ističe svetonedeljski div našeg samoborskog đaka – Rimac Automobili koji proizvodi trenutačno najbrži električni automobil na svijetu. Istovremeno, za sadašnje i buduće generacije uspjeli smo oteti zaboravu tradicionalna obrtnička zanimanja (licitarstvo, bačvarstvo, medičarstvo…) koja se na našem području od pamtivijeka bave izradom rukotvorina. Trenutačno u našoj županiji imamo osam udruženja obrtnika koja zajedno okupljaju više od pet tisuća obrta, a ono na što smo naročito ponosni je porast broja novoevidentiranih obrta. I dok najnovije brojke pričaju svoju priču gospodarskog oporavka, ključne informacije najbolje je saznati u izravnoj interakciji s našim obrtnicima zbog kojih smo, zajedno s Obrtničkom komorom Zagreb, pokrenuli mjesta susreta i dijaloga poput Obrtničkog foruma i Zagrebačkog obrtničkog sajma.

10


Pred govori

Također, u suglasju s našim obrtnicima svake godine kreiramo i paket bespovratnih potpora u skladu s realnim potrebama i trendovima na tržištu. Tako smo samo u proteklih sedam godina za potpore gospodarstvu u našoj županiji izdvojili oko 30 milijuna kuna, a istim tempom planiramo nastaviti i u budućnosti. Naravno, županijske potpore i općenito naša gospodarska politika samo su jedna strana medalje i neraskidivo su povezani s naporima koje ulaže Obrtnička komora Zagreb na području rješavanja tekućih i gorućih problema obrtnika. Njih je uistinu mnogo, a onaj na koji smo se mi kao Županija posebno usmjerili je unapređenje sustava obrazovanja za strukovna zanimanja na koji gledamo kao na jamac opstanka i rasta obrtništva u cjelini. Zadali smo si cilj u sljedećem razdoblju postati regionalnim centrom kompetencija u sektoru strojarstva jer smo svjesni da samo adekvatno obrazovana radna snaga osigurava budući razvoj obrtništva. U tom smislu puno ćemo pažnje posvetiti inovacijama kao ključnim pokretačima razvoja koji predstavljaju značajan potencijal za pametan, održiv i uključiv rast. Naravno, na tom putu razvoja ćemo se, kao i do sada, osloniti na savjete i suradnju s Obrtničkom komorom Zagreb – našim nezaobilaznim partnerom za bolje sutra – kojoj želim još mnogo ovakvih uspješnih i okruglih obljetnica. Župan Zagrebačke županije mr. sc. Stjepan Kožić

11


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Poštovani čitatelji Monografija Obrtničke komore Zagreb koja je pred nama prikaz je dvadesetpetogodišnjeg djelovanja najveće područne komore u sklopu komorskog obrtničkog sustava. Organizirano udruživanje obrtnika na ovim prostorima ima bogatu povijest, koja traje od 1852. godine. Tako je i Obrtnička komora Zagreb, po uspostavi samostalne i neovisne Republike Hrvatske, počela sustavno i organizirano djelovati prije 25 godina, okupljajući zagrebačke obrtnike, artikulirajući njihove interese, boreći se za njihove ciljeve i zaštitu njihova dostojanstva i afirmaciju obrtništva kao neizostavnog činitelja hrvatskog gospodarstva.

dr.sc. Mirza Šabić, predsjednik Obrtničke komore Zagreb

Ove svoje zadaće i postavljene ciljeve Obrtnička komora Zagreb ostvaruje – odolijevajući izazovima tranzicije i djelujući u gospodarski turbulentnim vremenima – putem dobro ustrojenog komorskog organizacijskog sustava, koordinirajući i usmjeravajući djelovanje pojedinih udruženja i cehova. Svojim radom i angažmanom, svojim zauzimanjem i prepoznatljivošću, Obrtnička komora Zagreb uspjela se nametnuti kao ozbiljan i relevantan partner Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, s kojima smo zajedno pokrenuli i uspješno realizirali čitav niz uspješnih projekata čiji je cilj bila popularizacija i afirmacija obrtnika i obrtništva u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ali i poticanje promjena stvaranjem povoljnijeg i pravičnijeg statusa obrtnika do rješavanja konkretnih izazova te osiguravanja različitih oblika potpore i sufinanciranja obrtničkih aktivnosti, kao i afirmacije i popularizacije obrtničkih zanimanja.

12


Pred govori

Na, ovom mjestu, svakako valja istaknuti i predsjednike Obrtničke komore Zagreb, počevši od gospodina Antuna Šporera, gospodina Ivana Petka, gospodina Mate Topića i gospodina Ivana Obada koji su, zajedno sa svojim djelatnicima, članovima radnih i upravljačkih tijela, nesebičnim zauzimanjem svojim ugledom, predanošću i vizionarstvom bili pokretači i vođe niza aktivnosti kojima su uvelike postigli da danas obrtnici u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji budu prepoznati kao bitan činitelj gospodarskog života, ali i kao oni koji svojim aktivnostima uvelike pridonose sveukupnoj prepoznatljivosti Grada i Županije. Ova Monografija na svojim stranicama donosi kratki prikaz i osvrt na aktivnosti Obrtničke komore Zagreb, zagrebačkih obrtnika, na aktivnosti Udruženja obrtnika te ilustracije i fotografske zabilježbe samo jednog manjeg dijela aktivnosti i manifestacija, s ciljem prikaza dosad učinjenog, ali i poticaja za buduće djelovanje. Cilj Obrtničke komore Zagreb je ovom monografijom približiti viziju i djelatnosti Komore Zagreb svim generacijama, ali i potaknuti sve one, poglavito mlade, koji razmišljaju o samozapošljavanju, o realizaciji vlastite poduzetničke ideje kako bi se odvažili i postali obrtnici. Mi u Obrtničkoj komori Zagreb jamčimo vam kako ćemo i ubuduće svojim predanim radom, svojim zalaganjem, prateći suvremena kretanja i trendove i odgovarajući na nove izazove, osigurati dostojanstvo obrtnika i učiniti ih vidljivim i prepoznatljivim predvodeći i podupirući vaša nastojanja, pomažući vam u uspjehu. Predsjednik Obrtničke komore Zagreb dr. sc. Mirza Šabić

13



mr. sc. Predrag Fleš

ORGANIZIRANO OBRTNIŠTVO U ZAGREBU 1852. – 1993. Uvod Velike stvari stvorene su ljudskim radom. Iza svega što imamo i što znamo stoji rad i znanje ljudi koji su svoj posao pretvarali u vrijednosti od općeg dobra, opće koristi i opće potrebe. Obrtničko djelovanje tijekom cijele je povijesti ljudskog roda osmišljavalo korisne stvari bez kojih svakodnevicu danas ne bismo mogli ni zamisliti, a da nije bilo obrtnika, i povijest kulture ljudskog roda bila bi bitno siromašnija. Prije i mimo pismenosti vještinom vlastita umijeća majstori svojih zanata stvorili su trajne vrijednosti od kojih mnoge danas nalazimo u muzejima, često nesvjesni činjenice koliko generacija i umijeća je bilo potrebno da bi se neki od predmeta uporabne vrijednosti pretvorio u umjetničko djelo. Rijetko osvještavamo činjenicu da je u ljepoti bilo kojeg grada koji volimo ugrađeno znanje, vještina i težak rad obrtnika tijekom svih stoljeća koja su nam prethodila. Znanja i umješnosti tijekom istih tih stoljeća prenosila su se na mlađe naraštaje s obvezom jednakog djelovanja na korist ne samo svojih obitelji i obrta nego sredine u kojoj su djelovali, nasljeđa koje je osim privatnog predstavljalo i opće dobro. Tek se o obljetnicama i proslavama sjetimo činjenica koje pokazuju rezultate obrtništva, a onda i odnosa prema nositeljima: često su ti stvaratelji i majstori bili promatrani tek kao zaposlenici i porezni obveznici. Zaboravljalo se na činjenicu da trajan rad neke struke znači i trajnu prisutnost u razvoju neke sredine. Zbog svega toga bilježenje i praćenje trajne opstojnosti i napora obrtništva nužno je za njihovu ulogu, napore i uspjehe, ali i za svijest sredine u kojoj djeluju, jer bez njih bi život bio siromašniji, teži i bljeđi. U svakom slučaju, bitno drukčiji. Barem o obljetnicama to im treba reći uz priznanje i zahvalnost. Proizvodnja je plemeniti posao i okretnost. Nije primjena običnih navika, već i stalna majstorija, domišljanje, maksimalno nastojanje da vještina i znanje izraze novo vrijeme. Nema osobnog rada u kojem se može trajati bez napora da se znanja i vještine poboljšaju, da se svako postignuće u radu ne prilagodi i transformira s vremenom u kojem se događa. U tom smislu obrtništvo je posao i kultura svakog vremena u kojem je prisutno i djelatno. Počeci organiziranog obrtništva u Zagrebu Kao i grad, organiziranje obrtništva u Zagrebu bilježi njegovu dvojnost i podijeljenost između Gradeca i Kaptola. Zato počeci organiziranog obrtništva na području slobodne i kraljevske varoši, tj. u Gornjem i Donjem gradu bilježe

Kip Dore Krupićeve, rad kipara Ive Kerodića postavljen na zapadnom pročelju Kamenitih vrata 1929. godine

15


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Zastava gradečkog ceha zidara, klesara i tesara, 1770.

razvoj deset cehova: krznarski, krojački, gumbarski, čizmarski, postolarski, mesarski, stolarski, zidarski, remenarski i takozvani Veliki ceh. Obrtnici koji su stanovali na području kaptolske oblasti nisu htjeli stupiti u cehove koji su pripadali pod gradske, odnosno cehove pod ingerencijom gradskog poglavarstva na Griču. Bili su skloniji organizirati svoje posebne cehove, koji će se pokoravati samo nadzoru zagrebačkih kanonika. Prema sačuvanim izvorima, prvi su ceh utemeljili postolari 1609. godine. Većina ih je bila nastanjena na Opatovini. Godine 1653. podaci govore i o počecima organiziranja kaptolskih krojača i čizmara, ali i pojavi tzv. Velikog ceha1. Čizmari već 1662. osnivaju poseban ceh, uzevši pravila od čizmarskoga ceha u Varaždinu. Od godine 1676. 1

16

Veliki ceh je cehovska udruga onih obrtnika koje već postojeći cehovi, u to vrijeme vrlo zatvorene organizacije, nisu primili u svoje članstvo. Zbog toga Veliki ceh mnogima predstavlja privremeno utočište dok se iz njega, na temelju razvoja i brojnosti, ne organiziraju posebni cehovi. Pod imenom Veliki kaptolski ceh organiziraju se sedlari, remenari, bravari i mačari, nešto kasnije pridružuju im se krznari, a 1665. zlatari i kovači.


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

Tablica Velikog ceha

na Kaptolu djeluje poseban krojački ceh koji je preuzeo privilegije gradečkog krojačkog ceha iz 1447. godine.2 Oni obrtnici kojih na Kaptolu nije bilo dovoljno da bi osnovali svoje posebne cehove ostaju i dalje udruženi u Velikom kaptolskom cehu. Zbog različitih obrtnika i interesa Veliki ceh teže je donosio pravilnik pa ostaje zabilježeno da su članovi tog ceha pravilnik prihvatili 1660. godine, ugledajući se na pravila istoimenoga ceha u Varaždinu. Godine 1819. iz Velikoga ceha istupili su stolari i osnovali novi, stolarski ceh, a u njemu im se pridružuju bravari, tokari i staklari. Opančari s područja Kaptola osnivanjem svog ceha napuštaju Veliki ceh 1844. godine. Tijekom tog vremena na Gradecu se organiziraju cehovi čizmara, brijača, graditelja (on okuplja zidare, klesare, tesare i krovopokrivače), klobučara, krojača, krznara, kremenara, sedlara, mesara, sapunara, mlinara, pekara, postolara, stolara (sa staklarima i soboslikarima), ostrugara, bravara, kovača, mačara, zlatara i srebrnara, limara i lončara, a kuriozitet je da je na Gradecu djelovao jedan ceh gumbara naspram tri na Kaptolu. Novi oblici organiziranja Obrtnim zakonom iz 1872. ukinuti su cehovi kao obrtne oblasti pa je proglašena sloboda obrta. Tada su se mnogi cehovi pretvorili u strukovne zadruge, ali je većina zadržala humanitarni dio svoje dotadašnje djelatnosti. Kaptolski su cehovi potrajali najdulje i nadživjeli su ostale cehove na današnjem području grada Zagreba. Njih je od propasti spasila korist od kaptolske pogrebne zadruge koju su kaptolski cehovi utemeljili godine 1835. 2

Krojački ceh spominje se u popisu gradskog suca Ivana Uzolina iz 1689. godine te u popisu kaptolskih obrtnika iz 1769.

17


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Prijelomna godina s posljedicama za cjelokupno društvo bila je 1848. Nakon zbivanja 1848. obnova prijašnjeg poretka nije više bila moguća bez prilagođivanja zahtjevima građanskog društva u usponu. U Beču je Privremenim zakonom od 3. listopada 1848. osnovana Trgovačka i obrtnička komora, a Pravilnikom od 21. kolovoza 1848. osnovane su komore u Veneciji i Milanu. Tijekom 1848. najavljeno je osnivanje i drugih trgovačko-obrtničkih komora, ali su ratni događaji, a osobito ratovanje Jelačića u Mađarskoj, zaustavili tu značajnu akciju pa je zagrebački trgovac Jacques Epstein uzalud pisao da je potrebno što prije osnovati trgovačke komore koje će predlagati potrebne mjere za razvoj gospodarstva. Ustavom iz 1849. uspostavljena je centralizirana Austrijska Monarhija, a Trojednica Hrvatska izravno je podređena bečkom dvoru i njegovim ministrima. Car Franjo Josip 18. ožujka 1850. potpisuje novi Privremeni zakon o uređenju trgovačkih i obrtničkih komora u Monarhiji, a ministar trgovine Bruck 26. ožujka 1850. proglašava taj zakon i za Hrvatsku, na hrvatskom jeziku, kao Privremeni zakon o podignutju tergovačkih i obertničkih komorah.3 Tim zakonom trebalo je na području čitave Monarhije osnovati 69 komora, od čega jednu u Zagrebu za civilnu Hrvatsku, a imala bi 15 vijećnika. Osnivanje komora na području Hrvatske oduljilo se još neko vrijeme, što je iskoristio ban Josip Jelačić koji je 20. svibnja 1851. izdao Privremeni naputak ob uređenju tergovačkih i obrtničkih poslovah u krunovini Hervatskoj i Slavoniji4 u kojem je propisano da obrtnički majstor može držati i određen broj radnika te da cehovi nemaju pravo žalbe na ovaj postupak koji se protivio tada još uvijek važećim cehovskim pravilima. Jelačić je odredio i sustavnije podučavanje šegrta nedjeljom što je bio velik napredak u odnosu na ranije isključivo školovanje obrtničkog podmlatka kod cehovskog majstora. Do te odluke i takozvane risarske škole bile su iznimno rijetke. Komore se nisu mogle osnovati kako je Privremenim zakonom propisano jer nije bilo jasno tko bi im pripadao. Stoga je bilo nužno najprije popisati trgovce i obrtnike da bi bilo razvidno tko ima pravo biranja vijećnika komore. Naime, oni koji su mogli birati vijećnike bili su trgovci i obrtnici određenog imovnog stanja. Na području zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore koja je obuhvaćala tri županije sjeverozapadne Hrvatske pravo glasa imalo je 3152 trgovaca i obrtnika dok je naknadno uvršteno još 674 izbornika. Od toga broja na Zagreb je otpadalo 554 izbornika koji su mogli birati vijećnike. Člankom 6. Privremenog zakona bilo je određeno da se svaka komora mora dijeliti na dva odsjeka: trgovački i obrtnički, a članom 7. određeno je što spada u poslove kojeg odsjeka. Naglašeno je da pod obrtni odsjek spadaju svi poslovi koji se odnose na postanak, razvitak i ukinuće postojećih poslova, priznavanje 3

4

18

Sveobći državno-zakonski i vladin list za Carevinu Austriansku, god. 1850. dio prvi, naredba br. 122, str. 711). Citirano prema Organizirano obrtništvo u Hrvatskoj 1852. – 2002., Zagreb str. 7.


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

i zaštita obrtnog vlasništva, ali i pravo „duhovnog vlasništva tvorničke robe“5 (patenti), poduka i izobrazba obrtnika, sporovi između tvorničkih radnika, šegrta, kalfa, majstora obrtne radionice ili tvornice. Oba odsjeka imala su i neke zajedničke poslove, primjerice davanje prijedloga i mišljenja te obavještavanja o carinama, trgovačkim i brodarskim ugovorima, konzulatima, karantenama, prijevozu robe, brodarenju, korištenju željeznica, telegrafa i pošta, vašara i sajmova, mjerama i vagama, novčanim stvarima, bankama i osiguravajućim zavodima i sl. Obrtnici na izborima, 1851./1852. Carskim patentom od 7. rujna 1850. objavljen je privremeni općinski red za Kraljevski grad Zagreb koji je ukinuo dotadašnji municipalni sustav te se umjesto postojećih privilegija i statuta, a slijedom razvoja grada dokida Zagreb razdvojen na Gradec i Kaptol. Tim propisom utvrđuju se kao jedinstveni grad Zagreb. Prema §. 1. „Obćina Zagreb sastoji iz dosadašnjega slobodnoga i kraljevskoga grada Zagreba, i iz 4 obližnje obćine: Kaptola, Nove Vesi, Laske ulice i Hervatah.“ Ovime ne slijedi promjena u njihovoj imovini pa se svakoj općini prepušta hoće li i na koji način njezina imovina postati zajednička.

Zapisnik sjednice Starešinstva obćine grada Zagreba 1852.

Prvi izbori u Zagrebu, u kojem je tada bilo 15.385 stanovnika, održani su 12. –19. svibnja 1851., a konstituirajuća sjednica Gradskog vijeća održana je 12. lipnja 1851. Gradsko vijeće bilo je sastavljeno od 30 zastupnika. Prvi gradski zastupnici bili su: staklar Mato Barišić, trgovac Ivan Bauer, krojač Stjepan Bošnjaković, trgovac Franjo Čavrak, građanin Andrija Černi, odvjetnik Tadija Ferić, odvjetnik Vjekoslav Frigan, trgovac Đuro Hiršler, trgovac Josip Horbeld, trgovac Josip Horvat, krojač Andrija Huzek, zagrebački prebendar Andrija Jandrić, prisjednik Banskog stola Janko Nepomuk Kamauf, trgovac Nikola Koler, kanonik Stjepan Ledinski, špediter Dragutin Leuzendor, odvjetnik Vjekoslav Lukinec, trgovac Ivan Malin, ljekarnik Skender Mraović, vlastelin Nikola Nikolić, prisjednik Banskog stola Franjo Novak, tokar Jakob Pogorelac, vlastelin Makso Radičević, odvjetnik Josip Rober, trgovac Franjo Šivić, pekar Ferdinando Šnap, kanonik Josip Šot, ljekarnik Aleksa Vancaš, odvjetnik Josip Vrbanić. Sastav izabranih zastupnika dovoljno govori o značaju i ugledu koji su obrtnici uživali od osnivanja grada Zagreba. Uglavnom, u veljači 1852. počinje privremeno, a od travnja sljedeće, 1853. godine i trajno djelovanje Zagrebačke komore. Prva sjednica privremenog saziva pod predsjedanjem vladina povjerenika Nikole Nikolića, u vijećnici gradskog poglavarstva, održana je 16. veljače 1852. Zabilježeno je da je izbor prvih izabranih vijećnika bio jednoglasan.

5

Isto, str. 7.

19


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

U Trgovački odsjek komore izabrano je devet vijećnika i to: F. A. pl. Vranyczany, Mihajlo Musulin Giorgije, Antun Lacković, F. Lovrić, Ignjat Dietrich, Nikola Koller, Jakov Spierer, Anastazije Popović i Jakov Weiss, preostalih šest bilo je iz Obrtnog odsjeka: Pavao Polansky, Josip Prilisaner, Fran Kovačić, Pero Brodanović, Ivan Schenk i Fran Peer. Poslije će i prvi predsjednik Trgovačko-obrtničke komore koja je konstituirana 16. veljače 1852. u Zagrebu, Anastas Popović, postati zastupnik u gradskom zastupstvu 1863. godine. Nakon Popovića na položaj predsjednika Trgovačko-obrtničke komore izabran je u razdoblju od 1866. do 1868. Antun Jakić, po zanimanju trgovac i vlasnik tiskare, također zastupnik Gradskog vijeća u nekoliko mandata6. Zagrebačka komora je od svog osnutka do 20. travnja 1854. imala naziv Hrvatska trgovačko-obrtnička komora, a od 29. svibnja 1854. nosila je naziv Trgovačko-obrtnička komora. Anastas Popović

Obrti su se i dalje dijelili na one za koje su dozvolu davale upravne vlasti i na komercijalne obrte koji su se mogli slobodno razvijati, ali je njihov razvoj bio kočen od cehova koji su se branili protjerivanjem majstora izvan svojeg ceha. Posebice su bili neskloni onima, najčešće strancima, koji su stizali iz većih gradskih središta i zasigurno su mogli ugroziti postojeće obrte u tako maloj sredini. Upravo u tom razdoblju javlja se i jača značajna i nezamjenjiva uloga tajnika Komore. Upravo tajnici postaju nositelji cijelog razvoja. Bili su to školovani, poznati intelektualci, koji su proputovali svijet i u Zagreb se vratili s iskustvom i spoznajama dovoljnim da potaknu razvoj, slobodu i raznolikost. Prvi od njih bio je Imbro (Emerik) Ignjatijević Tkalac7, koji je svoje poslanje vidio u približavanju Hrvatske kulturnoj i razvijenoj Europi, a te ideje i nastojanja poticat će i na mjestu prvog tajnika Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu. Tkalac se zalagao za potpunu slobodu obrta i potpunu slobodu kretanja obrtnika, a osvrnuo se i na stanje u pojedinim granama obrta, ukazujući na siromaštvo asortimana. Sklon pisanju, bio je suradnik poznatih onodobnih glasila, a u svom kasnijem publicističkom djelovanju nekoliko puta izveden je na sud u Beču.

Antun Jakić

6

7

20

Iako je završio samo pučku školu, Antun Jakić zapamćen je po velikim govorima koje je držao u promicanju obrtničkih interesa, a kao zastupnik i interesa grada Zagreba. Stečeno bogatstvo donacijama ostavio je JAZU-u, Društvu sv. Jeronima, Matici hrvatskoj i zakladi za školovanje studenata u naprednom poljodjelstvu. I. I. Tkalac (Karlovac, 1824. – Rim, 1912.) filozofiju i pravo studirao je u Njemačkoj, a po povratku u Zagreb nije mogao dobiti mjesto predavača na sveučilištu zbog liberalnih ideja i kritika upućenih vlastima u Beču. Stajališta i kritike, ne priklanjajući se ni jednoj od aktualnih politika u Austro-Ugarskoj Monarhiji, izražavao je u publicističkom radu, često na njemačkom jeziku, a pisao je i pod pseudonimima. Pod kraj života bio je djelatnik Ministarstva vanjskih poslova u tek ujedinjenoj Italiji, a radni vijek završava u talijanskom Ministarstvu unutrašnjih poslova.


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

Na mjestu tajnika zadržao se desetak godina, a od 1853. do 1859. objavio je na njemačkom jeziku tri vrlo zapažena izvještaja: za 1854. – 1856., 1857. i 1858. – 1859. Tkalac je kritizirao slabi razvoj industrije, ali je uočio i nazadovanje obrtništva ističući ovisnost obrta o razvoju poljoprivrede i sve većem osiromašenju sela koje se teško prilagođivalo novom vremenu dominacije robno-novčanih odnosa, a bilo je opterećeno i visokim otkupima za zemlju. Razlikuje gradske obrtnike od seoskih, koji su mahom bili samouki i koji su kombinirali poljoprivredno zanimanje s obrtnim. Međutim, i kad su bili samouki, seoski su obrtnici bili izvanredno važni za gradnju kuća i namirenje najosnovnijih potreba sela i seljaštva. Kod gradskih obrta Tkalac uočava da je njihovo propadanje vezano uz sve veći dovoz industrijskih proizvoda iz drugih zemalja, ali i nemogućnost stegom vezanih cehova da se prilagode novim zahtjevima građanstva koje je tražilo veći izbor kvalitetnih roba. Na mjestu tajnika Tkalca 1861. nasljeđuje Josip Ferdo Devide8. Već sljedeće godine na sjednici Trgovačko-obrtničke komore, održanoj 12. kolovoza 1862., izvijestio je nazočne o svojem posjetu Svjetskoj izložbi u Londonu te, uvažavajući sve dobre strane koje bi donijela takva izložba u Trojednoj Kraljevini, predložio da se u Zagrebu postavi takva izložba. Kao godina izložbe prihvaćena je 1864. Prijedlog je jednoglasno prihvaćen i ustrojen je Glavni odbor Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe u Zagrebu. Predsjednik je bio grof Miroslav Kulmer, potpredsjednik Mirko Šuhaj, a izvjestitelj J. F. Devide. Glavni je odbor imao pododbore i podružnice u cijeloj zemlji. Izložba je bila podijeljena u četiri reda. Prvi je obuhvaćao korisne životinje svih vrsta, drugi prirodne i gospodarstvene proizvode, treći obrtne proizvode, a četvrti umjetnine i starine. Prijavljeno je bilo čak 3866 izlagača. Izložba je održana na Sajmišnom trgu i u zgradi današnjeg Rektorata Sveučilišta.

Imbro Ignjatijević Tkalac

Upravo je tajnik Devide svojim djelovanjem obilježio dvomjesečnu Prvu dalmatinsko-hrvatsko-slavonsku izložbu u Zagrebu 1864. godine u organizaciji Trgovačko-obrtničke komore. Izložba je pokazala gospodarsku jačinu, odnosno slabost Hrvatske. U odličnom katalogu s izložbe, koji je osim na hrvatskom objavljen i na njemačkom i talijanskom jeziku, Devide se osvrnuo na obrtništvo, analizirajući razloge zaostajanja. Njih prepoznaje u nestašici kapitala, kvalificiranih radnika i slabih prometnih veza. Isti problemi koji su mučili sjever bili su prisutni i u Dalmaciji. Stanje obrtništva najbolje je vidljivo iz brojčanih pokazatelja. Tako navodi da su u sveukupnom obrtu u Hrvatskoj i Slavoniji 1862. godine djelovale 9294 radnje, u Hrvatsko-slavonskoj krajini 5161 te u Dalmaciji 5232 radnje. Na temelju tih podataka nije moguće razlučiti male radnje od velikih pa podatak o broju radnji treba uzeti s velikom rezervom Naime, da su na prostoru Trojednice djelovale/ 8

J. F. Devide (Prag, 1826. – Zagreb, 1897.) obnašao je dužnost tajnika do 1876. godine. Školovan je na praškoj Trgovačkoj akademiji, a poslije će postati predavač i ravnatelj (do 1892.) na zagrebačkoj Trgovačkoj akademiji. Svoje vidike širio je preko brojnih putovanja Europom prenoseći spoznaje u zagrebačku sredinu.

21


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

radile 19.642 uspješne radnje,9 proizvodna struktura Hrvatske bila bi vrlo povoljna. U svrhu stjecanja novih znanja i upoznavanja s drugim obrtničkim postignućima, Devide je zagovarao sudjelovanje gospodarstvenika iz Hrvatske na Svjetskim izložbama u Londonu, Parizu i Beču. Ustrojstvo Monarhije kojim je Hrvatska i Slavonija uklopljena u sastav Ugarske, a Dalmacija i Istra u sastav Austrije stvorilo je dvojni gospodarski sustav, pri čemu treba reći da je austrijski za obrtnike bio povoljniji. Austrijski gospodarski sustav dopuštao je bavljenje komercijalnim obrtom i osobama koje nisu stjecale znanje obrtnika višegodišnjim školovanjem. Ugarsko Ministarstvo za zemaljsku obranu izdalo je 6. prosinca 1869. Naredbu kojom dopušta vojnicima na dopustu slobodno bavljenje trgovinom i obrtom uz pridržavanje odredaba novog zakona.

Josip Ferdinand Devide

Obrtnim zakonom iz 1872. zabranjen je rad cehova koje je trebalo zamijeniti novo, modernije i liberalnije organiziranje obrtništva. Bilo je određeno da imovina cehova može prijeći na obrtnu zadrugu, odnosno zadruge, a ako se to ne učini do kraja te godine, o toj bi imovini odlučivalo gradsko poglavarstvo. Zakon o obrtima iz 1872. izazvao je dosta nezadovoljstva, što se odrazilo na izborima za komore 1873. godine. Osnivanje obrtničkih zadruga kao zamjena cehovima nije ispunilo svrhu i majstori su pružali silan otpor prisilnom udruživanju. Tako su u organiziranju zadruga često morale pomagati i upravne vlasti. To je i vrijeme osnivanja obrtničko-radničkih društava u kojima su članovi trebali biti i obrtnici i radnici, a svrha im je trebala biti obrazovanje članova, razvijanje uzajamne pomoći u bolesti i pokop umrlih članova, ali koji su svoj sadržaj mogli obogatiti i društvenim životom. Ta su se društva uglavnom razvijala prema potrebama sredine u kojoj su nastajala i njihov je razvoj posebno zanimljiv s političkog i socijalnog gledišta. U to vrijeme Devide napušta Komoru, preuzimajući mjesto ravnatelja Obće zagrebačke štedionice i zalagaonice, ali na mjesto tajnika dovodi Milana Krešića10. Krešićeva svestranost, obrazovanje i odlično poznavanje hrvatskog gospodarskog života bit će vrlo važni za njegov rad u Komori, kamo dolazi 1876. godine. U vrijeme tih promjena predsjednik Komore od 1868. do 1876. bio je trgovac Aleksandar Hondl11. Prethodno je na provedenim izborima u Komori bio iza9 10

Knjiga sa svim važnim podacima i izlagačima o Prvoj dalmatinskohrvatsko-slavonskoj izložbi u Zagrebu 1864.

22

11

Prva izložba dalmatinsko-hrvatsko-slavonska 1864., Zagreb, 1864. (katalog), str. 59-60. Milan Krešić (Karlovac, 1844. – Zagreb, 1929.) u trgovini će naslijediti oca Miju. Završio je gimnaziju u Zagrebu, a bio je i đak Trgovačke akademije u kojoj mu je profesor bio J. F. Devide. Šegrtovao je u očevoj trgovini, koju će i naslijediti, bavio se glazbom i nakladništvom, govorio četiri jezika, putovao svijetom i u Zagreb donosio nove ideje na raznim područjima. Pisao za različita strukovna glasila, autor nekoliko knjiga. Na mjestu tajnika Komore ostao je 33 godine. Aleksandar Hondl (Suhopolje, 1832. – Zagreb,1890.) završio Trgovačku akademiju u Beču. Bio saborski i gradski zastupnik te sudac grada Zagreba. Obnašao mnoge dužnosti, a bio i predsjednik Društva čovječnosti (osnovano 6. siječnja 1846., u okviru kojeg od 1875. djeluje pučka kuhinja za siromašne građane)


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

Pogled na Izložbu u Zagrebu 1864.

bran za predsjednika ugledni zagrebački trgovac Đuro Crnadak, ali nije bio potvrđen od ugarskog ministra trgovine kao previše narodski čovjek. Na mjesto predsjednika od 1876. do 1878. godine vraća se Antun Jakić (potpredsjednik mu je trgovac Eugen Sabljić). U drugom mandatu Jakić je uspio u nastojanjima da se izvješća Komore počnu tiskati na hrvatskom jeziku, a 1878. godine Komora je izradila i nacrt za trgovačku akademiju kao mjesto školovanja kadrova u trgovini. Boraveći dugo u Parizu, Krešić upoznaje francuski gospodarski sustav, koji od 1879. nastoji implementirati na hrvatskim područjima, tvrdeći da je za naše gospodarstvo pogodniji od njemačkog. U to vrijeme prevodi i nekoliko francuskih knjiga gospodarskog sadržaja, a od 1884. do 1897. uređivao je list Obrtnik. Krešić je Komori pokušao dati veću ulogu nego što je po zakonu imala te se zalagao za povezivanje Komore s radom obrtničkih zborova i zadruga. Od 1906. kao njegov zamjenik u tajništvu Komore javlja se Peroslav Paskiević-Čikara, koji će Krešića naslijediti od 1909. do 1923. godine. Zbog nezadovoljstva obrtnika, u Zagrebu je 1879. održana Prva obrtnička skupština koju je sazvao Janko Grahor, tada kao potpredsjednik Obrtnog odsjeka zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore. Na skupštini je zaključeno da se obrazovanje obrtnika mora unaprijediti i da treba osnivati posebne obrtničke škole. Kao direktna posljedica tih nastojanja u Zagrebu je 1882. osnovana Obrtnička škola, a njezine temeljne odrednice mogu se iščitati u načelu o tome da obrtni predmet treba biti ne samo koristan već i lijep. Radu te škole zahvaljujemo ljepotu Zagreba ukrašenog brojnim historicističkim i kasnije secesijskim ukrasima na pročeljima zgrada i stubišta. Na spomenutom skupu predsjednik Grahor

Aleksander Hondl

23


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

kritizirao je prevelik broj sajmova na koje robu donose stranci, ali i pravo kaznenih zavoda u Lepoglavi i Požegi da se bave proizvodnjom drvodjeljske robe. Želio je da se u Zagrebu ponovno održi izložba kakva je organizirana 1864., u čemu ne uspijeva sve do 1891. (kad je otvorena druga izložba, drukčijeg povoda) zbog krize koja je 1873. zahvatila zemlju. Iako već priređena izložba nije održana, obrtnici iz raznih krajeva Hrvatske ipak su se počeli povezivati. Održavani su sastanci obrtnika na lokalnoj razini, a ponegdje i izložbe, koje je uglavnom organiziralo Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo. U Zagrebu je prevladavalo mišljenje da nije zadatak komora organizirati izložbe, pa je tako izložba 1864. bila jedina koju je organizirao odbor izabran u Trgovačko-obrtničkoj komori dvije godine prije.

Milan Krešić

Peroslav Paskijević Čikara

Nedorađenost Obrtnog zakona iz 1872. uvidjela je i vlast te je dvije godine poslije u zajedničkom hrvatsko-ugarskom parlamentu izglasan novi Obrtni zakon. Ni tim zakonom iz 1874. obrtnici u Hrvatskoj i Slavoniji nisu bili zadovoljni. Bio je prilagođen ugarskim potrebama i nije uvažavao specifičnosti potreba obrta u Hrvatskoj. Zakon je nazvan „nesrećom za zanatlije“, a odbijanje zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore da sudjeluje na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1886. svakako je zaoštrilo odnose s mađarskim Ministarstvom trgovine. Umjesto obrtnih zadruga sada su se u kotarevima mogli osnivati obrtni zborovi kao najniže organizacije odnosa među obrtnicima, radi promicanja njihova probitka i stvaranje boljih uvjeta obrtničkog privređivanja. Obrtni zborovi utvrđivali su odnose između obrtnika i njihovih pomoćnika te organizirali pomoć onemoćalim i bolesnim članovima. No njihova neobveznost učinila je obrtne zborove rijetkim organizacijama. Ugroženi industrijskom robom, obrtnici su se stalno borili za svoju egzistenciju i teško izdvajali sredstva za članarinu, iako je ondje gdje su obrtni zborovi osnovani i gdje su uspjeli doći do svojih obrtnih domova njihova korist bila dokazana. Osim obrtnih zborova, negdje se osnivaju i obrtno-prodajne zadruge koje su se bavile nabavom jeftinijih sirovina i organiziranom prodajom obrtničke robe. Obrtni zakon omogućio je osnivanje mirovnih sudova koji su rješavali sporove među obrtnicima jednog mjesta, a bili su sastavljeni od najuglednijih članova. Na osnovi Obrtnog zakona iz 1884. donesen je u Hrvatskom saboru 30. svibnja 1886. Statut za šegrtske škole u Hrvatskoj i Slavoniji kojim su se reorganizirale dotadašnje Obrtne produžne učione. Slijedom Obrtnog zakona u općinama gdje je bilo barem 50 šegrta počinju se osnivati šegrtske škole. One su radile po propisanom programu, a nastavu su držali učitelji. Šegrtske škole dijelile su se u dva odjela. Niži razred polazili su šegrti koji nisu završili pučku školu, a viši razred polazili su učenici koji su završili pučku školu i imali čak i dio srednje škole. Nastava se održavala uvečer i nedjeljom, a ponegdje i srijedom i subotom. Obrtni zakon dopuštao je trgovcima i obrtnicima osnivanje pomoćne blagajne za posudbu novca prema principu samopomoći. Nakon donošenja tog zakona Trgovačko-obrtnička komora u Zagrebu 1884. pokrenula je list Obrtnik. Činilo

24


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

se na prvi pogled da će nadalje sve biti u redu i da će se obrtnici prilagoditi novim propisima. Međutim, ni tim zakonom obrtnici Hrvatske nisu bili zadovoljni pa su 22. i 23. kolovoza 1891., u vrijeme održavanja velike izložbe organizirane u povodu polustoljetnog rada Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, kritizirali Obrtni zakon zalažući se za veću stručnost. No Obrtni zakon iz 1884. nije se mijenjao sve do 1932. godine, ma koliko obrtnici isticali njegovu zastarjelost još od trenutka njegova donošenja. Ukidanjem cehova razbilo se i nasljedno obrtništvo, a obrtnički kadar sve češće dolazi iz siromašnijih društvenih slojeva. Potrebna znanja stječu se teško, a na neki način gubi se i dostojanstvo zanimanja. Dobro je što se i nadalje osposobljavanje stjecalo ne samo mukotrpnim višegodišnjim šegrtovanjem već se i dopunjavalo radom po austrijskim i ugarskim zemljama. Mnogi kalfe nikada nisu postali majstori jer nije bilo obrtničkog kredita, a zarada im je bila tako mala da su rijetko mogli sami otvoriti vlastitu radionicu. Uvid u aktivnosti obrtnika pokazuje da su oni i dalje djelovali na dobrobit društvene sredine i brinuli se o mjestu u kojem su djelovali. Gotovo sve što se odlučivalo u gradovima, trgovištima i općinama ovisilo je i o obrtnicima vijećnicima, ali i o materijalnim doprinosima obrtnika u taksama, (po)trošarinama i drugom. Od 1884. do 1918. kotarske oblasti nadležne su za izdavanje obrtnih dozvola, a vode i evidenciju o nadzoru nad pomoćnicima. Zbog toga su izvještaji o stanju javne uprave značajni za proučavanje razvoja obrta u Hrvatskoj sve do Prvog svjetskog rata, osobito kroz kvantitativne pokazatelje. Godine 1891. objavljuju Adresar obrtnog poslovnog svijeta u Hrvatskoj g. 1890. (Zagreb 1891.) u redakciji Lj. Strohmayera i Đure Justića. Obrtne zadruge i novi zakoni Godine 1884. proglašen novi Obrtni zakon zagrebački su obrtnici godinama nestrpljivo očekivali, nadajući se da će dobiti dio prava koja su izgubili ukidanjem cehova. Međutim, tim su zakonom samo djelomično riješena pitanja stjecanja zvanja majstora i odnosa s radnicima, čime, naravno, obrtnici nisu bili zadovoljni. (Potvrđen dana 18. svibnja 1884. Proglašen u ugarskom Zborniku državnih zakona dana 21. svibnja 1884. pod brojem 8.; a u Zborniku zakona i naredaba valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju dana 23. rujna 1884. pod br. 31 komad X. ) Obrtnim zakonom iz 1884. godine obrtnici su na temelju članka 122. imali pravo organizirati se u gradovima u obrtne zborove. U gradovih pravo jurisdikcije uživajućih i uređeno poglavarstvo imajućih, nadalje u obćinah, gdje ima barem sto obrtnika bavećih se zanatom na osposobljenje vezanim, ima na zahtjev dviju trećina obrtnika na osposobljenje vezanim zanatom (§. 4.) se bavećih obrtna oblast, saslušavši dotičnu trgovačko-obrtničku komoru i uz suglasje jurisdikcije,

Janko Grahor

25


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

ustrojiti obrtnih sborova. Ako bi glede ustrojenja obrtnog sbora medju dotičnimi obrtnici, trgovačko-obrtničkom komorom i jurisdikcijom bilo razlike mnienja, ima se stvar na odluku predložiti ministru poljodjelstvenh, obrtnih i trgovačkih poslova. 12 I dok su se u drugim područjima Monarhije i Kraljevine osnivali obrtni zborovi koji su izravnije rješavali pitanja obrtništva na području gradova i trgovačkih središta, zagrebački obrtnici nisu se složili oko njihova organiziranja. Udruživanje obrtnika u svrhu promicanja njihovih zajedničkih interesa bilo je omogućeno i po Obrtnom zakonu iz 1872. institucijom obrtnih zadruga, koje su se mogle ustrojiti slobodnim sporazumom obrtnika istoga ili različitoga obrta. Te zadruge su, prema Obrtnom zakonu, doista imale velik djelokrug, ali ipak nisu uspjele odgovoriti zahtjevima osim onima koje su morale izvršiti po sili zakona. Obrtnici su taj neuspjeh pripisivali činjenici da je u tim udrugama manjkala s jedne strane prava upravna organizacija, a s druge te zadruge nisu bile dovoljno podržane od obrtnika jer pristup u njih nije bio obvezan. Iz tih razloga razvila se rasprava u zainteresiranim obrtničkim krugovima koji su tražili reviziju Obrtnog zakona, u prvom redu namjera da je svaki obrtnik obvezan pristupiti u zadrugu prema lokalnim propisima13. Nakon što je udovoljeno toj želji obrtnog stališa, Obrtnim zakonom se omogućava da se umjesto slobodnih obrtnih zadruga ili uz iste ustroju i obligatorne sa teritorijalnim funkcijama predviđeni obrtni zborovi na svim onim mjestima, gdje se s jedne strane nalazi dovoljan broj zanatlija (rukotvoraca), a sa druge gdje su dvije trećine zanatlija spremne preuzeti materijalne obaveze i žrtvovati potrebno vrijeme, koje traži izvršavanje teritorijalnih funkcija.14 U navedenom članku čini se razlika između gradova koji, s jedne strane, uživaju pravo jurisdikcije i imaju uređeno poglavarstvo s jedne strane, i s druge strane, općina. U prethodno spomenutim mjestima obrtni zbor treba ustrojiti na zahtjev dvije trećine zanatlija, čak i kad u nekom gradu ima manje od 100 obrtnika; u općinama, naprotiv, za ustrojenje obrtnoga zbora potrebna je ne samo privola dvije trećine zanatlija već i broj zanatlija koji se bave zanatima vezanim na osposobljenje mora iznositi barem stotinu. U komentaru zakona konstatira se nemogućnost jasnog zaključka, jer u hrvatskom tekstu nedostaje riječ koja ističe tu bitnu razliku. U drugom retku gornjeg paragrafa stoji, naime, „nadalje u obćinah“, a trebalo bi glasiti: „nadalje u takovih obćinah“ jer i u magjarskom tekstu zakona glasi: „tovabba oly kozsegekben.“

12 13 14

26

Obrtni zakon sa svimi naknadnim i nanj odnosećim se propisi, ur. Milan Smrekar, Zagreb, 1892. Isto, str. 119. Obrtni zakon sa svimi naknadnim i nanj odnosećim se propisi, ur. Milan Smrekar, Zagreb, 1892.


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

Prisilna preinaka pravila starih obrtnih društava određena je naredbom Kraljevske zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove od 30. svibnja 1891. broj 46.703 iz 1889., zbog toga što: Ima već više godina, odkada postoji u krieposti novi obrtni zakon od godine 1884., pa ipak ima jošte mnogo raznih obrtnih družtava, koja nisu svoja stara pravila duhu novog obrtnog zakona prilagodila, niti za reformiranje svoje zamolila15. Nastojanje da se izbjegne prilagodba novom zakonu pokazuje da obrtna društva nisu pod dovoljnim nadzorom, ne pridonose u korist uzdržavanja šegrtskih ili obrtnih škola, ne razvijaju nikakvu korisnu djelatnost za obrt, a neka, ako imaju i znatniji imetak, gospodare istim samovoljno te posve protiv duha obrtnog zakona. Da bi se u to uveo red, Odjel za unutarnje poslove Kraljevske zemaljske vlade određuje da sva obrtna društva određenog područja koja nemaju odobrena pravila prema Obrtnom zakonu iz 1884. godine trebaju svoja stara pravila uskladiti s novim Obrtnim zakonom i dostaviti ih na odobrenje. Nadalje, obrtne oblasti dužne su točno evidentirati pokretni i nepokretni imetak svojih područnih obrtnih zadruga te pozvati zadružne uprave da neuknjižene tražbine – uz primjeren rok – dužnicima naplate. To isto treba učiniti i s uknjiženim tražbinama, ako dug postoji već dulje vremena ili ako hipoteka ne pruža dovoljne sigurnosti. Naredbom od 9. listopada 1890. broj 37695 određeno je da obrtne oblasti moraju nastojati oko ustrojavanja obrtnih zborova, a da imovina obrtnih zadruga ostaje njezinom svojinom i poslije spajanja s obrtnim zborom. Iskustvo u provođenju zakona pokazalo je da nastojanje kako Zemaljske vlade tako i pojedinih trgovačko-obrtničkih komora oko aktiviranja obrtnih zborova dosad ostalo gotovo bezuspješno jer je nakon stupanja na snagu Obrtnog zakona počelo djelovati vrlo malo obrtnih zborova. Uzrok tomu treba tražiti prije svega u materijalnoj zavisti postojećih obrtnih zadruga, koje nisu sklone da obrtnici drugih obrtnih grana imaju udio u imovini koju su one same prikupile. Novom naredbom nisu ostali pošteđeni ni veći i bogatiji obrtnici: Ali se zato prema gornjim ustanovama obrtnici, koji na veliko tjeraju zanatlijske obrte i u svojih posaonicali drže šegrte, imadu takodjer potegnuti u svezu obrtnih sborova. Kada se ipak obćenitomu obrtnomu sboru pripoji stručna obrtna zadruga, koja ima posebnim svrham posvećenoga imetka, ima obrtni sbor imetak ovaj upravljati na svrhe obrtnika, tjerajućih dotićnu posebnu granu obrta.16

15 16

Isto, str. 121. Isto, str. 122.

27


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Napredak uz jadikovke Prebirasmo pojedinosti brojnih i stručnih podataka o konačnim uspjesima u gospodarstvenom pokretu godine 1902. u svrhu, da nadjemo u njima stalnog uporišta nakani našoj, da ne udarimo u obćem dielu našeg izvještaja ponajprije u žice jadikovke, kao što to učinismo u predhodećim našim izvještajima, već da uzmognemo cielosti našeg izviešća dati neki svježiji i nadebudniji pravac. Na žalost našu sili nas opet ogromna većina tih podataka neodoljivom snagom do odluke, da ne promienimo pravac, pošto je naše gospodarstveno stanje i tečajem prošle godine, unatoč nekih pojedinih povoljnijih pojava, pošlo opet na gore. Savjestna nas je kritika sviju naših gospodarstvenih prilika uploške uzeto dovela konačno do toga nepovoljnoga posljedka. Uz elementarne nedaće, kao što su poplave, nerodice i zaraze, koje se pojavljuju kroz stalan niz godina, a nisu našu domovinu poštedile ni u prošloj godini, tlače nas sve one nepogodnosti, koje nabrajaju, opisuju i obrazlažu u svojim spomenicama i godišnjim izvještajima kroz dugi niz godina naše tri trgovačko-obrtne komore u Osijeku, Senju i Zagrebu. Unatoč nastojanja, napose sa strane naše kr. zemaljske vlade i naših gospodarskih družtava, da se opet podigne ovo-zemno stočarstvo boljim timarenjem i križanjem pasmina, unatoč dosta uspješnog pregnuća oko uzpostave vinorodnosti zemlje, unatoč rada naših gospodarskih družtava oko napredka ratarstva u obće, unatoč ustrojenju vjeresijskih, poljoprivrednih i tečevnih udruga, unatoč brojnog umnoženja novčanih zavoda, koji podupiru djelotvorno kretanje privrednih stališa, unatoč svim tim pojavima snažnog pregnuća: ne napreduju u nas privredni slojevi, tek što se brane od propasti a sbor jadikovaca raste neprekidno.17 Obrtnici su ljudi odgovorni ponajprije pred samima sobom, a onda i svojim obiteljima i društvu u kojem djeluju. Uz slobodarski duh, duh neovisnosti koji zasigurno svaki od njih ima u sebi, oni pokušavaju prepoznati nevolje koje bi se mogle pojaviti u njihovim djelatnostima i za takve situacije biti spremni mogućim odgovorima. Živjeti s odgovornošću ono je što je malo ljudi uspijevalo u svojim životima. Najbolje je to pokazao socijalizam, kad je postalo bitno zaposliti se u državnoj firmi. U njima se glasačkoj mašineriji (a uvijek i u svim sustavima to je najvažnije pitanje), toleriralo nerad, neodgovornost, nepripremljenost na nevolje. Obrtnici nisu imali političku stranku da tu odgovornost preuzmu na sebe, nego su se odgovornim i trajnim angažmanom pokušavali izboriti za opstanak na tržištu. Godine koje slijede pokazale su opravdanost stalnog opreza, ali svjedočile i o napretku koji nije izostajao. Predsjednik zagrebačke Trgovačko-obrtničke komore do 1905. bio je Janko Grahor, gradski zastupnik, arhitekt, industrijalac, a 17

28

Izvještaj Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu u godini 1902., Zagreb 1903., str.3.


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

od 1905. do 1912. trgovac kolonijalnom robom Dragutin Mondecar. Od 1912. do 1920. predsjednik je ing. Vjekoslav Heinzel (gradonačelnik Grada Zagreba 1920. – 1928.) koji je 1914. uspio podići novu zgradu Trgovačko-obrtničke komore na trgu Khuena Hedervaryja 2 (danas Rooseveltov trg), jer se stara – podignuta 1902. – pokazala premalenom. Osim što je osmislio i započeo gradnju tržnice Dolac i Klaonice, zalagao se za premještanje industrije iz središta grada prema jugoistočnom dijelu gdje su se otvorile Radnička cesta i Heinzelova ulica. Istodobno je nastojao ostalim dijelovima Zagreba priskrbiti izgled modernog europskog grada. U tom razdoblju tajnik Komore Peroslav Paskiević-Čikara (tajnik od 1909. do 1923., ali podtajnik već od 1906.) predlaže reformiranje komora. Zalaže se za novi način biranja vijećnika i izmjenu poslovnika, ali u tome ne uspijeva. U tom vremenu velik broj obrtnika se proletarizira, pretvarajući se u slabo plaćene industrijske radnike, osobito metaloprerađivačke, drvne i prehrambene struke. Nakon višegodišnjeg zahtijevanja obrtnika vlada je 11. rujna 1892. izradila novi Ustrojni statut za šegrtske škole u Hrvatskoj i Slavoniji. Njime su šegrtske škole podijeljene na građevinsku, industrijsko-trgovačku, mješovitu i trgovačku skupinu. Nastava je povjeravana stručnim učiteljima, a završnom ispitu morao je prisustvovati obrtnik kojeg bi delegirali obrtnici, obrtni zborovi, odnosno poslije 1909. Savez hrvatskih obrtnika.

Eugen Sabljić

Obrtni zborovi i u tom su vremenu važne organizacije za obrtnike, a preko njih se – između ostalog – osnivaju blagajne za potporu bolesnim i onemoćalim članovima. Naime, Papinom se enciklikom De rerum novarum iz 1891. očekivalo (a kako dokument nikad nije opozvan, očekuje se i danas) da se bogati brinu o položaju radne snage, a osobito o onemoćalim radnicima. Tim povodom u Hrvatskoj se počinju osnivati okružne blagajne, ali obrtnici odbijaju učlanjivanje smatrajući da im materijalne mogućnosti ne dopuštaju redovite uplate. Godine 1907. donesen je Zakon o osiguranju obrtnika i trgovačkih radnika i osnovan Zemaljski ured za osiguranje radnika uz obvezno prijavljivanje zaposlenih okružnim blagajnama. Njima je 1908. bila umrežena cijela Hrvatska. Preko okružnih blagajni članovi su mogli dobiti pomoć za lijekove, hranu i bolničko liječenje. Međutim, okružne blagajne obuhvatile su kalfe, ali ne i obrtnike koji i dalje računaju samo na pomoć svojih društava. Nakon što je 1903. godine osnovan Savez industrijalaca Hrvatske i Slavonije, a 1906. Savez trgovaca, 1908. i obrtnici su osnovali Savez hrvatskih obrtnika (SHO) kao centralnu organizaciju obrtnika raznih struka i mnogih mjesta. Za osnivanje ove organizacije osobito je zaslužan Ivan Čupak koji je 10. siječnja 1905. u Sisku pokrenuo list Narodni obrtnik kao konkurenciju listu Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu Trgovački i obrtni svijet. Ivan Čupak bio je veliki zagovaratelj posebnih interesa obrtnika u odnosu na trgovce. Zaključci svih skupština inzistirali su na potrebi osnivanja krovne organizacije obrtnika, mimo trgovaca i industrijalaca, koji su se također organizirali u zasebne saveze.

Dragutin Mondekar

29


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Osnivanje SHO odvijalo se s velikim poteškoćama, a osnivačka skupština za koju je pravila već bio potvrdio ban Pavle Rauch, održana je 15. kolovoza 1908. Zadaci Saveza hrvatskih obrtnika bili su široko postavljeni: unapređivanje obrtničke djelatnosti, povezivanje obrtnika istih struka, vođenje brige za obrazovanje obrtnika i slično. SHO bio je dobrovoljna organizacija i stoga ona – iako traje do Drugog svjetskog rata – ima velikih uspona i padova u radu te zastoja u svom djelovanju. Sredinom 1909. Savez je imao već 1500 članova, a broj je naglo rastao. Preko te organizacije obrtnici su, uz međusobno pomaganje, uspjeli preživjeti i najteža vremena pa i takva kakvo je bilo ono Prvog svjetskog rata, usprkos općoj mobilizaciji i pogibiji velikog broja obrtnika na frontama. Počasni lanac načelnika grada Zagreba

Vjekoslav Heinzel

Usporedno sa zastavom Zagreb dobiva drugi počasni znak, a to je lanac gradskog načelnika. Gradska zastava i načelnički lanac u svakoj prigodi vidljivi su znak grada Zagreba, kojim se ne diči samo njegov predstavnik, gradski načelnik i gradsko zastupstvo nego je na te znakove časti ponosno cjelokupno zagrebačko građanstvo. Pitanje počasnog lanca gradskog načelnika potaknuto je još u Skupštini gradskog zastupstva 5. prosinca 1898. prigodom proračunske rasprave za sljedeću godinu, kada je gradsko zastupstvo zaključilo da kod svih javnih zgoda treba načelnik glavnoga grada Zagreba u znak njegova dostojanstva nositi oko vrata počasni lanac, sa zakonitim grbom slobodnog i kraljevskog glavnog grada. Konačno je gradskom zastupstvu na sjednici 2. lipnja 1902. sugerirano da odobri izradu počasnog lanca gradskog načelnika prema prijedlogu građevnog savjetnika Bollea, a po uzorcima tvrtke Hermeling. Izrada će se povjeriti zlataru Slavoljubu Bulvanu uz odštetu za upotrijebljeni materijal. Posvetni natpis na lancu glasi: „Sačinjen prema zaključku gradskog zastupstva od 5. prosinca 1898. Bulvan zlatar 1902.“ Narodne novine od 29. kolovoza 1902. donose vijest da je Bulvanova zlatarska radionica dovršila izradu načelničkog počasnog lanca. Građani su lanac mogli vidjeti od 1. rujna u izlogu Bulvanova zlatarskog dućana u Ilici br. 14.

Vladimir Arko

30

Osim gradskog načelnika Adolfa pl. Mošinskog koji se prvi put okitio lancem, znakom načelničkog dostojanstva, kasniji gradski načelnici bili su prvi put okićeni lancem nakon položene načelničke prisege, kada su ujedno preuzimali gradsku upravu.


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

Počasni lanac načelnika koji je izradio zagrebački draguljar i zlatar Slavoljub Bulvan prema nacrtima Hermana Bolléa

31


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Svaka vlast donosi svoja pravila Obrtnički zbor u svojoj povijesti bilježi 1910. godinu kao jednu od najuspješnijih. Najvažniji događaj svakako je dovršenje zgrade na Mažuranićevu trgu. Tim povodom zabilježeno je da su zagrebački obrtnici napokon ušli u svoj krasni, reprezentativni dom, da bude ognjište složnog rada našeg obrtništva i rasadište svih onih plemenitih zamisli u svrhu unapređenja životnih probitaka našeg obrtništva.18 Kako se na redovnoj skupštini Obrtnog zbora u travnju 1910. nije postigla suglasnost, donijet je zaključak da se u srpnju iste godine sazove izvanredna skupština, kako bi se donijeli dokumenti o zakladi Obrtnog doma. Ni na toj sjednici obrtnici se nisu uspjeli dogovoriti pa nije donesena nikakva odluka. Valja reći da su mnogi umjetnici, ali i ugledni građani darovali vrijedna umjetnička djela. Tako je, primjerice, župnik crkve svetog Marka Petar Mrzljak darovao kip Justicia, rad znamenitog umjetnika i profesora Roberta Frangeša Mihanovića. Iz tog vremena bilježi se i vrlo živahna nakladnička djelatnost. U Zagrebu je izlazilo 49 dnevnika, odnosno časopisa, te 16 neperiodičnih listova, a pokrenuto je izdavanje devet novih časopisa. Od 1908. godine izlazi, kao nastavak Obrtnika, list Saveza hrvatskih obrtnika Obrtnički vjesnik. Tiskaju se i glasila posebnih struka pa izlazi Gostioničarski list, Pekarska zadruga izdaje glasilo Hrvatski pekar (od 1908.), a počeli su izlaziti i Dimnjačar te grafički list Gutenberg (utemeljen 1909.). Dakle, čak pet strukovnih listova. Nažalost, ne prati ih jednaka živost u stručnoj literaturi, koja i nadalje ostaje vrlo skromna. U 1914. godinu gradski obrtnici ulaze s mnogim neriješenim pitanjima koja sve više pritišću posebno male obrtnike, ali i najbrojnije struke. Na zahtjeve upućene Zemaljskoj vladi nema odgovora. Ipak, uz sve teškoće, na temelju zaključka skupne skupštine Trgovačko-zanatske komore, u travnju je završena gradnja nove zgrade komore (danas Rooseveltov trg 2). Izgrađena je za nepunu godinu dana. Obrtnici su uspjeli sa svojim prijedlozima koji su se zalagali za reformu šegrtskih škola. Prihvaćeno je da se u program ugradi više teoretske stručne nastave, a da se u šegrtske škole ne primaju učenici koji nisu završili pučku školu. Dogovoreno je da se učenici u razredima grupiraju po srodnim strukama, a gradsko poglavarstvo prihvatilo je da se u obrazovanju veća pozornost posveti nastavi stručnog crtanja, obrtničkim kalkulacijama i poznavanju robe. Obrtni zbor uspio je u Zagrebu organizirati besplatne tečajeve za autogeno zavarivanje, što je pridonijelo unapređivanju rada u svim strukama vezanim za obradu metala i građevinarima. Napredak obrtničke struke nije pratila politička situacija. Štoviše, sve te uspjehe i nastojanja za poboljšanje prekinut će rat, a onda i nova vlast koja se slabo snalazila na mnogim područjima pa tako i u obrtništvu. Razvijenom gradu kao što je bio Zagreb i njegovu obrtništvu bilo je teško uklopiti se u novi način 18

32

Obrt vršnjak Zagreba, Zagreb, 1991.


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

razmišljanja, ali je doprinos zagrebačkih obrtnika u raspravi o novom Zakonu o obrtu bio značajan i pored činjenice da je malo od prijedloga moglo biti prihvaćeno.

Zgrada Trgovačko-obrtničke komore

Zagrebački obrtnici zalagali su se za obvezno dokazivanje osposobljenosti za najveći dio obrtničkih djelatnosti, a protivili su se da se strancima dopusti slobodno osnivanje radnje, odnosno tražili su reciprocitet. Prijedlog propisa obrtničkih djelatnosti nije prihvaćen jer su obrtnici suviše detaljizirali djelatnosti, pa su najprije predložili odvajanje brijačko-vlasuljarske na dvije, a kolarska djelatnost već je u to vrijeme tehnički ulazila u još tri struke. Prihvaćen je prijedlog da školovanje traje od dvije do četiri godine, s time da se u šegrte može primiti samo učenik s pučkom školom, a da se zakonom točno odredi vrijeme naukovanja po strukama ili njihovim srodnim grupama. Obrtnici su se zalagali i za majstorski ispit, ali je Komora argumentirano pobila taj prijedlog, dokazavši da on može biti samo kočnica razvoju obrta. Obrtnici su tražili i donošenje čistog zakona o obrtu, što nije bilo moguće prihvatiti jer je jednim zakonom bilo moguće obuhvatiti sve oblike trgovinske, kavanske, prijevozničke i obrtničke privrede. U raspravi je prevladalo stajalište da pomoćnički status ne treba trajati dulje od tri godine za pomoćnike sa svjedodžbom. Što se tiče izdavanja obrtnica, izjasnili su se da to

33


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Nacrt zgrade Trgovačko-obrtničke komore

bude u domeni općinskih vlasti. Vođena je živa rasprava i o organizaciji obrtnika. Obrtnici su bili izrazito protiv ovakvih komora u kojima su oni zajedno s trgovcima, a i druga strukovna udruženja tražila su organiziranje posebnih komora. I pored takvih stajališta, Trgovačko-obrtnička komora pohvalila je rad Obrtnog zbora u Zagrebu, ali je upozorila da bilo kakva udruženja imaju osnovu samo tamo gdje broj obrtnika omogućava njihovu materijalnu sigurnost. Zaključeno je da su obrtni zborovi preživjeli jer je gospodarski život bitno promijenjen pa su potrebne i promjene u organizaciji. Jasno je da je Komori smetalo to što je Obrtni zbor u Zagrebu bio organizacija koju su obrtnici priznavali kao svoju i što je zbor imao vrlo važan položaj u gradu te dobre odnose s gradskom upravom. Zagrebački zbor, preteča Zagrebačkog velesajma

U travnju 1921. dogodila se važna novost. Oživjelo je društvo „Zagrebački zbor“ i zatražilo potporu obrtnika u gradu. Oni su to sa zadovoljstvom i učinili pa je Savez hrvatskih obrtnika predložio da društvo promijeni naziv u „Zagrebački velesajam“. Stanje u novoj državi nije se za obrtnike bitno popravilo. Štoviše, obrtnicima se nametao osmosatni radni dan i Zakon o osiguranju radnika, a od novog obrtnog zakona ništa. Šegrtske škole jedva su preživljavale, a ona na Kaptolu smještena je u podrum da se oslobodi prostor za školovanje tehničara. Kraljevska vlada smjestila je u Trgovačko-obrtni muzej dio etnografske zbirke, osnovala Etnografski muzej i zatražila cijelu zgradu za tu namjenu. Godina je 1922., a obrtnici sve više neraspoloženi. Teškoćama usprkos, oni žele sagraditi šegrtski dom. Savez hrvatskih obrtnika dodijelio je besplatno zemljište za tu gradnju, ali osim inicijative ništa se ne događa. Pekari su morali ukinuti noćni rad. Prvo radničko društvo za potporu bolesnika, naučnike i naobrazbu slavilo je sljedeće godine

34


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

50. obljetnicu pa im je Komora dala pomoć za isplatu zgrade u Krajiškoj ulici 12. Obrtni zbor s „Hrvatskim radišom“19 i Savezom postavlja gradskoj upravi pitanje nadriobrta. Mnogi od obrtničkih prijedloga i primjedaba uvaženi su i prihvaćeni u Zakonu o stanovima, Zakonu o porezu na rente i Zakonu o porezu na poslovni promet. Veći broj obrtnika posjetio je obrtničku izložbu u Celju, a zagrebački su obrtnici izlagali na II. zagrebačkom zboru. Obrtnici u gradu ocijenili su 1928. da je prošlo punih deset godina režima nepravdi i krivog rada te da nema navještaja da će se stanje popraviti. Izgubili su nadu da će dobiti novi obrtni zakon koji bi unio više reda u obrtništvo te da će se osnovati posebne zanatske komore koje bi objedinile zanatlije. Posebno im je smetalo što je iz zakona izbačeno obvezno socijalno osiguranje zanatlija, a to su pravo zadržali njihovi radnici. Školovanje šegrta i dalje se provodilo na temelju programa iz 1884. godine. Gradsko zagrebačko poglavarstvo ulagalo je velik trud oko reorganizacije šegrtskih škola, što su obrtnici priznavali, ali to nije pomoglo u praktičnim rezultatima. Zadruge, koje su u gradu godinama bile nosioci preživljavanja, u vremenima krize nestajale su jedna za drugom. Zanatlije su uvidjeli da im samo staleška organizacija može pomoći u rješavanju brojnih pitanja. Ona im je bila oslonac i pri donošenju financijskog zakona, kad su činovnici Zbora i Saveza najprije održali tečaj kako ispuniti knjige i podnijeti propisanu dokumentaciju, a onda su isto učinili za sve članove koji su to tražili. Da bi okupio što više zanatlija, Savez je osnovao šest rajonskih organizacija: u Novoj Vesi, na Kanalu, u Gornjoj Ilici, na Trešnjevki, u Savskoj i Maksimirskoj cesti. Rješenjem Ministarskog savjeta II. br. 14557/4 od 27. srpnja 1932. ustrojena je Zanatska komora za grad i srez Zagreb. Osnivačka sjednica vijeća Zanatske komore održana je 19. veljače 1933. godine u velikoj dvorani Obrtničkog doma na Mažuranićevu trgu 13. Tako su nakon osnivanja Komore zagrebački obrtnici i dalje imali tri svoje organizacije – Udruženje obrtnika, Savez hrvatskih obrtnika sa središnjicom u Zagrebu i Zanatsku komoru – koje su istodobno, svaka na svom području djelovanja, radile na promicanju i borbi za njihove interese i u kojima su imali dominantnu ulogu. Prvi predsjednik Zanatske komore bio je Milan Ramušćak, knjigoveža iz Zagreba.

19

Hrvatski radiša utemeljen je kao Društvo za namještanje naučnika u obrt i trgovinu u Zagrebu. Društvo je školovanjem đaka i poboljšanjem uvjeta rada u obrtu i trgovini pokušalo mladim hrvatskim naučnicima pomoći da budu konkurentni na hrvatskom tržištu kojim su u to vrijeme vladali stranci. Na taj način nastojalo se spriječiti masovno iseljavanje mladih. Društvo je osnovalo 11 zagrebačkih obrtnika, ali su za predsjednika osnivačkog odbora izabrali župnika Matu Ilijaševića. Zbog toga je prevladavalo mišljenje da je društvo pod utjecajem Crkve, a činjenica je da su mnogi crkveni dostojanstvenici bili članovi društva. Godine 1913. Društvo mijenja ime u Hrvatski privrednik, a 1918. postaje Hrvatski radiša. Hrvatskog radišu podupirali su mnogi iseljeni bogati Hrvati Sjeverne i Južne Amerike pa materijalna moć u usponu tog društva biva značajna. Njihov rad trajno je ometan u Kraljevini, a u drugoj Jugoslaviji Društvo je zabranjeno, imovina oduzeta (zgrade u Mislavovoj, Bauerovoj i Zvonimirovoj ulici), a arhivi uglavnom uništeni.

35


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Dana 27. studenoga 1933. osnovano je i Udruženje zanatlija za grad i srez Zagreb. Iste godine 4. srpnja Savez hrvatskih obrtnika slavio je 25. godišnjicu svoga postojanja. U povodu te proslave Savez je priredio, u okviru proljetnog velikog sajma Zagrebačkog zbora, veliku zanatsku izložbu. Stručna štampa i publikacije doista su brojne: Obrtnički vjesnik izlazio je redovito od 1908. godine i primao ga je svaki zanatlija, Vjesnik Strukovne zajednice drvodjelskih zanatlija, Vjesnik Strukovne zajednice obućarsko-kožarskih zanatlija, postolara, opančara, remenara, kožara, torbara, papučara itd., Vjesnik Strukovne zajednice kovinarskih i srodnih zanatskih struka S.H.O., Fotograf Stručni vjesnik zajednice fotografa S.H.O., Mlinarski vjesnik, glasilo zajednice mlinara S.H.O., ranije u jednom kraćem razdoblju izdavano je i glasilo kavanara te glasilo pekarske struke. Osim nabrojenih izlazilo je i glasilo naučničko-zanatskih škola Vjesni drug, svake godine izdavan je obrtnički kalendar, a posebni kalendar izdavao je i Hrvatski radiša. Pojavljuje se i Zanatlijski priručnik o zakonu o radnjama – tj. priručnik za uredno vođenje administracije udruženja zanatlija osnovanih po Zakonu o radnjama. Od 1893. godine, kada je osnovan Obrtni zbor, obrtnici su vrlo važnu ulogu davali svom strukovnom organiziranju, što ima svoje ishodište još u cehovima. Kratko razdoblje na početku stoljeća, zbog nepovoljnog djelovanja Zakona o slobodnom obrtu, taj oblik organizacije bio je zapostavljen. Ubrzo su obrtnici uvidjeli da bez strukovnog okupljanja nema pravog rada, pa su u Udruženju osnovali velik broj sekcija, kojih je 1939. bilo 52. Svaka sekcija imala je pročelnika sekcije, tajnika i blagajnika te odbor sastavljen od najagilnijih članova.

Proslava Trgovačko-obrtničke komore u hotelu Esplanade 1927.

36


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

U NDH se obrt i veleobrt izjednačavaju zakonom Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske 1941. položaj obrtnika se pogoršao. Novim ustrojem obrtnici su bili podređeni Ministarstvu za obrt, veleobrt i trgovinu i tako snosili sve posljedice propisa koji su se odnosili na veleobrt. To ih je stavljalo u nemoguću situaciju s obzirom na nestašicu sirovina i cijene usluga u kojima je veleobrt imao prednost. Bilo je zabranjeno obustavljanje rada, ali su se njihove radnje same gasile zbog nestašice sirovina te mobilizacije obrtnika i njihovih pomoćnika. Činjenica da su ratne okolnosti doista otežavale rad obrtnicima nije ih oslobodila obveze plaćanja poreza. Obrtnici su raspad Kraljevine dočekali kao oslobođenje u nadi da će im novostvorena Nezavisna Država Hrvatska olakšati položaj bar što se tiče opskrbe. Umjesto toga, nova vlast željela je ponajprije pritvoriti poznate lijevo orijentirane obrtnike s policijskih popisa. Nekoliko desetaka obrtnika bilo je privremeno pritvoreno, a tijekom 1941. uslijedila je i značajnija mobilizacija. Udruženje obrtnika nastavilo je rad surađujući s Obrtničkom komorom i Savezom hrvatskih obrtnika želeći poboljšati uvjete opskrbe obrtnika. Bez toga nije bilo moguće zadržati proizvodnju i osigurati preživljavanje. Zakonskom odredbom o komorama i stručnim zajednicama od 20. travnja 1942. te Naredbom o ustrojstvu i djelokrugu predstavništava hrvatskih privrednih komora od 15. srpnja 1942. osnovane su četiri komore na području čitave države: obrtna, industrijska, trgovačka i komora za novčarstvo i osiguranje, koje su se hijerarhijski dijelile na županijske, kotarske i općinske na čijem su čelu bili povjerenici, čime je u stvarnosti dokinuta važnost lokalne samouprave i upravnih odbora. Nezavisna Država Hrvatska pokušala je organizirati obrtništvo po uzoru na Njemačku. Zakonskom odredbom o osnutku staliških i drugih postrojbi u okviru Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta od 25. studenoga 1941. potvrđen je Savez hrvatskih obrtnika kao staleška postrojba svih obrtnika u okviru pokreta „Ustaša“. Propisnikom koji se počeo primjenjivati 30. travnja 1942. bilo je određeno da članovi trebaju pomagati NDH u ostvarenju njezinih zadataka i tako su svi obrtnici bili uključeni u ustaški pokret. Obrtnički vjesnik zadržan je kao službeno glasilo, a za čelnog čovjeka imenovan je savezničar.20 Međutim, propisi su bili jedno, a život drugo. Dobre obrtne radnje zatvaraju vrata zbog nestašice sirovina i energije jer zajednice koje su rješavale gospodarska i 20

Propisnikom iz 1942. godine utvrđeno je da su članovi pokreta Ustaša: ustaše, ustaškinje, pristaše Pokreta itd., a u širem smislu i Glavni savez staliških i drugih postrojbi… Glavni savez staliških i drugih postrojbi osnovan je krajem 1941. godine, a od početka je obuhvaćao 16, od 1942. broj se penje na 19 saveza (seljaci, radnici, invalidi rata, državni namještenici, samoupravni namještenici itd.) koji imaju teritorijalni ustroj, a nadzire ih ustaški pokret. Na čelu pojedinih saveza bio je savezničar, a na čelu Glavnog saveza državni savezničar. Prema odredbi o osnutku, svi građani morali su pripadati nekoj od staliških ili drugih postrojbi u okviru Glavnog saveza. Prema http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_1594, pregled 16. prosinca 2019.

37


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

socijalno-politička pitanja, a naročito pitanja cijena, sirovina, distribuciju dobara, utvrđivanje nadnica te rješavale radne odnose, odnosno sporove nisu vodile brigu o malim obrtnicima pa obrt održavaju ostarjeli obrtnici koji se svakojako snalaze. Sva se pozornost posvećuje ratnoj privredi pa čak i gradska aprovizacija ubrzo zapada u krizu zbog neredovitog i često poremećenog prometa. Bile su to posljedice partizanskih napada na prometnice. U nemogućnosti preživljavanja mnogi obrtnici odlaze na privremeni rad u Treći Reich gdje su uključeni u vrlo teške poslove. Jasno je da nova država nije nikada profunkcionirala u svim svojim segmentima. Partizanske akcije osjećale su se u svim dijelovima Hrvatske pa i u Zagrebu, što se može pratiti iz jedinog broja lista Gospodarstvo (kako se od 14. listopada 1941. zove dotadašnje glasilo Zanatska privreda). Povojničenjem Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49 obrtnici gube i to svoje okupljalište, a Ministarstvo narodnog gospodarstva djeluje onako kako mu je to sugerirano od njemačkih vojnih vrhova. Zbog vrlo teških prilika u proljeće 1942. Obrtni zborovi prišli su osnivanju Sveobrtničke zaklade za potporu bolesnih, nemoćnih i starih obrtnika. Nažalost, to je bilo premalo za zadovoljavanje ogromnih potreba u gradu u koji je svakim danom doseljavalo novo stanovništvo. Bijeg pred ratom remetio je sve tokove normalnog života. Već 1942. s radom prestaju i šegrtske škole u zgradama drugih škola, a pitomci Hrvatskog radiše upućuju se u tvornice koje su radile za rat. Opet nova država, opet novi zakoni, nacionalizacija i eksproprijacija Nakon završetka Drugog svjetskog rata ukinute su sve obrtničke organizacije i tako su obrtnici u najtežim trenucima ostali bez oslonca na koji su navikli. Ubrzo su pokrenuti postupci eksproprijacije i nacionalizacije, što je ostavilo dubok trag u obrtništvu. Nacionalizirane su radnje onih obrtnika koji su surađivali s neprijateljem, a eksproprirane one za koje je nova vlast ocijenila da su nužne za socijalističku privredu. Vrijedno je napomenuti da je odmah nakon rata, 1946. godine, nastavio izlaziti Obrtnički list, a godinu dana poslije i Službeni glasnik Grada Zagreba. Ne bi se moglo reći da je postupak vlasti u početku bitno smanjio broj privatnih obrtničkih radnji, ali je u društveno vlasništvo prešlo ono najkvalitetnije u obrtništvu. Taj postupak tekao je bez obzira na posljedice do 1949. godine, kad postaje očigledno da će smanjenje broja obrtnika izazvati nove poteškoće. No, rješenjem Ministarstva unutrašnjih poslova NR Hrvatske zabranjen je rad svim obrtničkim udruženjima, a imovina Obrtničkog udruženja i Saveza hrvatskih obrtnika postaje državna. Obrtnici su se na temelju Općeg zakona o zanatstvu iz 1949. trebali uključiti u društvene zanatske organizacije, a svi su članovi Zanatske komore – to je značilo prestanak privatnog obrtništva kakvo je do tada postojalo. Snažan je pritisak na obrtnike da napuste posao i da se udruže u zadruge ili da osnuju državna poduzeća. To je poticano i poreznom politikom. Opskrba

38


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

je u cijelosti racionalizirana i mogli su dobiti potreban materijal tek kad su svi društveni kapaciteti zadovoljeni. Goleme teškoće utjecale su na opadanje broja radnji u gradu. Ipak, iste te 1949. postupno se mijenja politika prema obrtnicima, ublažava se porezni pritisak, polako se poboljšavaju uvjeti opskrbe, a donosi se i Opći zakon o zanatstvu. Taj blagi proces promjena bio je dovoljan da se zaustavi opadanje broja radnji. Grad ima oko 350 tisuća stanovnika koji mnoge svoje potrebe ne mogu zadovoljiti u društvenom sektoru. Neki od obrta bili su privremeno potisnuti industrijskim proizvodima, ali više zbog niskih cijena tih proizvoda i nemogućnosti da se osiguraju kvalitetni materijali za pravi obrtnički rad. Standard i politička opredjeljenja usmjeravali su građane na državnu trgovinu. Međutim, ukupna politička i privredna kretanja upućivala su na razmišljanje da je moguća i liberalizacija prema obrtništvu. Stvorena je klima u kojoj se ponovno činilo isplativim otvaranje obrtničkih radnja. Tako je 31. prosinca 1951. u Zagrebu bilo 5550 radnji s 4243 radnika i čak 2737 učenika. Na temeljima bivše zanatske komore 16. studenog 1950. osniva se Zanatska komora za grad Zagreb s obvezom da pomogne razvoj obrtništva (SG GNOZ 13/1950). Zanatskoj komori prethodili su Udruženje zanatlija za grad i kotar Zagreb, odnosno Obrtni zbor za grad i kotar Zagreb. Djelovanje Zanatske komore Zagreb prestalo je 1962. godine nakon donošenja Zakona o privrednim komorama. Uredbom o povećanju zakupnina za stambene i poslovne prostorije (Službeni list FNRJ br. 54/1952) povećane su zakupnine za 100%. Na području NR Hrvatske visina zakupnine određena je Uredbom o privremenom reguliranju najamnine i otkaza za stanove i poslovne prostorije na području Federalne Hrvatske (Narodne novine. broj 10/1945) i nadopunom i izmjenom te uredbe od 12. IX.1945. (Narodne novine broj 18/-1945). Prema toj uredbi, najamnine su snižene za poslovne prostorije na području NR Hrvatske za 30% do 70% od najamnina koje su vrijedile na dan 1. rujna 1939. Takvim zakonima i uredbama, koji su jedni druge ukidali i proturječili teško se stjecalo povjerenje. Tada nastali problemi prisutni su do danas i obrtnici se s njima svakodnevno suočavaju. Kad je Zanatska komora organizirala Prvi sajam zanatstva Jugoslavije 1955. godine, obrtnici su bili solidarni s protežiranim društvenim sektorom. Sajmu su nazočile i privatne zanatlije, a bili su i nositelji tradicionalne zanatske modne revije. Jednostavno, ništa se nije moglo dogoditi bez privatnih obrtnika i to se stalno uočavalo. Obrtničkom staležu posebno je važna bila solidarnost i navika da sami rješavaju svoje probleme. Tako je i u poslijeratnom razdoblju vrlo uspješno poslovala bolesnička blagajna i Ustanova za davanje zdravstvene pomoći obrtnicima, koja je u 1956. godini iz ostatka sredstava izgradila dom s 50 ležaja za odmor

39


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

obrtnika u Crikvenici. Budući da se ni nova vlast nije brinula o socijalnoj sigurnosti obrtnika, oni su 1. svibnja 1956. godine osnovali i mirovinski fond, kako bi sami uz samopomoć i solidarnost osigurali kakvu-takvu socijalnu sigurnost. Taj fond brojio je povremeno i 4500 članova. Dvije godine poslije, 1. srpnja 1958., zajedno s drugim sličnima pripojen je u zajednički fond pri Zanatskoj komori NR Hrvatske. Zakonom o privrednim komorama 1962. godine ukinute su zanatske komore. Da bi se održali, obrtnici se nakon tog razdoblja organiziraju u udruženja. Udruženje samostalnih zanatlija Zagreba osnovano je 1967. godine. Okupljeni u svom udruženju, zagrebački obrtnici pokrenuli su inicijativu povezivanja tadašnjih 75 udruženja u zajedničku organizaciju na republičkoj razini, preko koje su se borili za povoljnije uvjete djelovanja i postojanja obrtništva u gospodarstvu Hrvatske. Udruženje obrtnika iz 1967. Ulazeći u privrednu reformu, društveni i politički činioci počeli su preispitivati odnos prema privatnom obrtništvu. Obrtnici u gradu široko su se uključili u raspravu o Tezama o osobnom radu, koje je na javnu raspravu dalo Predsjedništvo SK SSRN Jugoslavije. Budući da se postupno mijenja odnos prema privatnom obrtništvu, 1967. godine stvoreni su uvjeti za ponovno samostalno udruživanje obrtnika. Oni nisu propustili šansu da se organiziraju. Dana 4. lipnja 1967. osniva se Udruženje obrtnika. Više od 500 obrtnika na osnivačkoj skupštini koja je održana u velikoj dvorani Privredne komore grada Zagreba, osnovali su Udruženje samostalnih obrtnika u Zagrebu. Uvodnu riječ održao je Stjepan Popović, predsjednik Inicijativnog odbora za osnivanje Udruženja. Udruženje je radilo svega tri mjeseca kada je uputilo vrlo oštre primjedbe Skupštini grada na zaključak Komisije za poslovni prostor, o novim zakupninama za poslovne prostorije. Vrlo utemeljenim primjedbama tražila se pravna zaštita i predlagalo da se u Komisiju bira i obrtnik koji bi bio ravnopravan sudionik u ugovaranju, a da se ubuduće kod donošenja novih odluka i utvrđivanja najamnina konzultira i Udruženje. Obrtnici su s puno nade ušli u novu 1968. godinu. Ukupna klima je bila povoljnija, ali je Udruženju predstojila bitka i za najmanja poboljšanja položaja. Tajnik gradske Komore postavio je pitanje ima li Udruženje pravo govoriti u ime privatnih obrtnika, ako je od ukupnog njihova broja u njemu učlanjeno svega 1900, odnosno jedna trećina. Takva izjava dokaz je sumnje, nepovjerenja i rezerviranosti Komore prema radu Udruženja kojem je predsjednik bio Stjepan Popović, stolar, zamjenik Drago Pokupec, tašnar, a tajnik Cvatko Podbevšek, urar sa zamjenikom Mijom Sertićem, postolarom. S vremenske distance i sa

40


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

sasvim drugih pozicija može se odati posebno priznanje tim ljudima i cijelom upravnom odboru Udruženja za odlučnost, snagu i vjeru da izdrže u traženju prava obrtnika kao dijela nove socijalističke i društvene privrede. U izvještaju o radu u razdoblju od 4. lipnja 1967. do 21. travnja 1968., upravni odbor konstatirao je da je na teritoriju grada 1956. godine bilo 7209 obrtnika, a 1967. 6519, što je znatno manje. Udruženje je upozorilo na krajnje negativnu politiku kojom obrtnici nisu mogli doći do poslovnog prostora, a ako su i došli, morali su se često koristiti mitom. Grad je obrtnicima povisio zakupnine znatno iznad onih društvenog sektora, što je ugrožavalo njihov opstanak. Udruženje je stalno poduzimalo akcije da se to neodrživo stanje ispravi, ali, nažalost, bez vidnih uspjeha. Privrženost obrtnika Zagrebu nije zaslužila stalne teškoće i trajnu borbu za opstojnost. Najveći uspjeh u 1968. godini Udruženje je postiglo u pregovorima s Privrednom komorom Hrvatske. Zahvaljujući velikom razumijevanju predsjednika Komore, Upravni odbor Privredne komore SR Hrvatske dana 19. prosinca 1968. donio je odluku da Udruženju samostalnih zanatlija u Zagrebu predaje u vlasništvo s pravom korištenja, upravljanja i raspolaganja 2/3 zgrade na trgu Ivana Mažuranića broj 13. Velika zasluga, razumijevanje, politička hrabrost i mudrost Cvetka Podbevšeka, tajnika Udruženja, omogućili su obrtnicima da šezdeset godina nakon izgradnje, ponovno budu vlasnici dijela zgrade koja im je oduzeta. U uspjehe rada Udruženja mogu se ubrojiti i promjene u poreznom sustavu, jer je 1968. prvi put dogovoreno i provedeno sporazumno utvrđivanje doprinosa i poreza. Na kraju godine gotovo svi su bili zadovoljni: općine su ostvarile znatno veće prihode, a obrtnici platili onoliko poreza koliko su i ugovorili. Njihova borba za povoljnije uvjete razvoja se nastavlja i oni predlažu 23. amandman. Zanatski list je u travnju 1971. objavio integralni tekst amandmana 23. na Ustav SR Hrvatske o ustavnom položaju obrtnika. Obrtnici su tražili da se iz teksta izbace riječi „u načelu“ i „u osnovi“, jer su obrtnici tako bili izjednačeni s drugim radnim ljudima pa im je bilo jasno da to nije izjednačenje. Udruženje obrtnika je u četiri godine postojanja okupilo više od pet tisuća obrtnika. Godišnja skupština Udruženja održana je 6. lipnja 1971. u obnovljenoj i preuređenoj zgradi doma na Mažuranićevu trgu 13, koja je inače Udruženju vraćena u derutnom stanju. Na skupštini je upozoreno da ponovno opada broj obrtničkih radnji zbog prevelikih poreznih opterećenja. Podržana je politika ugovaranja poreznih obaveza pa je i te godine oko 1500 obrtnika oporezovano na taj način, što je stvorilo mogućnosti za poslovanje bez posebnog administriranja. Ponovno je od gradskih organa zatraženo da se više angažiraju na rješavanju pitanja poslovnog prostora. Zbog nedostatka prostora na obrtnike se rade veliki pritisci, utvrđuju se velike najamnine koje obrtnici nisu u mogućnosti platiti.

41


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Dom obrtnika Hunjka

Tijekom 1972. i 1973. godine Udruženje se najviše angažiralo u pitanjima mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja. Godine 1974. obrtnici su tražili promjenu statusa Udruženja, a izvršni odbor izradio je cjeloviti program rada s ciljem ostvarivanja povoljnijih uvjeta za razvoj u Zagrebu. Razdoblje od 1975. do 1980. jedno od najuspješnijih razdoblja poslije 1945. Udruženje obrtnika afirmiralo je obrtništvo i stvorilo neophodne uvjete da se ono ponovno javi kao nezaobilazan činilac gospodarstva grada. Zakonom o osobnom radu u zanatstvu i o zanatskim zadrugama (Narodne novine br. 34 od 4. kolovoza 1979. g., br. 49 od 15. prosinca 1987.) propisano je da se samostalni zanatlije udružuju u udruženja samostalnih privrednika radi ostvarivanja svojih samoupravnih prava i obveza. Ta se udruženja osnivaju za područje jedne ili više općina koja se udružuju u savez koji se osniva za teritorij cijele Republike. Udruženja zanatlija osnovana prema ovom zakonu upisuju se u registar udruženja koji vodi privredna komora prema području za koje se osniva udruženje zanatlija.

42


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

Konstituirajuća sjednica Saveza udruženja samostalnih privrednika održana je 6. veljače 1980.. Za predsjednika Predsjedništva izabran je Cvetko Podbevšek, a za njegova zamjenika Mijo Sertić, cijenjeni zagrebački obrtnici. Iste godine došlo je u udruženju do promjena pa Mijo Sertić postaje predsjednik, Salim Šabić zamjenik, dok je Cvetko Podbevšek imenovan tajnikom. Tom prigodom pojavila se inicijativa da se gradu u čast izgradi obrtnički dom na Medvednici, a već 16. lipnja 1981. osnovan je Odbor za izgradnju u koji su ušli Mijo Sertić, kao predsjednik, Emanuel Justament, Ante Karamatić, Drago Ptiček, Muhamed Zulić, Nikola Kovačević, Bogomil Beroš, Drago Pokupec, Božo Brčić, Franjo Kedveš, Jure Car, ing. Mirko Husnjak i Antun Šporer. U listopadu je ishođena građevinska dozvola za dom na Hunjki i postavljen je kamen-temeljac. Dom je u cijelosti završen i otvoren 11. rujna 1987., a građevinska vrijednost iznosila je 1.558.166.055 dinara. Izgradnja Doma predstavljala je velik uspjeh zagrebačkih obrtnika poslije 1945. godine. Na izborima Udruženja 1982. za predsjednika je izabran Salim Šabić, potpredsjednika Ante Karamatić, a tajnika Emanuel Justament. Udruženje je bilo aktivni predlagač izmjena i dopuna republičkih propisa koji se odnose na položaj obrtnika kao npr. poboljšana rješenja o paušalnom oporezivanju i priznavanje investicija. Nakon izbora 1984. novi predsjednik postaje Drago Pokupac, zamjenik Ante Karamatić, a tajnik Stjepan Šafran.

Poziv obrtnicima na druženje u povodu Dana zanatlija 1989.

Udruženje obrtnika u 1986. godini izvršilo je doregistraciju po kojoj je ono postalo opće privredno udruženje, odnosno dio privrednih komora i organizacija koja konstituira Regionalni i republički Savez samostalnih privrednika. Uloga Udruženja tako dobiva na važnosti. U toj godini biraju se novi delegati za Vijeće udruženog rada Skupštine grada Zagreba, ing. Mirko Husnjak i Ivica Štefančić. Godina 1987. bila je prekretnica u gradu i obrtništvu. Od 8. do 19. srpnja te godine u Zagrebu je održana Univerzijada, a iz 122 zemlje u grad je stiglo 3915 mladih sportaša i sportašica. Zahvaljujući tom zbivanju, gotovo zapušten grad zasjao je obnovljen i uljepšan, obogaćen novim sportskim objektima. Uređeno je središte grada s tadašnjim Trgom Republike, pročelja mnogih zgrada, sagrađeni novi infrastrukturni objekti… Svoj velik prinos tom uzletu dali su i zagrebački obrtnici. Na godišnjoj skupštini Udruženja 1988. za predsjednika je izabran Ante Karamatić, a za tajnika imenovan Stjepan Šafran.

43


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Samostalnost, obrtnici i tržišno gospodarstvo Osamostaljenjem Republike Hrvatske i uvođenjem tržišnog gospodarstva Udruženje obrtnika grada Zagreba pokrenulo je inicijativu za osnivanje komore te se aktivno uključilo u obnoviteljski rad Hrvatske obrtničke komore s ciljem zaštite interesa obrtnika i aktivnog sudjelovanja u donošenju zakonskih rješenja važnih za obrtništvo. Tako je 1993. donesen Zakon o obrtu koji je, sukladno potrebama obrtništva, mijenjan i dopunjavan. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine u Sabor je izabran i jedan obrtnik iz Novog Zagreba, ali je on vrlo brzo zamijenio odgovornost zastupničke klupe sigurnijom državnom službom, čime je obrtništvo izgubilo priliku da svojim interesima budu zastupljeni u najvažnijem predstavničkom domu. Istodobno je u skupštine općina i Skupštinu Grada Zagreba ušlo više obrtnika nego ikada prije. Za člana Izvršnog vijeća Grada Zagreba izabran je poznati zagrebački obrtnik Emanuel Justament. Sve to trebalo je rezultirati boljim odnosom države prema obrtništvu, kakvo ono uostalom i zaslužuje. Zaključak Skupštine Grada Zagreba o izboru članova Izvršnog vijeća 1990.

Godine 1992. obrtnici su se nakon duljeg vremena ponovno uselili u zgradu Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49 tako da sada prostore u toj zgradi koriste Hrvatska obrtnička komora i Obrtnička komora Zagreba, a Zagrebačkom udruženju obrtnika vraćena je i zgrada na Mažuranićevu trgu. Početkom 1993., na inicijativu novinara Zorana Zokovića i Krešimira Požnjaka, tadašnjeg tajnika Udruženja obrtnika grada Zagreba, da se u obrtništvu, kao brojnom i važnom društvenom segmentu, uspostavi sustav informiranja neophodan za moderno djelovanje, a da kvalitetno obavještavanje o djelatnosti Udruženja obrtnika grada Zagreba bude i poticaj za veće aktivnosti, pokrenut je bilten Udruženja. U prvom broju, nazvanom ZG -obrtnik – bilten Udruženja obrtnika grada Zagreba, na 12 stranica objavljene su informacije o radu Udruženja i više poslovnih uputa i savjeta. Bilten je bio odlično prihvaćen i dobio pozitivne ocjene te je Upravni odbor Udruženja obrtnika grada Zagreba donio odluku o pokretanju informativnog glasila, koje će izlaziti jedanput mjesečno (kao dvobroj za srpanj i kolovoz) i biti besplatno dijeljeno svim registriranim članovima Udruženja obrtnika grada Zagreba. U suradnji s nakladničkom tvrtkom Narodni list, koja je predložila koncepciju i formu novina malog formata, po uzoru na slične novine obrtničkih komora austrijskih saveznih pokrajina (koje u tome imaju veliku tradiciju), dogovoren je način rada prema kojem novine uređuje Uređivački odbor u Udruženju obrtnika grada Zagreba, a nakladnička kuća osigurava profesionalnu stranu izrade lista. Glasilo je nazvano Obrtnički list, prvi broj izašao je u rujnu 1993., a Zoran Zoković bio je glavni urednik sve do 1999. godine.

44


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

Prema uređivačkoj koncepciji, glasilo informira obrtnike o svim važnim događajima, odlukama i propisima te predstavlja osnovicu društvenog i poslovnog informiranja zagrebačkih obrtnika. Odlukom Upravnog odbora Obrtničke komore Zagreb od 29. veljače 1996. Obrtnički list postaje i glasilo Obrtničke komore Zagreb, koja tada broji oko 25.000 obrtnika, na području Zagreba i Zagrebačke županije. Zakon o obrtu donesen je 1993. (Narodne novine broj 77/1993) i njime su regulirana temeljna pitanja obrtništva, kao što su pojam i vrsta obrta, uvjeti za obavljanje/ poslovanje obrta, obrazovanje i osposobljavanje za bavljenje obrtom, organiziranost, nadzor i upravne mjere. Uz Zakon o trgovačkim društvima, temeljni je zakon kojim se reguliraju statusna i druga važna pitanja gospodarskih subjekata. Nizom izmjena i dopuna Zakon o obrtu (NN, br. 77/1993, 90/1996, 64/2001, 71/2001, 68/2007 i 79/2007) sljedećih se godina usklađivao s brzim promjenama u društvu. Savez udruženja hrvatskih obrtnika na dan primjene ovoga Zakona postaje Hrvatska obrtnička komora koja preuzima sredstva, prava, obveze i radnike Saveza udruženja hrvatskih obrtnika dok područne obrtničke komore preuzimaju sredstva, prava, obveze i radnike postojećih regionalnih saveza Udruženja hrvatskih obrtnika, a postojeća udruženja obrtnika nastavljaju s radom. Postojeći regionalni savezi udruženja hrvatskih obrtnika na dan primjene ovoga Zakona postaju područne obrtničke komore. Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa više obrtnika koji se bave istom ili sličnom djelatnošću osnivaju udruženje obrtnika na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave. Udruženje obrtnika je pravna osoba, a organizira se na teritorijalnom i strukovnom principu. Na određenom području može se osnovati samo jedno udruženje obrtnika za iste ili slične vrste obrta. Velike probleme obrtnicima donio je Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (Narodne novine br. 92/96 i 92/99 – ispravak), a stupio je na snagu 1. siječnja 1997. Donošenjem tog Zakona, brojni obrtnici koji za svoj rad koriste nekad oduzete prostore našli su se u teškoj situaciji. Problem je posebice pogodio obrtnike u Zagrebu jer je velik dio prostora u kojima se obavljala obrtnička djelatnost u postupku povrata bivšim vlasnicima. Tako je nastavak poslovanja postao upitan za oko 4000 obrtnika. Udruženje je, shvaćajući ozbiljnost problema, pokrenulo inicijativu kod Poglavarstva Grada Zagreba da se za takve obrtnike iznađu zamjenski prostori i omogući njihov daljnji rad. Udruženje obrtnika grada Zagreba 1996. iniciralo je izmjene i dopune Zakona o zakupu poslovnog prostora kako bi ponovno zaštitilo svoje članove koji za obavljanje obrta koriste zakupljeni prostor. Ta inicijativa Udruženja uspješno je okončana krajem 2004. kada je Hrvatski sabor usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu i prodaji poslovnih prostora, čime je otvorena mogućnost prodaje poslovnih prostora u vlasništvu države te produljenje

45


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

ugovora o zakupu nakon njihova isteka automatizmom bez obveze provođenja natječajnog postupka. Na taj način znatno se pridonijelo postizanju veće pravne sigurnosti obrtnika te ih se ohrabrilo u njihovu razvoju i novom zapošljavanju. Domovinski rat Kada je 1991. godine započela agresija na Hrvatsku, obrtnici su se uključili u obranu domovine. Njihovo sudjelovanje zamijećeno je u vojnim postrojbama, logističkim i humanitarnim akcijama. Zadali su si i jednu posebnu zadaću: 1. listopada 1991. Udruženje je osnovalo Krizni štab s ciljem prikupljanja financijskih sredstava kojima su odlučili pomoći prognanim obrtnicima i njihovim obiteljima. Predsjednik Kriznog štaba bio je Krešimir Požnjak, a članovi: Josip Majnarić, Zdenka Mihelj, Ivan Obad, Višnja Petković i Josip Puljak. Krizni štab Udruženja organizirao je rad više od aktivista iz 35 postojećih sekcija, a aktivnosti su započele prikupljanjem pomoći prvim prognanicima u suradnji s Caritasom. Prvom akcijom prikupljeno je 400.000 kuna i pet tona raznih tekstilnih i prehrambenih proizvoda. U dogovoru s Kriznim štabom grada Zagreba organizirana je akcija Obrana – Obnova Hrvatske vojske, a prikupljena sredstva upućena su Kriznom štabu Skupštine grada. Sredstvima je kupljeno terensko vozilo i potrebna sredstva braniteljima na fronti, a dio sredstava dodijeljen je prognanicima, bolesnima i ranjenicima u rehabilitacijskim zavodima. Kupljen je i detektor za otkrivanje eksplozivnih sredstava za potrebe Ministarstva obrane te dodijeljena pomoć obrtnicima čije su radionice stradale jer su se nalazile na crti ratnih djelovanja. Tijekom rada Kriznog štaba u vrijeme Domovinskog rata obrtnici su dali i prikupili više od dva milijuna kuna pa i tim vidom dali doprinos u organiziranoj pomoći ratnim stradalnicima. Predsjednici i tajnici Predsjednici Komore od 1852. do 1927. Anastas Popović od 16.11.1852. do 15.12.1866. Antun Jakić od 15.12.1866. do 20.4.1868. Aleksandar Hondl od 24.4.1868. do 30.4.1876. Antun Jakić od 30.6.1876. do 27.12.1878. Eugen Sabljić od 30.1.1879. do 22.11.1881. Janko Grahor od 29.11.1881. do 20.11.1905. Vjekoslav Heinzel od 21.6.1912. do 29.5.1923. Vladimir Arko od 29.5.1923. do 1928. Milivoj Crnadak privremeno 1929. Milan Vrbanić od 1930. (tajnik dr. Adolf Cuvaj)

46


Organizirano obrtništ vo u Z agrebu 1852. – 1993.

Zakon o obrtu 1993.

Predsjednici Udruženja: Stjepan Popović Mijo Sertić Salim Šabić Drago Pokupec Ante Karamatić Stjepan Šafran Antun Šporer

1967. – 1980. 1980. – 1982. 1982. – 1984. 1984. – 1988. 1988. – 1990. 1990. – 1992. 1992. – 2000.

47


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Salim Šabić

Drago Pokupec

Ante Karamatić

Stjepan Šafran

Mijo Sertić

Stjepan Popović

Tajnici Udruženja: Cvetko Podbevšek Emanuel Justament Stjepan Šafran Antun Šporer Krešimir Požnjak

48

1968. – 1982. 1982. – 1984. 1984. – 1990. (zamjenik tajnika Antun Šporer) 1990. – 1992. (zamjenik tajnika Krešimir Požnjak) 1992. – 2001. (zamjenik tajnika Marijan Hudetz)


dr. sc. Vlatko Čakširan

POVIJEST OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB OD 1995. DO 2020. KONTEKST FORMIRANJA OKZ-a Do formiranja Obrtničke komore Zagreb došlo je na temelju Zakona o obrtu donesenog 1993. godine. Taj je zakon uvelike promijenio temeljne odrednice obrtništva koje su prevladavale do toga vremena. No do njegova donošenja ustrojstvo komorskog sustava bilo je bitno drukčije i nepovoljnije za obrtnike. Do tada su obrtnici bili povezani u okviru Saveza samostalnih privrednika zagrebačke regije koji se pokušavao izboriti za bolju poziciju obrtnika u socijalističkom društvu. Savez se pak, nalazio u sastavu Privredne komore Hrvatske te nije imao samostalnost u svome djelovanju, već je njegov rad bio sagledavan kao dio ukupnog privrednog života Hrvatske.21 Obrtništvo je ulazilo u okvir „male privrede“ 22, a ujedno je i naziv „obrtnik“ bio zamijenjen pojmom „samostalnog privrednika“ te su prostori njihova rada bile „samostalne radionice“. Na taj je način obrtništvo gubilo na vlastitom identitetu te je bilo prilagođeno političkom i ideološkom sustavu u kojem se razvijao. Zanimljivo je kako do kraja 1980-ih godina niti jedan sistemski zakon nije definirao što je to mala privreda. Pripadnost maloj privredi i nadalje se utvrđivala konvencijom, odnosno „Društvenim dogovorom o osnovama zajedničkog djelovanja u provođenju politike razvoja male privrede u SFRJ“ iz 1980. po kojemu su utvrđeni kriteriji koji se privredni subjekti tretiraju kao organizacije male privrede.23 Nažalost, to je upućivalo na to da „mala privreda“ tada još uvijek nije percipirana kao razvojni potencijal. Godine ulaganja u tešku industriju i utvrđivanja planova razvoja na temelju toga, malu privredu su stavile u pozadinu, što se reflektiralo na njezin položaj u privrednoj djelatnosti. Primarno postavljen oslonac gospodarstva na razvoj teške industrije od 1945. postupno je potkopavao temelje razvoja obrtništva. Stalne izmjene Zakona o obrtništvu i ograničavanje poslovanja obrtnika na kraju su doveli do krize. U trenutku kada teška industrija, zbog nedostatka modernizacije, više nije mogla biti nositelj privrednih kretanja kao do tada i zapravo postala generator gubitaka, malo poduzetništvo na sebe nije moglo preuzeti ulogu stabilizatora gospodarstva jer do tada nije bilo dovoljno razvijeno i konkurentno. Taj će problem biti još aktualniji do kraja 1980-ih godina kada će na prostoru Jugoslavije doći do još veće krize. Dugo vremena nakon završetka Drugog svjetskog rata na obrtnike i njihovo privređivanje gledalo se kao na relikte prošlog vremena i na nešto što podriva sustav, pogotovo s aspekta klasne jednakosti jer su, prema mišljenju tadašnjih vlasti, zapošljavanjem većeg 21

22 23

Radimir Biljan i Srećko Goić, Hrvatska gospodarska komora 1985. – 1997., Zagreb 1997., str. 93-94. Mala privreda uključuje obrtništvo, manju ugostiteljsku, trgovačku i uslužnu djelatnost. Stanje i aktivnosti u razvoju male privrede, listopad 1989.

49


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

broja radnika u svojim radionicama djelovali kao eksploatatori radne snage te su se na temelju njihova rada bogatili i ostvarivali dodatan profit. U to vrijeme administracija vezana uz osnivanje obrta dodatno je usporavala razvoj obrtništva. Propisi koji su se odnosili na osnivanje radnji bili su vrlo rigorozni, a postupak za izdavanje dozvola i potvrda bio je krajnje složen. Za dobivanje dozvole za bavljenje obrtničkim radom tada je bilo potrebno devet do dvanaest dokumenata koji su potvrđivali da je podnositelj dokumenata državljanin SFRJ, da je poslovno sposoban, da nije u radnom odnosu, da ispunjava zdravstvene uvjete, da nije kažnjavan, da mu nije izrečena mjera zabrane obavljanja samostalnih djelatnosti, da raspolaže službenom prostorijom, da je podmirio sve troškove za opće društvene i zajedničke potrebe te da već ne obavlja neku drugu privrednu djelatnost. Za osiguranje poslovnog prostora bilo je potrebno osigurati dodatnu dokumentaciju – uporabnu i građevinsku dozvolu, vlasnički list, odnosno ugovor o korištenju prostora ako se radilo o unajmljenom prostoru. Nakon toga slijedi nalaz komisije u kojoj se nalazi tržišni, sanitarni i inspektor rada te predstavnik pojedinog Udruženja samostalnih privrednika. Sukladno nalazu, Komitet za privredu izdavao je dozvolu za rad. Prema tada novom zakonu, naglašeno je kako stranka s urednom dokumentacijom može u roku od 15 dana početi s radom bez obzira na to je li nadležno tijelo izdalo uporabnu dozvolu ili ne. Za skupljanje potrebnih papira, uz riješen poslovni prostor, do izdavanja dozvole bilo je potrebno mjesec dana. No, ako pitanje prostora nije bilo riješeno, procedura je trajala znatno dulje. Uporabna dozvola u Komitetu za građevinarstvo čekala se i do pet mjeseci jer je za njezino dobivanje bilo potrebno ishoditi dozvole PTT, Elektre, vodovoda, SUP-a24 te Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, ako se radilo o lokaciji u centru grada koja je pod zaštitom. Ugostitelji su na dozvolu čekali i po godinu dana jer ugostiteljstvo tada nije spadalo u kategoriju male privrede.25 Zakonska regulativa bila je jedan od važnih segmenata nazadovanja obrtništva. U to se vrijeme na obrtnike primjenjivalo oko 30 raznih zakona, no niti jedan nije vodio računa o specifičnostima „samostalnog privređivanja“ što je imalo negativne posljedice na razvoj obrtništva. Isto tako je na razini općina omogućeno da one samostalno donose određene odluke koje su vezane uz obrtništvo. Tako veliki broj zakona, odluka i ostalih dokumenata onemogućavao je provođenje jedinstvene politike prema obrtnicima. Zbog toga je, prema njihovu mišljenju, trebalo raditi na donošenju jedinstvenih propisa na državnoj razini i provedbenih akata na razini republika, pri čemu je trebalo onemogućiti općine da one same kreiraju obrtnu politiku. To je pretpostavljalo i da se na razini zakona obrtnici izjednače s radnicima, a da samostalne radnje dobiju karakter privrednog subjekta. Polazeći od mjera i aktivnosti za brži razvoj male privrede, što ih je 1987. godine donio Sabor SR Hrvatske, bilo je potrebno 24 25

50

Kratica za Sekretarijat unutrašnjih poslova, danas Ministarstvo unutrašnjih poslova. Arhiv Obrtničke komore Zagreb (dalje OKZ), Izvještaj o radu Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije od 15. 6. 1988. do 15. 6. 1989., lipanj 1989.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

donijeti jedinstveni Zakon o osobnom radu. Veliki problem bio je i nedorečen odnos prema privatnom vlasništvu. Inspekcijski organi bili su vrlo restriktivni. Postojao je problem u mirovinskom i invalidskom osiguranju. Sredstava nije bilo dovoljno pa se nisu mogle isplaćivati mirovine i zbog toga će ljudi morati uzimati kratkoročne kredite za isplatu.26 Bitan problem u razvoju male privrede bila je porezna politika. Ona je potencirala plaćanje poreza, no svojim mjerama nije potencirala novo zapošljavanje, već ga je destimulirala. Naime, doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje bili su daleko veći nego neke beneficije koje je provodila porezna politika. Ta neusklađenost dovodila je do toga da nije dolazilo do novog zapošljavanja. Zbog toga su se obrtnici nastojali izboriti za porezno popuštanje. Stope doprinosa za zaposlene kod samostalnih privrednika bile su između 65 i 90% na neto osobni dohodak, a bilo je slučajeva kada su iznosile 130% na području Zagreba.27 Na 3. sjednici Skupštine Saveza samostalnih privrednika zagrebačke regije, 23. veljače 1989., navedeno je kako se Savez treba aktivno uključiti sa svojim prijedlozima u izmjenu i dopunu Društvenog dogovora i Zakona o porezima građana SRH o kojima se tada raspravljalo. Predsjedništvo Saveza bilo je zaduženo za formiranje Radne grupe koja je trebala dati primjedbe i nove prijedloge na Nacrt novog Zakona o porezima građana SRH. U isto vrijeme se raspravljalo o Primjedbama na Nacrt amandmana na Ustav SRH koje su predložili obrtnici. U Primjedbama je navedeno kako samostalni privrednici moraju imati isti položaj kao i radnici u udruženom radu. Prema tome, Savez je tražio da se u ustavnim odredbama treba cjelovitije definirati mjesto i uloga samostalnog privređivanja kao i njegovo integriranje u sustav samoupravnih društveno-ekonomskih odnosa.28 U analizi poslovanja za razdoblje 1988. – 1989., koju su napravili obrtnici naglašeno je kako su poslovanje obilježili ozbiljni poremećaji u gospodarstvu, nedosljedna porezna politika, problem kreditiranja samostalnih privrednika, mirovinsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje itd. Situacija je ocijenjena težom nego u prethodnom razdoblju. Opadao je broj klasičnih zanata, a rastao broj uslužnih djelatnosti te broj obrta koji su povezani s industrijom. Skupština Grada Zagreba donijela je Program zadataka i mjera društveno-ekonomskog razvoja Grada Zagreba u 1989. godini, 25. siječnja 1989. U njemu je istaknuto kako će se za stvaranje povoljnijih uvjeta razvoja male privrede u djelatnostima samostalnog privređivanja pažnja usmjeriti na ulaganje u programe koji će se temeljiti na potrebama stanovništva i privrede. Trebao se osnovati jedinstveni informacijski sustav za praćenje stanja i mogućnosti u razvoju djelatnosti samostalnog privređivanja te razvijati postojeći oblici međusobnog informiranja 26

27

28

Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 4. sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 22. 6. 1989. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 4. sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 22. 6. 1989. Arhiv OKZ-a, Sjednica Skupštine SUSP-a, 23. 2. 1989.

51


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

velike i male privrede. Također se trebala voditi politika izjednačavanja uvjeta privređivanja između društvenog i privatnog sektora, putem poticajnih mjera porezne, kreditne i prostorne politike. Te aktivnosti trebala je koordinirati Privredna komora Zagreb – Savez udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, gradski i općinski komiteti za privredu.29 U ožujku 1989. na čelo Saveznog izvršnog vijeća SFRJ došao je premijer Ante Marković. Tadašnja država bila je pred raspadom, a gospodarstvo je bilo pred kolapsom. Zbog toga je Marković poduzeo niz mjera koje je artikulirao kroz niz reformskih zakona koje je Skupština SFRJ prihvaćala od ožujka do prosinca te godine. Ti su zakoni bili usmjereni prema otvaranju tržišta novca, kapitala i radne snage. Krajem 1989. Marković je Skupštini predstavio novi niz mjera koje su uključivale i postupnu privatizaciju industrije i to na način da radnicima budu podijeljene dionice. Ukazao je kako je došao kraj društvenom vlasništvu te je bilo vrijeme da i strani investitori dobiju jednake uvjete za ulaganje na jugoslavenskom tržištu. Iako je reforma imala i niz negativnih efekata, ona je vrlo brzo pokazala svoje pozitivne rezultate. Hiperinflacija je zaustavljena na 7 dinara za 1 DM. Uništeno je sivo tržište devizama i za samo tri tjedna devizne rezerve SFRJ su porasle za 800 milijuna dolara. U veljači su u Washingtonu Svjetska banka i SFRJ potpisale ugovor o kreditu vrijednom 400 milijuna dolara koji je Jugoslaviji odobren za financiranje novog ciklusa reformi i restrukturiranje starog duga. Sa stranim partnerima sklopljeno je 555 ugovora vrijednih oko 600 milijuna njemačkih maraka. U ožujku 1990. Marković je najavio stvaranje agencija za mala i srednja poduzeća u okviru kojih će se odvijati restrukturiranje privrede, potom osnivanje konzalting istraživačkih, inženjerskih i financijsko-bankarskih institucija. Do sredine ožujka 1990. u Jugoslaviji je 292.000 privatnika formiralo svoja poduzeća. No, takva situacija trajala je vrlo kratko jer je uskoro došlo do raspada SFRJ i sve reforme koje su trebale transformirati gospodarski segment tadašnjeg društva izgubile su na značaju i postale beznačajne. No, u tom kratkom reformskom razdoblju došlo je do nekih pozitivnih pomaka na polju tadašnje male privrede, a pogotovo obrtništva. Samo na prostoru tadašnje SR Hrvatske u 1989. godini otvoreno je više od 3000 novih radnji, registrirano je 1034 privatnih poduzeća, a oko 500 prijava nalazilo se u postupku obrade. Broj poslodavaca u privatnom sektoru povećan je na oko 60.000, a kod tih poslodavaca bilo je zaposleno 120.000 osoba. Porezi i doprinosi smanjeni su za 14,35%, tj. od 72,98% na 58,63%. Od 1989. počinje se primjenjivati Zakon o poduzećima i Zakon o stranim ulaganjima prema kojima su se mogla osnivati mješovita privatna i društvena poduzeća u različitim kombinacijama, čak i sa stranim ulaganjima. No, još uvijek je vrijedilo tadašnje obrtno zakonodavstvo.30 Zbog takvih pokazatelja bilo je potrebno provesti porezno rasterećenje koje je moglo još više dinamizirati gospodarski razvoj. Stoga je bilo potrebno hitno 29

30

52

Arhiv OKZ-a, Izvještaj o radu Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije od 15. 6. 1988. do 15. 6. 1989., lipanj 1989. Mira Kolar – Dimitrijević, Organizirano obrtništvo u Hrvatskoj 1852. – 2002., Zagreb 2002., str. 58.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

donijeti novi republički Zakon o neposrednim porezima kako bi se privatnici u plaćanju poreza na promet izjednačili s društvenim sektorom. Carinske stope i pristojbe trebalo je svesti na razumnu mjeru, ukinuti ograničenja za poslovanje sa stranim partnerima i uvozna ograničenja.31 Na 7. sjednici Skupštine Saveza u lipnju 1990. raspravljalo se o uvjetima poslovanja od početka 1990. kada su stupile na snagu reforme Ante Markovića. Tadašnji tajnik Mladen Vidošević naglasio je kako su uvjeti poslovanja u drugom dijelu godine bili puno teži nego na početku godine: „Mi smo s mjerama predsjednika vlade gospodina Ante Markovića dobili neke elemente koji za svakog privrednika znače jako puno, a to je cijena energije, cijena rada, čvrstu valutu, međutim s druge strane smo izloženi jednoj teškoj financijskoj krizi u zemlji i nevjerojatnoj konkurenciji uvozne robe. Praktično je ostala bez zaštite i velika i mala privreda. (…) Možda ću malo pretjerati, ali imam dojam da svaki dan postajemo sve više jedna afrička zemlja gdje se svatko bavi nekakvom trgovinom, a svi bježe od proizvodnje koja postaje skupa, nerentabilna i izložena konkurenciji koja nije lojalna. Ne znam koliko ste u prilici da vidite, ali čini mi se da te crne trgovine, crnog šverca ima koliko hoćete. Sve vrste dobara i robe možete nabaviti jer ulazi sumnjivim kanalima i mi smo svi blokirani.“ Zbog toga je na skupštini Udruženja obrtnika Zagreba poslan telegram direktno predsjedniku vlade i Saveznom izvršnom vijeću u kojem je traženo izjednačavanje uvjeta poslovanja. 32 Krajem studenog 1989. na 5. sjednici Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije tadašnji tajnik Ivica Berger govorio je o stanju male privrede. Naglasak je stavio na nekoliko zakona koji su bili bitni za obrtnike – Zakon o zanatstvu i zanatskim zadrugama, Zakon o cestovnom saobraćaju, Zakon o robnom prometu na malo i Zakon o ugostiteljstvu i turizmu, koji su poboljšali uvjete poslovanja. Problem je predstavljala tadašnja porezna politika koja uključuje poreze i doprinose na plaće radnika, porez na promet i politika zakupnina. Ujedno su problem predstavljali mirovinsko-invalidsko i zdravstveno osiguranje pa je Udruženje u Samoboru odlučilo kako neće uplaćivati sredstva za zdravstveno osiguranje jer su ustvrdili da to nema svrhe kad sami moraju plaćati lijekove. Tadašnji član Skupštine Drago Muhić u diskusiji je naglasio kako je to bilo prijelazno razdoblje u kojem se trebalo početi razmišljati tržišno: „Ako će netko razmišljati na tržišni način, onda će to morati biti i naši SIZ-ovi i naša udruženja i morati će oplemenjivati novac kojeg mi plaćamo na jedan drugi način. Ja na to tako gledam. Prema tome, onda će se i ta financijska situacija morati sasvim drukčije postaviti nego sada, a mi smo jednostavno i uporno zadojeni nekakvim starim mislima koje se već 40 godina provlače kroz nas i ulijevaju nam se u krv. (…) Sada je pitanje da li ćemo mi kao Udruženje Zagreba, kao regionalni Savez biti dovoljno brzi u prvom redu na tom gro planu da se prebacimo sa jednog ovakvog načina gledanja, jer to ovisi o nama, o našim vizurama i ne možemo to gledati sada u ovom akutnom periodu, u ovom 31 32

Bogdan Aranutović, „Maloprivredničko čudo“, 1. 3. 1990., br. 2121, str. 8. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik sa 7. sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 21. 6. 1990.

53


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

prelaznom periodu, gdje sve zbrkano, nego gledajmo preko Sljemena, preko brda, da li ćemo se uspjeti u kratkom roku transformirati ili će nas masa pojesti, a isto tako da li ćemo mi kao samostalni zanatlije uspjeti prihvatiti te nove tržišne okolnosti ili će nas pojesti naši povratnici ili oni koji će doći s milijun DM koje mi možemo iz naše perspektive uglavnom samo sanjati i da li ćemo biti dovoljno educirani. Tu bi trebalo naše Regionalno udruženje da nas dovoljno educira da možemo prihvatiti sve novine koje su tu pred nama.“ Na skupštini je prihvaćen prijedlog Predsjedništva da se za novog tajnika Saveza postavi Mladen Vidošević, pravnik i dotadašnji potpredsjednik Privredne komore Zagreb, te je trebao stupiti na funkciju 1. siječnja 1990. i imati četverogodišnji mandat.33 Na sjednici se raspravljalo o dokumentu pod nazivom „Stanje i aktivnosti u razvoju male privrede“ koji je izradila Privredna komora Zagreb u listopadu 1989. Dokument je nastao na temelju teme „Razvoj male privrede“ koju je započela Privredna komora Zagreb tijekom 1988. godine. Navedena tema tretirala je problematiku male privrede i njezin daljnji razvoj u uvjetima ustavnih promjena i Nacrta sistemskih zakona koji su tada bili aktualni. Nažalost, do tada niti jedan zakon nije definirao što je to mala privreda. Zakonom o računovodstvu podijeljene su prave osobe koje obavljaju privrednu djelatnost u velike, srednje i male pravne osobe. U malu pravnu osobu svrstavala se pravna osoba koja u svakoj od dvije poslovne godine ispunjava najmanje dva od navedena kriterija: 1. prosječan broj zaposlenih – do 50 radnika 2. godišnji prihod od 8000 prosječnih osobnih dohodaka (bruto) po radniku u privredi Jugoslavije 3. prosječna vrijednost (na početku i kraju poslovne godine) poslovne aktive manja od 6000 prosječnih mjesečnih dohodaka (bruto) po radniku u privredi Jugoslavije. Na temelju tih podataka utvrđeno je da na području Privredne komore Zagreb postoje 273 mala privredna subjekta koji bi se mogli smatrati organizacijama male privrede u kojima je zaposleno 9400 radnika. No, odredba Zakona o računovodstvu kojom se utvrđuje „mali pravni subjekt“ dana je u smislu definiranja organizacija male privrede, iako se moglo definirati male pravne subjekte, uz neke iznimke, kao organizacije, odnosno poduzeća male privrede. U navedenom dokumentu naglašeno je kako se od 1984. do 1988. povećava broj obrtnika, javljale su se nove djelatnosti, ali opadao je broj klasičnih obrta, a struktura uslužnog zanatstva prilagođavala se potrebi industrije prateći tako kvalitetne promjene u strukturi potrošnje građana. Na području Privredne komore Zagreb 1989. godine osobnim radom bavilo se 18.160 građana koji su zapošljavali 16.297 radnika. U strukturi obrtničkih radnji najčešće su bile zastupljene djelatnosti građevinarstva 11%, frizerske radnje 9%, krojačke radnje 33

54

Arhiv OKZ-a, Zapisnik s 5. sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 20. 11. 1989.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

10%, te djelatnost za preradu metala 9%. Spomenute djelatnosti obuhvaćale su 39% ukupnog broja radnji. Kod ugostiteljstva prevladavali su objekti tipa buffet, caffe bar i gostionice, dok su nedostajali kvalitetniji ugostiteljski objekti poput restauracija. Od ukupno 11.958 obrtnika, njih 5617 zapošljavalo je radnike, dok je 6341 nije zapošljavalo niti jednog radnika. Od 1696 ugostitelja, 1193 zapošljavalo je radnike, a 503 nije. Autoprijevoznici su zapošljavali 98 NKV radnika, a taksisti nisu zapošljavali radnike. Zakon o ugostiteljstvu i turističkoj djelatnosti iz 1988. dao je poticaj toj djelatnosti. Njime je dopušteno zapošljavanje većeg broja ljudi (10 i 20 radnika). Ukinut je limit na broj stolica, kreveta i površina ugostiteljskih objekata. Ustanovljene su nove vrste ugostiteljskih objekata (slastičarnica, pizzeria, buregdžinica, bistro, klet). Dopušteni su novi vidovi turističke djelatnosti – samostalni turistički posrednik, turistički biro i samostalni turistički vodič. Na temelju tih promjena do kojih je doveo novi zakon povećao se broj ugostiteljskih objekata. Otvoreni su prvi turistički biroi, povećao se broj turističkih vodiča, broj osoba za iznajmljivanje u domaćinstvima, povećao se broj pansiona, osnivali su se privatni kampovi itd. Obavljanje prometa roba na malo osobnim radom sredstvima u vlasništvu građana (privatni trgovci) regulirano je Zakonom o unutrašnjem prometu robe i o uslugama u prometu robe iz 1977. koji je izmijenjen i dopunjen 1987. godine. Izmjenama zakona povećao se broj trgovina, pa je za samo godinu dana niknulo 160% više radnji. Trgovačka radnja mogla je zapošljavati do četiri radnika i članove uže obitelji. Zakonska regulativa koja se odnosila na privatno prijevozništvo imala je negativan utjecaj na razvoj te djelatnosti. Neujednačena zakonska rješenja stavljala su tu djelatnost u Hrvatskoj u nepovoljan odnos prema toj djelatnosti u Sloveniji i Bosni i Hercegovini, pa su hrvatski prijevoznici registrirali u tim zemljama. Zakon o izgradnji objekata iz 1986. nejednako je i nepovoljno tretirao osobni rad u građevinarstvu. Posebno je ograničavao samostalnim privrednicima sudjelovanje pri izgradnji investicijskih objekata. Na temelju već spomenutog negativnog utjecaja poreznog sustava, obrtnici su tražili donošenje jedinstvenog Zakona o osobnom radu koji je trebao ujednačiti uvjete obavljanja osobnog rada u različitim privrednim djelatnostima i otkloniti postojeće razlike. U dokumentu je naglašena važnost „marketing strategije“ za daljnji razvoj male privrede: „Naime, samo tržište i njegove zakonitosti mogu definirati mjesto i ulogu male privrede u procesu društvene reprodukcije pa tako i definirati horizontalno i vertikalno povezivanje privrednih subjekata (malih i velikih).“ Također je naglašeno kako su Ustavnim amandmanima i zakonskim propisima stvoreni uvjeti za provedbu privredne reforme u kojoj mala privreda treba biti ključna komponenta u rješavanju strukturnih pitanja privrede. Unapređenjem razvoja male privrede očekivalo se poboljšanje na području zapošljavanja, uvođenja fleksibilne tehnologije, boljeg i raznovrsnijeg zadovoljavanja potreba stanovništva, povećanja izvoza i stvaranja mogućnosti za razvoj inventivnog

55


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

rada. U dokumentu je u budućem razvoju predložena bolja kooperacija između velikih organizacija i male privrede. Zbog nedovoljne suradnje dolazilo je do tehnološkog nazadovanja male privrede.34 Analiza je pokazala kako su za razvoj obrtništva nužne strukturne reforme koje će mu omogućiti kvalitetniju ulogu u razvoju gospodarstva. No proces nije mogao biti kratak i teći jednostavno jer je dugogodišnje zanemarivanje obrta dovelo do njegove nedovoljne konkurentnosti, gubitka važnosti u gospodarskoj strukturi te jačanja uslužnih segmenata, dok je bila vidljiva nedovoljna briga o proizvodnim segmentima. U prosincu 1989. Savez je donio Program rada za 1990. godinu. On se temeljio na članu 36. Statuta Saveza i Programa aktivnosti Privredne komore Zagreb na provođenju zaključaka Razvoja male privrede u 1990. godini. Savez je, prema programu, u 1990. trebao ostvariti aktivnosti koje su proizlazile od osnovnih pravaca privrednog sistema, tj. prijelaza na tržišne uvijete privređivanja. Uvjeti za takvo djelovanje postavljeni su Amandmanima na Ustav SFRJ. Zakon o poduzećima sadržavao je niz novosti u odnosu na organiziranje i poslovanje privrednih subjekata. Zakon je omogućavao privrednim subjektima „suvremeno, efikasno, racionalno i ekonomski logično organiziranje. To omogućava uvođenje više oblika i njihovo miješanje, prikupljanje kapitala, ostvarivanje dobiti, stimulaciju rada i razvoj samoupravnih, socijalističkih, novih društvenih odnosa.“ Velika pažnja bila je posvećena poreznoj politici kako bi se poticao razvoj samostalnog privređivanja. Također se pažnja usmjerava na poslovne prostore u funkciji razvoja samostalnog privređivanja. Ujedno je naglašena potreba za izmjenom postojećeg obrazovnog sustava i programa usmjerenog obrazovanja s ciljem da se izmijeni odnos teoretske i praktične nastave u korist praktične nastave, uz kvalitetnije opremanje školskih centara. Savez je tada trebao obilježiti 10. godišnjicu svoga rada i organizirati savjetovanje s temom „Samostalno privređivanje u uvjetima tržišnog privređivanja“.35 To je bilo na tragu promjena koje su postupno ulazile u gospodarstvo. Donošenjem Zakona o poduzećima od kraja 1989., koji je olakšavao poduzetničke pokušaje, još se više naglašavala poduzetnička djelatnost. Prestanak ograničenja u maloj privredi omogućio je otvaranje gotovo svih djelatnosti. Svi ovi pokazatelji upućuju na pozitivne gospodarske trendove na kraju 1980-ih po pitanju obrtništva. U tom razdoblju činilo se kako je obrtništvo krenulo uzlaznom putanjom i kako će, na valu reformi, konačno ostvariti onaj stupanj razvoja koji nije bio zabilježen do toga vremena. No, situacija će se vrlo brzo promijeniti, a veliku ulogu u tome imat će političke promjene. Građani su tada mogli obavljati zanatske usluge kao sporedno zanimanje i to samo usluge održavanja i popravaka te samo za potrebe građana. U takve usluge su spadali: popravak kišobrana, kuhinjskog suđa, uređenje grobova, čišćenje 34 35

56

Stanje i aktivnosti u razvoju male privrede, Zagreb, listopad 1989. Program rada Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije za 1990. godinu, prosinac 1989.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

izloga i prozora, popravak i čišćenje tepiha i tapisona, krpanje, pranje i peglanje rublja, popravak strojeva poljoprivredne mehanizacije, popravak i održavanje vodovodnih i kanalizacijskih instalacija, popravak i održavanje elektrotehničkih aparata za domaćinstvo, popravak i održavanje elektroinstalacija, popravak i održavanje instalacija centralnog grijanja, popravak i održavanje građevinske stolarije, popravak krovišta, zidarsko-fasaderske usluge, popravak i održavanje prostorija domaćinstva, pećarsko-keramičarski radovi, radovi održavanja prostorija domaćinstva, održavanje i popravak parketarskih podova, čišćenje peći i čišćenje bunara. Osim toga, kao sporedno zanimanje, mogle su se pružati usluge iz sljedećih djelatnosti: kovačke, potkivačke, piljenje ogrjevnog drveta, usluge strojevima poljoprivredne mehanizacije i usluge prijevoza osoba i robe čamcima. Građani koji su obavljali zanatske usluge kao sporedno zanimanje nisu ih smjeli obavljati u poslovnoj prostoriji, nisu smjeli koristiti dopunski rad drugih osoba niti držati učenike koji se stručno osposobljavaju. Pod domaćom radinošću Zakon je podrazumijevao izradu pojedinih predmeta koju obavlja građanin kod kuće, sam ili uz pomoć članova zajedničkog domaćinstva. U obavljanju domaće radinosti mogao se ostvariti bruto promet do visine trostrukog prosječnog osobnog dohotka radnika u privredi SRH u prethodnoj godini. Onaj koji je ostvario prihod veći od dopuštenog gubio bi pravo na obavljanje domaće radinosti. U stanu samostalnih obrtnika mogle su se obavljati sljedeće obrtničke djelatnosti: urarska, pečatorezačka, pismoslikarska, knjigoveška, četkarska, veziljska, svjećarska i medičarska, izrada ukrasnih predmeta od keramike, izrada galanterijskih proizvoda od metala, drva, tekstila, kože i plastike, izrada predmeta od perušine, izrada papirne konfekcije, izrada i popravak ortopedskih pomagala, izrada i popravak glazbenih instrumenata, izrada muških i ženskih odjevnih predmeta, izrada muških, ženskih i dječjih kapa, šešira i sl., izrada odjevnih predmeta strojnim i ručnim pletenjem, izrada prostirki od tekstila, izrada i popravak rublja, izrada pozamanterijske robe, popravak vaga i drugih mehaničkih uređaja za kontrolu, mjerenje i regulaciju, popravak i održavanje fotoaparata i drugih optičkih instrumenata, popravak obuće, pranje i glačanje rublja, slikanje na porculanu, staklu i keramici, sitotisak i štampanje tekstila, pružanje fotografskih usluga, snimanje, presnimavanje, umnožavanje i iznajmljivanje videokazeta, fotokopiranje i umnožavanje, vođenje poslovnih knjiga, marketinški poslovi, dizajnerski poslovi, izrada tehničke dokumentacije, izrada računalnih programa, intelektualne usluge privrednog i drugog karaktera. Obrtnik se mogao baviti svojom djelatnošću u dijelu stana koji ispunjava minimum uvjeta poslovnog prostora za djelatnost koju zanatlija upražnjava. Pod stanom samostalnog obrtnika podrazumijevani su i objekti stambene infrastrukture – ljetna kuhinja, garaža, spremište, podrum…36 Osim kao gospodarski subjekti, obrtnici su se u tom razdoblju postupno nastojali profilirati i kao akteri na političkoj sceni koja se tek budila u skladu s 36

„Jedinstvo je moć“ Udruženje obrtnika Sisak 1986. – 2016., Sisak 2016., str. 46-47.

57


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

demokratskim promjenama. Oni su se uključili u predizborne aktivnosti, vezane uz prve lokalne izbore. Unatoč velikom zalaganju na izborima rezultati koji su ostvareni nisu bili u skladu s uloženim trudom i organizacijom. No, to su bili prvi predstavnici obrtnika u državnim predstavničkim tijelima, na prvim lokalnim izborima. Oni su s tih pozicija mogli djelovati na državnu politiku koja je usmjerena prema obrtničkoj djelatnosti. Sustav utjecaja na državnu upravu u smjeru promicanja obrtništva i ostvarivanja što pogodnijih okolnosti za njegov razvoj bila je legitiman dio demokratskih promjena u kojima su predstavnici glasača bili ujedno i delegirani da se bore za njihova prava. Na taj način obrtnici su od prvih izbora bili prisutni u tijelima vlasti, a modeli njihova utjecaja mijenjat će se tijekom različitih razdoblja. Potrebno je naglasiti kako su obrtnici i prije toga razdoblja i nakon njega djelovali zajednički u borbi za svoja prava bez obzira na političare i stranke. Upravo je ulazak na političku scenu bio usmjeren prema ostvarivanju zajedničkih interesa i posljedica zajedničkih odluka, a ne na podržavanje političkih stranaka. Dana 20. veljače 1990. održana je 15. sjednica Predsjedništva Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije na kojoj se raspravljalo o uključivanju u izborne aktivnosti. Izvršni odbor Saveza udruženja samostalnih privrednika SR Hrvatske zaključio je da se samostalni privrednici uključe u izbornu aktivnost kao izvanstranačka organizacija i daju delegate u Vijeće udruženog rada, Vijeće mjesnih zajednica i Društveno-političko vijeće. Na temelju toga krenulo se u izradu programskih ciljeva, plakata i proglasa za izbore. Programski ciljevi trebali su se razmotriti po udruženjima, trebao se objaviti proglas za zagrebačku regiju u Večernjem listu, a po udruženjima u informativnim glasilima po općinama. Poslovni tajnici trebali su biti nositelji aktivnosti po udruženjima i biti u kontaktu s Odborom za koordinaciju izbornih aktivnosti koji je formiran pri republičkom Savezu.37 Mjesec dana nakon toga, 19. ožujka, održana je 6. sjednica Skupštine Saveza na kojoj se raspravljalo o podršci kod ponovnog početka rada Matice hrvatske i kod postavljanja spomenika banu Jelačiću.38 Na taj je način Savez jasno označio smjer u kojem se kretao u kontekstu demokratizacije, višestranačkog sustava i neovisnosti. Ukazujući na simbole hrvatske kulture i povijesti, Savez je poslao nedvosmislenu poruku svome članstvu, ali i aktualnoj vlasti. U konačnici je Savez, po pitanju višestranačkih izbora, u lipnju 1990., mogao iskazati zadovoljstvo zbog ulaska svojih predstavnika u razna tijela. Kao kandidati raznih stranaka ili pak kandidati Saveza, oni su ušli u razne skupštine općina te u Sabor. A ono što je bilo izuzetno bitno, u to vrijeme raspravljalo se i o reformama komorskog sustava u sklopu kojih je na red trebalo doći obrtništvo. Predsjednik Saveza Franjo Sever tada je naglasio: „Ili ćemo ostati i dalje mali, sitni obrtnici kojega će pregaziti sve okolo i morat ćemo se zadovoljiti sa 37

38

58

Arhiv OKZ-a, Zapisnik s 15. sjednice Predsjedništva Saveza samostalnih privrednika zagrebačke regije, 20. 2. 1990. Arhiv OKZ-a, Poziv na 6. sjednicu Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 12. 3. 1990.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

nekakvim mrvicama. Trebamo raditi poslove koje radimo samo puno bolje i na višem organizacionom, tehnološkom i tehničkom nivou.“ 39 To je bilo i vrijeme promjena koje su bile usmjerene ka problematici izmjene odnosa prema društvenom vlasništvu koje je predstavljalo smetnju za daljnji razvoj. Sastavni dio zakonskog paketa stambene reforme koji je Sabor prihvatio, na zasjedanju početkom prosinca 1990., bio je i Prijedlog za donošenje Zakona o prodaji poslovnih prostora u društvenom vlasništvu. Tim zakonom trebali su se urediti uvjeti i postupak prodaje poslovnih prostora u društvenom vlasništvu i način određivanja njihovih cijena te minimalnih najamnina. Sredstva prikupljena prodajom poslovnih prostora kojima raspolažu općine koristila bi se za financiranje razvoja djelatnosti neophodnih za život u naselju, dok bi drugi nositelji prava raspolaganja poslovnim prostorijama koristili ta sredstva u skladu sa svojim odlukama. Do donošenja tog zakona prevladavalo je potpuno neekonomsko iskorištavanje poslovnog fonda, posebno kod prostora kojima su raspolagale općine što je pridonosilo propadanju tih prostora. Novim zakonom trebale su se stvoriti i pretpostavke za reprivatizaciju poslovnog prostora, odnosno za stjecanje prava raspolaganja nad tim prostorom pravnih osoba koje ga sada faktički koriste.40 Po pitanju financiranja poduzetničkih aktivnosti obrtnici su shvaćali važnost osnivanja banke s obzirom na to da je kreditiranje obrtništva bilo na iznimno niskoj razini. Na 7. sjednici Skupštine Saveza održanoj 21. lipnja 1990. naglašeno je kako se trebalo riješiti pitanje stvaranja financijskih uvjeta za razvoj privatnog poduzetništva i to prije svega kroz „naše oblike financiranja operative, kroz štedno-kreditne zadruge i samostalne banke, ali banke u kojima će samostalno privređivanje imati svoja sredstva i kroz ta sredstva se razvijati.“ Salim Šabić tada je naglasio kako je 20. lipnja 1990. bio prihvaćen prijedlog da se pokrenu aktivnosti oko osnivanja obrtne banke u kojoj su trebali biti obrtnici: „Mi imamo sada kasu uzajamne pomoći koja se zove Štedno-kreditna zadruga i ako bi na zagrebačkom području dvadesetak hiljada samostalnih privrednika uložilo dio svojih slobodnih sredstava i otvorilo žiro-račune mogli bi imati možda jednu od najjačih financijskih institucija sa zdravim gospodarskim sredstvima, mogli bi i kreditirati i garantirati i sve ostalo.“41 Predsjedništvo Saveza zagrebačke regije, temeljem takvih potreba, na 21. sjednici, održanoj 28. svibnja 1991., donijelo je prijedlog o pokretanju postupka za osnivanje štedno-kreditne zadruge za stambeno kreditiranje radnika i poslodavaca.42

39

40 41

42

Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik sa 7. sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 21. 6. 1990. Novine za poduzetnike, 10. 1. 1991., br. 5, str. 10, „Više reda u gospodarenje prostorom“. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik sa 7. sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 21. 6. 1990. Arhiv OKZ-a, Izvještaj o radu Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, lipanj 1991.

59


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

U kontekstu pozicije obrtništva u tadašnjem komorskom sustavu, sredinom 1990. godine raspravljalo se o mogućnosti promjene komorskog mehanizma u kojem bi obrtnici doživjeli transformaciju što je trebalo dovesti do rekonstrukcije tadašnje Privredne komore. Tadašnji tajnik Mladen Vidošević je po tom pitanju naglasio: „Mi ne bi htjeli biti nikakvo siroče ili pastorčad koja će gledati što ćemo mu netko udijeliti. Mi moramo biti svjesni da će se i dalje nama udjeljivati, ali da smo u poziciji da se izborimo da budemo ravnopravni i da budemo nosioci borbe za bolje uvjete, za što bolji položaj u budućem organiziranju i Privredne komore i ostalog. Ili ćemo ostati i dalje mali, sitni obrtnici kojega će pregaziti sve okolo i morat ćemo se zadovoljiti sa nekakvim mrvicama. Trebamo raditi poslove koje radimo samo puno bolje i na višem organizacionom, tehnološkom i tehničkom nivou.“ 43 O promjenama u sustavu govorilo se 12. veljače 1991., kada je održana Osma izvanredna skupština Saveza. Rasprava o tom problemu vodila se u smjeru aktivnosti vezanih za osnivanje Matice hrvatskih obrtnika i poduzetnika. Tu je zaključeno kako se za definitivnu organizaciju trebalo pričekati novi zakon. No tada je predloženo da se započne s aktivnostima za oživljavanje i afirmiranje Hrvatskog radiše koji je trebao biti budući centar za obučavanje kadrova za zanatstvo i kompletnu privredu. 44 Ti su stavovi dostavljeni 14. veljače Republičkom Savezu kao nositelju ukupne rasprave na nivou Republike Hrvatske. Sa stavovima Saveza bili su upoznati i predsjednik Privredne komore Hrvatske Ivica Gaži i radna grupa koja je radila na prijedlogu Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori. Predstavnici Saveza saznali su da je u prijedlozima za novi zakon obrtništvo stavljeno u potpuno obrnuti položaj od onoga koji je postavljen u njihovim zahtjevima. Zbog toga je hitno zatražena sjednica Izvršnog odbora Republičkog saveza koja je održana 28. ožujka na koju je bio pozvan i Ivica Gaži, koji je u cijelosti prihvatio argumente i dogovorio da se izrade pismene primjedbe i prijedlozi na novi tekst Zakona. Dana 3. travnja 1991. održan je sastanak svih predsjednika i tajnika regionalnih saveza, napravljene su primjedbe na tekst Zakona i dogovoreno je da se hitno, s opširnim obrazloženjima, dostave Gažiju, komisiji koja je radila na Zakonu te da se provede snažna medijska aktivnost u cilju upoznavanja javnosti sa zahtjevima obrtnika. Dana 22. travnja održana je sjednica Izvršnog odbora Privredne komore Hrvatske na kojoj kod rasprave o Zakonu ponovno nisu prihvaćeni prijedlozi obrtnika. Zbog toga su obrtnici Hrvatske zatražili hitne sjednice regionalnih saveza na kojima je zatraženo da se utvrde uzorci nastale situacije i hitno održi sjednica Izvršnog odbora i Skupštine Republičkog saveza. Sjednice Izvršnog odbora održane su 14. svibnja, 3. lipnja, 11. lipnja, a Skupština Republičkog Saveza 18. lipnja 1991. U međuvremenu je održan niz sastanaka regionalnih saveza, korištena su sredstva medija, održane su konzultacije sa saborskim zastupnicima, delegaciju obrtnika primio je osobno dr. Franjo Tuđman, zatim predsjednik Predsjedništva Jugoslavije Stipe Mesić, potpredsjednik Vlade 43

44

60

Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik sa 7. sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 21. 6. 1990. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 8. izvanredne sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 12. 2. 1991.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

RH Franjo Gregurić i predsjednik Vijeća udruženog rada Sabora Ivan Matija i predsjednik HGK, Ivica Gaži. Svi su potvrdili ispravnost zahtjeva obrtnika. 45 O promjenama se raspravljalo i sredinom lipnja 1991. kada je naglašena potreba za transformacijom tijela upravljanja Saveza koje je još uvijek bilo na delegatskim osnovama te su bila glomazna i nefunkcionalna u novim okvirima. Zbog toga je trebalo formirati manja, operativnija tijela. Tada je naglašeno kako se u budućem razdoblju treba kvalitetno podići organizacija obrtnika prema uzoru na susjedne razvijenije države te izraditi sve akte u tom cilju, trebalo je riješiti status štedno-kreditnih organizacija i rekonstruiranje bankarskog sustava, zatim raditi na razvoju i uključivanju u tržišno gospodarstvo i dogradnju gospodarskog sustava i posebno prestrukturiranje vlasništva, uključiti se u strukture i organe države i društva u cilju zastupanja interesa obrtništva, usmjeriti se prema odgoju i obrazovanju, posebno prema obnovi djelovanja Hrvatskog radiše.46 No do tih promjena u komorskom sustavu neće doći ni krajem 1991. kada je donesen Zakon o Hrvatskoj gospodarskoj komori koja je tada bila ustrojena kao jedinstvena komora svih gospodarskih subjekata na području RH.47 Ni na taj način obrtništvo nije dobilo svoju samostalnost u djelovanju. U isto vrijeme obrtnici su surađivali i na izradi zakonskih propisa koji su bili u interesu obrtništva. Tu se izdvajaju Zakon o neposrednim porezima građanima u kojem su samostalni privrednici bili izjednačeni s drugim društveno-pravnim i privatnim poduzećima. Svi troškovi poslovanja, koji su se prije restriktivno tretirali, tada su u cijelosti priznavani kao svim drugim pravnim osobama u skladu sa Zakonom o računovodstvu. Prema njemu, porez na dobit se plaćao prema ostvarenoj dobiti, u godišnjem paušalnom iznosu i od svakog ostvarenog bruto prihoda (povremeni poslovi). Od 1. veljače 1991. stupio je na snagu Zakon o porezu na promet proizvoda i usluga kojim su obrtnici izjednačeni u poreznom tretmanu svi oblici vlasništva u pogledu poreznih oslobođenja i olakšica i isto tako u pogledu obveza i to za nabavku repromaterijala bez poreza na promet kod proizvodnih poduzeća, kod nabave osnovnih sredstava i opreme porez na promet je bio 3% za pravne osobe i samostalne privrednike, repromaterijal i osnovna sredstva morala su se plaćati putem žiroračuna poreznog obveznika, porez na promet proizvoda i usluga plaćao se periodično, a akontacija i konačno na kraju godine.48

45

46

47 48

Arhiv OKZ-a, Izvještaj o radu Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, lipanj 1991. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 9. sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 2. srpnja. 1991. Radimir Buljan i Srećko Goić, Hrvatska gospodarska komora 1852. – 1997., Zagreb 1997., str. 95. Arhiv OKZ-a, Izvještaj o radu Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, lipanj 1991.

61


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Važno obilježje obrtništva u to vrijeme bilo je i obrazovanje koje je bilo na niskom nivou, stoga su od kraja 1980-ih obrtnici jasno upućivali na potrebu reforme srednjoškolskog obrazovanja u cilju očuvanja obrtničkih zanimanja i podizanja njihove kvalitete. Savez je sredinom 1990. planirao poslati Republičkom komitetu za prosvjetu i kulturu jasnu poruku sa željom za reformom dijela nastavnih programa u obrtničkim školama: „Ako mi to ne pošaljemo gore i to sada u startu i ne uspijemo li izboriti da to dijete koje se odluči za zanatsko zanimanje dobije potrebno vrijeme, kvalitetnu radionicu i obuku, bilo u zanatskoj radionici ili u školskoj i ako ne bude praćeno stručnim nastavnikom, ne bude li dobilo dovoljno informacija o struci i dovoljno vještina, opet neće biti radnika. Mi moramo reći da to nije interes niti jednog samostalnog privrednika radi njega samog nego je to opći društveni interes. Mi imamo danas stotine i stotine ljudi s raznim papirima u džepu, a nitko ne zna raditi ništa. (…) Treba se uložiti i u ljude i tehnologiju, u programe i sve skupa, ali i samostalni privrednik mora isto tako imati neki certifikat da može učenika u svoju radnju. Koliko god je škola dala svoj doprinos isto su toliko dali i privrednici. I svatko treba preuzeti svoj dio odgovornosti jer je to najkvalitetniji način da će se sutra raditi bolje i uspješnije.“ Drago Muhić tada je predložio da Savez formira vlastiti školski centar s internatom, vlastitim radionicama te da se hitno formira akcijska grupa koja će razmotriti tu ideju. 49 Od rujna 1990. godine na javnoj raspravi bio je Prijedlog nove koncepcije odgojno-obrazovnog sistema u SR Hrvatskoj. Stoga je na tu temu, 18. rujna 1990., održana izvanredna sjednica Skupštine Udruženja obrtnika u Zagrebu. Na njoj je prezentiran elaborat pod nazivom Odgoj i obrazovanje za zanatstvo, prof. Ivana Hercega, dipl. ing., iz kolovoza 1990. On polazi od pretpostavke kako je reforma školstva od 1975. do 1990. godine uništila školstvo usmjereno prema formiranju obrtničkih kadrova. U obrazovanju za određene smjerove odlučujuću ulogu imali su veliki industrijski kompleksi dok je klasično zanatstvo zapostavljeno. Gospodarska kriza koja je uslijedila tijekom 1980-ih uputila je na to kako je privredno usmjerenje prema velikim industrijama bilo loše te su obrtništvo i mala privreda proglašeni strateškim pravcem razvoja. No to se nije reflektiralo na obrazovanje, već je ono ostalo po starom. I dalje se forsirala ideja o jedinstvu obrazovanja i rada: „Umjesto odgoja čovjeka kao jedinke razvijao se je kolektivizam, što je dovelo do posvemašnjeg nedostatka osnovnog razvojnog resursa – kadrova. Zanatstvo je pri tome najlošije prošlo.“ No obrtnici su smatrali kako su se od početka demokratskih promjena stvorili uvjeti za moderniji razvoj školstva.50 Na 18. sjednici Predsjedništva Saveza, tijekom 1991. godine, prof. Ivan Herceg stručno je obrazložio još jedan elaborat, Prijedlog nove koncepcije odgojno-obrazovnog sistema u RH. Zavod za školstvo pripremio je metodološke osnove i upute za programiranje i zajedno s Udruženjem obrtnika Zagreba, formirao je ekspertne grupe za izradu nastavnih programa. Pritom su uzeti u obzir prijedlozi s javnih rasprava i mišljenja stručnjaka. U travnju 1991. napravljen je stručni materijal Organizacija obrazovanja za obrtništvo u kojem 49 50

62

Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik 7. sjednice Skupštine SSPZR-a, 21. 6. 1990. Ivan Herceg, „Odgoj i obrazovanje za zanatstvo“, Zagreb, kolovoz 1990.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

je zanimanje u obrtništvu podijeljeno na zanimanja koja su se stjecala putem tečajeva, tijekom tri i četiri godine školovanja i majstorska zanimanja koja su se stjecala polaganjem majstorskih ispita. Na prijedlog obrtničkih udruženja trebalo se krenuti u osnivanje obrtničkih škola. Od školske godine 1991./92. trebala se uvesti licencija obrtničke radionice te praćenje realizacije obrazovnih programa. Najveći dio obrazovanja u dualnom sistemu obrazovanja trebao se provoditi u obrtničkoj radionici. Vlasnik radionice trebao je ugovorom preuzeti obvezu realizacije programa praktične nastave. Završetak programa obrazovanja dokazivao bi se završnim ispitom koji se sastojao od praktičnog i pismenog dijela te eventualno usmenog dijela. Certifikat o stečenom zanimanju izdavali bi zajednički ovlaštena obrtnička asocijacija i obrtnička škola.51 Prema tome je vidljivo kako su obrtnici u toj ranoj tranzicijskoj fazi već imali niz rješenja za problematiku obrazovanja obrtnika. Da bi se postigle promjene u obrtništvu, Savez je aktivno lobirao na svim poljima. Zanimljivo je kako je napravio i jedan separat pod nazivom „Stanje i aktivnosti u razvoju male privrede“ kojim je u javnosti nastojao upozoriti na poziciju obrtnika. On je bio dobro prihvaćen na raznim raspravama, te je čak bio osnovna točka na savjetovanju Konferencije gradova SR Hrvatske, koja je održana u ožujku 1990. u Novom Vinodolskom. Na tom savjetovanju doneseno je nekoliko zaključaka važnih za rad obrtnika. Prvo je bilo poticanje kooperacije u kontekstu suradnje između male privrede i velikih organizacija. U tom smislu trebalo je otvoriti razvojne službe u velikim sistemima prema maloj privredi koji bi obrtnicima mogli nuditi poslove proizvodnog i uslužnog karaktera, osnivati službe za kooperacije te inzistirati na osnivanju burze za razvoj novih proizvoda i tehnologije. Drugi je zaključak bio usmjeren prema kadrovima, odnosno njihovu školovanju kroz promijenjene planove i programe u korist praktične nastave, uz opremanje škola suvremenim nastavnim sredstvima. Treći je zaključak bio usmjeren prema poslovnim prostorima. Trebale su se utvrditi djelatnosti čiji bi nositelji imali pravo prvenstva kod dodjele poslovnog prostora i u pravilu, njima bi se taj prostor mogao dodijeliti bez licitacije. Politikom zakupnina trebalo je stimulirati deficitarne djelatnosti, izgradnju infrastrukture u zonama male privrede trebalo je sufinancirati nepovratnim sredstvima, pri izgradnji novih objekata potrebno je od investitora zahtijevati da se izgrade i poslovni prostori… Četvrto je bila porezna politika. Njome se trebao izjednačiti položaj svih sudionika u poslovanju u kontekstu poreznih olakšica u ulaganju u poslovne i proizvodne svrhe, u oslobađanju plaćanja poreza na promet pri kupnji repromaterijala u samostalnom privređivanju, u izjednačavanju stope poreza i doprinosa iz dohotka, koji su se plaćali i samostalnom privređivanju i poduzećima, da se poreznim olakšicama stimulira ulaganje u proširenu reprodukciju i novo zapošljavanje. Ujedno je trebalo odgoditi plaćanje poreza za razliku između prijavljenog i po organu uprave društvenih prihoda utvrđenog 51

Arhiv OKZ-a, Izvještaj o radu Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, lipanj 1991.

63


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

poreza. Peto je bilo zapošljavanje. Sredstvima namijenjenim za zapošljavanje bilo je potrebno poticati tehnološki razvoj i poduzetništvo te uspostaviti sistem ravnopravnosti u pogledu obveza koje su proizlazile iz osobnog dohotka radnika, a i poslodavca, u svim oblicima privređivanja.52 Savez je sukladno problemima nastojao svoje stavove jasno artikulirati na razini Grada Zagreba, ali i razini drugih sredina koje su teritorijalno pripadale Savezu. Ti stavovi bili su vezani uz bolje odnose s općinskim vlastima, stvaranje pretpostavki za modernije organiziranje poduzetništva i otvaranje tržištu, bili su u skladu s promjenama koje su zahvatile zemlju i nezaustavljivo kidale veze sa socijalističkim sustavom koji je do tada dominirao. Tržišni način gledanja trebao je biti usmjeren prema unapređenju obrtništva i povećanju njegove uloge u gospodarstvu Hrvatske. Vodstvo Saveza je sukladno tome trebalo imati veliku ulogu u modernizaciji obrtništva i u njegovoj što kvalitetnijoj prilagodbi na nove uvjete. Nažalost, početak Domovinskog rata poremetio je razvojne tokove toga vremena, a razmišljanja o modernizaciji i unapređenju morala su pričekati neko drugo razdoblje. Od početne euforije u lipnju 1990. kada se smatralo kako za obrtništvo kreće bolje razdoblje došlo je do ponovne borbe za status obrtnika u lipnju 1991. Prema podacima od 31. svibnja 1991., u Savezu je bilo registrirano 8811 obrtnika koji su uplaćivali doprinose.53 To je bilo iznimno malo. Od 1. srpnja do 1. listopada 1991. ponovno je došlo do rasta privatnog poduzetništva, no on je bio prekinut ratnim razaranjima.54 Dana 1. srpnja 1991. u Savezu je bilo 22.195 radnji samostalnih privrednika. Od toga 14.042 obrtnika, 2574 ugostitelja, 3725 prijevoznika putnika i robe te 1953 trgovaca i ostalih. Dana 31. listopada 1991. bilo je 22.370 radnji samostalnih privrednika. Od toga je bilo 13.984 obrtnika, 2574 ugostitelja, 3705 prijevoznika i 2107 trgovaca. Vidljiv je porast od 175 radnji. Od toga je ugostitelja 99 više, trgovaca i ostalih 154 više, a obrtnika 58 manje te prijevoznika 20 manje. Od 1. srpnja 1991. bilo je zaposleno 18.879 radnika, od toga 12.972 u obrtu, 2787 u ugostiteljstvu, 141 u prijevozu i 2979 u trgovini i ostalom. Dana 31. prosinca 1991. bio je zaposlen 17.181 radnik. Od toga 11.617 u obrtu, 2611 u ugostiteljstvu, 137 u prijevozu i 2816 u trgovini i ostalim djelatnostima. Na taj je način vidljivo kako je od 1. srpnja do 31. prosinca 1991. bez posla ostalo 1698 radnika i to najviše u obrtu, njih 1355, ugostiteljstvu 176, prijevozu 3 i trgovini i ostalim djelatnostima 163. 55 Već na 9. sjednici Skupštine Saveza, 24. lipnja 1991., osuđuje se agresija na Hrvatsku te posebno upućuje na posljedice koje su nastale u sprečavanju protoka roba i kapitala po gospodarstvo Hrvatske. Prosvjed je bio dostavljen Skupštini 52

53

54

55

64

Arhiv OKZ-a, Izvještaj o radu Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, lipanj 1990. ARHIV OKZ-a, Izvještaj o radu Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, lipanj 1991. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 10. sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 27. 2. 1992. Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik zajedničke sjednice Predsjedništva (26.) i Skupštine (11.) Saveza Udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 5. 5. 1992.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Grada Zagreba i Vladi RH kao podrška u suzbijanju agresije i njezinih posljedica.56 Već tada se obrtnici postupno uključuju u pomaganje državi na razne načine – svojim radom, izravnim sudjelovanjem u ratnim događanjima u sklopu vojnih i policijskih postrojbi te humanitarnim aktivnostima koje su bile posebno važne za stabilnost društva. Obrtnici su se uključivali u dobrovoljačke skupine civilne zaštite. U Izvještaju o radu Saveza za razdoblje srpanj 1991. – veljača 1992. godine naglašeno je: Obrtnici i njihovi radnici, te članovi njihovih obitelji, aktivno su uključeni u hrvatsku vojsku. Obrtnici se uključuju u sve vidove pomoći, organizirani su krizni štabovi u svim udruženjima. Provedene su mnoge akcije o čemu postoje iscrpni i detaljni izvještaji… Formiraju se ekipe za procjenu, kao i ekipe za učestvovanje u saniranju posljedica rata. Tu pred obrtništvom, po okončanom ratu, stoji krupan zadatak. Isto tako, obrtnici su spremni da maksimalno dadu svoj doprinos u razvoju hrvatskog gospodarstva na novim, modernim ekonomskim postulatima europske ekonomije. Da bi se tu mogli maksimalno uključiti, morat će se stvoriti uvjeti. Istina je da je rat nanio ogromne štete gospodarstvu, ali su i neriješena i nedorečena pitanja ekonomske politike bitno doprinijela takvom stanju. 57 Ratna razaranja dovela su samostalne privrednike u težak položaj. Mnoge radnje su radile na granici rentabilnosti te su morali otpuštati radnike. Dio radnji bio je u nepovoljnom položaju zbog odlaska ljudi na ratište. Od 1992. godine situacija postaje još teža. Na 10. sjednici Skupštine Saveza, 27. veljače 1992., u uvodnom govoru predsjednik Sever naglašava: „Rat nameće pred obrtnike Hrvatske nove zahtjeve. Obrtnici naše regije aktivno se uključuju u sve akcije i aktivnosti i daju svoj vidan doprinos. Ali, rat dovodi i do pada razvoja gospodarstva ukupno, pa i obrtništva. Vlada je prisiljena da posegne za krajnjim mjerama da bi održala stanje budžeta. no te mjere dovode do ozbiljnih posljedica na život i rad obrtništva. Mi smo odmah reagirali, poduzeli smo niz razgovora u Vladi i resornim ministarstvima u cilju ublažavanja položaja obrtništva.“ Na tim se razgovorima usmjeravalo prema ublažavanju porezne politike, pitanju privatizacije (otkup dionica), problematici poslovnih prostora – visina zakupnine, Zakon o prodaji poslovnih prostora u društvenom vlasništvu, priznavanje uloženih investicija u društveni prostor. Govorilo se i o bankarskom sistemu, posebno bonitetu obrtnika, hipotekarnim kreditima, plaćanju deviznom gotovinom. Stjepan Šafran naglasio je kako je Savez nastojao kontaktirati s državnim vrhom. Tako je već na prvom sastanku kod Franje Tuđmana došlo do pozitivnih povratnih informacija, no početak rata usporio je takva nastojanja. On je naglasio kako su osobni dohoci i doprinosi na osobne dohotke bili na razini 131 ili 132%, a bilo je govora da će se povisiti do 160%, no to su obrtnici uspjeli blokirati te je resorni ministar Martinović obećao kako neće doći do povećanja jer bi to bilo neodrživo za poslovanje. Dana 16. 56

57

Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 9. sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 2. srpnja. 1991. Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik zajedničke sjednice Predsjedništva (26.) i Skupštine (11.) Saveza Udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 5. 5. 1992.

65


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

siječnja 1992., dan nakon priznanja Hrvatske i Slovenije, sastali su se hrvatski i slovenski obrtnici kako bi lobirali kod svojih partnera iz drugih europskih zemalja za priznanje Hrvatske i Slovenije i s njihove strane.58 Obrtnici regije su u 1992. godini bili uključeni u sve vidove pomoći za potrebe hrvatske vojske i stradalih, posebno stradalih obrtnika. Vodstvo Saveza aktivno je djelovalo na smanjenje pritisaka na obrtnike s aspekta ublažavanja mjera ekonomske politike. Zbog toga su se sastajali s resornim ministarstvima. Upućivano je na otvorene probleme u poreznoj i carinskoj politici, bankarskom sustavu, politici razvoja, propisima na polju rada i zadrugarstva, organizacije sindikata i ostalih problema. Putem Saveza hrvatskih obrtnika i direktno, pismeno, obraćalo se Vladi s konkretnim prijedlozima vezanim uz sniženje visoke stope poreza i doprinosa i njihova dovođenja u funkciju stvaranja uvjeta za brže zapošljavanje. Isticali su se problemi neprimjerenih najamnina za korištenje poslovnih prostora. Izrađen je i Nacrt teza za izmjenu Zakona o neposrednim porezima. Davani su pismeni prijedlozi na niz zakona koji su se odnosili na obrtništvo. Također se upozoravalo na potrebu izmjene školskog sustava vezanog uz obrtnička zanimanja. Održana su savjetovanja s ravnateljima srednjih škola, tajnicima udruženja obrtnika, obavljeno je licitiranje obrtničkih radionica za izvođenje praktične nastave, izrađeni su dokumenti vezani uz reguliranje odnosa između učenika i obrtnika tijekom izvođenja nastave… Savez je aktivno sudjelovao u susretima s delegacijama obrtnika Mađarske, Slovenije, Italije (Vicenza i Milano). Obrtnici su sudjelovali na sajmovima u Grazu, Celju, Zagrebačkom velesajmu, u okviru kojega je organiziran i okrugli stol na temu Porezna i carinska politika, te bankarski sistem u funkciji razvoja obrtništva. Savez je posebno isticao zahtjev za povrat imovine i podržao akciju Saveza hrvatskih obrtnika za povrat bivše imovine koja je pripadala udruženjima i savezima obrtnika, a posebno zgrada Matice hrvatskih obrtnika. Savez je također podržao i aktivno se uključio u akciju osnivanja Zaklade od dijela imovine i sredstava bivšeg Fonda mirovinskog i invalidskog, te zdravstvenog osiguranja obrtnika.59 Sve navedene aktivnosti bile su usmjerene prema poboljšanju položaja obrtnika koji je u ratno vrijeme bio iznimno težak. Ono što je bilo posebno bitno je da su obrtnici održali kontinuitet svoje prisutnosti kod donošenja određenih odluka na državnoj razini te su na taj način predstavljali kvalitetne partnere vlastima. Svoja iskustva u radu prenosili su svojim dopisima, zahtjevima, razgovorima, a sve u želji stabilizacije gospodarskog sustava u zemlji. Tijekom 1992. godine došlo je promijene u nazivu Saveza. Dana 5. svibnja 1992. održana je zajednička sjednica Predsjedništva (26.) i Skupštine Saveza (11.). Na Skupštini je donesen novi Statut u čijem je tekstu stajalo „Savez udruženja obrtnika zagrebačke regije“. Na toj je skupštini došlo do promjene imena i uvođenja termina „obrtnik“ umjesto samostalni privrednik, čime je napravljen 58

59

66

Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 10. sjednice Skupštine Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 27. 2. 1992. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Saveza udruženja obrtnika zagrebačke regije, veljača 1993.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

još jedan korak prema tranziciji te organizacije. Na njoj su bili predloženi članovi Skupštine Saveza udruženja hrvatskih obrtnika – Mirko Husnjak, Drago Muhić, Josip Pećanić, Krešimir Požnjak, Salim Šabić, Stjepan Šafran, Antun Šporer, Krešimir Ferenčina, Jozo Letica, Stjepan Horvat, Mario Zbill, Goran Prgin, Darko Šimunović, Rudolf Jurković, Duško Horvatin, Dragutin Plahutar, Antun Kešner, Mladen Fabrio, Ivica Zaplatić i Mladen Jakopec. Za predsjednika Izvršnog odbora izabran je Stjepan Šafran, a za člana Izvršnog odbora Franjo Sever. Članove Skupštine činili su predstavnici sljedećih udruženja: deset predstavnika Udruženja obrtnika Zagreb, jedan predstavnik Udruženja ugostitelja grada Zagreba, dva predstavnika Udruženja trgovaca Grada Zagreba, jedan predstavnik Udruženja prijevoznika, dva predstavnika Udruženja autotaksi prijevoznika, dva predstavnika Udruženja obrtnika Samobor, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Sesvete, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Velika Gorica, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Zaprešić, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Dugo Selo, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Donja Stubica, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Ivanić-Grad, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Jastrebarsko, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Klanjec, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Krapina, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Kutina, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Pregrada, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Vrbovec, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Zabok, jedan predstavnik Udruženja obrtnika Sveti Ivan Zelina i jedan predstavnik Udruženja obrtnika Zlatar. Ukupno je bilo 33 predstavnika.60 Statut je donesen na temelju članka 56. Zakona o samostalnom obavljanju privrednih djelatnosti osobnim radom (NN 19/90 i 53/90) i članka 2. stavka 3. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (NN 42/91) i članka 35. i 93. Statuta Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije. Prema Statutu, Savez je bio samostalna stručno-poslovna organizacija udruženja (općinska i gradska) obrtnika, koja promiče, usklađuje i zastupa zajedničke interese fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. U Savezu su bili udruženi obrtnici koji su obavljali svoju djelatnost kao osnovno ili sporedno zanimanje, na području zagrebačke regije, a to je područje koje pokriva Hrvatska gospodarska komora – Regionalna komora Zagreb. U Savez su se mogle udružiti i zanatske i štedno-kreditne zadruge, profesionalna i stručna društva i druge organizacije koje svojom djelatnošću unapređuju rad i poslovanje samostalnih privrednika. Na temelju Statuta, ciljevi, poslovi i zadaci Saveza bili su: 1. promicanje, usklađivanje i unapređenje svojih gospodarskih, stručnih i ostalih interesa 2. ostvarivanje svog utjecaja, kroz gospodarsku komoru, na skladni razvoj ukupnog gospodarstva, a naročito u zanatstvu, ugostiteljstvu i turizmu, prijevozništvu i prometu roba na malo, kao i druge gospodarske djelatnosti čiji su nosioci udruženi u Savez 60

Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik zajedničke sjednice Predsjedništva (26.) i Skupštine (11.) Saveza Udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije, 5. 5. 1992.

67


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

3. unapređenje rada i poslovanja udruženja i Saveza te usklađivanje zajedničkih i pojedinačnih interesa članova 4. pokretanje inicijative, davanje prijedloga i pružanje pomoći kod oblikovanja gospodarskog sistema i mjera ekonomske politike 5. razvijanje poduzetničke aktivnosti, poticanje i razvijanje dobrih poslovnih običaja, poslovnog morala i zaštite potrošača 6. sudjelovanje u razvijanju sustava strukovnog obrazovanja za potrebe obrtništva 7. poticanje istraživanja u gospodarstvu u okviru obrtništva te inovacija u proizvodnji i uslugama i razvoja tehnološke infrastrukture 8. razvijanje informacijskog sustava i poslovnog informiranja 9. pružanje stručne i druge pomoći obrtnicima i udruženjima 10. praćenje i analiza uvjeta privređivanja, rezultata poslovanja članova Saveza radi poduzimanja mjera i donošenja zakona, propisa i mjera 11. djelovanje u procesu prestrukturiranja gospodarstva 12. zaštita interesa članova na području radnog prava i socijalne skrbi 13. priprema, sklapanje i praćenje primjene kolektivnih ugovora 14. rješavanje ostalih pitanja od značaja za obrtništvo 15. obavljanje i drugih zadataka određenih zakonom, ovim Statutom i drugim aktima Saveza. Savez je organizirao i koordinirao sajmove, izložbe i ostale manifestacije u cilju prikazivanja mogućnosti, inovacija i sposobnosti obrtništva na zadovoljavanju potreba tržišta za proizvodima i uslugama. Kroz Statut je regulirano i zastupanje obrtnika kroz Hrvatsku gospodarsku komoru. Savez se uključivao u rad Komore preko svojih predstavnika u Skupštini, Upravnom odboru, ostalim organima i drugim oblicima organiziranja i rada u Komori. Također je regulirana i suradnja sa znanstvenim, istraživačkim, stručnim, obrazovnim i drugim organizacijama i njihovim zajednicama, gdje se primjena suvremenih i znanstvenih dostignuća može dovesti u funkciju razvoja i postizanja boljih rezultata u proizvodnji i poslovanju obrtništva. Savez je također surađivao s institucijama i organizacijama obrazovanja koje školuju kadrove za djelatnost obrtništva. Savez zastupa interese svojih članova prema odgovarajućim sindikatima i zaključuje granske kolektivne ugovore te prati primjenu kolektivnih ugovora i predlaže odgovarajuće izmjene i dopune. Organi Saveza bili su Skupština, Predsjedništvo i Nadzorni odbor. Skupština je bila najviši organ upravljanja Savezom i imala je 39 članova. Izbor delegata obavljaju Skupštine Udruženja, a određeni broj, ne veći od 6, Skupština bira na prijedlog Predsjedništva Saveza. Mandat predstavnika u skupštini traje četiri godine. Predsjedništvo je kao izvršni organ Saveza imalo 23 člana i za svoj rad je odgovaralo Skupštini Saveza. Članovi Predsjedništva su po svojoj funkciji bili predsjednici Udruženja, predsjednik predsjedništva s dopredsjednikom, kojeg na prijedlog predsjednika bira Skupština. Mandat članova Predsjedništva

68


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

traje četiri godine. Predsjednik se također bira na četiri godine. Predsjedništvo Saveza: 1. provodi odluke i zaključke Skupštine 2. priprema prijedloge Statuta, Odluka i drugih akata, njihovu izmjenu i dopunu koje donosi Skupština 3. predlaže zaključke i stavove te daje mišljenje o pitanjima o kojima Skupština raspravlja 4. priprema i predlaže prijedlog financijskog plana, programa rada Saveza i zaključnog računa 5. daje inicijativu i zahtijeva donošenje zakona i drugih propisa i mjera koje se odnose na razvoj obrtništva 6. osniva radna tijela Saveza (odbore, komisije, sekcije), imenuje njihove članove i određuje pobliže zadatke u aktu osnivanja 7. zaključuje ugovor ili sporazum s radnicima stručne službe Saveza, s pravima, obvezama i odgovornostima iz radnog odnosa 8. odlučuje, u skladu sa zakonom o sredstvima za osobne dohotke, naknade, nagrade, dnevnice, putne troškove i druga primanja 9. imenuje svoje predstavnike u radna tijela i organe HGK-a 10. odlučuje o kupnji i prodaji te o korištenju i raspolaganju pokretnom imovinom Saveza 11. odlučuje o dodjeli nagrada i priznanja 12. donosi pročišćeni tekst Statuta i drugih akata Saveza 13. rješava i druga pitanja, po ovlaštenju Skupštine, kao i pitanja koja, po svom Statutu, u drugim općim aktima Saveza spadaju u njegov djelokrug rada. Nadzorni odbor ima predsjednika i četiri člana koje bira Skupština. U Nadzorni odbor ne mogu biti birani članovi Skupštine i Predsjedništva. Mandat im traje četiri godine. Nadzorni odbor dužan je kontrolirati primjenu Statuta i drugih akata Saveza, ostvarivanje zakonitosti, prava i rada organa i tijela Saveza, materijalno i financijsko poslovanje Saveza, izvršavanje prava i obveza stručne službe Saveza, suglasno Statutu i drugim općim aktima Saveza, izvršava i druge poslove za koje ga zaduži Skupština. Oblici rada na razini Udruženja su bile sekcije, odbori i druga tijela, a na razini Regionalnog saveza – strukovne grupe, odbori, sekcije, komisije i druga tijela. Strukovne grupe bile su temeljni oblici povezivanja istih ili srodnih članica Saveza, radi usklađivanja i rješavanja pitanja od zajedničkog interesa. Organizirale su se u Regionalnom savezu na način da svaka strukovna grupa obuhvaća u pravilu jednu granu, a kada je to interes članica zahtijevao, jednu skupinu ili jednu podskupinu. U Savezu su osnivane ove strukovne grupe:

69


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

1. 2. 3. 4. 5.

za zanatstvo (proizvodno i uslužno) za ugostiteljstvo i turizam za trgovinu na malo za prijevoz stvari motornim vozilima taksi prijevoznici

Odbori su bili radna tijela strukovnih grupa, a oni su pripremali materijale, elaborate, analize, stručne prijedloge i mišljenja od zajedničkog interesa. Savez je imao tajnika koji je zastupao Savez u imovinskim i drugim poslovima, a moglo se ovlastiti i druge odgovarajuće stručne osobe. Tajnik je bio odgovoran za izvršavanje odluka Saveza i za pripremanje materijala za sjednice organa, pomagao je predsjedniku pri pripremi sjednica i obavezno sudjeluje na sjednicama organa. Rukovodio je radom stručne službe i bio je odgovoran za njezin rad te se brinuo za zakonitost, ekonomičnost i uspješnost rada. Mandat mu je trajao četiri godine. Savez je imao stručnu službu za obavljanje stručnih, administrativnih i pomoćnih poslova, kojom je rukovodio tajnik. Stručna služba se organizirala tako da se njenim radom osiguravalo stručno, kvalitetno, pravodobno i odgovorno obavljanje poslova i zadataka Saveza i njegovih organa i tijela. Stručna služba obavlja ove poslove: – prati, proučava i analizira društvena i gospodarska kretanja koja su značajna za obrtništvo – priprema materijale, analizira nacrte akata, informacije te obavlja i druge poslove za organe i tijela Saveza – pruža stručnu, administrativnu i organizacijsku pomoć članicama Saveza – sudjeluje u pripremi sjednica, sastanaka, savjetovanja i drugih manifestacija organa i tijela Saveza. Sredstva za rad i obavljanje zadataka Saveza osiguravala su se iz doprinosa članova, naknade za usluge Saveza i drugih prihoda. Savez utvrđuje sredstva potrebna za rad Saveza godišnjim financijskim planom, na temelju predvidivih troškova za izvršavanje zadataka iz programa rada, troškova za rad organa, radnih tijela i stručnih službi te drugih tekućih poslova. Jedinstvenu osnovicu i stopu za obračun doprinosa za svaku godinu utvrđuje Skupština Saveza svojom odlukom koja se primjenjuje kod obračuna doprinosa za potrebe udruženja i Saveza. Naplatu doprinosa obavljale su uprave prihoda općina i Grada Zagreba. U sklopu Saveza djelovao je u Sud časti kod rješavanja sporova.

70


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Kao članak 63. u Statut je uvedena domovinska obrana: „Sukladno s propisima i planovima grada Zagreba i Republike Hrvatske, u Savezu se aktivno pripremaju, donos i provode aktivnosti i planovi iz djelokruga Saveza u slučaju rata i neposredne ratne opasnosti.“61 Dana 14. srpnja 1992.održana je 12. sjednica Skupštine Saveza na kojoj je konstituirana Skupština Saveza udruženja obrtnika zagrebačke regije u koju su ušli predstavnici udruženja: Milan Burić – Udruženje Pregrada, Nikola Devčić – Udruženje Ivanić-Grad, Darko Belušić – Udruženje ugostitelja grada Zagreba, Ivan Osredečki – Udruženje Krapina, Mirko Šćurić – Udruženje Zabok, Josip Gorupec – Udruženje Donja Stubica, Stjepan Brlek – Udruženje Kutina, Zvonko Mikulec – Udruženje Zlatar, Rudolf Benček – Udruženje Vrbovec, Stjepan Šafran – Udruženje obrtnika Zagreb, Krešimir Požnjek – Udruženje obrtnika Zagreb, Josip Pećanić – Udruženje obrtnika Zagreb, Zoran Maksimiljanović – Udruženje obrtnika Zagreb, Ivan Obad – Udruženje obrtnika Zagreb, Antun Šporer – Udruženje obrtnika Zagreb, Milan Pavelić – Udruženje obrtnika Zagreb, Mladen Baćani – Udruženje obrtnika Zagreb, Marija Vinšek – Udruženje obrtnika Zagreb, Višnja Petković – Udruženje obrtnika Zagreb, Davorin Petrinović – Udruženje autotaksi prijevoznika Zagreb, Mario Zbill – Udruženje autotaksi prijevoznika Zagreb, Duško Horvatin – Udruženje Zaprešić, Zvonimir Tomljenović – Udruženje Jastrebarsko, Franjo Sever – Udruženje Velika Gorica, Vratić Krešimir – Udruženje prijevoznika Zagreb, Davor Furdić – Udruženje Sesvete, Miroslav Vasilj – Udruženje Samobor, Krunoslav Lusić – Udruženje Samobor, Jozo Letica – Udruženje trgovaca, Mario Domazet – Udruženje trgovaca, Velimir Čizmek – Udruženje Klanjec, Đuka Medo – Udruženje Sveti Ivan Zelina i Mladen Fabrio – Udruženje Dugo Selo. Za predsjednika je bio izabran Antun Šporer, a za dopredsjednika Drago Belužić. Time je prestao mandat dugogodišnjem predsjedniku Franji Severu. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Stjepan Bodanec, a za članove Tomislav Dvorović, Pavao Anić, Štefanija Bičanić i Ante Karamatić. Na sjednici su predstavljeni i kandidati za izbore za Sabor – Drago Muhić i Višnja Petković.62 To su bili i zadnji izbori u komorskom sustavu do donošenja Zakona o obrtu i formiranja Obrtničke komore Zagreb. U idućem izbornom razdoblju doći će do znatnih promjena koje će se reflektirati na poziciju obrtnika u gospodarskom sustavu.

61 62

Arhiva OKZ-a, Statut Saveza udruženja obrtnika zagrebačke regije, 5. 5. 1992. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik 12. sjednice Skupštine Saveza udruženja obrtnika zagrebačke regije, 14. 7. 1992.

71


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

DONOŠENJE ZAKONA O OBRTU I OSNIVANJE OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB Sve navedeno u prethodnom razdoblju bilo je uvod u promjene zakonodavnih okvira na polju obrtništva. Zastupnički dom Sabora usvojio je 29. srpnja 1993. Zakon o obrtu na kojem se radilo gotovo šest mjeseci te koji je imao nekoliko ciljeva – povratak ugleda obrtništva, vraćanje školskog sustava te povezivanje hrvatskog obrtništva i HOK-a s inozemnim partnerima i izlazak na strana tržišta.63 Tim zakonom, koji je stupio na snagu 1. srpnja 1994., obnovljena je Hrvatska obrtnička komora. Ona je imala zadatak promicanja obrta i obrtništva, zastupanja interesa obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava, davanja mišljenja i prijedloga državnim tijelima kod donošenja propisa u području obrtništva, osnivanja komisija za polaganje pomoćničkih i majstorskih ispita, osnivanje Suda časti obrtnika, arbitražnog vijeća, vođenja knjiga obrtnika i evidencije ugovora o nauku, pružanja pomoći obrtnicima pri osnivanju i poslovanju obrta i obavljanja drugih zadataka određenih zakonom i statutom Hrvatske obrtničke komore.64 Među osobama koje su sudjelovale u lobiranju za povratak Obrtničke komore kod predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana bili su Josip Šajnović, Stjepan Šafran, Antun Šporer, Rudolf Benček. Već u prvoj točki naglašena je tržišna komponenta bavljenja obrtom jer je kao svrha bavljenja obrtom navedeno stvaranje dobiti, što do tada nije bio slučaj. U zakon su uvršteni i članci vezani uz obrazovanje i osposobljavanje za bavljenje obrtom. Njima je prvi put implementirano dualno obrazovanje koje se sastojalo od općeobrazovnog dijela i naukovanja. Naukovanje se sastojalo od stručno-teorijskog i praktičnog dijela. Općeobrazovni dio donosio je ministar prosvjete i sporta po prethodno pribavljenom mišljenju HOK-a, uz suglasnost ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Stručno-teorijski i praktični dio programa donosio je ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo nakon prethodno pribavljena mišljenja HOK-a i uz suglasnost ministra prosvjete i sporta. Opće-obrazovni i stručno-teorijski dio programa obavljao se u strukovnoj školi, a praktični dio programa izvodio se kod obrtnika ili u trgovačkom društvu. Za izvođenje praktičnog dijela naukovanja obrtnik i trgovačko društvo morali su imati licenciju koju je izdavao HOK. Učenik je nakon završetka stručno-teorijskog i praktičnog dijela polagao pomoćnički ispit. Nakon uspješno položenog ispita HOK je izdavao svjedodžbu o pomoćničkom zvanju, a obrtnička škola svjedodžbu o završenom položenom ispitu. Komisije za polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti, pomoćničkih ispita i majstorskih ispita formirao je HOK. Iako tada strukovno obrazovanje nije ulazilo u okvir ustrojstva strukovnog udruženja, ono je bilo iznimno bitno za položaj obrtništva. Ono je implementirano u sve statute, od HOK-a do Udruženja, a obrtnici u tom sustavu

63 64

72

Snježana Tomić, „Kako smo dobili svoju komoru?“, Obrtničke novine, srpanj 2014., br. 154, str. 3. Sonja Waltl, „Uvijek dio hrvatskog gospodarstva“, Sisački tjednik, 31. 3. 1994., br. 106, str. 6.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

obrazovanja imaju važnu ulogu jer su se tada prvi put nakon dugog razdoblja pojavili kao ravnopravni partneri u obrazovanju mladih obrtnika.65 Tijekom 1994. godine dogodile su se najveće promjene u komorskom sustavu. U toj je godini od 1. siječnja do 30. lipnja djelovao Savez udruženja obrtnika zagrebačke regije, a od 1. srpnja do 31. prosinca Obrtnička komora Zagreb. Zbog toga je u prvom dijelu godine došlo do priprema za kvalitetnije funkcioniranje budućeg komorskog sustava. Od 14. do 15. siječnja 1994. održano je savjetovanje predsjednika i tajnika udruženja u Crikvenici vezano uz organizaciju HOK-a i izradu Statuta HOK-a. Na savjetovanju je odlučeno da se kao prvenstvenom zadatku pristupi aktivnostima na izradi potrebnih akata i donošenja odluka u smjeru stvaranja uvjeta za promjenu propisa Zakona o obrtu, promjene statusa Saveza u status HOK-a i regionalnih saveza u statut područnih OK-ova. U toj se godini raspravljalo i o poreznoj politici i prilagodbi obrtnika na nju. Dana 10. ožujka 1994. održan je sastanak s predsjednikom Vlade RH Nikicom Valentićem, ministrom gospodarstva Nadanom Vidoševićem te Nenadom Porgesom i Božom Prkom. U konačnici je, nakon što je 1. srpnja 1994. stupio na snagu Zakon o obrtu, sljedećeg dana održana obnoviteljska Skupština HOK-a te je utvrđeno da na temelju tog zakona Republički savez nastavlja rad kao HOK, a regionalni savezi kao POK. Tada je prihvaćen Statut HOK-a te su utvrđeni rokovi za ustrojstvo hrvatskog obrtništva u smislu novih propisa. Na sjednici Skupštine OKZ-a održanoj 28. rujna 1994. usvojen je Statut OKZ-a i donesene su odluke o usuglašavanju organizacije i statuta udruženja sa Statutom OKZ-a prema kojem je OKZ samostalna, stručno-poslovna organizacija obrtnika, trgovaca, pojedinaca i trgovačkih društava koji u skladu sa Zakonom o obrtu obavljaju obrtničku djelatnost koja promiče, usklađuje, zastupa i predstavlja zajedničke interese obrtništva teritorijalnog obuhvata Obrtničke komore Zagreb. U Komoru su se, u skladu sa zakonom, udruživali obrtnici koji su obavljali obrt na teritorijalnom obuhvatu OKZ-a i to putem svojih udruženja osnovanih na teritorijalnom i strukovnom principu. U OKZ su se mogle učlaniti i fizičke osobe, trgovačka društva, obrtničke i štedno-kreditne zadruge, štedionice i druge pravne osobe ako svojom djelatnošću unapređuju rad i poslovanje obrta. Tada je utvrđen i teritorijalni obuhvat OKZ-a. U OKZ su ušla udruženja obrtnika Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Sesvete, Velika Gorica, Vrbovec, Zaprešić, Sveti Ivan Zelina te UO Zagreb, Udruženje ugostitelja Zagreb, Udruženje trgovaca Zagreb, Udruženje autotaksi prijevoznika Zagreb i Udruženje prijevoznika stvari motornim vozilima. S druge strane udruženja iz Krapinsko-zagorske županije pokrenula su postupak izdvajanja iz OKZ-a i stvaranje vlastite komorske asocijacije. Od dotadašnjeg 21 udruženja ostalo ih je 13, s time da je formirano i novo – Udruženje obrtnika Dubrava te je bilo 14 članova OKZ-a, što je potvrđeno i na sjednici Skupštine OKZ-a održanoj 19. prosinca 1994.

65

M. Kolar – Dimitrijević (2002), str. 62; „20 godina radimo s Vama za Vas“, Obrtničke novine, srpanj 2014., br. 154, str. 2.

73


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

kada su usvojene odluke o konačnom tekstu Statuta OKZ-a, potvrđeni statuti udruženja i donesena odluka o raspisivanju izbora.66 Na razini OKZ-a formiraju se strukovno-cehovske grupe kao oblik povezivanja na razini Komore radi usklađivanja i rješavanja stručnih i cehovskih pitanja od zajedničkog interesa. One su organizirane tako da svaka strukovna grupa obuhvaća u pravilu jednu granu, a kada interes članica to zahtijeva, jednu skupinu ili jednu podskupinu. Na razini OKZ-a tada su djelovale sljedeće strukovno-cehovske grupe:

Informacija o osnivačkoj Skupštini Obrtničke komore Zagreb, 13. veljača 1995. godine

– za proizvodno zanatstvo – za uslužno zanatstvo – za ugostiteljstvo i turizam – za trgovinu – za prijevoz osoba i stvari – za intelektualne usluge gospodarskog karaktera – za taksi usluge. Komora je u skladu sa zakonom organizirala i sudjelovala u odgoju, obrazovanju i osposobljavanju za potrebe obrtništva i poduzetništva.67 U konačnici, 21. prosinca iste godine, Skupština HOK-a donijela je Odluku o broju područnih obrtničkih komora i njihovu teritorijalnom obuhvatu. Odlukom je bio utvrđen broj, teritorijalni obuhvat, naziv i sjedište područnih obrtničkih komora koje su činile sastavni dio komorskog sustava. Naime 1. srpnja 1994. 14 područnih obrtničkih komora steklo je taj status na temelju Zakona o obrtu. No u postupku usklađenja sa Zakonom i Statutom HOK-a, 21. prosinca, osnovano je 19 županijskih područnih komora, a među njima je bila i Obrtnička komora Zagreb s teritorijalnim obuhvatom na prostoru Grada Zagreba i Zagrebačke županije.68 Na taj je način i definitivno ustrojen komorski sustav na razini Republike Hrvatske. Na temelju navedene Odluke, Zakona o obrtu i Statuta HOK-a 13. veljače 1995. održana je konstituirajuća sjednica Skupštine OKZ-a. Tada su u Radno predsjedništvo izabrani predsjednik i tajnik OKZ-a te Zlatko Cahun i Drago Vukušić, a u Skupštinu su ušli: 1. UO Zagreb: Antun Šporer, Milan Pavelić, Josip Pečanić, Krešimir Požnjak, Marijan Hudetz, Antun Bočkaj, Zvonko Protulipac, Ljubica Sabljić, Vinka Gojun, Zlatko Cahun 66 67 68

74

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 1994. godinu, siječanj 1995. Arhiv OKZ-a, Statut OKZ, 28. 9. 1994. Odluka o broju područnih obrtničkih komora i njihovom teritorijalnom obuhvatu, Narodne novine br. 2/95; M. Kolar – Dimitrijević (2002.), str. 62; „20 godina radimo s Vama za Vas“, Obrtničke novine, srpanj 2014., br. 154, str. 2.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Udruženje ugostitelja: Darko Belišić, Drago Vukušić Udruženje taksista: Velimir Brenko Udruženje prijevoznika: Ivan Gluhak Udruženje Sesvete: Franjo Dranjavčević Udruženje Velika Gorica: Damir Trčak, Dalibor Klarić Udruženje Samobor: Juraj Mlinar, Goran Prgin Udruženje Jastrebarsko: Petar Budinščak Udruženje Vrbovec: Rudolf Benčak Udruženje trgovaca: Jozo Letica, Mirko Domazet Udruženje Zaprešić: Ivan Vugrin Udruženje Dugo Selo: Mladen Fabrio Udruženje Sv. Ivan Zelina: Stjepan Premužić.

Ukupno se radilo o 27 članova. Osim njih, Upravni obor predložio je Skupštini i šest članova cehovskih grupa: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

Zanatstvo: proizvodno-uslužno: Ivan Obad Ugostiteljstvo: Pavao Anić Trgovina: Jadranka Drk Prijevoz: Željko Švedi Taksi usluge: Stanko Poslek Intelektualne usluge: Vladimir Živčić.

Antun Šporer

Ukupno su izabrana 33 člana Skupštine. Očekivalo se kooptiranje još šest članova tako da je broj trebao iznositi 39. Za mjesta predsjednika i potpredsjednika glasalo se za tri prijedloga. U prvom je za predsjednika trebao biti izabran Antun Šporer, a za potpredsjednika Rudolf Benček. U drugom prijedlogu Zlatko Cahun i Darko Belušić, a u trećem Drago Vukušić i Zlatko Cahun. Na kraju je za prvi prijedlog glasalo 16 članova skupštine te je za predsjednika OKZ-a bio izabran Antun Šporer, a za potpredsjednika Rudolf Benček. U Nadzorni odbor izabrani su Pavao Anić za predsjednika te članovi Štefanija Bičanić, Stjepan Bodalec, Franjo Sever i Ivan Masnjak. Za predstavnike u Skupštini HOK-a izabrano je 16 kandidata: Antun Šporer, Milan Pavelić, Josip Pečanić, Krešimir Požnjak, Marijan Hudetz, Ivan Obad, Pavao Anić, Velimir Brenko, Goran Prgin, Darko Šimunović, Damir Trčak, Franjo Sever, Mirko Papić, Mladen Blagus, Jozo Letica i Željko Švedi.69 Vrlo brzo nakon toga, 30. ožujka 1995., održana je 1. sjednica Skupštine OKZ-a. Tada je donesen poslovnik o radu Skupštine. Prema njemu, ukupan broj članova Skupštine bio je 39. Od toga broja, 27 članova biraju Skupštine udruženja 69

Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s konstituirajuće Skupštine OKZ-a, 13, 2. 1995.

75


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

obrtnika, a do šest članova kooptira Skupština iz redova strukovno-cehovskih grupa na prijedlog Upravnog odbora. Ostalih šest članova Skupštine biraju se iz redova trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca i poduzetnika. Skupština je konstituirana danom na koji je predsjednik sazvao prvo zasjedanje.70 Na sjednici su izabrana tri dopunska člana Upravnog odbora – Rudolf Benček, Josip Pećanić i Velimir Živčić. Prema tome, članovi Upravnog odbora bili su: Mladen Fabrio – UO Dugo Selo, Ladislav Režek – UO Jastrebarsko, Goran Prgin – UO Samobor, Franjo Drnjančević – UO Sesvete, Damir Trčak – UO Velika Gorica, Ivan Jakuš – UO Vrbovec, Ivan Vugrin – UO Zaprešić, Đuro Knez – UO Sv. Ivan Zelina, Antun Šporer – UO Zagreb, Milan Katalenac – UO Dubrava, Velimir Brenko – Udruženje autotaksi prijevoznika, Ivan Gluhak – Udruženje prijevoznika Zagreb, Valent Poturiček – Udruženje ugostitelja Zagreb, Jozo Letica – Udruženje trgovaca Zagreb Rudolf Benčak, Josip Pečanić, Vladimir Živčić.71 Na 4. sjednici Skupštine OKZ-a, 19. prosinca 1995., izabrani su članovi Disciplinske komisije Vladimir Živčić, Josip Pečanić, Mladen Azinović te njihovi zamjenici Marijan Hudetz, Milan Pavelić i Ljubica Sabljić. U obrazloženju za izbor komisije stajalo je da je do toga došlo u cilju provođenja i zaoštravanja mjera discipline na radu.72 Na temelju navedenih aktivnosti od 1993. do 1995. godine konačno je formiran komorski sustav koji funkcionira i danas. Put do toga bilo je izuzetno zahtjevan i određen nizom prepreka, no sustavom lobiranja na državnoj i lokalnoj razini, ustrajnošću obrtnika i njihova vodstva prema djelovanju ka zajedničkom cilju došlo je jedinstvene obrtničke organizacije na državnoj i lokalnoj razini koja je trebala omogućiti još kvalitetniji razvoj obrta. Dovršetak ustroja komorskog sustava poklopio se i sa završetkom Domovinskog rata što je obrtnicima otvorilo daljnje perspektive u njihovu radu. Važnost osnutka OKZ-a naglašavan je svake godine u povodu Dana obrtničke komore, manifestacije koja predstavlja jednu od njezinih najvažnijih aktivnosti. Na njoj, OKZ predstavlja svoj rad na razini jedne godine te dodjeljuje priznanja i nagrade uspješnim obrtnicima, udruženjima obrtnika, poslovnim partnerima, jedinicama lokalne samouprave, obrtničkim kulturno-umjetničkim i sportskim društvima te drugim pravnim i fizičkim osobama za važna poslovna dostignuća, za promicanje i potporu obrtništvu, očuvanje obiteljske tradicije te zasluge u razvoju i promicanju obrtništva. Tada se dodjeljuje Zlatna statua s pisanim priznanjem za postignute važne poslovne rezultate u obrtu, povećanje broja zaposlenih, očuvanje i unapređenje vještina i znanja deficitarnih, umjetničkih i tradicijskih obrta. Zatim Zlatni krug s pisanim priznanjem koji se dodjeljivao udruženjima obrtnika i institucijama za ostvarene posebne rezultate u zaštiti i promicanju obrtništva, obrtničkog obrazovanja, organizacija sajamskih priredbi, 70 71 72

76

Arhiv OKZ-a, Poslovnik o radu Skupštine OKZ, ožujak 1995. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 1. sjednice Skupštine OKZ, 30. 3. 1995. Arhiv OKZ-a. Stenografski zapisnik s 4. sjednice Skupštine OKZ-a, 19. 12. 1995.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Antun Šporer na izbornoj Skupštini

modnih revija te raznih drugih aktivnosti te fizičkim i pravnim osobama za važan doprinos razvoju, zaštiti i promicanju obrtništva. Zlatna diploma dodjeljivala se za dugogodišnji uspješan rad na promidžbi obrtništva, sudjelovanja na sajmovima i revijama te osobama koje su svojim radom pridonijele razvoju obrtništva Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Srebrna diploma uručivala se obrtnicima koji su neprekidno obavljali obrt dulje od 20 godina, za ostvareni doprinos u realizaciji pojedinačnih aktivnosti Komore, sudjelovanje u radnim skupinama, povjerenstvima i delegacijama te za humanitarni rad kojim se, uz osobni doprinos, promicao i OKZ. Priznanje Obrtnik branitelj / Obrtnica braniteljica dodjeljivalo se za uspješno poslovanje obrta i iskazano domoljublje. Priznanje Žena obrtnica dodjeljivalo se za postignute iznimne rezultate i uspjehe u poslovanju obrta. Nagrada Mladi obrtnik / Mlada obrtnica dodjeljivala se za budući doprinos u razvoju obrtničkog komorskog sustava i obrtništva u cjelini, za obrtnike početnike do 35. godine života. Priznanje Najstariji obrt dodjeljivalo se obrtima čija je tradicija dulja od 90 godina. Također se dodjeljivalo i priznanje Manduševac za poseban doprinos određenoj osobi ili instituciji za podršku radu komorskog sustava. Kontinuirano dodjeljivanje nagrada i priznanja predstavlja vrijedan pokušaj da se ukaže na važnost obrtništva u ukupnom gospodarskom razvoju Hrvatske.

77


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

RAZVOJ KOMORSKOG SUSTAVA DO 2000. GODINE Prvih pet godina djelovanja Obrtničke komore Zagreb bilo je razdoblje prilagodbe obilježeno završetkom Domovinskog rata i ulaskom u novo tisućljeće. Tadašnji predsjednik Antun Šporer bio je suočen s velikim izazovima u kojima se OKZ trebao profilirati u obrtničkom svijetu. Izgradnja sustava povjerenja u komorski sustav u vrijeme krize doista je bio znatan izazov za sve članove. Na tom putu su stajali veliki problemi. Na 4. sjednici Skupštine OKZ-a, 19. prosinca 1995., raspravljalo se o porezima. Obrtnici su tada bili opterećeni stopama doprinosa 10% više nego svi ostali gospodarski subjekti. Obrtnici su bili opterećeni sa 75%, a ostali sa 65%. Naglasak je bio i na sajmovima. Navedeno je da se što više obrtnika treba uključiti u sajamske aktivnosti, pogotovo u Zagrebu na Velesajmu. Antun Šporer, predsjednik OKZ-a, tada je naglasio: „Zadatak je ove Komore da u prvom redu poradimo na tome da omogućimo našim ljudima, ako treba neke i za ruku dovedemo na sajam, da tako kažem, da budu prisutni na sajmovima. I da ljudi shvate da je danas, u ovoj situaciji kada je teško nešto proizvesti, još teže prodavati, a najteže naplatiti, prva stepenica u tom dijelu prezentacije i borbe za tržište i prodaju proizvoda zapravo sajam.“73 Na tom su sastanku naglašene tri važne komponente u razvoju obrtništva: porezni sustav, sudjelovanje na sajmovima i međunarodna suradnja. To su trebali biti elementi koji su mogli dovesti do poboljšanja statusa obrtničke djelatnosti. No u to poslijeratno razdoblje gospodarska situacija je bila nestabilna, što se reflektiralo i na položaj obrtnika. Već na sjednici Skupštine OKZ-a 20. ožujka 1996. govorilo se o stanju obrtništva na temelju materijala „Stanje u obrtništvu za područje Obrtničke komore Zagreb“. Tada je istaknuto kako je ono bilo u najtežoj situaciji do tada.74 Unatoč tome, OKZ je radio na poboljšanju uvjeta rada obrtnika. Već prigodom proslave Dana HOK-a 1. srpnja 1997. naglašeno kako je u 1996. godini došlo do povećanja broja zaposlenih u obrtu i samostalnim profesijama za više od 14.000, a broj vlasnika radnji povećan je za 3300. Sabor je prvi put posvetio cjelodnevnu raspravu o stanju i mjerama za razvoj obrtništva. Prvi je put u proračunu Hrvatske usvojen iznos od 500.000 kuna za pomoć HOK-u u razvoju obrazovanja i informacijskog sustava. Nakon 30 godina prvi put su vraćeni i provedeni majstorski ispiti o stručnoj osposobljenosti. Tada su povelju HOK-a za dugogodišnji doprinos u organiziranju i promicanju hrvatskog obrtništva dobili i Rudolf Benček i Antun Šporer.75 U to vrijeme intenzivira se uspješna suradnja i s Gradom Zagrebom. Gradska skupština Grada Zagreba donijela je Program Zagreb 1997. – 2001. funkcioniranje i razvitak kojim je zacrtano da se gospodarski razvoj u Zagrebu prioritetno treba temeljiti na malim i srednjim poduzećima u industriji (industrijske radionice), poljodjelstvu, proizvodnom i uslužnom zanatstvu, ugostiteljstvu, hotelijerstvu, turizmu, financijskim, informativnim i poslovnim uslugama. Na temelju toga napravljen je Program poticanja razvitka malog gospodarstva koji 73 74 75

78

Arhiv OKZ. Stenografski zapisnik s 4. sjednice Skupštine OKZ-a, 19. 12. 1995. „Usvojeni dokumenti“, Obrtnički list, ožujak 1996., br. 32, str. 4. J. Šević, „Matica vraćena obrtnicima“, Obrtnički list, srpanj – kolovoz 1997., br. 47/48, str. 5-6.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

je donijela Gradska skupština na 8. sjednici održanoj 11. prosinca 1997. Svrha Programa bila je poticanje i osnivanje, započinjanje poslovanja, realizacije projekta i programa razvoja te restrukturiranje malih i srednjih trgovačkih društava i obrta, na način i prema uvjetima utvrđenim Programom. Njime su se pomagala mala i srednja trgovačka društva i obrtnici u početnim fazama poslovanja, podržavali su se kvalitetni projekti razvoja zasnovani na ekološkim prihvatljivim novim tehnologijama i visokokvalificiranom radu, podržavao se rad inovatora, omogućavalo povećanje zaposlenosti, posebice zapošljavanja mladih stručnjaka te stvaralo pozitivno okruženje za poduzetničku inicijativu. Programom je bilo predviđeno osnivanje Poduzetničkog centra – Zagreb d. o. o. koji bi bio usmjeren na mala i srednja trgovačka društva i obrt. Centar je svojim članovima trebao davati na korištenje organizacijsku i prostornu infrastrukturu pod povoljnim uvjetima, koji su se definirali pravilnikom. U tu svrhu razmišljalo se o kupnji Tvornice dugmadi d. o. o. u stečaju u Savskoj 166.76 Naslovna stranica Obrtničkog lista iz 1999. godine

Obrtnici su pozdravili akciju Hrvatske gospodarske komore pod nazivom Kupujmo­ hrvatsko. Namjera te akcije bila je „nacionalna homogenizacija oko strateških gospodarskih interesa i podizanje svijesti i ponosa o vlastitim vrijednostima i dosezima. Namjera je potaknuti hrvatske gospodarske subjekte bremenite nasljeđem prošlosti i direktno ili indirektno pogođene ratnim događanjima da prebrode izazove koji sa sobom neumitno donose buduća vremena – otvaranje Hrvatske prema svijetu i sve oštrija svjetska konkurencija, kao i pokrenuti efikasne regulacijske mehanizme nekontroliranog ulaska stranih proizvoda na naše tržište.“ Cilj je bilo stvaranje takvog gospodarskog okruženja u kojem će 76

„Krediti su samo dio Programa“, Obrtnički list, listopad 1998., br. 62, str. 6-7.

79


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

hrvatski proizvodi svojom kvalitetom, dizajnom i cjelokupnim pristupom staviti u ravnopravan položaj sa stranim, za hrvatskog kupca izuzetnog privlačnim proizvodima.77 U tom projektu su i obrtnici vidjeli svoju priliku za afirmaciju na tržištu. U to su vrijeme obrtnici upućivali i na nedorečenosti zakonskih okvira koji su bili vezani uz obrtništvo. Na 10. sjednici Upravnog odbora OKZ-a, 1. listopada 1996. raspravljalo se o prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o obrtu te je naglašeno kako je OKZ 11. rujna 1996. dobio poziv za izvanrednu sjednicu Upravnog odbora HOK-a za 12. rujna. Na dnevnom redu bila je rasprava o Izvješću o stanju i provedbi mjera za poticanje razvitka obrta i malog poduzetništva RH, te o Izvješću Vlade po zaključku Sabora. Izvanredna sjednica sazvana je nakon saznanja predsjednika HOK-a kako je obrtništvo bilo zaobiđeno u izradi Izvješća o stanju obrta i malog poduzetništva u RH. To se izvješće trebalo napraviti prije upućivanja Zakona o obrtu na drugo čitanje. U izradi toga dokumenta trebao je sudjelovati i HOK, koji je i napravio svoj Izvještaj o stanju obrtništva te ga proslijedio Ministarstvu gospodarstva. Ministarstvo je dostavilo svoje Izvješće o stanju u obrtništvu i malom poduzetništvu, kao i konačan prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu, Vladi i Saboru, a da o sadržaju dokumenta HOK nije imao nikakvih informacija. Kada su predstavnici HOK-a analizirali Izvještaj koji je poslan Vladi i Saboru, utvrđeno je kako ono nema prolaznu ocjenu. Uspoređeno je Izvješće Ministarstva i Izvješće koje je poslalo HOK. Tu je uočeno kako je u Izvješću HOK-a izneseno dosta krivih podataka, pogotovo statističkih podataka. Velika je greška bila u podacima Državnog zavoda za statistiku zbog nekvalitetnog vođenja podataka. Prema podacima toga Zavoda, bilo je oko 88.000 obrtnika. No prema podacima Ministarstva financija od svibnja 1996., bilo je 78.449 obrtnika koji su plaćali komorski doprinos.78 Jedan od problema bio je uvođenje PDV-a. Primjena je trebala započeti od 1. siječnja 1998. i to s jednom poreznom stopom. Zakon o PDV-u koji je donesen još polovinom 1995. godine utvrdio je jednu poreznu stopu od 22%. Njegovim uvođenjem trebalo je doći do ukidanja poreza na promet proizvoda i porez na promet usluga koji se još nazivao i ratnim porezom.79 Ispred HOK-a su smatrali kako je jedinstvena stopa mogla biti loša za pojedina obrtnička zanimanja, pogotovo ugostiteljstvo. Zbog toga je bila naručena studija o djelovanju PDV-a u obrtništvu kojom bi se uvidjela pozicija pojedinih obrtničkih struka u novom poreznom sustavu.80 Istovremeno s PDV-om počinjala je i primjena obaveznih registarskih blagajni, odnosno propisanih računa. Račun je morao imati matični broj prodavatelja i kupca ili matični broj firme.81 77

78 79 80 81

80

Jadranka Šević, „Kupujmo hrvatsko – naravno“, Obrtnički list, srpanj – kolovoz 1997., br. 47/48, str. 8-9. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 10. sjednice Upravnog odbora OKZ, 1. 10. 1996. Dražen Jambrović, „Obrtnici i PDV“, Obrtnički list, rujan 1997., br. 49, str. 4. Petar Sindičić, „Upoznavanje obrtnika“, Obrtnički list, rujan 1997., br. 49, str. 5. Jadranka Šević, „Nema razloga za strah“, Obrtnički list, rujan 1997., br. 49, str. 6.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Velika pažnja obrtnika bila je usmjerena i prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Nakon Drugog svjetskog rata sustav mirovinskog osiguranja ograničavao se na radnike te sudionike i žrtve rata. Izvan mirovinskog osiguranja ostalo je brojno seljaštvo i obrtništvo, dva socijalna sloja koja su u vladajućoj ideologiji tretirana kao ostatak klasnog društva, koja, s razvojem socijalizma, treba prevladati. Bilo je to u skladu sa socijalističkom doktrinom o dominantnoj ulozi radničke klase.82 Hrvatski obrtnici bili su osiguranici mirovinskog osiguranja na načelima ugovornog osiguranja od 1965. godine kada je formiran Mirovinski fond obrtnika.83 No, 1969. godine formira se „Zajednica invalidsko-mirovinskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika“. Mirovine su se financirale doprinosima osiguranika, a država je pomagala financiranjem.84 Godine 1980. uvedeno je i mirovinsko osiguranje individualnih poljoprivrednika. Nastala su tako dva nova sustava mirovinskog osiguranja, koja su se od radničkog osiguranja razlikovala po visini i načinu plaćanja doprinosa, ali i po znatno nižem iznosu mirovina koje su njihovi osiguranici ostvarivali.85 Do 1990. godine djelovala je Samoupravna interesna zajednica mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske.86 Od 28. studenoga 1990. djeluje Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika Hrvatske.87 Osamostaljenjem hrvatske države i hrvatsko mirovinsko osiguranje dobiva novi oblik, zadaće i izazove. Ukidanjem samoupravnih interesnih zajednica, neprimjerenih novom ustavnom uređenju, nositeljima mirovinskog osiguranja postaju javni fondovi, od kojih samo Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske ima vlastitu stručnu službu, koja obavlja poslove i za druga dva mirovinska fonda (obrtnički i poljoprivredni). Tu je službu naslijedio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.88 Razdoblje nakon 1990. karakteristično je po velikoj dinamici događanja u mirovinskom osiguranju, kao uostalom i u čitavoj hrvatskoj državi. Prije svega, trebalo je odmah u početku osigurati normativnu osnovu funkcioniranja i provedbe osiguranja u novostvorenoj državi, sukcesijom zakonodavstva i međunarodne regulative bivše federalne države. Nadalje, rat je ostavio svoje tragove i u provedbi mirovinskog osiguranja, onemogućenog na tada okupiranim područjima te u potrebi uređivanja zakonodavstvom statusa osoba pogođenih ratom (branitelji, prognanici). Istodobno, tih godina iniciran je i rad na mirovinskoj reformi, čija je prva faza započela 1998. donošenjem Zakona o mirovinskom osiguranju i njegovom provedbom od 1999. godine. Tim je zakonom osnovan i današnji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, čiji su 82

83 84 85 86

87

88

Vladimir Puljiz, „Hrvatski mirovinski sustav: korijeni, evolucija i perspektive“, Revija za socijalnu politiku, god. 14, br. 2, Zagreb 2007., str. 171. Zahtjevi hrvatskih obrtnika za buduću vlast, studeni 2007. Irena Polović, Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj, Završni rad, Karlovac 2017., str. 9. V. Puljiz (2007.), str. 171. Statut Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske; 29. 3. 1990. Statut Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika Hrvatske, 28. 11. 1990. V. Puljiz (2007), str. 175-176.

81


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

preteče bili Središnji ured za osiguranje radnika i ostali nositelji mirovinskog osiguranja koji su se u međuvremenu organizirali i provodili to osiguranje.89 U toj reformi obrtnici su izgubili znatna sredstva. Antun Šporer je još na sjednici Upravnog odbora OKZ-a, u srpnju 1997. godine, naglasio probleme oko realizacije obrtničkih zahtjeva u mirovinskom i invalidskom osiguranju. Bio je podnesen prijedlog Vladi da Uprava Fonda mirovinskog osiguranja bude u nadležnosti Upravnog odbora te je Vladi predan prijedlog članova Upravnog odbora i direktora Fonda.90 Na sjednici Zastupničkog doma Sabora RH, 24. rujna 1997., u raspravi o Prijedlogu zakona o mirovinskom osiguranju sudjelovao je i zastupnik Josip Šajnović, predsjednik HOK-a. Zakon o mirovinskom osiguranju predviđao je tada osnivanje jednog Zavoda za mirovinsko osiguranje čime bi se ukinuli dotadašnji fondovi mirovinskog osiguranja. U tadašnjem sustavu mirovinskog i invalidskog osiguranja u Hrvatskoj postojala su tri fonda – Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika RH (obrtnika), Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika i Fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika. Prijedlog zakona trebao ih je objediniti, kao i njihovu imovinu. Na taj bi način nestalo Republičkog fonda obrtnika koji je utemeljen još 1965. godine. Ujedno je fond tijekom godina stekao veliku imovinu, a u postupcima pretvorbe postao je i vlasnikom mnogobrojnih poduzeća ili udjela u njima.91 Zanimljivo je kako je taj fond do 1. siječnja 1999., kada na snagu stupa drugi zakon, imao odnos umirovljenika i zaposlenika 1:4,2 i svaki je mjesec ostvarivao suficit između šest i osam milijun kuna. Od 1. siječnja 1999. ta su sredstva ulazila u združeni Mirovinski fond na razini države, tako da su obrtnici uplaćivali sredstva koja su se trošila za mirovine drugih.92 Ukidanjem zasebnog obrtničkog fonda cijelom komorskom sustavu napravljena je znatna financijska šteta na koju su od tada obrtnici redovito ukazivali. Također je velika pažnja bila usmjerena i na Zakon o zakupu poslovnog prostora. Veći dio sjednice Skupštine OKZ-a od 3. travnja 1997. prošao je u raspravi o Zakonu o zakupu poslovnog prostora, koji je unio nemir posebno među zagrebačke obrtnike. Skupština je na temelju toga podržala zaključke sastanka zbora Udruženja obrtnika grada Zagreba od 26. veljače 1997. godine, na kojoj se raspravljalo o mogućim posljedicama primjene toga zakona. Antun Šporer, predsjednik OKZ-a, naglasio je kako je zakon donesen još krajem listopada prošle godine i stupio na snagu 5. studenoga iste godine, a da obrtnici nisu bili s tim upoznati. Zbog toga je bio prozvan i predsjednik HOK-a Josip Šajnović koji je ujedno bio i saborski zastupnik. Obrtnici su tražili izmjene zakona koji je za njih bio štetan. Tražili su da ih izjednači sa stanarima koji su mogli 89 90 91

92

82

http://www.mirovinsko.hr/default.aspx?id=536 „Više mjesta za rad“, Obrtnički list, srpanj – kolovoz 1997., br. 47/48, str. 4. Josip Šajnović, „Osnovati Zavod za mirovinsko osiguranje obrtnika“, Obrtnički list, rujan 1997., br. 49, str. 10. Jadranka Šević, „Izbore je odlučio stranački inženjering“, Obrtnički list, veljača – ožujak 1999., br. 66/67, str. 6-8.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

otkupiti stanove. Samo u Zagrebu bilo je 15.000 takvih prostora u kojima su bili obrtnici. Tražena je mogućnost privatizacije poslovnih prostora u društvenom vlasništvu, „jer je nelogično da se Hrvatska generalno zalaže za privatizaciju i tržišne zakone, a da to ne važi samo za poslovne prostore.“ Šporer je naglasio da u saborskim odborima u kojima se trebalo raspravljati o stvarima važnim za obrtništvo budu u predstavnici HOK-a. Naglašeno je kako HOK mora biti upoznat s takvim problemima, a ne da mora reagirati tek nakon donošenja zakona.93 Dana 6. ožujka 1997. godine, Vlada je na sjednici zatražila od Ministarstva pravosuđa tumačenje spornih odredbi zakona, a već idućeg dana obrtnici su sazvali tiskovnu konferenciju na kojoj su zaključili kako je neprimjereno da Vlada govori kako bi Zakon trebalo primjenjivati. Obrtnici su tada tražili priznanje do tada stečenih prava. Na kraju je primjena Zakona o zakupu poslovnog prostora bila odgođena na godinu dana na temelju inicijative HOK-a za izmjenu zakona.94 Nakon negativnih reakcija koje je izazvalo donošenje Zakona o zakupu poslovnog prostora u listopadu 1996. te energične inicijative obrtnika usmjerene na ugrađivanje mehanizama zaštite postojećih obrtnika zakupaca u prostorima u kojima je zakupodavac Grad Zagreb, Zastupničko je vijeće Sabora na svojoj 22. sjednici od 7. studenoga 1997. prihvatilo prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu poslovnog prostora. Glavna točka je bila ta da se na dotadašnje zakupnike neće primjenjivati licitacija za prostor. Ako je dotadašnji zakupnik prihvaćao uvjete natječaja te početni iznos zakupnine, mogao je ostati u tom prostoru.95 Uz problem zakupa poslovnih prostora veliki je problem bio i povrat oduzete imovine u kojoj su radili obrtnici. Na 8. sjednici Udruženja obrtnika OKZ-a održanoj 7. svibnja 1996. raspravljalo se o prijedlogu Zakona o denacionalizaciji i Zakona o vraćanju i odšteti oduzete imovine. To je bilo bitno i zbog povrata obrtničke zgrade u Zagrebu.96 Do 1999. godine dostavljeno je između 5 i 6 tisuća zahtjeva za povrat poslovnih prostora. U takvoj situaciji obrtnici su osim bez svojih prostora mogli ostati i bez posla. U tom slučaju nije postojala mogućnost prijave na Zavod za zapošljavanje, za razliku od radnika koji su kod njih radili. To je moglo dodatno naštetiti poziciji obrtnika u tom razdoblju.97 Tijekom 1998. godine OKZ je radio na aktivnostima vezanim uz niz zakona – Zakon o štedno-kreditnim zadrugama, Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, Zakon o turističkoj djelatnosti, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o platnom prometu u zemlji, Zakon o autorskom pravu, Zakon o otkupu poslovnog prostora, Zakon o bankama, Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o trgovini. Također je sudjelovao u izradi 93 94 95 96 97

„Prijedlog: privatizirati poslovne prostore“, Obrtnički list, travanj 1997., br. 44, str. 3-5. „Odgoda za godinu dana“, Obrtnički list, listopad 1997., br. 50, str. 13. Goran Čanković, „Rok produžen za još godinu dana“, Obrtnički list, studeni 1997., br. 51, str. 3. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 9. sjednice Upravnog odbora OKZ-a, 18. 7. 1996. Jadranka Šević, „Izbore je odlučio stranački inženjering“, Obrtnički list, veljača – ožujak 1999., br. 66/67, str. 6-8.

83


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

predzakonskih regulativa – Odluka o uvjetima plaćanja gotovim novcem, Pravilnik o polaganju majstorskih ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti, Pravilnik o polaganju pomoćničkih ispita, Pravilnik o uvjetima i načinu polaganja stručnih ispita za djelatnosti prijevoza u cestovnom prometu, Nacionalni program zapošljavanja, Pravilnik o izobrazbi odraslih. Ujedno se obavljeni razni sastanci s predstavnicima ministarstava, županija i gradova, a posebno s resorima gospodarstva i financija. Predstavnici HOK-a istaknuli su se u radu Udruge poslodavaca obrtnika, a posebno kod sklapanja Kolektivnog ugovora poslodavaca i zaposlenika u obrtu. Sudjelovali su u radu s predstavnicima Grada i Ministarstva na izradi Programa poticanja i razvitka malog gospodarstva te izradi programa za zapošljavanje razvojačenih branitelja. 98 Tijekom 1999. godine, OKZ je i dalje bio aktivan u sklopu zakonskih aktivnosti. Posebno su bili aktualni Zakon o otkupu poslovnog prostora u vlasništvu RH, općina i Grada Zagreba i Zakon o dopuni Zakona o zakupu poslovnog prostora. Pokrenut je postupak pred Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja za obrtnike optičare.99

Zgrada Matice hrvatskih obrtnika

Velik problem predstavljalo je i nekvalitetno kreditiranje poduzetničkih aktivnosti. Tijekom 1997. godine aktivnosti Komore bile su mjerene prema pronalaženja mogućnosti za kreditiranje obrtništva. Uspostavljena je suradnja s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj i Raiffeisenbank Austria d. d. kod koje su obrtnici dobili značajnije kredite. U aktivnosti kreditiranja obrtnika uključili su se Grad i Županija.100 U proračunu Grada Zagreba, 1997. godine, prvi put izdvojena su sredstva namijenjena za poticanje obrtništva i malog poduzetništva u iznosu od 25 milijuna kuna. Kamate za ta sredstva iznosile su 5% što su poslovne banke preko svojih kredita uvećavale za 3 do 4,5%, a razliku je trebalo podmiriti Gradsko poglavarstvo.101 Obrtnici su mogli koristiti i usluge Obrtničke štedno-kreditne zadruge, no u to je vrijeme dolazilo do promjene u zakonskim okvirima koji su ograničavali njezino djelovanje. OKZ je tijekom 1998. godine aktivno sudjelovao u raspravi oko Zakona o štedno-kreditnim zadrugama koji je bio na drugom čitanju s primjedbama koje je dala Komora. Komora je uputila amandman na članak 10. kojim se tražilo umjesto prethodne suglasnosti mišljenje Hrvatske narodne banke kod davanja dozvole za rad, na članak 28. kojim se tražilo smanjenje visine novčanih kazni te na neke druge članke. Svi amandmani komore bili su prihvaćeni, a u ožujku 1998. godine Zakon je bio donesen. Na temelju Zakona, Komora je napravila ogledni primjerak Statuta štedno-kreditne zadruge.102 Nakon toga je OKZ na 2. sjednici Skupštine, 26. rujna 1999., pokušao potaknuti obrtnike na učlanjenje u Zadrugu kako bi se moglo intenzivirati financiranje Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 1998. godinu, Zagreb, ožujak 1999. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 1999. godinu, Zagreb, ožujak 2000. 100 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ za 1997., ožujak 1998. 101 „U vlastitoj kući“, Obrtnički list, siječanj 1998., br. 53, str. 3. 102 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 1998. godine, ožujak 1999. 98 99

84


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

obrtničke djelatnosti.103 No ni to nije bilo dovoljno jer još uvijek nije postojao kvalitetan sustav financiranja. U to vrijeme dolazi i do povrata zgrade Matice hrvatskih obrtnika koja je bila sastavni dio obrtničkog identiteta. Povrat te zgrade obrtnici su doživjeli kao definitivan otklon od prethodnog razdoblja, no samim povratom nisu prestali problemi oko njezina upravljanja jer su se u vlasništvu nekretnina nalazile privatne osobe, ali i prostori Hrvatske gospodarske komore tako da povrat nije mogao biti ostvaren u cijelosti. Zgrada je bila vraćena 14. svibnja 1997. i od tada su se provodile aktivnosti vezane uz njezino preuzimanje i upravljanje.104 Na sjednici Upravnog odbora, u srpnju 1997. godine, definitivno je potvrđeno kako je došlo do povrata zgrade Matice hrvatskih obrtnika u Ilici 49. Vlasništvo nad zgradom dijelili su u jednakim dijelovima HOK i OKZ. 105 Na sjednici Upravnog odbora od 26. studenoga 1997. za nastavak daljnjih aktivnosti oko preuzimanja, korištenja i održavanja zgrade Matice hrvatskih obrtnika, sukladno sporazumu od 6. studenoga sve do sklapanja međuvlasničkog ugovora s upraviteljem, zadužena je privremena uprava, a Komorski ured HOK-a zadužen je za obavljanje poslova obračuna, naplate i plaćanja u vezi s održavanjem nekretnina sukladno sporazumu od 6. studenoga 1997.106 Do kraja te godine Komorski ured OKZ-a preseljen je na prostore drugog kata zgade Matice hrvatskih obrtnika te se krenulo s uređivanjem prostora na trećem katu kako bi se na taj način stvorili uvjeti za redovno djelovanje Komorskog ureda. Tada je donesena i Odluka o zaključenju ugovora o upravljanju zgradom te Odluka o zaključenju ugovora između HGK-a, HOK-a i OKZ-a.107 Kod preuzimanja zgrade Matice hrvatskih obrtnika pomogao je i Grad Zagreb koji je pronašao zemljište za gradnju zgrade Gospodarske komore Zagreb, koja je desetljećima koristila prostor Matice.108 UO OKZ-a sastao se 19. svibnja 1998. te je imenovao članove u zajedničku upravu s Hrvatskom obrtničkom komorom zgrade u Ilici 49. Tu su bili Antun Šporer, Mladen Vidošević, Vladimir Živčić i Josip Pećanić. 109 To su bili počeci upravljanja vraćenom obrtničkom imovinom.

Mladen Vidošević

Tada započinje i intenzivan proces informatizacije komorskog sustava u funkciji unapređenja obrtničke djelatnosti. Na 10. sjednici Upravnog odbora OKZ-a, 1. listopada 1996., raspravljalo se o uvođenju informacijskog sustava za potrebe hrvatskog obrtništva. Sustav se prvo počeo primjenjivati na području Zagreba u kontekstu obrtnog registra. Prvo je bilo obuhvaćeno deset najvećih udruženja, a manja su se trebala uključiti do travnja iduće godine. Svi koji su koristili sustav morali su imati osobu koja će raditi isključivo na njemu. Ujedno su morali imati Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik sa 2. sjednice Skupštine OKZ, 26. 5. 1999. Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik s 9. sjednice Skupštine OKZ-a, 22. 12. 1997. 105 „Više mjesta za rad“, Obrtnički list, srpanj – kolovoz 1997., br. 47/48, str. 4. 106 Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik s 16. sjednice Upravnog odbora OKZ-a, 26. 11. 1997. 107 Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik s 9. sjednice Skupštine OKZ-a, 22. 12. 1997. 108 „U vlastitoj kući“, Obrtnički list, siječanj 1998., br. 53, str. 3. 109 „Priprema za skupštinu“, Obrtnički list, svibanj 1998., br. 57., str. 3. 103 104

85


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

direktnu telefonsku liniju koja će se moći priključiti na sustav jer on morao biti vezan uz telefonsku liniju. To se radilo da bi uvođenjem obrtničkog registra komora mogla sama preuzeti naplatu komorskog doprinosa i na taj se način odvojila od Ministarstva financija.110 Tijekom preseljenja Komorskog odjela OKZ-a godine u zgradu Matice hrvatskih obrtnika krajem 1997., ostvareni su bolji uvjeti za postavljanje i usavršavanje kvalitetne mreže informacijskog sustava. Iako kompjutori nisu bili u svim udruženjima, već se tada vidio napredak, pogotovo u praćenju i ažuriranju podataka o broju obrtnika i ispunjavanju njihovih obveza u dijelu naplate komorskog doprinosa.111 No još uvijek je bilo problema u financiranju komorskog sustava zbog nedovoljno ažurnog provođenja naplate komorskog doprinosa, osnovnog izvora sredstava. 112 Upravo zbog toga bilo je nužno intenzivirati razvoj informatičkog sustava. Tijekom 1999. godine uspostavljena je povezanost Komore s udruženjima i HOK-om putem Hineta što je pridonijelo bržem protoku informacija. To je utjecalo i na kvalitetno sređivanje dokumentacije obveznika komorskog doprinosa. Sa svim Područnim uredima Porezne uprave Grada Zagreba i Zagrebačke županije uspostavljena je direktna suradnja. Preko njih izvršeno je više od 700 ažuriranja u Registru komorskog doprinosa. Ažuriranje se odnosilo na zaduživanje novootvorenih obrtničkih radionica, brisanje iz Registra s danom prestanka te otpis zaduženja komorskog doprinosa nakon prestanka obavljanja obrta… Napravljen je i ustroj Matične knjige licenci.113 Ujedno se tada polaže znatna pažnja informativnoj djelatnosti kod obrtnika. Formiranjem OKZ-a pokazala se potreba za jednim glasilom u kojem bi obrtnici prezentirali svoj rad. Rješenje je pronađeno u novinama Obrtnički list koje su bile glasilo Udruženja obrtnika grada Zagreba, a izlazile su od rujna 1993. godine. Od broja 31, u ožujku 1996. godine, te su novine postale i glasilo OKZ-a. Upravni odbor OKZ-a prihvatio je na svojoj sjednici od 7. ožujka 1996. godine inicijativu obrtnika i udruženja da se osigura informiranje članstva putem vlastitog informativnog glasila. Tada je donesena odluka da se uspostavi suradnja s Obrtničkim listom.114 Od 2000. godine OKZ svoje informacije počinje plasirati i putem Obrtničkih novina koje su bile glasilo HOK-a.115 Komunikacija s javnošću bila je uspostavljena i preko drugih medija, a sve u svrhu što kvalitetnije promocije obrtničke djelatnosti, ali i obavještavanja obrtnika o promjenama koje su se događale na gospodarskom i zakonodavnom planu. OKZ je u tom razdoblju i aktivan sudionik u razvoju školskog sustava vezanog uz obrazovanje obrtnika. Još od početka 1990. godine strukovno obrazovanje ulazi u novu fazu svoga razvoja. Tada dolazi do preobrazbe školstva ukidanjem obrazovnih programa iz razdoblja socijalizma te formiranjem novih. Cilj Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 10. sjednice Upravnog odbora OKZ-a, 1. 10. 1996. Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik s 9. sjednice Skupštine OKZ-a, 22. 12. 1997. 112 „Usvojeno izvješće o radu“, Obrtnički list, lipanj 1998., br. 58, str. 3-5. 113 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 1999. godinu, Zagreb, ožujak 2000. 114 „Obrtnički list glasilo Obrtničke komore Zagreb“, Obrtnički list, ožujak 1996., br. 31, str. 3. 115 Izvješće o radu OKZ za 2000. godinu, Zagreb, travanj 2001. 110 111

86


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

obrazovnih promjena bio je raskid sa socijalističkim obrazovnim modelom i ključnim socijalističkim ideološkim sadržajima, uz reafirmaciju nacionalnog identiteta i tradicionalnih vrijednosti.116 Važna promjena napravljena je u obrtničkom obrazovanju u kojem je uveden dvojni sustav uz korištenje njemačkih iskustava. Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja bila je odvojenost općeobrazovnog od stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naukovanja. Nastava stručno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvarivala se u obrtničkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktični dio naukovanja izvodio se kod obrtnika i u Obrtničkoj školi. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja u tome što je završetak naukovanja odvojen od općeobrazovnog dijela programa. Naukovanje je završavalo polaganjem pomoćničkog ispita.117 Ubrzo nakon obnove Hrvatske obrtničke komore, 1994. godine, započela je suradnja s Obrtničkom komorom za München i Gornju Bavarsku (HWK). Oni su pružili veliku potporu u organizaciji komorskog sustava, pri edukaciji majstora te uvođenju informacijskog sustava, a ujedno su osigurali i financijsku pomoć od dva milijuna DM.118 Od školske godine 1995./96. Ministarstvo prosvjete i športa, Ministarstvo gospodarstva i Hrvatska obrtnička komora pokusno uvode dvojni sustav obrazovanja za zanimanja u vezanim obrtima te se od tada školovanje za potrebe obrtništva izvodi i po jedinstvenom školskom sustavu obrazovanja i programima školovanja dvojnog sustava. Dvojni je sustav uveden uz korištenje iskustava i potporu već spomenute Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku.119 Još tijekom 1995. godine, prije uvođenja novog školskog sustava, došlo je do izrade nastavnih planova i programa naukovanja za zanimanja koja su navedena u listi vezanih obrta, donesen Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima u kojem je propisana odgovarajuća stručna sprema potrebna za obavljanje određenih obrta, Pravilnik o načinu ostvarivanja programa naukovanja i osposobljavanja za vezane obrte, programi o stručnoj osposobljenosti i nakon 30 godina ponovo u hrvatski školski sustav i gospodarstvo Hrvatske uveden je majstorski ispit. Programi za majstorske ispite sadržavali su tri bitna dijela koja svojim sadržajima upućuju na to kakav bi trebao biti profil budućeg obrtnika. Prvi dio programa vezan je uz gospodarska i pravna pitanja. Drugi dio odnosi se na podučavanje naučnika i sadrži elemente pedagogije, metodike i psihologije. Treći dio je izrada majstorskog rada i stručna teorija vezana uz određeno zanimanje. U Programu majstorskih ispita za 40 zanimanja bili su – klesar, fotograf, soboslikar-ličilac, bravar, elektroinstalater energetskih instalacija, zlatar, tesar, pismoslikar, elektromehaničar za kućanske aparate, obućar, autolimar, kuhar, slastičar, kemijski čistač, fasader, naočalni optičar, elektroinstalater signalnih instalacija, autoelektričar, pediker, mesar, mljekar, vodoinstalater, plinoinstalater, frizer, stolar, automehaničar, krovopokrivač, zidar, pletač, pekar, ortopedski Tihomir Žiljak, „Dvije faze obrazovne politike u Hrvatskoj nakon 1990. godine“, Andragoški glasnik Vol. 17, br. 1, 2013., str. 11. 117 Isto. 118 M. Kolar – Dimitrijević (2002.), str. 62; S. Tomić, „Kako smo dobili svoju komoru?“ Obrtničke novine, srpanj 2014., br. 154, str. 3. 119 Tihomir Žiljak (2013.), str. 11. 116

87


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

obućar, krznar, mlinar, puškar, strojobravar, urar, alatničar, tokar, staklar, instalater centralnog grijanja i klimatizacije.120

Početak majstorslih ispita 1996. godine

Tijekom 1997. godine u okviru Komore otvoren je i Ured za školstvo što je pomoglo u unapređenju nastave.121 Taj će ured tijekom 2000-ih godina imati znatan utjecaj na popularizaciju upisivanja u obrtnička zanimanja na razini srednjih škola. No u ovom početnom razdoblju preko Ureda su se odvijale pripreme za novu školsku godinu putem analiza interesa za pojedina zanimanja, broja upisanih učenika, načina izvođenja teorijske i praktične nastave… U tom razdoblju puno se radilo i na obrazovanju osoba koje su provodile praktičnu nastavu u školama, a u tome su pomagali i stručnjaci iz Bavarske. Na temelju te suradnje, 1. travnja 1997. godine predsjednici HOK-a i Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku, Josip Šajnović i Heinrich Traublinger, svečano su uručili certifikate o uspješno završenom osposobljavanju za multiplikatore, 48 hrvatskih obrtnika i učitelja praktične nastave u obrtničkim školama. Organizatori osposobljavanja bile su dvije navedene komore u sklopu realizacije projekta partnerstva između tih komora. Multiplikatori su osposobljavani u Hrvatskoj i Bavarskoj za zanimanja frizer, automehaničar i elektroinstalater. To su bili obrtnici čije su radionice kao uzorne bile odabrane za obavljanje praktične nastave učenika obrtničkih škola: 1. Automehaničari – Marin Dodig, Ivan Rašić, Josip Šarić, Franc Fišer, Pero Lale, Josip Štenc, Zdenko Šteib, Goran Vidaković, Željko Majer, Mate Štefanac, Mladen Miličević, Marko Dragičević, Dubravko Mihordin, Dragan Krehula i Branko Švara. 2. Elektroinstalateri – Vladimir Batrenjak, Nikola Bemcetić, Stjepan Bodor, Mladen Božić, Krunoslav Čajić, Zoran Čerti, Damir Čolig, Dubravko Ferger, Boris Jurčić, August Košutić, Josip Matkov, Ivo Miloslavić, Stanko Paunović, Božidar Petković, Darko Petrović i Zdenko Obad. 3. Frizeri – Vinka Gojun, Milan Fadljević, Božica Turić, Danilo Krt, Josipa Pahić, Branko Bičanić, Božica Dedić, Natalija Vidas, Marija Car, Nada Miškić, Nadja Kaić, Natalija Šironja, Dragica Mayer, Katica Vukoja, Gordana Mihaljević i Gordana Jukić.122 U veljači 1998. godine izrađen je Pravilnik o polaganju pomoćničkog ispita. U okviru priprema za provođenje Pravilnika održana su dva seminara za obrtničke škole i područne obrtničke komore. Na jednom od njih predavačica je bila i D. Köbler, savjetnica u HWK za München i Gornju Bavarsku. U okviru suradnje s Ministarstvom prosvjete i športa radilo se na ustroju kriterija za upise u školsku godinu 1998./99. U kontekstu obrazovanja naglasak je stavljen na školovanje Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 1995., veljača 1996. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ za 1997., ožujak 1998. 122 „Bolji rad s učenicima“, Obrtnički list, travanj 1997., br. 44, str. 12-13. 120 121

88


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

multiplikatora i tandem-seminare u kojima su bili uključeni obrtnici iz OKZ-a. Bili su uključeni u školovanje multiplikatora za zanimanja soboslikar-ličilac, zidar, instalater grijanja i klimatizacije. U okviru toga održan je i prvi seminar u BTZ-u Traunstein o programima praktičnih seminara te seminar radne pedagogije od 18. do 22. svibnja u Zagrebu. Nakon školovanja multiplikatora u zanimanjima frizer, automehaničar i elektroinstalater, stolar i strojobravar organizirani su i seminari u Münchenu i Zagrebu za sljedeća zanimanja – krojači za žensku odjeću u veljači 1998. godine u Münchenu, krojači za žensku odjeću, zidari, soboslikari i ličioci, instalateri grijanja i klimatizacije – radna pedagogija (predavač Schreyer) u Zagrebu i pripremni seminar za programe obrazovanja multiplikatora 29. ožujka do 1. travnja 1998. godine u Trausteinu. U Zagrebu je 22. svibnja održana svečanost dodjele certifikata multiplikatorima u zanimanjima stolar i strojobravar. Multiplikatorski seminari u Traunsteinu organizirani su za zanimanja instalater grijanja i klimatizacije, soboslikar-ličilac i zidar. Osim tih seminara organizirani su tandem-seminari za stolare, strojobravare te krojače (održan od 27. do 29. listopada 1998. u Zagrebu) na kojem su sudjelovali multiplikatori krojači ženske odjeće, stručni učitelji iz škola i naučnici.123 Iste godine dolazi do prvih ispitivanja vezanih uz dualni obrazovni sustav. On je od 1995. do 1998. godine pokusno uveden s ciljem provjera mogućnosti realizacije programa za zanimanja u domaćim uvjetima s obzirom na opremljenost škola i spremnost obrtnika za prihvat naučnika. Nakon tri godine pristupilo se provjeri rezultata. Na anketi od oko 1000 ispitanika – naučnika, ravnatelja, nastavnika i obrtnika kod kojih su naučnici bili na naukovanju, utvrđeno je kako je probnu primjenu dvojnog sustava obrazovanja moguće uspješno primijeniti u Hrvatskoj. Škole su ukazale na poteškoće u organiziranju nastave zbog realizacije dvaju programa za isto zanimanje kroz dva sustava obrazovanja. Kod sustava obrazovanja naglašeno je kako bi trebalo početi stvarati uvjete za izgradnju obrazovnih tehnoloških centara. Oni su pored obrazovne funkcije u redovnom sustavu obrazovanja bili i u funkciji priprema za majstorske ispite, specijalizaciju i transfere novih tehnologija. U financiranju izgradnje trebali su, osim obrtnika, sudjelovati i država i drugi subjekti zainteresirani za obrazovanje.124 Tijekom školske godine 1998./1999., dvojni sustav obrazovanja još uvijek nisu prihvatile sve škole, te se od 1420 slobodnih naučničkih mjesta u licenciranim obrtničkim radionicama u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji upisalo tek 350 učenika i to za zanimanja frizer, fotograf, automehaničar, soboslikar-ličilac i krojač. Obrazovanje na klasičan način za obrtnička zanimanja praktičnu je nastavu realizirao u obrtničkim radionicama pa su se u istoj radionici mogli naći učenik upisan po dvojnom sustavu izobrazbe i učenik koji se obrazuje na klasičan način. Ujedno je OKZ do 31. prosinca 1999. godine sudjelovao u pripremi lista slobodnih naučničkih mjesta za školsku godinu 2000./2001. To je napravljeno istraživanjem kod svih licenciranih obrtničkih radionica čiji su 123 124

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 1998. godinu, Zagreb, ožujak 1999. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 1998. godinu, Zagreb, ožujak 1999.

89


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

S dodjele svjedodžbi prvim majstorima, 1997. godine

vlasnici odlučili primiti ukupno 1293 naučnika u prve razrede po dvojnom sustavu obrazovanja. Bilo je vidljivo kako je dvojni sustav još uvijek imao problema. Zbog toga je utvrđeno kako je bilo potrebno organizirati stručne skupove za pedagoge škola, stručne učitelje u obrtničkim radionicama i nastavnike stručno-teorijskog dijela nastave u školama.125 Osim razvoja srednjoškolskog sustava, OKZ je radio i na promicanju stručnog osposobljavanja za pojedina obrtnička zanimanja. Sredinom 1998. godine, 34 osobe položile su ispit o stručnoj osposobljenosti za djelatnosti koje su bile predviđene po nomenklaturi zanimanja. Od 34 osobe, 19 je bilo vezano uz pripremu jela i pića, odnosno ugostiteljstvo. Za pripremu bureka i pizza bile su četiri osobe. To znači da je u ugostiteljstvu bilo ukupno 23 osobe. Za cvjećare aranžere tri su osobe položile ispit, dva galanterista, mehaničar za bicikle i tri vulkanizera. Ispiti su se polagali nakon što su kandidati odslušali fond od 100 sati za stručno osposobljavanje i to na Otvorenom učilištu u kojem su organizirani i ispiti. U ispitnoj komisiji bili su predstavnici Otvorenog učilišta, Ministarstva gospodarstva i OKZ-a. Nakon toga je prvi put napravljena svečanost dodjele svjedodžbi.126 Tijekom 1998. godine, objavljen je Pravilnik o polaganju majstorskih ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti koji je bio upotpunjen novim rješenjima čime je poboljšanja kvaliteta izvođenja ispita. Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama br. 26, 25. veljače 1998. godine.127 Prema njemu, OKZ je trebao imenovati tajnika Komisije za polaganje ispita sa zadatkom da prati rad Komisije. Sada je polaganje majstorskih ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti bilo isključivo u ingerenciji HOK-a i to se moralo odvijati u okviru komorskog sustava. Zbog toga je OKZ trebao imenovati predsjednika i zamjenika komisije. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 1999. godinu, Zagreb, ožujak 2000. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 9. sjednice Upravnog odbora OKZ, 18. 7. 1996. 127 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 1998. godinu, Zagreb, ožujak 1999.

125

126

90


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

OKZ ih je predlagao u dogovoru s udruženjima i dostavljao Upravnom odboru HOK-a na potvrđivanje. U komisijama je bilo oko 300 ljudi. Isto tako je OKZ bio dužan postaviti i tajnicu, a predložena je Nana Milatić, službenica Ureda za školstvo.128 Na taj je način uspostavljen i kvalitetan sustav za obrazovanje i stručno usavršavanje odraslih osoba kao element cjeloživotnog obrazovanja. Majstorski ispiti imali su veliku ulogu u promociji obrtničkih zanimanja i pozicioniranju obrtnika u gospodarskom sustavu države. Ujedno su imali i znatnu ulogu u podizanju ugleda komorskog sustava. Zbog toga su 22. siječnja 1997. u Velikoj dvorani Matice hrvatskih obrtnika svečano uručene majstorske diplome pedesetero zagrebačkih obrtnika129 koji su prvi nakon više od 30 godina položili ispit i stekli taj obrtnički naslov.130 Intenzivirale su se i aktivnosti vezane uz sajmove kao sustavnu promidžbu hrvatskih obrtničkih proizvoda u zemlji i inozemstvu. OKZ je u cilju kvalitetne promocije obrtništva poticao sudjelovanje na sajamskim priredbama poput Međunarodnog sajma obrtništva u Münchenu, Međunarodnog sajma obrtništva na Zagrebačkom velesajmu, Međunarodnom proljetnom i jesenskom sajmu u Grazu te Međunarodnom sajmu obrta u Celju. Najveći propagator sudjelovanja na sajmovima bio je Rudolf Benček, koji je smatrao kako je to najbolji i najjeftiniji način da se pokaže proizvod i privuku novi kupci.131 Na 39. Sajmu obrta na velesajmu OKZ je zakupio 30 m² uređenog prostora.132 Taj se sajam održavao u novom terminu – od 11. do 15. lipnja 1997., a do tada su obrtnici izlagali u terminu proljetnog i jesenskog Velesajma, pa je dobivanjem posebnog termina taj sajam trebao prerasti u zasebnu manifestaciju. To je bilo prvo samostalno predstavljanje obrtnika i malih poduzetnika na međunarodnom sajmu obrtništva u Zagrebu.133 Na kraju je na sajmu bilo ukupno 293 izlagača, od čega 51 inozemni iz 10 zemalja Europe, na prostoru od 5000 m². No pokušaj da se sajam izdvoji u zaseban termin pokazao se kao promašaj jer se pokazalo kako lipanj nije bio pogodan za održavanje sajma. Stoga je odlučeno da se ipak vrati u proljetni termin. Nije bilo ni dovoljno domaćih izlagača, a Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 18. sjednice Upravnog odbora OKZ, 19. 5. 1998. Stolari Silvio Oreški, Saša Jurica; postolari Ivan Rubčić, Josip Crnković; vodoinstalater Stjepan Borščak; strojobravar Zvonko Rumenjak; soboslikar-ličilac Vlatko Čosić, Milan Matijević; Bravar Gabrijel Kralj; instalater centralnog grijanja i klimatizacije Zvonko Rumenjak; automehaničar Mario Stanković; plinoinstalater Bartul Pavičić, Stjepan Borščak; Krznar Vesna Štefančić; elektromehaničar za kućanske aparate Zvonko Rumenjak; elektroinstalater energetskih instalacija Petar Gundić, Krešimir Fakin; Tokar Milan Koletić; zlatar Vlado Crkvenac; kozmetičar Martina Drljan, Marija Miščević, Sanja Dunjko, Danica Šuput, Štefanija Bičanić, Marijana Nežić, Ksenija Primorac, Nada Cerovečki, Lajla Kružić; optičari Ivan Biruš, Nadja Arlant, Eduard Kobačić, Ana Katanica, Zdravko Beljan, Mirica Baršić, Vesna Đira, Jasenka Juriša – Pomykalo, Danica Damjanović Glegl; krovopokrivači Joso Požega, Zlatko Laljak; zidar Joso Požega; autoelektričar Bojan Knez; tesar Mirko Novak; klesari Đurica Mikić, Anto Kljaić; fotografi Siniša Velnić, Milivoj Gunc, Iva Puljević, Aleksandar Pracević; trgovci Ljubica Cvetnić, Snježana Tepeš. 130 „Prva generacija majstora“, Obrtnički list, veljača 1997., br. 42, str. 3. 131 „Aktivnosti na promidžbi obrtništva“, Obrtnički list, travanj 1997., br. 44, str. 6. 132 „Zapažen uspjeh naših izlagača“, Obrtnički list, travanj 1997., br. 44, str. 10. 133 Jure Milinović, „Sve više stranih izlagača“, Obrtnički list, svibanj 1997., br. 46, str. 3. 128 129

91


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

medijsko praćenje bilo je ispod nivoa takve manifestacije. U Obrtničkom listu tada je naglašeno kako je to dobra pouka čelnicima Komore „da posvete ubuduće veću pažnju medijima i da ubuduće agresivnije i organizirano nastupaju prema njima“. Kao dobra strana sajma apostrofirane su popratne aktivnosti – predavanja i prezentacije. Također je naglašeno kako je i prezentacija obrazovanja za potrebe obrtništva bila kvalitetna. Na sajmu je OKZ dobio priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa na sajmu.134 Na sajmu su se obrtnici sastali s ministrom gospodarstva Nenadom Porgesom kojem su iznijeli svoje probleme – Zakon o štedno-kreditnim zadrugama, Zakon o zakupu poslovnog prostora, kreditiranje.135 Sve su to bile teme koje su bile aktualne već nekoliko godina, a u velikoj su mjeri utjecale na razvoj hrvatskog obrtništva. Na 40. sajmu obrtništva 1998. godine, koji je vraćen u proljetni termin, bilo je organizirano dosta popratnih sadržaja. Kolektivno su nastupili obrtnici iz Thüringena, održano je predavanje Uloga i značaj komorskog poduzeća Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku, Ured za gospodarstvo Grada Zagreba predstavio se s temom Program poticanja poduzetništva – primjer poticanja poduzetništva u gradu Zagrebu i usklađivanje obrtnog registra. Muzej za umjetnost i obrt organizirao je izložbu starih satova, a modnu reviju radne i zaštitne odjeće prezentirali su učenice Obrtničke škole iz Siska.136 Taj je sajam bio najuspješniji od svih dotadašnjih. Izlaganje je bilo usmjereno u okviru područnih obrtničkih komora koje su uspjele skupiti određen broj obrtnika: „Takav način izlaganja, međutim, treba promatrati kao nužan međukorak u profiliranju ukupne obrtničke svijesti o potrebi suvremenog načina poslovanja, u kojem sajamsko izlaganje predstavlja važnu kariku u građenju marketinškog pristupa u poslovanju.“137 Iduće godine održan je 41. Međunarodni sajam obrtništva na Zagrebačkom velesajmu. Tada je organizirano izlaganje pod nazivom Euro je tu! te okrugli stol Kreditiranje poduzetnika i obrtnika. Zatim je tu bio i 2. stručni skup Inovator poduzetnik – Komercijalizacijom inovacija do uspješnog gospodarstva.138 Prvi put su na tom sajmu uručene nagrade Ministarstva gospodarstva najboljem poduzetniku (Vrijedne ruke) i nagrade najboljem stručnom učitelju, najboljoj školi i najboljem učeniku (Šegrt Hlapić). OKZ je dobio nagradu za visoku razinu ukupnog nastupa.139 Nagradu Vrijedne ruke dobio je ing. Zvonko Rumenjak iz Sesveta za proizvod RP Modul 3000 HUMA, za zamrzavanje cijevi sustava centralnog grijanja pri sanaciji.140

„Idući sajam – u proljeće“, Obrtnički list, lipanj 1997., br. 47, str. 4. „Ministar je dao broj faksa“, Obrtnički list, lipanj 1997., br. 47, str. 8. 136 „Bogat program aktivnosti“, Obrtnički list, travanj 1998., br. 56, str. 7. 137 „Najuspješniji sajam do sada“, Obrtnički list, svibanj 1998., br. 57, str. 6. 138 „Uključivanje obrtnika u tržišnu utakmicu“, Obrtnički list, travanj 1999., br. 68, str. 4. 139 J. Š., „Uspješno, ali ne kao prije“, Obrtnički list, lipanj 1999., br. 69, str. 12. 140 R. F., „Najbolji poduzetnik“, Obrtnički list, lipanj 1999., br. 69, str. 13. 134 135

92


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

OKZ je poticao i druga udruženja obrtnika iz svoga sustava za organiziranjem sajamskih aktivnosti. U Zaprešiću je 15. do 17. listopada 1999. održan Prvi sajam gospodarstva u sklopu „Jelačićevih dana“ koji je organizirao UO Zaprešić pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva Grada Zaprešića i Obrtničke komore Zagreb. Na njemu je sudjelovalo 115 izlagača.141 Ujedno je pokušavao poticati svoje obrtnike na sudjelovanje na inozemnim sajmovima. Tu su se javljali znatni problemi u nastupu obrtnika. Na 13. sjednici Upravnog odbora OKZ-a, 3. travnja 1997., Rudolf Benček govorio je o sudjelovanju na 49. obrtničkom sajmu u Münchenu na kojem je ispred HOK-a bio zadužen za organiziranje nastupa hrvatskih izlagača. On je naveo kako je ispred komore na sajmu bilo tek osam obrtnika. Kao negativnu pojavu naglasio je kako njemački interesenti nisu dobili ponude ili odgovore na svoje upite od hrvatskih obrtnika. Iako je HOK poslao pismo izlagačima da se na svaki upit očituju, a ako to ne mogu da se obrate HOK-u za pomoć.142 Već na 50. sajmu u Münchenu, 1998. godine, sudjelovao je 21 obrtnik iz OKZ-a. HOK je za sajam napravio katalog proizvoda za sve izlagače. To je napravljeno jer su do tada obrtnici stizali nespremni na sajam bez propagandnog materijala.143 Na tom tragu bio je i prijedlog Vladimira Živčića, na 10. sjednici Skupštine OKZ-a, 28. svibnja 1998. godine, da se zbog potrebe bolje promidžbene aktivnosti obrtnika treba napraviti katalog obrtništva u kojem bi se javnost upoznala s obrtnicima i njihovim proizvodima. Jedan takav katalog je UO grada Zagreba objavio još 1995. godine.144 Zasigurno je ovo razdoblje bilo prijelazno za obrtnike u kontekstu njihova sudjelovanja na domaćim i stranim sajmovima. To je bilo vrijeme kada prodaja robe još nije bila vezana uz digitalne tehnologije i posebno internet stoga je predstavljanje proizvoda u javnosti bilo od velike važnosti. Pogotovo je to bilo važno u inozemstvu jer su hrvatski obrtnici mogli doći u doticaj sa stranim tržištima i obratno. U to je vrijeme došlo do nekoliko promjena u vodstvu OKZ-a. Na Skupštini održanoj 22. prosinca 1997. godine za novu dopredsjednicu izabrana je Jadranka Drk nakon ostavke Rudolfa Benčeka na to mjesto. Za predsjednika Nadzornog odbora umjesto preminulog Pave Anića izabran je Drago Vukušić.145 Dana 26. studenoga 1997. održana je 16. sjednica Upravnog odbora OKZ-a na kojoj je u Upravni odbor ušao novi predsjednik UO-a Dugo Selo, Vladimir Bodalec, umjesto Mladena Fabrija. 146 Dana 25. veljače 1998. održana je 17. sjednica Upravnog odbora OKZ-a na kojoj je prvi put sudjelovao tajnik UO-a Ivanić Grad, Drago Vnučec, koje je sada zbog novog ustrojstva pripadalo u strukturu OKZ-a. Umjesto Pavla Anića na mjesto predsjednika strukovne zajednice u HOK-u bio je izabran Darko Belušić.147 „Prvi sajam gospodarstva“, Obrtnički list, prosinac 1999., br. 73, str. 18. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 13. sjednice Upravnog odbora OKZ, 3. 4. 1997. 143 „Zadovoljni poslovnim rezultatima“, Obrtnički list, travanj 1998., br. 56, str. 8. 144 Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 10. sjednice Skupštine OKZ-a, 28. 5. 1998. 145 „Usvojeno izvješće o radu“, Obrtnički list, lipanj 1998., br. 58, str. 3-5. 146 Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik sa 16. sjednice Upravnog odbora OKZ-a, 26. 11. 1997. 147 Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik sa 17. sjednice Upravnog odbora OKZ-a, 25. 2. 1997.

141

142

93


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Početkom 1999. godine došlo je do prvih izbora nakon formiranja OKZ-a 1995. godine. Tada je na mjesto predsjednika ponovno bio izabran Antun Šporer. Kao protukandidat se pokušao nametnuti Zlatko Cahun, no od 17 udruženja 15 je podršku dalo Šporeru, a samo dva su bila protiv.148 Dana 16. veljače 1999. održana je konstituirajuća sjednica Skupštine OKZ-a. Izabrani članovi skupštine bili su: Antun Šporer, Milan Pavelić, Krešimir Požnjak, Josip Pećanić, Marijan Hudetz, Antun Bočkaj, Zvonko Protulipac, Ljubica Sablić, Vinka Gojun, Josip Žuglić, Ivan Obad, Vladimir Živčić, Željko Švedi, Ivan Novak, Jadranka Drk, Tereza Andrić, Marija Subota, Antun Buneta, Mirko Domazet, Darko Belušić, Drago Vukušić, Zlatko Maurović, Branko Bolanča, Velimir Brenko, Marijan Iveković, Miroslav Đud, Milan Katalenac, Josip Trupec, Robert Pugar, Pavao Budinščak, Hazim Đenđo, Goran Prgin, Zvonko Rumenjak, Miroslav Čihak, Damir Trčak, Dalibor Klarić, Dragutin Škrlec, Ivan Vugrin i Ivica Vugrin. Predsjednik OKZ-a bio je Antun Šporer, a dopredsjednik Damir Trčak u mandatnom razdoblju 1999. – 2004. Za predsjednika Nadzornog odbora bio je izabran Ivan Masnjak, a za članove Ljubica Sablić, Štefanija Bičanić, Milan Pavelić i Franjo Drenjančević. Predloženo je da u Upravni odbor uđu predstavnici Ceha intelektualnih usluga (Ivan Obad) i Ceha proizvodnog i uslužnog zanatstva (Vladimir Živčić). Tako se Upravni odbor sastojao od 17 članova. Kao predstavnici OKZ-a u Skupštinu HOK-a ušli su Antun Šporer, Josip Pećanić, Milan Pavelić, Krešimir Požnjak, Marijan Hudetz, Ivan Obad (svi UO Zagreb), Jadranka Drk, Mirko Domazet (svi Udruženje trgovaca Zagreb), Darko Belušić, Drago Vukušić (svi Udruženje samostalnih ugostitelja Zagreb), Velimir Brenko (Udruženje autotaksi prijevoznika Zagreb), Pavao Budinščak, Udruženje obrtnika Jastrebarsko, Goran Prgin (Udruženje obrtnika Samobor), Franjo Drenjančević (UO Sesvete), Damir Trčak (UO Velika Gorica), Mirko Papić (UO Zaprešić), Dragutin Škrlec (UO Dugo Selo, Dubrava, Ivanić Grad i Vrbovec), Željko Švedi (Udruženje prijevoznika Zagreb i Udruženje obrtnika Sv. Ivan Zelina).149 Na 2. sjednici Skupštine OKZ-a, 26. svibnja 1999. izabran je i treći član Upravnog odbora OKZ-a, Josip Pećanić iz UO-a grada Zagreba. Umjesto Milana Pavelića koji je otišao u mirovinu, za člana Skupštine i Nadzornog odbora izabran je Vladimir Crkvenac, zlatar iz Zagreba. Umjesto Pavelića koji je bio i član Skupštine HOK-a bio je izabran Mato Topić, vodoinstalater iz Zagreba.150 Na 3. sjednici Skupštine OKZ-a, 28. rujna 1999. godine došlo je do novih promjena u Skupštini. Zbog promjena u Udruženju autotaksi prijevoznika umjesto dotadašnjih članova Skupštine u nju su ušli Krunoslav Lonjak, Zlatko Ivrlač i Igor Ukalović. Zbog smrti potpredsjednika OKZ-a Damira Trčka umjesto njega izabran je Ivan Petko, također iz UO-a Velika Gorica.151 Nakon izbora, 28. rujna 1999. dolazi i do donošenja novog Statuta OKZ-a. Prema njemu, cehovi su oblik strukovnog povezivanja na razini Komore radi Jadranka Šević, „Izbore je odlučio stranački inženjering“, Obrtnički list, veljača – ožujak 1999., br. 66/67, str. 6-8. 149 Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik s konstituirajuće sjednice Skupštine OKZ-a, 16. 2. 1998. 150 Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 2. sjednice Skupštine OKZ-a, 26. 5. 1999. 151 Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 3. sjednice Skupštine OKZ-a, 28. 9. 1999. 148

94


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

usklađivanja i rješavanja stručnih i cehovskih pitanja od zajedničkog interesa. Cehovi su se organizirali u OKZ-u tako da svaka strukovna grupa obuhvaća u pravilu jednu granu, a kada interes članica to zahtijeva, jednu skupinu ili jednu podskupinu. Na razini OKZ-a djelovali su ovi cehovi: – za proizvodno zanatstvo – za uslužno zanatstvo – za trgovinu – za prijevoz osoba i stvari – za intelektualne usluge gospodarskog karaktera – za taksi usluge. U kontekstu obrazovanja naglašeno je kako OKZ sudjeluje i u odgoju, obrazovanju i osposobljavanju za potrebe obrtništva i poduzetništva. Sudjeluje u izradi odgojno-obrazovnih programa naukovanja, majstorskih ispita i ispita stručne osposobljenosti, organizira i provodi licenciranje obrta za stjecanje prava primanja naučnika na naukovanje, prati razvoj zanimanja u obrtništvu i malom poduzetništvu, organizira praćenje naukovanja i poduzima mjere za njegovo poboljšanje, organizira i provodi pomoćničke i majstorske ispite te ispite o stručnoj osposobljenosti, provodi statistička praćenja na području obrazovanja i osposobljavanja, a posebno vođenja evidencije o ugovorima o naukovanju, izdanim svjedodžbama, diplomama i potvrdama o pomoćničkom i majstorskom ispitu te o stručnoj osposobljenosti, obavještava o obrtničkim zanimanjima te o mogućnostima školovanja i osposobljavanja, obavlja i druge poslove i zadatke u skladu sa Zakonom o obrtu, Statutom HOK-a i Statutom OKZ-a te drugim normativnim aktima. Te zadaće i poslovi ostvarivali su se preko odgovarajuće službe Komorskog ureda i udruženja obrtnika.

Božićna i novogodišnja čestitka Obrtničke komore Zagreb iz 1996. godine

Sredstva za rad udruženja obrtnika, OKZ i HOK osiguravala su se i dalje iz doprinosa koje plaćaju članovi, prihoda od imovine, naknade za usluge koje obavlja Komora iz drugih izvora. Stopu doprinosa i osnovicu za obračunavanje doprinosa za svaku godinu određivala je Skupština OKZ-a. Stupanjem na snagu toga Statuta prestao je vrijediti Statut od 28. travnja 1994.152 Na temelju kvalitetnog rada i zastupanja obrtnika, dana 16. studenoga 1999. u Gradskoj skupštini u povodu Dana grada Zagreba Obrtničkoj komori Zagreb dodijeljena je Povelja Grada Zagreba.153 To je bila prva velika nagrada za OKZ od njegova osnivanja. Ona je bila pokazatelj kako su se obrtnici uspjeli kvalitetno predstaviti javnosti i nametnuti se u izgradnju komorskog sustava, ali i ukupnog gospodarskog sustava. Nagrada je ujedno bila dobar uvod za ulazak u novi milenij i nove izazove koji su bili pred komorskim sustavom. 152 153

Statut OKZ-a, 29. 9. 1999. „Šesnaestoga studenoga u Gradskoj skupštini u povodu Dana grada Zagreba Obrtničkoj komori Zagreb dodijeljena Povelja grada Zagreba“, Obrtnički list, prosinac 1999., br. 73, str. 8.

95


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

NOVO RAZDOBLJE 2000. – 2007. – RAZDOBLJE GOSPODARSKOG USPONA Novo razdoblje bilo je obilježeno velikim promjenama na političkom i gospodarskom planu koje su utjecale i na razvoj obrtništva. Ujedno je to bilo vrijeme uspona obrtništva te osnaživanja njegovih pozicija u ukupnom gospodarskom sustavu zemlje. Otegotnu okolnost predstavljali su zakonski i porezni okviri koji su bili naslijeđeni iz prethodnog razdoblja. Pokušaji da se oni izmijene u korist razvoja obrtništva bili su tek djelomični. U konačnici gospodarski uspon nije bio dovoljno dug da se obrtništvo razvije još kvalitetnije i da učvrsti svoje pozicije jer je već od 2008. godine započelo razdoblje gospodarske krize koja ne samo da je uzdrmala komorski sustav i dovela do opadanja broja obrtnika već je utjecala na ukupno gospodarstvo Hrvatske. U navedenom razdoblju došlo je do formiranja dviju vlada – jedna koju je predvodio SDP i druga koju je predvodio HDZ. Ujedno je to bilo razdoblje u kojem je na vlast u Gradu Zagrebu došao Milan Bandić. S druge strane u okviru OKZ-a došlo je do tri promjene vodstva pri kojima su kao predsjednici djelovali Ivan Petko, Mato Topić i Ivan Obad. Prvo je u novom izbornom razdoblju na vlast je došao SDP sa svojom koalicijom te je formirano Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva na čelu s ministrom Željkom Pecekom. Time su obrtnici prvi put dobili ministarstvo koje je trebalo zastupati isključivo njihove interese. Ministarstvo je odmah nakon formiranja pomoglo radu HOK-a, u 2000. godini s 1.500.000 kn. Ujedno je ministar Pecek naglasio kako je odlučeno da će se izmijeniti Zakon o obrtu s ciljem smanjenja porezne presije154 Ministarstvo je tijekom 2003. godine predstavilo Program razvoja malog gospodarstva 2003. – 2006. kao strateškog dokumenta Prema njemu, cilj razvoja obrtništva bio je da do kraja 2006. godine ima 106.200 obrtnika s 202.000 zaposlenika kod obrtnika. To se moglo ostvariti raznim poticajnim mjerama i jačanjem velikog gospodarstva koji bi koristio usluge obrtnika.155 Sve tu bili pozitivni znakovi od nove vlasti vezane uz razvoj obrtništva. Nakon toga dolazi do još jedne promjene na državnoj razini kada na vlast dolazi HDZ, 2003. godine. Tada se pokušalo riješiti nekoliko ključnih problema. Dana 26. studenoga 2004. godine, Sabor je konačno usvojio izmjene i dopune Zakona o zakupu poslovnog prostora koje su donosile dva bitna prava za obrtnike: Ivan Petko

1. Obrtnici zakupnici državnih i gradskih prostora mogli su obnoviti svoje ugovore o zakupu nakon isteka njihovog roka, i to bez natječaja. Zakupodavac im je bio dužan u roku od 60 dana prije isteka ugovora dostaviti na potpis novih ugovor o zakupu. 154 155

96

„Neophodna suradnja i dijalog“, Obrtnički list, travanj 2000., br. 76, str. 5. Cvitan Zeljko, „Četvrta sjednica Upravnog odbora OKZ“, Obrtnički list, rujan/listopad 2003., br. 105/106, str. 4.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

2. Država je mogla prodati poslovne prostore zakupnicima, a cijena i postupak bili bi određeni posebnom Uredbom Vlade RH, koju će ona donijeti u roku od 60 dana od stupanja na snagu Zakona. Tim Zakonom, samo je u Zagrebu od deložacije spašeno oko 1500 obrtnika, a ta brojka nije konačna jer se u suvlasništvu države nalazilo još 6000 poslovnih prostora. Obrtnici UOGZ-a i OKZ-a su zbog toga posebno zahvalili ministrici Vesni Škare Ožbolt za zalaganje kod donošenja ovog zakona. Time je nagrađena višegodišnja borba obrtnika za tu problematiku koja je započela još 1996. godine, čim se saznalo za donošenje Zakona o naknadi za oduzetu imovinu.156 No sporost provođenja toga zakona, ali i niz drugih uvjeta doveli su do toga da je 16. studenoga 2007. HOK održao okrugli stol pod nazivom Zahtjevi hrvatskih obrtnika za buduću vlast na kojem su pred parlamentarnim strankama izneseni obrtnički zahtjevi.157 Ti su zahtjevi prezentirani neposredno pred nove parlamentarne izbore te su upućivali na nezadovoljstvo obrtnika postojećom situacijom. Iz toga je bilo vidljivo kako promjene na političkom planu nisu u dovoljnoj mjeri zadovoljavale obrtnike koji su tražili bolje uvijete poslovanja i kvalitetniji odnos države prema njima. OKZ je u tom razdoblju pokušavao ostvariti što bolje uvijete poslovanja za svoje članove nizom aktivnosti. U OKZ-u je 2000. godine bilo 25.898 članova raspoređenih u udruženjima utemeljenim na strukovnim principima i na teritorijalnom principu. Najviše ih je bilo u UO-u grada Zagreba – 8687 obrtnika, a ukupno ih je u Zagrebu bilo 16.236, a u drugim udruženjima 9662 obrtnika.158 To je bio velik broj članova kojima je trebalo osigurati bolje uvjete na tržištu. Još na 4. sjednici Skupštine održanoj 15. prosinca 1999. kao glavne aktivnosti za 2000. godinu navedeni su nastupi na sajmovima, priredbama, osnaživanje cehova i sređivanje i ažuriranje evidencije obrtništva.159 Vjerojatno je jedan od većih zadataka bio sređivanje evidencije broja i strukture obrtništva jer je o tome ovisilo i financiranje komorskog sustava, ali i daljnja strategija razvoja. Sredstva za rad komore osiguravana su iz doprinosa koji su plaćali članovi Komore, prihoda od djelatnosti i drugih prihoda. Članice Komore su za Komoru plaćale 7,50 kn mjesečno doprinosa u paušalnom iznosu i 40% doprinosa od ostvarenog dohotka, odnosno dobiti. Na temelju toga u 2000. godini Komora je ostvarila prihod u iznosu od 3.392.861,37 kn.160 Radi što kvalitetnijeg povezivanja unutar komorskog sustava u cilju kvalitetnijeg pristupa informacijama, već je na 6. sjednici Skupštine OKZ-a, 25. svibnja 2000., naglašeno kako je uspostavljena povezanost Komore s udruženjima i HOK-om preko HINeta, što je pridonijelo boljem i bržem protoku informacija.161 Na 3. sjednici Upravnog odbora OKZ-a,

Mato Topić

Ivan Obad

„Zakon o zakupu poslovnog prostora“, Obrtnički list, prosinac 2004., br. 115, str. 3. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. 158 Izvješće o radu OKZ za 2000. godinu, Zagreb, travanj 2001. 159 Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 4. sjednice Skupštine OKZ-a, 15. 12. 1999. 160 Izvješće o radu OKZ-a za 2000. godinu, Zagreb, travanj 2001. 161 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 1999. godinu, ožujak 2000. 156 157

97


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

19. srpnja 2001., prihvaćen je Prijedlog Informacijskog sustava Obrtničke komore Zagreb i udruženja obrtnika te je Upravni odbor zadužio izabranu Radnu skupinu u kojoj su bili Miran Šoić, Marica Filipović, Danica Datković, Cvitan Zeljko i Jasenka Švast, da u daljnjoj razradi i izradi konačnog projekta poduzme dodatne potrebne aktivnosti u cilju proširenja baze podataka i sveobuhvatne softverske podrške informacijskog sustava Komore i udruženja obrtnika.162 U kvalitetnijoj organizaciji informacijskog sustava pomoglo je i Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva, koje je 30. siječnja 2002. predstavilo projekt Središnji obrtni registar, koji je sadržavao sve podatke upisane u obrtnom registru županijskih ureda za gospodarstvo, njihovih ispostava i središnjeg Ureda za gospodarstvo Grada Zagreba. Registar je trebao biti dostupan putem interneta.163 Na taj je način komorski sustav bio postupno moderniziran.

Miran Šoić

OKZ je sve to vrijeme ukazivao na probleme u poslovanju te na zakonske okvire koji su djelovali ograničavajuće i pokušavao ih rješavati zajedno s vlastima. Već na 5. sjednici Skupštine OKZ-a, 7. ožujka 2000., Tereza Andrić, članica Udruženja trgovaca, upozorila je na niz elemenata koji su štetili razvoju obrta. Ona je naglasila kako su poslijeratni zakoni „umjesto prosperiteta i poboljšanja poslovanja što bi za sobom povuklo i veće zapošljavanje donijelo zastoj i neizvjesnost, te gašenje radnih mjesta.“ Za nju je prvi veliki problem bio Zakon o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme Jugoslavije. Time je veliki broj obrtnika bio bačen na ulicu te nije uzeto u obzir njihovo dugogodišnje ulaganje u pojedine prostore. Zakon o zakupu poslovnog prostora „samo je produžio agoniju i razbio zakupnike obrtnike u nekoliko kategorija, te poslovnu neizvjesnost povećao prostorno i vrijednosno“. Ona je naglasila kako su ta dva zakona kršila elementarne ekonomske postulate. Ujedno je naglasak stavila i na komplicirani birokratski sustav: „Povijest hrvatskog obrtništva ne pamti ovoliku eksploziju papirologije koja je svakodnevne obrtničke brige i obveze obogatila brojnim poslovnim knjigama, kalkulacijama, izvještajima i obrascima. Kako obrtnici imaju premalo slobodnog vremena i premalo slobodnog novca da bi se stručno osposobljavali za vođenje poslovnih knjiga često vlastitu sudbinu stavljaju u ruke raznoraznih knjigovođa te jedan inače normalni i uobičajeni segment njihovog poslovanja postaje iscrpljujuća potraga za onim pravim, kvalitetnim, dobrim knjigovođom i ljudi mijenjaju knjigovođu svake godine.“164 Na 8. sjednici Upravnog odbora OKZ-a 14. svibnja 2002. raspravljalo se o Nacrtu prijedloga Zakona o doprinosima za obvezno osiguranje i Nacrtu prijedloga Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Zbog toga je bio usvojen prijedlog Ivana Obada da se osnuje grupe od predstavnika Udruženja OKZ-a i HOK-a i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo koja je odmah trebala započeti pregovore s Ministarstvom financija, u cilju Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik s 3. sjednice UO-a OKZ-a, 19. 6. 2001. F. Z., „Središnji obrtni registar i priručnik Obrt“, Obrtnički list, siječanj 2002., br. 91, str. 6-7. 164 Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 5. sjednice Skupštine OKZ-a, 7. 3. 2000. 162 163

98


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

zaštite obrtničkih interesa.165 Veliki problem je predstavljala i siva ekonomija. U razgovoru za Obrtnički list u rujnu 2003. godine, predsjednik OKZ-a Ivan Petko naglasio je važnost borbe protiv sive ekonomije koja je urušavala temelje gospodarstva. Zbog toga je u planu bila organizacija okruglih stolova na tu temu u pojedinim Udruženjima obrtnika u okviru OKZ-a na kojim bi sudjelovali i predstavnici lokalnih vlasti, ali i policije, pravosuđa, državnog inspektorata.166 Na Upravnom odboru OKZ-a 15. lipnja 2004. godine predložen je niz značajnih zakonskih inicijativa za unapređenje i zaštitu obrtništva. Tu su bili prijedlozi izmjena Zakona o obrtu koje su trebali donijeti veću jednakost u pravima i obvezama obrtnika i trgovačkih društava, ali i radnika i obrtnika u smislu Zakona o zapošljavanju. Ponovo je predloženo vraćanje instituta obrtnik – umirovljenik. Podržan je prijedlog HOK-a za donošenjem Zakona o sprečavanju nelegalnog rada i zapošljavanja na crno, kao i izmjene i dopune Zakona o zakupu poslovnog prostora koje bi obrtnicima donijele mogućnost dugotrajnijeg zakupa bez natječaja ako uredno podmiruju obveze. Sabor 26. studenoga 2004. konačno usvaja izmjene i dopune Zakona o zakupu poslovnog prostora što je predstavljalo veliku pobjedu OKZ-a.167 OKZ je tijekom 2005. godine upozoravao i na slabost propisa o zapošljavanju stranih državljana. Iz Zakona o obrtu u posljednjim izmjenama bile su izbrisane odredbe koje su regulirale otvaranje obrta stranih državljana (a to su odredbe o reciprocitetu i dokaz o državljanstvu, pa je bio primjetan dolazak velikog broja kineskih, iračkih i drugih državljana zemalja Bliskog istoka i Azije.168 OKZ je postigao dogovor o načinu odgode dospjelih, a neplaćenih potraživanja po osnovi poreza, doprinosa i drugih davanja koja su utvrđena pravomoćnim rješenjem Ministarstva financija. Dogovorena je odgoda plaćanja bez ovrhe na šest mjeseci, o čemu Porezna uprava donosi rješenje, ako se pored izjavljene žalbe nadležnoj ispostavi uz obrazloženje neplaćanja, nadležnoj ispostavi istovremeno uplati 20% dugovanja iznosa.169

Deseta sjednica Skupštine OKZ-a, 2002.

U kontekstu zakonskih okvira važnih za poslovanje obrtnika 2002. godine objavljen je i priručnik u čijem je nastanku sudjelovao i OKZ. Ministarstvo obrta, malog i srednjeg poduzetništva predstavilo je 30. siječnja 2002. prvo izdanje priručnika Obrt, autora Mirana Šoića, tajnika UOGZ-a i Cvitana Zeljka, rukovoditelja Ureda za gospodarstvo OKZ-a. U priručniku su obrtnici mogli dobiti opširne informacije o uvjetima otvaranja i poslovanja obrta, obrazovanju za obrtnička zanimanja, organiziranosti obrta i vođenja poslovnih knjiga, te 94 zakona, poreznih propisa i podzakonskih akata potrebnih za poslovanje. Tiskan je u 95.000 primjeraka i besplatno je dijeljen svim registriranim obrtnicima.170

„Upravni odbor Obrtničke komore Zagreb“, Obrtnički list, svibanj 2002., br. 94, str. 11. F. Z., „Bogata aktivnost komore“, Obrtnički list, rujan/listopad 2003., br. 105/106, str. 3-4. 167 „Zakon o zakupu poslovnog prostora“, Obrtnički list, prosinac 2004., br. 115, str. 3. 168 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb, Zagreb, 18. lipnja 2005. 169 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2005. godinu, ožujak 2006. 170 F.Z., „Središnji obrtni registar i priručnik Obrt“, Obrtnički list, siječanj 2002., br. 91, str. 6-7. 165 166

99


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

U to vrijeme nastavljena je kvalitetna suradnja s Gradom Zagrebom. Na inicijativu Grada, Gradskog poglavarstva i Udruženja obrtnika grada Zagreba održan je 7. prosinca 2001. okrugli stol Razvoj obrtništva grada Zagreba.171 Kao rezultat okruglog stola, 21. veljače 2002. donesen je zaključak o kriterijima za naplatu dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja Grada Zagreba. Svim je obrtnicima omogućeno rješavanje nagomilanog duga, od jednokratne otplate uz popust, do reprogramiranja s rokom plaćanja od jedne do pet godina, uz mogućnost počeka. Proizvodnim i uslužnim obrtima nudio se dodatan popust od 15%.172

Priručnik Obrt, 2001.

Dana 10. prosinca 2002. u UOGZ-u održan je okrugli stol pod nazivom Kako zaštititi tradicionalne i deficitarne obrte u poslovnim prostorima u vlasništvu države i grada na kojem su sudjelovali i predstavnici OKZ-a. Na njemu je dogovoreno kako će predstavnici obrtnika ući u Gospodarsko-socijalno vijeće Grada Zagreba.173 Na temelju toga, obrtnici su doista ušli u to vijeće na njegovoj sjednici od 3. veljače 2003. U njezinu radu sudjelovali su Ivan Petko, Ivan Obad i Goran Čanković.174 Osim toga, tijekom 2003. godine, u suradnji s Gradom Zagrebom donesena je odluka o stipendiranju učenika za deficitarna zanimanja te je osigurano 150 stipendija u iznosu od 900 do 1500 kn.175 Gradsko poglavarstvo Zagreba uspješno je provodilo i kreditiranje zagrebačkih obrtnika. Tijekom 2000. godine pokrenuto je kreditiranje preko Gradskog poglavarstva Zagreba u suradnji sa Zagrebačkom bankom za poticanje obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Grad je izdvojio 100 milijuna kuna, a Zagrebačka banka 400 milijuna kuna. Grad Zagreb odlučio je plasirati kredite uz dvije godine počeka, sedam godina otplate kredita s kamatom od 8% i udio 10% s tim da ono ne mora biti u gotovini, nego se u sklopu pismenog elaborata i zahtjeva moglo obrazložiti u kojem će dijelu obrtnik sudjelovati u tim sredstvima. Minimalni iznos kredita bio je 10.000 maraka, a maksimuma nije bilo. No postojao je problem jer je velik broj zagrebačkih obrtnika bio blokiran (navodi se oko 70%). Takva situacija nije bila povoljna za odobravanje kredita. Zbog toga je odlučeno pokrenuti inicijativu za pokretanje kreditne linije za deblokiranje računa. Ideja je bila da se ide prema HOK-u da on na nivou države pokrene inicijativu reprogramiranja dugova, odnosno da se stvori kreditna linija ili neki drugi model kako bi se deblokirali računi obrtnika. Pogotovo se to odnosilo na reprogramiranje dugova prema zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. Na sjednici na kojoj se govorilo o toj problematici sudjelovala je i Ljubica Kangrga koja je radila u HOK-u na mjestu vezanom uz kreditiranje i problematiku kreditiranja obrtništva. Ona je govorila o programu kreditiranja pod nazivom Gruda G. Č., „Zajedno do najboljih rješenja“, Obrtnički list, studeni/prosinac 2001., br. 89/90., str. 4-5. G. Č., „Mogućnost reprogramiranja dugova“, Obrtnički list, ožujak/travanj 2002., br. 92/93, str. 4-5. 173 G. Č., „Zaštita tradicionalnih obrta“, Obrtnički list, prosinac 2002., br. 99, str. 8. 174 Goran Čanković, „Obrtnici – partneri GSV-a Grada Zagreba“, Obrtnički list, veljača 2003., br. 100, str. 18-19. 175 F. Z., „Bogata aktivnost komore“, Obrtnički list, rujan/listopad 2003., br. 105/106, str. 3-4. 171 172

100


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

snijega. To je bio program za kreditiranje inovacija i poticaj i pripremu robe za izvoz. Sva tri programa bila su nova i rađena su na osnovi izdvajanja sredstava Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva s uredima za gospodarstvo pojedinih županija. Program za kreditiranje izvoza i pripreme robe za izvoz tu su direktno Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo i Zagrebačka banka sklopili jedan ugovor kojim se htjelo poticati izvozne aktivnosti. Gruda snijega išla je preko Ministarstva i županija koje su sklapale ugovore s pojedinim bankama. To je bila kreditna linija za poticanje i razvoj obrta, malog i srednjeg poduzetništva, a bili su namijenjeni obrtnicima, zadrugama, malim i srednjim trgovačkim društvima.176 Nakon toga, 21. ožujka 2001. godine, potpisan je Ugovor o plasiranju financijskih sredstava za kreditiranje razvoja obrta vrijedan pet milijuna kuna između Milana Bandića, gradonačelnika Zagreba i Tomislava Rakuša, upravitelja Zanatske štedno-kreditne zadruge. Krediti su se trebali davati članovima koji su najmanje šest mjeseci bili članovi zadruge s kamatom od 8,4% uz rok otplate do šest godina. Krediti su bili u iznosu većem od 150.000 kn, a postojala je obveza da oni koji ga podižu moraju u roku od šest mjeseci zaposliti najmanje jednog radnika. Sredstva su se plasirala za izgradnju, modernizaciju, novo zapošljavanje i podizanje kvalitete obrta u Zagrebu. Krediti su se mogli koristiti i za otkup poslovnih prostora. Tradicionalne obrte Grad je oslobodio plaćanja dijela komunalnih doprinosa i zakupnina te im je subvencionirao kamate za kupnju poslovnog prostora. Potpisivanju ugovora prisustvovao je i Ivan Petko iz OKZ-a.177 Grad Zagreb usvojio je 2004. godine i Pravilnik o kriterijima i načinu korištenja poticajnih financijskih sredstava za održavanje i razvoj tradicijskih obrta. To je potaknulo OKZ da pripremi izradu sličnih pravilnika koji su trebali biti predloženi i drugim gradovima u Zagrebačkoj županiji. OKZ je odlučio pokrenuti i niz okruglih stolova po Udruženjima obrtnika na temu tog pravilnika te je predložio proširenje Pravilnika na deficitarne i umjetničke obrte.178 Tijekom 2004. godine, kao rezultat inicijative OKZ-a za zaštitu tradicionalnih i deficitarnih obrta kao i s ciljem zaštite obrtnika u Tkalčičevoj ulici za vrijeme rekonstrukcije, Gradsko poglavarstvo donijelo je Zaključak o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor kojim su dane olakšice obrtnicima posebno za tradicijske i deficitarne djelatnosti i to 40% smanjenja zakupnine kao i reguliranje smanjenja za one obrte kojima je korištenje poslovnog prostora djelomično ili potpuno onemogućeno u trajanju od najmanje mjesec dana. OKZ je reagirao i pri gradskom Uredu za gospodarstvo zbog velikog povećanja vodoprivredne naknade i to od 90% za obrtnike i trgovačka društva. Inicijativom OKZ-a u suradnji s HGK – Komora Zagreb, Sindikatom trgovaca na klupi te vlasnicima Ciglane Zagreb d. d., postignut je dogovor s predstavnicima Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 11. sjednice UO-a OKZ-a, 26. 10. 2000. F. Z., „Pet milijuna kuna za kreditiranje razvoja obrta“, Obrtnički list, ožujak 2001., br. 83, str. 3. 178 „Usvojen pravilnik o kriterijima i načinu korištenja poticajnih financijskih sredstava za održavanje i razvoj tradicijskih obrta“, Obrtnički list, veljača 2004., br. 109, str. 9. 176 177

101


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Gradskog poglavarstva o ostanku trgovaca na klupi na prostoru Ciglane na Črnomercu do 1. srpnja 2006. godine. Dogovoreno je formiranje zajedničkog povjerenstva OKZ-a i Gradskog poglavarstva koje će pokušati naći novu kvalitetnu lokaciju na koju bi se preselili trgovci – obrtnici s tog prostora. Radilo se o oko 250 obrtnika s 500 klupa i 600 zaposlenih radnika. Razmišljalo se o rekonstrukciji tržnice na Kustošiji koja bi se proširila i uredila kako bi mogla prihvatiti velik broj obrtnika. OKZ je pokrenuo i inicijativu za rješavanje problema vezanih uz veličinu i broj budućih kioska za cvjećare na Kvaternikovu trgu. Također je poduzeo aktivnosti prema objektivnijem utvrđivanju cijena zakupa cvjećara na gradskim grobljima, prije svega na Mirogoju, gdje je došlo do situacije da se za poslovne prostore i druga prodajna mjesta slične kvadrature zakupnine razlikuju i više od 100%. Komora je predlagala da se utvrdi gornja granica zakupnine kako bi se izbjegle velike razlike u cijenama. OKZ je ujedno nastavio aktivnosti za zaštitu obrtnika na gradskim tržnicama Branimirac, Volovčica i Kažotićev trg. Prosvjedovao je protiv poskupljenja vode od 90% za obrtnike i trgovačka društva. Grad Zagreb usvojio je prijedlog za izmjenu i dopunu odluke o spomeničkoj renti koje je uputila Komora i Udruženje obrtnika grada Zagreba, pa je svojim odlukama od 28. veljače i 6. travnja 2005. godine znatno ublažio kriterije za utvrđivanje rente, kao i njezinu visinu. Na temelju toga velik dio obrtnika će plaćati rentu u visini od 3 kn po m². Nakon višemjesečne inicijative OKZ-a, bio je postignut i dogovor s Gradskim poglavarstvom o sudjelovanju predstavnika Komore u radu povjerenstva za poduzetničke zone.179 OKZ je sklopio i sporazum s Tržnicama Zagreb u svibnju 2006. godine, kojim je nađeno adekvatno rješenje za obrtnike koji su svoju djelatnost obavljali na Trgu Petrice Kerempuha, a za vrijeme preuređenja navedenog trga. Svi su obrtnici raspoređeni na tržnici Dolac, a jedan dio uz njihovu suglasnost na tržnici Trešnjevka.180 OKZ je pripremio ugovor o poslovnoj suradnji s Tržnicama Zagreb koji je trebao biti potvrđen u 2007. godini. Područja suradnje bila su jačanje konkurentnosti tržnica prema velikim trgovačkim lancima, područje pravnog i gospodarskog položaja obrtnika na tržnicama, zajedničke aktivnosti na promociji obrtništva i načina prodaje na tržnicama.181 Grad Zagreb je s vremenom obrtnike prepoznao kao kvalitetne partnere te ih je uključivao u aktivnosti vezane uz gospodarski razvoj. Tako su OKZ i UOGZ održali konferenciju za tisak 27. lipnja 2005. na kojoj su upoznali javnost s prijedlogom za osnivanje odjela za razvoj obrtništva i malog poduzetništva pri Uredu za gospodarstvo Grada Zagreba. Taj je odjel zamišljen kao savjetodavno tijelo sastavljeno od predstavnika Gradskog poglavarstva i obrtnika u OKZ-u i njegovim udruženjima koje je moglo brže realizirati inicijative OKZ-a i interpolirati ih sukladno objektivnim mogućnostima u gospodarske, prostorne,

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2005. godinu, ožujak 2006. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. 181 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. 179 180

102


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

strateške i druge programe Grada Zagreba.182 OKZ je predložio i svoje članove u povjerenstvu za klastere Grada Zagreba. OKZ je bio zainteresiran za sudjelovanje u tim aktivnostima budući da je u tijeku bilo osnivanje klastera prijevoznika Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Cilj formiranja tog klastera bilo je podizanje razine konkurentnosti malih obrtnika u predstojećem procesu pristupanja EU-u i to u ulaznoj fazi nabave repromaterijala, dijelova, osiguranja, nabave osnovnih sredstava, goriva, maziva i dr. te u konkuriranju na realizaciji velikih poslova prijevoza. Upravni odbor OKZ-a je na sjednici od 12. lipnja 2006. podržao inicijativu osnivanja klastera prijevoznika te je formirana i radna grupa za to. 183 Veliku važnost u odnosu s Gradom Zagrebom OKZ je pridavao rješavanju problematike poslovnih prostora. Tijekom 2000. godine i dalje su se rješavali problemi koji su proistekli iz prošlog razdoblja. Za rješavanje problema zakupa poslovnih prostora u Zagrebu osnovana je Udruga zakupaca poslovnih prostora na čelu s Ljiljanom Ivković i Zlatkom Cahunom. Oni su apelirali na rješavanje poteškoća vezanih uz povrat nacionaliziranog vlasništva i sudbine obrtnika koji su u takvim prostorima.184 Dana 31. siječnja 2001. održan je sastanak na inicijativu Udruženja obrtnika grada Zagreba vezan uz zaštitu zakupnika poslovnih prostora u prostorijama Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Na njemu je bila i Ljiljana Ivković, potpredsjednica OKZ-a i predsjednica Udruge zakupaca poslovnih prostora. Na sastanku su se razmatrali Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavensko-komunističke vladavine, Izmjene i dopune Zakona o zakupu poslovnog prostora te Prijedlog Zakona o prodaji poslovnog prostora u vlasništvu RH, općina, gradova, županija i Grada Zagreba. Obrtnici su davali prijedloge koji su bili usmjereni prema zaštiti obrtničkih interesa. Zbog toga je formirana i radna grupa predstavnika Ministarstva, HOK-a i UOGZ-a koja je u najkraćem roku trebala izraditi ponovne prijedloge intervencija na navedene propise, a koje je ministar trebao iznijeti na Vladi RH. Obrtnici su predložili produženje zaštitnog razdoblja ostanka u poslovnim prostorima po pravomoćnosti rješenja o povratu s jedne na pet godina, intervenciju na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme komunističke vlasti, otvaranje mogućnosti stjecanja zamjenskog prostora za one obrtnike koji bi morali napustiti prostore u kojima su do tada bili, izmjene i dopune Zakona o zakupu poslovnog prostora, mogućnost otkupa poslovnih prostora koji su u vlasništvu RH, Grada Zagreba i jedinica lokalne samouprave.185

Sastanaka predstavnika OKZ i Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva Zagreb, 2006.

Radi zaštite zakupnika poslovnih prostora, 17. svibnja 2001. održan je sastanak između predstavnika UOGZ-a i Milana Bandića. Bilo je pronađeno rješenje za „Prijedlog za osnivanje Odjela za razvoj obrtništva i malog poduzetništva“, Obrtnički list, srpanj – kolovoz 2005., br. 119/120, str. 5. 183 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. 184 „Katastrofa na pomolu?!“, Obrtnički list, prosinac 2000., br. 81, str. 12. 185 Goran Čanković, „Hitno do Vlade Republike Hrvatske“, Obrtnički list, siječanj 2001., br. 82, str. 6. 182

103


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Zajednička inicijativa OKZ i UOGZ, Obrtnički list, 2005.

zakupnike u staroj gradskoj jezgri u mišljenju Ministarstva kulture o primjeni čl. 37 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Tim propisom utvrđivalo se pravo prvokupa u korist RH, županija, Grada Zagreba ili općine kada je predmet kupoprodaje kulturno dobro. Tim propisom utvrđeno je i pravo Grada da utvrđuje namjenu takvih poslovnih prostora (čl. 34. i 35.). Radilo se o tome da su pri povratu prostora novim vlasnicima oni ucjenjivali postojeće korisnike prostora cijenama otkupa.186 Tijekom 2003. godine Grad Zagreb uputio je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zakupu poslovnog prostora. Njime je bilo predviđeno da Grad može automatizmom bez natječaja produljiti ugovor o zakupu s ranijim zakupnikom ako on uredno podmiruje zakupninu i redovito ispunjava ostale uvjete utvrđene ugovorom. Kod te odluke sudjelovao je i OKZ.187 No u tom je prijedlogu bilo i loših odredbi pa je uspješnom akcijom OKZ-a i UOZG-a bilo zaustavljeno nepovoljno donošenje spornih izmjena Odluke o zakupu poslovnih prostora Grada Zagreba. Na 30. sjednici Gradske skupštine bila je pripremljena Odluka o zakupu kojom bi se iz navedene odluke izbrisale odredbe o zajedničkom zakupu i podzakupu. Njihovim brisanjem bila bi dovedena u pitanje mogućnost pristupanja u zajednički poslovni prostor, a također i mogućnost stupanja u prava i obveze dosadašnjeg zakupnika supružniku ili djeci ako obrtnik umre ili ode u mirovinu… Time bi došla u pitanje prava utvrđena Zakonom o obrtu.188 Paralelno s tim rješavali su se i problemi oko zakupa prostora i na državnoj razini. Dana 11. listopada 2004. u OKZ-u su Ivan Petko i Vesna Škare Ožbolt, tadašnja ministrica pravosuđa, održali press-konferenciju na kojoj su informirani predstavnici javnih medija o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu poslovnog prostora s konačnim prijedlogom zakona.189 Nakon toga, 23. studenoga 2004., na inicijativu OKZ-a i Udruženja obrtnika Grada Zagreba, putem predlagača izmjena, Ministarstva pravosuđa, Sabor je usvojio izmjene i dopune Zakona o zakupu poslovnog prostora. Tim zakonom omogućen je nastavak zakupa poslovnog prostora bez natječaja te također i otkup poslovnog prostora u vlasništvu RH. U tijeku su bile aktivnosti na donošenju Uredbe Vlade RH kojom će se utvrditi kriteriji za prodaju prostora.190 No zakon se nije mogao provoditi bez Uredbe o kriterijima za prodaju poslovnih prostora koja nije bila odmah donesena. Zbog toga je 24. veljače 2006. održan okrugli stol s kojeg je upućen zahtjev za što hitnijim donošenjem uredbe Vlade RH kojom bi se utvrdili kriteriji za prodaju poslovnih prostora, a čija je prodaja omogućena stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zakupu poslovnog prostora.191 Tek nakon zalaganja svih obrtničkih asocijacija Vlada RH donijela je Uredbu o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu RH, 4. listopada 2007. Tom su uredbom F. Z., „Korak bliže zaštiti zakupnika poslovnih prostora“, Obrtnički list, svibanj, br. 84, str. 3. „Grad uputio prijedlog izmjene i dopune Zakona o zakupu poslovnog prostora“, Obrtnički list, rujan/listopad 2003., br. 105/106, str. 6. 188 F. Zoković, „Zajednički zakup i podzakup ostaju“, Obrtnički list, travanj 2004., br. 110, str. 7. 189 „Podržane izmjene Zakona o zakupu poslovnog prostora“, Obrtnički list, listopad 2004., br. 114, str. 3. 190 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb, Zagreb, 18. lipnja 2005. 191 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. 186 187

104


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

obrtnici stekli mogućnost neposrednog otkupa poslovnog prostora koje koriste uz uvažavanje 20-30% ulaganja u poslovni prostor te uz mogućnost obročne otplate kupoprodajne cijene na 20 godina uz 1% kamata.192 Znatan problem bilo je i pitanje spomeničke rente. OKZ je reagirao na donošenje Odluke o visini spomeničke rente Grada Zagreba donesene 22. prosinca 2003. na temelju članka 114. st. 5 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99 i 151/03) i članka 38 točke 2 Statuta Grada Zagreba (Sl. gl. Grada Zagreba 20/01 – pročišćeni tekst). Budući da je renta donijela dodatno zaduženje za obrtnike, OKZ je odmah reagirao uputivši oštar prosvjed protiv te odluke. OKZ je tražio da se preispita visina rente i način njezine naplate. U tom cilju su Ivan Petko ispred OKZ-a i predsjednik Gospodarske komore Zagreb dr. Zlatan Fröhlich održali dva sastanka. Prvi, 18. prosinca 2003. s predsjednicom Gradske skupštine Grada Zagreba Moranom Paliković Gruden te 3. veljače 2004. s dogradonačelnikom Stipom Tojčićem. Petko je ustvrdio kako je bio protiv toga da se renta plaća na temelju 0,05% od ukupnog prometa ostvarenog u protekloj godini. Naglasio je kako ukupan promet nikako ne može predstavljati kriterij za naplatu rente budući da on ne ocrtava stvarni dohodak, odnosno dobit obrtnika. Dogovoreno je kako će gradski uredi za imovinu i gospodarstvo u sljedećih mjesec dana izraditi procjenu prihoda od rente te razmotriti mogućnosti objektivnijeg sagledavanja visine po pojedinim zonama. Po završetku analize trebala se formirati radna grupa s predstavnicima OKZ-a i Gospodarske komore Zagreb kako bi se pokušalo pronaći optimalno rješenje.193 U konačnici Grad Zagreb je na svojoj sjednici Gradskog vijeća od 5. travnja 2005. donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o visini spomeničke rente. Do toga je došlo na inicijativu UOZG-a i OKZ-a koji su tražili odgodu primjene prethodno donesene odluke o spomeničkoj renti prema kojoj su svi obrtnici bili opterećeni s 5– 7 kn po m², osim za tradicijske obrte koji su iznosili 3 kn po m².194

Smanjenje spomeničke rente, 2005.

Osim borbe za osiguravanje kvalitetnih uvjeta za poslovanje na državnoj i lokalnoj razini obrtnici su radili i na razvoju komorskog sustava. Tako su tijekom 2003., 2004. i 2005. godine održali niz okruglih stolova po udruženjima obrtnika kako bi upoznali obrtnike i lokalne vlasti s tadašnjim problemima. Prvo je, 6. listopada 2003., pod predsjedanjem Mladena Azinovića, održan sastanak tajnika udruženja obrtnika OKZ-a na kojem je pokrenuta inicijativa o održavanju okruglih stolova iz aktualne problematike obrtništva po pojedinim sredinama. Udruženjima obrtnika je u organizaciji tih okruglih stolova trebao pomoći OKZ, a trebali su se održavati do proljeća 2004. godine s temama: siva ekonomija, zaštita tradicionalnih, deficitarnih i umjetničkih obrta, poticanje pravne države, problemi s poslovnim prostorima, osnivanje obrtničke burze i Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. G. Č., „Spomenička renta – novo opterećenje za obrtnike“, Obrtnički list, veljača 2004., br. 109, str. 8-9. 194 „Uspješnom intervencijom UOZG i OK Zagreb smanjeni iznosi rente“, Obrtnički list, ožujak 2005., br. 117, str. 6-7. 192 193

105


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Deseta sjednica Upravnog odbora OKZ, Velika gorica 2004.

Okrugli stol Ivanić Grad, 2004.

Okrugli stol Zaprešić, 2004.

o problematici srednjeg školstva.195 Prvi takav okrugli stol održan je 1. travnja 2004. u UO-u Velika Gorica, a na njemu se raspravljalo o sivoj ekonomiji, naplati obrtničkih potraživanja, obrazovanju i poticanju obrazovanja za obrtnička zanimanja i mogućnosti zapošljavanja, zaštiti tradicionalnih i deficitarnih obrta i o komunalnoj naknadi za područje Velike Gorice. Tu je bio i gradonačelnik Velike Gorice, Franjo Sever.196 Zatim je, 25. ožujka 2004., održan okrugli stol u Samoboru na kojem se raspravljalo o školovanju za deficitarna zanimanja, proizvodna zanimanja potrebnih za samoborsko gospodarstvo s posebnim osvrtom na obrtništvo i potrebu školovanja za obrtnička zanimanja. Samobor je tada radio na izvršenju projekta Strateški program rada Grada Samobora do 2012. godine u kojem je segment školstva bio posebno naglašen. Nosioci projekta bili su Poduzetnički centar Samobor d. o. o. i Udruženje obrtnika Samobor uz pomoć Radnog tima sastavljenog od relevantnih institucija i obrtnika. U tom kontekstu dan je rok do 30. lipnja 2004. do kada je trebalo izvijestiti Gradsko poglavarstvo i Razvojni savjet Gradskog vijeća, sa stanjem u deficitarnim zanimanjima i prijedlogom mjera.197 Okrugli stol u Ivanić-Gradu održan je 20. svibnja 2004. Na njemu su osim obrtnika sudjelovali i predstavnici lokalnih vlasti, državnih tijela i škola. Ivanić-Grad tada je planirao napraviti poduzetničku zonu na 50 hektara površine. Jedan od zaključaka bio je veća suradnja tijela jedinica lokalne samouprave s obrtničkim asocijacijama i obrtnicima u cjelini. Ukazano je na potrebu uključivanja obrtnika u rad pojedinih tijela i komisija u smislu što kvalitetnijeg rješavanja problema u gospodarstvu.198 U Zaprešiću je okrugli stol organiziran 31. svibnja 2004. Zaključci su bili da se obrtnike i male poduzetnike uključi u aktivnosti tijela jedinica lokalne samouprave, poveća komunikacija i razmjena informacija, donese strategija razvoja i prostorni plan Zaprešića, utvrde poduzetničke zone te podrži Zakon o suzbijanju rada na crno.199 Održavanje okruglih stolova ukazalo je i na mogućnosti održavanja sjednica Upravnog odbora OKZ-a po pojedinim udruženjima obrtnika. Uočeno je da je na lokalnoj razini bilo lakše implementirati ideje važne za obrtnike ako se pojedine aktivnosti odvijaju upravo na tim razinama. Zbog toga je 21. rujna 2004. održana 10. sjednica Upravnog odbora OKZ-a u prostorijama UO-a Velika Gorica. Govorilo se o iniciranju Zakona o sigurnosti prometa na cestama te je istaknuto kako je peticiju “Za čašu vina“ koju je organizirao HOK protiv 0,0 promila alkohola tijekom vožnje potpisalo 171.317 osoba. Napravljena je i peticija kod 2226 vlasnika ugostiteljskih objekata kako bi se utvrdili gubici kod smanjenja prometa. Pokazalo se kako je ukupni gubitak bio oko 30%. Donesen je i zaključak kako će OKZ stipendirati „Zaključci od izuzetne važnosti“, Obrtnički list, rujan/listopad 2003., br. 105/106, str. 5. Sonja Filipović, „Obrtnici – budućnost velikogoričkog gospodarstva“, Obrtnički list, travanj 2004., br. 110, str. 26-27. 197 „Školovanje – prioritet u strategiji razvoja Samobora“, Obrtnički list, travanj 2004., br. 110, str. 29. 198 G. Č., „Prostorni plan i poduzetničke zone – novi putokaz obrtnicima“, Obrtnički list, lipanj 2004., br. 111, str. 21. 199 G. Čanković, „Razvoj obrtništva i malog poduzetništva“, Obrtnički list, srpanj/kolovoz 2004., br. 112/113, str. 23. 195 196

106


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

14 učenika deficitarnih zanimanja na području Zagreba i Zagrebačke županije. Zagrebačka županija odobrila je 50.000 kn namjenski Komori za četiri škole s područja Zagrebačke županije. Odlučeno je da će se probno, u trajanju od četiri mjeseca, emitirati emisija za obrtnike na Radio Martinu svake subote s početkom u 12 sati. Na kraju sjednice prihvaćen je prijedlog da se ubuduće sjednice UO OKZ-a održavaju u pojedinim područnim udruženjima.200 Nakon toga nastavljeno je i održavanje okruglih stolova. U Ivanić-Gradu je održan 20. svibnja, a u Zaprešiću, 31. svibnja 2004. godine. U Dugom Selu je održan 25. studenoga 2004. pod nazivom Strategija razvoja grada i općina te mjesto i uloga obrtništva. Raspravljalo se o zaštiti tradicionalnih i deficitarnih obrta, poduzetničkim zonama, izlazu na autocestu, problematici infrastrukture te stanju obrtničkog školstva grada i općina.201 Dana 21. travnja 2005. održan je okrugli stol u Sv. Ivanu Zelini, a teme su bile vezane uz gospodarsku problematiku Zeline – strategija razvoja grada, prometni problemi grada, siva ekonomija, obrazovanje za obrtnička zanimanja.202 U određenim elementima okrugli stolovi su se pokazali uspješnima. Na to je upućivao i Program razvoja poduzetničkih zona u Zagrebačkoj županiji usvojen tijekom 2004. godine. Županijsko poglavarstvo donijelo je takav program sukladno programu razvoja poduzetničkih zona 2004.– 2007. Vlade RH. Tome je pridonio i OKZ koji je tijekom 2003. i 2004. godine održao niz okruglih stolova po gradovima na kojima je jedna od važnih tema bila upravo formiranje i razvoj poduzetničkih zona. Ivan Petko je u povodu donošenja Programa naglasio kako je budućnost obrtnika bila vezana uz male i fleksibilne proizvodne pogone vezane uz proizvodnju hrane, prije svega ekološku, preradu i obradu prirodnih materijala, seoski turizam, kao i brojne uslužne djelatnosti gdje su obrtnici još uvijek bez konkurencije.203 Na taj su način obrtnici pokazali kako zajedničkim inicijativama mogu dovesti do značajnih promjena koje su se reflektirale na njihovo poslovanje i stabilizaciju gospodarskog sustava. Sigurno je da su takve aktivnosti jačale i poziciju obrtnika na lokalnoj razini jer lokalne vlasti više nisu mogle zaobilaziti obrtnike u strateškom planiranju razvoja svojih sredina.

Sastanak OKZ-a i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, 2005.

Boris Trupec, tajnik OKZ-a

Pogotovo su takve aktivnosti bile potrebne u kontekstu približavanja Hrvatske Europskoj uniji što je bilo aktualno u to vrijeme. Naime, 2. veljače 2005. godine stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. To je bio znak obrtnicima da se moraju još jače aktivirati u borbi za vlastite interese. Kako su obrtnici već dugo bili upoznati s načinom poslovanja u okviru Europske unije, pogotovo u kontekstu posjećivanja raznih F. Z., „Deseta sjednica Upravnog odbora OKZ“, Obrtnički list, listopad 2004., br. 114, str. 4-5. G. Č., „Potrebno donijeti nacionalnu gospodarsku strategiju“, Obrtnički list, prosinac 2004., br. 115, str. 20-21. 202 G. Č., „Obrtništvo značajan faktor u gospodarskom razvoju grada“, Obrtnički list, svibanj 2005., br. 118, str. 20-21. 203 „Poduzetničke zone – budućnost malog poduzetništva“, Obrtnički list, listopad 2004., br. 114, str. 6-7. 200 201

Okrugli stol o poduzetničkim zonama, 2005.

107


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

međunarodnih sajmova, vrlo dobro su znali kako je bilo bitno osigurati uvijete za što kvalitetniju prilagodbu hrvatskih obrtnika na europske standarde poslovanja. Ivan Petko je u jednom novinskom tekstu u vezi toga naglasio: „Hrvatska je potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) Europskoj uniji. Ako želimo što bezbolnije ući u Europu, moramo sve parametre fiskalnih opterećenja, visine doprinosa, odnos zaposlenih u gospodarstvu i javnom sektoru i dr. uskladiti s europskim, inače nećemo imati konkurentno gospodarstvo.“204 Zbog toga su 7. ožujka 2005. predstavnici OKZ-a održali sastanak u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva na kojem su bili Ivan Petko, predsjednik OKZ-a, tajnik OKZ Boris Trupec i voditelj pravnih poslova Goran Čanković. Ivan Petko upoznao je Lea Begovića s aktivnostima koje je bilo potrebno poduzeti u cilju razvoja obrtništva, posebno u ozračju ulaska Hrvatske u EU. OKZ je uručio promemoriju koja je kao podsjetnik s prijedlozima hitnih izmjena zakona koji su bili od interesa za razvoj obrtništva, a čije je izmjene predložio HOK. To su spomenička renta, suzbijanje rada na crno, niski prag obveznika Zakona o porezu na dobit…205 U svibnju iste godine, OKZ i UOGZ zajedno s Gradskim poglavarstvom Zagreba organizirali su okrugli stol na temu Značaj poduzetničkih zona u jačanju konkurentnosti i razvoju obrtništva grada Zagreba. OKZ je tražio da u sklopu Programa razvoja poduzetničkih zona u Povjerenstvu za provedbu i praćenje programa razvoja poduzetničkih zona budu i predstavnici obrtnika. Naglašeno je kako bi se u tim zonama trebali razvijati takvi gospodarski programi koji će obuhvatiti višu fazu tehnologije, odnosno visoko sofisticiranu proizvodnju koja bi konkurirala proizvodima EU-a, za što se obrtnici moraju pripremiti.206 Shvaćajući kako prilagodba pravilima poslovanja u Europskoj uniji nije jednostavna, HGK i HOK potpisali su 20. travnja 2005. Sporazum o suradnji na provedbi zajedničkog nastupa na sajmovima u zemlji i inozemstvu.207 Naslanjajući se na tu suradnju, OKZ je u 2006. godini potpisao Ugovor o poslovnoj suradnji s HGK – Komorom Zagreb. Ugovorom su bila utvrđena područja i načini suradnje s ciljem zaštite i promicanja interesa članstva, posebno u procesu pristupanja RH Europskoj uniji. Definirana je suradnja na području gospodarskog djelovanja, području pravnog položaja gospodarskih subjekata, području obrazovanja, tehnološkog napretka i informatizacije. Primarni ciljevi od zajedničkog interesa bili su suradnja u izradi nacionalne i regionalne strategije gospodarskog razvoja, poticanje razvoja i tehnološkog osuvremenjivanja gospodarskih djelatnosti i obrtništva, suradnja na boljoj komunikaciji s državnim institucijama i jedinicama lokalne samouprave i suzbijanje rada na crno i sive ekonomije.208 UO OKZ je tijekom 2007. godine donio i odluku o pokretanju aktivnosti za ulazak u projekt dodjele F. Z., „Ove godine OKZ na najviše kvadrata i najviše obrtnika“, „Ove godine OKZ na najviše kvadrata i najviše obrtnika“, Obrtnički list, svibanj 2005., br. 118, str. 6-7. 205 F. Z., „Visok stupanj suglasnost“, Obrtnički list, ožujak 2005., br. 117, str. 4-5. 206 M. Šoić i F. Zoković, „Poduzetničke zone – budućnost razvoja obrtništva i malog poduzetništva“, Obrtnički list, svibanj 2005., br. 118, str.3-5. 207 „Snažan poticaj izvozu hrvatskog gospodarstva“, Obrtnički list, svibanj 2005., br. 118, str. 10. 208 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. 204

108


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

certifikata kvalitete ISO 9001/2001. kako bi se OKZ i na ovaj način po svojim stručnim standardima što više približio europskim standardima i pripremio za ulazak u EU.209 Na taj način se OKZ u toj fazi razvoja nastojao što kvalitetnije pripremiti za ulazak Hrvatske u Europsku uniju kako bi lakše mogao prebroditi sve probleme koji su na tom putu stajali. U sklopu prezentacije obrtničke djelatnosti u to su vrijeme i dalje bili aktualni nastupi na raznim sajmovima u zemlji i inozemstvu. Na domaćim sajmovima, pogotovo onom na Zagrebačkom velesajmu, obrtnici su osim prezentiranja svoje djelatnosti sudjelovali i u populariziranju obrtničkih zanimanja te su aktivno sudjelovali na raznim forumima i susretima s domaćim i stranim gospodarstvenicima. Obrtnici su na sajmovima nastupali samostalno, skupno ili kao dio pojedinih cehova u okviru OKZ-a. Kako je već naglašeno, sajamske aktivnosti OKZ-u su pomogle kod upoznavanja obrtnika s načinom poslovanja u EU-u, ali i u drugim sredinama izvan EU-a. Takve aktivnosti djelovale su pozitivno na razvijanje poslovne kulture hrvatskih obrtnika, ali i na lakše prilagođavanje europskim gospodarskim tokovima. Tako je OKZ je u suradnji s HOK-om, tijekom 2000. godine, nastupio na nizu sajmova – München, Sarajevo, Graz, Beograd, Celje, Doboj, Skoplje i Milano u inozemstvu te Zagreb, Osijek, Pula, Split i Požega u zemlji.210 Jedan od najvažnijih sajmova na kojem su obrtnici iz OKZ-a nastupali bio je onaj u Münchenu. Upravo je 52. sajam obrtništva u tom gradu od 16. do 22. ožujka 2000. bio ocijenjen kao do tada najuspješniji. Na njemu je 59 hrvatskih obrtnika izlagalo na 200 m².211 Tijekom 57. Međunarodnog sajma obrtništva, održanog od 10. do 16. ožujka 2005., u okviru obilježavanja „2005. – godine tradicijskih i umjetničkih obrta“ prvi se put predstavilo šest tradicijskih i umjetničkih obrta ovih djelatnosti – kovačka, kamenoklesarska, tkalačka, zlatarska, lutkarska i lončarska. Oni su tijekom sajma izrađivali predmete i prezentirali ih javnosti. Na sajmu je te godine nastupilo i šest inovatora.212 On je u kontinuitetu bio najposjećeniji inozemni sajam na kojem su nastupali hrvatski obrtnici. Osim njega predstavnici OKZ-a sudjelovali su na Sajmu slobodnog vremena u Mainzu od 20. do 28. ožujka 2004. Tada su predstavnici komora iz grada Mainza pozvali u službeni posjet predstavnike HGK-a i OKZ-a. Tu je bio i Ivan Petko te Goran Čanković, voditelj Ureda za pravne poslove OKZ-a.213

Suradnja sa slovenskim obrtnicima iz Celja, 2001.

Na sajmu u Beogradu, 2007.

Najvažniji hrvatski obrtnički sajam i tada je bio Međunarodni obrtnički sajam na Zagrebačkom velesajmu. Na njemu su redovito sudjelovali predstavnici OKZ-a. Na 44. Međunarodnom obrtničkom sajmu od 16. do 20. travnja 2002. „Racionalno i odgovorno s planiranom potrošnjom“, Obrtnički list, srpanj-kolovoz 2007., br. 139140, str. 8-9. 210 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2000. godinu, Zagreb, lipanj 2001. 211 „Najuspješniji do sada“, Obrtnički list, travanj 2000., br. 76, str. 8. 212 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2005. godinu, ožujak 2006. 213 G. Čanković, „Gradovi prijatelji proširuju suradnju“, Obrtnički list, travanj 2004., br. 110, str. 10. 209

109


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Na sajmu u Mainzu, 2004.

Sajam u Mainzu, 2004.

OKZ je zajedno sa svojim udruženjima izlagao na površini od 842 m². To je bilo više za oko 30% za razliku od prethodne godine. Ukupno je nastupilo 87 izlagača iz Zagreba i Zagrebačke županije grupiranih prema cehovima. OKZ je tada organizirao zajednički prostor na kojem su se predstavili Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Grad Dugo Selo, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Zagreb, Tehnološki park Zagreb, Poduzetnički centar Samobor i Otvoreno učilište Agora. Organiziran je Obrtnički forum, tradicionalni susret hrvatskih obrtnika s predstavnicima Vlade na temu Nova tržišta – novi proizvodi. Ministarstvo obrta dodijelilo je nagradu Vrijedne ruke, a među nagrađenima bili su i članovi OKZ-a: Marijan Fresl (Kovinotiskačka radionica), Franjo Vukić (Automehanika), Zlatko Lehpamer (Stolarski obrt „Ardin“), Zvonimir Štimac (Maš-forma).214 Na 45. Međunarodnom sajmu obrtništva, održanom od 8. do 12. travnja 2003., OKZ je nastupio sa 120 izlagača i 9 udruženja obrtnika na ukupno 590 m² unutrašnjeg i 82 m² vanjskog prostora. Ta je godina bila proglašena „Godinom proizvodnog obrta“ te je navedeni sajam dobio na još većoj važnosti. Na skupu „Inovacije i nove tehnologije“ koji se održao u sklopu sajma govorilo se o tome kako opstati u proizvodnji novih tehnologija, zaštiti inovacija te ulozi obrtničkih zadruga u poticanju proizvodnje inovativnih proizvoda. Zagrebačka županija je u sklopu sajma nastupila pod motom „Na mladima svijet ostaje“. Na tu je temu održan i susret obrtnika i poduzetnika koji je otvorio župan Stjepan Kožić. Mladi obrtnici i poduzetnici Zagrebačke županije predstavljeni su kroz četiri poduzetnička centra i deset pojedinačnih izložbi. S obzirom na to da je 2003. godina bila proglašena i godinom invalida, dio prostora uredio je Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje djece i mladeži Dubrava i prezentirao način izobrazbe za obrtnička zanimanja djece s posebnim potrebama. Organiziran je i natječaj za učenike osmih razreda na koji su se odazvale mnoge osnovne škole i poslale izabrane literarne radove svojih učenika. Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Zagreb uključio se u tu akciju te je u suradnji s osnovnim školama proveo natječaj „Moje buduće zanimanje“. Najbolji radovi bili su izloženi i nagrađeni na Sajmu. Na Sajmu je organiziran poslovni susreti mađarskih i hrvatskih gospodarstvenika, hrvatsko-njemačko savjetovanje o gospodarskoj suradnji itd. U okviru aktivnosti na Sajmu provedena je i prezentacija obrtničkih zanimanja „Želim biti majstor“ koja je imala cilj informirati učenike završnih razreda osnovne škole o mogućnostima školovanja. Na izložbenom prostoru OKZ-a dijeljene su i majice s natpisom „Budućnost je u tvojim rukama“ i slikom zlatnih ruku.215 Na 46. Međunarodnom sajmu obrtništva, održanom u Zagrebu od 20. do 24. travnja 2004., predstavilo se 120 obrtnika iz OKZ-a. Sajam je iskorišten i za popularizaciju obrtničkih zanimanja kao i onaj prethodni. U paviljonu 6 organizirana je promocija i prezentacija obrtničkih zanimanja pod nazivom „Želim biti majstor“. Tu su predstavljena razna zanimanja, a pogotovo ona deficitarna. U 214 215

110

„Uspješno predstavljen obrt Zagreba i Županije“, Obrtnički list, svibanj 2002., br. 94, str. 8-9. R. Filipović, „45. Međunarodni sajam obrtništva u Zagrebu“, Obrtnički list, travanj 2003., br. 101, str. 10-11.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

sklopu te promocije svakodnevno su održavane modne revije učenika obrtničkih škola, a savjetnici HZZO-a – Područne službe Zagreb provodili su profesionalnu orijentaciju učenika osmih razreda. Učenici osnovnih škola organizirali su natječaj likovnih i literarnih radova – Moje buduće zanimanje. Organiziran je i tradicionalni Obrtnički forum s temom povećanja konkurentnosti hrvatskih obrtnika, poticanje izvoza, poslovno povezivanje kroz zadrugarstvo, siva ekonomija, porezi i prirezi, doprinosi… Tu je Zagrebačka županija predstavila inovatore „zagrebačkog prstena“.216 Od 13. do 23. travnja 2005. godine održan je 47. Međunarodni sajam obrtništva u Zagrebu koji je do tada bio najveća izložba obrtništva. OKZ je nastupio na 990 m² izložbenog prostora. Organiziran je i Obrtnički forum, a održani su brojni stručni skupovi i to Zaštita na radu, EU perspektive, pristupni fondovi, Programi poticanja malog i srednjeg poduzetništva u 2005., Kako do kvalitetnije profesionalne orijentacije?, Informacijske tehnologije i obrtništvo, Kako biti konkurentan na globalnom tržištu, marketing i brendiranje. Oznake sukladnosti „C“ i „CE“ i uloga akreditacije u ocjeni sukladnosti, Ponuda Zagrebačke banke malim poduzetnicima, Testiranje učenika u okviru državnog natjecanja u zanimanju vodoinstalater i instalater centralnog grijanja, Inovacije i intelektualno vlasništvo – zaštita, Uloga Zavoda za zapošljavanje, Područne službe Zagreb i posredovanje pri zapošljavanju u obrtništvu, Doprinos hrvatskih ribara svjetskom ribarstvu. Postavljena je i edukativna izložba „Želim postati majstor“. OKZ je tada od Zagrebačkog velesajma dobio priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa na sajmu.217

Na 44. Međunarodnom obrtničkom sajmu u Zagrebu

Na 49. Međunarodnom sajmu obrtništva u Zagrebu od 17. do 21. travnja 2007. OKZ je nastupio s 98 izlagača i 8 udruženja obrtnika na 670 m² unutrašnjeg i 80 m² vanjskog prostora. Na tom se sajmu za izlaganje odazvao OK Hercegovačko-neretvanske županije zajedno s OK-om Tuzlanskog kantona na izlagačkom prostoru koji su financirali OKZ i HOK. Na tribini Hrvatski obrtnici trgovci zatražena je zaštita države za 40.000 obrtnika, malih trgovaca koji su bili pod sve većim pritiskom velikih trgovačkih lanaca, sive ekonomije, nelojalne konkurencije i monopolizma. Centar za mirenje pri HOK-u organizirao je skup na temu Kako sporove riješiti brže i jeftinije?, a Ministarstvo gospodarstva i HOK-a organizirali su skup na temu Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2007. godinu. Tu je obrazložen pregled projekata kojim je namjena bila podizanje konkurentnosti obrtništva i prilagođavanja tržištima Europe i šire. Radilo se o potporama za tehnička usklađivanja, različita certificiranja i uvođenje sustava kvalitete, potpore za marketinške aktivnosti, promidžbene materijale i sajamske nastupe. Poticalo se zadrugarstvo, okrupnjivanje kapaciteta i okupljanje u klastere. Također se htjelo pomoći uvođenju novih tehnologija i poduprijeti nove proizvode. Nisu bili zaboravljeni tradicijski i umjetnički obrti. 216 217

„Godina ugostiteljstva i gastronomije“, Obrtnički list, lipanj 2004., br. 111, str. 8-9. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2005. godinu, ožujak 2006.

111


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Dana 20. i 21. travnja u paviljonu 1 održani su Dani strukovnog obrazovanja – nove snage hrvatskog gospodarstva. Organizatori su bili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za strukovno obrazovanje u suradnji s Udrugom Croatia Skills i strukovnim školama. U projektu je sudjelovalo 806 najboljih učenika strukovnih škola koji su se natjecali u 38 disciplina. U pripremi timova sudjelovao je 401 nastavnik – mentor, a radove je pratilo 207 članova državnih i prosudbenih povjerenstava te 220 osoba koje su opsluživale natjecanje.218 OKZ je pomagao domaće sajmove, pogotovo one koje je pokretalo Udruženje obrtnika u okviru OKZ-a. Tako je pod njegovim pokroviteljstvom održana izložba starih zanata u Ivanić-Gradu 5. i 6. srpnja 2002. godine u povodu 11. Svjetskog prvenstva u gađanju samostrelom. Izložbu je tada postavilo Pučko otvoreno učilište i UO Ivanić-Grad.219 Tijekom 2002. godine OKZ je izdao brošuru u povodu 150 godina postojanja. U povodu te godišnjice 15 obrtnika OKZ-a nastupilo je krajem lipnja 2002. godine na izložbi tradicionalnih obrta pod nazivom 150 godina s vama u Petrićevoj ulici u Zagrebu u organizaciji HOK-a i uz suradnju OKZ-a. OKZ je financijski pomogao nastupe obrtnika na sajmovima u organizaciji UO Vrbovec (Auto show u Zagrebu i na obrtničkom sajmu u Križevcima) i UO Zaprešić na nastupu na sajmu gospodarstva u Zaprešiću te Zagrebačke županije na zajedničkom nastupu na Vinoviti u Zagrebu..220 Obrtnici Zagrebačke županije sudjelovali su na edukativno-prodajnoj izložbi Bogatstvo tradicionalnih zanata Zagrebačke županije od 16. do 18. prosinca 2005. u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. OKZ je sufinancirao 7. Sajam gospodarstva u Zaprešiću od 14. do 16. listopada 2005. Ceh frizera i kozmetičara OKZ-a zajedno sa sekcijama frizera i kozmetičara UOGZ-a nastupio je na Danima mode i ljepote u Zagrebu od 11. do 13. veljače 2005. Ujedno su održali uspješan Hair Show.221 Od 30. ožujka do 7. travnja 2007. prvi put je na inicijativu Udruge suvenir održan Uskrsni sajam u veži Matice hrvatskih obrtnika. OKZ je bio njezin suorganizator. Sajam je bio prodajnog i prezentacijskog karaktera, a nastupilo je 27 izlagača, 6 preko OKZ-a i 21 preko Udruge hrvatski suvenir.222 Cilj projekta bilo je promicanje tradicionalnih vrijednosti izravnim kontaktima i putem medija, predstavljanje obrtništva u svrhu podizanja gospodarske ponude te promicanje tradicijskog i umjetničkog obrta i uključivanje posjetitelja u razne prezentacije i radionice.223 U fokusu rada OKZ-a i u tom je razdoblju bilo školstvo. Intenzivno se radilo na poboljšanju sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja. U tome je OKZ imao potporu udruženja obrtnika, Grada Zagreba i Zagrebačka županija te resornog ministarstva. Posebno je bitno bilo raditi na promidžbi obrtničkih zanimanja Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. Josip Hanjš, „Odsjaj minulog vremena“, Obrtnički list, srpanj/kolovoz 2002., br. 95/96, str. 23. 220 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2002. godinu, Zagreb, lipanj 2003. 221 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2005. godinu, ožujak 2006. 222 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. 223 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. 218 219

112


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

kako bi se učenike potaklo na popunjavanje srednjih škola. Pogotovo je to bilo aktualno s deficitarnim zanimanjima. Ujedno se poticalo i stipendiranje kao mogućnost za privlačenje većeg broja učenika u obrtnička zanimanja. Također se pomagalo uređivanje radionica u sklopu škola radi lakšeg provođenja praktične nastave. OKZ je razmatrao i plan upisa u srednje škole te predlagao optimalna rješenja kod toga pogotovo s aspekta upisa učenika u deficitarna zanimanja. Također je radio i na stručnom usavršavanju obrtnika kao segmentu cjeloživotnog obrazovanja. Ujedno je poticao približavanje standarda obrazovanja sukladno standardima Europske unije. U početku promatranog razdoblja još uvijek je dominirao dvojni sustav obrazovanja, no on će se postupno zamijeniti onim jedinstvenim. Promjena iz jednog sustava u drugi teći će postupno, no on se razvijao sukladno analizama postojećeg sustava i pokušajima da se pronađe što kvalitetnije rješenje za razvoj školskog sustava. U 2000-im godinama započinje nova faza u razvoju obrazovanja koju obilježava izgradnja novog sustava općeg, strukovnog, visokog obrazovanja te obrazovanja odraslih. To je faza kada Hrvatska započinje proces ulaska u EU i europeizacijski proces dublje zahvaća obrazovni sustav. Otvaraju se šire mogućnosti za proces europeizacije i temeljne promjene obrazovne politike. Riješen je problem teritorijalnog integriteta i nadležnosti obrazovnih vlasti na čitavom teritoriju te se stvara institucionalna osnova za promjene. To je faza kada prijelomne promjene obrazovne politike dolaze na dnevni red, izrađuju se strateški dokumenti i u nacionalnu obrazovnu politiku postupno ulazi novi diskurs: cjeloživotno učenje u društvu znanja. Hrvatska prihvaća europske obrazovne ciljeve iz Lisabonskog procesa224, što u prvi plan stavlja cjeloživotno učenje za zapošljivost građana i konkurentnost gospodarstva.225 U svim dokumentima vezanim uz strukovno obrazovanje koje je donio EU, istaknuta je potreba uske suradnje gospodarstva i obrazovanja, i važna uloga i odgovornost gospodarstva u realizaciji programa strukovnog obrazovanja, ali i provjeri stečenih kompetencija. Veća interakcija gospodarstva i obrazovanja trebala je omogućiti poslodavcima da lakše dolaze do sposobnih i kvalificiranih djelatnika, društvu učinkovitiju iskoristivost ljudskih potencijala, građanima povećanje životnog standarda, socijalnu i mirovinsku sigurnost te kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Kvalitetna strukovna izobrazba, koja je u današnje vrijeme nemoguća bez takve suradnje, omogućavala je pojedincu zapošljivost, samostalnost, pouzdanost, osiguranje vlastite egzistencije, otvaranje vlastitog obrta i njegov uspješan razvoj. Dobro obrazovan, kvalificiran radnik u uvjetima gospodarske krize, za gospodarstvo jedne države, jamac je oporavka i zalog gospodarskog razvoja.226 Lisabonska deklaracija „Obrazovanje i stručno usavršavanje do 2010. godine“ iz 2000. godine pozivala je zemlje članice na osuvremenjivanje obrazovnih sustava kako bi Europska unija postala najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija utemeljena na znanju. Europski prioriteti i strategije razvoja strukovnog obrazovanja potvrđeni su i u Kopenhaškoj deklaraciji (2002.), Izjavama iz Maastrichta (2004.) i Helsinkija (2006.).; Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u RH 2008. – 2013., srpanj, 2008. 225 T. Žiljak (2013.), str. 13-14. 226 Mirela Lekić, „Sustav obrazovanja za obrtništvo kao jamac opstanka i rasta ove gospodarske grane“, Učenje za poduzetništvo Vol. 1, br. 1, 2011., str. 343-344. 224

113


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Svijest o važnosti kvalitetnog strukovnog školstva za uspješno poslovanje i razvoj gospodarstva obrtnici su pretočili u 0,40% od dohotka, odnosno dobiti koje namjenski usmjeravaju za unapređenje strukovne izobrazbe za potrebe obrtništva. Ovim se sredstvima, između ostalog, financira rad Odjela za obrazovanje, provođenje kontrolnih i pomoćničkih ispita, promidžba za potrebe obrtništva itd. Na teret obrtnika i gospodarstvenika u licenciranim obrtničkim radnjama i trgovačkim tvrtkama izvodi se do 900 sati praktične nastave, što čini 2/3 nastavnog plana i programa. Osim toga, obrtnici izdvajaju znatna sredstva za osiguranje zaštite na radu učenika, materijale, alat, sredstva i pribor za obuku te naknadu naučnicima koja iznosi 15 – 25% prosječnog dohotka u privredi RH. Na temelju Zakona o obrtu i javnih ovlasti Hrvatska obrtnička komora, preko područnih obrtničkih komora, u području redovnog sustava obrazovanja za potrebe obrtništva naročito skrbi o licenciranju obrta, upisima učenika, praktičnom dijelu naukovanja. U okviru daljnjeg obrazovanja za potrebe obrtništva Komora skrbi o provedbi: – majstorskih ispita (imenuje ispitne komisije, obavlja uvid u provođenje ispita i izdaje majstorske diplome) – ispita o stručnoj osposobljenosti i – svim oblicima prekvalifikacija za obrtnička zanimanja.227 Tijekom 2000. godine održan je sastanak s ravnateljima obrtničkih i strukovnih škola koji su se jednoglasno složili da se klasični i dvojni sustav objedine u jedan jedinstveni sustav obrazovanja za obrtništvo. U toj školskoj godini u dvojni sustav uvedena su četiri nova zanimanja – mlinar, pekar, kuhar i slastičar. U cilju poboljšanja rada s naučnicima u obrtničkim i srednjim strukovnim školama imenovani su profesori koji su obilazili naučnike na naukovanju u obrtničkim radionicama i pružali, po potrebi, stručnu pomoć majstorima.228 Na inicijativu Komisije za obrazovanje Udruženja obrtnika grada Zagreba, 13. studenoga 2001., održan je zajednički sastanak s Odborom za strukovnu izobrazbu OKZ-a radi poboljšanja dvojnog sustava obrazovanja. Članovi Odbora složili su se s važnošću stimulacije upisa učenika u deficitarna zanimanja, plaćanja mape praktične nastave i osiguranja učenicima od obrtnika te formiranja Fonda za školovanje učenika po dvojnom sustavu za deficitarna zanimanja, što je trebalo predložiti UO-u i Skupštini OKZ-a.229 I tijekom 2002., kada se raspravljalo o Planu upisa u dvojni sustav obrazovanja u školskoj godini 2002./03., deficitarna zanimanja bila su u prvom planu. Da bi se povećao upis određenih zanimanja poput ljevača, tokara, limara, alatničara, elektroinstalatera, bravara, zidara, tesara, dimnjačara, staklara, a posebno metaloprerađivača, trebalo je u obrtničkim i srednjim strukovnim školama http://ok-smz.hr/obrazovanje/ Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2000. godinu, Zagreb, lipanj 2001. 229 Drago Vukušić, „Odbor za strukovnu izobrazbu“, Obrtnički list, studeni/prosinac 2001., br. 89/90., str. 21. 227 228

114


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

dogovoriti što brojniji upis u ta zanimanja. U tom cilju su UOGZ i OKZ dva mjeseca, u suradnji s gradskim i županijskim uredima za obrazovanje, uz pomoć kazeta upoznavali učenike i roditelje završnih razreda s prednostima dvojnog modela obrazovanja.230 O promidžbi se raspravljalo i na sastanku o dvojnom sustavu obrazovanja u dvorcu Mihanović u Tuhelju koji je organizirao OKZ. Na njemu su bili predstavnici Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, HOK, ravnatelji obrtničkih i srednjih strukovnih škola Grada Zagreba i Zagrebačke županije, tajnici Udruženja obrtnika i članovi Odbora za školstvo OKZ-a. Pomoćnik ministra Dragutin Katalenić tada je naglasio kako će se zauzeti za promidžbu upisa u dvojni model obrazovanja, potaknuti stimulativne mjere za upis učenika za deficitarna zanimanja i organizirati TV emisije u programu HTV-a kako bi se roditelji što bolje informirali koja zanimanja nakon završetka školovanja omogućuju zapošljavanje.231 Već tijekom 2000. godine OKZ je sudjelovao u izradi teksta brošure o strukovnom obrazovanju u obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu koju je izdao HOK, a izrađen je i letak namijenjen budućim učenicima u obrtničkim školama. Brošura je već u ožujku 2000. godine podijeljena u svim osnovnim školama Zagreba i Zagrebačke županije, a letak je dobio svaki učenik osmog razreda.232 Rezultati takvih akcija pokazali su da učenici nisu bili u dovoljnoj mjeri zainteresirani za upise u obrtnička zanimanja. Za upis u dvojna zanimanja u školskoj godini 2002./2003. bilo je osigurano 1320 mjesta, a upisano je tek 680 učenika ili 52%. Tada su se mogli upisati u Obrtničku i industrijsku graditeljsku školu u Zagrebu, Elektrostrojarsku obrtničku školu u Zagrebu, Školu za tekstil, kožu i dizajn u Zagrebu, Obrtničku školu za osobne usluge u Zagrebu, Obrtničku školu za montažu, instalacije i metalne konstrukcije u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološku školu u Zagrebu, Ugostiteljsko-turističko učilište u Zagrebu, Drvodjeljsku školu u Zagrebu te razne strukovne škole na području Zagrebačke županije.233 To je bio pokazatelj za uvođenje novih promjena u školski sustav.

Sastanak u dvorcu Mihanović, Tuhelj, 2002.

Od školske godine 2003./2004. učenici su se prvi put mogli upisivati u 15 jedinstvenih programa obrtničkih zanimanja. Stoga su promidžbene aktivnosti bile usmjerene na te programe kako bi se učenici na vrijeme mogli upoznati s njima. Odbor za školstvo OKZ-a održao je do travnja 2003. godine četiri sjednice na kojima je prihvatio program promidžbe upisa učenika za obrtnička zanimanja za šk. god. 2003./2004. i kriterije za stipendiranje i poticanje učenika za upis u deficitarna zanimanja. Prijedlog odluke o stipendiranju učenika za upis učenika u deficitarna zanimanja bio je u pripremi u Gradskom uredu za obrazovanje i sport Grada Zagreba i čekao je daljnju proceduru donošenja. Sve osnovne škole u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji dobile su letke, brošure, kazete i plakate F. Z., „Upravni odbor OKZ“, Obrtnički list, ožujak/travanj 2002., br. 92/93, str. 9. „Katalenić: što više popularizirati dvojni sustav“, Obrtnički list, ožujak/travanj 2002., br. 92/93, str. 25. 232 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2000. godinu, Zagreb, lipanj 2001. 233 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2002. godinu, Zagreb, lipanj 2003. 230 231

115


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

kojima su se mladi trebali zainteresirati za upise u programe izobrazbe za obrtnička zanimanja. Ukupna promidžbena akcija Budućnost je u vašim rukama obuhvaća i Dane otvorenih vrata u obrtničkim i srednjim strukovnim školama, održavanje konferencije za tisak i tv-emisija, kao i prikazivanje tv-spota. Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, Ministarstvo prosvjete i sporta i OKZ organizirali su sastanak s ravnateljima obrtničkih i srednjih strukovnih škola na kojima je bilo prezentirano 15 jedinstvenih programa izobrazbe koji su se trebali primjenjivati od školske godine 2003./04., a to su bili tokar, strojobravar, alatničar, plinoinstalater, vodoinstalater, instalater centralnog grijanja i klime, elektroinstalater, elektromehaničar, elektroničar – mehaničar, stolar, frizer, pediker, fotograf, autolakirer, soboslikar – ličilac. Za navedena zanimanja ukidao se klasični i dvojni model obrazovanja, a za sva zanimanja koja nisu bila prikazana ostaje klasični i dvojni model obrazovanja u toj školskoj godini. Za navedene programe bilo je potrebno licencirati obrtničke radionice ako su željeli primati učenike za praktičnu nastavu. Zahtjevi za licenciranje primali su se u UO-u GZ-a, UO-u Sesvete i UO-u Velika Gorica.234 OKZ je tada u sklopu promidžbenih aktivnosti poticao i odlične učenike srednjih škola te na taj način ukazivao na brigu o učenicima i tijekom njihova školovanja. Zbog toga je tijekom 2003. godine Upravni odbor OKZ-a zaključio kako će se odličnim učenicima 1., 2. i 3. razreda, ukupno njih 76, koji su se školovali po dvojnom modelu u školama u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji dodijeliti novčana nagrada u iznosu od 400 kn. Nagrade su im uručene 10. lipnja 2003. na svečanosti u zgradi Matice hrvatskih obrtnika.235 U 2004. godini primjenom jedinstvenog modela obrazovanja za sva obrtnička zanimanja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izdalo je upute o uvođenju novih nastavnih planova i programa za vezane obrte u programima obrazovanja odraslih. Njihovim donošenjem stvorena je obveza za sve škole i ustanove koje su izvodile trogodišnje programe obrazovanja za odrasle po klasičnom modelu da prijeđu na jedinstveni model obrazovanja i usklade ga s važećim propisima. Na taj se način mogla obavljati dokvalifikacija i prekvalifikacija za 53 obrtnička zanimanja.236 Programi su bili usklađeni s novim tehnologijama i obveznom informatikom i stranim jezikom u programu. Time se usklađivalo s europskim trendovima obrazovanja i prilagođavalo za europsko tržište rada.237 To obrazovanje trajalo je tri godine, a sastojalo se od opće-obrazovnog dijela, stručno-teorijskog dijela i praktičnog dijela obrazovanja. Praktični dio odvijao se kod obrtnika ili u trgovačkom društvu u trajanju od 560 sati u 1. godini, 630 sati u 2. godini i 640 sati u 3. godini. Donošenjem jedinstvenog modela obrazovanja prestao je vrijediti klasični i dvojni model obrazovanja, na temelju R. Filipović, „Za 15 obrtničkih zanimanja ukida se klasični i dvojni model obrazovanja“, Obrtnički list, travanj 2003., br. 101, str. 6. 235 R. F., „Odličnim učenicima nagrada 400 kuna“, Obrtnički list, srpanj/kolovoz 2003., br. 103/104, str. 11. 236 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb, Zagreb, 18. lipnja 2005. 237 „Predloženo više zakonskih inicijativa“, Obrtnički list, srpanj/kolovoz 2004., br. 112/113, str. 8. 234

116


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Zakona o obrtu (NN 49/03). U zanimanjima su bili: alatničar, autoelektričar, autolakirer, autolimar, automehaničar, bravar, brodski mehaničar, dimnjačar, elektroinstalater, elektromehaničar, elektroničar – mehaničar, fotograf, frizer, galanterist, glazbalar za gudalačka glazbala, glazbalar za trzalačka glazbala, graditelj drvenih brodova, graditelj metalnih brodova, graditelj orgulja, graditelj plastičnih plovila, instalater grijanja i klimatizacije, kemijski čistač, klesar, klobučar, kotlar, kovač, kozmetičar, krojač, krznar, kuhar, limar, ljevač, mehaničar poljoprivredne mehanizacije, mesar, mljekar, konobar, obućar, pećar, pediker, pekar, pismoslikar, plinoinstalater, precizni mehaničar, puškar, slastičar, soboslikar – ličilac, stolar, strojobravar, tapetar, tokar, urar, vodoinstalater i zlatar.238 OKZ je te godine po školama i udruženjima obrtnika distribuirao materijale koje je napravio HOK za potrebe popularizacije upisa u obrtničke i strukovne škole. Radilo se o plakatu I ja ću postati majstor, brošuri Strukovno obrazovanje u obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu, letku Postani majstor i obrtničkom školskom kalendaru 2004./2005. 239 OKZ je u suradnji sa Srednjom školom „Nikola Tesla“ sudjelovao u prezentaciji zanimanja pod nazivom Dojdi osmaš, 8. svibnja 2004. na Trgu bana Josipa Jelačića te na Markovu sajmu od 28. svibnja do 1. lipnja 2004. OKZ je za potrebe promidžbe osigurao pamučne majice s natpisom promidžbene akcije „Obrt je vaša budućnost“ koje su uručene učenicima osnovnih i srednjih škola, nagrađenim odlikašima udruženjima obrtnika i drugim sudionicima Obrtničkog sajma na Zagrebačkom velesajmu. Ujedno je svim osnovnim školama i te godine dostavljena videokazeta o obrtničkim zanimanjima, a organizirani su i susreti s roditeljima i učenicima osnovnih škola na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.240 Unatoč promidžbenim aktivnostima, u tom se razdoblju bilježilo smanjenje upisa učenika u obrtničke škole. Tim povodom UOGZ i OKZ organizirali su u prosincu 2003. godine okrugli stol na temu problematike upisa učenika u obrtničke i srednje strukovne škole za obrtnička zanimanja, a posebno ona deficitarna u školskoj godini 2004./2005. Analizom upisa u obrtnička zanimanja u zadnje tri godine utvrđeno je kako se smanjuje broj upisanih učenika, a posebno kada je riječ o deficitarnim zanimanjima.241 Zbog toga je na prijedlog OKZ-a 17. studenoga 2004. održan sastanak svih partnera koji su sudjelovali u realizaciji programa strukovnog obrazovanja za obrtnička zanimanja u Zagrebačkoj županiji na kojem je bio i župan Stjepan Kožić. Tada je dogovoreno zajedničko ulaganje u promidžbu upisa učenika u obrtnička zanimanja, daljnje stipendiranje učenika koji su se školovali za deficitarna zanimanja, zajedničko ulaganje u opremanje kabineta za izvođenje praktične nastave u srednjim

„Jedinstveni model obrazovanja za obrtnička zanimanja“, Obrtnički list, listopad 2004., br. 114, str. 13-14. 239 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb, Zagreb, 18. lipnja 2005. 240 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb, Zagreb, 18. lipnja 2005. 241 M. Š., „Tko će raditi u obrtu 2008.?“, Obrtnički list, veljača 2004., br. 109, str. 26. 238

117


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

strukovnim školama te zajedničko održavanje sastanka partnera i subjekata u procesu obrazovanja svake godine u rujnu u svrhu analize rezultata.242

Zagrebačka županija i strukovno obrazovanje

Dodjela nagrada učenicima od OKZ-a, 2005.

Tijekom 2005. godine uvedena su četiri jedinstvena modela obrazovanja čijim je uvođenjem ukinut klasični i dvojni model obrazovanja i to za zanimanja zidar, tesar, staklar i krovopokrivač. Jedinstveni model bio je dobro prihvaćen u svim školama jer je bio vraćen upis na temelju razredbenog postupka (bodovne liste), što je značilo da su se za pojedina obrtnička zanimanja upisali najbolji učenici, što je popravilo uspješnost školovanja za obrtnička zanimanja. OKZ je tijekom te godine preuzeo i kompetenciju partnerske suradnje s 21 obrtničkom i srednjom strukovnom školom u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.243 Promjene u školskom sustavu, provođenje intenzivne promidžbe i sustav stipendiranja doveli su do vidljivih promjena u broju upisanih učenika. Već u školskoj godini 2005./2006. bilo je upisano 2028 učenika, 2006./2007. 2205 učenika, a 2007./2008. 2238 učenika.244 Od 2006. godine zabilježena je i sve jača aktivnost Ureda za obrazovanje OKZ-a koji postaje glavno tijelo unutar komorskog sustava za unapređenje i promidžbu srednjeg školstva. OKZ je u suradnji s HOK u 2006. godini svoje aktivnosti posvetio promidžbi obrazovanja i cjeloživotnog učenja u obrtništvu. Kako je HOK 2006. godinu proglasio godinom strukovnog obrazovanja, Ured za obrazovanje OKZ-a u suradnji s njegovim tijelima organizirao je Upravni odbor Komore posvećen toj temi naglašavajući trendove Europske unije u strukovnom obrazovanju.245 Ujedno je sudjelovanjem na međunarodnoj konferenciji „Strukovno obrazovanje u funkciji razvoja gospodarstva i građanskog društva“ održanoj 16. svibnja 2006. godine, Ured za obrazovanje kao i sama djelatnost OKZ-a počeo s primjenom Europskih standarda u strukovnom obrazovanju.246 Ured za obrazovanje OKZ-a nastupio je i na Zagrebačkom velesajmu od 25. do 29. travnja 2006. godine na manifestaciji Želim biti majstor u suradnji s devet škola s područja Zagreba i Zagrebačke županije koje su opremljene propagandnim majicama i promidžbenim materijalom – brošurom Upisi i plakatom 650 godina tradicije i 120 godina organiziranog obrta i obrazovanja.247 Tijekom 2006. godine organizirane su dvije izložbe u povodu „2006. godine strukovnog obrazovanja“ u suradnji sa Zlatkom Puntijarom koji je osim građe Komore ponudio i svoju zbirku dokumentacije o obrazovanju za obrtnička zanimanja tijekom povijesti. Prva izložba Obrt i obrazovanje postavljena je u OKZ-u od 31. ožujka do 1. prosinca 2006., a druga izložba Obrt i obrazovanje RBF, „Strukovno obrazovanje – kvalitetno i moderno“, Obrtnički list, prosinac 2004., br- 115, str. 8. 243 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2005. godinu, ožujak 2006. 244 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. 245 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. 246 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. 247 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. 242

118


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

organizirana je u povodu Tjedna arhiva 2006. u Hrvatskom državnom arhivu od 15. prosinca 2006. do 2. veljače 2007. U povodu organiziranja Markova sajma od 18. do 21. svibnja 2006., Ured za obrazovanje OKZ-a pripremio je materijal koji je bio izdan u brošuri Festival starih zanata – Markov sajam pod nazivom Sve o otvaranju obrta i školovanju za obrtnička zanimanja koji je kao sastavni dio zagrebačkog izdanja Večernjeg lista podijeljen građanima na sajmu. Ured za obrazovanje objavio je i brošuru Otvaranje obrta autora Ane Marinić i Mirana Špića.248 I Zagrebačka županija pokretala je niz inicijativa vezanih uz obrazovanja. Uz stipendiranje učenika i promidžbene aktivnosti vezane uz upise može se spomenuti kako je, 17. listopada 2007. osnovala regionalni odbor za strukovno obrazovanje Zagrebačke županije s ciljem savjetovanja strukovnih obrazovnih ustanova o važnim događajima i potrebama u strukovnom obrazovanju u čijem je radu bila aktivna voditeljica Ureda za obrazovanje OKZ-a.249 Sve više se poticalo i stipendiranje učenika, a pogotovo onih koji su se školovali za deficitarna zanimanja. Za deficitarna zanimanja 2004. godine dodijeljeno je 150 stipendija odobrenih od Skupštine Grada Zagreba od 900 kn mjesečno za prvu godinu i 1200 kn mjesečno za 160 učenika druge godine. OKZ i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dodijelili su 14 jednogodišnjih stipendija.250 Od 2007. godine započinje još intenzivnije stipendiranje učenika srednjih škola. Za učenike su stipendije dodijelili Grad Zagreb 150, Zagrebačka županija 15, Velika Gorica 30, Samobor 20, UO Samobor 5, PIK Vrbovec stipendirao je sve učenike koji su se u školskoj godini 2007./2008. upisali u prvi razred za zanimanje mesar, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i OKZ 20 stipendija. Ukupno je bilo 257 stipendija. Još prije četiri godine stipendije je davao tek Grad Zagreb. 251

Markov sajam u Zagrebu, 2006.

Stipendije Grada Zagreba, 2006.

OKZ je nastojao potaknuti učenike na upis u srednje škole i povećanjem stručnog standarda u tim školama izdvajajući sredstva za njihove opremanje. Tako je, 22. veljače 2000. na sjednici UO-a OKZ-a donesena odluka da se za obnovu školskih radionica izdvoji 20.000 kn za škole koje su provodile obrazovanje po dvojnom sustavu. Također je odlučeno da će se 10.000 kn dati Školi za tekstil, kožu i dizajn za nabavku opreme i sredstva za školovanje krojača. Drugih 10.000 kn dano je Prehrambeno-tehnološkoj školi za nabavku nastanih sredstava za školovanje pekara. Ujedno je za školsku godinu 2001. predloženo da se pomoć za opremanje škola poveća na 40.000 kn.252 I tijekom 2002. godine sudjelovao je u opremanju kabineta za izvođenje teorijskog dijela naukovanja i vježbi u dvojnom sustavu u Prehrambeno-tehnološkoj školi, Školi za tekstil, kožu i dizajn Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. 250 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb, Zagreb, 18. lipnja 2005. 251 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. 252 Arhiv OKZ-a, Dopis Upravnom odboru OKZ, 28. 11. 2000. 248

249

Stipendije Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i OKZ-a, 2006.

119


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

te Obrtničkoj industrijskoj graditeljskoj školi.253 U 2004. godini sudjelovala je u opremanju kabineta za izvođenje praktičnog dijela naukovanja i vježbi u Srednjoj strukovnoj školi Dugo Selo, Srednjoj školi „Ban Josip Jelačić“ iz Zaprešića, Centru za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje djece i mladeži „Dubrava“. Komora je u suradnji sa Zagrebačkom županijom te godine pomogla obrtničke i strukovne škole s 50.000 kn.254 Tijekom 2005. godine, OKZ je organizirao i izlet ravnatelja srednjih škola i drugih subjekata vezanih uz obrazovanje u Vicenzu kako bi se upoznali s djelovanjem Udruženja obrtničkih tvrtki i strukovnih škola u tom talijanskom gradu.255

Slika 28.a Izlet u Vicenzu, 2005.

OKZ je poticao i natjecanje između učenika srednjih škola. U Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica 21. svibnja 2000. godine održano je prvo međužupanijsko natjecanje učenika frizerske struke, a veliki doprinos organizaciji imao je OKZ. Komora je sudjelovala i kod opremanja kabineta za izvođenje teorijskog dijela nastave i vježbi u dvojnom sustavu.256 OKZ je tijekom 2002. godine pomogao održavanju državnog natjecanja u Školi za montažu instalacija i metalnih konstrukcija te je organizirao i podmirivao troškove županijskog natjecanja učenika frizerske struke.257 U 2004. godini organizirao je u suradnji s Obrtničkom školom za osobne usluge, Cehom frizera OKZ-a i Sekcijom frizera Udruženja obrtnika GZ-a IV. Međužupanijsko natjecanje učenika frizerskog zanimanja koje se održalo u Velikoj dvorani Matice hrvatskih obrtnika, 1. travnja 2004. godine. Također je, sukladno proračunu, pomagala održavanje državnih natjecanja u Školi za montažu instalacija i metalnih konstrukcija, Školi za tekstil, kožu i dizajn, Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica.258 Tijekom 2005. godine OKZ je u suradnji sa Srednjom školom Velika Gorica, Cehom frizera i kozmetičara OKZ-a i Sekcijom frizera UOGZ-a organizirala 5. Međužupanijsko natjecanje učenika frizerskog zanimanja koje se održalo u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica 8. travnja 2005.259 Osim toga znatna pažnja bila je usmjerena prema stručnom osposobljavanju obrtnika. Godine 2000. u Tuheljskim Toplicama održan je stručni sastanak s predstavnicima Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku u organizaciji HOK-a na temu Majstorske škole na kojima je bio i predstavnik OKZ-a. Otvaranjem Majstorske škole trebala se omogućiti dodatna izobrazba obrtnika Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2002. godinu, Zagreb, lipanj 2003. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb, Zagreb, 18. lipnja 2005. 255 „Planiranje zajedničkih projekata“, Obrtnički list, veljača 2005., br. 116, str. 18. 256 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2000. godinu, Zagreb, lipanj 2001. 257 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2002. godinu, Zagreb, lipanj 2003. 258 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb, Zagreb, 18. lipnja 2005. 259 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2005. godinu, ožujak 2006. 253 254

120


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

i njihovih djelatnika na području struke, kao i na područjima menadžmenta, marketinga, financijskog poslovanja, upoznavanja sa smjernicama EU-a…260 Veliku ulogu u obrazovanju takvog tipa imalo je i Pučko otvoreno učilište u Zagrebu. Na 1. sjednici UO-a OKZ-a održanoj 24. siječnja 2001. godine, potvrđen je Ugovor OKZ-a s Pučkim otvorenim učilištem za provođenje pripreme za majstorske ispite i ispite stručne osposobljenosti do 31. lipnja 2001.261 Tijekom 2002. godine Upravni odbor ponovno je donio odluku o poslovnoj suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Zagreb radi pripreme kandidata za polaganje majstorskih ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti, zatim o poslovnoj suradnji s Ugostiteljsko-turističkim učilištem Zagreb radi pripreme kandidata za polaganje majstorskih ispita za majstor – kuhar, i o poslovnoj suradnji s Drvodjeljskom školom Zagreb radi pripreme kandidata za polaganje majstorskih ispita na majstora – stolara.262 Dana 5. listopada 2004. godine Ivan Petko ispred OKZ-a i Đuro Horvat, koordinator izvođača seminara, potpisali su Ugovor o sufinanciranju projekta stručnog usavršavanja obrtnika koje je trebalo provoditi Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Cilj usavršavanja je stjecanje novih znanja, vještina i tehnika radi postizanja konkurentnosti.263 Tijekom 2005. godine, u projektu Majstorska škola OKZ je dobio 62.000 kn za razvoj i unapređivanje provođenja majstorskih ispita.264

Dodjela majstroskih diploma, 2006.

OKZ je poticao i održavanje seminara iz radne pedagogije za majstore stručnih škola kako bi se ojačale njihove kompetencije u radu s učenicima. Na temelju Pravilnika o postupku i načinu izdavanja dozvola/licencija, tijekom 2004. godine započelo je održavanje seminara iz radne pedagogije za majstore stručne učitelje koji su imali majstorski status. Prvi seminar bio je u UO-u Sveti Ivan Zelina, 20. ožujka 2004. za 30 osoba.265 Hrvatska obrtnička komora je 2005. godine donijela Pravilnik o postupku i načinu izdavanja licencija za radionice koje provode praktični dio naukovanja. Pravilnikom je propisano da licenciju može dobiti radionica koja osim ostalih uvjeta ima i majstora, odnosno osobu kojoj je u skladu sa Zakonom o obrtu priznat majstorski status. Kako osobe kojima je po zakonu priznat majstorski status nemaju završeno osposobljavanje iz radne pedagogije, OKZ i UOGZ organizirali su za navedene osobe seminare iz radne pedagogije. Razne teme obrađene su pod vodstvom prof. Ivana Hercega.266 U svrhu promidžbe obrazovanja odraslih za obrtnička zanimanja, 2005. godine, Komora je izdala brošuru Stjecanje kvalifikacija, prekvalifikacija i daljnjeg obrazovanja za obrtnička zanimanja u nakladi od 4000 primjeraka. Brošura je bila dostavljena svim udruženjima obrtnika, srednjim strukovnim školama, Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2000. godinu, Zagreb, lipanj 2001. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 1. sjednice Upravnog odbora OKZ, 24. 1. 2001. 262 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2002. godinu, Zagreb, lipanj 2003. 263 „Potpisan ugovor o sufinanciranju“, Obrtnički list, listopad 2004., br. 114, str. 5. 264 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb, Zagreb, 18. lipnja 2005. 265 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb, Zagreb, 18. lipnja 2005. 266 M. Š., „U zagrebačkom udruženju održano pet seminara“, Obrtnički list, ožujak 2005., br. 117., str. 10. 260 261

121


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

gradskim uredima. Usavršavanje obrtnika na temelju projekta Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Stručno usavršavanje obrtnika za 2005. godinu provedeno je na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije u suradnji s 9 subjekata na 17 različitih tema. Najveći interes bio je na temu Osnove informatike za poduzetnike i Novi poduzetnički pothvat – tehnika kreiranja i prosudbe poslovnih zamisli.267

Upravni odbor OKZ-a o obrazovanju, 2006.

Ured za obrazovanje OKZ-a je tijekom 2007. godine izradio četiri projekta za natječaj Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva – Informatičko obrazovanje obrtnika, Cjeloživotno obrazovanje obrtnika, Marketinške aktivnosti i stipendiranje 20 učenika za deficitarna zanimanja. 268 Ujedno je na prijedlog Gradskog Ureda za obrazovanje, kulturu i sport izradio prijedlog projekta Centar za informiranje o obrazovanju za gospodarstvo i napredak u karijeri temeljen na prijedlozima uz Izvješće gradskog Ureda o provedenim upisima učenika u 1. razrede srednje škole i prijemu učenika u učeničke domove u Zagrebu. U vezi toga OKZ je predložio projekt formiranja Centra za profesionalno usmjeravanje, zapošljavanje i napredak u karijeri za obrtnička zanimanja. Centar je službeno otvoren 5. prosinca 2007., u Ilici 49. Za razvoj toga projekta Grad Zagreb je osigurao 120.000 kn, a Zagrebačka županija 80.000 kn, ukupno 200.000 kn. 269 Usluge Centra bile su namijenjene poticanju cjeloživotnog obrazovanja, prilagođavanju potrebama gospodarstva i napretka u karijeri, uz financijsku potporu Grada Zagreba, Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport. Voditeljica centra bila je Rozalija Filipović Baljak.270 Hrvatska obrtnička komora u srpnju 2007. dala je potporu namjeri Vlade da vrati državne potpore za obrazovanje i izobrazbu, koje su ukinute osamostaljenjem Republike Hrvatske. Nacrt zakona o državnoj potpori za obrazovanje na koji se, resornom Ministarstvu gospodarstva očitovao HOK, predviđao je umanjivanje porezne osnovice za jednog do tri naučnika do pet posto, a korisniku potpore koji na naukovanju ima više od tri naučnika porezna bi osnovica dodatno bila umanjena za jedan postotni poen po svakom naučniku, a najviše do 15 posto porezne obveze, odnosno do iznosa od pet tisuća kuna. HOK je smatrao kako je taj prijedlog nedovoljan, odnosno tražio je od resornog ministarstva i Vlade da se potpore povećaju na razinu koja je postojala u bivšoj Jugoslaviji. Tako je za jednog naučnika poreznu osnovicu trebalo smanjiti za deset posto, za dva naučnika dvadeset posto, a za svakog daljnjeg naučnika trebala bi se povećavati za pet posto, bez predviđenog ograničenja od pet tisuća kuna. HOK je podržavao tu zakonsku inicijativu koju je zagovarao dugi niz godina, a koju su Vlada i Ministarstvo gospodarstva pokrenuli uvažavajući opredjeljenje Hrvatske i Europske unije za cjeloživotnim obrazovanjem radnika. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2005. godinu, ožujak 2006. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. 269 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. 270 „Centar za informiranje o obrazovanju, za gospodarstvo i napredak u karijeri“, Obrtnički list, studeni-prosinac 2007., br. 143-144, str. 14-15. 267 268

122


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Tim su se zakonom željeli odrediti uvjeti i pravila za dodjelu državne potpore za obrazovanje i izobrazbu radnika te su se predlagale potpore fizičkim i pravnim osobama koje su obavljale gospodarsku djelatnost i koje su izdvajale financijska sredstva za opće i posebno obrazovanje i izobrazbu svojih radnika, odnosno koje su sudjelovale u obrazovanju mladih.271 OKZ je sudjelovao i u nizu drugih aktivnosti. Među njima su bile i one humanitarnog karaktera. Dana 26. travnja 2001. godine bio je otvoren 6. Festival slastica u Gradskoj kavani. Taj dvodnevni festival imao je promidžbeno, turističko, gastronomsko, kulturološko i posebice humanitarno značenje jer je prihod od festivala bio namijenjen djeci iz SOS – dječjih sela Lekenik i Ladimirovci. Prvi je put taj festival organizirao OKZ koji je 11. travnja 2001. godine postao vlasnik licencije.272 Na festivalu je dodijeljen niz nagrada. Za originalnu medenu slasticu nagrađena je slastičarnica „Horak“ grafikom Nikole Reisera. Za jednostavnu, brzu i ekonomičnu slasticu nagrađen je restoran „Mali raj“ s grafikom Ede Murtića. Za najmaštovitiju slasticu nagrađena je Mala kavana s grafikom Josipa Boterija Dinija, a Hotel Sheraton nagrađen je grafikom Đure Pulitike za najatraktivniji pekarski proizvod s medom. Tvrtka Bobis d. d. dobila je grafiku Tihomira Lončara za njegovanje tradicije uz vrhunsku kvalitetu u proizvodnji slastica. Grafiku Lidije Šeler dobio je najmlađi sudionik festivala Haris Salčimović.273 Sedmi zagrebački festival slastica, od 11. do 14. veljače 2002. imao je međunarodni karakter.274 Na festivalu je sudjelovalo 50 izlagača, a generalni sponzor bila je Turistička zajednica grada Zagreba, medijski pokrovitelji časopis Glorija, Obiteljski radio i Jutarnji list. Donatori su bili Peugeot Hrvatska d. o. o., Gospodarska komora Zagreba, Udruženje obrtnika grada Zagreba, KLA– ROM Zagreb d. o. o., Udruženje ugostitelja Zagreb, Vindija d. d., Podravka d. d., Croatia osiguranje d. d., Jamnica, Damir Koletić, Sandra Bagarić. Koordinator festivala bio je slastičar Haris Salčinović.275

Centar za informiranje o obrazovanu za gospodarstvo i napredak u karijeri, 2007.

Ljiljana Ivković, dopredsjednica OKZ-a, sudjelovala je 14. i. 15. kolovoza 2001. na Danu otvorenih vrata Centra za radnu terapiju i rehabilitaciju – Stančić, jedinoj ustanovi u Hrvatskoj koja je skrbila za štićenike zaostale u razvoju. Ivković je uručila lončarsko kolo, donaciju Vladimir Brezića, vlasnika tiskare „Kustoš“.276 Pod motom „100 umjetničkih djela za sto deficitarnih zanimanja“ 12. svibnja 2002. godine održana je u Tkalčićevoj ulici dobrotvorna akcija u organizaciji OKZ-a i Udruženja ugostitelja grada Zagreba, a pod pokroviteljstvom Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Radilo se o slikarskoj koloniji s ciljem poticanja i pomoći učenicima koji su se opredijelili za školovanje u deficitarnim zanimanjima. OKZ je zbog nestanka deficitarnih zanimanja odlučio nizom http://www.poslovni.hr/hrvatska/hok-trazi-vece-potpore-za-obrazovanje-49444; 25. 7. 2007. F. Z., „Gradonačelnik Bandić otvorio festival slastica“, Obrtnički list, svibanj 2001., br. 84, str. 16. 273 „Nagrade i priznanja“, Obrtnički list, srpanj/kolovoz 2001., br. 85/86, str. 11. 274 „Sedmi zagrebački festival slastica“, Obrtnički list, siječanj 2002., br. 91, str. 9. 275 F. Z., „Slastičarske i pekarske delicija“, Obrtnički list, ožujak/travanj 2002., br. 92/93, str. 9. 276 „Akcija za svaku pohvalu“, Obrtnički list, srpanj/kolovoz 2001., br. 85/86., str. 11. 271 272

123


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Otvaranje doma obrtnika u Vukovaru, 2003.

stalnih dobrotvornih akcija osigurati trajne izvore sredstava za stipendiranje ili pak druge oblike novčane pomoći učenicima koji će, već u predstojećoj školskoj godini, upisati prve razrede strukovnih škola u dvojnom sustavu za deficitarna zanimanja (metalske i građevinske struke, elektromonteri, izolateri, dimnjačari, krojači, pekari, mlinari, slastičari…). Na poticaj slikara Ilije Šimića i Dubravka Lepeja, prvoj aukciji se odazvalo 46 likovnih umjetnika. Oni su na otvorenom prostoru kod restorana „Stara Tkalča“ naslikali i ponudili na aukciji 70 slika od kojih je odmah 20 bilo otkupljeno. Vlasnik restorana, Darko Belušić, bio je ujedno i predsjednik Udruženja ugostitelja grada Zagreba. Akciju su pomogli Stjepan Vincek, Krešimir Ferenčina, Zlatko Puntijar, Renata Sedak, Miroslav Trajković i drugi. Organizacijski posao odradile su djelatnice Komorskog ureda OKZ-a Rozalija Filipović Baljak, Jasenka Švast i Tamara Zangl, uz potporu vodstva OKZ-a. Svim sudionicima kolonije UO OKZ-a na svojoj sjednici od 14. svibnja 2002. godine dodijelio je zahvalnice.277 Još jedna likovna kolonija održana je 13. veljače 2004. pod nazivom Odlikaši i likovni umjetnici zajedno s namjerom prikupljanja sredstava za nadarene učenike pri čemu je sudjelovalo 30 likovnih umjetnika.278 U sklopu pomoći Vukovaru OKZ se uključio zajedno s UOGZ-om u prikupljanje sredstava za pomoć opremanju Obrtničkog doma u Vukovaru.279 U povodu toga, 7. svibnja 2003., održana je humanitarna akcija u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog pod nazivom Obrtnici Zagreba i Zagrebačke županije obrtnicima Vukovara. Glavni cilj te akcije bio je prikupljanje sredstava za opremanje Doma obrtnika u Vukovaru, koji zajednički grade Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, HOK i Vukovarsko-srijemska županija. U umjetničkom dijelu nastupili su Martina Tomčić, Đani Stipaničev uz klapu „Dalmati“, Josip Katalenić, Vesna Pisarović i Miroslav Škoro. U sklopu priredbe održana je i modna revija i revija hrvatskih povijesnih frizura, a po završetku priredbe tombola i prigodan domjenak koji je organiziralo Udruženje ugostitelja grada Zagreba. Na kraju je prikupljano 90.000 kn.280 Ta je pomoć uručena kolegama iz Vukovara. Nakon toga su predstavnici OKZ-a, 14. listopada 2003. godine, sudjelovali na otvaranju Doma hrvatskih obrtnika u Vukovaru.281 Na taj je način jedna humanitarna akcija bila uspješno završena. Krajem kolovoza 2007. godine predstavnici OKZ-a i UOGZ-a posjetili su Udruženje obrtnika Osijek kako bi mogli pogledati štetu koja je nastala na zgradi

Josip Hanjš, „Hrvatski Montmartre u zagrebačkoj Tkalči“, Obrtnički list, svibanj 2002., br. 94, str. 12. 278 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb, Zagreb, 18. lipnja 2005. 279 C. Zeljko, „Druga sjednica Upravnog odbora Obrtničke komore Zagreb“, Obrtnički list, travanj 2003., br. 101, str. 6. 280 „Humanitarna priredba za opremanje doma u Vukovaru“, Obrtnički list, lipanj 2003., br. 102, str. 10-11. 281 „Otvoren Dom hrvatskih obrtnika“, Obrtnički list, studeni/prosinac 2003., br. 107/108, str. 26. 277

124


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

osječkog Doma obrtnika. Oni su odlučili pomoći obnovi doma koji je bio obnovljen prije godinu dana.282 OKZ je sudjelovao i u sponzoriranju humanitarne revije zagrebačkih obrtnika pod nazivom Groznica maturalne večeri, 2004. godine, koja je bila namijenjena za štićenike domova za djecu bez roditelja.283 OKZ je sudjelovao u obnovi Doma obrtnika i Crikvenici koji je svečano otvoren 10. svibnja 2003.284 Ujedno je bila i sponzor modne revije Zlatna igla Zagreba.285 Tijekom 2007. godine obrtnici Zagreba i Jastrebarskog pokrenuli su humanitarnu akciju za prikupljanje pomoći za izgradnju kuće Danijelu Tanjiću iz Jastrebarskog koji je obolio od cerebralne paralize. Akcija je bila uspješna pa je na sjednici Upravnog odbora OKZ-a krajem lipnja donesena odluka da se zaslužnima za prikupljanje sredstava dodijele priznanja i zahvalnice. Priznanja su dodijeljena Stjepanu Šafranu, Milanu Makaru (Radio Martin), Đurđi Habel, Stipi Bučaru, Josipu Tržecu, Petru Gundiću, Alenu Omerzu, Zlatku Prosinečkom, Zlatku Brozinčeviću, Željku Hanžeku i Milanu Matijeviću. Zahvalnice su dodijeljene za EL.MA.H d.o.o., Elektropromet Zagreb d.d., Color– tinta d. o. o. i Tamburaškom sastavu Begini.286 U konačnici je, 6. srpnja 2007. godine, održana svečanost predavanja ključeva kuće koja je izgrađena kroz navedenu humanitarnu akciju.287

Humanitarna akcija Jastrebarsko, 2007.

OKZ je sudjelovao i u aktivnostima oko formiranja Obrtničke štedne banke, koja je aktualizirala problematiku kvalitetnih kredita namijenjenih obrtnicima. Skupština predstavnika Zanatske štedno-kreditne zadruge Zagreb 6. ožujka 2007. na svojoj sjednici, a sukladno Zakonu o izmjenama zakona o bankama i Zakona o kreditnim unijama, donijela je jednoglasnu odluku o preoblikovanju Zanatske štedne kreditne zadruge Zagreb u Obrtničku štednu banku. Podršku osnutku banke dali su HOK, OKZ, UOGZ te Hrvatski savez udruga. Novim zakonskim propisima od 1. siječnja 2007., a koji su bili usklađeni s pravnim stečevinama Europske unije, prestao je vrijediti Zakon o štedno-kreditnim zadrugama. Zadrugama je ostavljena mogućnost preoblikovanja u kreditnu uniju ili u štednu banku. Kreditna unija mogla je funkcionirati u formi „kase uzajamne pomoći“ bez mogućnosti vođenja platnog prometa, bez subvencioniranih kredita Grada Zagreba i drugih bankovnih poslova.288 „Obrtnici Zagreba posjetili osječke obrtnike“, Obrtnički list, rujan – listopad 2007., br. 141-142, str. 23. 283 F. Z., „Groznica maturalne večeri oduševila maturante“, Obrtnički list, travanj 2004., br. 110, str. 8-9. 284 „Svečano otvoren obnovljeni Dom obrtnika u Crikvenici“, Obrtnički list, lipanj 2003., br. 102, str. 5-7. 285 „Vrhunski modni doživljaj“, Obrtnički list, studeni/prosinac 2001., br. 89/90., str. 14-15. 286 „Racionalno i odgovorno s planiranom potrošnjom“, Obrtnički list, srpanj – kolovoz 2007., br. 139-140, str. 8-9. 287 „Sagrađena kuća D. Tončića“, Obrtnički list, srpanj – kolovoz 2007., br. 139-140, str. 16. 288 „Osniva se Obrtnička štedna banka“, Obrtnički list, travanj 2007., br. 136, str. 12-13. 282

125


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

OKZ je u suradnji s Gradskim uredom za zaštitu spomenika kulture i Hrvatskim restauratorskim zavodom pokrenuo inicijativu za održavanje seminara na kojima bi obrtnici građevinskih struka stekli status licenciranih restauratora, a što bi im pomoglo u konkuriranju na natječajima za obnovu objekata sa statusom kulturnih dobara. Dana 28. veljače 2007. održan je okrugli stol na temu Poslovni prostori obrtnicima na kojem je upućen apel za što skorijim donošenjem Odluke o prodaji poslovnih prostora obrtnicima i to kako državnih tako i gradskih prostora. U organizaciji OKZ-a i OK-a Krapinsko-zagorske županije se pod pokroviteljstvom HOK-a 16. listopada 2007. održala tribina Novi zakon o zaštiti potrošača i alternativno rješavanje potrošačkih i trgovačkih sporova. Dana 25. listopada 2007. održan je i okrugli stol Obrazovanje, clusteri, krediti. Na njemu je podržan rad Obrtničkog učilišta kao i osnivanje Obrtničkog centra u smislu provođenja programa cjeloživotnog obrazovanja za potrebe obrtništva za odrasle. Predloženo je i formiranje radne grupe sačinjene od predstavnika Grada Zagreba, OKZ-a i UOGZ-a sa zadatkom ostvarivanja pretpostavki za izradu idejnog projekta Obrtničkog centra.289 Osnivanje Obrtničke štedne banke, 2007.

Okrugli stol Obrazovanje, clusteri, krediti, 2007.

OKZ je u tom razdoblju održavao prijateljske veze s nizom hrvatskih obrtničkih komora. Dana 9. prosinca 2003. potpisana je Povelja prijateljstva između OKZ-a i OK-a Ličko-senjske županije. Potpisali su je u Zagrebu Ivan Petko i Ana Šerić Konjikovac.290 Dana 7., 8. i 9. svibnja 2004. godine obrtnici OKZ-a bili su u posjetu obrtnicima OK-a Dubrovačko-neretvanske županije“.291 Predsjednik OKZ-a Ivan Obad i predsjednik OK-a Krapinsko-zagorske županije Dragutin Ranogajec 5. rujna 2007. godine potpisali su Povelju prijateljstva. 292 Krajem 2007. godine potpisana je i Povelja prijateljstva između OKZ-a i OK-a Virovitičko-podravske županije.293 Ujedno je, 19. studenoga 2006. godine na sastanku u Zagrebu potaknuta inicijativa o potpisivanju sporazuma o međusobnoj poslovno-tehničkoj suradnji s Privrednom komorom Beograd.294 OKZ je u tom razdoblju usmjerio znatnu pažnju na rješavanje problematike zgrade Matice hrvatskih obrtnika. OKZ i HOK formirali su Maticu obrtnika d. o. o. za upravljanje i održavanje zajedničkih dijelova zgrade Matice hrvatskih obrtnika, koja je imala zaposlena tri djelatnika. No ni 2000. godine ona nije profunkcionirala u potpunosti, što je bio odraz i neslaganje članova Uprave Matice hrvatskih obrtnika, koju su činili predstavnici komora i suvlasnika zgrade. Taj je problem riješen razrješenjem Predsjednika OKZ-a i imenovanjem novih članova Uprave Matice hrvatskih obrtnika, odnosno Komora je u Upravu Matice hrvatskih obrtnika imenovala četiri nova člana koja su zamijenila četiri Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. F.Z., „Potpisana Povelja prijateljstva“, Obrtnički list, studeni/prosinac 2003., br. 107/108, str. 11. 291 F. Z., „Putovanje koje će se pamtiti“, Obrtnički list, lipanj 2004., br. 111, str. 10. 292 „Potpisana Povelja prijateljstva“, Obrtnički list, rujan – listopad 2007., br. 141-142, str. 12. 293 „Povelja prijateljstva“, Obrtnički list, studeni – prosinac 2007., br. 143-144, str. 29. 294 „Zajednička inicijativa za međusobnu suradnju“, Obrtnički list, studeni-prosinac 2006., br. 133134, str. 31. 289 290

126


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

postojeća člana.295 Dana 10. siječnja 2001. godine održana je 12. sjednica Uprave na kojoj su bili Stjepan Šafran, Ivan Petko, dr. Petar Sindičić, Ljiljana Ivković, Željko Vrbanus i Zdravko Golub. Tada su utvrđene smjernice za daljnji rad s obzirom na probleme zgrade. Prvi problem bio je problem vlasnika zgrade. Međuvlasnički ugovor potpisan je 25. ožujka 1998. godine između HOK-a i OKZ-a te se on trebao proširiti i na ostale stanare koji su u međuvremenu bili vlasnici stanova. Zaključeno je kako se u roku od 10 do 15 dana trebao održati sastanak HOK-a i OKZ-a s vlasnicima stanova na kojem su stanari trebali izabrati svoga predstavnika te se dogovoriti kako će dalje upravljati zgradom i kome će se zgrada dati na upravljanje (hoće li i dalje upravljati Matica d. o. o. ili će upravljati neko drugo poduzeće). Drugi problem bio je odnos HOK-a i OKZ-a. Te dvije organizacije trebale su utvrditi kvadraturu prostora koji se trebao koristiti i na temelju toga će biti izračunate pričuve i troškovi čistačica. U HOK-u su bile zaposlene osobe koje su obavljale usluge za obje komore (telefonska centrala, bife, knjižnica), a njihove troškove snosio je HOK. Obje su komore trebale napraviti prijedloge za rješavanje toga problema u okviru zajedničke službe pri HOK-u i Matice obrtnika d. o. o. U Matici obrtnika d. o. o. bile su zaposlene tri osobe – 1 domar i 2 ložača. Kako je problem njihovih plaća bio već dulje prisutan, komore su trebale napraviti prijedlog financiranja njihovih plača i prijedloge u slučaju gašenja Matice obrtnika d. o. o.296 U zgradi su tada bila 33 stanara koji su bili u stanovima ukupne kvadrature 2299,16 m². Također su tu bila i dva stubišta, jedno s 188,10 m² i 187,55 m². Ukupno se radilo o 264,81 m² prostora. Komora je mjesečno fakturirala stanarima stanarinu, struju za zajedničke prostore, vodu i grijanje. Također su se tu nalazili i poslovni prostori u veži. Veža je iznosila 243,74 m², stubište 1 33,86 m², stubište 2 34,10 m², te poslovni prostori 1021,12 m².297 Zgrada je imala ukupno 8417,49 m²298 Popis poslovnog, stambenog i zajedničkog prostora u poslovno-stambenoj zgradi u Zagrebu, Ilica 49 s prijedlogom korištenja i prijedlogom ugovora o upravljanju zgradom napravio je član OKZ-a Vladimir Živčić.299

Povelja prijateljstva OKZ-a i OK-a Virovitičko-podravske županije, 2007.

U to vrijeme dogodio se niz promjena u okviru OKZ-a. Došlo je do promjene čak četiri predsjednika, zatim do niza promjena u okviru raznih odbora, Skupštine, cehova i ostalih dijelova komorskog sustava. Tijekom 2000. godine, kada dolazi do promjena na državnoj razini, dolazi i do promjena u vodstvu OKZ-a. Promjene su bile vezane uz pogoršanje odnosa između OKZ-a i HOK-a, postupno od ožujka 2000. godine. Na 5. sjednici Skupštine OKZ-a, 7. ožujka 2000. godine, raspravljalo se o usklađivanju Statuta. Naime, zbog jedne točke Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2000. godinu, Zagreb, lipanj 2001. Arhiv OKZ-a, Zapisnik s 14. sjednice Uprave Matice hrvatskih obrtnika, 10. 1. 2001. 297 Arhiv OKZ-a, Nedatirani dokument s podacima vezanim uz troškove zgrade Matice hrvatskih obrtnika. 298 Arhiv OKZ-a, Nedatirani dokument s podacima vezanim uz pojedinačne kvadrature prostora u zgradu Matice hrvatskih obrtnika. 299 Arhiv OKZ-a, Popis poslovnog, stambenog i zajedničkog prostora u poslovno stambenoj zgradi u Zagrebu, Ilica 49 s prijedlogom korištenja i prijedlogom ugovora o upravljanju zgradom, Vladimir Živčić, 2000. 295 296

Sastanak OKZ-a i Privredne komore Beograd, 2006.

127


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Potpisana Povelja prijateljstva između OKZ-a i OK-a Ličko - senjske županije, 2003.

koja nije bila usklađena sa Statutom HOK-a, predsjednik HOK-a 16. veljače 2000. obustavio je Statut OKZ-a. U Statutu OKZ-a nije postojala izričita odredba da predsjednik OKZ-a ne može biti predsjednik jednog od udruženja obrtnika. HOK je ustvrdio kako je bila nespojiva funkcija predsjednika Udruženja i OKZ-a. OKZ je na ovoj Skupštini tražio da se uvaže njihovi prijedlozi u Statutu i nisu odustajali od njih te su tražili pravno tumačenje određenih točaka.300 Naime, Antun Šporer, kao predsjednik OKZ-a, nastojao se kandidirati na mjesto predsjednika Udruženja obrtnika grada Zagreba. No, tijekom izbornog procesa, 3. listopada 2000., do toga nije došlo jer je svoju kandidaturu povukao nakon utvrđivanja neregularnosti njegove prijavnice. Za predsjednika je tada bio izabran Ivan Obad.301 Nakon toga, 12. listopada 2000. godine, održana je Izvanredna skupština OKZ-a na kojoj je utvrđeno kako Statut OKZ-a nije bio usklađen sa Statutom HOK-a, s dužnosti predsjednika razriješen je Antun Šporer te je za v. d. predsjednika imenovan Ivan Petko, dotadašnji dopredsjednik, a tajnik Mladen Azinović na mandat od četiri godine. Poništena je odluka o profesionalizaciji dužnosti predsjednika na kojoj se zasnivao radni odnos Antuna Šporera koja je donesena na sjednici od 27. rujna. Također je poništena odluka o imenovanju Rozalije Filipović na mjesto zamjenika tajnice OKZ-a koja je donesena također 27. rujna.302 Na idućoj sjednici Upravnog odbora OKZ-a, 26. listopada 2000., raspravljalo se o Izvanrednoj sjednici na kojoj je došlo do smjene predsjednika Šporera i postavljanja Ivana Petka za v. d. predsjednika. Uvidom u dotadašnju dokumentaciju utvrđena su čak tri kaznena djela za koja se teretio Šporer pri zaključenju protuzakonitog i protustatutarnog ugovora o radu i profesionalizaciji bivšeg predsjednika.303 Gotovo mjesec dana nakon toga, na 8. sjednici Skupštine OKZ-a, za novog predsjednika bio je izabran Ivan Petko, za prvog potpredsjednika Drago Vukušić, a za drugog Ljiljana Ivković. Ujedno su izabrana i tri člana Upravnog odbora: Josip Tržec, Josip Žuglić i Zlatko Cahun. Ujedno su razriješeni predstavnici OKZ-a u Skupštini HOK-a: Pavao Budišćak, Mirko Domazet, Marijan Hudetz, Josip Pećanić, Marijan Špoljar i Antun Šporer. Imenovani su Ivan Ciglar, Marijan Subota, Zlatko Prosinečki, Ivan Žitvaj, Josip Tržec i Ivan Obad. Ujedno je u Skupštinu OKZ-a umjesto Zlatka Maurovića iz Udruženja ugostitelja ušao Petar Pavičić.304 Istoga dana održana je 12. sjednica Upravnog odbora OKZ-a na kojoj je donesen novi statut s određenim izmjenama. Na temelju toga Upravni odbor nije imao predsjednika, već mu je predsjedavao predsjednik OKZ-a. Predsjednik OKZ-a i potpredsjednici činili su stručno i savjetodavno tijelo ili predsjedništvo. Usvojen je i prijedlog da novi predsjednik OKZ-a bude Ivan Petko. Također je odlučeno da se utvrdi odgovornost prošlog Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 5. sjednice Skupštine OKZ-a, 7. 3. 2000. G. Čanković, „Ivan Obad – novi predsjednik“, Obrtnički list, rujan 2000., br. 80, str. 4. 302 Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik s Izvanredne sjednice Skupštine OKZ-a, 12. 10. 2000. 303 Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 11. sjednice UO-a OKZ-a, 26. 10. 2000. 304 Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 8. sjednice Skupštine OKZ-a, 22. 11. 2000. 300 301

128


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

predsjednika u kontekstu financijskog poslovanja.305 Utvrđivanje odgovornosti bilo je nastavljeno i tijekom 2001. godine. Na 2. sjednici UO-a OKZ-a održanoj 5. travnja 2001. prihvaćen je i Prijedlog Odluke o podnošenju prijave za kaznenu odgovornost protiv Antuna Šporera uz nadopunu da se podnese i zahtjev za nadoknadu štete.306 Na toj sjednici izneseno je Izvješće o izvršenoj skraćenoj reviziji i uvidu u poslovanje OKZ-a 1997., 1998., 1999. i I.– IX. mjesec 2000. godine u kojem je naglašeno kako je u financijskom poslovanju bivšeg predsjednika Šporera bilo niz propusta.307 Na taj je način u novom razdoblju za razvoj OKZ-a došlo do promjena u vodstvu koje su bile rezultat znatnog poremećaja odnosa unutar komorskog sustava. Sigurno je da pozicija predsjednika OKZ-a nije bila jednostavna ni laka zbog veličine sustava te da je utjecaji na njegovu poziciju bili višestruki, no u konačnici su o njegovoj sudbini odlučivali članovi komorskog sustava sukladno Statutu. Zanimljivo je kako je 28. prosinca 2000., organiziran zajednički novogodišnji domjenak na kojem su bili djelatnici HOK-a, OKZ-a i UOZG-a. Ta je tradicija jedno vrijeme bila prekinuta, te je ovo bio pokušaj da se ponovno odvijaju zajednička druženja. Stjepan Šafran ispred HOK-a je izrazio zadovoljstvo konačnom uspostavom kvalitetnih odnosa suradnje na razinama UOZG-a, HOK-a i OKZ-a.308

Povelja prijateljstva s Krapinskozagorskom županijom, 2007.

Na 1. sjednici UO-a OKZ-a održanoj 24. siječnja 2001. godine došlo je do promijene u odborima. U Odbor za gospodarstvo OKZ-a ušli su Ljiljana Ivković, Ivan Obad i Drago Vukušić, u Odbor za priznanja Željko Švedi, Goran Prgin i S. Popović, u Odbor za informiranje Darko Belušić, Jadranka Drk i Krunoslav Lonjak, u Odbor za praćenje i razvoj komorskog sustava i Statut Zlatko Cahun, Robert Pugar i Karola Pongrac, u Odbor za financije i proračun Josip Trupec, Josip Žuglić i Mihajlo Bajser, u Odbor za sajmove i promidžbene aktivnosti Josip Tržec, Miroslav Čihak i Dragutin Škrlec te u Odbor za strukovno obrazovanje Drago Vukušić, Vesna Zlović (Gradski ured za obrazovanje), Ivan Justinić (ravnatelj Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija), Vinka Gojun i Mladen Zrno (pomoćnik ravnatelja Srednje strukovne škole Velika Gorica).309 Ujedno je došlo i do promjena u Skupštini OKZ-a. Tijekom prosinca 2001. godine umjesto Ivana Ciglara, za novog člana Skupštine bio je izabran Drago Komazec iz Jastrebarskog, koji je ujedno izabran i za predstavnika zagrebačke komore u Skupštini HOK-a.310 U lipnju 2002. godine na 11. sjednici Skupštine OKZ-a donesena je odluka o prestanku mandata za Josipa Trupca iz Dugog Sela i Franu Laćiju iz Zagreba. Umjesto njih, novi članovi postali su Stjepan Valjak iz Dugog Sela i Dubravka Golubić – Krpan.311 Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik s 12. sjednice UO-a OKZ-a, 22. 11. 2000. Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 2. sjednice Upravnog odbora OKZ-a, 5. 4. 2001. 307 Izvješće o izvršenoj skraćenoj reviziji i uvidu u poslovanje OKZ-a, Zagreb, siječanj 2001. 308 „Zajednički novogodišnji domjenak“, Obrtnički list, siječanj 2001., br. 82, str. 9. 309 Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 1. sjednice Upravnog odbora OKZ-a, 24. 1. 2001. 310 Josip Hanjš, „Komora po mjeri obrtnika“, Obrtnički list, siječanj 2002., br. 91, str. 8-9. 311 „Skupština OKZ“, Obrtnički list, srpanj/kolovoz 2002., br. 95/96, str. 9. 305 306

129


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Na sjednici Upravnog odbora od 4. svibnja 2001. donesen je Poslovnik o načinu izbora i djelokrugu poslova odora i komisija Upravnog odbora OKZ-a. Prema članku 58. Statuta Komore, osnovani su stalni odbori i komisije i to: 1. Odbor za gospodarstvo U djelokrugu Odbora za gospodarstvo su poslovi praćenja i sudjelovanja u oblikovanju gospodarskog sustava i mjera ekonomske politike te procjena mogućnosti i uvjeta gospodarskog razvoja, poticanja inovacija i istraživanja u gospodarstvu, posebice na području obrtništva i malog poduzetništva, kao i kreditne politike, tehnološkog razvoja i ekologije te drugi poslovi iz njegova djelokruga. U postupku donošenja propisa Odbor za gospodarstvo prati i razmatra te daje mišljenja, primjedbe, prijedloge i inicijative u područjima koja se odnose na uređenje i razvoj gospodarskih djelatnosti obrtništva i malog poduzetništva. 2. Odbor za strukovnu izobrazbu Izbor Ivana Petka za predsjednika OKZ, Obrtnički list 2000.

U djelokrugu ovog odbora su poslovi promicanja, organiziranja i praćenja izobrazbe za potrebe obrtništva, a posebno dvojnog sustava obrazovanja, organiziranje majstorskih ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti te specijalizacija i osposobljavanje za nove tehnologije i kvalitetnu izobrazbu naučnika, predlaganje ispitnih komisija i komisija za licenciranje, predlaganje plana upisa učenika u programe obrtnih zanimanja, u skladu s potrebama i brojem slobodnih učeničkih radnih mjesta u licenciranim obrtnima te drugi poslovi iz njegova djelokruga. 3. Odbor za sajmove i druge promidžbene aktivnosti U djelokrugu tog odbora su poslovi poticanja i organiziranja nastupa obrtnika na sajmovima u zemlji i inozemstvu te poslovi promidžbe obrtništva, kako putem sajmova tako i putem sredstava javnog informiranja, organiziranja prigodnih skupova, seminara i slično te drugi poslovi iz njegova djelokruga. 4. Odbor za informiranje Vodi poslove informiranja javnosti o obrtništvu i poslovnog informiranja i informiranja članova Komore o stručnim, poslovnim i tehnološkim pitanjima i novostima iz rada Komore, putem komorskog glasila, informacijskog sustava i drugih sredstava javnog informiranja te druge poslove iz njegova djelokruga. 5. Odbor za financije i proračun U djelokrugu su mu poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja sustava financiranja komorskog sustava, posebno proračuna Komore. U postupku donošenja propisa Odbor prati i razmatra te daje mišljenje, primjedbe, prijedloge i pokreće

130


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

inicijative u područjima koja se odnose na porezni sustav i poreznu politiku, devizni sustav, carinski sustav, kreditni i bankarski sustav, sustav štedno-kreditnih zadruga, sustav osiguranja imovine i osoba te druga pitanja financija i proračuna te drugi poslovi iz njegova djelokruga. 6. Odbor za praćenje i razvoj komorskog sustava i Statut U njegovu djelokrugu su poslovi praćenja, razmatranja i razvoja, ustroja i načina rada komorskog sustava, razvoja informacijskog sustava, posebno provedbom Statuta i drugih akata Komore, usuglašavanja Statuta i drugih akata udruženja obrtnika sa Statutom Komore, predlaganje izmjena i dopuna Statuta, Poslovnika i drugih akata Komore te drugi poslovi iz njegova djelokruga. 7. Odbor za pitanje problema umirovljenih obrtnika U njegovu djelokrugu su poslovi praćenja položaja umirovljenih obrtnika, posebice kroz propise koji uređuju sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, socijalne skrbi i zdravstvene zaštite, kao i druge poslove socijalne politike i zdravstva. 8. Komisija za dodjelu priznanja Komore U njegovu djelokrugu su poslovi dodjele priznanja uglednim i časnim članovima Komore za izuzetno dostignuće i zasluge u razvoju i promicanju obrtništva i malog poduzetništva, kao i drugim pojedincima i institucijama koji su svojim djelovanjem dali važan doprinos razvoju obrtništva, sukladno Statutu Komore i Pravilniku o uvjetima, postupku i načinu dodjele priznanja. Komisija je predlagala Skupštini HOK-a Pravilnik o uvjetima, postupku i načinu dodjele priznanja.312 Vidljivo je kako je u novom pravilniku, za razliku od prethodnog, došlo do uvođenja novog odbora i to onoga za umirovljenike dok je Odbor za priznanja postao Komisija. Tijekom 2002. godine ponovno su održani izbori u OKZ-u za mandatno razdoblje 2002.– 2006. Konstituirajuća sjednica Skupštine održana je 17. prosinca 2002. Za predsjednika je ponovno bio izabran Ivan Petko, a za potpredsjednike Ljiljana Ivković i Stjepan Jakovina. U Skupštini je bilo 39 članova i u njoj su bili Ivan Obad, Josip Tržec, Ljiljana Ivković, Zlatko Cahun, Mato Topić, Josip Žuglić, Mišo Kamenski, Zlatko Sabo, Tomislav Bašljan, Alen Omerza, Marijana Nežić, Dubravka Golubić – Krpan, Jasenka Juriša – Pomykalo, Zlatko Puntijar, Ivan Antunović, Nenad Šepak, Jadranka Drk, Marija Subota, Terezija Andrić, Mirjana Glas, Dubravko Eichinger, Zdenko Novak, Vlado Zdelar, Franjo Svrtan, Miroslav Čihak, Marica Fluka, Stjepan Valjak, Mihajlo Bajser, Antun Vidoš, Drago 312

Poslovnik o načinu izbora i djelokrugu poslova odbora i komisija upravnog odbora OKZ-a, 5. 4. 2001.

131


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Komazec, Drago Lehpamer, Renata Kruhan, Marijan Karlović, Josip Đurašić, Štefica Kos, Dragutin Škrlec, Stjepan Jakovina, Franjo Kuhta i Karola Pongrac. U Upravnom odboru bilo je 18 članova – Ivan Obad, Darko Belušić, Jadranka Drk, Zdenko Novak, Franjo Svrtan, Miroslav Čihak, Stjepan Valjak, Mihajlo Bajser, Antun Vidoš, Stjepan Popović, Juraj Petrić, Josip Đurašić, Dragutin Škrlec, Stjepan Jakovina, Karlo Kralj te po izboru predsjednika Zlatko Cahun, Mile Perković i Josip Tržec. U Nadzornom odboru bilo je 5 članova – Ivan Masnjak, Vladimir Crkvenac, Jasenka Juriša – Pomykalo, Drago Vukušić i Karola Pongrac.313 Na 1. sjednici UO-a OKZ-a 5. ožujka 2003. imenovani su novi predsjednici i članovi cehova, odbora i komisija: Odbor za gospodarstvo – Ljiljana Ivković, predsjednica; članovi Ivan Obad i Stjepan Jakovina. Odbor za strukovnu izobrazbu – Drago Vukušić, predsjednik; članovi Ivan Obad, Vesna Zlović (Gradski ured za obrazovanje), Ivan Justinić (ravnatelj Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija) i Mladen Zrno (pomoćnik ravnatelja Srednje strukovne škole Velika Gorica). Odbor za sajmove i druge promidžbene aktivnosti – Josip Tržec, predsjednik; članovi Josip Đurašić i Dragutin Škrlec. Odbor za informiranje – Darko Belušić, predsjednik; članovi Jadranka Drk i Franjo Svrtan. Odbor za financije i proračun – Josip Trupec, predsjednik; članovi Josip Žuglić, Mihajlo Bajser, Mile Perković i Zlatko Cahun. Odbor za praćenje i razvoj komorskog sustava i Statut – Zlatko Cahun, predsjednik; članovi Miroslav Čihak i Karlo Kralj. Odbor za pitanje problema umirovljenih obrtnika – Mile Perković, predsjednik; članovi Zlatko Cahun i Juraj Petrić. Komisija za dodjelu priznanja Komore – Drago Vukušić, predsjednik; Stjepan Valjak, Stjepan Popović, Juraj Petrić i Stjepan Jakovina.314 Na 4. sjednici Skupštine OKZ-a, 16. ožujka 2004. godine, odlučeno je kako Ljiljani Ivković prestaje mandat potpredsjednice OKZ-a te je na tu dužnost 313 314

132

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2002. godinu, Zagreb, lipanj 2003. Cvitan Zeljko, „Konstituirani cehovi, odbori i komisije Obrtničke komore Zagreb“, Obrtnički list, travanj 2003., br. 101, str. 5.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

imenovan Zlatko Puntijar. U Skupštini je umjesto Ljiljane Ivković kao član imenovan Zvonko Protulipac. Za članove Skupštine HOK-a imenovani su Vlado Crkvenac i Mišo Kamenski, umjesto Ljiljane Ivković i Krešimira Požnjaka koji je otišao u mirovinu.315 Tijekom 2005. godine prestao je mandat članovima Skupštine Antunu Vidošu, Karoli Pongrac i Miroslavu Eichingeru, a novi članovi su postali Stjepan Budinski, Štefica Majcug i Roman Šušković. Iz skupštine HOK-a opozvan je Stjepan Popović, a imenovan Ivan Radmanić iz UO-a Jastrebarsko. U Nadzornom odboru je umjesto Karole Pongrac izabran Ivan Vugrin.316 U to je vrijeme usvojen niz pravilnika. Dana 9. lipnja 2005. održana je 6. sjednica Skupštine OKZ-a. Tom je prethodila sjednica Upravnog odbora na kojoj je usvojen Pravilnik o protokolarnom postupanju i davanju počasti članovima tijela odbora i komisija kod prestanka obnašanja funkcija u OKZ-u. Također je donesen i Pravilnik o načinu upotrebe i održavanja vozila OKZ-a, Pravilnik o godišnjim odmorima Komorskog ureda kako bi se kvalitetno riješilo pitanje korištenja godišnjih odmora, a da Komorski ured uredno radi i opslužuje obrtnike i tijela Komore u vrijeme ljeta. Na Skupštini OKZ-a jednoglasno je usvojen prijedlog izmjene Statuta na način da se Ceh frizera proširi te je novi naziv glasio Ceh frizera i kozmetičara.317 Na sastanku između predstavnika Udruženja Radio taxi Zagreb i OKZ-a s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka postignut je dogovor o izmjeni i dopuni Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati vozila koja se koriste u obavljanju taksi prijevoza. Najvažniji zaključak sastanka je bio da se u izradi Izmjena i dopuna konzultiraju predstavnici Udruženja i OKZ-a.318

Stožer za obranu obrtništva, 2005.

Tijekom 2005. godine došlo je do sukoba između OKZ-a i HOK-a koji je u konačnici rezultiralo smjenom Ivana Petka s čela OKZ-a. U javnosti je sukob započeo oko prihvaćanja Završnog računa OKZ-a za 2004. godinu. Taj je račun bio prihvaćen na 6. sjednici Skupštine OKZ-a, 9. lipnja 2005. godine. No UO HOK-a odbio je prihvatiti taj račun te je ustvrdio kako je Ivan Petko nenamjenski trošio sredstva kao predsjednik. Nakon toga, 6. rujna 2005. godine, održana je 7. sjednica Skupštine OKZ-a, a prethodila joj je sjednica Upravnog odbora koji je predložio ponovno prihvaćanje Završnog računa OKZ-a za 2004. godinu koji je već bio usvojen na 6. sjednici kao i da se kao stav i zaključak po izvješću komisije UO-a HOK-a o nenamjenskom trošenju sredstava OKZ-a prihvati izvješće Ivana Petka kao konačno i cjelovito. Upravni odbor također je donio odluku o podnošenju prijedloga inicijative za opoziv Stjepana Šafrana s mjesta predsjednika HOK-a. To je prihvatila i Skupština. Sjednica je sazvana na temelju odluke UO-a HOK-a kojom je zadužen predsjednik HOK-a da u roku od 45 dana sazove Skupštinu OKZ-a i na njoj raspravi o izvješću Komisije A. Radoš, „Zlatko Puntijar – novi potpredsjednik“, Obrtnički list, travanj 2004., br. 110, str. 6. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2005. godinu, ožujak 2006. 317 „Dopunom Statuta kozmetičari uključeni u Ceh frizera“, Obrtnički list, srpanj – kolovoz 2005., br. 119/120, str. 6-7. 318 „Novi Pravilnik za sve taksiste do prosinca“, Obrtnički list, srpanj – kolovoz 2005., br. 119/120, str. 7. 315 316

133


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Mato Topić – novi predsjednik OKZ-a, 2005.

UO-a HOK-a kao i odluku predsjednika HOK-a kojom je obustavio provedbu Završnog računa za 2004. godinu. To je izazvalo revolt u redovima OKZ-a te je on podigao i kaznenu prijavu protiv Šafrana zbog zlouporabe položaja i prekoračenja ovlasti.319 Ujedno je došlo do formiranja Stožera za obranu hrvatskog obrtništva na Izvanrednoj Skupštini OKZ-a 12. rujna 2005. godine u slučaju da UO HOK-a raspusti Skupštinu OKZ-a.320 No na 8. sjednici Skupštine OKZ-a, 29. studenoga 2005. godine, dolazi do razrješenja Ivana Petka te je za novog predsjednika bio je izabran Mato Topić na tajnom glasovanju s 19 glasova za od 36 prisutnih. Drugi kandidat bio je Zlatko Cahun.321 Uz njega su kao potpredsjednici bili Zlatko Puntijar i Stjepan Jakovina.322 Topić je u svojim ciljevima naglasio poboljšanje odnosa s HOK-om posebno na području definiranja zajedničkih ciljeva te prilagodbe poslovanja i propisa modelima Europske unije, jačanje suradnje s drugim područnim komorama, a posebno s udruženjima. Prioritet su mu bili mali obrtnici koji se u smislu Zakona o radu i Zakona o porezu na dohodak ubrajaju u tu kategoriju. Radilo se o obrtnicima s tri do pet radnika te kojima promet ne prelazi dva milijuna kuna godišnje. Takvih obrtnika je bilo 97% članstva u OKZ-u. Njima je bilo potrebno prilagoditi kreditne linije, potaknuti ih na ideje zadrugarstva, odnosno povezivanja u procesu nabave repromaterijala i opreme kao i u mogućnostima zajedničkog plasmana njihovih proizvoda, poticati ih u kooperaciju između obrtnika, odnosno formiranje klastera.323 Na 10. sjednici Skupštine OKZ od 22. ožujka 2006. godine, izabrana su još tri potpredsjednika – Jure Šnidarić, Miro Čihak i Dragutin Škrlec.324 Na konstituirajućoj sjednici Skupštine OKZ-a održanoj u 8. prosinca 2006. godine izabrani su novi članovi – Ivan Obad, Zvonko Babić, Damir Banovec, Ivana Cerovec, Vlado Crkvenac, Spomenka Krebsz, Mato Topić, Ivan Mladić, Josip Ričković, Mirza Šabić, Antun Trojan, Josip Tržec, Josip Žuglić, Nenad Šepak, Zlatko Puntijar, Darko Belušić, Marija Subota, Ivan Bašić, Jadranka Gregl, Mirjana Glas, Tihomir Jerković, Juraj Šnidarić, Krunoslav Lonjak, Franjo Svrtan, Miroslav Čihak, Marica Fluka, Stjepan Valjak, Mihajlo Bajser, Stjepan Budinski, Stipe Bučar, Marijan Karlović, Renata Kruhan, Zlatko Lehpamer, Štefa Kos, Željko Cebin, Dragutin Škrlec, Milan Ermacora, Franjo Kuhta i Štefica Majcug.

Deseta sjednica Skupštine OKZ-a, 2006.

Izabran je i novi Upravni odbor od 18 članova u kojem su bili predsjednici udruženja obrtnika Ivan Obad, Nenad Šepak, Marija Subota, Juraj Šnidarić, Franjo Svrtan, Miroslav Čihak, Stjepan Valjak, Mihajlo Bajser, Dražen Sporiš, Stipe Bučar, Marijan Karlović, Štefa Kos, Dragutin Škrlec, Milan Ermacora i F. Zoković, „Ponovno prihvaćen Završni račun i odgovoreno na primjedbe Komisije HOK-a o poslovanju OKZ“, Obrtnički list, srpanj-kolovoz 2005., br. 119/120, str. 3-4. 320 F. Z., „Osnovan Stožer za obranu hrvatskog obrtništva“, Obrtnički list, srpanj – kolovoz 2005., br. 119/120, str. 5 321 „Mato Topić novi predsjednik OKZ“, Obrtnički list, listopad – studeni 2005., br. 122-123, str. 3. 322 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2005. godinu, ožujak 2006. 323 F. Zoković, „Obrtnička komora Zagreb mijenja smjer“, Obrtnički list, siječanj – veljača 2006., br. 124-125, str. 6-7. 324 „Zadovoljni rezultatima rada“, Obrtnički list, travanj 2006., br. 126, str. 10. 319

134


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Karlo Kralj te na prijedlog predsjednika OKZ-a Zvonko Babić, Mirza Šabić i Zlatko Lehpamer. U Nadzornom odboru bilo je pet članova – Ivan Masnjak, Martin Postružin, Ivica Zanetti, Renata Kruhan i Franjo Kuhta. Za predsjednika Komore na četverogodišnje mandatno razdoblje izabran je Mato Topić. Tu su bila i četiri potpredsjednika koji su zajedno s predsjednikom činili Predsjedništvo – savjetodavno tijelo OKZ-a u kojem su bili Mato Topić, Zlatko Puntijar, Juraj Šnidarić, Miroslav Čihak i Dragutin Škrlec tijekom 2006. godine, dok su u njegovu novom mandatu od 2006. do 2010. izabrani novi potpredsjednici Zlatko Puntijar, Josip Tržec, Juraj Šnidarić i Dragutin Škrlec.325 Skupština OKZ-a je na svojoj konstituirajućoj sjednici od 8. prosinca 2006. izabrala 15 predstavnika u Skupštini HOK-a za mandatno razdoblje 2007. – 2011.: Ivan Obad, Josip Tržec, Ivan Mladić, Zvonko Babić, Mato Topić, Nenad Šepak, Marija Subota, Jadranka Gregl, Juraj Šnidarić, Miroslav Čihak, Karlo Kralj, Stipe Bučar, Marijan Karlović, Štefa Kos i Ivan Špoljar.326 Na 2. sjednici UO-a OKZ-a održanoj 21. prosinca 2006. donesena je odluka o razrješenju i imenovanju odbora i komisija za mandatno razdoblje 2006. – 2010. Odbor za gospodarstvo: Milan Ermacora, Stipe Bučar i Zlatko Sabo Odbor za strukovnu izobrazbu: Drago Vukušić, Zvonko Babić, Vesna Zlović, Ivan Justinić, Mladen Zrno. Odbor za sajmove i druge promidžbene aktivnosti: Josip Tržec, Nikola Petković i Miljenko Vuk Odbor za informiranje: Nenad Šepak, Marija Subota, Marijan Karlović i Ivica Zanetti Odbor za financije i proračun: Zlatko Puntijar, Mirza Šabić i Karlo Kralj Odbor za praćenje i razvoj komorskog sustava i statut: Miroslav Čihak, Josip Žuglić i Mihajlo Bajser Odbor za pitanje problema umirovljenih obrtnika: Franjo Svrtan, Ivan Mladić i Štefa Kos Komisija za dodjelu priznanja Komore: Stjepan Valjak, Dražen Sporiš, Dragutin Škrlec, Zlatko Lehpamer i Ivan Obad.327 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. 327 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. 325 326

135


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Izbori za predsjednika OKZ-a, 2006.

Nakon provedenih izbora postupno dolazi do promjena u odborima i komisijama. U Odbor za gospodarstvo umjesto Zlatka Sabe imenovan je Zvonko Protulipac, u Odbor za strukovnu izobrazbu umjesto predsjednika Drage Vukušića imenovan je Mihajlo Bajser, u Odbor za informiranje umjesto predsjednika Nenada Šepaka imenovan je Miroslav Čihak te je imenovan i još jedan član Damir Banovec, u Odboru za financije i proračun umjesto Karla Kralja imenovan je Mihajlo Bajser, u Odboru za praćenje i razvoj komorskog sustava i Statut za predsjednika je imenovan Karlo Kralj umjesto Miroslava Čihaka koji je imenovan za člana te u Komisiji za dodjelu priznanja umjesto članova Dražena Sporiša i Zlatka Lehpamera imenovani su Stjepan Budinski i Marica Fluka.328 Tijekom 2007. godine u Skupštini su razriješeni članovi Stipe Bučar i Mirjana Gras, imenovani su Krešimir Dvorski i Marija Kopčević – Novak. U Upravnom odboru razriješeni su predsjednici obrtnika po položaju i tri člana imenovana od predsjednika. Tako su razriješeni Zvonko Babić, Zlatko Lehpamer, Ivan Obad i Dražen Sporiš, a novim članovima su imenovani Željko Cebin, Stjepan Budinski, Vlado Crkvenac i Branko Jakopčević. U Nadzornom odboru razriješen je Ivan Zanetti, a imenovan Zlatko Cahun. Došlo je i do promjene na mjestu predsjednika. Naime, Mato Topić izabran je za predsjednika HOK-a krajem siječnja 2007. godine, pa je 22. veljače razriješen s dužnosti, a na to je mjesto do 2010. godine izabran Ivan Obad.329 Tada su razriješena i tri potpredsjednika OKZ-a: Dragutin Škrlec, Zlatko Puntijar i Juraj Šnidarić, a imenovani su: Marija Subota, Stjepan Valjak i Miroslav Čihak. Od starih je ostao Josip Tržec. Imenovana su i tri nova člana Upravnog odbora OKZ-a: Stjepan Budinski, Željko Cebin i Mirza Šabić. U novi Nadzorni odbor ušli su: Renata Kruhan, Franjo Kuhta, Zlatko Cahun, Ivo Masnjak i Martin Postružin.330 Obad je nakon izbora naglasio: „Proces prilagodbe tržištu EU nije moguće ostvariti bez obrazovanja i stalnog usavršavanja, odnosno cjeloživotnog učenja, koje za krajnji cilj ima stvaranje Obrtničkog centra za potrebe Zagreba i Zagrebačke županije. Osnovne pretpostavke već su ostvarene otvaranjem Obrtničkog učilišta u okviru Udruženja obrtnika Zagreb, koje je otvoreno za uključivanje svih naših zainteresiranih udruženja u njegov rad i razvoj.“331 Obad je u svom uvodnom obraćanju stavio naglasak na određene projekte koje je započeo provoditi u vrijeme kada je bio predsjednik u UOGZ-u. U promatranom razdoblju zabilježena je sve veća aktivnost cehova u okviru OKZ-a. Njihova zadaća bila je promicanje i unapređenje struke te usklađivanje i zastupanje interesa članova OKZ-a koji obavljaju istu ili sličnu djelatnost na razini Komore. Pojedini cehovi počinju pokretati samostalne inicijative i pokreću akcije čiji je cilj promocija pojedine struke. U početku novog razdoblja nije dolazilo do promjena u broju cehova. Tijekom 2000. godine, sukladno Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. 330 „Ivan Obad predsjednik OKZ“, Obrtnički list, veljača 2007., br. 135, str. 3. 331 F. Z., „Neću obećavati, nego izvršavati“, Obrtnički list, veljača 2007., br. 135, str. 5. 328 329

136


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Statutu, iskorištena je mogućnost da se konstituira sedam cehova – za intelektualne usluge gospodarskog karaktera, proizvodnog obrta, taksi usluge, uslužnog obrta, ugostiteljstvo i turističkih djelatnika, trgovina i prijevoznika. Ceh za ugostiteljstvo i Ceh za trgovinu konstituirani su prije svih. Dana 18. listopada konstituiran je Ceh za intelektualne usluge s predsjednikom Damirom Židanićem i dopredsjednikom Jakovom Vodopijom, Ceh proizvodnog zanatstva s predsjednikom Josipom Žuglićem i dopredsjednikom Dragutinom Škrlecom, Ceh za taksi usluge s predsjednikom Krunoslavom Lonjakom i dopredsjednikom Zlatkom Ivrlačem, Ceh uslužnog zanatstva s Ivanom Ciglarom i Josipom Pećanićem.332 Već iduće godine došlo je do nekih promjena u cehovskom sustavu. Na 3. sjednici Upravnog odbora OKZ-a održanoj 19. srpnja 2001., prihvaćen je Prijedlog Odluke o osnivanju Ceha frizera OKZ-a. Osnivanje je pokrenuto na temelju višemjesečnih inicijativa Udruženja obrtnika i Udruge frizera grada Zagreba. Prijedlog je bio upućen na razmatranje i usvajanje Skupštini Komore.333 Na taj je način broj cehova bio povećan na osam. Ujedno postupno dolazi do promjena u članstvu. Dužnosti predsjednika Ceha intelektualnih usluga gospodarskog karaktera OKZ-a razrješava se Vladimir Živčić iz Zagreba zbog odlaska u mirovinu i imenovan je Damir Židanić iz Zagreba. Dužnosti člana istog Ceha razriješen je Zvonimir Šimičić iz Velike Gorice zbog prestanka obavljanja obrta. Za članove odbora toga Ceha imenovani su Tatjana Igrec iz Zagreba i Dražen Šimičić iz Velike Gorice.334 Nakon novog izbornog ciklusa u OKZ-u, krajem 2002. godine dolazi do novih promjena u okviru cehova. Na 1. sjednici UO-a OKZ-a 5. ožujka 2003. imenovani su novi predsjednici i članovi cehova, odbora i komisija. U Cehu proizvodnog obrta izabrani su Josip Tržec, predsjednik; Josip Đurašić, potpredsjednik; članovi Zvonko Protulipac, Josip Žuglić, Antun Jelenčić, Stjepan Popović i Ivan Leščić. U Cehu uslužnog obrta izabrani su Vladimir Križek, predsjednik; Drago Komazec, potpredsjednik; članovi Mato Topić, Ivan Žitvaj, Franjo Žunić, Josip Čop i Zdravko Krpan. U Cehu frizera izabrani su Željko Tominčić, predsjednik; Marija Rukljač, potpredsjednica; članovi Spomenka Krebsz, Vinka Gojun, Josipa Makar, Miroslav Kelnerić i Ivanka Medved. U Cehu za intelektualne usluge gospodarskog karaktera izabrani su Dubravka Golubić – Krpan, predsjednica; Ivanka Kreša, potpredsjednica; članovi Damir Židanić, Krunoslav Balija, Katica Stančerić, Jakov Vodopija i Ana Zdovc. U Cehu prijevoznika izabrani su Željko Kranjčić, predsjednik; Franjo Broz, potpredsjednik; članovi Anto Bolotin, Drago Loborinec, Darko Kunštek, Aleksander Vukelja i Bruno Kovačić. U Cehu za taksi usluge izabrani su Zdenko Novak, predsjednik; Ivica Galović, potpredsjednik; članovi Emir Pašalić, Vlado Zdelar, Miroslav Gracin, Branko Žižić i Antun Vidoš. U Cehu trgovine izabrani su Jadranka Drk, predsjednica; Zvonko Žitković, potpredsjednik; članovi Marija Subota, Marko Tomić, Željko Rihtarec, Mirjana Mrkić i Mirjana Stojanović. U Cehu ugostitelja i turističkih Arhiv OKZ-a, Stenografski zapisnik s 11. sjednice UO-a OKZ-a, 26. 10. 2000. Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik s 3. sjednice UO-a OKZ-a, 19. 6. 2001. 334 Arhiv OKZ-a, Skraćeni zapisnik s 3. sjednice UO-a OKZ-a, 19. 6. 2001. 332 333

137


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

djelatnika izabrani su Mladen Požeg, predsjednik; Ljubica Sohor, potpredsjednica; članovi Stanislav Sirovec, Helena Sičaja, Krešimir Badel, Miroslav Gorišek i Neno Vlašić.335 Prema navedenim podacima, vidljivo je kako su cehovi bili puno bolje ekipirani, što je omogućavalo snažnije aktivnosti u promicanju struke.

Izborna skupština 2007.

Ivan Obad, predsjednik OKZ-a, 2007.

Tako su cehovi tijekom 2003. godine raspravljali o nizu aktualnih problema koji su se ticali njihova djelovanja. Ceh taksi usluga raspravljao je o radu na crno u taksi prijevozu, o tarifnom sustavu i njegovu utjecaju na ostvarivanje prometa od taksi usluga i utjecaju nefunkcioniranja tijela Udruženja autotaksi prijevoznika grada Zagreba na taksi usluge.336 Ceh uslužnog obrta OKZ-a tražio je za zlatare smanjenje poreza na luksuzne proizvode zbog nemogućnosti konkuriranja na tržištu. Ceh prijevoznika zatražio je pokretanje postupka usklađivanja propisa o prijevozu s propisima o prijevozu EU-a. Ceh trgovine zalagao se za zabranu rada nedjeljom i da se formira sustav dežurnih trgovina nedjeljom sukladno gustoći naseljenosti i specifičnosti pojedinog područja posebno u vrijeme turističke sezone. Članovima toga ceha prezentirana je i Prva zagrebačka nabavno-prodajna zadruga „Obrtnik“ koja je počela s radom 5. lipnja 2003. u prostorima Zagrebačkog velesajma. Ceh proizvodnog obrta planirao je organiziranje izložbe proizvoda s ciljem promicanja proizvodnje i povećanja interesa mladih za proizvodna zanimanja. Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika založio se da se troškovi reprezentacije izjednače s ostalim troškovima, da se priznaju svi troškovi službenog puta koji su dokumentirani računima i da se na računima navodi matični broj obrta umjesto matičnog broja građana.337 Na 3. sjednici Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika sudjelovao je i Ante Mihić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a. On je upoznao prisutne sa 16. susretom ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a u Zadru 20. i 21. listopada 2004. godine. Na susretima se trebalo raspravljati o tada aktualnoj temi – Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (o kriterijima za utvrđivanje naknade na području autorskih prava odnosno srodnih prava, proširivanju Vijeća stručnjaka s predstavnikom HOK-a, uvažavanje mišljenja toga vijeća prilikom utvrđivanja cjenika i sl.). Ceh ugostitelja OKZ-a obvezao se da će saborske zastupnike sa svoga područja upoznati s tom problematikom i lobirati za podnošenje odgovarajućih amandmana. Ceh ugostitelja OKZ-a odlučio je poslati svim gradovima i općinama dopis vezan uz produženje radnog vremena za jedan sat u ljetnoj sezoni, da HOK organizira putem internetskih stranica burzu rada za područje države za ugostiteljstvo, odnosno da se ugostiteljima olakša pronalaženje konobara, kuhara i drugih radnika ugostiteljske struke posebno u vrijeme turističke sezone. Odlučeno je i da će Ceh sudjelovati

Cvitan Zeljko, „Konstituirani cehovi, odbori i komisije Obrtničke komore Zagreb“, Obrtnički list, travanj 2003., br. 101, str. 5. 336 Cvitan Zeljko, „Ceh taksi usluga Obrtničke komore Zagreb“, Obrtnički list, travanj 2003., br. 101, str. 5. 337 „Iz rada Cehova Obrtničke komore Zagreb“, Obrtnički list, lipanj 2003., br. 102, str. 22. 335

138


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

na manifestaciji Gastro izložba Turopolja 2003. godine u organizaciji UO-a Velika Gorica, 5. listopada 2003. godine.338 Ceh frizera OKZ-a planirao je 5. prosinca 2004. Prvu reviju frizerskih kolekcija za 2005. Ujedno je naglasio potrebu povezivanja predstavnika frizera iz pojedinih Udruženja obrtnika sa školama koje obrazuju frizere u cilju što kvalitetnijeg obrazovanja, provjeravanje udovoljavaju li članovi komisija za pomoćničke ispite uvjetima člana. Također je naglašena potreba da ti predstavnici dostave podatke o potrebnom broju učenika za zanimanja frizer za školsku godinu 2005./2006. i da putem sekcija odrade sljedeća pitanja – licenciranje radnji, broj frizera po obrtnom registru i broj licenciranih frizerskih radnji, provjeriti imaju li svi učenici ugovore o naukovanju, provjeriti pomoćničke komisije…339 U radu cehova tijekom 2005. godine došlo je do niza promjena. U Cehu prijevoznika OKZ-a dužnost člana i predsjednika razriješen je Željko Kranjčec iz Udruženja prijevoznika Zagreba te je za novog člana imenovan Nevenko Buhin, a za predsjednika Drago Loborinec. U Cehu ugostitelja i turističkih djelatnika dužnosti člana razriješen je Helena Sičaja, a imenovan Miroslav Grubeša. U Cehu proizvodnog obrta dužnosti člana razriješen je Stjepan Popović, a umjesto njega imenovan je Ivica Tomac. Ujedno je Ceh frizera promijenio naziv u Ceh frizera i kozmetičara. Upravo je on sudjelovao u organizaciji Šestog natjecanja frizera i prvog kozmetičara Grada Zagreba i Zagrebačke županije koje je održano je lipnja 2005. godine u Velikoj dvorani Matice hrvatskih obrtnika. Organizator natjecanja bio je OKZ. Zanimljivo je kako je natjecanje održano u skladu s pravilima i propozicijama koje je propisivala Svjetska frizerska organizacija.340 Ceh je ujedno organizirao i prvu manifestaciju Hair Collection Zagreb. Ona je proistekla iz manifestacije Zlatna igra Zagreba 2004. godine. Ona je prvi puta organizirana 5. prosinca 2004. godine u organizaciji Ceha frizera OKZ-a i UOGZ-a. Tu je 17 frizera u skladu s najvišim produkcijskim i estetskim standardima predstavilo svoje modele u NSK-u u Zagrebu.341 Na taj je način Ceh frizera i kozmetičara slijedio tada moderne trendove u svojoj struci. Do velikih promjena u cehovskoj organizaciji došlo je krajem 2006. godine i to za mandatno razdoblje 2007.– 2011. U Cehu proizvodnog obrta izabrani su: Nikola Petković, Josip Žuglić, Rudolf Banek, Josip Tržec, Antun Jelinčić, Mirko Mareš, Josip Đurašić, Marijan Špoljar i Ivan Leščić. U Cehu uslužnog obrta izabrani su: Ivan Mladić, Marica Fluka, Milan Matijević, Mirza Šabić, Zlatko Sabo, Damir Banovec, Petar Gundić, Vladimir Križek i Željko Barunčić. U Cehu obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera izabrani su: Damir C. Zeljko, „Iz rada cehova“, Obrtnički list, rujan/listopad 2003., br. 105/106, str. 23. „Ceh frizera OKZ-a planira u prosincu 2004. organizirati Prvu reviju frizerskih kolekcija u 2005.“, Obrtnički list, listopad 2004., br. 114, str. 12. 340 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2005. godinu, ožujak 2006. 341 F. Z., „Modna manifestacija povezana modom, ljepotom, tradicijom i ljubavi“, Obrtnički list, prosinac 2004., br- 115, str. 10-11. 338 339

139


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Židanić, Dubravka Golubić – Krpan, Darko Kolesar, Ljerka Štimac, Andreja Vincetić i Ema Burja. U Cehu frizera i kozmetičara izabrani su: Krešimir Bezjak, Štefa Kos, Spomenka Krebsz, Ivica Zanetti, Mirjana Kosinec, Martina Čerkez i Sanja Ravenščak. U Cehu ugostitelja i turističkih djelatnika izabrani su: Zlatko Puntijar, Krešimir Badel, Mladen Požeg, Miroslav Grubeša, Damir Gorišek, Neno Vlašić i Andrea Babić. U Cehu trgovine izabrani su: Marija Subota, Mirjana Mrkić, Marija Kopačević – Novak, Tihomir Jerković, Ivan Bašić, Vlasta Frigan, Mirjana Stojanović. U Cehu prijevoznika izabrani su: Željko Smolković, Mladen Kurešić, Anton Bolotin, Nevenko Buhin, Franjo Broz, Mladen Šimunović, Željko Kukec, Aleksander Vukelja i Ivica Božurić. U Cehu za taksi usluge izabrani su: Branko Pelko, Ivan Crnjak, Marijan Novak, Slavko Matiček, Ratko Pavlek, Ivica Bajda, Tomislav Bašić i Jozo Kovačević. U Cehu poljoprivrednih djelatnosti izabrani su: Marko Cesar, Dragutin Režek, Dragutin Kezele, Davor Sirovica, Mirjana Jarec – Kure i Mario Miklečić. Vrlo brzo nakon izbora novih članova cehova došlo je do promjena. U Cehu uslužnog obrta imenovan je Damir Banovac, a Zlatko Sabo dao je ostavku. U Cehu intelektualnih usluga umjesto predsjednice Dubravke Golubić – Krpan imenovana je Marija Pateka. U Cehu frizera i kozmetičara imenovana je Anica Labudović. U Cehu ugostitelja i turističkih djelatnika umjesto potpredsjednika Mladena Požega imenovan je Krešimir Badel. U Cehu trgovine umjesto potpredsjednice Mirjane Mrkić imenovan je Ivan Bašić. U Cehu prijevoznika umjesto Mladena Šimunovića imenovan je Ivan Sirovica, umjesto Franje Broza imenovan je Miroslav Stančerić i umjesto Ivana Sirovice imenovan je Josip Kavić, umjesto Željka Kukeca imenovan je Ivica Prelog i umjesto Aleksandra Vukelje imenovan je Josip Džanko. Tijekom 2006. godine došlo do promjena u cehovima. U Cehu frizera i kozmetičara razriješen je Miroslav Kelnerić zbog odjave obrta i odlaska u mirovinu, a za novog člana izabran je Dražen Crnadak, a Spomenka Krebsz imenovana je na mjesto potpredsjednice ceha umjesto Miroslava Kelnerića. Formiran je i novi ceh – Ceh poljoprivrednih djelatnosti u kojem je predsjednik bio Zdravko Jedvaj, potpredsjednik Sanja Kuzmanović i članovi Mirjana Jarec – Kure, Dragutin Kezele, Dragutin Režek, Stjepan Hostić i Marko Cesar.342 Cehovi su i u novom razdoblju bili aktivni. Tijekom 2006. godine, u suradnji s Cehom frizera i kozmetičara bio je napravljen prijedlog edukacije nastavnika za natjecanja, prijedlog uvođenja tradicijske frizure u redovno obrazovanje frizera, analiza praktične nastave kozmetičara, prijedlog donošenja programa majstorske škole za frizere, Pravilnik sudačke organizacije te propozicije Pravilnika o natjecanju učenika frizera na županijskom i državnom natjecanju. Također je OKZ na poticaj svoga ceha organizirao VI. Međužupanijsko natjecanje učenika frizerskog zanimanja u Velikoj Gorici i Državno natjecanje

342

140

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

učenika frizerskog zanimanja.343 Od 1. do 3. srpnja 2006. u Moskvi je održano 31. Svjetsko prvenstvo frizera, a hrvatska reprezentacija osvojila je 11. mjesto u kategoriji seniora za žene, dok je u pojedinačnoj kategoriji avangarde zagrebački frizer Mario Treščec osvojio 5. mjesto. U tehničkoj kategoriji za muškarce seniore osvojeno je 13. mjesto. U hrvatskoj reprezentaciji koja je brojila 29 natjecatelja i modela s područja OKZ bilo je njih 9. U organizaciji Ceha frizera i kozmetičara OKZ-a, 8. listopada 2006. godine, u Hotelu Westin održan je drugi zagrebački Hair Collection kao značajna manifestacija za promociju struke. Generalni pokrovitelj manifestacije bio je Grad Zagreb. Ceh frizera i kozmetičara pod pokroviteljstvom Grada Zagreba organizirao je 4. prosinca 2006. godine i humanitarnu akciju Zajedno za… obitelj Manojlov. Obitelj je odabrala u suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje. Navedena obitelj ostala je bez oba roditelja. Nakon završetka akcije, obitelji je 20. prosinca doniran ček na 51.370 kn. 344 Ceh frizera i kozmetičara OKZ-a zajedno sa sekcijom frizera UOGZ-a u ožujku 2007. godine organizirali su Frizerski forum za vrijeme Dana mode i ljepote na Zagrebačkom velesajmu. Na njemu se raspravljalo o kriterijima za otvaranje frizerskih salona, radu na crno, edukaciji učenika, školstvu, nužnost polaganja majstorskih ispita, Zakonu o radnom vremenu frizerskih salona, Zakonu o volontiranju, Zakonu o tržišnoj konkurenciji i dostupnosti profesionalne kozmetike svima.345

Humanitarna akcija za obitelj Manojlov, 2007.

Vidljivo je kako se u promatranom razdoblju organizacija komorskog sustava unaprijedila te je uključivala veliki broj obrtnika koji su aktivno djelovali na unapređenju obrtničke djelatnosti. Od vrha OKZ-a preko cehova, odbora i komisija, obrtnici su se profilirali kao aktivni sudionici gospodarskog života te su postali nezaobilazan faktor u daljnjem razvoju gospodarskog sustava na razini OKZ-a. Postalo je nezamislivo raditi planove razvoja za pojedine gradove ili za Zagrebačku županiju bez sudjelovanja obrtnika. Isto tako je bilo i na državnoj razini. Jedan od kvalitetnih primjera povezivanja državne i lokalne razine bio je vidljiv u razvoju obrazovnog sustava za obrtnike. OKZ se u tom sustavu profilirao kao kvalitetan partner u procesu obrazovanja i djece i odraslih. U tom je razdoblju zamijećena intenzivna djelatnost obrtnika na prilagođavanju poslovanju u Europskoj uniji u kontekstu stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji, 2005. godine. Godine sudjelovanja na međunarodnim sajmovima i upoznavanje s poslovanjem na europskom tržištu obrtnici prepoznali kao mogućnost za podupiranje promjena u državi u kontekstu prilagođavanja hrvatskog gospodarskog sustava onom europskom. Takve će aktivnosti postati još intenzivnije u idućem razvojnom razdoblju koje će biti obilježeno gospodarskom krizom i otežanim uvjetima poslovanja.

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2006. godinu, 22. 2. 2007. 345 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2007. godinu, ožujak 2008. 343 344

Dan OKZ-a, 2007.

141


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

RAZDOBLJE GOSPODARSKE KRIZE I PRILAGODBA EU-u 2008. – 2015. Novo razdoblje u povijesti OKZ-a obilježeno je gospodarskom krizom koja je znatno utjecala na razvoj obrtničke djelatnosti te na broj obrtnika. Kriza je uslijedila nakon razdoblja gospodarskog oporavka i kvalitetnijeg pozicioniranja obrtnika u ukupnoj gospodarskoj djelatnosti Hrvatske. No, kako još uvijek nisu uspjeli gospodarski ojačati u dovoljnoj mjeri, tako nisu uspjeli bez posljedica prebroditi novu krizu koja je bila još snažnija i intenzivnija. Ona je ukazala na krhkost gospodarskog sustava, a pogotovo obrtništva koje je ovisilo o njemu. Između 1994. i 2008. hrvatsko gospodarstvo iskazalo je relativno visoke stope ekonomskog rasta. Jedan od glavnih pokretača rasta nacionalne ekonomije predstavljala je domaća potražnja, koja je u razdoblju između 2001. i 2008. rasla po stopi višoj od šest postotnih poena godišnje (odnosno brže od rasta BDP-a). No taj je porast bio vezan uz povećanu domaću potražnju, posebice privatnu potrošnju temeljenu na zaduživanju, što je predstavljalo jedan od uzroka kontinuiranog povećanja ukupne vanjske zaduženosti. U tom kontekstu Hrvatska je bila izložena znatnom gospodarskom riziku. U Hrvatskoj se kriza krajem 2008. manifestirala prvotno zaustavljanjem gospodarskog rasta, zatim smanjenjem proizvodnje i potrošnje te naposljetku padom BDP-a od čak 5,8 posto.346 Tijekom 2009. i 2010. došlo je do pada realne potrošnje kućanstva od gotovo deset posto, a iste godine došlo je do smanjenja zaposlenosti u Hrvatskoj za 4,1 posto, odnosno nestalo je svako dvadeset i peto radno mjesto.347Na to najbolje upućuju podaci vezani uz broj obrtnika u promatranom razdoblju. Dana 31. prosinca 2008. u OKZ-u je bilo 25.016 obrtnika što je bilo smanjenje za 2,67% za razliku od prethodne godine.348 Prema podacima od 31. prosinca 2009., imao je 22.743 obrtnika, što je bilo manje za 9,09% u odnosu na godinu prije.349 Podaci od 31. prosinca 2010. pokazali su kako je tada bilo 21.395 obrtnika, odnosno 1348 ili 5,93% manje nego godinu prije.350 Na dan 31. prosinca 2011. u OKZ-u je bilo 20.750 obrtnika. U odnosu na godinu prije broj se smanjio za 546 ili 3,01%351. Vidljivo je kako se od 2008. do 2011. godine broj obrtnika smanjio za gotovo 5000, što je predstavljalo iznimno veliki broj osoba koje su napustile bavljenje obrtima. Situacija se nije ni dalje poboljšavala unatoč antirecesijskim mjerama koje su se tada provodile. Krajem 2012. godine bilo je 19.817 obrtnika, gotovo 1000 manje nego godinu prije. Na toj razini smanjenja obrtnika nastavilo se i tijekom 2013. godine kada je bilo 18.533, 2014. godine 17.723 Martina Benolić, „Svjetska ekonomska kriza: razvoj, utjecaj na Republiku Hrvatsku i subjektivni stavovi studenata“, str. 124. 347 Isto. 348 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. 349 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 350 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 351 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 346

142


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

obrtnika. Na kraju je 2015. godine došlo do 17.082 obrtnika. No smanjenju se tada nije vidjelo kraja. U tom je razdoblju vodstvo OKZ-a bilo stabilno. Tijekom čitavog tog razdoblja predsjednik je i dalje bio Ivan Obad koji je sa svojim timom nastojao smanjiti efekte krize na obrtnike. Posao nije bio jednostavan jer se morala uspostaviti suradnja s nizom dionika gospodarskog i političkog života Hrvatske. U to je vrijeme došlo i do promjene vlasti te je umjesto vlade HDZ-a došla vlada SDP-a s koalicijskim partnerima. Iako su sve Vlade RH imale kvalitetan odnos s obrtnicima, ipak se u to vrijeme između njih bilježe nesuglasice vezano uz novi Zakon o obrtu kojim se pokušalo reformirati postojeći komorski sustav. U konačnici, Zakon je prihvaćen 2013. godine uz primjedbe obrtnika, ali je donio i neke pogodnosti koje do tada nisu postojale. Uz sve navedeno, treba naglasiti kako je 2013. godine Hrvatska postala članica Europske unije, čime je obrtnicima bilo otvoreno tržište od gotovo 500 milijuna ljudi, no također je bilo otvoreno i konkurenciji iz 27 zemalja članica. Sigurno je kako gospodarska kriza nije imala pozitivan efekt na prilagodbu obrtnika novom tržištu. Teško je bilo očekivati da prelazak na liberalizirano tržište prođe bez poteškoća, no obrtnici su se i u tim uvjetima pokušavali kvalitetno prilagoditi. To je komorski sustav stavilo na kušnju te ga je pokrenulo na konkretnije akcije poput uključivanja u europske projekte, razmjene iskustava u poslovanju s predstavnicima drugih zemalja Europske unije, učestalim kontaktima s inozemnim komorama, una­ pređenje cjeloživotnog obrazovanja radi fleksibilnije prilagodbe tržištu rada itd. Godine 2015. Hrvatska izlazi iz recesije, što je ponovno otvorilo mogućnost kvalitetnijeg razvoja obrtništva. Već na 17. sjednici UO-a OKZ-a, 2. rujna 2008., iskazana je zabrinutost zbog stagnacije i blagog pada broja obrtnika na području grada i županije, a za krivca je proglašena nedosljedna primjena zakona i drugih propisa po pitanju stručne spreme kod otvaranja trgovačkih društava te nedostatna kontrola kriterija stručne spreme od nadležnih inspekcija kao i rastuća siva ekonomija.352 HOK je krajem 2008. godine predlagao mjere za djelovanje u uvjetima gospodarske krize koje su bile upućene Vladi. Prijedlozi su bili podijeljeni u tri grupe. Prva grupa obuhvaćala je 12 mjera za poticanje gospodarskog razvoja, među kojima su suzbijanje rada na crno, intenzivnije državne potpore i aktivnosti u poticanju zapošljavanja, smanjenje kamata i reprogramiranje postojećih kreditnih obveza, unapređenje strukovnog obrazovanja, oslobađanje od poreza na dobit i dohodak tijekom prve tri godine poslovanja, podizanje granice za obvezni ulazak u sustav PDV-a. Drugu grupu činilo je 15 mjera koje streme ka uklanjanju prepreka gospodarstvu i povećanju konkurentnosti gdje su smanjenje troškova poslovanja, učinkovitija zaštita vjerovnika kroz postupke ovrhe i mirenja, provedba propisa o kupnji poslovnih prostora u vlasništvu RH, odnosno JLS-a, ukidanje obveze uplate doprinosa kod obavljanja obrta uz rad, porezne olakšice za tradicijske i 352

„Sedamnaesta sjednica Upravnog odbora“, Obrtnički list, rujan 2008., br. 150, str. 18.

143


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Sjednica Upravnog odbora OKZ-a 2008.

deficitarne obrte, pojednostavljivanje uvjeta za dobivanje licencija u građevinarstvu, prolongiranje zabrane rada nedjeljom i pušenja u ugostiteljskim objektima, odgoda primjene HACCP-a, rasterećenje državne uprave prenošenjem ovlasti vođenja Obrtnog registra i izdavanja obrtnica na HOK. U trećoj grupi mjera za olakšanje posljedica gospodarskim subjektima u krizi HOK je predložio tri mjere – izjednačavanje položaja obrtnika s radnicima za slučaj nezaposlenosti, omogućavanje korištenja prava na bolovanje obrtnicima pod istim uvjetima kao i radnicima te ponovnu uspostavu posebnog fonda mirovinskog osiguranja obrtnika uz povrat imovine bivšeg Fonda samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske.353 Krajem rujna 2009. godine održana je 24. sjednica UO-a OKZ-a na kojoj je tajnik Miran Šoić u izvješću o poslovanju za prvih šest mjeseci u 2009. godini naglasio kako se teško naplaćuje komorski doprinos te je utvrđena ozbiljna situacija.354 Tijekom 2009. godine, na području OKZ-a bilo je zatvoreno oko 3400 obrta, a obrtnici koji su radili bilježili su pad prometa do 20% u trgovini pa sve do 70% u graditeljstvu i autostrukama. Zbog toga je došlo i do velikog otpuštanja radnika u obrtu, pa je i rad na crno bio u drastičnom porastu. Velik problem predstavljala je nelikvidnost u kojoj su prednjačili država i javna poduzeća, zatim veliki trgovački lanci i pojedini veliki gubitaši, čemu pak pogoduje spora pravna država, korupcija i kriminal, pa tako i zdravi gospodarski subjekti bivaju uvučeni u vrtlog nelikvidnosti.355 Zbog toga je 40% obrtnika i gospodarskih subjekata bilo u blokadi. Blokirani žiroračuni vodili su do blokiranja poslovanja, ono pak do neisplate plaća, poreza i doprinosa, što je dovodilo do negativnih trendova u ukupnom društvu.356 S. T., „Prijedlozi Vladi RH za prevladavanje gospodarske krize“, Obrtnički list, prosinac 2008., br. 152, str. 12. 354 „Sjednica Upravnog odbora“, Obrtnički list, studeni-prosinac 2009., br. 157-158, str. 10. 355 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 356 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 353

144


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Vidljivo je kako je bilo neophodno uključivanje i drugih subjekata u pomoći oko rješavanja krizne situacije. OKZ je sudjelovao na okruglom stolu „Hrvatski put iz recesije“ u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista, 8. travnja 2009. u Zagrebu. Također je sudjelovalo, 28. travnja 2009., na prezentaciji „Globalne gospodarske krize, njezin utjecaj u RH i moguće djelovanje ekonomske politike“ koju je održala Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta Zagreb. Tog dana je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva prezentiralo projekte poticaja obrtništva u 2009. godini.357 Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba 4. svibnja 2009. prihvatilo je izvješće o razradi mjera, kriterija i aktivnosti iz smjernica gospodarskog oporavka i zaštite građana s ciljem prevladavanja ekonomske recesije i stvaranja uvjeta za brzi oporavak obrtnika te malih i srednjih poduzetnika. Mjerama je bilo predviđeno osnivanje interventnog fonda za realizaciju poduzetničkih projekata od gospodarskog značaja za Zagreb te gradnja Obrtničkog centra na Laništu na prostoru od 16.000 m². U njemu su trebali biti Udruženje obrtnika grada Zagreba, Obrtničko učilište, Obrtnička štedna banka te polivalentna dvorana i poslovni prostori.358 Centar je trebao dati novu dimenziju razvoju obrtništva u vrijeme krize.

Suradnja OKZ-a i Grada Zagreba 2008.

S druge strane, Ivan Obad ispred OKZ-a i župan Stjepan Kožić dogovorili su da će tijekom jeseni i zime 2009. i 2010. godine održati niz sastanaka na razini gradova Zagrebačke županije s temom kako zaustaviti negativne trendove u gospodarstvu i pomoći razvoju obrtništva. Komorski ured tada je izradio prijedlog materijala za raspravu, a naglasak je bio stavljen ne promidžbu obrtništva putem medija, mogućnost obročne otplate dospjelih dugovanja prema jedinicama lokalne samouprave kao i otpisa dijela dugova, mogućnost oslobađanja i snižavanja spomeničke rente, prireza, komunalnih naknada, zakupnina, selektivnih zakupnina za tradicijske i deficitarne obrte i svih drugih prihoda jedinica lokalne samouprave kojima se moglo rasteretiti gospodarstvo, a ne bi dovelo u pitanje financiranje jedinica lokalne samouprave. Tu je sugerirano kako je bilo potrebno zaustaviti sva investicijska ulaganja koja nisu bila vezana za razvoj gospodarstva i maksimalnu pažnju usmjeriti prema očuvanju postojeće i podizanju razine gospodarske aktivnosti i zaposlenosti. Trebalo se razmotriti mogućnost korištenja neiskorištenih prostora (bivših vojarni, skladišta, zapuštenih objekata i dr. kao i zemljišta) kako bi se gospodarski iskoristili. Također je trebalo razmotriti mogućnosti zajedničkih projekata za razvoj obrtništva i malog poduzetništva poput financijskih projekata (povoljni dugoročni krediti, bespovratna sredstva za poticaj obrtništva, ciljani poticaji za određene gospodarske namjene…), poslovnih projekata (utvrditi strategiju dugoročnog razvoja obrtništva u kojoj bi bili seoski, lovački i sportski turizam, ekološka proizvodnja hrane i pića kao i voda, proizvodnja bio goriva, šumarstvo, uzgoj divljači, obnovljivi izvori 357 358

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010.

145


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

energije, poticanje onih obrtničkih djelatnosti koje mogu zamijeniti uvoz)., poticanja sajmovanja i drugih manifestacija za poticanje obrtništva, zajednički rad na poticanju zapošljavanja u obrtu, utjecanje na smanjenje proračuna jedinica lokalne samouprave i na donošenje rebalansa kako bi se smanjili za 20 – 30% te rasteretilo gospodarstvo i poticanje sudjelovanja što većeg broja obrtnika u tijelima, komisijama, povjerenstvima i jedinicama lokalne samouprave.359Utvrđena je potreba vođenja ekonomske politike na razini regionalne i lokalne samouprave i to stvarajući povoljno okruženje za razvoj poduzetništva kao razvojne snage gospodarstva. Naglašena je potreba da se alokacijom dijela financijskih sredstava proračuna u razvoj gospodarstva preferiraju pojedine gospodarske grane i djelatnosti (subvencije, bespovratne potpore i pomoći, stipendiranje, opremanje praktikuma itd.).Ukazano je na potrebu promicanja razvoja„inovativno-izvozne“ ekonomije za razliku od „uvozno-trgovinske“ ekonomije. Također je istaknuto da se programe i mjere treba usmjeriti na razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta kao nositelje regionalnog i lokalnog razvoja. Interesnim povezivanjem putem klastera također se moglo pomoći u kriznom razdoblju. Ujedno je ukazano na potrebu proizvodnje i plasmana roba prepoznatljivih robnih marki temeljenih na tradiciji i izvornosti koje su bilježile odlična tržišna iskustva i u oštroj konkurenciji trgovačkih lanaca. Istaknuti su brojni novi programi, kreditne linije, jamstva za kredite, bespovratne potpore i subvencije obrtnicima, pokretanje poduzetničke zone Zagrebačke županije, povezivanje poduzetnika s užim i širim okruženjem te programi usmjereni na povećanje zaposlenosti nezaposlenih osoba.360 Kako je situacija bila sve teža, OKZ je putem HOK-a, 4. listopada 2010., zatražio hitno donošenje zakona kojim bi se pomoglo obrtnicima da prebrode teret dospjelih, a neplaćenih davanja po osnovi poreza, doprinosa, carina te drugih državnih davanja: Gospodarska situacija u kojoj se nalazimo više je nego kritična i ozbiljna, svakodnevno se zatvaraju brojni obrti i trgovačka društva, a država i jedinice lokalne samouprave ne pomažu u rasterećenju gospodarskih subjekata, štoviše, opterećenja su sve veća, a broj gospodarskih subjekata i broj zaposlenih u vrtoglavom padu.361 Država je reagirala na te zahtjeve relativno brzo. Dana 20. travnja 2011. stupio je na snagu Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom. Zakon je donesen na inicijativu obrtnika kako bi im se omogućila obročna otplata dospjelih dugovanja, a po uzoru na sličan propis koji je već postojao za dugovanja nastala do 2000. godine. Zakon je Sabor donio 8. travnja 2011.362 Nakon toga, 20. svibnja 2011., donesen je Zakon o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Predstavnici Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. „Programi i mjere za poticanje razvoja gospodarstva“, Obrtnički list, prosinac-siječanj 2010., br. 159-160, str. 10-11. 361 „OKZ je zatražila donošenje Zakona o naplati dospjelih potraživanja po hitnom postupku“, Obrtnički list, rujan-listopad 2010., br. 165-166, str. 7. 362 „Obrtnicima lakša otplata dospjelih dugovanja do 31. 12. 2010. godine“, Obrtnički list, travanj-svibanj 2011., br. 171-172, str. 15. 359 360

146


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

OKZ-a još su 2000. godine bili članovi radne grupe pri tadašnjem Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo koja je tada izradila prvobitni tekst zakona. Tada je 40% obrtnika bilo u blokadi, rad na crno bio je velika prijetnja kao i siva ekonomija, a kriza i recesija su još više produbljivala krizu. To su bili argumenti da se Zakon donese.363 Zakon je stupio na snagu 11. lipnja 2011.364 Dana 28. veljače 2012. donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, imajući u vidu stanje nelikvidnosti u koje je znatan dio poduzetnika dospio zbog poremećaja na tržištu u zemlji, ali i utjecaja gospodarske krize na globalnoj razini.365 U tom razdoblju aktualizirao se i Ovršni zakon koji je stupio na snagu 18. prosinca 2010. On je omogućio bržu naplatu obrtničkih potraživanja, za što je angažirana FINA čiji je zadatak bio da pravomoćna rješenja o ovrsi na novčanim potraživanjima brzo naplati sa svih postojećih računa ovršenika – dužnika kod svih poslovnih banaka i prebaci na račun vjerovnika. To je, prema mišljenju Ivana Obada, trebalo donijeti više pozitivnih stvari za obrtnike budući da su upravo oni imali brojna nenaplaćena potraživanja od svojih dužnika, a to su bili uglavnom veliki gospodarski subjekti, ali i država.366 No neke kasnije zakonske odredbe imale su negativan učinak na obrtništvo. Zakonom koji je stupio na snagu 18. listopada 2012. u hrvatski pravni sustav uveden je novi oblik društva s ograničenom odgovornošću pod nazivom jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j. d. o. o.). Glavni cilj njegova uvođenja bio je olakšanje ulaska u poduzetničke pothvate uz znatno manje troškove osnivanja društva. Ono je, prema zakonu, predstavljalo društvo kapitala čiji je najniži iznos temeljnog kapitala bio 10 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1 kuna. Spomenuta je inačica društva s ograničenom odgovornošću trebala ostvariti najmanje tri cilja: smanjiti migraciju hrvatskih poduzetnika, olakšati ulazak u poduzetnički pothvat i spriječiti obavljanje neregistrirane djelatnosti.367 Donošenjem toga zakona omogućen je odljev obrtnika koji su bili u sklopu komorskog sustava i formiranje j. d. o. o. – a koji su ulazili u sastav HGK-a. To je dodatno smanjivalo broj obrtnika.

Suradnja između OKZ i Zagrebačke županije, 2009.

Hrvatski sabor je, na 6. sjednici održanoj 23. studenoga 2012., usvojio Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2013. HOK je upozoravao na visoke troškove uvođenja fiskalnih blagajni i održavanja, kao i na visoke kazne. Ujedno je tražena odgoda primjene Zakona za sve obveznike fiskalizacije do 1. srpnja 2013. Obrtnici su bili u strahu zbog troškova uvođenja fiskalizacije te od rigoroznih kazni. Tako je, na 25. kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a, održanom 19. i 20. studenoga 2012. „Veliki uspjeh komore“, Obrtnički list, travanj – svibanj 2011., br. 171-172, str. 25. „Stupio na snagu dugoočekivani zakon“, Obrtnički list, lipanj – srpanj 2011., br. 173-174, str. 15. 365 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 366 „Jednostavnije do nenaplaćenih potraživanja“, Obrtnički list, veljača – ožujak 2011., br. 169-170., str. 10. 367 Dr. sc. Ratko Brnabić i Mario Ivančev, „Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 51, 2/2014., str. 449.- 469. 363 364

147


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

godine, Ceh ugostitelja HOK-a usvojio niz zaključaka među kojima je bio i onaj vezan za fiskalizaciju. Ceh je podržavao konačni prijedlog Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, s tim da se primjena Zakona za ugostiteljstvo, odnosno za sve obveznike fiskalizacije odgodi do 1. srpnja 2013., kako bi bilo dovoljno vremena za prilagodbu. Ujedno su predstavnici ceha smatrali kako bi trebalo smanjiti predviđene kazne za prekršaje te, s obzirom na predviđene troškove uvođenja fiskalnih blagajni, tražiti njihovo subvencioniranje.368

Deveta sjednica Skupštine OKZ-a, 2014.

S Devete sjednice Skupštine OKZ-a, 2014.

Kriza je djelovala i na organizaciju dotadašnjeg komorskog sustava jer financijska situacija više mogla podržavati postojeći sustav. Zbog toga se na redovitom Kolegiju tajnika udruženja obrtnika pri OKZ-u sredinom 2010. godine raspravljalo o najavljenoj reformi komorskog sustava u skladu s mjerama gospodarskog oporavka Vlade RH. Bilo je predloženo da se postojeći komorski sustav treba ustrojiti prema novom regionalnom okviru koji je predlagao EU. Presudnu ulogu u budućem radu komorskih asocijacija trebala je imati učinkovitost i solventnost udruženja. Dio udruženja koja nisu bili u stanju sami snositi troškove bez sufinanciranja HOK-a trebala su vjerojatno ići na okrupnjavanje udruženja, odnosno ukidanje onih udruženja u kojima broj članova ne omogućava pozitivno financijsko poslovanje.369 Dana 4. lipnja 2014. održana je 9. sjednica Skupštine OKZ-a, na kojoj je predsjednik Ivan Obad izvijestio Skupštinu o mogućnosti spajanja POK-ova Sisak, Karlovac i Krapina s OKZom. Tajnik Miran Šoić imenovan je voditeljem radne grupe koja je radila na projektu spajanja komora. Tada se trebala formirati Komora centralne Hrvatske koja bi imala oko 23.000 obrtnika. Nekada je samo OKZ imao 27.000 obrtnika, a u tom je razdoblju imao oko 18.000 obrtnika. Smatralo se kako bi ujedinjenje dovelo do smanjenja troškova izdataka za zaposlene jer bi bio samo jedan tajnik dok bi na razinama ispostava bili pomoćnici tajnika koji bi rukovodili tim ispostavama.370 No do realizacije takvih prijedloga nije došlo, već je komorski sustav ostao stabilan. Obrtnici su pokušavali djelovati i na razne druge načine. Recesija je dovela u pitanje razvoj tradicijskih i deficitarnih djelatnosti koje bez subvencija i potpora nisu mogle egzistirati ni u vrijeme bez krize. OKZ je zbog toga, tijekom 2009. godine, uputio zahtjev Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba da se postojeći popis takvih djelatnosti koji se vrednuje pri utvrđivanju spomeničke rente primijeni i u Odluci o zakupu poslovnog prostora. Naime, popis tradicijskih i deficitarnih djelatnosti u Odluci o visini spomeničke rente bio je znatno duži od popisa tradicijskih i deficitarnih djelatnosti u Zaključku o kriterijima za određivanje zakupnine za poslovni prostor, koji je utvrđivao samo 12 tradicijskih i deficitarnih obrtničkih djelatnosti.371 U sklopu aktivnosti za rasterećenje i poticanje obrtništva, OKZ je tijekom 2010. godine http://uosk.hr/usvojen-zakon-o-fiskalizaciji/; 30. 11. 2012. „Kolegij tajnika“, Obrtnički list, lipanj – srpanj 2010., br. 163-164, str. 8. 370 „Deveta sjednica Skupštine“, Obrtnički list, lipanj 2014., br. 200, str. 10-11. 371 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 368 369

148


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

vodio višemjesečne pregovore s predstavnicima Gradskog poglavarstva vezano uz niže cijene povlaštenih mjesečnih karata za parkiranje. Uporno su ukazivali na sve prisutniju krizu i recesiju te potrebu dodatnog rasterećenja obrtništva. Gradska skupština je na temelju toga donijela 18. siječnja 2011. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o korištenju javnih parkirališta.372Na inicijativu OKZ-a, Gradska skupština Grada Zagreba, tijekom 2010. godine, snizila je spomeničku rentu. Također, tradicijski i deficitarni obrti kojima je pretežita djelatnost prerađivačka ili proizvodna, oslobođeni su plaćanja spomeničke rente u cijelosti. Grad Zagreb također je na inicijativu OKZ-a proširio listu tradicijskih i deficitarnih obrta kojima se iznos zakupnine mogao sniziti do 40% iznosa.373 Također je u OKZ-u 17. svibnja 2011. održan inicijalni sastanak predstavnika OKZ-a, HOK-a, Hoto grupe, HGK GK-a Zagreb u cilju pokretanja inicijative za vraćanje građana u opustjeli centar Zagreba. Trgovački centri u gradu, kriza i recesija odvukli su velik broj građana iz centra i na taj način drastično smanjili promet obrtnika i ostalih poduzetnika. Akcija radnog naziva „Buđenje grada“ trebala je svojim programom vratiti građane na trgove i ulice u centru grada. Formirana je i radna grupa koja je u kratkom roku trebala izraditi vizualnu shemu projekta, te utvrditi terminski i sadržajni dio.374

Grad Zagreb i OKZ, 2009.

U cilju smanjenja efekata krize, Vlada RH na sjednici od 3. veljače 2011. donijela je Odluku o prihvaćanju Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu, a Hrvatski zavod za zapošljavanje započeo je s provedbom mjera poticajnog zapošljavanja koje su u njegovoj nadležnosti. Mjere su bile usmjerene na poticanje zapošljavanja, sufinanciranja i financiranja obrazovanja i sufinanciranja zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i drugih skupina nezaposlenih kojima prijeti isključenost, kao i skupinama kojima prijeti dugotrajna nezaposlenost zbog gubitka zaposlenja. Razlikovale su se tri skupne mjera – 1. mjere koje se smatraju potporama za zapošljavanje, 2. mjere koje se smatraju potporama za usavršavanje i 3. mjere koje se ne smatraju državnim potporama – mjere za obrazovanje i zapošljavanje s ciljem povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba. Posebno su bile zanimljive mjere koje su bile vezane uz obrtnike. Jedna od mjera je i Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.375 No ni to nije pomagalo u dovoljnoj mjeri. Na sjednici Upravnog odbora OKZ-a, 3. svibnja 2012., naglašeno je kako je naplata komorskog doprinosa bila u padu, što je bilo povezano s rapidnim opadanjem broja obrtnika. Ukazano je na veliki problem pada opsega posla, otkazivanje ugovora radnicima, na dugovanja javnih poduzeća prema obrtnicima. Unatoč svemu, OKZ je u 2011. godini poslovao pozitivno. Teška situacija bila je u Dugom Selu gdje je velik broj obrtnika bio u „Niže cijene povlaštenih mjesečnih karata za parkiranje“, Obrtnički list, veljača – ožujak 2011., br. 169-170., str. 16. 373 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 374 „Oživjeti centar grada“, Obrtnički list, travanj – svibanj 2011., br. 171-172, str. 10. 375 „Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za 2011-2012 godinu“, Obrtnički list, veljača – ožujak 2011., br. 169-170., str. 17. 372

149


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

blokadi, pred ovrhom ili pred zatvaranjem te im je trebalo pomoći.376 Tijekom 2011. godine Nadzorni odbor OKZ-a upozoravao je na lošu situaciju – „Situacija u gospodarstvu grada i županije je vrlo teška, te naplata komorskog doprinosa ne nudi bolje mogućnosti davanja financijskih pomoći udruženjima od realiziranih. Potrebno je dati prioritet rješavanju već preuzetih financijskih obveza prema udruženjima, kako bi se njih što prije realiziralo, a do tada predlaže da se ne stvaraju nove financijske obveze prema udruženjima. Potrebno je da se udruženja u sastavu Komore koja imaju nepodmirene obveze prema Komori svoja dugovanja što prije podmire (Udruženje Sv. Ivan Zelina, Udruženje prijevoznika Zagreb).“377 Usto su u Gradu Zagrebu zakupnine gradskih prostora bile neodržive stoga je OKZ poslao zahtjev Gradskoj skupštini za smanjenje zakupnina od 30 do 50% i komunalne naknade.378 Na temelju toga zahtjeva i radi rasterećenja obrtnika u razdoblju recesije i krize, gradonačelnik Milan Bandić donio je Odluku objavljenu 28. studenoga 2012. u Večernjem listu kojom smanjuje cijene zakupnina za poslovne prostore: Ovo krizno i recesijsko vrijeme koje od svih zahtijeva još više solidarnosti, pravednosti i socijalne osjetljivosti prema onima kojima je najteže, zahtijeva također i mjere za lakše uvjete privređivanja i više poticaje za one koji proizvode i privređuju i koji se svim silama trude održati ‘iznad vode’. Vođen neospornom činjenicom da nas iz krize može izvući samo rad, znanje i kreativnost, uz korištenje svih naših potencijala i resursa, te potrebom da Zagreb kao tradicionalno obrtničko središte sačuva taj svoj identitet, donio sam odluku koja tim, ali i drugim poslovnim subjektima, olakšava situaciju i pomaže da uspješnije posluju, da se očuvaju i otvaraju nova radna mjesta. Cijene su bile smanjene od 14,3 do 44,89%, ovisno o zoni i djelatnosti, dok se mjesečna zakupnina za podrumske i dvorišne poslovne prostore bez obzira na djelatnost umanjivala za 50%. Zagreb je prema toj odluci bio podijeljen u pet zona, a ne u četiri kao do tada. Uvedena je nulta zona koja je bila srce dotadašnje prve zone koja je bila i najatraktivnija. U njoj je zakupnina smanjena za 16,30%. U prvoj zoni ugostiteljska, trgovačka i posrednička djelatnost umanjena je za 14,03%, a proizvodno-prerađivačka djelatnost za 21,20%. U drugoj zoni prva skupina djelatnosti za 19,40%, a druga 28,37%. U trećoj zoni ugostiteljska djelatnost umanjena je za 27,24%, trgovačka i posrednička za 28,36%, a proizvodno-prerađivačka za 32,84%. U četvrtoj zoni ugostiteljska, trgovačka i posrednička djelatnost umanjena je za 35,53%, a proizvodno-prerađivačka za 44,89%.379 Na sastanku s Gradskim uredom za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, tijekom 2011. godine, na kojem se raspravljalo o izmjeni gradske odluke o kioscima OKZ je predložio da se izmijeni gradska Odluka o mjestima za trgovinu na malo izvan prodavaonica i tržnica i mjestima „Deseta sjednica Upravnog odbora“, Obrtnički list, svibanj 2012., br.181, str. 6-7. Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 378 „Snizite zakupnine i komunalne naknade“, Obrtnički list, svibanj 2012., br.181, str. 7. 379 „Gradonačelnik Milan Bandić uvažio zahtjeve obrtnika“, Obrtnički list, prosinac 2012., br. 186, str. 2. 376

377

150


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

za ugostiteljsku djelatnost izvan tržnica. Odluku je trebalo izmijeniti na način da se nadležnost utvrđivanja namjene kioska delegira Odlukom na neko operativno tijelo Grada Zagreba, povjerenstvo i sl. Razlog tome je sve dublja kriza koja je pogađala gospodarstvo. Potreba za brzom prenamjenom djelatnosti u kioscima, ali i drugim poslovnim prostorima u vlasništvu ili posjedu Gradske skupštine zahtijevale su brzu reakciju. Čekanje odluka Gradske skupštine predstavljalo je predugačak rok zbog kojega je mogao doći u pitanje opstanak brojnih obrta koji su poslovali u kioscima. Takve odluke trebale su prijeći na jedno Povjerenstvo u kojem su trebali biti predstavnici Grada, OKZ-a i HGK-a.380Svi navedeni primjeri upućivali su na zaista tešku situaciju koja je pogodila obrtništvo i uzdrmala njegove temelje. Razne mjere koje su bile usmjerene prema obrtništvu nisu bile dovoljne da bi riješile probleme u kratkom roku. U vrijeme krize još aktualniji je postao problem zakupa i prodaje poslovnih prostora u kontekstu zakonskih okvira. Ivan Šimonović, tadašnji ministar pravosuđa, predložio je na sastanku od 20. ožujka 2009. formiranje radne skupine koja je trebala u što kraćem roku pripremiti prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o zakupu i prodaji poslovnih prostora kako bi se usuglašeni prijedlog uputio u saborsku proceduru. Zadatak je radne skupine bio da usuglašenim zakonskim prijedlogom omogući obrtnicima otkup poslovnih prostora u vlasništvu općina, gradova i županija, na način kako je to uređeno Uredbom o prodaji poslovnog prostora u vlasništvu RH. To bi obrtnicima omogućilo da otkupe prostore u kojima godinama rade i u najvećoj mjeri obavljaju tradicijske i umjetničke obrte.381Nakon toga, 22. srpnja 2010., Povjerenstvo Vlade zaduženo za prodaju poslovnih prostora u vlasništvu RH konačno je donijelo odluku o prihvaćanju popisa 29 poslovnih prostora koje su koristili zagrebački obrtnici te da isti kreću u prodaju sukladno važećoj Uredbi o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu RH. To je bila prva grupa od gotovo 1750 poslovnih prostora.382 Konačno, 21. listopada 2011. Sabor je napokon donio Zakon o zakupu i prodaji poslovnih prostora u vlasništvu RH, ali i vlasništvu jedinica lokalne samouprave. To je ocijenjeno kao najvažniji rezultat na zakonodavnom planu OKZ-a.383Njime je omogućena obročna otplata poslovnog prostora uz rok otplate do 20 godina po kamatnoj stopi od 4% godišnje.384 Godinu dana poslije, 20. prosinca 2012., stupila je na snagu Uredba o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu RH.385 Iako je proces bio dug i trajao nekoliko godina, vidljivo je kako ga je pokrenula i Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. S. T., „Svim obrtnicima poslovni prostori po istim uvjetima“, Obrtnički list, travanj 2009., br. 154, str. 14. 382 „Počela prodaja poslovnih prostora u vlasništvu Republike Hrvatske“, Obrtnički list, rujan – listopad 2010., br. 165-166, str. 6. 383 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 384 „Napokon donesen Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora“,Obrtnički list, rujan – listopad 2011., br. 175-176, str. 17. 385 „Obrtnici napokon dočekali donošenje Uredbe o prodaji poslovnih prostora“, Obrtnički list, prosinac 2012., br. 186, str. 12-13. 380 381

151


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

dodatno ubrzala gospodarska kriza koja je i pred vlast i pred obrtnike postavila niz zadataka koje je trebalo riješiti za bolje uvjete poslovanja obrtnika. Uz sve pokušaje da poboljšaju situaciju, obrtnici su nastojali iskoristiti i parlamentarne izbore te poslijeizborno razdoblje, krajem 2011. i početkom 2012. godine, za prezentiranje problema s kojima su se obrtnici susretali. OKZ je još 2011. izradio i prijedlog Aktualnih obrtničkih pitanja koja su iziskivala hitno rješavanje: 1. ograničiti odgovornost obrtnika za obveze iz obrta 2. suzbijanje rada na crno i sive ekonomije 3. prodaja poslovnih prostora obrtnicima 4. uvođenje obročne otplate dospjelih dugovanja obrtnicima 5. snižavanje PDV-a, doprinosa i drugih državnih i lokalnih davanja obrtnika, održavanje realnih plaća poreznim rasterećenjima 6. uvođenje obveznog kriterija stručne spreme kod otvaranja trgovačkog društva 7. naknade za vrijeme nezaposlenosti za obrtnike 8. donošenje nacionalne gospodarske strategije – posredno donošenje strategije razvoja obrtništva i malog poduzetništva 9. ograničavanje uvoza u cilju zaštite domaćih proizvođača 10. obuzdavanje javne potrošnje 11. preusmjeravanje državnih investicija na gospodarstvo, prije svega na obrtništvo i malo poduzetništvo, a ne kroz subvencioniranje i poticaje velikim poduzećima 12. poticanje konkurentnosti izvoznika fiskalnom i monetarnom politikom, poticanje sektora koji mogu zamijeniti uvoz (obrtništvo i malo poduzetništvo) 13. smanjiti troškove države – broj zaposlenih u državnim institucijama, plaće, investicije i sl. 14. prestati sa zaduživanjem države i jedinica lokalne samouprave kod banaka 15. država mora plaćati svoje obveze prema gospodarstvu – rok plaćanja 90 dana, uvesti porez na imovinu, rebalansom proračuna smanjiti proračun za najmanje 20%, osnovati domaću banku u 100% nacionalnom vlasništvu 16. pojačati kontrolu sustava javne nabave, preferirati domaće u granicama dopuštenog.386 Komora je također pred izbore uputila sedam zahtjeva budućoj Vladi RH: „Uređenje financijske discipline na tržištu – obveza države, obrazovanje nema alternativu, jednakopravni položaj gospodarskih subjekata u poslovanju, sudjelovanje u oblikovanju gospodarske politike, povećanje konkurentnosti obrtništva, 386

152

Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

fleksibilnost korištenja radne snage, formiranje Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva.“387 Nakon toga, kao rezultat nastojanja HOK-a i OKZ-a došlo je do formiranja Ministarstva poduzetništva i obrta. Tada je ministar bio Gordan Maras.388 Iako se činilo kako je Ministarstvo pokušavalo nizom aktivnosti djelovati na poboljšanje pozicije obrtništva, već 2013. godine dolazi do prvih većih nesuglasica, a povod je bio novi Zakon o obrtu. Na Obrtničkom forumu održanom 9. travnja 2013. u sklopu 55. Međunarodnog obrtničkog sajma na Zagrebačkom velesajmu, predstavnici HOK-a iznijeli su niz primjedbi na Nacrt prijedloga Zakona o obrtu, istaknuli su niz nelogičnosti i zatražili njegovo povlačenje iz procedure. Violeta Jelić, glavna tajnica HOK-a, naglasila je kako su obrtnici tražili da se Zakonom o obrtu omogući da obrtnik za poslovanje odgovara imovinom unesenom u obrt, a ne da Zakon od ovrhe štiti samo jednu imovinu u kojoj obrtnik stanuje ili obavlja djelatnost, kao i da se iz Zakona isključe odredbe kojima se zadire u autonomiju obrtničke komore. Obrtnici su smatrali kako se tim zakonom stvara nelojalna konkurencija kroz njihovo izjednačavanje sa sporednim zanimanjima i domaćim radinostima, a sve uoči ulaska Hrvatske u EU.389 Potaknut raspravama na Obrtničkom forumu, HOK je izradio anketu u kojoj je prikupio i objedinio primjedbe obrtnika na prijedlog Zakona o obrtu i Zakona o PDV-u. Tim je povodom i UOGZ 23. travnja 2013. organizirao skup na koji su bili pozvani članovi poslovnih odbora strukovnih sekcija. Sastankom je predsjedao Vlado Crkvenac, predsjednik UOGZ-a i potpredsjednik OKZ-a. Obrtnici su tražili iste kriterije stručnosti za sve koji su obavljali određeni posao, jednaku odgovornost za poslovanje, tražilo se da obrtnici samostalno odlučuju u svojim tijelima kao i do tada, te da se zadrži dotadašnji način plaćanja PDV-a po naplaćenom, a ne po izdanom računu. Jedan od zahtjeva bio je i zadržavanje načina biranja predstavničkih tijela – da se rukovodstvo bira na Skupštini, a ne na neposrednim izborima kako je to predlagalo Ministarstvo poduzetništva i obrta. Obrtnici su smatrali kako su teško pogođeni krizom, a da ne nalaze podršku kod svog ministarstva.390 U svibnju 2013. godine pred Sabor je upućen prijedlog Zakona o obrtu u kojem su tek djelomično prihvaćeni prijedlozi HOK-a, koji je uspio ishoditi djelomičnu zaštitu imovine obrtnika, na način da se ovrha ne može provesti na nekretnini za stanovanje nužnoj za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba obrtnika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, odnosno na nekretnini za obavljanje samostalne djelatnosti, koja je njegov glavni izvor sredstava za život. No druge su nekretnine mogle biti predmet ovrhe. Ujedno, novi je zakon zadirao u direktne „Sedam zahtjeva budućoj vladi“, Obrtnički list, siječanj – veljača 2012., br. 177-178, str. 3. Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 389 „Obrtnički forum: Primjedbe obrtnika na Nacrt prijedloga Zakona o obrtu“, Obrtnički list, ožujak-travanj 2013., br. 189-90, str. 14. 390 „Anketa HOK-a o primjedbama na Nacrt prijedloga Zakona o obrtu“, Obrtnički list, ožujak – travanj 2013., br. 189-90, str. 14-15. 387 388

153


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

ovlasti HOK-a. Trebali su se uvesti neposredni izbori za predsjednika što do sada nije bio slučaj, smanjiti komorski doprinosi, što bi utjecalo na funkcioniranje HOK-a i na smanjenje sredstava za financiranje 28.000 naučnika, uvelo se mišljenje ministra na Statut i akte HOK-a što je, prema mišljenju obrtnika, značilo drastično zadiranje u samostalnost HOK-a…391HOK je tijekom rasprave o novom Zakonu održao i konferenciju na novinstvo, 4. listopada 2013., vezanu uz prijedlog Zakona o obrtu, na kojoj je naglašeno kako se HOK protivio ukidanju javnih ovlasti u strukovnom obrazovanju, te davanju tih ovlasti Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta i Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Ujedno se protivilo ukidanju obveznog članstva u HOK-u.392 Novi Zakon o obrtu stupio je na snagu 10. prosinca 2013. Njime je donijeta odluka da maksimalni komorski doprinos mjesečno bude 44 kn, što je za komorski sustav značilo manje sredstava. Ujedno je taj sustav trebao svome članstvu ponuditi nove usluge svome članstvu poput vođenja knjigovodstva, jačanja usluga pravnog i financijskog savjetovanja, uvođenja burza roba, rada i usluga, osnivanja zajedničkih fondova, usluge nabave i prodaje roba i usluga, istraživanja tržišta, izrade projekata vezane uz realizaciju sredstava EU fondova i dr. Prioritet djelovanja komorskog sustava bio je i dalje zastupanje i promicanje interesa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne regionalne samouprave, kao i zastupanje i predstavljanje obrtnika pred državom i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.393 No već, 11. prosinca 2013., HOK je Ustavnom sudu RH uputio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe Zakon o obrtu kojom je obrtnika bio diskriminiran u odnosu na pravnu osobu. Novim Zakonom o obrtu omogućeno je da trgovačka društva obavljaju vezane obrte bez stručno obrazovanih osoba u radnom odnosu te je time povrijeđeno osnovno ustavno načelo o ravnopravnosti svih gospodarskih subjekata na jedinstvenom tržištu RH.394 Ministarstvo poduzetništva i obrta, sukladno Zakonu o obrtu, donijelo je i Odluku o utvrđivanju cijene obrtnice, koja je iznosila 200 kuna, a stupala je na snagu 1. siječnja 2014.. Do tada je trošak registriranja obrta ukupno iznosio 470 kuna, od čega je trošak za izdavanja obrtnice bio 200 kuna koji se za navedeno razdoblje ukida, a 270 kuna je administrativna pristojba za postupak registracije koja je i nadalje ostala.395 Uz taj Zakon, u to je vrijeme donesen i niz drugih zakona koji su imali utjecaj na obrtničko poslovanje. HOK se u vrijeme rasprave o novom Zakonu o obrtu nije složio s odlukom Vlade o izmjenama Zakona o PDV-u koji je predstavljen 7. ožujka 2013. na sjednici Vlade RH, prema kojem su obrtnici od početka 2014. S. Tomić, „O zahtjevima i primjedbama raspravljat će Hrvatski sabor“, Obrtničke novine, svibanj 2013., br. 149, str. 2-3. 392 „Novi Zakon o obrtu ne rješava ključna obrtnička pitanja“, Obrtnički list, rujan – listopad 2013., br. 193-194, str. 7. 393 „Obrtnicima manji komorski doprinos – komori reforma“, Obrtnički list, studeni – prosinac 2013., br. 195-196., str. 16-17. 394 „Održana 7. sjednica Skupštine“, Obrtnički list, studeni – prosinac 2013., br. 195-196., str. 4-5. 395 http://uosk.hr/smanjeni-troskovi-registriranja-obrta/; 7. 1. 2014. 391

154


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

godine trebali obračunavati PDV po izdanim računima umjesto, kao do tada, po naplaćenim računima. To je, prema mišljenju HOK-a, moglo dovesti obrtnike u još teži položaj. Zbog toga je poslao Vladi i Hrvatskom saboru amandmane na konačni prijedlog Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Prvi amandman odnosio se na naplatu PDV-a po izdanim računima, a drugi na snižene stope PDV-a za frizere, cvjećare i male brodare.396 U konačnici, Vlada je, na svojoj sjednici od 26. svibnja 2013., usvojila konačni prijedlog Zakona o porezu na dodanu vrijednost u kojem nisu bile uvažene primjedbe i prijedlozi Hrvatske obrtničke komore koji su se odnosili na obračun PDV-a. Tek je prolongiran početak primjene Zakona na početak 2015. godine.397Od 6. prosinca 2013. Hrvatski sabor je donio Izmjene i dopune Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Kod toga je bio prihvaćen prijedlog HOK-a da se obrtnik izjednači u pravima s radnikom za vrijeme nezaposlenosti. Zakon je trebao stupiti na snagu od 1. siječnja 2014.398 Tijekom 2013. godine, u jeku rasprava o novom Zakonu o obrtu, usvojena je Strategija razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2020. godine. Opći cilj Strategije bilo je povećanje konkurentnosti malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Strategija je definirala pet prioritetnih ciljeva: 1. opće unapređenje poslovnih rezultata s naglaskom na inovacije i internacionalizaciju poslovanja; 2. olakšan pristup financiranju; 3. promocija poduzetništva; 4. poboljšanje poduzetničkih vještina i 5. unapređenje poduzetničkog regulatornog okruženja putem uklanjanja administrativnih prepreka. Za provedbu tih ciljeva bio je osmišljen program poticanja poduzetništva i obrta „Poduzetnički impuls“ kao skup različitih mjera i instrumenata poticanja za postizanje navedenih strateških ciljeva. U programu Vlade mjere poticanja konkurentnosti poduzetništva i obrta definirane su u tri glavna područja i to: gospodarski oporavak i razvoj poduzetništva, tehnološki razvoj i jačanje konkurentnosti i regionalni razvoj i korištenje fondova EU-a. Pretpostavke za jačanje konkurentnosti bile su ulaganje u inovacije, tehnološki razvoj te međunarodno pozicioniranje i internacionalizacija gospodarstva.399 Malo gospodarstvo je zbog svoje fleksibilnosti i dinamičnosti bilo ključnim izvorom inovacija i stvaranja novih radnih mjesta. Prema analizi Europske komisije, Hrvatska je, unutar EU-a, spadala u „umjerene inovatore s ispodprosječnim učinkom“. Kako bi Hrvatska pridonijela europskoj konkurentnosti, ciljevi nacionalne politike trebali su u većoj mjeri biti usmjereni na nedovoljno razvijene inovacijske kapacitete hrvatskog gospodarstva, a pri tome je najviše pažnje trebalo posvetiti upravo malom gospodarstvu.400 R. Puljiz – S. Tomić, „Naplata PDV-a po izdanom računu dodatni udarac na obrtnike“, Obrtničke novine, ožujak 2013., br. 148, str. 3. 397 S. T., „Nisu uvaženi zahtjevi obrtnika“, Obrtničke novine, svibanj 2013., br. 149, str. 2. 398 „Od 1. siječnja 2014. obrtnicima pravo na naknadu za slučaj nezaposlenosti zbog prestanka obrta“, Obrtnički list, studeni – prosinac 2013., br. 195-196., str. 17. 399 Strateški plan Ministarstva poduzetništva i obrta 2016. – 2018., Zagreb, ožujak 2015. 400 Poduzetnički impuls 2014. Program poticanja poduzetništva i obrta, Ministarstvo poduzetništva i obrta, siječanj 2014. 396

155


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Suradnja s Gradom Zagrebom u to je vrijeme bila od iznimne važnosti za razvoj obrtništva. Već je navedeno kako je Grad pomagao obrtnicima kod izbijanja krize, no bilo je tu i drugih primjera u kojima je vidljiva želja za rješavanjem drugih problema obrtnika poput davanja financijskih potpora ili rješavanja problematike poslovnih prostora. Gradsko poglavarstvo Zagreba je na svojoj sjednici od 4. ožujka 2008. prihvatilo prijedlog Povjerenstva za potpore obrtnicima i utvrdilo listu obrtnika da dodjelu potpora za 469 obrtnika u iznosu od 5.061.500 kn. Najviše ih je otišlo na tradicijske obrte (300) u iznosu od 2.863.000 kn. Nakon toga je, 3. travnja 2008., održan sastanak čelnika HOK-a, OKZ-a i UOGZ-a s predsjednicom Gradske skupštine Zagreba Tatjanom Holjevac u vezi inicijative navedenih institucija za izmjenom gradske Odluke o prodaji poslovnih prostora Grada Zagreba s uvjetima utvrđenim u Uredbi o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu RH. Tada je zaključeno kako se poslovni prostori Grada Zagreba u kojima su se nalazili obrtnici neće prodavati do usklađivanja Odluke o prodaji poslovnih prostora Grada Zagreba s Uredbom Vlade RH o prodaji poslovnih prostora u vlasništvu RH. Formirano je i povjerenstvo Komore i Grada Zagreba u kojem su bili Predrag Fleš, Jasna Drnić– Vranić, Branka TissotTkalić, Miran Šoić i Goran Čanković koji su trebali poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi se moglo pristupiti navedenom usklađivanju.401 OKZ je bio nazočan, 10. ožujka 2009., i na prezentaciji „Poticanje razvoja, obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu“. Tu je predstavljena realizacija Programa poticanja i razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva kojima su obuhvaćene mjere i aktivnosti razvoja poduzetničke infrastrukture preko institucionalne mreže za poticanje razvoja i dodjela poticajnih financijskih sredstava. Tom prigodom potpisan je i ugovor između Grada i Obrtničke štedne banke vezan uz davanje poduzetničkih kredita kroz projekt „Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje“.402 Zbog aktivnosti koje su bile usmjerene prema poboljšanju uvjeta poslovanja obrtnika, u konačnici je, tijekom održavanja Dana OKZ-a, 20. ožujka 2009., Milanu Bandiću za poseban doprinos potpori, očuvanju i razvoju obrtništva Grada Zagreba dodijeljeno priznanje „Obrtnički cvijet“.403 U Gradu Zagrebu je 20. travnja 2010. bio prihvaćen Akcijski plan energetski održivog razvoja Grada do 2020. godine kao prvi takve vrste u Hrvatskoj. Uspješna provedba plana bila je složen zadatak koji je zahtijevao iznimno dobru suradnju svih interesnih skupina. OKZ je kao važan dionik uspješne realizacije toga projekta trebao biti upoznat o mogućnostima i načinima uključenja svojih članova u energetski razvoj Grada Zagreba.404Gotovo mjesec dana nakon toga pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba, od 10. do 16. svibnja 2010., u Zagrebu je održan 1. Zagrebački energetski tjedan pod motom „Razvoj ne želimo zaustaviti, ali onečišćenje možemo“. Organizator je bio Gradski ured za energetiku, zaštitu okoliša i održivi razvoj Grada Zagreba i regionalne Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 403 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 404 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 401 402

156


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

energetske agencije SZ Hrvatske.405U okviru njega Obrtnička komora Zagreb, UOGZ i Obrtničko učilište organizirali su 14. svibnja 2012. seminar „Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije – realni potencijal za razvoj obrtništva i malog poduzetništva“. Glavni cilj seminara bio je upoznavanje obrtnika i malih poduzetnika s novim prilikama za razvoj svojih djelatnosti na brzorastućem tržištu energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.406 Od tada je OKZ redovito sudjelovao u organizaciji Zagrebačkog energetskog tjedna. Na inicijativu Zagrebačke Županije, Grada Zagreba i Obrtničke komore Zagreb 27. lipnja 2012. održan je sastanak na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, na kojem je pripremljen prijedlog Provedbenog sporazuma o suradnji na poticanju konkurentnosti gospodarstva na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. U projekt su osim navedenih institucija bili uključeni i Hrvatska gospodarska komora – gospodarska komora Zagreb, Hrvatski zavod za zapošljavanje –područna služba Zagreb, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Centar za transfer tehnologije d.o.o. /CTT/ čiji je 100-postotni vlasnik bio Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Namjera tog provedbenog sporazuma bila je poticati, podupirati i sufinancirati programe i projekte od zajedničkog interesa i interesa pojedinih strana u sporazumu radi postizanja sinergijskog učinka između znanstvenog sektora, regionalne samouprave i gospodarskog sektora s ciljem razvoja gospodarstva na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, zasnovanog na znanju, konkurentnosti i društvenoj odgovornosti. Te aktivnosti trebale su se provoditi povezivanjem i suradnjom malih i srednjih poduzeća i obrtnika s navedenim Fakultetima radi pružanja tehnološko-proizvodnih usluga, unapređenja i razvoja te primjene inovativnih tehnologija, razvoja novih proizvoda i industrijskog dizajna – izrade modela, prototipa, alata i dr. Također, posebna pažnja trebala se posvetiti obrazovanju odraslih osoba kroz programe stručnog usavršavanja, prekvalifikacija i stjecanja stručne spreme, sukladno stvarnim potrebama gospodarstva radi povećanja njihovih osobnih sposobnosti i veće zapošljivosti. Strane sporazuma utvrdile su Centar za transfer tehnologije d.o.o /CTT/ za operativno tijelo koje će, sukladno namjerama i duhu ovog sporazuma, inicirati i predlagati stranama u sporazumu provođenje konkretnih aktivnosti, programa i projekata radi uspješnog ostvarivanja ciljeva ovog Sporazuma. Utvrđeno je i osnivanje Partnerskog odbora kao savjetodavnog tijela CTT-a radi usklađivanja i koordiniranja odnosa i interesa sporazumnih strana, u kojem će svaka od sporazumnih strana imati svog predstavnika.407

OKZ i Zagrebačka županija, 2010.

U tom razdoblju bila je od iznimne važnosti i suradnja sa Zagrebačkom županijom. Već je navedeno kako je ona sudjelovala u nizu aktivnosti vezanih uz poboljšanje položaja obrtnika. No postojale su i druge aktivnosti u kojima je Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. „Seminar o energetskoj učinkovitosti“, Obrtnički list, svibanj 2012., br. 181, str. 25. 407 „Suradnja na poticanju konkurentnosti gospodarstva“, Obrtnički list, srpanj – kolovoz 2012., br. 182-183, str. 10.

405

406

157


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

ona bila uključena. Dana 23. ožujka 2009. godine održan je sastanak između župana Kožića i predsjednika OKZ-a Ivana Obada na inicijativu OKZ-a s temom „Stanje obrtništva i mjere za njegovu opstojnost i razvoj“. Prije sastanka predsjednik OKZ-a održao je sastanak s predsjednicima udruženja obrtnika s područja Zagrebačke županije na kojem su usuglašeni stavovi i prijedlozi s kojima se išlo na sastanak sa županom. Zaključak sastanka je bio da će Zagrebačka županija biti koordinator sastanka s predstavnicima gradova i općina na kojima su se trebali rješavati uočeni problemi koji su kočili razvoj obrtništva te se trebalo formirati povjerenstvo za sagledavanje stanja u obrtništvu s prijedlogom paketa mjera za zaštitu obrtništva u kojem bi bili predstavnici OKZ-a, HGK-a, HZZ-a, Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije i Upravnog odjela za gospodarstvo Zagrebačke županije.408Na susretu je naglašena i suradnja između županije i OKZ-a u smislu davanja poduzetničkih kredita sa subvencioniranom kamatom, raznih subvencija i potpora za obrtništvo, osnivanju jamstvene sheme, sufinanciranju rada i projekata regionalne razvojne agencije i poduzetničkih centara, sufinanciranja novih proizvoda „županijska marka, projekata vezanih uz poduzetništvo na bazi partnerstva, kreditiranju učenika, opremanju obrtničkih i strukovnih škola, sufinanciranju izgradnje prometnica i komunalne infrastrukture itd.409 Nakon toga je, 21. travnja 2009., u Zagrebačkoj županiji kod pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo Krunoslava Pilka obavljen razgovor i postignut dogovor oko održavanja sastanka s gradonačelnicima i načelnicima koje je trebalo organizirati nakon provedenih lokalnih izbora, prijedloga određenog broja sajmova tijekom 2010. godine na koje bi išli obrtnici s područja Zagrebačke županije, a županija bi to sufinancirala, a za Markov sajam je dogovoreno da na njemu nastupi što više obrtnika iz OKZ-a.410 Predstavnici OKZ-a sudjelovali su i na završnoj radionici za izradu konačnog teksta Županijske razvojne strategije Zagrebačke županije 2011. – 2013, 4. ožujka 2011. U području obrta utvrđeno je kako se posljednjih godina dogodio zastoj u razvoju obrta i zaustavljen je rast broja registriranih obrta. Kao problemi utvrđeni su previsoka davanja za poreze i doprinose, manjak poslovnog prostora i nesigurnost u korištenju zbog neizvjesne perspektive (povrat nacionalizirane imovine), slabljenje interesa mladih za pojedina obrtnička zanimanja, izumiranje tradicionalnih i umjetničkih obrta te raširenost sive ekonomije.411 Županija je djelovala i preko svoje Regionalne razvojne agencije (RRAZŽ) te je s OKZ-om imala niz projekata. Tijekom 2013. i 2014. godine sudjelovali su na projektu „Lokalne inicijative za poticanje zapošljavanja“ koji je imao cilj osnažiti lokalna partnerstva za što bolje iskorištavanje sredstava iz EU-a i omogućiti strateški okvir za daljnji razvoj. Ujedno je djelovala i preko Razvoje agencije Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. „Bespovratna sredstva za tradicionalne i umjetničke obrte“, Obrtnički list, travanj 2009., br. 154, str. 10-11. 410 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 411 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 408

409

158


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Zagrebačke županije.412Zagrebačka županija podržala je različite vrste edukacija za poduzetnike, a među organizatorima edukacija i korisnicima sredstava bila je i Obrtnička komora Zagreb i udruženja obrtnika s područja Zagrebačke županije. Tako je 2013. sufinanciran projekt Edukacija za ugradnju sustava obnovljivih izvora energije – program usavršavanja obrtnika i poduzetnika Specijalist/ica za fotonaponske i solarne toplovodne sustave za deset polaznika s područja županije, a edukaciju je provodilo Obrtničko učilište Zagreb. Također je davala i razne potpore poduzetničkim potpornim institucijama (poduzetnički centri, udruženja obrtnika, komore) od 2014. radi unapređenja usluga koje potporne institucije pružaju poduzetnicima. Potpore su dodijeljene uglavnom za projekte edukacije, a dodijeljene su svim udruženjima obrtnika na području Zagrebačke županije, za potrebe provođenja projekata edukacije.Redovito je sufinancirala nastup Obrtničke komore Zagreb na Međunarodnom obrtničkom sajmu koji se u travnju ili rujnu održavao na Zagrebačkom velesajmu (2008. i 2009. godine 40.000 kn, 2010. godine 33.106 kn, Uskrsni sajam u Zagrebu 2011. godine s 47.900 kn). Podržani su i nastupi Obrtničke komore Zagreb na Obrtničkom sajmu u sklopu Rujanfesta: 2009. godine s 23.631,36 kn, a 2010. i 2011. s po 50.000 kn. Sufinancirani su nastupi Obrtničke komore Zagreb i udruženja obrtnika na međunarodnom jesenskom i proljetnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu, na gospodarskom sajmu Križevačko-koprivničke županije, sajmu KvarnerExpo u Opatiji, Špancirfestu u Varaždinu, Adventu u Zagrebu itd.U suradnji s Obrtničkom komorom Zagreb i Gospodarskom komorom Zagreb, Zagrebačka županija organizirala je prezentaciju obrtništva, poduzetništva, turizma i robnih marki Zagrebačke županije koja je održana u travnju 2010. u Puli. Godine 2008. sudjelovala je u pokriću dijela troškova za izdavanje monografije Razvoj obrtništva u prostorima Vrbovca i okolice u iznosu od 10.000 kn. Zagrebačka županija podržala je osnivanje udruge „Tragovi – udruge tradicionalnih i umjetničkih zanata Zagrebačke županije“. Inicijalnim sastancima prisustvovali su i članovima udruge postali i predstavnici Obrtničke komore Zagreb. Posebnu ulogu Županija ima i u financiranju obrazovanju za obrtnička zanimanja u vidu stipendija i ostalih dotacija. Na taj je način Zagrebačka županija u vrijeme kriznog razdoblja bila kvalitetan partner obrtnicima u rješavanju njihovih problema i poticanju obrtničke proizvodnje te stabiliziranju gospodarskog sustava.

OKZ i Gradska skupština, 2009.

U kontekstu razvoja obrtništva neizostavna problematika bila je vezana uz sustav kreditiranja koji u promatranom razdoblju još uvijek nije bio u dovoljnoj mjeri usmjeren prema obrtništvu. Stoga su obrtnici pokušavali pronaći neka druga rješenja i to preko Obrtničke štedne banke. Na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke 11. lipnja 2008. odobrenje za rad dobila je Obrtnička štedna banka d. d. Zagreb, kao prva financijska institucija koja se uspjela preoblikovati u skladu sa zakonskim propisima iz štedno-kreditne zadruge u štednu banku. Temeljni kapital bio je 18,4 milijuna kuna. Najvažniji cilj banke bio je pomoći 412

Projekti koje je provodio RRAZŽ, a Obrtnička komora Zagreb sudjelovala kao partner 2013. – 2020.

159


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

obrtnicima da se održe na tržištu da se lakše mogu prilagoditi novim i modernim načinima poslovanja. Upraviteljica je bila Suzana Barada.413Grad Zagreb i Obrtnička štedna banka potpisali su, 2009. godine, Ugovor na temelju kojeg je Grad Zagreb iznosom nešto većim od šest milijuna kuna trebao poticati razvoj zagrebačkih obrtnika kroz kredite uz subvencioniranu kamatnu stopu od 3,5%. Grad Zagreb je još od 2001. do tada subvencionirao kredite obrtnicima u iznosu od 150 milijuna kuna. Time je omogućeno da oni uz znatno nižu kamatu od 3,5% podignu više od milijardu kuna kredita. Poticaje je koristilo oko 5000 zagrebačkih obrtnika što je bila trećina svih obrtnika grada.414 Obrtnička štedna banka se u tom razdoblju pokazala kao kvalitetan partner pa je OKZ pokrenuo inicijativu da postane njezin suvlasnik kupnjom udjela dionica, zajedno s ostalim asocijacijama u komorskom sustavu.415 Na 8. sjednici Skupštine OKZ-a 15. prosinca 2009. Skupština je zadužila Upravni odbor da razmotri i predloži modele ulaska OKZ-a u vlasničku strukturu Obrtničke štedne banke te preporučila svojim delegatima u Skupštini HOK-a da podrže inicijativu za ulaskom HOK-a u suvlasničku strukturu ove banke. Na taj su način obrtnici trebali dobiti banku koja bi bila u 100-postotnom vlasništvu obrtnika.416 Nakon toga je na Upravnom odboru OKZ-a, 10. lipnja 2010., razmatran Ugovor o dokapitalizaciji Obrtničke štedne banke od OKZ-a. Upravni odbor podržao je zaključivanje ugovora o ulaganju u dopunski kapital pod uvjetom da se u tom smislu pozitivno izjasne i Hrvatska obrtnička komora i Udruženje obrtnika grada Zagreba.417 Tijekom 2010. godine održan je niz sastanaka s predstavnicima Obrtničke štedne banke u povodu najavljenog izdavanja druge emisije dionica i mogućnosti OKZ-a da postane suvlasnik te banke kupnjom dijela tih dionica. U dokapitalizaciju se krajem godine uključila i turska Şekerbank iz Istanbula, no dokapitalizacija nije uspjela i početkom 2011. godine banka je otišla u prisilnu likvidaciju.418 HNB je 22. prosinca 2010. godine izdao rješenje o prisilnoj likvidaciji banke i oduzimanju dozvole za rad. Postavljeni su povjerenici te je suspendirana cijela Uprava i Nadzorni odbor OŠB-a. U vlasničkoj strukturi te banke bilo je 1100 obrtnika koji su s povjerenjem uložili svoja sredstva u vidu dionica u iznosu od 18,5 milijuna kuna kao temeljni kapital. Osim njih bez svojih sredstava ostali su i Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Razvojna agencija, HOK, OKZ i UOGZ u iznosu od 35 milijuna kuna koji su bili namijenjeni za kreditiranje obrtnika.419 To je bio iznimno veliki gubitak za obrtništvo jer su sva „Zanatska štedno-kreditna zadruga postala Obrtnička štedna banka“, Obrtnički list, lipanj – srpanj 2008., br. 148-149, str. 15. 414 „Šest milijuna kuna poticaja zagrebačkim obrtnicima“, Obrtnički list, travanj 2009., br. 154, str. 8. 415 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 416 „Usvojen Program rada i Financijski proračun za 2010. godinu“, Obrtnički list, prosinac – siječanj 2010., rb. 159-160, str. 6. 417 „Podrška dokapitalizaciji OŠB“, Obrtnički list, lipanj – srpanj 2010., br. 163-164, str. 8. 418 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 419 „Obrtnici ostali bez svoje banke, a dioničari bez uloženih sredstava“, Obrtnički list, rujan – listopad 2011., br. 175-176, str. 14. 413

160


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

sredstva bila namijenjena za njegov razvoj. Grad Zagreb je nakon toga pronašao novu banku za suradnju u kreditiranju obrtnika, pa je 13. siječnja 2012. godine objavio Natječaj za dodjelu poduzetničkih kredita i subvencioniranje kamata preko Centar banke d. d.420 Jedan od vrijednih projekata u kojima je sudjelovao OKZ u promatranom razdoblju bilo je pokretanje djelovanja Obrtničkog učilišta. Naime, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (NN 68/07) stupio je na snagu u srpnju 2007. godine, a u glavi III, Obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta, u članku 54. propisano je da se obrazovanje za obavljanje obrta može stjecati i u majstorskoj školi, a postupak i način osnivanja majstorske škole propisuje ministar nadležan za znanost, obrazovanje i sport uz mišljenje HOK-a i suglasnost MINGORP-a.Također, statutima Hrvatske obrtničke komore i Obrtničke komore Zagreb, kao i udruženja obrtnika definirano je obrazovanje i osposobljavanje za potrebe obrtništva i obučavanje za potrebe obrtništva. Osnivanje Obrtničkog učilišta svesrdno su podržala sva nadležna ministarstva, ocjenjujući da će ono u jednom segmentu rada razvijati i majstorsku školu. Na taj su način stvoreni i zakonski preduvjeti da se pokrene jedna takva institucija. Iz tih razloga je 1. listopada 2007. na inicijativu Obrtničkog učilišta i Udruženja obrtnika grada Zagreba, predsjednika Crkvenca i tajnika Šoića, održan zajednički sastanak s predstavnicima Hrvatske obrtničke komore, predsjednikom Topićem i tajnikom Sindičićem i predstavnicima Obrtničke komore Zagreb, predsjednikom Obadom i tajnikom Trupecom. Prisutni su bili upoznati sa smjerom u kojem je učilište trebalo ići – cjeloživotno učenje, prekvalifikacije za potrebe obrtništva i pripreme za majstorske ispite. Na temelju tog sastanka i informacija dobivenih na njemu Upravni odbori Obrtničke komore Zagreb i Udruženja obrtnika grada Zagreba imenovali su radnu skupinu za iznalaženje rješenja i modela odnosa u vlasničkoj strukturi Obrtničkog učilišta u kojoj su bili Ivan Obad, Mihajlo Bajser i Miroslav Čihak ispred OKZ-a, Vlado Crkvenac, Ivan Mladić i Miran Šoić ispred UOGZ-a, a za predsjednika radne skupine izabran je Vlado Crkvenac. Prvi radni sastanak radne skupine održan je 7. travnja 2008., a na njemu je predložen vlasnički odnos u omjerima UOGZ 51%, OKZ 49%, te su zadužene su osobe iz stručnih službi za izradu materijalana temelju kojeg će tijela Udruženja i Komore donijeti pravovaljane odluke. Drugi sastanak radne skupine održan je 31. listopada 2008., a na njemu su članovi upoznati s potrebnim aktima za provedbu promjene vlasničke strukture, a to su: Odluka o izmjeni Odluke o osnivanju ustanove za srednjoškolsko obrazovanje odraslih i Ugovor o poslovnoj suradnji. Ova dva akta izrađena su u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i usklađeni sa Zakonom o ustanovama.421Između ta dva sastanka, članovi povjerenstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta obavili su 6. lipnja 2008. očevid Obrtničkog učilišta, ustanove za obrazovanje odraslih, Trg Mažuranića 13. Povjerenstvo je dalo mišljenje da planovi i programi sadrže sve „Natječaj za dodjelu poduzetničkih kredita i subvencioniranje kamata preko Centar banke d. d.“, Obrtnički list, siječanj – veljača 2012., br. 177-178, str. 15. 421 Obrtničko učilište, Zagreb 2019. 420

161


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

potrebne elemente i da su u skladu s navedenim programima, kao i odgovarajući prostor koji odgovara svim uvjetima za izvođenje srednjoškolske nastave za odrasle.422 Učilište je počelo s radom 1. srpnja 2008., a Milena Kunčić bila je prva ravnateljica.423

Obrtničko učilište počelo s radom, 2008.

Tijekom 2009. godine konstituirano je Upravno vijeće učilišta, a za predsjednika je bio izabran Vlado Crkvenac, predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba, a za zamjenika Ivan Obad.424U rujnu 2009. godine na temelju provedenog natječaja za imenovanje ravnatelja Obrtničkog učilišta Dražen Maksimović, dipl. ing. imenovan je na tu dužnost, a 2010. godine Odlukom Upravnog vijeća u redovan radni odnos zapošljava se Ana Grubišić, prof. kao andragoški voditelj.425Sjedište Obrtničkog učilišta je Trg Mažuranića 13, u prostorijama Udruženja obrtnika grada Zagreba.426 Vrlo brzo nakon formiranja novog vodstva, predstavnici učilišta održali su sastanke s udruženjima obrtnika drugih područnih obrtničkih komora (Split, Osijek, Slavonski Brod) na kojima su predstavnici tih udruženja prezentirali učilište i upoznali ih s ciljevima i zadacima i programima. Programi usavršavanja su tada bili: 1. područje rada strojarstva – program usavršavanja za dijagnostiku kvarova na motornim vozilima, program usavršavanja za servisiranje klima-uređaja u vozilima i program usavršavanja za rad na CNC alatnim strojevima 2. područje rada elektrotehnike – program usavršavanja za elektroinstalatera i osnove računalstva 3. područje rada kemijska tehnologija – program usavršavanja za poslove prerade plastičnih masa injekcijskim prešanjem, program usavršavanja za poslove prerade plastičnih masa postupkom ekstrudiranja, program usavršavanja za poslove prerade plastičnih masa postupkom centrifugalnog lijevanja, program usavršavanja za poslove prerade plastičnih masa postupkom termoformiranja i program usavršavanja za poslove prerade plastičnih masa postupkom puhanja 4. područje osobnih usluga – kozmetičar menadžer – voditelj wellness/ SPA centra 5. područje rada graditeljstva – pomoćni radnik u graditeljstvu, rukovatelj viličarom, rukovatelj dizalicom, rukovatelj rovokopačom utovarivačem, rukovatelj bagerom, rukovatelj strojeva za sabijanje, rukovatelj lančanim pilama, rukovatelj crpkom za betom i mikserom, rukovatelj gredera, „Obrtničko učilište ispunilo uvijete za provođenje programa“, Obrtnički list, lipanj – srpanj 2008., br. 148-149, str. 8. 423 „Obrtničko učilište počelo je s radom“, Obrtnički list, rujan 2008., br. 150, str. 3-4. 424 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 425 Obrtničko učilište, Zagreb 2019. 426 Isto. 422

162


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

rukovatelj dozera, monter građevinskih skela, pomoćni krovopokrivač, izolater, armičar i fasader suhe fasade 6. područje rada elektrotehnike – pomoćni elektroinstalater 7. područje rada kemijska tehnologija – pomoćni rukovatelj strojevima za brizganje polimera i pomoćni rukovatelj strojevima za ekstruziju.427 Obrtničko učilište na temelju dobivenih sredstava MINGORP-a i udruženja s područja OKZ-a provodi tečajeve informatike za obrtnike i radnike, održavaju se seminari iz marketinga, vještina pregovaranja i govornih vještina, kreiranje brenda te upravljanje kadrovima, provode se tečajevi zaštite na radu, pripreme za polaganje majstorskih ispita, u suradnji s HZZ-om tečajevi prekvalifikacija i dokvalifikacija za zanimanja maser, tesar, armirač, soboslikar, pediker, monter suhe gradnje, izolater, zavarivač, seminare za otvaranje obrta kao model samozapošljavanja itd. Obrtničko učilište uključuje se u programe EU-a za obrazovanje u 2010. godini, a 2011. godine nakon volontiranja u radni odnos primljena je Natalija Jagić, kao koordinatorica projekata. Tijekom 2011. godine Učilištu se pridružuje kao volonterka za izradu i koordinaciju EU projekata Jurija Mihaljević, a u rujnu 2011. godine na temelju Odluke Upravnog odbora OKZ-a i Upravnog vijeća Učilišta potpisuje se Sporazum o suradnji kojim se Darija Čukelj, radnica OKZ-a, upućuje na rad u Obrtničko učilište koje za njezin rad snosi 60% troškova plaće, a koja za potrebe OKZ-a, pripadajućih udruženja i Učilište izrađuje i koordinira EU projekte. U svibnju 2011. godine zaposlena je na pola radnog vremena Sonja Filipović na određeno vrijeme (pola Udruženje obrtnika Velika Gorica) za provedbu programa u Velikoj Gorici.428

OKZ i Udruženje obrtnika grada Zagreba u Obrtničkom učilištu 2008.

Upravni odbor OKZ-a 2011. godine donio je odluku o prihvaćanju prijedloga Sporazuma o praćenju i izradi tuzemnih projekata i projekata Europske unije koji se trebao zaključiti s Obrtničkim učilištem.429 Na temelju toga su se u sklopu Obrtničkog učilišta realizirali projekti Leonardo da Vinci – usavršavanje u Engleskoj za obrtnike iz Zagreba i Zagrebačke županije – engleski jezik i poslovanje za potrebe obrtnika, Leonardo da Vinci 2 – stručno osposobljavanje naučnika iz Njemačke, Grundtvig partnerstvo – projekt cjeloživotnog učenja, LDV mobilnost – usavršavanje nastavnika obrtnika u Italiji i Leonardo da Vinci 3 – promidžba obrtničkih zanimanja među učenicima.430 Tu se radilo i o nizu drugih vrijednih projekata pri čemu se pokazala ispravnost formiranja Obrtničkog učilišta. Od 2011. godine u vlasničku strukturu Obrtničkog učilišta ulazi i HOK pa su se vlasnički udjeli morali raspodijeliti pri čemu je UOZG-u pripalo 40%, OKZ-u 30% i HOK-u 30%.431

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. Obrtničko učilište, Zagreb 2019. 429 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 430 „Hrvatski obrtnici u EU“, Obrtnički list, rujan-listopad 2011., br. 175-176, str. 6-7. 431 Obrtničko učilište, Zagreb 2019. 427 428

163


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Dogovor Grada Zagreba i OKZ-a oko izgradnje Obrtničkog centra, 2009.

Također je u to vrijeme OKZ radio s nizom partnera na izgradnji Obrtničkog centra. Dana 12. svibnja 2009. godine predstavljen je zajednički projekt grada Zagreba, UOZG-a i OKZ-a – Obrtnički centar s učilištem koji se trebao napraviti u blizini rotora kod Remetinca na 16.000 m². Ideju za pokretanje toga centra dao je UOGZ tri godine prije kada je na njegovu čelu bio Ivan Obad.432 Do studenog 2009. godine lokacija je bila odobrena, a Grad Zagreb potpisao je ugovor s Društvom arhitekata Zagreba za provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja.433 Na natječaj su do 12. travnja 2010. godine pristigla četiri rada. Pobjednici su bili arhitekti Vedran Pedišić, Emil Špirić, Velasco Farrera i Mladen Hofmann. U vezi toga projekta, u organizaciji Inženjerskog biroa i Hessen Agentur GmbH Wiesbaden, delegacija OKZ-a, Gradskog ureda za gospodarstvo, Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, Urbanističkog zavoda grada Zagreba, Ureda za obrazovanje HOK, Udruženja obrtnika grada Zagreba, Udruženje obrtnika Sesvete i Inženjerskog biroa posjetila je Agenciju Hessen i OK Wiessbaden od 1. do 3. srpnja 2010. Cilj posjeta bio je obilazak objekata Centra strukovnog obrazovanja i prikupljanja informacija o praktičnim iskustvima i znanjima o njemačkom modelu osnivanja, organiziranja i provođenja sustava strukovnog obrazovanja i specijalističkog obrazovanja obrtničkih zanimanja, uz primjenu modernih tehnologija u izobrazbi. Stečena znanja koristila su se za projekt Obrtničkog centra.434 Tijekom 2012. godine definirana je nova lokacija za izgradnju Obrtničkog centra i to na Kajzerici. S Gradom Zagrebom potpisan je i Sporazum o realizaciji tog projekta koji je trebao ići na Gradsku skupštinu da ga se verificira. Gradonačelnik Bandić je za taj projekt koji obuhvaća Obrtnički centar i lokacije URIHO-a, Ministarstva poduzetništva i obrta, školu i vrtić, osnovao koordinaciju koja je bila dužna pratiti dogovorene rokove, realizaciju projekta, ali i sagledati dolazi li negdje do administrativnih problema koje treba hitno rješavati. U koordinaciju su ušli Vlado Crkvenac, predsjednik UOZG-a, i Ivan Obad, predsjednik OKZ-a.435 Dana 17. siječnja 2013. službeno su potpisana dva sporazuma o zajedničkoj suradnji na realizaciji projekta Kajzerica. Sporazum s Ustanovom za rehabilitaciju hendikepiranih osoba profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem (URIHO) te Sporazum za Obrtnički centar s OKZ-om i UOGZ-om.436 Na 7. sjednici Skupštine OKZ-a, 11. prosinca 2013., usvojen je Okvirni sporazum za izradu projektne dokumentacije Obrtničkog centra Kajzerica Zagreb između NOP STUDIJA d. o. o., OKZ-a i OUGZ-a.437 „Obrtnički centar – zajednički razvojni projekt“, Obrtnički list, lipanj – srpanj 2009., br. 155-156, str. 8. 433 „Projekt se razvija u zacrtanom smjeru“, Obrtnički list, studeni – prosinac 2009., br. 157-158, str. 9. 434 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 435 „Snižavanje zakupnine za poslovne prostore najveći rezultat OKZ-a“, Obrtnički list, prosinac 2012., br. 186, str. 10-11. 436 „Svečano potpisivanje Sporazuma za izgradnju Obrtničkog centra“, Obrtnički list, siječanj – veljača 2013., br. 187-188, str. 2. 437 „Održana 7. sjednica Skupštine“, Obrtnički list, studeni – prosinac 2013., br. 195-196., str. 4-5.

432

Potpisivanje Sporazuma za izgradnju Obrtničkog centra, 2013.

164


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Sajamske aktivnosti u tom su razdoblju počele sve više slabjeti te je bilježen smanjen interes obrtnika za nastupanjem. Tome je znatno pridonijela gospodarska kriza koja je dovela i do smanjenja broja obrtnika. Već na50. Međunarodnom sajmu obrtništva Zagreb održanom od 22. do 26. travnja 2008. OKZ je nastupio sa 71 izlagačem i sedam udruženja obrtnika na 534 m² unutrašnjeg i 77 m² vanjskog izložbenog prostora što je bilo manje nego uobičajeno. Tema tadašnjeg Obrtničkog foruma, kao stalnog događanja sajma, bila je „Aktualni problemi obrtništva – mogućnosti za rješavanje“. Taj forum bio je zamišljen da se zajedno s predstavnicima Vlade zajednički pokušaju iznaći rješenja za neke od aktualnih problema hrvatskog obrtništva. Vlada je u to vrijeme donijela Program poticanja malog i srednjeg poduzetništva za razdoblje od 2008. do 2012. godine pa su obrtnici u dijalogu s Vladom željeli pomoći gospodarski razvoj Hrvatske. Na tribini „Hrvatski obrtnici trgovci – aktualni trenutak“ naglašeno je kako su nepovoljni uvjeti nabave glavni razlog što je opstanak malih trgovaca na hrvatskom maloprodajnom tržištu postao upitan. Promjena je mogla doći udruživanjem malih trgovaca u veće saveze i zajedničkim nastupom prema proizvođačima i dobavljačima. Tada su prosječne cijene u malim trgovinama bile 22% više od cijena odgovarajućih proizvoda na policama trgovačkih centara.438

Bundekfest 2008.

Pozitivan primjer bio je zabilježen na prvom Bundekfestu održanom od 24. do 30. rujna 2008., na kojem je bio održan 1. Obrtnički sajam s 80 izlagača iz OKZ-a kao i drugih dijelova Hrvatske u šatoru od 640 m².439 Može se primijetiti kako je kvadratura bila veća od štanda na Zagrebačkom velesajmu što je upućivalo na potrebu uvođenja novog modela sajmovanja. Od 4. do 7. prosinca 2008. održan je i 1. sajam suvenira „Suvenir ARCA“ u Boćarskom domu „Zrinjevac“ u Zagrebu u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske, Hrvatske zajednice tehničke kulture i Udruženja obrtnika grada Zagreba. OKZ je sufinancirao 50% sredstava za izlagački prostor te nastupio na zajedničkom štandu sa sedam izlagača na 28 m². Cilj sajma bio je umrežavanje hrvatskih proizvođača i prodavača suvenira u ponudi autohtonih suvenira kako bi ponuda i kvaliteta bile iste na cijelom prostoru države.440 OKZ je sudjelovao i na 1. Sajmu poslova u Zagrebu, 25. ožujka 2009. Inicijator sajma bio je Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Zagreb.441 Na 51. Međunarodnom obrtničkom sajmu u Zagrebu, održanom od 15. do 19. rujna 2009., OKZ je nastupio sa 76 izlagača i 6 udruženja obrtnika na 545 m² unutrašnjeg i 72 m² vanjskog izložbenog prostora. OKZ je na sajmu organizirao okrugli stol pod nazivom „Uloga jedinica regionalne uprave i samouprave u poticanju obrtništva i malog poduzetništva. Također je u suradnju s UOGZ-om

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. 440 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. 441 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 438 439

165


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

organizirao modernu reviju, reviju frizura i demonstraciju šminkanja za različite prigode.442 Komora je 2010. godine bila usmjerena na niz sajmova u zemlji i inozemstvu. No od nekih sajmova je i odustala zbog nedovoljnog interesa – HOT 10 – 9. Riječki sajam obrtnika proizvođača za turizam – zeleno i plavo i Kvarner Expo 2010. – 7. prodajna izložba proizvođača suvenira Hrvatske.443 Smanjio se i interes za 52. Međunarodni obrtnički sajam Zagreb. Te je godine nastupilo tek 44 izlagača na 274 m² izložbenog prostora, dok je godinu dana prije bilo 76 izlagača na 545 m² unutrašnjeg i 72 m² vanjskog prostora. Radilo se smanjenju od gotovo 50%.444 Još gora je situacija bila na 53. Međunarodnom obrtničkom sajmu od 5. do 9. travnja 2011. Sajam je zbog krize bilježio smanjenje broja obrtnika. OKZ je nastupio s tek 32 izlagača i pet udruženja obrtnika na 208 m² izložbenog prostora.445 Za razliku od tog sajma, porast interesa bilježio je Rujanfest 2011. na kojem je organiziran 4. Obrtnički sajam na kojem je nastupilo 24 izlagača, od koji su većina bili iz OKZ-a, a tek manji dio iz drugih županija. Čak je bio i prijedlog da se sajam s Velesajma preseli u okvir ove manifestacije.446 Vidljivo je kako je kriza naštetila i sajamskim aktivnostima na razini Hrvatske iako su upravo takve aktivnosti trebale stvarati mogućnost kvalitetnije promocije obrtničkih proizvoda. U promatranom razdoblju obrtništvo se intenzivno pripremalo na prilagodbu za ulazak Hrvatske u EU. Obrtnici su i prije bili svjesni važnosti što kvalitetnije prilagodbe za daljnje poslovanje u okviru EU-a. Tada je i komorski sustav, sukladno mjerama gospodarskog oporavka Vlade RH, bio u izradi i analizi stanja obrtništva s aspekta ulaska u EU te se na temelju toga došlo do razvrstavanja obrtnika u tri grupe – 1. oni koji neće imati problema kod ulaska Hrvatske u EU te će ondje nastaviti svoje poslovanje, 2. oni koji će trebati napraviti određene prilagodbe kako bi se približili konkurentnosti europskih obrtnika i 3. obrtnici koji će svojim djelatnostima naići na veće poteškoće nakon ulaska RH u EU.447 Na Danu Komore održanom 23. ožujka 2011., Ivan Obad naglasio je kako OKZ mora uskladiti svoje aktivnosti sa zahtjevima europskog tržišta, odnosno prilagoditi svoj ustroj potrebama obrtnika za upoznavanjem s europskim propisima.448 Tada je organiziran i okrugli stol „Klasteri – put do konkurentnosti – primjeri dobre prakse“, na kojem su predstavljeni međunarodni i domaći primjeri dobre prakse te je objašnjeno kako klasteri mogu pomoći regijama da povećaju kapital, postanu konkurentne i lakše se integriraju zajedno sa svojim Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 444 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 445 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 446 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 447 „Hrvatski obrtnici u EU“, Obrtnički list, rujan – listopad 2011., br. 175-176, str. 6-7. 448 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 442 443

166


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

tvrtkama u EU gospodarstvo. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju bilo je potrebno jačati kvalitetu i konkurentnost malih obrtnika, a jedna od takvih mjera je provedba koncepcije klastera. Tadašnje Ministarstvo poduzetništva i obrta pristupilo je izradi Strategije razvoja klastera za razdoblje 2011. do 2020. godine, kojom su bile predviđene potpore za njihov razvoj na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Cilj je bilo jačanje novih proizvodnih kapaciteta i uvođenje novih tehnologija, koje su trebale pridonijeti lakšoj integraciji u EU i jačanju kapaciteta za privlačenje sredstava iz europskih fondova, ali i pomoći regijama da ojačaju svoj gospodarski potencijal. Na okruglom stolu sudjelovali su i gosti iz poljske pokrajine Lublin koji su prenijeli svoja iskustva u formiranju klastera.449 Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine dolazi do novih pravila poslovanja i do potrebe za dodatnim naporima u prilagođavanju na novu situaciju. Ulazak u Europsku uniju direktno je djelovao i na razvoj obrazovanja za obrtnička zanimanja. Obrazovanje je u promatranom razdoblju doživjelo znatne promjene te su utvrđeni novi parametri njegova razvoja u svrhu što lakše prilagodbe tržištu rada. Praćenjem obrazovnih sustava vezanog uz obrtništvo bilo je utvrđeno kako je postojao niz neusklađenosti koje su se reflektirale na ukupan obrazovni sustav. Zbog toga je bilo nužno provesti reformu koja je bila potencirana i kroz aktivnosti prilagodbe standardima Europske unije. Na taj je način obrazovni sustav za obrtnička zanimanja bio pod direktnim utjecajem te prilagodbe. Statistički podaci iz tog vremena upućivali su na veliku nezaposlenost osoba s obrtničkim zanimanjima za koje nije bilo potrebe na tržištu rada. Planovi upisa u srednje škole prilagođavali su se resursima pojedinih obrazovnih institucija, a ne potrebama tržišta rada. Na temelju toga, 2008. godine, napravljena je „Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj“ koja se oslanjala na načela i ciljeve obrazovnih strategija EU-a.450 Prema Strategiji, sustav redovnog strukovnog obrazovanja za stjecanje niže i srednje stručne spreme prema obrazovnim programima činili su: – jednogodišnji i dvogodišnji programi niže stručne spreme u 23 obrazovna programa. Broj učenika koji pohađa ove programe je 1000, što je 0,7% ukupnog broja učenika strukovnog obrazovanja, odnosno 0,5% ukupne srednjoškolske populacije. – trogodišnji programi za zanimanja u industriji i obrtništvu u 93 obrazovna programa. Pohađalo ih je 49.560 učenika, što je 36,5% ukupnog broja učenika strukovnog obrazovanja, odnosno 25,9% ukupne srednjoškolske populacije.

449 450

„Klasteri – put do konkurentnosti“, Obrtnički list, ožujak – travanj 2012., br. 179-180, str. 6-7. Olga Lui, GTZ-ABU Projekt: „Strukovno obrazovanje usmjereno na tržište rada u RH“ – Prvo Izvješće o vanjskoj evaluaciji projekta, Zagreb, siječanj 2009., str. 5

167


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

– četverogodišnji programi tehničkog i njima sličnog usmjerenja u 83 obrazovna programa. Pohađalo ih je 85.370 učenika što je 62,8% ukupnog broja učenikastrukovnog obrazovanja, odnosno 44,5% ukupne srednjoškolske populacije.451 Iako je postojeći sustav obrazovanja pokazivao i određene pozitivne elemente, prema tadašnjim procjenama gospodarstvenika on ipak nije osiguravao stjecanje kompetencija potrebnih tadašnjem tržištu rada. Obrazovni programi nisu bili fleksibilni i nisu pratili analize tržišta rada te gospodarske planove razvoja na lokalnoj i nacionalnoj razini. Tadašnji pokazatelji govorili su kako se znatan broj mladih ljudi obrazovanih u strukovnim zanimanjima, a posebice u programima trogodišnjeg trajanja, teško zapošljavao. To je veliko opterećenje i za obrazovni sustav i za poslodavce zbog potrebe velikog broja prekvalifikacija. Ujedno se nije vodila briga o tome da nisu postojali interesi za upis u pojedina zanimanja zbog nepostojanja interesa tržišta rada za tim zanimanjem.452 Bilo je pet ključnih ciljeva reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji su predviđeni navedenom Strategijom: – razviti kvalifikacije temeljene na kompetencijama i rezultatima učenja – trajno usklađivati obrazovanje s potrebama tržišta rada – izgraditi sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja koji omogućava cjeloživotno učenje i mobilnost – definirati uloge nastavnika u sustavu usmjerenom na rezultate učenja i – uspostaviti sustav osiguranja kvalitete.453 Trajno usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada podrazumijevalo je da strukovno obrazovanje ima ključnu ulogu u razvijanju ljudskih potencijala s ciljevima postizanja gospodarskog rasta, zapošljavanja i ostvarivanja socijalnih ciljeva.454U tom kontekstu obrazovni sustav je trebao poticati načelo dostupnosti svim skupinama stanovništva osiguravajući im pri tome mogućnost vertikalne i horizontalne prohodnosti između svih dijelova obrazovanja.455 Tijekom 2011. godine utvrđeno je kako je oko 100 učenika svake godine ponavljalo razred, a 200 učenika napuštalo školovanje za obrtnička zanimanja. Učenici koji su napuštali školovanje postajali su veliki problem jer su ostali bez kvalifikacija, teško su se zapošljavali i ponovno su se upisivali u školu iz sredstava proračuna putem Zavoda za zapošljavanje RH. Prema temeljnom dokumentu EU-a „Europa 2020“, Hrvatska je trebala broj učenika koji su napustili srednjoškolsko obrazovanje smanjiti za 10% kao i druge zemlje članice EU-a.456

Isto, str. 7. Isto. 453 Isto, str. 8. 454 Isto, str. 8. 455 Isto. 456 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 451 452

168


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Znatne promjene u sudjelovanju komorskog sustava u obrazovanja donio je i Zakon o obrtu iz 2013. godine kojim su obrtnički programi obrazovanja vraćeni u okrilje državnih institucija, odnosno počinje urušavanje postojećeg dualnog sustava obrazovanja u Hrvatskoj. Pomoćnički ispit tada je maknut iz nadležnosti HOK-a te je preseljen u Agenciju za strukovno obrazovanje odraslih. Na taj način je HOK izgubio nadležnosti koje je imao u kontekstu obrazovanja, što će imati negativne posljedice u daljnjem razvoju obrazovnog sustava: „Pokazalo se da nije dobro umanjiti ulogu gospodarstva u strukovnom obrazovanju. Nažalost, Hrvatska je to naučila na teži način, kroz pokušaj marginalizacije utjecaja tijela nadležnih za ovo područje. Izmjene koje su pred nama osnažit će hrvatsko obrtništvo i gospodarstvo u cjelini.”457 OKZ se je u to vrijeme bio aktivno uključio u realizaciju daljnjeg razvoja sustava obrazovanja preko Ureda za obrazovanje koji je davao prijedloge upisa u obrtničke i srednje strukovne škole, distribuirao promidžbene materijale vezane uz upise poput plakata „Želim biti majstor“, brošure „Želim biti majstor“ i letak „Postani majstor“, plakat o cjeloživotnom učenju s porukom „Uči i odluči biti obrtnik“ te majica s natpisom „Uči i odluči biti obrtnik“.458I dalje je poticao stipendiranje učenika te je tu imao odličnu suradnju s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom, ali i drugim tijelima. Grad Zagreb je 2008. stipendirao 150 učenika koji su upisali prvi razred, Zagrebačka županija 15 učenika koji su se školovali za perspektivna zanimanja, Ministarstvo turizma i OKZ pet učenika za zanimanja kuhar ili konobar, Grad Velika Gorica 50 učenika koji su se školovali za perspektivna zanimanja, UO Samobor pet učenika koji su se školovali za perspektivna zanimanja, PIK Vrbovec 30 učenika koji su upisali prvi razred za zanimanje mesar. Ukupno je u toj godini uloženo 7.362.000 kn za stipendiranje učenika koji su se školovali na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. OKZ je te godine na Danu komore dodijelio i novčane nagrade od 500 kn za 100 učenika koji su bili najbolji na naukovanju, a školovali su se u obrtničkim i srednjim strukovnim školama.459Stimuliralo se i vlasnike licenciranih radionica. Od 2008. godine primjenjivao se pravilnik kojim se decidirano dopuštalo da se naukovanje izvodi samo u licenciranoj radionici. Sukladno Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu iz 2007. godine i projektu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva omogućavalo se vlasniku tvrtke da može dobiti od 5000 do 9000 kn nagrade ovisno o broju naučnika koje ima na naukovanju.460 No već 2010. godine došlo je do promjena kod stipendiranja. Grad Zagreb je, 2010. godine, davao stipendije za deset mjeseci, a prije je bilo za dvanaest mjeseci.461 Tijekom 2011. godine program stipendiranja bio je doveden u pitanje budući da nije došlo do povećanja broja upisanih učenika unatoč dotadašnjem https://www.jatrgovac.com/hok-izmjene-zakona-o-obrtu-utjecu-na-strukovno-obrazovanje/ ; 17. 9. 2019. 458 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. 459 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. 460 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. 461 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 457

169


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

150 stipendija Grada Zagreba, 2009.

programu Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Tada je utvrđeno kako značajniji rezultati nisu bili postignuti unutar sedam godina otkada se izdvajaju sredstva za povećanje broja deficitarnih zanimanja i budućih radnika na tim poslovima. Zagreb je već 2010./2011. smanjio broj stipendija sa 150 na 100 i ukinuo je stipendiranje tijekom ljetnih praznika. U natječaju je također bio uveden uvjet dobivanja stipendije prema mjestu boravka, tako da se na njega nisu mogli javiti učenici s područja Zagrebačke županije koji su se školovali u Zagrebu.462 Tijekom 2011. godine i dalje je nastavljeno stipendiranje unatoč problemima. Odlučeno je da će se stipendirati 57 učenika prvih razreda, a još se stipendiralo i 80 učenika drugih razreda te 123 učenika trećih razreda.463 Grad Zagreb je 2. veljače 2012. godine dodijelio 57 stipendija učenicima za deficitarna zanimanja. Grad Zagreb je te godine na prijedlog OKZ-a ponovno potaknuo školovanje obrtničkih zanimanja kao bitne perspektive Grada Zagreba. Zagreb je još od 2003. godine počeo sa stipendiranjem deficitarnih zanimanja tako da je do tada stipendirao 1180 učenika i za to utrošio 38 milijuna kuna.464 Obrtnička komora Zagreb otvorila je tijekom 2007. godine Centar za informiranje, gospodarstvo i napredak u karijeri koji je financijski podupirao Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. Usluge Centra bile su namijenjene učenicima, radnicima, studentima i građanima koji su se željeli obrazovati za potrebe gospodarstva, tvrtkama, majstorima stručnim učiteljima itd. Centar je bio mjesto u kojem su se mogle dobiti informacije o obrazovanju, podaci o perspektivnim zanimanjima, informacije o tome koja su zanimanja tražena, stipendijama i bespovratnim poticajima koji se mogu dobiti za školovanje za deficitarna zanimanja na tržištu radne snage i drugo.465 Od njegova osnutka OKZ je svakodnevno pružao savjetodavne usluge. Centar je usko surađivao sa Savjetodavnom službom HOK-a, davanjem savjeta o potrebnoj stručnoj spremi za otvaranje pojedinih obrta, priznavanju stranih svjedodžbi, radnim odnosima, školovanju za obrtnička zanimanja, cjeloživotnom obrazovanju.466U provedbi aktivnosti Centra sudjelovali su stručni radnici OKZ-a. Centar je posebnu pažnju posvetio aktivnostima na informiranju i profesionalnoj orijentaciji učenika osmih razreda za upis u strukovna zanimanja. Korisnici Centra bili su većinom učenici osmih razreda, učenici srednjih strukovnih škola, gimnazija, studenti, nezaposleni, osobe s poteškoćama u razvoju ili s određenim oštećenjima, osobe koje žele napredovati u struci ili se usavršavati. Prema evidenciji usluga u Centru, tijekom 2009. godine obrađeno je više od 2000 stranaka putem osobnog kontakta, telefonskih razgovora i e-mail komunikacije. Predstavnici OKZ-a i Centra sudjelovali su na Međunarodnoj konferenciji „Neformalno obrazovanje i informalno učenje“, sudjelovali su u praktičnim prezentacijama u školama na danima „Otvorenih vrata“. U 2009. godini Centar je imao 15.698 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 464 „Dodijeljeno 57 stipendija“, Obrtnički list, siječanj – veljača 2012., br. 177-178, str. 9. 465 http://www.poslovni.hr/hrvatska/okz-otvorio-centar-za-napredak-u-karijeri-63014 ; 6. 12. 2007. 466 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 462 463

170


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

različitih oblika stručne komunikacije o obrazovanju, gospodarstvu ili napredovanju u karijeri s učenicima i građanima koji su iskazali interes ili kojima je ponuđena usluga.467 Zbog angažiranja Centra na Danu poslova u Zagrebu, 25. ožujka 2009. u organizaciji Zavoda za zapošljavanje, OKZ je dobio priznanje za visoku razinu nastupa na tom sajmu.468 Tijekom 2010. godine, Centar je proveo projekt „Upoznaj zanimanja“ kojim je učenike vodio u pojedine tvrtke. U radu Centra te je godine uključeno tri savjetnika – pedagoga – dr. sc. Ana Ivanek, Neven Zoković, prof. i Mladen Zrno, prof.469 Također je uspješno sudjelovao u promociji novih programa obrazovanja – automehatroničar i instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja. Na temelju toga Centar je, tijekom 2010. godine, održao sastanak s predstavnicima škola i vlasnicima tvrtki koje su obavljale navedene djelatnosti.470 Uvođenje tih zanimanja potaknuto je projektom „Strukovno obrazovanje usmjereno na tržište rada u Republici Hrvatskoj“ koji je vodila Njemačka razvojna agencija GTZ/ ABU. Oba zanimanja bila su uvrštena u plan upisa za godinu 2009./2010.471 Vodila se briga i o cjeloživotnom obrazovanju kao važnom segmentu unapređivanja obrtničke djelatnosti. OKZ je sudjelovao na Tjednu cjeloživotnog učenja koji je održan 15. rujna 2010. na Trgu kralja Tomislava. Dan prije održan je okrugli stol na temu „Edukativne potrebe i ponuda u Republici Hrvatskoj“ u NSK-u. Na njemu su prezentirani rezultati istraživanja o edukativnim potrebama portala EduCentra u kojemu je sudjelovalo više od 1600 posloprimaca i 70 poslodavaca. Prema navedenim istraživanjima, 14% ispitanih posloprimaca i 17% poslodavaca smatralo je kako je formalno obrazovanje nedostatno za uspješno obavljanje poslova unutar određenog zanimanja, pa je većina posloprimaca (67%) nakon formalnog obrazovanja pohađala neke oblike dodatnih edukacija u sklopu neformalnog obrazovanja. Osim toga, 85% poslodavaca izjavilo je kako pohađanje dodatnih seminara, tečajeva i edukacija znatno ili donekle utječe na odabir kandidata za određeno radno mjesto. Kao ključne kompetencije koje je poslodavac tražio od posloprimca bile su komunikacijske i prezentacijske vještine, strani jezici (s naglaskom na poslovnu komunikaciju) te specijalizirane prodajne vještine. Visoko su bili pozicionirani i napredni informatički programi kao i osnovni informatički programi koji su se smatrali osnovnom pismenosti u suvremenom poslovnom svijetu te su se kao takvi podrazumijevali.472 U svrhu poticanja cjeloživotnog obrazovanja, OKZ je, 2009. godine, potpisao Sporazum o poslovnoj suradnji o međusobnom povezivanju i surađivanju, predstavljanju, osiguravanju stručne prakse i unapređenju rada i razvoja obrtništva s Visokom

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 469 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 470 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 471 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 472 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 467 468

171


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

poslovnom školom u Zagrebu.473 Također je 2010. godine prihvaćen Ugovor o poslovnoj suradnji s Visokom školom Hrvatsko zagorje u Krapini s namjerom uspostave dislociranog centra Obrtnički studiji – Visoke škole Zagreb u kojem će Visoka škola obavljati djelatnost visokog obrazovanja izvođenjem stručnih studija informatike, prometne logistike, operativnog menadžmenta, organiziranje i izvođenje specijalističkih preddiplomskih stručnih studija, osnivanje različitih programa stručnog usavršavanja.474 Programi koji su se tu provodili bili su prilagođeni potrebama obrtništva i zahtjevima tržišta. OKZ je htio obrtnicima omogućiti nastavak školovanja na visokim stručnim školama kroz obrtničke studije i programe stručnog usavršavanja – „Dugoročna strategija je obrazovanje odraslih kao sastavnice obrazovnog sustava utemeljenog na koncepciji cjeloživotnog učenja s ciljem jačanja konkurentnosti obrtništva.“ Suradnja je bila temeljena na Strategiji učenja za poduzetništvo koju je donijela Vlada RH.475 Još prije donošenja Zakona o obrtu, OKZ je reagirao na određene izmjene u sustavu obrazovanja, pogotovo s aspekta deficitarnih zanimanja. U skladu s uputom o upisu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, 2011. godine, upisi su se trebali temeljiti na potrebama tržišta rada koje školama moraju biti osnova za planiranje upisa, gospodarskim potrebama i mogućnostima, potrebama područnih obrtničkih komora koje su bile u skladu s navedenim osigurala bi se potrebna slobodna naučnička mjesta za praktični dio naukovanja. Također nije bilo dopušteno planiranje upisa u kojima nije bio postignut planirani upis u prethodnim godinama. OKZ je to ocijenio lošim jer su se time potpuno gasila deficitarna zanimanja poput fasadera, krovopokrivača, limara, tesara, glazbalara i dr.476 Zbog toga je konstatirano kako OKZ nema bitan utjecaj na planiranje upisa učenika, iako je u dobrim partnerskim odnosima s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom te uspijeva postići rezultate u interesu obrtništva. S ciljem rješavanja tog problema bio je organiziran sastanak s ravnateljima srednjih strukovnih škola kako bi potaknuli izradu i donošenje novih programa potrebnih obrtništvu, a posebno onih koje mogu obavljati osobe ženskog spola.477 OKZ je upozoravao kako će nedostatak kvalificirane radne snage za pojedina zanimanja i poslove dovesti u pitanje gospodarski razvoj i pružanje pojedinih usluga, ali i predstavlja veliki poslovni rizik u budućnosti za obrtnike.478 Osim brige oko obrazovanja, OKZ je poticao i zapošljavanje ranjivih skupina stanovništva. Dana 16. ožujka 2010. u OKZ-u je održan sastanak predstavnika OKZ-a, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područna služba Zagreb i Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba na kojem se razgovaralo o realizaciji Akcijskog plana desetljeća za uključivanje Roma 2005.– 2015. s naglaskom Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. „Usvojeno Izvješće o radu i završni račun“, Obrtnički list, lipanj-srpanj 2010., br. 163-164, str. 9. 475 „Potpisan Ugovor o poslovnoj suradnji“, Obrtnički list, rujan-listopad 2010., br. 165-166, str. 6-7. 476 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 477 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 478 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 473 474

172


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

na legalizaciju prodaje robe na klupama s paušalnim oporezivanjem.479 Godina 2010. proglašena je godinom žena u poduzetništvu. Zbog toga je HOK organizirao međunarodnu konferenciju o položaju žena u obrtništvu. Tu je promovirana i strategija razvoja ženskog poduzetništva u RH 2010. – 2013., utvrđeno je stanje u obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu žena u RH te njegova usporedba s postignućima u susjednim zemljama i zemljama EU-a, definirane su i preporuke za jačanje ženskog poduzetništva na pragu ulaska Hrvatske u EU.480 Ured za obrazovanje OKZ-a organizirao je pripreme za sastanak, 4. studenoga 2010. godine na temu „Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanju za zapošljavanje“.481 OKZ je u tom razdoblju sudjelovao na nizu međunarodnih projekata koji su bili vezani uz širenje primjera dobre prakse u raznim aspektima obrtničke djelatnosti. U vrijeme gospodarske krize bilo je iznimno bitno da se iskoriste izvori prihoda koji su dolazili iz EU-a i drugih međunarodnih institucija koji su mogli pridonijeti razvoju, obrazovanju i cjeloživotnom učenju usklađenom s potrebama obrtništva. Već 2008. godine sudjelovao je kao partner u realizaciji projekta ICE – Internalisation of Cross-border Entrepreneurship (Internacionalizacija prekograničnog poduzetništva) u sklopu Interreg IIIA Programa za susjedstvo Slovenija – Mađarska – Hrvatska 2004. – 2006. Vrijednost projekta bila je 101.460 eura od čega je 75.080,40 eura bila financijska potpora Europske unije iz programa PHARE 2005 kroz ugovor sa Središnjom jedinicom za financiranje i ugovaranje pri Ministarstvu financija RH, a ostatak od 26.376,60 eura financira Varaždinska županija.482

OKZ i Ministarstvo turizma dodijelili stipendije za zanimanje kuhar i konobar, 2008.

Stjecanje potrebnog znanja o fondovima EU-a, načinu i procesu prijavljivanja i provedbe projekata započelo je 2009. godine sudjelovanjem u projektima u kojima su se prikupljali kontakti, ideje te otvarale mogućnosti za daljnje aktivnosti. U to vrijeme Obrtničko učilište profiliralo se kao centar za koordinaciju, izradu i provođenje projekata. Program cjeloživotnog učenja poticao je suradnju obrazovnih institucija širom Europe, mobilnost sudionika obrazovnog procesa, razvijanja tolerancije i multikulturalnosti, a istovremeno je pripremao sudionike za uspješno sudjelovanje na europskom tržištu rada. U tom programu obrtnici su sudjelovali u potprogramu Leonardo da Vinci koji je obuhvaćao strukovno obrazovanje i osposobljavanje, poticao razvoj znanja, vještina i kvalifikacija svih sudionika i u potprogramu Grundtvig koji je podrazumijevao suradnju između ustanova povezanih s obrazovanjem odraslih diljem cijele Europe. Projekt „Naukovanje – korak naprijed u obrtu“ OKZ je proveo u studenom 2011. godine s partnerom, Nacionalnom konfederacijom obrtnika iz Padove. Cilj projekta bio je steći saznanja i usporediti obrazovni sustav za obrtnička zanimanja Hrvatske „Pomoć romskoj nacionalnoj manjini“, Obrtnički list, ožujak – travanj, br. 161-162, str. 30. „Međunarodna konferencija o položaju žena u obrtništvu“, Obrtnički list, rujan – listopad 2010., br. 165-166, str. 12. 481 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 482 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. 479 480

173


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

i Italije s naglaskom na organizaciji praktičnog dijela naukovanja. U projektu su osim obrtnika majstora – stručnih učitelja sudjelovali i profesori strukovnih škola te predstavnici Ureda za obrazovanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Obrtničko učilište bilo je nositelj projekta „Hrvatsko iskustvo u Engleskoj“ realiziranog u studenom 2011. godine. Tajnici udruženja obrtnika OKZ-a, predstavnici institucija s kojima komorski sustav surađuje (15 sudionika) bili su dva tjedna u Plymouthu uz intenzivan tečaj engleskog jezika, upoznali se s radom institucija vezanih uz obrtništvo, obrazovanje i zapošljavanje. Partner u projektu bio je Tellus Group ltd. OKZ je bio koordinator projekta partnerstva Europeek u kojem je sudjelovalo pet europskih partnera iz Njemačke, Turske, Litve, Poljske i Rumunjske (strukovne škole, obrtničke komore i gospodarski savez). Cilj projekta bio je povećati interes za upis u obrtnička zanimanja njihovom promocijom, aktivirati obrtnike za prijem naučnika, jačati ulogu obrtničkih komora u obrazovanju učenika za obrtnička zanimanja, uvođenje novih tehnologija u nastavi, razmjena dobrih iskustava europskih partnera. Rezultat projekta trebala je biti izrada materijala u kojem su trebali biti prezentirani obrazovni sustavi za obrtnička zanimanja zemalja sudionica, problemi s kojima se susreću, prijedlozi za poboljšanje na temelju dobre prakse. OKZ je bio domaćin 3. sastanka partnera od 17. do 20. lipnja 2012. Obrtničko učilište bilo je partner u projektu obrazovnog partnerstva unutar Grundtvig potprograma (obrazovanje odraslih) pod imenom Vitalise Rural Regions by Senior Citizens. Demografski trend starenja stanovništva i konstantan odljev mladih sve je veći problem ruralnih područja. NELPAE je bila e-Learning platforma za obrazovanje odraslih u sklopu potprograma Grundtvig čiji je glavni cilj promicanje europske dimenzije u obrazovanju odraslih. UOGZ je radio na navedenom projektu s partnerima iz Turske, Italije, Rumunjske, Poljske, Portugala i Austrije. Kroz taj projekt stvarala se nova alternativa IT obrazovanju za odrasle, uz implementaciju u prvoj fazi u partnerskim institucijama te nakon toga na europskoj razini. Strategija projekta bila je usmjerena na širenje dobre prakse i uporabe e-Learning platforme za obrazovanje odraslih na europskoj razini. Na kraju projekta trebala se napraviti zajednička verzija platforme koja bi sadržala online tečajeve za učenje stranih jezika (francuski, engleski, španjolski) za obrazovanje odraslih za stupnjeve A1 – A2 – B1, dokumentarni film o provedbi projekta i glavna web-stranica koja uključuje sve proizvode i vijesti o projektu. Realizirali su se i projekti iz programa pretpristupne pomoći (IPA). U sklopu programa IPA Komponenta IV– razvoj ljudskih potencijala u Hrvatskoj 2007. – 2009., Implementacija novih kurikuluma, OKZ je izradio kurikulum za automehaničara i automehatroničara temeljen na ishodima učenja i sustavnog pristupa relevantnim inovacijama strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u skladu s promjenama na lokalnom i regionalnom tržištu rada, novom Metodologijom i zahtjevima Zakona o strukovnom obrazovanju i Nacionalnom okvirnom kurikulumu. U Projektu „Zapošljavanje slijepih osoba – prednost ili nedostatak“ u okviru IPA programa Komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala Obrtničko učilište bilo je jedan od važnih partnera u izradi i provođenju

174


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Apprenticeship – step forward in crafts, Padova 2011.

projekta, a nositelj Hrvatska udruga za pse vodiče i mobilitet. Cilj projekta bio je poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada i zapošljavanje slijepih i slabovidnih osoba te osvješćivanje poslodavca o invaliditetu (sljepoći) te širenju primjera pozitivne prakse zapošljavanja slijepih i visokoslabovidnih osoba. Ravnatelj i andragoška voditeljica Obrtničkog učilišta su kroz projekte CARDS 2004. i IPA IV– Razvoj ljudskih potencijala Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova 2012. osposobljeni za vođenje stručnih usavršavanja u području andragoških metoda rada. Učilište je imalo dva od ukupno 30 trenera u RH koji su osposobljeni za program Train of Trainers u području obrazovanja odraslih te koji provode edukaciju za nastavnike putem Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. OKZ je bio i jedan od partnera u projektu IPA IV Razvoj ljudskih potencijala koji je uspješno završen početkom 2012. godine. Projekt Poduzetništvo i zapošljavanje – nove mogućnosti kroz IT i mrežne tehnologije obuhvatio je ukupno 48 osoba s područja Zagrebačke županije koji su sredstvima EU-a educirani na poslovima IT i mrežnih tehnologija. Svi polaznici koji su uspješno završili edukacije stekli su kvalifikaciju Specijalist za IT mreže priznatu od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. U sklopu IPA projekta Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala, Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 3 Karijera i obrazovanje u skladu za sve, predstavnik Obrtničkog učilišta prošao je obrazovanje za karijernog savjetnika što čini dodatnu vrijednost ponudi Učilišta. U Regionalni projekt ADA

175


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

– građevinska akademija koji financira Razvojna agencija Republike Austrije s ciljem jačanja građevinskog sektora i pomoć u razvoju tržišta rada edukacijom stručnjaka u Austriji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, uključeni su OKZ, UOGZ i Obrtničko učilište kao partneri.483 U projektu Cro Future (Leonardo da Vinci – strukovno obrazovanje, mobilnost) Obrtničko učilište bilo je domaćin u realizaciji stručne prakse za učenike iz Njemačke u trajanju od tri tjedna. Nositelj projekta bio je Hrvatski gospodarski savez iz Frankfurta, a zadaća Učilišta bila je osiguranje smještaja, prijevoza, hrane, kvalitetne prakse te ih upoznati s kulturnim i turističkim znamenitostima Zagreba.484Stručni suradnici za obrazovanje i predsjednici Odbora za obrazovanje HOK-a i OKZ-a bili su tjedan dana u stručnom posjetu kod Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku. Posjet je bio organiziran u okviru VETPRO projekta mobilnosti Odjela za obrazovanje HOK-a, koji se financira iz Programa za cjeloživotno učenje EU-a, potprograma Leonardo da Vinci.485 Aktivnost mobilnosti pod nazivom European Professionals for Croatian Beauticians „EUPROCROB“ provedena je u razdoblju od 20. do 26. siječnja 2013. godine u Padovi s partnerom CNA, Nacionalnom konfederacijom obrtnika iz Padove, s kojom je UOGZ proveo niz uspješnih aktivnosti vezanih uz obrtništvo u zadnjih osam godina. Cilj projekta bilo je upoznavanje s obrazovnim programima za kozmetičare, make-up artiste, masere, pedikere, spa i well­ness menadžere te prenošenje pozitivnih europskih iskustava u praksi i u rad s naučnicima.486 Prvi sastanak partnera projekta BOBS – Building Opportunities in Beauty Sec­ tor, održan je od 23. do 26. studenoga 2013. u Vicenzi. OKZ je predstavljala Spomenka Krebsz, predsjednica Ceha frizera i kozmetičara i Darija Čukelj, koordinatorica projekta.487 Završni sastanak bio je 15. lipnja 2015. u Zagrebu.488 Navedeni projekti unapređivali su obrtničku djelatnost i omogućili protok informacija vezanih uz europsku obrtničku praksu. Definitivno se u provođenju projekata kao kvalitetan partner pokazalo Obrtničko učilište koje je i formirano da bi na taj način podupiralo razvoj obrtništva. Takvi projekti bili su od iznimne važnosti kod prilagodbe obrtnika na ulazak Hrvatske u Europsku uniju. OKZ je u cilju poboljšanja uvjeta poslovanja obrtnika surađivao s nizom drugih institucija. Tako se tijekom 2008. godine uključio u akciju Hrvatskog zavoda za „Obrtnici sa područja OKZ uključeni u programe Europske unije“, Obrtnički list, svibanj 2012., br. 181, str. 8-10. 484 „Svečana dodjela certifikata učenicima iz Frankfurta“, Obrtnički list, svibanj 2012., br. 181, str. 11. 485 „Posjet Münchenu i Gornjoj Bavarskoj“, Obrtnički list, siječanj – veljača 2013., br. 187-188, str. 13. 486 Milena Kunčić, „U projektu mobilnosti sudjelovalo 14 zagrebačkih kozmetičarki“, Obrtnički list, siječanj – veljača 2013., br. 187-188, str. 14-15. 487 „Održan prvi sastanak partnera u projektu BOBS“, Obrtnički list, studeni – prosinac 2013., br. 195-196., str. 21. 488 http://www.okz.hr/novosti/završna-konferencija-projekta-u-zagrebu-krškom ; 15. 6. 2015. 483

176


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Cro future, 2011., praksa Muška moda Šabić

Europeek, Litva 2013.

Vilead, Linz 2013.

Bucosoma 2013.

zapošljavanje u suradnji s partnerima HGK-om, HOK-om i Hrvatskom udrugom poslodavaca na provođenju istraživanja budućih potreba na tržištu rada motiviranjem obrtnika da popune Upitnik za poslodavce. Akcija je imala cilj istražiti potrebe za novim radnicima, poteškoće pri nalaženju radnika, identificirati profile radnika koji bi se mogli pojaviti kao potencijalni višak te istražiti potrebu za daljnjom izobrazbom postojećih radnika. Rezultati ankete trebali su pomoći HZZZ-u da se kvalitetno pripremi za potrebne aktivnosti u daljnjoj izobrazbi nezaposlenih osoba te pruži kvalitetnije savjetovanje i usmjeravanje nezaposlenih osoba prema potrebama tržišta rada.489Dana 17. travnja 2009. s HZZ-om je dogovoreno da se održi okrugli stol na temu Volontiranje u obrtu – šanse za stručnost i zapošljavanje“ na kojemu bi sudjelovali i Državni inspektorat, Ministarstvo prosvjete i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.490 489 490

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010.

177


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Početkom 2009. godine održan je sastanak u vezi aktivnosti između Obrtničke komore Zagreb i Razvojne agencije Zagreb – TPZ d. o. o. Na njemu se raspravljalo o ideji osnivanja Povjerenstva za praćenje stanja u obrtništvu i predlaganje mjera za zaštitu obrtništva u vrijeme recesije u kojemu su trebali biti predstavnici Grada Zagreba, HZZ-a, Razvojne agencije, HGK-a i OKZ-a. Dogovoreno je i održavanje okruglog stola na temu „Priprema obrtnika za dolazak EU-a“.491 Nastavljena je i suradnja s HGK – Komorom Zagreb. Dana 3. travnja 2009. održan je sastanak u HGK-u u vezi smanjenja komunalne naknade obrtnicima i malim poduzetnicima, a 17. ožujka sastanak na kojem su razmotreni prijedlozi OKZ-a i HGK-a u vezi smanjenja komunalne naknade na području Grada Zagreba. Dana 7. svibnja 2009. u HGK-u su predstavnici OKZ-a sudjelovali na poslovnim razgovorima predstavnika Privredne komore Beograd i HGK Komore Zagreb. U okviru toga održano je predavanje Pristupni proces EU i zaštita tržišnog natjecanja, a predavačica je bila Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.492Predsjednik OKZ-a sudjelovao je 25. svibnja 2010. godine u radu saborskog Odbora za razvoj i obnovu. Na toj sjednici pozvani su predsjednici područnih obrtničkih komora, a tema sjednice bila je Obrtništvo – stanje, razvoj i traženje smjernica u cilju doprinosa gospodarskom oporavku. 493 Uspostavljena je suradnja s domaćim i stranim obrtničkim komorama. Godine 2008., potpisan je sporazum o suradnji OKZ-a i OK-a Bjelovarsko-bilogorske županije. To je bila još jedna suradnja u nizu jer su do tada već bile potpisano povelje s OK-om Ličko-senjske županije, OK-om Krapinsko-zagorske županije, OK-om Virovitičko-podravske županije i OK-om Dubrovačko-neretvanske županije.494Za vrijeme trajanja obrtničkog sajma u Puli potpisana je Povelja prijateljstva s OK-om Istarske županije u listopadu 2009. godine.495 Godine 2009., OKZ, UOZG, Udruženje ugostitelja Zagreb uz suorganizaciju Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije organizirali su humanitarnu akciju za djecu bez roditeljske skrbi Dječjeg doma Zagreb iz Nazorove ulice i Kuće Sv. Josipa iz Hrvatskog Leskovca. Akcija je održana na platou ispred hotela Dubrovnik gdje su ugostitelji ponudili hranu i piće.496 Aktivno se surađivalo i s obrtnicima iz Bosne i Hercegovine. Suradnja je započela tijekom 2008. godine, kada su predstavnici zagrebačkih obrtnika prigodom posjeta sajmu u Mostaru bili gosti sarajevskig obrtnika.497 Nakon toga se suradnja sve više razvijala. Obrtnička komora Kantona Sarajevo obratila se za pomoć pri ustroju i provođenju obrazovanja, majstorskim i pomoćničkim ispitima te ispitima o stručnoj osposobljenosti, sukladno novom zakonu koji je stupio na Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 493 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 494 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. 495 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 496 „Humanitarna akcija za djecu bez roditeljske skrbi“, Obrtnički list, veljača 2009., br. 209., br. 153, str. 10. 497 „Početak suradnje za dobrobit obrtništva“, Obrtnički list, ožujak 2008., br. 146, str. 10. 491 492

178


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

snagu u Federaciji BiH, a koji za otvaranje obrta podrazumijeva ispunjenje određenih zahtjeva. Delegacija Kantona Sarajevo zbog toga je od 12. do 14. studenoga 2009. godine posjetila OKZ gdje su upoznali njegovo funkcioniranje te ulogu u obrazovanju za obrtnička zanimanja.498 Tijekom posjeta Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, 2009. godine predstavnici OKZ-a potpisali su Povelju prijateljstva s OK-om Hercegovačko-neretvanske županije/kantona. Njome su se obvezali da će zajednički raditi na zaštiti, promicanju, unapređenju i razvoju gospodarskih, stručnih i svekolikih interesa obrtništva, poticati jačanje profesionalne i prijateljske suradnje na načelima jednakosti, uzajamnog poštovanja i zajedničke dobrobiti obrtništva, organizirati zajedničke aktivnosti i susrete…499 Na temelju toga je 28. ožujka 2012. godine u Mostaru održan zajednički sastanak predstavnika Obrtničke komore Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, vlade Hercegovačko-neretvanske županije/kantona i predstavnika OKZ-a. Na okruglom stolu razmijenjena su iskustva u obrazovanju za obrtnička zanimanja te raspravljene mogućnosti oko korištenja sredstava EU fondova namijenjenih za prekograničnu suradnju. Ivan Obad je tada podsjetio kako je sastanak održan na temelju potpisivanja Sporazuma o suradnji između dvije komore prije tri godine.500 Predstavnici Obrtničke komore Zagreb i Ministarstva poduzetništva i obrta sudjelovali su na okruglom stolu u Sarajevu 7. svibnja 2012. na kojem se raspravljalo o zajedničkoj suradnji između dviju država u kontekstu razvoja obrtništva. Pogotovo je to bilo aktualno hrvatskim ulaskom u EU koji je otvarao mogućnosti kvalitetnijih prekograničnih suradnji i povlačenje sredstava iz EU-a za niz projekata. Predsjednik i tajnik Obrtničke komore Zagreb tada su imali niz korisnih susreta s predsjednicima obrtničkih komora Tuzle, Sarajeva i dr., te predstavnicima kantonalnih ministarstava. Na kraju skupa predsjednik OKKS-a Mensur Bektić uručio je zahvalnice za dosadašnju suradnju i pomoć u razvoju OKKS-a predsjedniku OKZ-a Ivanu Obadu i Mirzi Šabiću, članu Upravnog odbora OKZ-a.501 Uspostavljena je i dobra suradnja s obrtnicima iz Slovenije pa je 14. prosinca 2012. potpisan i Sporazum o suradnji između Obrtne zbornice Krško, Zavoda za obrtništvo i poduzetništvo i Obrtničke komore Zagreb koji je otvarao brojne mogućnosti suradnje između obrtnika Slovenije i Hrvatske.502 Na kraju 7. sjednice Skupštine OKZ-a 11. prosinca 2013. potpisan je Sporazum o suradnji između SDGZ – Slovensko Deželno Gospodarsko Združenje – URES – Unione Regionale Economica Slovena, koje zastupa predsjednik Nicola Tenze i OKZ-a. Taj sporazum uređivao je suradnju između potpisnika s poslovnim ciljem da

Povelja prijateljstva između OKZ-a i OK-a Istarske županije, 2009.

Suradnja OKZ-a i Sarajeva, 2008.

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 500 „Razmijenjena iskustva u obrazovanju i korištenju sredstava EU fondova“, Obrtnički list, ožujak – travanj 2012., br. 179-180, str. 18. 501 „Nastavak uspješne suradnje“, Obrtnički list, svibanj 2012., br. 181, str. 18. 502 „Najpotrebnije nam je zajedništvo“, Obrtnički list, prosinac 2012., br. 186, str. 7-9. 498 499

179


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

njihovi članovi dobiju kvalitetnu i ekonomski povoljnu pomoć u poslovanju u SZ dijelu Hrvatske, u Sloveniji i Italiji.503

Sarajevski obrtnici u Zagrebu, 2009.

Uspostavljena je i suradnja s drugim institucijama. OKZ je 9. travnja 2009. posjetila delegacija razvojne agencije njemačke pokrajine Hessen, Hessen Agentur GmbH., kao i predstavnici partnera Hessen Agentur u Hrvatskoj – Inženjerski biro d. d. iz Zagreba. Djelokrug agenture bio je promicanje i razvitak gospodarstva pokrajine Hessen s poduzetnicima u inozemstvu. Održana je i prezentacija o gospodarskom i tehnološkim dostignućima pokrajine Hessen. Na sastanku je predložena suradnja na razvitku modela praktičnog obrazovanja obrtnika, a osobito u području tehničkog usavršavanja.504 Također je dogovoren posjet predstavnika OKZ-a Hessenu, a OKZ i Inženjerski biro iz Zagreba potpisali su Sporazum o dugoročnoj poslovnoj suradnji kroz obostrani interes za razvijanje dugoročne poslovne suradnje na različitim projektima vezanim uz unapređenje i razvoj obrtništva.505 Na zahtjev ILO-a (Međunarodna organizacija rada) Irak, OKZ je bio domaćin delegaciji vlade Iraka na najvišoj razini. Organizirana je prezentacija o obrtništvu, organiziranosti obrtnika te aktivnostima i zadaćama koje OKZ provodi.506 Delegacija OKZ-a, koju su činili Ivan Obad, Miroslav Čihak i Miran Šoić, na poziv predsjednika Obrtničke komore Lublin posjetili su tu komoru od 4. do 7. listopada 2011.507 Dana 18. lipnja 2010. potpisan je Sporazum o suradnji između Hrvatskog gospodarskog saveza iz Frankfurta i Obrtničkog učilišta Zagreb. Hrvatski gospodarski savez djelovao je od 2007. godine u Njemačkoj kao interesno zastupništvo i pouzdan partner svim poduzećima koja posluju na njemačko-hrvatskom gospodarskom području.508 Nakon toga, 21. ožujka 2013. na svečanom obilježavanju 18 godina rada OKZ-a potpisan je i Sporazum o suradnji između Hrvatskog gospodarskog saveza i OKZ-a.509 U listopadu 2011. godine predstavljen je ADA projekt „Građevinska akademija“ na temelju Sporazuma o strateškoj suradnji potpisanog 29. ožujka 2011. u cilju jačanja stručnog obrazovanja za odrasle u području djelatnosti graditeljstva. WIFI d. o. o. – Institut za unaprjeđenje gospodarstva, OKZ, Udruženje obrtnika grada Zagreba i Obrtničko učilište predstavili su taj projekt. Projekt su financirali Austrijska razvojna agencija ADA i jedan veliki građevinski konzorcij, a odvijao se u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ciljevi projekta bili su jačanje građevinskog sektora i pomoć u razvoju tržišta rada edukacijom stručnjaka u tom sektoru, izgradnja edukacijskog centra za praktičnu edukaciju „Održana 7. sjednica Skupštine“, Obrtnički list, studeni – prosinac 2013., br. 195-196., str. 4-5. „Dogovorena zajednička suradnja“, Obrtnički list, travanj 2009., br. 154, str. 15. 505 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 506 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 507 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 508 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 509 „Svečano obilježeno 18 godina rada“, Obrtnički list, ožujak – travanj 2013., br. 189-90, str. 3. 503

504

180


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

građevinskih struka u suradnji s OKZ-om, kvalifikacija nezaposlenih u građevinskom sektoru i pomoć pri zapošljavanju na internacionalnim građevinskim projektima. Prvo su se educirali treneri koji su trebali provoditi daljnje edukacije za građevinski sektor prema europskim standardima i najnovijim tehnologijama rada u graditeljstvu. Svi polaznici edukacija imali su priliku ostvariti pravo na europske certifikate koji će im omogućiti prohodnost na europskom građevinskom tržištu.510 U promatranom razdoblju došlo je i do niza promjena u raznim tijelima OKZ-a, a provedeni su i izbori za predsjednika. U Nadzornom odboru, 2008. godine razriješen je Zlatko Cahun, a umjesto njega imenovana je Spomenka Krebsz.511 Tijekom 2009. u Skupštini komore su umjesto Stjepana Budinskog, Jadranke Gregl, Marije Kopačević i Tihomira Jerkovića imenovani Mladenka Vasilj, Zorislav Leko, Gordana Šurina i Marko Župan.512 Godine 2009. došlo je i do promjena u odborima. U odboru za gospodarstvo umjesto Zvonka Protulipca imenovan je Josip Ričković. U Komisiji za dodjelu priznanja Komore umjesto Stjepana Budinskog imenovan je Juraj Petrić.513 Na dan 9. prosinca 2010. na Konstituirajućoj skupštini OKZ-a za predsjednika je ponovno bio izabran Ivan Obad, a za potpredsjednike Stipe Bučar, Vlado Crkvenac, Miroslav Čihak i Marija Komerički. Pored članova Upravnog odbora koji automatizmom čine predsjednici udruženja obrtnika u sastavu OKZ-a izabrana su i još tri člana: Spomenka Krebsz, Mirza Šabić i Juraj Petrić. U Nadzorni odbor ušli su Ivan Masnjak, Franjo Kuhta, Mario Župan, Sanja Ravenščak i Ivica Zanetti.514 U Skupštinu OKZ-a tada su bili izabrani: Slavko Alpeza, Zvonko Babić, Rudolf Benek, Darko Belušić, Vladimir Birek, Renato Bočak, Zdravko Bubnić, Stipe Bučar, Stjepan Budinski, Vlado Crkvenac, Miroslav Čihak, Spomenka Fabijančić, Ante Grgurić, Marijan Karlović, Boris Kralj, Spomenka Krebsz, Ivan Leščić, Vlado Mikulčić, Ivan Mladić, Dražen Mlinarić, Ivan Obad, Željko Petković, Ivan Pilko, Zlatko Puntijar, Silvija Rešetar, Josip Ričković, Tihomir Sever, Zdenko Skledar, Dijana Smoljo, Marija Subota, Mirza Šabić, Anđelko Šantić i Nenad Šepak.515 U Skupštinu HOK-a izabrani su: Zvonko Babić, Stipe Bučar, Stjepan Budinski, Vlado Crkvenac, Miroslav Čihak, Marijan Karlović, Vlado Mikulčić, Ivan Obad, Marija Subota, Nenad Šepak, Juraj Šnidarić, Marijan Špoljar, Roman Šušković, Mato Topić i Josip Tržec.516

Posjet Sarajevu i Mostaru, 2009.

Ivan Obad ponovno izabran za predsjednika OKZ-a, 2010.

Tijekom 2011. godine u Skupštini OKZ-a prestali su mandati Juraju Šnidariću i Krunoslavu Lonjaku, a umjesto njih su imenovani Željko Petković i Ivan Pilko. Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. 512 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 513 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 514 „Ivan Obad ponovno izabran za predsjednika“, Obrtnički list, studeni – prosinac, br. 167-168, str. 3. 515 Arhiv OKZ. 516 „Ivan Obad ponovno izabran za predsjednika“, Obrtnički list, studeni – prosinac, br. 167-168, str. 3. 510 511

181


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

U Upravnom odboru je razriješen Juraj Šnidarić i imenovan Željko Petković. Opozvani su predstavnici OKZ-a u Skupštini HOK-a Juraj Šnidarić i Marijan Špoljarić te imenovani Željko Petković i Stjepan Bukovina.517 I kod Odbora i komisija je došlo do izbora novih članova za mandatno razdoblje 2011. – 2015. U Odboru za gospodarstvo bili su Milan Ermacora, Ivica Vugrin i Josip Ričković. U Odboru za strukovnu izobrazbu bili su: Spomenka Krebsz, Zvonko Babić, Vesna Zlović, Ivan Justinić i Mladen Zrno. U Odboru za sajmove i druge promidžbene aktivnosti bili su: Josip Tržec, Nikola Petković i Miljenko Vuk. U Odboru za informiranje bili su: Miroslav Čihak. Damir Banovec, Marija Komerički, Alenka Žganjer i Diana Koller Lapaine. U Odboru za financije i proračun bili su Mirza Šabić, Zlatko Puntijar i Ljerka Štimac.U Odboru za praćenje i razvoj komorskog sustava i Statut bili su Miroslav Čihak, Josip Žuglić i Marija Subota.U Odboru za pitanje problema umirovljenih obrtnika bili su: Franjo Svrtan, Ivan Mladić i Vladimir Birek.U Komisiji za dodjelu priznanja Komore bili su Stjepan Valjak, Stjepan Budinski, Dragutin Škrlec, Drago Mlinarić i Ivan Obad.518 I u cehovima je u promatranom razdoblju došlo do niza promjena. Tijekom 2008. godine u Cehu proizvodnog obrta prestao je mandat Mirku Marešu, a umjesto njega je imenovan Tihomir Đuras, u Cehu uslužnog obrta umjesto Zlatka Sabe izabrana je Lidija Došen – Plećaš, a u Cehu poljoprivrednih djelatnosti umjesto Dragutina Režeka izabran je Stjepan Sirovica.519Aktivan je bio Ceh frizera i kozmetičara. Od 1. do 3. ožujka 2008. na Svjetskom prvenstvu frizera i kozmetičara u Chicagu bili su i predstavnici OKZ-a. Prvo mjesto u frizerskoj kategoriji „fantazija“ osvojila je zagrebačka frizerka Marija Tašić, a 4. mjesto u istoj kategoriji osvojio je zagrebački frizer Mario Treščec.520 OKZ je u suradnji s Cehom frizera i kozmetičara organizirao Zagreb Hair Show. Na manifestaciji je, 2008. godine, pokrenuta humanitarna akcija „Frizeri za pomoć djeci“ kojom su prikupljene donacije za hrvatski UNICEF, prodajom promotivnih artikala i organizacijom prigodne aukcije. Na aukciji je bila nogometna lopta s potpisima Slavena Bilića i Davida Beckhama, Gibonnijev platinasti CD „Acoustic Electric”, tirkizna pamučna majica Maje Vučić, ručno rađeni šal Bojane Gregorić – Vejzović. Bilo je prikupljeno oko 30.000 kn. Voditelj međunarodne manifestacije Alternative Hair Show Tony Rizzo podržao je taj događaj nagradom za najuspješnijeg frizera toga događaja na londonskoj akademiji

Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 519 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. 520 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. 517

518

182


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Sanrizz.521 Od 2008. godine započinju s organizacijom manifestacije Zlatni ruž zajedno sa Sekcijom kozmetičara Udruženja obrtnika grada Zagreba.522 Tijekom 2009. godine u cehovima je došlo do određenih promjena. U Cehu trgovine umjesto Ivana Bašića i Marije Kopačević – Novak imenovani su Zorislav Leko i Vladimir Vešligaj. U Cehu ugostitelja i turističkih djelatnika umjesto Zlatka Puntijara imenovan je Nenad Šepak.523 I tijekom 2010. godine dolazi do niza promjena. U Cehu frizera i kozmetičara umjesto Krešimira Bezjaka, koji je razriješen funkcije predsjednika zbog prestanka obrta, na funkciju predsjednice imenovana je Spomenka Krebsz, a za člana Ceha frizera i kozmetičara imenovana je Hata Novajlija. 524 U tom razdoblju OKZ je bio domaćin 7. susreta trgovaca HOK-a, a 19. studenoga 2010. održana je 9. sjednica OKZ-a na kojoj se raspravljalo o izvješću sa službene prezentacije znanstveno-istraživačke studije Ekonomskog instituta pod nazivom „Učinci krize na trgovinu na malo i vizija izlaska iz krize“, informaciji o HACCP-u u trgovini i programu rada Ceha trgovine.525 Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika OKZ-a formirao je Odbor za pripremu 23. kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a. Kongres je bio održan 21. do 23. studenoga 2010. godine i na njemu je bio ponovljen zahtjev o smanjenju PDV-a u ugostiteljstvu, izmjeni i dopuni Zakona o radu, izmjenama i dopunama Pravilnika o vođenju evidencije o zaposlenim radnicima u ugostiteljstvu i turizmu., izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od buke u ugostiteljskim objektima na otvorenom iza 24 sata. Potaknut je i nastavak projekta „Brendiranje autohtonih hrvatskih jela i objekata“ u suradnji s Ministarstvom turizma. Sudionici su bili protiv nelojalne konkurencije trgovačkih centara koji su imali gastropultove s gotovim toplim i hladnim jelima.526 Tijekom 2011. godine došlo je do reizbora u članstvu cehova za mandatno razdoblje 2011. – 2015. U Cehu proizvodnog obrta bili su: Josip Tržec, Josip Žuglić, Ivan Halužan, Renato Tenšek, Nikola Verović, Miljenko Trkeš, Željko Popovčić, Ivan Leščić i Jasenka Jančić. U Cehu uslužnog obrta bili su: Ivan Mladić, Mirza Šabić, Lidija Došen Plećaš, Damir Banovec, Kristina Kovačić, Zoran Čukljević, Vlado Mikulčić, Vladimir Križek i Davor Pismarović. U Cehu obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera bili su: Damir Židanić, Isabela Amalie Bonyaj, Ljerka Štimac, Marijo Miletić i Jurica Škiljan. U Cehu frizera i kozmetičara bili su: Spomenka Krebsz, Hata Novalija, Ivica Zanetti, Grozdana Kozjak, Marina Hrastić, Sanja Ravenšćak i Anica Labudović. U Cehu prijevoznika bili su: Franjo Svrtan, Mirjana Slivnjak, Darko Keletić, Franjo

Zagreb Hair Show, 2008.

Prvi Zlatni ruž, 2008.

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2008. godinu, lipanj 2009. http://www.obrtnici-zagreb.hr/novosti/1-zlatni-ruž ; 4. 10. 2008. 523 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 524 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 525 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 526 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 521 522

183


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Broz, Mladen Šimunović, Nikola Šinjor, Zoran Magđinski, Željko Koščica, Ivica Božurić, Miroslav Stančerić, Branko Jendriš, Josip Kavić i Ivan Šinko. U Cehu taksi usluga bili su: Marijan Novak, Tomislav Bašić, Mladen Pažin, Ratko Pavlek, Ivica Bajda, Dario Cmrk i Emir Pašalić. U Cehu trgovine bili su: Marija Subota, Ivan Bašić, Divna Trstenjak, Ante Grgurić, Tatjana Filipović, Mirjana Stojanović i Mirjana Mrkić. U Cehu ugostitelja i turističkih djelatnika bili: su Nenad Šepak, Mladen Požeg, Marzina Dumančić, Darko Židak, Nevenka Bunčić, Ranko Kordić, Franjo Razum, Vladimir Birek i Dragutin Katarinčić. U Cehu poljoprivrednih djelatnosti bili su: Marko Cesar, Krešimir Bunjevac, Robert Braje, Davor Sirovica, Mirjana Jarec Kure, Suzana Klapšec Macenić i Mario Miklečić.

15 godina OKZ, 2010.

Vrlo brzo nakon izbora dolazi do prvih promjena u cehovima. U Cehu obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera umjesto Marije Patekar, Andreje Vincetić i Marijane Katanica Boršić imenovani su: Isabela Amalie Bonyaj, Marijo Miletić i Jurica Škiljan.527 Ceh trgovine je na sjednici od 9. ožujka 2011. za potpredsjednika izabrao Antu Grgurića.528 Dana 10. ožujka 2011. za potpredsjednicu Ceha frizera i kozmetičara izabrana je Sanja Ravenščak.529 Ceh uslužnog obrta je na 1. sjednici, 16. ožujka 2011., za potpredsjednika izabrao Mirzu Šabića.530 Ceh obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera na sastanku od 12. travnja 2011. za potpredsjednicu je izabrao Isabel Amalie Bonyaj.531 Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika je na sjednici 12. travnja 2011. za potpredsjednika izabrao Franju Razuma.532 Tijekom 2012. godine, u Cehu taksi usluga umjesto Marijana Novaka, Tomislava Bašića, Mladena Pažina, Ratka Pavleka i Ivice Bajda, imenovani su: Željko Lončarek, Miroslav Račić, Jozo Kovačević, Ante Matić i Zoran Filipić. Također je razriješen predsjednik Ceha poljoprivrednih djelatnosti Marko Cesar koji je ostao član Ceha, a umjesto njega je imenovan Robert Braje. Na vlastiti zahtjev razriješen je predsjednik Odbora za gospodarstvo OKZ-a Milan Ermacora, a na njegovo mjesto imenovan je Vlado Mikulčić.533 Ceh proizvodnog obrta raspravljao je o zaštiti vjerovnika, nelikvidnosti, problemu naplate, monopolizmu velikih tvrtki, javnih poduzeća i banaka, sprečavanju rada na crno, kontroli uvoza nekvalitetnih i jeftinih proizvoda, zaštita domaćih proizvoda i zabrana uvoza sekundarnih sirovina. Tražena je suradnja s ostalim odborima i cehovima, pogotovo s Cehom uslužnog obrta koji je imao 50% istih ciljeva i problema kao i Ceh proizvodnog obrta. Kod prezentacije proizvodnih zanimanja u obrazovanju dogovoreno je s Odborom za informiranje da se u svakom broju novina prezentira po jedan proizvođač kao pozitivan primjer Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 529 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 530 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 531 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 532 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 533 „Deseta sjednica Upravnog odbora“, Obrtnički list, svibanj 2012., br.181, str. 6-7. 527 528

184


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

od kojeg bi djeca mogla učiti. U kontekstu jačanja konkurentnosti predložen je rad na kvalitetnom obrazovanju radne snage, smanjenju poreznih davanja za radnu snagu, režija, energenata, kamata za modernizaciju proizvodnje. Također je poticano atestiranje proizvoda, certificiranje, zaštita na radu, kontrola kvalitete i slična problematika koja će se susretati pri ulasku u EU. Predloženo je i formiranje „obrtničke burze poslova“ po uzoru na Radio taksi centar gdje bi jedna osposobljena osoba u centrali primala zahtjeve i usmjeravala poslove prema obrtnicima.534 Ceh obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera organizirao je 17. svibnja 2011. godine, tribinu s temama „Obveze voditelja zbirke osobnih podataka iz Zakona o zaštiti osobnih podataka“ i „Informacije o izmjeni Zakona o radu“. Nakon toga je u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom i Agencijom za zaštitu osobnih podataka izrađena evidencija osobnih podataka kako bi ih obrtnici mogli lakše popuniti i predati i na taj način izbjeći plaćanje previsokih kazni. Nakon toga zaključeno je da se organiziraju okrugli stolovi na temu pranja novca i autorskih prava.535

Dan OKZ-a, 2010.

Ceh frizera i kozmetičara bio je aktivan u organizaciji i sudjelovanju na nizu manifestacija. Održao je 5. i 6. ožujka 2011. 3. skijaški kup frizera u okviru kojega je održan i stručni seminar. Suorganizator je bila Sekcija UOGZ-a.536 Dana 3. i 4. travnja 2011. godine u Zagrebu je održan susret frizera OKZ-a i frizera iz Komore Vicenza, a u Milanu je 25. i 26. rujna 2011. godine održano prvo Individualno svjetsko prvenstvo, a nastupio je Internacionalni tim Ceha frizera i kozmetičara HOK-a među kojima su bili i predstavnici OKZ-a.537 U Vicenzi se od 12. do 14. studenog 2011. odvijao susret zagrebačkih frizera i kozmetičara i onih i tog talijanskog grada. Tu je potpisan ugovor za poboljšanje struke u EU-u.538 Na temelju potpisanog Sporazuma o suradnji Cehova frizera i kozmetičara Vicenze, Frankfurta i Zagreba, potpisanog 2011. godine u Vicenzi, održan je sastanak u Zagrebu 10. i 11. veljače 2013. godine.539 Ceh prijevoznika na sjednici od 10. veljače 2011. godine bio je informiran o tvrtki Metropola transport i građenje d. o. o. koju je osnovalo i aktiviralo Udruženje prijevoznika OKZ-a, a koja je tada obavljala usluge evidencije radnog vremena i prijenosa podataka s analognih i digitalnih tahografa u bazi podataka. Tvrtka je osnovana s ciljem da preraste u klaster prijevoznika i pomogne prijevoznicima u njihovu poslovanju.540 U Zagrebu je 21. rujna 2011. održan 4.

Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 536 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 537 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 538 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 539 „Nastavak međunarodne suradnje“, Obrtnički list, siječanj – veljača 2013., br. 187-188, str. 13. 540 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 534 535

185


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

susret prijevoznika HOK-a. Na njemu je predsjednik Ceha iznesao niz rješenja za probleme koji su se pojavljivali u struci.541 Ceh trgovine ustrajao je u zahtjevima da se trgovina uključi u dodjelu potpora i poticaja, organizaciju stručnih predavanja, seminara i edukacija, da se uspostavi i ojača suradnja s Državnim inspektoratom i drugim institucijama u kojima djeluju inspekcije, s HZZ-om vezano uz stručnu osposobljenost i zapošljavanje osoba bez zasnivanja radnog odnosa. Organizirao je radionice na temu HACCP-a. Raspravljao o problematici poslovnih prostora, razgovarao s predstavnicima tržnica vezano uz bolji položaj trgovaca. OKZ je razgovarao s Gradom Zagrebom da se njihovi prazni prostori daju u najam obrtnicima pod minimalnim najamninama s ciljem da se ožive ti prostori i da se pomogne obrtnicima. OKZ je također pokrenuo akciju Domaće je domaće s ciljem da Zagreb uz minimalne najamnine da jedan ili više praznih prostora u kojima bi se smjestilo više obrta s različitim djelatnostima za njihovo oživljavanje, kao i za kvalitetniju turističku ponudu te na taj način ojačati tradicijske i umjetničke obrte.542 Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika u to je vrijeme raspravljao o HACCP-u, zabrani pušenja, ZAMP-u, higijenskom minimumu, zaštiti na radu, prvoj pomoći, procjeni opasnosti i sl., porezima, obrazovanju.543 Dana 8. srpnja 2011. održana je prezentacija projekta „Hrvatska autohtona kuhinja“ koji je propisan Pravilnikom o utvrđivanju posebnog standarda – hrvatska autohtona kuhinja, a stupio je na snagu 9. lipnja 2011. Njime je definiran način utvrđivanja dodjele posebnog znaka, procedura dostavljanja zahtjeva, utvrđivanje posebnog standarda, mogućnost prigovora, grafički izgled samo oznake te pregled jela gastronomske baštine. Popis jela napravljen je zajedničkim radom predstavnika Ministarstva turizma, HOK-a, HGK-a i Hrvatskog kuharskog saveza. Prva ploča bila je postavljena na ugostiteljskom objektu „Stari fijaker“ u Zagrebu. Ceh je ujedno dao zadatak tajniku Udruženja ugostitelja Zagreb da pronađe dvadesetak ugostiteljskih objekata koji su bili zainteresirani za dobivanje toga znaka.544 Ceh je podržao i projekt Voditelj ugostiteljskih objekata koji je vodilo Obrtničko učilište. Projekt je proizašao iz suradnje s Fakultetom za turistički menadžment u Rijeci, a radilo se o jednogodišnjem obrazovanju u dva semestra s 12 predmeta. Cilj je bio obrazovati kadar koji će u praksu uvoditi nove tehnologije koje bi pridonijele kvaliteti vođenja ugostiteljskih objekata.545 Ceh je tražio od HOK-a da pokrene izmjene i dopune propisa vezanih u školovanje konobara, kuhara i slastičara. Tražilo se više sati prakse u kontinuitetu. Do tada je bilo jedan tjedan praktične nastave, jedan tjedan teoretske nastave. Ujedno se tražilo usklađivanje s propisima Europske unije,

Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 543 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 544 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 545 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 541 542

186


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

posebno Austrije i Njemačke.546 Također se tražilo i smanjenje PDV-a, jedinstven model obrazovanja za ugostiteljske struke i borbu protiv rada na crno.547 Dana 4. ožujka 2009. održan je Seminar uz implementaciju vodiča dobre higijenske prakse za ugostitelje i HACCP vodiča – praktične provedbe načela HACCP sustava za ugostitelje čiji je domaćin bila Komora. Uz OKZ na seminaru su bili ugostitelji i predstavnici područnih OK-a Siska, Karlovca i Bjelovara. Tu je bilo oko 780 osoba, a predavači su bili iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a.548 U organizaciji Ceha trgovine OKZ-a i Udruženja trgovaca Zagreb 2012. godine održana je još jedna radionica na temu HACCP za trgovinu – praktična primjena.549 Na inicijativu Ceha obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera, 2013. godine, OKZ je izradio projekt mobilnosti za stručnjake u strukovnom obrazovanju iz područja računovodstva.550 Vidljivo je kako su cehovi bili neizostavni u radu komorskog sustava. Oni su bili inicijatori i pokretači niza aktivnosti koji su pridonosili kvalitetnijem radu obrtnika pojedinih struka. U tom je razdoblju svoju aktivnost nastavio i komorski ured. OKZ je putem njega obrtnicima davao pomoć pri osnivanju obrta i vođenju poslovanja pravovremenim stručnim informacijama i savjetima kroz komorski sustav i na zahtjev obrtnika. Najčešća pitanja obrtnika bila su vezana uz poslovanje obrta, otvaranje obrta, stjecanje statusa tradicijskog i umjetničkog obrta, prestanak radnog odnosa, ostvarivanje prava u postupcima naknade za oduzetu imovinu, prijenos obrta na nasljednike, zajednički obrt, ugovore u gospodarstvu (poslovno-tehnička suradnja, kompenzacija, cesija…), radni odnos, mirovinsko i zdravstveno osiguranje, porezi, spomenička renta, upravne i sudske postupke i sl.551 Tijekom 2010. godine, djelatnici komorskog ureda sudjelovali su u prezentacijama koja je organizirala Hrvatska obrtnička komora: Pripreme i korištenje strukturnih fondova za RH, Gdje je prostor za poduzetnike? i Novosti u propisima radnog i poreznog prava. Također su sudjelovali u radu znanstvenog skupa Uloga države u socio-ekonomskom razvoju nacionalnog gospodarstva.552 Dana 4. studenoga 2011. došlo je do donošenja Pravilnika o materijalno-financijskom poslovanju. Tim se pravilnikom uređivalo kompletno materijalno-financijsko poslovanje OKZ-a.553 Radi informiranosti tajnika o stanju njihove aktivnosti i koordinacije, tajnik OKZ-a sazivao je kolegij tajnika. Radi ujednačavanja i sistematiziranja podataka o sekcijama udruženja, a zatim i cehova Komore, OKZ je predložio jedinstveni Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 548 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, Zagreb 2010. 549 „HACCP za trgovinu – praktična primjena“, Obrtnički list, svibanj 2012., br. 181, str. 21. 550 „Uspješno proveden projekt mobilnosti BETEMEFA“, Obrtnički list, studeni – prosinac 2013., br. 195-196., str. 14. 551 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. 552 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2011. 553 Arhiv OKZ-a, Godišnje izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2011. godinu, 26. 6. 2012. 546 547

187


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

model vođenja te dao izraditi informatički program kojim je omogućeno automatsko preuzimanje podataka o članstvu iz HOK-a. Radi jedinstvenosti funkcioniranja tog sustava tajnici su proveli šifriranje struka, jer bez unificiranog šifrarnika koji uvažava i oznake u NKD-u, ujednačavanje naziva sekcija nemoguće je implementirati u sustav OKZ-a. Radi lakšeg praćenja i komparacije podataka iz materijala koji si međusobno dostavljaju OKZ i udruženja, dogovoreno je kako će se dokumenti (plan rada, izvještaji o radu itd.) raditi jednoobrazno. Tajnik je bio Miran Šoić.554 U to su vrijeme kroz tijela OKZ-a poticane i promidžbene aktivnosti. Skupština OKZ-a usvojila je na 1. konstituirajućoj sjednici, 9. prosinca 2010., plan medijske promidžbe obrtništva koji je uključivao suradnju s TV Jabuka i Radio Kaj.555Godine 2012. donijeta je i odluka o prihvaćanju ugovora o marketinškoj suradnji s Nezavisnom televizijom d. o. o.556 Niz aktivnosti koje su se odvijale u promatranom razdoblju bile su pod utjecajem gospodarske krize i recesije koja nije dopuštala da se obrtništvo razvija u onom intenzitetu kao u prethodnom razdoblju. Krajem 2008. godine u OKZ-u je bilo 25.016, a 2015. godine 17.082 obrtnika, što je bilo smanjenje od gotovo 8000 obrtnika. Pokušaji države i lokalnih vlasti da pomognu u poteškoćama u kojima su se našli obrtnici bili su tek djelomično uspješni. Bilo je očito kako gospodarski sustav još uvijek nije bio izgrađen u dovoljnoj mjeri da brzo stabilizira postojeću situaciju. Zbog toga ni prilagodba ulaska u Europsku uniju nije bila jednostavna i obrtnike je stavila pred dodatne probleme. Na kraju su obrtnici bili velike žrtve gospodarske krize i recesije. Iduće razdoblje donijelo je promjene na bolje.

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2009. godinu, svibanj 2010. „Sjednica Upravnog odbora“, Obrtnički list, veljača – ožujak 2011., br. 169-170., str. 6-7. 556 „Deseta sjednica Upravnog odbora“, Obrtnički list, svibanj 2012., br.181, str. 6-7.

554 555

188


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

RAZDOBLJE PONOVNOG USPONA OD 2015. DO DANAS Godine 2015., Republika Hrvatska i službeno izlazi iz recesije, što je označilo i stabilizaciju gospodarskog sustava Hrvatske u kojem su obrtnici činili važnu kariku. U takvim okolnostima započinje i postupna stabilizacija broja obrtnika na području OKZ-a. U tome su imali pomoć nadležnog ministarstva, Grada Zagreba, Zagrebačke županije i komorskog sustava, ali i drugih institucija. Nastavljena je aktivnost u kontekstu međunarodnih projekata, promidžbe obrtničkih zanimanja i cjeloživotnog obrazovanja, unapređenja poslovanja itd. Novo vrijeme usmjereno je prema pojačanim promidžbenim aktivnostima vezanim uz rad OKZ-a putem elektroničkih i društvenih medija. Ujedno je pažnja bila usmjerena na niz novih projekata za poboljšanje uvjeta poslovanja obrtnika poput Artifexa, Artifexa R, pokretanja Zagrebačkog obrtničkog sajma, platforme Zagreb Crafts i niza drugih aktivnosti. Naravno da se i dalje komuniciralo s predstavnicima državnih i lokalnih vlasti te se agitiralo za poboljšanje uvjeta poslovanja, a pogotovo za kvalitetnije zakonske okvire. U tom razdoblju izabran je i novi predsjednik OKZ-a, Mirza Šabić. To se dogodilo na 1. konstituirajućoj sjednici Skupštine OKZ-a, 25. ožujka 2015.557 Novo vodstvo je od početka upućivalo na niz problema koje je bilo potrebno riješiti. Mirza Šabić je na Danu OKZ-a, 25. svibnja 2015. istaknuo probleme koje su ministarstva uz pomoć komorskog sustava trebala hitno riješiti: „Mora se razriješiti problem nelikvidnosti i naplate potraživanja. Treba ojačati suradnju Ministarstva poduzetništva i obrta s Ministarstvom obrazovanja. Uz ostalo i vezano uz poboljšanje obrazovanja učenika koji se školuju za obrtnička zanimanja. Nužno je i još kvalitetnije riješiti pitanje odgovornosti obrtnika u obrtu. I još jednom da spomenem, moramo se zajedno suprotstaviti radu na crno i sivoj ekonomiji.“558 Iste godine obrtnici su ponovno uputili zahtjeve novoj vlasti budući da su tada bili aktualni parlamentarni izbori. Radilo se o jedanaest točaka koje su upućivale na glavne probleme koji su tada bili aktualni za obrtnike: 1. prodaja poslovnih prostora u vlasništvu RH i lokalne samouprave obrtnicima 2. snižavanje stope PDV-a za sve uslužne djelatnosti na 13% 3. suzbijanje sive ekonomije i rada na crno 4. donošenje zakona o omogućavanju podmirenja dospjelih obveza PDV-a i doprinosa nenaplaćenim računima 5. donošenje zakona o strogoj kontroli prodaje repromaterijala i opreme za daljnju prodaju i ugradnju 6. problemi provođenja fiskalizacije na tržnicama i na otvorenom 7. uvrstiti i trgovce, registrirane za područje trgovina na veliko i malo prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, kao korisnike bespovratnih

557 558

http://www.okz.hr/novosti/mirza-šabić-novi-predsjednik-obrtničke-komore-zagreb ; 25. 3. 2015. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2015. godinu, Zagreb 2016.

189


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

8. 9. 10. 11.

sredstva iz raznih projekata, prije svega za dodjelu bespovratnih sredstava Ministarstva poduzetništva i obrta ulazak javnih poduzeća u prostor slobodne tržišne utakmice problematika autostruka u odnosu s osiguravajućim kućama adekvatno vrednovanje majstorskog statusa novi oblici pružanja usluga prijevoza putnicima – Uber.559

Niz problema na koje je ukazano ponavljao se tijekom godina, pogotovo rad na crno i siva ekonomija. Borba protiv toga očigledno je bila nemoguća jer je toliko utkana u život da ju je bilo gotovo nemoguće iskorijeniti, ali se mogla postupno smanjiti. To su ujedno bile i smjernice za djelovanje komorskog sustava u komunikaciji s državnim i lokalnim vlastima. Novo vodstvo bilo je suočeno s posljedicama kriznog razdoblja pa je 2015. godine broj obrtnika bio 17.082. Već iduće godine taj je broj pao na još nižu razinu – 16.963 obrtnika. No od 2017. godine kreće postupno povećanje broja obrtnika. Te je godine bilo njih 17.732. Godine 2018. taj se broj povećao na 19.609, a 2019. godine na 22.471 obrtnika, čime je broj obrtnika bio vraćen na razinu od 2009. godine kada je na njihovu djelatnost počela intenzivno djelovati gospodarska kriza. Tada je bilo 22.743 obrtnika. Prema tim pokazateljima, vidljivo je kako su aktivnosti OKZ-a od 2015. godine bile usmjerene na poboljšanje položaja obrtnika u ukupnom gospodarskom životu zagrebačke regije. Na povećanje broja obrtnika stimulativno su djelovale i potpore za samozapošljavanje koje su bile aktualne u tom razdoblju, a bile su usmjeravane preko Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.560 Veliku pomoć obrtnici su imali u suradnji s Gradom Zagrebom. Suradnja je koncipirana putem niza sastanaka predstavnika OKZ-a s gradonačelnikom i s nadležnim upravnim odijelima ili predstavnicima Zagrebačkog holdinga. Predsjednici OKZ-a Mirza Šabić i Udruženja obrtnika grada Zagreba Antun Trojnar sastali su se 22. svibnja 2015. s gradonačelnikom Milanom Bandićem i njegovim suradnicima. Tada je dogovoreno raspisivanje natječaja za poticaje za obrtnike i male poduzetnike, deficitarnih zanimanja, umjetničkih, proizvodnih, tradicijskih i dijelom uslužnih djelatnosti. U tu svrhu u gradskom proračunu planirano je 5,3 milijuna kuna. Potpore su se trebale dodjeljivati za nabavu opreme, alata, inventara za obavljanje osnovne djelatnosti, uređenje poslovnih prostora, edukaciju, promotivne aktivnosti, certifikate kvalitete i znakove kvalitete, stjecanje statusa tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta. Najveća potpora bila je 30.000 kuna i Grad je trebao financirati cijeli iznos bez udjela 559 560

190

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2015. godinu, Zagreb 2016. Na 73. sjednici Vlade Republike Hrvatske, 28. prosinca 2017., prihvaćene su Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj u razdoblju za 2018. do 2020. godine. Na temelju donesenih Smjernica Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 29. prosinca 2017. prihvatilo je Uvjete i načine korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2018. godini. Prema njima, potpora za otvaranje obrta ili slobodne profesije (do dvije osobe) iznosila je do 100.000 kn.; https://www. cisok.hr/usluge-u-cisok-centrima/informacije-o-trzistu-rada/mjere-aktivne-politike-zaposljavanja/


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

dr. sc. Mirza Šabić

obrtnika. Nadalje, dogovoreno je da će se krenuti s otkupom poslovnih prostora u vlasništvu Grada koji su imovinsko-pravno čisti, a u kojima su obrtnici mali poduzetnici u zakupu više od pet godina. Do tada su bili napravljeni energetski certifikati koji su bili jedan od preduvjeta za daljnje aktivnosti. Razgovaralo se i o Obrtničkom centru. Dogovoreno je da se u roku od mjesec dana podnese prijedlog idejnog rješenja za lokacijsku dozvolu budućeg Obrtničkog centra na Kajzerici. Bilo je potrebno napraviti i studiju izvodljivosti kojom su trebali biti definirani kapaciteti, sadržaji, program, vlasnička struktura, način financiranja i poslovanja. U proračunu Grada na poziciji Ureda za gospodarstvo planirano je dva milijuna kuna za izradu takve studije. Ujedno je dogovoren sastanak s voditeljicom Zagreb parkinga na kojemu su se trebale ispitati mogućnosti povlaštenih parkirnih tarifa za obrtnike koji izvode radove u središtu grada, a dolaze iz drugih dijelova grada. Vezano uz Prijedlog odluke Gradske skupštine Grada Zagreba o davanju u zakup i na drugo korištenje javnih površina u Gradu (za kioske i štandove) za male obrtnike i poduzetnike naglašeno je kako se malim obrtnicima i poduzetnicima htjelo omogućiti da ostanu u svojim kioscima.561 Grad Zagreb je odlukom od 5. lipnja 2015. omogućio da obrtnici autotaksi prijevoznici napokon mogu po odlasku u mirovinu prenijeti svoje dozvole za obavljanje auto taksi prijevoza na bračnog druga i krvne srodnike u ravnoj lozi.562 To je bio važan uspjeh za OKZ i Udruženje auto taksi prijevoznika. Nadalje, na sastanku s predstavnicima Grada Zagreba održanom 22. rujna 2015. postignut je dogovor da će se članovima OKZ-a u gradskim prostorima znatno umanjiti zakupnina, odnosno da će zakupnine biti potpuno oslobođeni za 561 562

http://www.okz.hr/novosti/predsjednici-okz-uogz-na-sastanku-kod-gradonačelnika ; 22. 5. 2015. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2015. godinu, Zagreb 2016.

191


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Sastanak predstavnika Zagrebačkog Holdinga i OKZ-a, ožujak 2019.

vrijeme trajanja radova na rekonstrukciji. Takav zahtjev bio je podnesen i Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom RH kako bi se i zakupnicima u prostorima Republike Hrvatske pokušao osigurati jednak pravni položaj za vrijeme rekonstrukcije.563 Predsjednik OKZ-a Mirza Šabić, potpredsjednik OKZ-a Antun Trojnar i v.d. tajnika OKZ-a Goran Čanković održali su 14. siječnja 2016. sastanak s pomoćnikom pročelnika za komunalne poslove i javne površine Sašom Rakićem na kojem se raspravljalo o problematici vezano za postavljanje tendi, reklama i reklamnih ormarića. Također se raspravljalo o mogućnosti obročne otplate dospjelih potraživanja za obrtnike. Kako bi pomogli obrtnicima pogođenima gospodarskom krizom koji su imali dugovanja za zakupnine, komunalnu naknadu, komunalni doprinos i druga davanja, Obrtnička komora Zagreb uputila je Gradonačelniku Grada Zagreba prijedlog za donošenje zaključka o kriterijima za naplatu dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja u cilju olakšavanja poslovanja obrtnicima i izbjegavanja dugotrajnih sudskih sporova.564 OKZ je s Gradom Zagrebom usuglašavao i liste deficitarnih zanimanja. Tako je 24. siječnja 2017. Gradskom uredu za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Grada Zagreba upućen prijedlog liste deficitarnih zanimanja u suradnji s Hrvatskim zavodom za 563 564

192

http://www.okz.hr/node/141 ; 23. 9. 2015. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2016. godinu, Zagreb, ožujak 2017.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Sastanak s gradonačelnikom 2016.

zapošljavanje Zagreb te udruženjima u sastavu OKZ-a.565 Grad Zagreb davao je niz potpora za zagrebačke obrtnike. Tako je u 2016. godini odobreno je 906 potpora i u tu svrhu utrošeno je više od 15 milijuna kuna proračunskih sredstava. Projekt financijskih potpora obrtnicima koji traje od 2004. godine imao uzlazni trend u smislu broja korisnika, a samim time i visine sredstava iz proračuna za tu namjenu.566 Na sastancima s predstavnicima Grada rješavano je i niz drugih problema. Tako je 14. veljače 2017. održan sastanak predstavnika OKZ-a s predstavnicima Tržnica Zagreb Zagrebačkog Holdinga s temama usmjerenim na jačanje suradnje tržnica i komore u cilju zaštite i razvoja obrtništva grada. Predstavnici Tržnica Zagreb podržali su tada nastojanja Komore za uvođenjem legalnog poslovanja na prostoru veleprodaje cvijeća, koja se nalazilo pod ingerencijom Zanimanja su: alatničar, autoelektričar, autolakirer, autolimar, automehaničar-servis strojeva, armirač bravar, brusač, četkar, dimnjačar, elektroinstalater, elektroničar-mehaničar, elektromehaničar, fotograf, fasader, kožni galanterist, instalater grijanja i klimatizacije, izrada autohtonih suvenira, kemijski čistač, keramičar, kišobranar, klobučar-kapar, knjigoveža/kartonažer, kovač, kovinotokar, kozmetičar, krovopokrivač, krojač, krznar, limar, ljevač, mesar, obućar, optičar, parketar, plastičar, plinoinstalater, plinoserviser, postolar, roletar, RTV elektroničar, serviser bojlera, serviser elektroničke opreme, serviser grijanja i klima-uređaja, serviser kućanskih aparata, staklar, stolar, strojobravar, tapetar, tesar, tokar, urar, vodoinstalater, vulkanizer, zavarivač, zidar, zlatar.; Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. 566 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. 565

Potpora grada Zagreba projektima OKZ-a 2017.

193


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

OKZ i Tržnice Zagreb 2017.

Robnih terminala. Zagrebački Holding trebao je donijeti odluku o rješavanju otpisa dugovanja obrtnicima na tržnicama, a Tržnice Zagreb su s ciljem angažiranja praznih poslovnih prostora trebale davati u zakup poslovne prostore na tržnicama uz pogodnosti (rabat do 80%), kao i razmotriti olakšice urednim zakupnicima na tržnicama. Radilo se i o nizu drugih prijedloga s ciljem unapređenja poslovanja obrtnika.567 OKZ je zajedno s Gradom Zagrebom organizirao i 1. Obrtnički forum Grada Zagreba, 3. prosinca 2019. godine u Zagrebačkom inovacijskom centru (ZICER). Cilj organizacije Obrtničkog foruma Grada Zagreba bio je aktualizirati teme koje su bile važne za obrtništvo i obrtnike grada Zagreba te „potaknuti rješavanje izazova s kojima se obrtnici svakodnevno susreću, apelirajući na iznalaženje kvalitetnih i učinkovitih rješenja za razvoj obrtništva u suradnji s Gradom Zagrebom.” Na panel-diskusiji raspravljalo se o perspektivama razvoja obrtništva i stanju obrtništva, o izmjenama i dopunama Odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada i usluga povezanih s javnom uslugom u Gradu Zagrebu kao i o drugim aktualnim temama.568 Nastavljena je i aktivna suradnja sa Zagrebačkom županijom koja je podupirala niz aktivnosti vezanih uz poboljšavanje obrtničke djelatnosti. Posebno je bila bitna uloga županije u podupiranju strukovnog obrazovanja. U prostorijama Zagrebačke županije 1. veljače 2017. održan je radni sastanak predstavnika Obrtničke komore Zagreb i Zagrebačke županije. Na tom je sastanku župan 567 568

194

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. http://www.okz.hr/novosti/poziv-na-1-obrtni%C4%8Dki-forum-grada-zagreba-0 ; 2. 12. 2019.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Prvi obrtnički forum Grada Zagreba, 2019.

Kožić naglasio kako Zagrebačka županija i Obrtnička komora Zagreb ostvaruju vrlo kvalitetnu suradnju. Županija se trudila pratiti i financirati obrtništvo u granicama svojih mogućnosti, no, kako je naglasio, jedinicama lokalne samouprave stavljalo se u zadatak sve više obaveza, a porezna reforma dovela je do smanjenja sredstava za njihovo djelovanje. Kožić je tada predložio i povezivanje OKZ-a i Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije u cilju kvalitetnije suradnje oko poslovnih zona na razini Županije.569 U listopadu 2017. godine održan je već tradicionalni jesenski sastanak predstavnika OKZ-a i župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića, o aktualnim temama i suradnji u 2018. godini. Među najvećim problemima predsjednik OKZ-a istaknuo je problem obrazovanja za obrtnička zanimanja. Premalo djece upisivalo se u obrtničke škole te je bilo potrebno pronaći zajednički model za rješavanje problema jer je cilj bio zajednički – povezati strukovno obrazovanje i tržište rada, turistička promocija obrtništva te stvaranje gastrocentra za edukaciju i poboljšavanje ugostiteljstva i tradicijskih obrta. Na sastanku je predsjednik UO-a Velika Gorica iznio ideju da se krene s održavanjem po jednog obrtničkog sajma za više gradova županije budući da su pojedini sajmovi izgubili interes posjetitelja i izlagača. Predsjednik OKZ-a kazao je kako su nedavno održani sastanci s gradonačelnicima Vrbovca i Dugog Sela na kojima je također potaknuta ideja da se više sajmova spoji u jedan koji bi bio zanimljiv posjetiteljima i izlagačima, tako da se svake godine održava u drugom gradu županije.570 OKZ je surađivao sa Zagrebačkom županijom na nizu projekata preko Regionalne razvojne agencije Zagrebačke županije. Projekt pod nazivom „Jačanje 569 570

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018.

195


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Sastanak sa Stjepanom Kožićem, 2017.

sudjelovanja poslodavaca u razvoju ljudskih resursa Zagrebačke županije“ proveden je tijekom 2005. i 2006. godine s ciljem potpore lokalnim poduzetnicima u razvoju strategija i mjera razvoja ljudskih potencijala s naglaskom na aktivnostima usmjerenim na poslodavce iz javnog i ostalih sektora. Tijekom 2018. i 2020. godine provodio se projekt Nova prilika – Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Zagrebačke županije“. Cilj projekta bio je promicati razvoj poduzetništva i obrtništva u Zagrebačkoj županiji kako bi se što veći broj nezaposlenih osoba uključio u tržište rada kroz model samozapošljavanja. U istom razdoblju proveden je projekt „Pametno i aktivno do sigurne budućnosti“ s ciljem doprinosa povećanju zaposlenosti najranjivijih skupina na tržištu rada pripremom i provedbom inovativnih lokalnih inicijativa za poticanje zapošljavanja usklađenih s lokalnim potrebama i strateškim prioritetima te uspostava klubova za zapošljavanje u udruženjima obrtnika u gradovima; Vrbovec, Sv. Ivan Zelina, Samobor i Zaprešić.571 Također se intenzivno surađivalo i s Upravnim odjelom za gospodarstvo Zagrebačke županije. Na polju obrazovanja poduzetnika i potpore poduzetničkim potpornim institucijama Zagrebačka županija podržala je različite vrste edukacija za poduzetnike, a među organizatorima edukacija i korisnicima sredstava bila je i Obrtnička komora Zagreb i udruženja obrtnika s područja Zagrebačke županije. Potpore poduzetničkim potpornim institucijama (poduzetnički centri, udruženja obrtnika, komore) dodjeljuju se od 2014. do 2018. godine radi unapređenja usluga koje su potporne institucije pružale poduzetnicima. One su dodijeljene svim udruženjima obrtnika uglavnom za projekte edukacije. Podupirane su i razne sajamske aktivnosti. Tako je Zagrebački obrtnički sajam od 2016. do 2019. godine podupiran s iznosom od više od 300.000 kn. Sufinancirani su nastupi OKZ-a i udruženja obrtnika na manifestacijama u vezi s 571

196

Projekti koje je provodio RRAZŽ, a Obrtnička komora Zagreb sudjelovala kao partner, Zagreb 2019.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Prezentacija projekta In poduzetnik 2015.

poduzetništvom te na Međunarodnom jesenskom i Proljetnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu, na Gospodarskom sajmu Križevačko-koprivničke županije, sajmu Kvarner Expo u Opatiji, Špancirfestu u Varaždinu, Adventu u Zagrebu itd. Od 2015. godine sufinancirana je i manifestacija Zlatna igla, a podržan je i sudjelovalo se na Obrtničkom forumu Zagrebačke županije u Samoboru, Zaprešiću, Jastrebarskom i Ivanić-Gradu. Zagrebačka županija podržala je osnivanje udruge Tragovi – udruge tradicionalnih i umjetničkih zanata Zagrebačke županije. Inicijalnim sastancima prisustvovali su i članovima udruge postali i predstavnici Obrtničke komore Zagreb. Zagrebačka županija bila je vodeći partner projekta In poduzetnik kojem je cilj bilo međusobno povezivanje poduzetnika putem izrade nove baze podataka koja je trebala omogućiti pretraživanje po više parametara te kvalitetnije kontaktiranje Zagrebačke županije s poduzetnicima (organiziranje seminara, okruglih stolova, edukacije i slično). Program se financirao sredstvima Europske unije, a partner na projektu je bio i OKZ. Program je otpočeo 2015. godine, a baza je izrađena 2016. godine.572 OKZ i Zagrebačka županija zajednički djeluju i u sklopu Kluba za zapošljavanje RADO od siječnja 2019. godine. Klub je okupljao nezaposlene osobe radi pripreme za zapošljavanje, ali i poslodavce, da ih međusobno poveže. Na temelju dva projekta za koja su sredstva dobivena iz Europskog socijalnog fonda, Pametno i aktivno do sigurne budućnosti, čiji je prijavitelj Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije i Osnaživanje i aktiviranje ranjivih skupina za 572

Vlasta Ljubešić, „Podaci o projektima s Obrtničkom komorom Zagreb“, Upravni odjel za gospodarstvo Zagrebačke županije, 6. 3. 2019.

197


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

RADO 2019.

tržište rada, Obrtničke komore Zagreb te međusobnog partnerstva i partnerstva s Agencijom za strukovno obrazovanje odraslih i Obrtničkim učilištem, nastao je Klub za zapošljavanje RADO. Klub formalno djeluje unutar prostora Obrtničke komore Zagreb u Ilici 49, a operativno je bio aktivan u svim gradovima Zagrebačke županije u prostorima udruženja obrtnika gradova Zaprešića, Samobora, Jastrebarskog, Velike Gorice, Dugog Sela, Ivanić-Grada, Vrbovca i Sv. Ivana Zeline. Klub je bio namijenjen nezaposlenim mladim osobama do 29 godina ili osobama iznad 50 godina koje su tražile zaposlenje.573 OKZ i Zagrebačka županija zajednički su pokrenuli projekt pod nazivom Obrtnički forum – obrtništvo Zagrebačke županije. Svrha foruma bila je nalaženje kvalitetnih rješenja za zaštitu i poticanje razvoje obrtništva i malog poduzetništva, u suradnji sa Zagrebačkom županijom, gradovima i općinama te potaknuti aktivnu ulogu gradova i tijela lokalne samouprave u poticanju poduzetničke djelatnosti, privlačenje institucija te osvijestiti potrebu i mogućnosti da gradovi generiraju poslovnu aktivnost koja će pridonijeti održivom razvoju.574 Prvi Obrtnički forum održan je 4. veljače 2016. u Samoboru. Tu je naglašena potreba pojačane komunikacije poslovne zajednice i gradskih vlasti, jer je za razvoj gospodarstva bila ključna veza između jedinica lokalne i regionalne samouprave i poduzetnika. Ukazano je na smanjenje broja obrtnika kao i na slab odaziv mladih za izbor obrtničkih zanimanja te slab odaziv obrtnika za prijem naučnika. Kako bi se razvoj i promocija obrtništva poboljšala te privukli mladi za obrtnička zanimanja, tajnik Čanković je tada u ime OKZ-a iznio prijedloge za unapređenje obrtništva. Jedan od prijedloga bilo je sudjelovanje Zagrebačke županije u medijskoj promidžbi obrtničkih zanimanja putem izrade kratkih promotivnih filmova o obrtničkim djelatnostima, izrada zajedničkih projekata prijave na EU fondove za promociju obrtničkih zanimanja te ustupanje medijskog prostora gradova i Županije za promidžbu obrtničkih zanimanja i promoviranje obrtničkih projekata. Također, upućen je poziv Županiji da u suradnji sa srednjim školama, OKZ-om i Obrtničkim učilištem razmotri mogućnost prijave na javni natječaj za Centre kompetencija u strukovnom obrazovanju. Kao neke od prijedloga za motiviranje obrtnika, OKZ je predložio razmatranje mogućnosti sufinanciranja obrtnika koji primaju naučnike, sufinanciranje nagrada naučnicima na praktičnoj nastavi te da Županija i jedinice lokalne samouprave u suradnji s OKZ-om i lokalnim udruženjima obrtnika izrade popise zanimanja u kojima je neophodno sufinancirati obrtnike za prijem naučnika. Također, upućen je i prijedlog Županiji i gradovima da u suradnji s OKZ-om i udruženjima provedu istraživanje potreba za pojedinim obrtničkim zanimanjima po lokalnim sredinama i da izrade projekciju potreba za pojedinim zanimanjima. Kako bi se potaknulo sudjelovanje obrtnika na sajmovima, iznijet je i prijedlog da se razmotre potrebe i mogućnosti organiziranja specijaliziranog 573 574

198

http://www.okz.hr/novosti/rado-klub-za-zapošljavanje ; 30. 11. 2018. Isto, 36.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Prvi Obrtnički forum Zagrebačke županije, 2016.

sajma te poziv Županiji i jedinicama lokalne samouprave da nastave podržavati sudjelovanje obrtnika na sajmovima. Tajnik Čanković zatražio je od prisutnih podršku projektu Artifex tako da podrže projekt u svojim nastupima u javnosti, da omoguće besplatno promoviranje tog i drugih projekata u svojim elektroničkim i pisanim medijima te da pruže podršku u razvoju projekta povezivanjem OKZ-a s dobavljačima na svom području. Jedinicama lokalne samouprave upućen je prijedlog da smanje davanja obrtnika (i malih poduzetnika) poput poreza na reklame, komunalnog doprinosa, komunalne naknade, spomeničke rente, odvoza otpada, naknade za terase za korištenje javnih površina. Iskazana je želja OKZ-a za dugoročnim izjednačavanjem davanja na razini gradova po vrstama i visini davanja, izjednačenje obrtnika i malih poduzetnika na području Zagrebačke županije. Slijedom toga, upućen je prijedlog jedinicama lokalne samouprave o obročnoj otplati dospjelih potraživanja, uz djelomičan otpis kamate te o davanju poslovnih prostora i javnih površina u zakup „za jednu kunu“. Inicijativa OKZ-a predstavljena u sklopu prezentacije upućivala je na potrebu zadržavanja financijskog potencijala u lokalnoj zajednici, čime bi Županija i jedinice lokalne samouprave pripomogle tako da u skladu sa zakonskim mogućnostima i propisima o javnoj nabavi angažiraju obrtnike na manjim poslovima te putem projektnih ideja kao što su povezivanje obrta i OPG-a „od polja do stola” te izgradnja eko-etno sela Plodovi Zagrebačke županije. U raspravama na tom forumu stavljeno je u prvi plan još niz tema koje su bile problematične u razvoju obrta. Na taj način su predstavnici Županije, ali i lokalnih uprava mogli dobiti jasniju sliku položaja obrtnika u to vrijeme.575 Drugi Obrtnički forum, u organizaciji Obrtničke komore Zagreb i Zagrebačke županije održan je 28. veljače 2017. u Gradskoj vijećnici grada Zaprešića. Glavni cilj foruma bio je pronalaženje kvalitetnih rješenja za zaštitu i poticanje 575

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2016. godinu, Zagreb, ožujak 2017.

199


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

razvoja obrtništva i malog poduzetništva u suradnji s gradovima i općinama na području Zagrebačke županije. Na njemu se razgovaralo o brojnim bespovratnim potporama koje je Zagrebačka županija dodijelila obrtnicima i udruženjima, suradnji Županije i Obrtničkog učilišta na brojnim projektima te o stipendiranju učenika koji se obrazuju za deficitarna zanimanja u Zagrebačkoj županiji. Županija je tijekom 2016. godine obrtnicima i udruženjima isplatila više od 1.300.000 kuna putem potpora za početak poslovanja, potpora za žene poduzetnice, povećanje konkurentnosti, nastupe na sajmovima i drugo. OKZ je tada predstavio i niz svojih projekata poput Artifex, Artifex R i Zagreb Crafts. Jedna od tema Foruma bila je i povećanje PDV-a ugostiteljima s 13 na 25% koja je za posljedicu imala rast cijena u ugostiteljstvu, pad kvalitete usluge, niže plaće za zaposlene u ugostiteljstvu, otpuštanje radnika i nemogućnost povećanja opsega poslovanja. Raspravljalo se i o poziciji obrtničke trgovine, odnosno uvrštavanju trgovaca kao tradicionalne djelatnosti koja bi im omogućila da budu korisnici potpora Grada Zagreba ili Zagrebačke županije i gradova u Županiji. Potpore su trgovcima trebale pomoći u teškoj poziciji obrtničke trgovine u kojoj je broj trgovaca u konstantnom padu, a konkurencija velikih trgovačkih lanaca prijeti nestanku male trgovine. Na Forumu se govorilo o nedostatku reciklažnih dvorišta i uputio se prijedlog za izgradnju reciklažnih dvorišta za građevinski otpad. Također, razgovaralo se o stipendiranju učenika u deficitarnim zanimanjima u Zagrebačkoj županiji, a iznijet je prijedlog o povećanja kvota i iznosa stipendija u deficitarnim zanimanjima na razini Zagrebačke županije. Zagrebačka županija predstavila je poduzetničke zone na području Županije. Tada je bilo predviđeno 57 poduzetničkih zona koje su se prostirale na ukupnoj površini 3603 hektara od kojih je bilo aktivno njih dvadesetak s oko 300 poduzetnika i više od 6250 zaposlenih djelatnika. 576 Treći Obrtnički forum održan je 20. veljače 2018. u Jastrebarskom, a glavna je tema bila obrazovanje i zapošljavanje. U velikom broju deficitarnih zanimanja u školama gotovo da nije bilo niti jednog đaka. Naglašena je potreba davanja podrške dualnom obrazovanju da učenici kada završe srednju školu budu spremni za kvalitetan rad, a ne da tek kada se zaposle počnu učiti kako bi se trebalo raditi. Zaključak Foruma bio je da će gradovi u Zagrebačkoj županiji i sama Županija u okviru svojih ovlasti i mogućnosti podržati rješavanje aktualnih problema obrtništva u cilju stvaranja što povoljnijih uvjeta na tržištu te razmotriti mogućnosti većeg utjecaja i sudjelovanja obrtnika i poduzetnika u kreiranju gospodarskih kretanja.577 Četvrti obrtnički forum održan je u Ivanić-Gradu, 20. veljače 2019. Na njemu je naglašeno kako obrtništvo u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji bilježi znatan oporavak pa je u 2018. godini otvoreno više od 2000 novih obrta. Raspravljalo se o izazovima i perspektivama razvoja obrtništva, problemu manjka 576 577

200

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zageb 2019.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Drugi Obrtnički forum Zagrebačke županije, 2017..

S Drugog Obrtničkog foruma Zagrebačke županije, 2017.

radnika u obrtu, centrima kompetencije, osnivanju poduzetničkih inkubatora u udruženjima obrtnika Županije, kao i tada drugim aktualnim temama. Voditelj projekata u tvrtki Brodoto, Damir Šoh, govorio je o alternativnim načinima financiranja poduzetničkih ideja, odnosno „crowdfundingu“ i mogućnostima novog zapošljavanja, a razgovaralo se i o nizu drugih tema koje su tada bile aktualne za obrtništvo.578 578

http://www.okz.hr/novosti/odr%C5%BEan-4-obrtnički-forum-u-ivanić-gradu ; 20. 2. 2019.

201


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Treći Obrtnički forum Zagrebačke županije, 2018.

Vidljivo je kako je i putem Obrtničkog foruma konstantno naglašavana problematika obrazovanja koja je bila iznimno aktualna zbog smanjenog interesa za upis u obrtnička zanimanja, nedostatka kvalitetne radne snage i niza drugih problema. U kontekstu obrazovanja OKZ je putem Odbora za školstvo i Ureda za obrazovanje svakodnevno radio sa strankama i pružao informacije vezane uz polaganje ispita, uvjetima za otvaranje obrta, licenciranju, upisima u obrtničke škole, prodaji literature, promidžbi, pružanju informacija o uvjetima i postupcima za izdavanje licencija za prijem naučnika, pružanju pomoći roditeljima kod pronalaska slobodnih mjesta za naukovanje, koordiniranju upisa s voditeljima praktične nastave u Obrtničkim i srednjim strukovnim školama Grada Zagreba i Zagrebačke županije, arhiviranju pedagoške dokumentacije s majstorskih ispita, ispita o stručnoj osposobljenosti i licenciranja sudjelovanje na raznim akcijama poput„Dojdi osmaš“ itd. U listopadu 2015. godine OKZ je prezentirao projekt „Promidžba obrtničkih zanimanja“. U interesu očuvanja brojnih nužno potrebnih obrtničkih zanimanja u Zagrebu, s naglaskom na deficitarna zanimanja, OKZ se obratio Gradu Zagrebu s prijedlogom njihove medijske promidžbe. OKZ je smatrao kako bi najveći interes za obrtnička zanimanja među mladima koji završavaju osnovno školovanje i spremaju se za upis u srednje obrazovanje mogli pobuditi kvalitetno izrađeni promotivni videomaterijali u obliku videospotova u trajanju oko dvije do četiri minute. Takvi videospotovi morali su biti izrađeni na moderan način, blizak i prihvatljiv mladim naraštajima. Uz svaki spot trebala je biti i kraća prezentacija Obrtničke komore Zagreb.579

579

202

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2015. godinu, Zagreb 2016.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Četvrti Obrtnički forum Zagrebačke županije, 2019.

Iz kvalitetnije promidžbe strukovnog obrazovanja proizašla je i ideja Zagrebačkog obrtničkog sajma u cilju promocije obrtničkih zanimanja učenicima osmih razreda osnovnih škola i njihovim roditeljima. Prvi sajam održan je od 21. do 24. travnja 2016. u paviljonima 7 i 7A, na oko 3000 m². Projekt bio pokrenut uz potporu Grada Zagreba u smislu dodjele besplatnog prostora i besplatnih ulaznica za manifestaciju. Grad Zagreb i Zagrebačka županija organizirali su prijevoz učenika autobusima na sajam. Grad Zagreb je kao suorganizator ovaj projekt sufinancirao iznosom od 600.000 kn. Za svaku grupu obrtničkih zanimanja osiguran je prostor (kućica) u kojima su struke prezentirale svoja zanimanja na način koji bi zainteresirao učenike. Također su se mogle prezentirati i strukovne škole. Sajam je bio koncipiran kao spoj prošlosti i sadašnjosti, dakle tradicionalnog načina obavljanja pojedinih obrtničkih djelatnosti, pa sve do suvremenog načina obavljanja obrta danas, a sve zajedno bilo je povezano tunelom kroz koji se virtualnim prikazom vodilo posjetitelje u budućnost obrtništva suvremenim tehnologijama. Glavni koordinatori sajma bili su Zlatko Prosinečki koji je bio zadužen za organizaciju izgradnje i izvođenje radova, Zoran Brdar koji je bio zadužen za financije i nabavu potrebnog materijala, opreme i alata te arhitektica Gordana Šiško koja je sve zajedno objedinila u cjelovitu ideju samog sajma. Dogovorene su i grupe obrtničkih zanimanja kao i zaduženi voditelji svake pojedine grupe.580 580

Radilo se o ovim grupama i voditeljima:

1. Grupa struka: automehaničari, autostruke, metalci i plastičari, voditelj Josip Tržec 2. Grupa struka: električari, dimnjačari, građevinari, instalateri centralnog grijanja i plinoinstalateri i plinoserviseri, limari i vodoinstalateri, stolari, soboslikari i ličioci, voditelj Zlatko Prosinečki 3. Grupa struka: fotografi, fotokopiraonice, knjigoveže i kartonažeri, RTV elektroničari i precizni mehaničari, voditelj Igor Plenković 4. G rupa struka: frizeri, kozmetičari, pedikeri i cvjećari, voditelj I. Zanetti 5. G rupa struka: intelektualne djelatnosti, voditelj D. Židanić

203


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Prvi obrtnički sajam, Zagreb, 2016.

Posjetitelji obrtničkog sajma, 2016.

Na sastancima u povodu ovog sajma naglašavano je kako je njegova svrha bila da se prezentiraju struke za obrtnička zanimanja kako bi se djeca i njihovi roditelji se mogli lakše odlučiti za upis u njih te nije cilj prezentirati pojedina udruženja iz sastava OKZ-a, već struke.581 Na sajmu su bile prezentirane sljedeće obrtničke struke: automehaničari, autostruke, metalci, plastičari, električari, dimnjačari, građevinari, zidari, umjetnička bravarija, mehatroničari, instalateri centralnog grijanja i plinoinstalateri i plinoserviseri, limari i vodoinstalateri, stolari, soboslikari i ličioci, fotografi, knjigoveže fotokopiraonice, kartonažeri, RTV elektroničari i precizni mehaničari, frizeri, kozmetičari, pedikeri i cvjećari, intelektualne usluge, suveniri, zlatari, staklari, optičari, krojači, klobučari, kišobranari, kožna galanterija, krznari, postolari, trgovci, ugostitelji, slastičari, vinogradari, prijevoznici, taksi vozači. Tijekom sajma održane su i Frizerska revija, Groznica maturalne večeri i Zlatni ruž.582 Drugi Zagrebački obrtnički sajam u suorganizaciji Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Obrtničke komore Zagreb održan je 26. i 27. travnja 2017. na Zagrebačkom velesajmu u paviljonu 8. U dva dana, koliko je trajao, sajam je posjetilo više od 3500 osnovnoškolaca iz 60 škola Zagreba i Zagrebačke županije. Na sajmu su se predstavili obrtnici iz 36 struka: automehaničari, autostruke, metalci, plastičari,električari, dimnjačari, građevinari, zidari, mehatroničari, umjetnička bravarija, instalateri centralnog grijanja i plinoinstalateri i plinoserviseri, limari i vodoinstalateri, stolari, soboslikari i ličioci, fotografi, knjigoveže fotokopiraonice, kartonažeri, RTV elektroničari i precizni mehaničari, frizeri, 6. Grupa struka: suveniri, zlatari, staklari, optičari, voditelj V. Crkvenac 7. Grupa: krojači, klobučari, kišobranari, kožna galanterija, krznari, postolari, voditelj Silvija Tržec 8. Grupa trgovci, voditelj Marija Subota 9. Grupa: ugostitelji, slastičari, vinogradari, voditelj Zlatko Puntjar 10. Grupa: prijevoznici voditelj Zdravko Bubnić 11. Grupa: taksi vozači, voditelj Jozo Kovačić 581 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2016. godinu, Zagreb, ožujak 2017. 582 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2016. godinu, Zagreb, ožujak 2017.

204


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

kozmetičari, pedikeri i cvjećari, intelektualne usluge, suveniri, zlatari, staklari, krojači, klobučari, kišobranari, kožna galanterija, postolari, trgovci, ugostitelji, prijevoznici i taksi vozači. Uz njih, sudjelovali su i učenici 12 srednjih strukovnih škola te izlagači iz Slovenije. U prezentaciji obrtničkih zanimanja sudjelovalo je i 154 učenika iz 14 srednjih strukovnih škola Grada i Županije, koji su svojim mlađim kolegama zajedno s obrtnicima prezentirali razna obrtnička zanimanja. Drugog dana sajma održano je i 1. Obrtničko otvoreno natjecanje florista „Zlatni cvijet“ na kojem su sudjelovali cvjećari s područja cijele Hrvatske koji su se natjecali u pet različitih disciplina u organizaciji Obrtničke komore Zagreb i Ceha cvjećara .583 Prvi od zadataka bila je Fantazija u kojem su natjecatelji morali dočarati mističnost, tajanstvenost i romantične motive Gornjeg grada jer je tema bila „Legenda o Gričkoj vještici“.584 Nakon nje, natjecateljima je zadatak bio dočarati zagrebački frühstuck (doručak) na Dolcu, a aranžman je trebao biti složen tako da dvoje ljudi mogu ugodno uživati u frühstucku.585 U trećem zadatku cilj je bio napraviti vjenčani buket u kojem originalna i kreativna rješenja nemaju granica.586 Detalji za četvrti zadatak bili su prezentirani netom prije početka zadatka jer je za njega tema bila iznenađenje.587 Opis zadnjeg zadatka u kojem su natjecatelji morali napraviti stručak u slobodnom stilu bio je „K`o legenda priča stara bila jednom Manda bajna, grabila je iz bunara, a voda je bila sjajna“.588 Ukupni poredak natjecanja florista Zlatni cvijet bio je – 1. mjesto Ani Poklepović s 1359,4 boda, drugo mjesto Ivana Mustapić s 1354 boda i treće mjesto Sanja Hrži s 1236,7 bodova.

Učenici na Obrtničkom sajmu, 2016.

Učenici na Obrtničkom sajmu

Za vrijeme trajanja natjecanja, održana je i 1. Izložba vjenčanih buketa u kojoj je zadatak bio donijeti gotov vjenčani buket u izradi u kojem je obavezno korišten proizvod po vlastitom izboru. Prvo mjesto osvojila je Jelena Đurin iz obrta VERBENA Sveti Ivan Zelina, drugo mjesto pripalo je Rafaeli Petrinić, vlasnici obrta POPPY Zagreb dok je trećemjesto osvojila Ines Galić-Kriste iz cvjećarnice INES Split. Na sajmu je održano i Otvoreno prvenstvo frizera i kozmetičara HOK-a, 28. travnja 2017. u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK) – Ceha frizera i kozmetičara. Nastupilo je oko 70 natjecatelja iz Hrvatske i inozemstva u 13 kategorija.Natjecanje je održano u skladu s pravilima OMC-a (Organisation 583

Na „Zlatnom cvijetu“ u pet različitih disciplina natjecale su se Suzana Lonjak, vlasnica obrta „Mozaik cvjetni dizajn“ iz Osijeka, vlasnica cvjećarsko-trgovačkog obrta „Anda“ Ani Poklepović iz Splita, zatim Vesna Cigula, vlasnica cvjećarnice i trgovine Tratinčica iz Krapine, vlasnica cvjetne galerije „Diva“ Josipa Uzel iz Popovače, vlasnica trgovačkog obrta „Le salon“ Ivana Mustapić iz Dubrovnika te vlasnica obrta „Cvijeće by Sanja“ Sanja Hržić.

Prvo mjesto osvojila je Ivana Mustapić, drugo mjesto Ana Poklepović i treće mjesto Suzana Lonjak. Prvo mjesto osvojila je Ani Poklepović, drugo mjesto Ivana Mustapić i treće mjesto Suzana Lonjak 586 Prvo mjesto osvojila je Ivana Mustapić, drugo mjesto Ani Poklepović i treće mjesto Sanja Hržić. 587 Prvo mjesto osvojila je Ivana Mustapić, drugo mjesto Ani Poklepović i treće mjesto Sanja Hržić. 588 Prvo mjesto osvojila je Sanja Hržić, drugo mjesto Ani Poklepović i treće mjesto Ivana Mustapić. 584 585

205


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Drugi Obrtnički sajam, Zagreb 2017.

Mondiale Coiffure), najveće svjetske frizerske organizacije, s više od 60 zemlja članica i više od milijun salona. Ceh frizera i kozmetičara HOK-a od 2010. godine član je Svjetske frizerske organizacije te je mogao samostalno nastupati na svim natjecanjima u njihovoj organizaciji. Svečano proglašenje pobjednika Otvorenog prvenstva održano je tijekom donatorske večere „Groznica maturalne večeri“ u organizaciji Udruženja obrtnika grada Zagreba. U kategoriji „Ženska modna kombinirana kategorija“ pobijedila je Amela Pejković, vl. frizerskog salona Larisa za večernju frizuru, ali ujedno i ukupnu pobjedu.589 S Drugog Obrtničkog sajma

Zagrebački obrtnički sajam 2017.

U sklopu Otvorenog prvenstva frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore održan je 28. travnja i Zlatni ruž, natjecanje frizera i kozmetičara Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Na natjecanju koje se te godine održalo sedmi put, sudjelovalo je ukupno 12 natjecateljica. Pobjednica Zlatnog ruža bila je Mateja Horvat koja je time postala potencijalna kandidatkinja za nastup na nadolazećem Europskom prvenstvu koje se trebalo održati u rujnu u Parizu.590 Od 25. do 27. travnja 2018. održan je 3. Zagrebački obrtnički sajam. Te je godine bilo predstavljeno 40 obrtničkih zanimanja. Mirza Šabić je na otvaranju manifestacije naglasio kako je zabilježen veliki broj upisa u obrtnička zanimanja u posljednjih nekoliko godina, a kao primjer naveo je broj upisa na smjer cvjećarstva u Poljoprivrednoj školi koji je bio udvostručen zahvaljujući interesu mladih nakon prošlogodišnjeg Sajma. Uz prezentacije obrtničkih zanimanja, na sajmu se održavala i modna revija učenika Škole za modu i dizajn, natjecanje 589 590

206

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb 2018.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

učenika cvjećara Poljoprivredne škole i natjecanje Obrtne zbornice Krško i Školskog centra Krško – Sevnica u izradi makete rasvjete. Novitete u frizerskoj struci prezentirali su svjetski poznati frizeri Elvir Bajria iz Sarajeva, uz reviju učenica frizera Obrtničke škole za osobne usluge iz Zagreba, Vladimir Vergaš iz Beograda, uz reviju učenica frizera Srednje škole Dragutina Stražimira iz Svetog Ivana Zeline te Amir Bečirević iz Zagreba uz reviju frizera Srednje strukovne škole Samobor. Tijekom sva tri dana na sajmu su bili i joomboosovci koji su uživo objavljivali videouratke, objave na društvenim mrežama, družili se s posjetiteljima, slikali i davali autograme. JoomBoos je YouTube kanal koji okuplja najveće zvijezde online videa koji je ostvarivao 30.000.000 pregleda mjesečno, a bili su interesantni ciljanoj skupini mladih koje se pokušavalo upoznati s obrtničkim zanimanjima. Takva vrsta komunikacije bila je najbrže rastuća kategorija marketinških ulaganja pa je trebala predstavljati iznimnu kariku u privlačenju mladih osoba prema obrtništvu.591 Sajam je tada posjetilo više od 5000 osnovnoškolaca iz 80-ak škola s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a svoje struke predstavili su automehaničari, autostruke, metalci, CNC operateri, tehničari za računalstvo, plastičari, električari, dimnjačari, građevinari, zidari, mehatroničari, umjetnička bravarija, instalateri centralnog grijanja i plinoinstalateri i plinoserviseri, limari i vodoinstalateri, stolari, soboslikari i ličioci, fotografi, knjigoveže fotokopiraonice, kartonažeri, RTV elektroničari i precizni mehaničari, frizeri, kozmetičari, pedikeri i cvjećari, intelektualne usluge, suveniri, zlatari, staklari, krojači, klobučari, kišobranari, kožna galanterija, postolari, trgovci, ugostitelji, mesari, pekari, prijevoznici i auto taksi prijevoznici. Na sajmu su učenici osnovnih škola, uz to što su imali priliku upoznati se s obrtničkim zanimanjima, ispunjavali i upitnik vezan uz Sajam i obrtnička zanimanja. Rezultati upitnika pokazali su se bolji nego prošle godine – 82% učenika odgovorilo da im je upravo Zagrebački obrtnički sajam pomogao u odabiru budućeg zanimanja, dok je lani taj postotak bio 77%. Njih 68% odabralo bi obrtničko zanimanje, što je bio porast za 8% u odnosu na prošlu godinu. Učenici su pokazali i da su više informirani o trajanju obrtničke škole, pa je tako njih 83% potvrdilo da zna da obrtnička škola traje tri godine, što je povećanje od 6% u odnosu na prošlu godinu. Obrtnička komora Zagreb iz godine u godinu pokušava na što zanimljiviji i efikasniji način privući učenike na Sajam i potaknuti ih na upis u obrtničke škole pa je 73% učenika 3. Zagrebački obrtnički sajam ocijenilo odličnom ocjenom, naspram 63% za prošlogodišnji sajam. U sklopu manifestacije održan je i 8. Zlatni ruž na kojem se sedamnaest učenica iz škola koje u svojim programima školuju učenike za zanimanje kozmetičar – Prirodoslovna škola V. Preloga, Obrtnička škola za osobne usluge i Zdravstveno učilište Zagreb – natjecalo na tri zadane teme „bridal“ make-up, „stage“ 591

Zlatni cvijet 2017.

Zlatni ruž 2017.

Otvaranje 3. Obrtničkog sajma, 2018.

O obrtničkoj komori Zagreb, Zagreb 2018., str. 40.

207


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Predstavljanje škola na sajmu, 2018.

Učenici na sajmu, 2018.

make-up, dok je tema za body painting bila animirani film. Prvo mjesto na temu „bridal“ make-up pripalo je Suzani Miličević. Na drugo mjesto plasirala se Monika Plivelić, a na treće Gabrijela Djokić. U „stage“ make-upu prvo mjesto osvojila je Antonija Juhar. Drugoplasirana bila je Franka Ilić, dok je treća bila Ivona Bunčić. U body paintingu najbolja je bila Ivana Bejzić. Drugo mjesto pripalo je Pauli Ivanković, a treće Eli Smerdel. Natjecanje se odvijalo prema pravilima svjetske organizacije OMC (Organization Mondiale Coiffure). Ocjenjivački sud bio je u sastavu Ivana Šimunec, Ivana Loina i Antonija Tretinjak. Također je održan i humanitarni projekt Groznica maturalne večeri, čiji cilj je bio potpuno odjenuti i opremiti maturante domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi s područja Grada Zagreba. Te je godine opremljeno 17 maturanata Kuće sv. Josipa, Caritasove kuće Emaus, Dječjeg doma Ivan Goran Kovačić i dječjeg doma Antun Gustav Matoš, odjećom, obućom, modnim dodacima, šminkom, frizurama i nakitom.592

Obrtnički sajam, 2019.

Četvrti obrtnički sajam održan je od 3.do 5. travnja 2019. Kao i prijašnjih godina, održana je prezentacija obrtničkih zanimanja – automehaničari, autostruke, metalci, CNC operateri, tehničari za računalstvo, plastičari, električari, dimnjačari, građevinari, zidari, mehatroničari, umjetnička bravarija, instalateri centralnog grijanja i plinoinstalateri i plinoserviseri, limari i vodoinstalateri, stolari, soboslikari i ličioci, fotografi, knjigoveže, fotokopiraonice, kartonažeri, RTV elektroničari i precizni mehaničari, frizeri, kozmetičari, pedikeri i cvjećari, intelektualne usluge, suveniri, zlatari, staklari, krojači, klobučari, kišobranari, kožna galanterija, postolari, trgovci, ugostitelji, mesari, pekari, prijevoznici i auto taksi prijevoznici. Zatim je održana modna revija učenika škole za Modu i dizajn na glavnoj pozornici, vremeplov frizura Obrtničke škole za osobne usluge, kviz Industrijske strojarske

592

208

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Četvrti Obrtnički sajam, 2019.

škole, natjecanje učenika cvjećara Poljoprivredne škole na glavnoj pozornici (Ela Petrinić), JoomBoos meet-up te niz drugih popratnih aktivnosti.593 Važno je naglasiti kako je, paralelno s raznim promidžbenim aktivnostima koje su imale cilj popularizacije strukovnog obrazovanja, u svrhu njegova unapređenja, tijekom 2018. godine donesen niz dokumenata: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strukovnom obrazovanju (ožujak 2018.), Mreža regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju (svibanj 2018.), Model hrvatskoga dualnog obrazovanja i Eksperimentalni program Dualno obrazovanje (lipanj 2018.) i Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje (srpanj 2018.). Prema tome je karakteristika dualnog obrazovanja bila kombiniranje učenja u ustanovi za strukovno obrazovanje i u gospodarskom subjektu, a naglasak je bio stavljen na visokokvalitetnu suradnju između obrazovanja i svijeta rada. U školskoj godini 2018./2019. započela je eksperimentalna provedba strukovnih kurikuluma za zanimanja prodavač, staklar, dimnjačar i kozmetičar.594 Na taj je 593 594

http://www.okz.hr/novosti/otvoren-4-zagrebački-obrtnički-sajam ; 12. 4. 2019. http://www.ssmb.hr/libraries/0001/5116/Vlado_Prskalo_Novosti_u_strukovnom_obrazovanju. pdf ; 10. 4. 2019.

209


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

način konačno bilo potvrđeno kako je prijašnji školski sustav bio neadekvatan za nove trendove te ga se moralo intenzivno mijenjati. Također je bitno naglasiti kako je OKZ bio domaćin niza konferencija čiji je fokus bio obrazovanje i budućnost Hrvatske u suradnji 24 sata i niza partnera. Prva konferencija održana je 12. listopada 2017. pod nazivom „Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska“ i na jednome je mjestu okupila sve interesne skupine vezane za ovu najvažniju tematiku hrvatskog društva – od Ministarstva znanosti i obrazovanja, veleposlanstava, znanstvenika i profesora do studenata.595 U okviru konferencije studenti su se mogli predstaviti i razgovarati s poslodavcima te ostvariti mogućnost zaposlenja na Speed datingu s poslodavcima.596 Vrlo brzo nakon toga, 29. studenoga 2017., održana je druga konferencija, na kojoj je održan panel Alat u ruke, siguran posao – budućnost strukovnog obrazovanja na kojem su govorili Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Spomenka Krebsz, predsjednica odbora za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb te Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja.597 Treća konferencija održana je 28. svibnja 2018. s nizom partnera: Obrtnička komora Zagreb, Raiffeisen banka, HEP, Ina, T-HT, Hrvatska pošta i e-student. Predavanja su održali osnivač Innovation Institutea, Goran Vlašić s Ekonomskog instituta te znanstvenik Ivan Đikić, pomoćnica ministra rada Marija Knežević – Kajari i Marina Nekić, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U panelu je sudjelovao i ravnatelj Obrtničkog učilišta Dražen Maksimović, a Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka na konferenciji je pojasnio zašto među mladima u Hrvatskoj vlada nepoduzetnički duh i kako institucije to mogu promijeniti te im osigurati šanse za bolju budućnost. O važnosti učenja o financijama govorio je viceguverner Hrvatske narodne banke Vedran Šošić. Predstavila se zagrebačka Prirodoslovna škola Vladimira Preloga koja ima razred prirodoslovne gimnazije na engleskom jeziku, a kako bi njihovi učenici bili što konkurentniji na tržištu i usavršili se u svojim profesijama, škola je uvela čak 15 izbornih predmeta.598 Obrtnička komora Zagreb 12. studenoga 2018. četvrti je put bila domaćin konferencije Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska. Pod okriljem naziva konferencije Kamo ide moje dijete tražili su se odgovori na najvažnija pitanja koja 595

Na konferenciji su sudjelovali prof. dr. sc. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja RH, gospodin Nenad Bakić, predvodnik STEM revolucije, prof. dr. sc. Ivica Puljak, znanstvenik i profesor na FESB-u u Splitu, g. Lars Schmidt, švedski veleposlanik u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Mislav Ante Omazić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Neven Budak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Marko Božić iz tvrtke Bellabeat, Renata Brkić iz World Business Angels Foruma i mnogi drugi. Konferenciji su prisustvovali i predstavnici OKZ-a, predsjednik Mirza Šabić, potpredsjednik Antun Trojnar, predsjednik UO-a Velika Gorica Vlado Mikulčić i voditeljica Ureda za obrazovanje OKZ-a Iva Tušin.

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. 598 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019. 596 597

210


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Prva konferencija Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska, 2017.

direktno utječu na budućnost Hrvatske – što naša djeca uče u školama, tko će se pobrinuti da zastarjeli hrvatski školski sustav napokon uhvati korak s modernim europskim metodama poučavanja i kako će točno izgledati cjelovita obrazovna reforma. Prvo predavanje održao je dr. sc. Boris Jokić predstavljanjem najvećeg istraživanja o aspiracijama djece i mladih.599 Uz sve prije navedene aktivnosti na lokalnoj razini i dalje je podržavana intenzivna međunarodna suradnja. U sklopu jednodnevnog posjeta gradu Mainzu, delegacije sastavljene od predstavnika grada Zagreba i Zagrebačke županije i Obrtničke komore Zagreb, 20. veljače 2015. godine, svečano je potpisan Sporazum o suradnji Obrtničke komore Zagreb i Obrtničke komore Rheinhessen. Glavne točke navedenog sporazuma bile su jačanje obrtništva u obje zemlje, razmjena iskustava u cjeloživotnom učenju te pružanje pomoći obrtnicima u nastupu na novim tržištima.600 Delegacija Veleposlanstva Republike Turske predvođena Veleposlanikom Ahmetom Tutom, 27. travnja 2015. posjetila je Obrtničku komoru Zagreb. Tom prigodom predstavnici Veleposlanstva i Komore raspravljali su o mogućnostima unapređenja suradnje obrtnika obiju država, o povezivanju gospodarstvenika iz Hrvatske i Turske radi ostvarenja gospodarskih interesa te osvajanja novih tržišta i mogućnosti širenja poslovanja. U tu svrhu pokrenuta je inicijativa uže suradnje Obrtničke komore Zagreb i Turske obrtničke Komore u smislu nastupa hrvatskih obrtnika na sajmovima u Turskoj i obrnuto, kao i zajedničkog rada na prezentaciji obrtništva. Posjet je bio nastavak suradnje započete prije dvije godine, kada su predstavnici Hrvatske obrtničke Komore i Obrtničke komore Zagreb posjetili Obrtnički sajam u Istanbulu te su tom prigodom bili upoznati

Mainz, 2015.

http://www.okz.hr/novosti/bolje-obrazovanje-bolja-hrvatska-po-%C4%8Detvrti-put-u-obrtni%C4%8Dkoj-komori-zagreb ; 12. 11. 2018. 600 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2015. godinu, Zagreb 2016. 599

211


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

i s funkcioniranjem komorskog sustava Republike Turske koja je poznata po svojoj tradiciji obrtništva, kao i velikom broju obrtnika.601 Izaslanstvo Hrvatske obrtničke komore i Obrtničke komore Zagreb, predvođeno predsjednikom HOK-a Dragutinom Ranogajcem i predsjednikom OKZ-a Mirzom Šabićem, 17. rujna 2015. službeno je posjetilo Regionalnu privrednu komoru Kraljevo. U sklopu posjeta, 18. rujna održana je i konferencija Dualno obrazovanje kao preduslov smanjenja nezaposlenosti i povećanja konkurentnosti privrede u Srbiji u organizaciji RPK-a Kraljevo i Privredne komore Srbije.602 Već 9. prosinca 2015. godine na 4. sjednici Skupštine OKZ-a bile su i povelje o suradnji s Regionalnom privrednom komorom Kraljevo, koju je potpisao Petrašin Jakovljević. Istog dana potpisana je povelja s Obrtničkom komorom Varaždinske županije koju je potpisao Mario Milak.603 Nastavljena je i suradnja s Krškom. Predsjednik OKZ-a Mirza Šabić i v.d. tajnika OKZ-a Goran Čanković održali su sastanak 25. siječnja 2016.u prostorijama Komore o nastavku dugogodišnje suradnje i u 2016. godini s predstavnicima Območne obrtno-podjetniške zbornice Krško, predsjednikom Dušanom Arhom i tajnicom Janjom Starc. Razgovaralo se o zajedničkim prijavama na javne natječaje, organizaciji raznih radionica i seminara, o uspostavi mreže popusta u Krškom i Zagrebu za članove obiju komora te o organizaciji poslovnih sastanaka obrtnika različitih zanimanja. Naglasak je bio stavljen i na program prekogranične suradnje „Interreg Slovenija – Hrvatska“ čiji je cilj bio smanjiti postojeće nejednakosti između regija Europske unije u pogledu njihova ekonomskog i društvenog razvoja i održivosti okoliša. Bilo je riječi i o zajedničkim nastupima na međunarodnim sajmovima.604 U konačnici je 16. studenoga 2016. potpisan ugovor o partnerstvu kojim je Obrtnička komora Zagreb postala jedan od partnera u programu suradnje Interreg V– A Slovenija – Hrvatska u sklopu kojeg se trebao provesti projekt „Putevima baštine prema zajedničkim mogućnostima Zagrebačke županije i Posavske regije“. Vodeći partner projekta bila je Zagrebačka županija, a uz OKZ projektni partneri su i Obrtničko učilište, Područna obrtničko-poduzetnička komora Krško, Općina Kostanjevica na Krki i Posavski muzej Brežice. Cilj projekta bio je unaprijediti kulturnu baštinu Zagrebačke županije i Posavske regije u svrhu poboljšanja turističke ponude i povećanja broja turista. Projektom su se trebali razviti novi turistički proizvodi, unaprijediti postojeći turistički sadržaji i kulturna odredišta, poboljšati znanja i vještine pružatelja turističkih usluga te promovirati kulturna baština, novi turistički proizvodi i sadržaji Zagrebačke županije i Posavske regije na međunarodnoj

http://www.okz.hr/novosti/posjet-veleposlanika-republike-turske-obrtničkoj-komori-zagreb ; 29. 4. 2015. 602 http://www.okz.hr/novosti/službeni-posjet-regionalnoj-privrednoj-komori-kraljevo ; 17. 9. 2015. 603 http://www.okz.hr/novosti/održana-4-sjednica-skupštine-obrtničke-komore-zagreb ; 10. 12. 2015. 604 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2016. godinu, Zagreb, ožujak 2017. 601

212


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Posjet veleposlanika Republike Turske, 2015.

razini.605 To je bio još jedan u nizu europskih projekata na kojima je sudjelovao OKZ čime je nastavljen kontinuitet djelovanja na europskoj razini. Zajednički sastanak održan je i 2. ožujka 2017. u Zagrebu na temu zajedničke suradnje i razvoja obrtništva. Obrtnici Krškog naglasili su kako te godine Međunarodni sajam obrtništva u Celju obilježava 50 godina postojanja te su u povodu tog jubilarnog datuma komore Krškog i Zagreba posebnu pažnju trebale posvetiti zajedničkom nastupu. Na sastanku je naglašeno kako je zajednički EU projekt obje komore,Interreg usmjeren na promociju tradicionalne i turističke ponude obrtnika susjednih komora prošao administrativnu fazu te je upućen u daljnji postupak prema realizaciji.606 Obrtno-podjetniška zbornica Slovenije (OZS) organizirala je od 3. do 5. veljače 2017. u Kranjskoj Gori Zimske poslovne susrete – B2SKI na kojima je sudjelovalo više od 100 obrtnika i poduzetnika iz osam zemalja – Austrije, Italije, Njemačke, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Turske i Slovenije. Na susretima su bili i predsjednik OKZ-a dr.sc. Mirza Šabić, potpredsjednik OKZ-a Antun Trojnar, član Skupštine OKZ-a Ivica Zanetti te obrtnici Damir Marković i Jelka Mesić. Na sportskom dijelu susreta održane su zimske sportske igre, natjecanja u veleslalomu i spustu, koje su završene dodjelom nagrada najboljima među kojima su bili i predstavnici Obrtničke komore Zagreb. U konkurenciji od 273 natjecatelja, Jelka Mesić osvojila je izvrsno 2. mjesto u ženskom veleslalomu, a u muškom veleslalomu 2. mjesto osvojio je Damir Marković.607

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2016. godinu, Zagreb, ožujak 2017. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, siječanj 2018. 607 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018.

605

606

Posjet Regionalnoj privrednoj komori Kraljevo, 2015.

Povelja s Komorom Kraljevo 2015.

213


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Sajam u Celju, 2016.

Na svečanoj sjednici od 13. ožujka 2019. godine u Velikoj dvorani Matice hrvatskih obrtnika obilježena je 24. godišnjica djelovanja Obrtničke komore Zagreb. Tada je potpisana i Povelja prijateljstva s Obrtnom zbornicom Krško. Povelju supotpisali predsjednik Obrtničke komore Zagreb dr. sc. Mirza Šabić i predsjednik Območne obrtne podjetniške zbornice Krško Dušan Arh. Suradnja ovih dviju komora počela je prije desetak godina poslovnim susretima obrtnika, izlaganjem na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju, sklopile su i sporazum o suradnji. Povelja prijateljstva dodatno razrađuje područja suradnje s ciljem zaštite i promicanja interesa obrtnika i malih poduzetnika te jačanja konkurentnosti, razmjene znanja, radne snage, dobara i usluga, jačanje pravnog i gospodarskog položaja obrtnika i malih poduzetnika kao i zajedničke aktivnosti na promociji obrtništva i malog poduzetništva. Nakon potpisivanja, predsjednik Obrtničke komore Zagreb poklonio je gospodinu Dušanu Arhu sliku Zagreba iz kolekcije Happy Zagreb, akademske slikarice Olivere Cavrić.608 Radilo se i na povezivanju s austrijskim poduzetnicima pa su obrtnici OKZ-a sudjelovali, 4. listopada 2016., na Danu Hrvatske u Grazu koji je organizirala Hrvatsko-austrijska trgovinska komora. Cilj skupa bio je predstavljanje gospodarskih mogućnosti i održavanje bilateralnih sastanaka s poduzetnicima i predstavnicima velikih organizacija. Na panel-diskusiji koja se tada vodila zaključeno je kako se treba staviti naglasak na prekograničnu suradnju jer je Hrvatska malo tržište te da je budućnost u „strategiji brze prilagodbe“.609 Sastanak predstavnika OKZ-a i OZ-a Krško, 2016.

U sklopu obilježavanja 50. godišnjice prijateljstva gradova Zagreba i Sankt Peterburga u hotelu Westin, 8. lipnja 2018., održan je Gospodarski forum Zagreb – Sankt Peterburg. Rusko gospodarsko izaslanstvo predvodio je guverner Georgij 608 609

214

http://www.okz.hr/novosti/obiljezavanje-24-dana-obrtnicke-komore-zagreb ; 13. 3. 2019. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2016. godinu, Zagreb, ožujak 2017.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Poltavčenko, a predstavili su se investicijski i poslovni potencijali Zagreba i Sankt Peterburga, održali B2B sastanci ruskih i hrvatskih tvrtki te okrugli stolovi prema određenim gospodarskim temama. S ciljem uspostave što bolje poslovne suradnje, na Forumu su sudjelovali i predstavnici OKZ-a predvođeni predsjednikom Mirzom Šabićem i potpredsjednikom Antunom Trojnarom. S ruskim kolegama razgovarali su o posjetu jednom od najvećih ruskih sajmova, onom koji se održava u Sankt Peterburgu, na kojem bi svoje proizvode i usluge mogli predstaviti i obrtnici Obrtničke komore Zagreb. U sastavu službenog izaslanstva Sankt Peterburga bili su i predstavnici ruskih tvrtki iz sektora graditeljstva, elektroindustrije, financijskog sektora, tekstilne industrije, ugostiteljstva i turizma, konzaltinga i dr.610 OKZ je, osim suradnje sa stranim obrtničkim komorama, i dalje težio prema povezivanju s komorama u Hrvatskoj čime je nastavljena tradicija iz prethodnih razdoblja. Na 4. sjednici Skupštine OKZ-a 10. prosinca 2015. godine bila je potpisana Povelja prijateljstva s OK-om Varaždinske županije.611 Na sjednici Skupštine OKZ-a, 15. prosinca 2016. godine, potpisan je Sporazum o suradnji i prijateljstvu s Obrtničkom komorom Međimurske županije. Povelju o suradnji potpisali su predsjednik Obrtničke komore Zagreb dr. sc. Mirza Šabić i Boris Lukovnjak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije.612 Nakon 25. sjednice Upravnog odbora i 11. sjednice Skupštine OKZ-a 7. prosinca 2017. održana je i Svečana skupština Obrtničke komore Zagreb, na kojoj je potpisana Povelja o suradnji i prijateljstvu s Obrtničkom komorom Brodsko-posavske županije koju su potpisali predsjednik Obrtničke komore Zagreb dr. sc. Mirza Šabić i Jelena Ivaniš, predsjednica Obrtničke komore Brodsko-posavske županije.613 Godine 2018., na svečanoj Skupštini OKZ-a, potpisana je i Povelja o prijateljstvu i suradnji s Obrtničkom komorom Vukovarsko-srijemske županije.614

Potpisivanje Povelje prijateljstva s OK-om Krško, 2019.

U okviru OKZ-a razvio se niz projekata kojima je cilj bilo unapređenje poslovanja obrtnika, ali i njihova promocija. Artifex (lat. artifex – volja obrtnika) je program pogodnosti koji je pokrenuo OKZ kako bi svojim članovima olakšao poslovanje kroz razne popuste kod partnera koji su pristupili spomenutom programu. Zamišljen je na način da osoba koja pristupi programu može besplatno koristiti pogodnosti koje nude partneri. Program pogodnosti namijenjen je svim članovima OKZ-a koji su uredno plaćali komorski doprinos. Za sve ostale obrtnike, male poduzetnike (d. o. o., j. d. o. o., OPG) koji žele koristiti pogodnosti ovog programa predviđena je mogućnost dobrovoljnog članstva.615 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019. http://www.okz.hr/novosti/na-4-sjednici-skupstine-obrtnicke-komore-zagreb-svecano-je-potpisana-povelja-o-suradnji-s ; 10. 12. 2015. 612 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2016. godinu, Zagreb, ožujak 2017. 613 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, siječanj 2018. 614 http://www.okz.hr/novosti/dodjelom-priznanja-potpisivanjem-sporazuma-s-ok-vukovarsko-srijemske-zupanije-obiljezena ; 6. 12. 2018. 615 O Obrtničkoj komori Zagreb, str. 33. 610

Sajam u Grazu, 2016.

611

215


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Povelja prijateljstva s OK-om Varaždinske županije, 2015.

Potpisivanje sporazuma s OK-om Međimurske županije, 2016.

Potpisivanje sporazuma s OK-om Brodsko - posavske županije, 2017.

Povelja OKZ-a i OK-a Vukovarskosrijemske županije, 2018.

216

Projekt Artifex R – zajednička prodaja – Obrtnička shopping zona pokrenuo je OKZ i ima za cilj promidžbu i prodaju obrtničkih proizvoda. Po uzoru na velike trgovačke lance Komora okuplja obrtnike iz užeg centra starog Zagreba koji imaju dugu tradiciju kako bi kroz kuponsku prodaju – poklon-bonove uz popust približila građanima unikatne, ručno rađene proizvode vrhunske kvalitete, po mjeri, i usluge članova OKZ-a. Medijski pokrovitelj projekta je 24sata u čijim su novinama poklon-bonovi obrtnika uz poruku „poklon obrtnika čitateljima“. Želja je ovim projektom vratiti građane u centar grada, oživiti staru gradsku jezgru te potaknuti građane na kupnju proizvoda vrhunske kvalitete u izradi obrtnika. Taj je projekt implementiran i u stare gradske jezgre ostalih gradova Zagrebačke županije.616 Projekt Zagreb Crafts proistekao je iz ideje suvremenog pristupa potrošaču te povezivanja s tradicijom. Sudionici projekta su Grad Zagreb i OKZ, a projektni partner 24sata d. o. o. Riječ je o dvojezičnoj digitalnoj platformi prilagodljivog web-dizajna koja ima cilj promovirati tradicijske i umjetničke obrte Zagreba i pridonijeti popularizaciji obrtničkih proizvoda te internacionalizaciji njihova poslovanja. Digitalna platforma promovira tradicijske i umjetničke obrte na suvremen način te na taj način pridonosi očuvanju zagrebačkih obrta kojima prijeti izumiranje, a čiji proizvodi zbog tradicijske posebnosti imaju turističke značajke i potencijal komercijalizacije u svojstvu suvenira. Projekt je proizašao iz svijesti da ako se ne objedini obrtnička ponuda pod zajedničkim nazivnikom i ne pomogne njegovu brendiranju i primjerenom tržišnom plasmanu, većina obrta pojedinačno neće biti u mogućnosti osigurati si dostatnu tržišnu pojavnost te plasman proizvoda putem interneta. Projektom se nameće nužna prilagodba zagrebačkih obrtnika digitalnom vremenu. Ujedno se čuva tradicijska, kulturna i industrijska baština te naglašava potencijalno turističko iskorištavanje navedenih kapaciteta.617 Iz tog projekta proizašao je i Zagreb Crafts Shop koji je službeno počeo s radom 16. srpnja 2019., u pasažu Obrtničke komore Zagreb, na adresi Ilica 49. On je na jednom mjestu nudio unikatne rukotvorine zagrebačkih obrtnika i obrtnika s područja Zagrebačke županije, s ciljem promocije i popularizacije tradicijskih i umjetničkih obrta.618 OKZ je partner u projektu Biznis akademija koji organizira Tele 2, a izvršni producent i medijski pokrovitelj bio je 24 sata d. o. o. To je bila prva hrvatska platforma koja educira obrtnike i poduzetnike o digitalizaciji poslovanja. Sadržaj edukativnih radionica koje se održavaju u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji u Udruženjima obrtnika namijenjen je za stjecanje novih znanja o digitalizaciji poslovanja koja su potrebna u poslovanju obrtnika. Namjera je bila pomoći obrtnicima da što lakše prebrode eventualne edukacijske nedostatke, te usvajanjem novih znanja i vještina dati dodatan vjetar u leđa njihovu poslovanju. Isto, 33. Isto, 34. 618 http://www.okz.hr/novosti/slu%C5%BEbeno-otvoren-crafts-shop ; 16. 7. 2019. 616 617


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Potpisivanje sporazuma za projekt Artifex, 2015.

Cilj je zajedničkim snagama bio stvoriti nove, stvarne i održive vrijednosti u poslovanju.619 Projekt Obrtnički servisi – digitalni vodič, OKZ razvija u suradnji s Gradom Zagrebom i 24 sata d. o. o., kao dugoročnu dostupnu platformu s inovacijama o svih 18.000 obrta koji posluju na području aglomeracije Zagreb. Riječ je o bazi podataka o svim aktivnim obrtima. OKZ je detektirao nužnost digitalnog objedinjavanja obrtničke ponude te njezina isticanja na najposjećenijim mrežnim mjestima kako bi bila dostupna širokom krugu korisnika. Uz osnovne podatke, rubrika „Obrtnički servis“ omogućuje objedinjavanje potražnje za radnicima u obrtničkim zanimanjima koje samostalno mogu oglašavati vlasnici obrta te pregled ponude poslova koje oglašavaju radnici (poveznica s portala njuskalo.hr).620 OKZ je i partner projekta koji provodi JoomBoos – 24 sata. U cilju popularizacije obrtničkih zanimanja u suradnji s 24 sata, OKZ je nastojao iskoristiti najinovativnije forme promocije u sklopu toga projekta. OKZ je u suradnji s 24 sata d. o. o. angažirao YouTube kanal JoomBoss koji okuplja najveće zvijezde online videa koji ostvaruju 30.000.000 pregleda mjesečno, a interesantni su ciljnoj skupini – mladima kojima se želi približiti obrtništvo. Koristeći napredan, inteligentan analitički sustav koji ima publiku podijeljenu u ciljane skupine ovisno o njihovim interesima i životnom stilu nastoji se povećati interes mladih za upis u brojna obrtnička zanimanja te otrgnuti zaboravu tradicijske i deficitarne obrte.621

Otvorenje Zagreb Crafts Shopa

Obrtnici OKZ-a sudjelovali su i u projektu Ilica Q’art 2018. koji je bio zamišljen u dvije manifestacije na Ilici s ciljem revitalizacije centra grada i zapuštenih Isto, 38. Isto, 39 621 Isto, 40. 619 620

217


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

S otvorenja Zagreb Crafts Shopa, 2019.

poslovnih prostora. Kraća manifestacija „doručak na Ilici“ održana je 20. svibnja 2018. od 11 do 15 h kada je bio zatvoren promet u Ilici od Frankopanske pa do Ulice Republike Austrije te su razne obrtničke djelatnosti po sredini Ilice izložile svoje prigodne proizvode – ugostitelji, tradicijski obrti i razni drugi obrti koji prodaju svoje proizvode na sličnim manifestacijama (Advent, Uskrsni sajam i sl.). Drugi projekt traje od 18. svibnja do 18. lipnja i uključio je obrtnike koji su imali svoje lokale na Ilici od Trga bana Jelačića do Ulice Republike Austrije. Aktivnosti su se odvijale i na Britanskom trgu, a u cijelom razdoblju održavanja projekta odvijale su se razne umjetničke manifestacije, koncerti, izložbe, radionice, igraonice i sl.622 OKZ je surađivao i na projektu koji je bio vezan uz braniteljsku populaciju. Završna konferencija projekta „Razvojem poduzetničkih vještina do pokretanja samostalnog poduzeća“ održana je 19. siječnja 2017. godine u Velikoj dvorani Obrtničke komore Zagreb. Cilj projekta, koji je proveo Gradski ured za branitelje u suradnji s Institutom za management i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područni ured Zagreb, bio je osposobiti nezaposlene hrvatske branitelje i članove obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Grada Zagreba za pokretanje i upravljanje vlastitim poduzećem i obrtom, s ciljem stjecanja poduzetničkih vještina i praktičnih znanja, kroz edukaciju, savjetovanje i mentorstvo, a sve kako bi se smanjio broj nezaposlenih hrvatskih branitelja u Gradu Zagrebu.623

622 623

218

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Biznis akademija 2019.

U utorak, 17. rujna 2019. godine održana je 7. sjednica Upravnog odbora OKZ-a na kojoj je prihvaćen i potpisan Sporazum o suradnji u provedbi projekta Regionalni centar kompetentnosti u strukovnom obrazovanju u ustrojstvu – industrija, u kojem OKZ sudjeluje kao suradnik pored još sedam partnera te Srednje strukovne škole Velika Gorica kao prijavitelja/korisnika projekta. Predmet tog sporazuma bio je izgradnja i opremanje/nabava CNC strojeva, glodalica, tokarilica i dr. / regionalnog centra kompetentnosti na području – industrije i obrtništva, s ciljem kvalitetne edukacije mladih, ali i edukacije za obrtnike.624 OKZ je i dalje podržavao ideju o održavanju zajedničkih sastanaka po gradovima u kojima djeluju udruženja obrtnika. Od dolaska Mirze Šabića na čelo OKZ-a takvi se sastanci provode u kontinuitetu od 2015. godine. Na njima se raspravljalo o nizu problema koji su bili vezani uz državnu i lokalnu razinu. Tako je 20. rujna 2017. održan sastanak s gradonačelnikom Dugog Sela. Predstavnici OKZ-a upoznali su gradonačelnika s projektom Artifex, razgovarali su o problematici deficitarnih zanimanja te upisu učenika u obrtnička zanimanja. Ujedno su raspravili problematiku sajma u Dugom Selu koji je prestao s radom. Gradonačelnik je odlučio razmotriti ponovno održavanje sajma, ali su se obrtnici trebali obvezati na sudjelovanje na njemu. Predsjednik Udruženja obrtnika Dugo Selo, kao i potpredsjednik OKZ-a i predsjednik Udruženja obrtnika Vrbovec ustvrdili su kako je za angažiranje obrtnika na sajmu bila potrebna velika suradnja Grada, Udruženja i Komore te ukazali na to kako bi grad trebao po uzoru na druge gradove poput Zaprešića u cijelosti financirati prostor, opremu i događanja na sajmu. Gradonačelnik je u konačnici prihvatio prijedlog obnove sajma te inicijativu o 624

http://www.okz.hr/novosti/odrzana-7sjednica-upravnog-odbora-okz ; 18. 9. 2019.

219


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

sufinanciranju rada Udruženja obrtnika Dugo Selo. Dogovorena je i promidžba obrtništva OKZ-a u glasilu Dugoselska kronika, u kojem je OKZ trebao imati jednu stranicu za važna događanja i informacije.625

OKZ u Samoboru, 2015.

OKZ u Zelini, 2015.

Sastanak u Vrbovcu, 2015.

Nakon toga je, 21. rujna 2017., održan sastanak i s gradonačelnikom Vrbovca. I tu se raspravljalo o sličnim temama kao i na prethodnom sastanku, a inicirano je i pokretanje obrtničkog sajma na području Vrbovca, ali za šire područje istočnog dijela županije s obzirom na relativno malen broj poduzetnika pa bi se on mogao svake godine organizirati u jednom od gradova (Sv. I. Zelina, Vrbovec, Dugo Selo, Ivanić-Grad i sl.).626 Nakon toga je, 6. listopada 2017., u Udruženju obrtnika Jastrebarsko održan sastanak na temu Stanje obrtništva u jaskanskoj regiji na kojem su bili i predstavnici lokalne samouprave – Grada Jastrebarskog, Općine Pisarovina, Općine Klinča Sela, Općine Krašić, Općine Žumberak, predstavnik LAG Sava, predsjednik Udruženja obrtnika Rijeka, predsjednik Udruženja obrtnika Karlovac, predsjednik UOGZ-a, predsjednik OKZ-a i predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebarsko. Sastanak je održan pred održavanje 3. Obrtničkog foruma Zagrebačke županije u tom gradu te je predloženo da jedna od tema foruma bude problematika obrtništva na jaskanskom području koje su osim Jastrebarskog činile i općine Klinča Sela, Krašić, Pisarovina i Žumberak. Kao najveći problem naglašen je rad na crno i to preko društvenih mreža, ali i sve manje majstora i licenciranih radionica kao i djece zainteresirane za školovanje u obrtničkim zanimanjima. Po završetku sastanka svečano su otvorene novouređene prostorije Udruženja obrtnika Jastrebarsko te je tom prigodom predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebarsko Stipe Bučar uručio zahvalnice za pruženu financijsku pomoć gradonačelniku Zvonimiru Novoselu i predsjedniku OKZ-a Mirzi Šabiću.627 Udruženje obrtnika Sveti Ivan Zelina bilo je domaćin 26. sjednice Upravnog odbora OKZ-a koja se održala 15. veljače 2018. u Gradskoj vijećnici Grada Sveti Ivan Zelina. Na sjednici Upravnog odbora usvojen je popis deficitarnih djelatnosti i zanimanja Obrtničke komore Zagreb628, a voditeljica Ureda za obrazovanje OKZ-a Iva Tušin članovima je predstavila plan i realizaciju upisa u obrtničke Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. 627 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. 628 Lista deficitarnih djelatnosti za potrebe obrtništva: alatničar, autoelektričar, autolakirer, autolimar, automehaničar-servis strojeva, armirač, bravar, brusač, četkar, dimnjačar, elektroinstalater, elektroničar-mehaničar, elektromehaničar, fotograf, fasader, kožni galanterist, instalater grijanja i klimatizacije, izrada autohtonih suvenira, kemijski čistač, keramičar, kišobranar, klesar, klobučar-kapar, knjigoveža/kartonažer, konobar, kovač, kovinotokar, kozmetičar, krovopokrivač, krojač, krznar, kuhar, limar, ljevač, mesar, obućar, optičar, parketar, pediker, peglaonica/praonica rublja, pekar, pismoslikar, plastičar, plinoinstalater, plinoserviser, podopolagač, postolar, precizni mehaničar, puškar, roletar, RTV elektroničar, serviser bojlera, serviser elektroničke opreme, serviser grijanja i klima-uređaja, serviser kućanskih aparata, slastičar, soboslikar –ličilac, staklar, stolar, strojobravar, tapetar, tesar, tokar, trgovac, urar, vodoinstalater, vulkanizer, zavarivač, zidar, zlatar, vozač cestovnih motornih vozila C, D i E kategorije, rukovoditelj građ. mehanizacije 625 626

Upravni odbor OKZ u Jastrebarskom, 2015.

220


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

srednje škole Zagreba i Zagrebačke županije za tu godinu.629 Usvojena je lista deficitarnih zanimanja za potrebe obrtništva za plan upisa u idućoj školskoj godini 2018./2019. i za dodjelu stipendija za deficitarna zanimanja.630 Dana 19. rujna 2018. održan je sastanak s gradonačelnikom Ivanić-Grada, s temom 4. Obrtničkog foruma – obrtništvo Zagrebačke županije u Ivanić-Gradu. Gradonačelnik je tada istaknuo uspješnu suradnju Grada s udruženjem obrtnika Ivanić-Grad, kao i planove Grada kojima je cilj bila još veća podrška obrtnicima na ivanićgradskom području. Uz kompletni sustav kanalizacije i izgradnje šetnice uz rijeku Lonju, gradonačelnik je najavio i kupnju objekata koje će besplatno dati na korištenje za tradicijske obrte.631

Sastanak u Dugom Selu, 2017.

Sastanak kod gradonačelnika Svete Nedelje organiziran je 12. prosinca 2018. Tu je naglašeno kako je cilj aktivnosti vezanih uz obrtništvo u tom gradu rasterećenje poduzetništva. U vezi ciljanog obrazovanja za potrebe poduzetništva, Grad je poslao anketni upitnik tvrtkama i obrtima s ciljem utvrđivanja kakve profile kadrova trebaju poduzetnici. Želja je bila da se u škole upisuju stvarno potrebni kadrovi za gospodarstvo s posebnim naglaskom na potrebe obrtništva i zadržavanjem tradicijskih i deficitarnih obrta.632 Sastanci su se nastavljali i u kasnijim razdobljima. Nastavljene su i sajamske aktivnosti na domaćoj i međunarodnoj razini. Iako je intenzitet sajmovanja s godinama opadao zbog razdoblja krize, dolazilo je do ponovnog uspona i do novih sajmova. Na međunarodnoj razni povećan broj sudionika iz OKZ-a bilježio je Međunarodni sajam obrtništva i poduzetništva u Celju. N 49. sajmu u Celju, 2016. godine, održan je seminar na temu „Poslovanje u Hrvatskoj“ koji je organizirala Območno obrtna-podjetniška zbornica Krško. Na njemu je sudjelovalo 30 obrtnika iz OKZ-a koji su uspostavili suradnju sa svojim kolegama iz Slovenije. Važnost ekonomske suradnje između Slovenije i Hrvatske u svom je govoru naglasio predsjednik Območno obrtno-podjetniške zbornice Krško Dušan Arh i pozvao sve okupljene da obiđu sajam i stvore nove kontakte s potencijalnim partnerima. Na seminaru se predstavio Ceh građevinskih djelatnosti s prezentacijom parketarske, električarske, građevinarske, elektromehaničarske, soboslikarske, vodoinstalaterske i plinoinstalaterske struke.633

Lista deficitarnih djelatnosti za potrebe obrtništva za plan upisa u idućoj školskoj godini: alatničar, armirač, autoelektričar, autolakirer, autolimar, automehaničar, automehatroničar, bravar, dimnjačar, elektroinstalater, elektroničar-mehaničar, elektromehaničar, fasader, galanterist, instalater grijanja i klimatizacije, instalater kućnih instalacija, kemijski čistač, keramičar, klesar, klobučar, konobar, kozmetičar, krojač, krovopokrivač, krznar, kuhar, limar, mesar, obućar, pediker, pekar, pismoslikar, plinoinstalater, podopolagač, precizni mehaničar, puškar, slastičar, soboslikar-ličilac, staklar, stolar, strojobravar, tapetar, tesar, tokar, urar, vodoinstalater, zidar i zlatar. 630 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb, siječanj 2019. 631 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019. 632 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019. 633 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2016. godinu, Zagreb, ožujak 2017.

Sastanak u Jasterabarskom, 2017.

Upravni odbor OKZ-a u Ivanić-Gradu, 2019.

629

Sastanak s predstavnicima grada Velika Gorica, 2019.

221


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

OKZ na sajmu u Celju, 2017.

Dana 6. lipnja 2018. održana je 1. Revija najboljih vina Zagrebačke županije u Velikoj dvorani u hotelu Westin u Zagrebu. Organizator i nositelj projekta bila je Zagrebačka županija dok su suorganizatori HGK Komora Zagreb i Obrtnička komora Zagreb, Turistička zajednica Zagrebačke županije, Udruga Vinske kraljice Zagrebačke županije i Udruge vinogradara i vinara s područja Zagrebačke županije. U sklopu Revije 33 vinara iz devet vinogorja Zagrebačke županije predstavili su svoja vina sa zaštićenom oznakom izvornosti.634 Osim kušanja vrhunskih vina, za posjetitelje Revije organizirane su i dvije stručno vođene radionice – Sir i vino na kojoj su posjetitelji mogli naučiti sve o pravilnom sljubljivanju tih dviju namirnica i Pjenušci Zagrebačke županije na kojoj su imali priliku upoznati desetak proizvođača s područja Zagrebačke županije.635 Pojedini cehovi imali su i samostalne nastupe na sajmovima. Predstavnice Ceha cvjećara OKZ-a Josipa Čuvalo i Gordana Munjaković izradom cvjetnih instalacija, koje obilježavaju povijesno razdoblje 80-ih i 90-ih godina sajma, sudjelovale su na 50. sajmu cvijeća u Sisku, 5. svibnja 2017. godine.636 Članice Ceha cvjećara637 Obrtničke komore Zagreb, od 29. do 31. svibnja 2018. godine sudjelovale su na 53. Floraartu u Zagrebu na izložbenom prostoru parka Bundek, s raskošnom cvjetnom instalacijom pod nazivom „Usudi se...zakorači... budi Vinogorje Plešivica – Okić predstavili su obrtnici Agro Damir Drago Režek, vl. Damir Režek, Gospodarstvo Kurtaj, Kolarić vina, vl. Franjo Kolarić, Poljoprivredno gospodarstvo Šember, vl. Zdenko Šember i Vinogradarstvo vinarsko gospodarstvo, vl. Stjepan Sirovica. Kakva vina daju trsovi s područja vinogorja Voloder – Ivanić Grad, posjetitelji su mogli kušati kod obrtnika Kezele vino, vl. Janko Kezele i Vinarija Voštinić Klasnić, vl. Tomislav Voštinić. Predstavnici zelinskog vinogorja bili su Obiteljsko gospodarstvo Jarec-Kure, vl. Mirjana Jarec-Kure, Vina Kos-Jurišić, vl. Mario Jurišić i Vinogradar, vl. Željka Jarec Bukal. Na otvorenju Revije podijeljena su šampionska odličja s 15. ocjenjivanja vina Zagrebačke županije, među kojima je titulom Zlatno vino proglašen škrlet obrtnika Vlade Mikulčića iz vinogorja Vukomeričke gorice. 635 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019. 636 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. 637 Sudjelovale su floristice vlasnice obrta cvjećarnica Tea, cvjećarnica Brkić, cvjećarna Lanište, cvjećarna Feresin, cvjećarnica La Marco, cvjetni atelijer Papyrus, cvjećarnica Škrinjarić, cvjećarna Branka, cvjećarnica Nela i cvjećarnica Poppy. 634

222


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Prva revija vina zagrebačke županije 2018.

slobodan...IZVAN OKVIRA!“ Za instalaciju im je Turistička zajednica grada Zagreba dodijelila nagradu za cvjetne instalacije.638 Obrtnička komora Zagreb sudjelovala je na i 16. Smotri učeničkih zadruga Grada Zagreba 29. svibnja 2018. koja je u organizaciji Osnovne škole Otona Ivekovića održana prvi put na Zrinjevcu. Svoje proizvode, poput nakita, odjeće, kozmetike, biljaka i svega ostaloga što izrađuju, predstavili su učenici 36 učeničkih zadruga. Na njoj je Ured za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb zainteresiranim posjetiteljima promovirao upise u obrtničke i srednje strukovne škole.639 Promidžbene aktivnosti u to su vrijeme sve više bile usmjerene na elektroničke medije i društvene mreže kojima su informacije o djelovanju obrtnika bile dostupnije nego u prethodnom razdoblju. U suradnji s medijskim kućama poput Styrije i 24sata, predstavljen je niz projekata i aktivnosti koje su se provodile na razini OKZ-a. Bila je vidljiva jasna promidžbena strategija koja je bila iznimno dinamična i obuhvaćala je široki spektar lokalnih i državnih medija. Na temelju odluke Upravnog odbora OKZ-a, 20. ožujka 2017. i u svrhu modernizacije obrtničkog novinstva, OKZ i UOGZ samostalno su pripremili sve materijale za izlazak novog broja Obrtničkog lista koji je bio u istom formatu i dizajnu, ali su troškovi izlaska i tiskanja bili znatno niži. Djelatnici komorskog ureda kao i ureda Udruženja obrtnika grada Zagreba uložili su dosta angažmana u pripremu sadržaja lista, dok su Antonija Horvat i Emanuel Šarčević, djelatnici komorskog ureda, između ostalog, bili zaduženi za grafički izgled lista.640 OKZ je bio aktivan i u nizu ostalih aktivnosti koje su imale promidžbeni karakter. Tako je Zagrebačka filharmonija u suradnji s Obrtničkom komorom Zagreb predstavila novu sezonu 2016./2017. u Velikoj dvorani Matice hrvatskih obrtnika u kojoj su bili ravnatelj Zagrebačke filharmonije Mirko Boch, predsjednik Obrtničke komore Zagreb Mirza Šabić, šef dirigent Zagrebačke Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019. 640 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. 638 639

223


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

filharmonije David Danzmayr te zamjenik pročelnika zagrebačkog Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Tedi Lušetić. Nova sezona sastojala se od tri ciklusa, mnogobrojnih manifestacija, gostovanja i suradnji. Predsjednik OKZ-a Mirza Šabić najavio je tom prigodom početak dugoročne suradnje te najavio dva projekta u kojima je Komora trebala surađivati sa Zagrebačkom filharmonijom – koncert u čast Arsena Dedića te nastup u povodu obljetnice Vukovara.641

Suradnja Zagrebačke filharmonije i OKZ-a

Tijekom 2017. godine OKZ je podržao Hrvatsku juniorsku robotičku reprezentaciju koja je u Japanu osvojila tri zlatne medalje i jednu posebnu nagradu za programiranje robota na natjecanju RoboCup koje se održavalo od 27. lipnja do 30. srpnja, u gradu Nagoyi. RoboCup je bilo međunarodno natjecanje koje potiče razvoj umjetne inteligencije, robotike, istraživanja te razvoj STEM vještina kod učenika. Hrvatske ekipe sudjelovale su u devet kategorija, a u tri su osvojile zlato, u Soccer light primary, Soccer light secondary i Rescue Maze. Hrvatska je dobila i posebno priznanje za najbolje softversko rješenje RoboCupa. OKZ je donirao dio sredstava za financiranje nastupa mladih robotičara.642 Tijekom 2018. godine OKZ je objavio Image book pod nazivom „O Obrtničkoj komori Zagreb“ s nizom informacija vezanih uz komorski sustav, projekte, udruženja obrtnika i drugo.643 Tom publikacijom OKZ je nastojao još više upoznati javnost sa svojom djelatnošću i ukazati na kapacitete koje posjeduje. U promidžbenim aktivnostima to je bio vrijedan pokušaj približavanja ove institucije širem krugu ljudi.

O Obrtničkoj komori Zagreb, 2018.

U promatranom razdoblju održane su i izborne aktivnosti, 2015. i 2018. godine kada je na izborima za predsjednika OKZ-a bio izabran Mirza Šabić. Na 1. Konstituirajućoj sjednici Skupštine OKZ-a 25. ožujka 2015. godine donesena je jednoglasna odluka da se za predsjednika izabere Mirza Šabić, a izabrana su i četiri potpredsjednika: Antun Trojnar, Josip Tržec, Jasenka Jančić i Ivan Leščić.644 Tada je Ivan Obad, dotadašnji predsjednik Obrtničke komore Zagreb jednoglasnom Odlukom Skupštine imenovan počasnim i doživotnim predsjednikom Obrtničke komore Zagreb.645 U Upravni odbor ušli su: Vladimir Birek, Željko Brodar, Zdravko Bubnić, Stipe Bučar, Marko Cesar, Miroslav Čihak, Marina Hrastić, Jasenka Jančić, Marijan Karlović, Jozo Kovačević, Spomenka Krebsz, Ivan Leščić, Franz Letica, Gordana Munjaković, Marija Subota, Antun Trojnar i Damir Židanić. U Nadzorni odbor su ušli: Renato Bočak, Damir Juretić, Zlatko Radilović, Dijana Smoljo, Marica Žunić. U Skupštinu su ušli: Damir Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2016. godinu, Zagreb, ožujak 2017. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. 643 „Poštujući tradiciju, oslanjajući se na kvalitetu – stvaramo zajedno“, Obrtnički list, ožujak/travanj 2018., br. 229/230, str. 15. 644 http://www.okz.hr/novosti/mirza-šabić-novi-predsjednik-obrtničke-komore-zagreb ; 25. 3. 2015. 645 http://www.okz.hr/novosti/ivan-obad-imenovan-počasnim-doživotnim-predsjednikom-okz ; 25. 3. 2015.. 641 642

224


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Banovec, Vladimir Birek, Renato Bočak, Zdravko Bubnić, Stipe Bučar, Marko Cesar, Miroslav Čihak, Martina Dumančić, Ante Grgurić, Marijan Ivaković, Jasenka Jančić. Tijekom izbora 2018. godine, 9. listopada održana je 1. konstituirajuća sjednica Skupštine OKZ-a. U Skupštinu su ušli: Antun Trojnar, Renato Bočak, Zoran Brdar, Spomenka Krebsz, Damir Juretić, Marijo Miletić, Damir Marković, Goran Maretić, Miljenko Milanović, Branko Stričak, Mirza Šabić, Antonija Tretinjak, Josip Tržec, Miljenko Vuk, Ivica Zanetti, Josip Žuglić, Marija Subota, Mario Jakuš, Dijana Smoljo, Aleksandra Žuljević, Franz Letica, Nenad Šepak, Jozo Kovačević, Ivan Pilko, Zdravko Bubnić, Darko Židak, Željko Lacković, Marko Cesar, Marina Hrastić, Stipe Bučar, Marijan Karlović, Marija Komerički, Branko Rudolf, Gordana Munjaković, Vladimir Birek, Dražen Šimičić, Zdravko Sohora, Stjepan Bukovina, Davor Pismarović. Za potpredsjednike na prijedlog predsjednika izabrani su: Antun Trojnar, Spomenka Krebsz, Ivan Leščić i Marko Cesar. Za članove Upravnog odbora verificirani su mandati po funkciji predsjednika udruženja za: Udruženje obrtnika grada Zagreba, predsjednik Antun Trojnar Udruženje trgovaca Zagreb, predsjednica Marija Subota Udruženje ugostitelja Zagreb, predsjednik Franz Letica Udruženje auto taksi prijevoznika grada Zagreba, predsjednik Jozo Kovačević Udruženje prijevoznika Zagreb, predsjednik Zdravko Bubnić Udruženje obrtnika Sesvete, predsjednik Darko Židak Udruženje obrtnika Samobor, predsjednik Marijan Karlović Udruženje obrtnika Velika Gorica, predsjednik Vladimir Birek Udruženje obrtnika Zaprešić, predsjednica Jasenka Jančić Udruženje obrtnika Vrbovec, predsjednik Ivan Leščić Udruženje obrtnika Dugo Selo, predsjednik Marko Cesar Udruženje obrtnika Ivanić-Grad, predsjednica Marina Hrastić Udruženje obrtnika Jastrebarsko, predsjednik Stipe Bučar Udruženje obrtnika Sv. Ivan Zelina, predsjednica Gordana Munjaković. Na prijedlog predsjednika u Upravni odbor imenovana su još tri člana: Željko Brodar, Josip Tržec i Ivica Zanetti.

Predsjedništvo OKZ-a 2015.-2018.

Skupština OKZ-a 2015.-2018.

Upravni odbor OKZ-a 2015 2018.

Za članove Nadzornog odbora imenovani su: Renato Bočak, Dijana Smoljo, Marica Žunić, Damir Juretić, Zlatko Radilović. Za predstavnike OKZ-a u Skupštini HOK-a izabrani su: Antun Trojnar, Josip Tržec, Mirza Šabić, Stipe Bučar, Darko Židak, Zdravko Bubnić, Franz Letica, Marko Cesar, Jozo Kovačević.646

646

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019.

Na izbornoj skupštini 2015.

225


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Predsjednik i potpredsjendici OKZ-a 2018. – 2022.

Skupština OKZ-a 2018. – 2022.

U kasnijem razdoblju došlo je određenih promjena u statutu OKZ-a. Na Skupštini OKZ-a od 6. prosinca 2018. usvojene su Izmjene i dopune statuta OKZ-a kojima se ograničava mandat predsjednika na najviše dva mandata, uveden je još jedan član predsjedništva (5 članova) te je osnovan odbor za socijalna pitanja KZ-a.647 Na 5. sjednici Skupštini OKZ-a, 3. prosinca 2019. dužnosti člana Skupštine razriješen je Stjepan Bukovina radi odlaska u mirovinu kao i član Upravnog odbora Željko Brodar. Josip Tržec otišao je s mjesta člana Upravnog odbora na novu dužnost člana Predsjedništva Obrtničke komore Zagreb.648 Na 17. sjednici Upravnog odbora održanoj 9. veljače 2017. donesena je odluka o uvođenju nagrada Upravnog odbora čime su bila proširena priznanja koja će se dodjeljivati na Danu Obrtničke komore. Nagrade su podijeljene u kategorije: priznanje Manduševac za poseban doprinos određenoj osobi ili instituciji za 647 648

226

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019. http://www.okz.hr/novosti/odrzana-5-sjednica-skupstine-obrtnicke-komore-zagreb ; 3. 12. 2019.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Upravni odbor OKZ-a 2018. – 2022.

podršku rada komorskog sustava, priznanje Žena obrtnica, priznanje Mladi obrtnik, priznanje Obrtnik branitelj te priznanje Najstariji obrt za obrt stariji od 90 godina.649 Cehovi su u tom razdoblju aktivno djelovali na unapređenju obrtništva na području OKZ-a. Došlo je do niza promjena u članstvu pojedinih cehova, a formirani su i neki novi, sukladno potrebama obrtnika. Na 4. sjednici Predsjedništva OKZ-a, 2015. godine, donesene su odluke vezane uz neke cehove. U Ceh tradicijskih i umjetničkih obrta OKZ-a predloženi su za predsjednika Miljenko Vuk te za članove: Vladimir Čehulić, Goran Maretić, Nevenka Radočaj, Milivoj Škledar, Zlatko Puntijar, Danijel Beronja, Zvonko Vouk. U Cehu ugostitelja i turističkih djelatnika OKZ-a predloženo je razrješavanje dužnosti predsjednika i člana Ceha Nenada Šepaka i izbor za predsjednika i člana Ceha Zlatka Puntijara.650Dana 5. svibnja 2015. u Cehu frizera i kozmetičara za potpredsjednicu imenovana je Anica Labudović. Dana 14. svibnja 2015. Morana Skukan imenovana je za potpredsjednicu Ceha obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera. U Cehu proizvodnog obrta, 19. svibnja 2015., Alma Jatić Hasanbegović imenovana je na mjesto dopredsjednice Ceha. U Cehu uslužnih obrta istog dana, Renato Bočak imenovan je potpredsjednikom Ceha. Dana 21. svibnja 2015. Ivan Ravlić imenovan je na mjesto potpredsjednika Ceha prijevoznika. Dana 26. svibnja 2015. Marija Komerički imenovana je na mjesto dopredsjednice Ceha trgovine.651Na konstituirajućoj sjednici Ceha poljoprivrednih djelatnosti 15. veljače 2016. imenovan je Ljubomir Grugan za dopredsjednika Ceha. Na konstituirajućoj skupštini Ceha cvjećara 24. veljače

Dan OKZ-a 2015.

Dan OKZ-a 2016.

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2015. godinu, Zagreb 2016. 651 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2015. godinu, Zagreb 2016. 649 650

227


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Svečana skupština OKZ-a 2017.

2016. za predsjednice su imenovane Mara Karamatić i Gordana Stupar svaka na pola mandata – Karamatić do 1. srpnja 2017., a Stupar od toga datuma do kraja mandata. Rafaela Petrinić ujedno je imenovana potpredsjednicom Ceha cvjećara. Dana 18. ožujka 2016. za dopredsjednika Ceha dimnjačara imenovan je Željko Dorotić. Ceh pogrebnih prijevoznika na 1. sjednici od 20. listopada 2016. za predsjednika je izabrao Renata Habulina te Ivana Brekala za potpredsjednika.652 U Cehu taksi prijevoznika je 18. listopada 2017., Mato Barišić odlukom Udruženja auto taksi prijevoznika Grada Zagreba zamijenio dosadašnjeg člana Branka Ulipija, koji se umirovio.653Na sjednici Ceha cvjećara OKZ-a, 5. veljače 2018. dotadašnja predsjednica Munjaković dala je ostavku. Umjesto nje je za predsjednicu izabrana Rafaela Petrinić. Dana 12. srpnja 2018. za predsjednika Ceha za taksi usluge izabran je Jozo Kovačević.654 Došlo je i do formiranja novih cehova. Na sjednici Upravnog odbora OKZ-a 2. veljače 2016. formirana su tri nova ceha – Ceh građevinskih djelatnosti, Ceh cvjećara i Ceh dimnjačara te su imenovani njihovi članovi. Za članove Ceha cvjećara imenovani su: Gordana Munjaković, predsjednica (Sv. I. Zelina), Renata Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2016. godinu, Zagreb, siječanj 2017. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb 2018. 654 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019. 652 653

228


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Dan OKZ-a 2018.

Sedlar Poljak, član (UO Vrbovec i UO Ivanić-Grad), Mara Karamatić, član pola mandata, do 1. srpnja 2017., (UO Samobor), Gordana Stupar, član pola mandata od 1. srpnja 2017., (UO Jastrebarsko), Nirvana Pišković, član (UO Velika Gorica i UO Dugo Selo), Sanja Markač, član (UO Sesvete), Rafaela Petrinić, član (UO Grada Zagreba), Ivona Sobočanec, član (UO Grada Zagreba), Spomenka Fabijančić, član (UO Grada Zagreba), Josipa Čuvalo, član (UO Grada Zagreba). Za članove Ceha dimnjačara imenovani su: Ivica Kovač, predsjednik (UO Grada Zagreba), Vlatko Nagy, član (UO Sesvete i UO Dugo Selo), Mladen Mustač, član (UO sv. I. Zelina, Vrbovec i Ivanić-Grad), Đuro Litra, član (UO sv. I. Zelina, Vrbovec i Ivanić-Grad), Krešimir Tomeković, član (UO Samobor), Željko Dorotić, član (UO Velika Gorica), Marko Tomešić, član (UO Grada Zagreba), Nenad Zrinski, član (UO Grada Zagreba), Stjepan Crljen (UO Grada Zagreba). Za članove Ceha građevinskih imenovani su: Zlatko Prosinečki, predsjednik (UO Grada Zagreba, Goran Glavendekić, član (UO Sesvete i UO Dugo Selo), Zlatko Zagorec, član (UO Velika Gorica), Dražen Koritnik, član (UO Sv. I. Zelina, UO Vrbovec i UO Ivanić-Grad), Jozo Knežević, član pola mandata, do 1. srpnja 2017. (UO Jastrebarsko), Stjepan Mikuljan, član pola mandata, od 1. srpnja 2017. (UO Zaprešić), Vjekoslav Terihaj, član (UO Samobor), Zoran

229


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Dan OKZ-a 2019.

Brdar, član, (UO Grada Zagreba), Rudolf Puntarić, član, (UO Grada Zagreba), Tihomir Mihalić, član, (UO Grada Zagreba).655 Tijekom 2016. godine počeo je s radom i Ceh pogrebnih prijevoznika. Svoju prvu sjednicu održao je 20. listopada 2016., a predsjednik je bio Renato Habulin.656 Upravni odbor Obrtničke komore Zagreb na 1. sjednici održanoj 22. studenog 2018. donio je odluku o članovima cehova. U Ceh proizvodnog obrta Obrtničke komore Zagreb izabrani su Alma Jatić Hasanbegović, predsjednica, MiljenkoTrkeš, potpredsjednik te kao članovi: Miljenko Grubešić, Zlatko Tkalčević, Tomislav Kuna, Ivica Đuretić, Ivan Štivičić, Renato Tenšek, Stjepan Markotić.

http://www.okz.hr/novosti/odrzana-7-sjednica-upravnog-odbora-obrtničke-komore-zagreb; 3. 2. 2016. 656 http://www.okz.hr/novosti/ceh-pogrebnih-prijevoznika-okz-odrzao-1-sjednicu ; 21. 10. 2016. 655

230


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

U Ceh uslužnog obrta Obrtničke komore Zagreb izabrani su Renato Bočak, predsjednik, Renata Sedlar Poljak, potpredsjednica te kao članovi: Stjepan Pavlović, Davor Dujaković, Ante Mužević, Damir Blažun, Dražen Šimičić, Mirko Mađarević. U Ceh za intelektualne usluge gospodarskog karaktera Obrtničke komore Zagreb izabrani su Julijana Pavešić, predsjednica, Marina Perković, potpredsjednica te kao članovi: Morana Kukan, Biserka Cvijetinović, Hrvoje Grajner. U novom razdoblju u Ceh frizera i kozmetičara Obrtničke komore Zagreb birani su Ivica Zanetti, predsjednik, Sanja Ravenščak, potpredsjednica te kao članovi: Spomenka Krebsz, Antonija Tretinjak, Hata Novalija, Vesna Delinić, Anica Labudović i Ljiljana Cujan. U Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Zagreb izabrani su Zlatko Puntijar, predsjednik, Boris Mužek, potpredsjednik te kao članovi: Ranko Kordić, Mario Škrnički Bošnjak, Zlatko Blažic, Silvija Ačkar, Vedran Gajski, Ivan Lovinčić, Draško Karaula. U Ceh trgovine Obrtničke komore Zagreb birani su Marija Subota, predsjednica, Ljubica Erdelja, potpredsjednica te kao članovi: Marija Komerički, Siniša Dobraš, Darinka Tupek, Marijo Budimir, Jadranka Tunić, Igor Rodman. U Ceh poljoprivrednih djelatnosti Obrtničke komore Zagreb izabrani su Robert Braje, predsjednik, Marko Cesar, potpredsjednik te kao članovi: Ivica Babojelić, Krešimir Bunjevac, Ljubomir Grugan, Mario Miklečić. U Ceh prijevoznika Obrtničke komore Zagreb izabrani su Zdravko Bubnić, predsjednik, Stjepan Vlahovac, potpredsjednik te kao članovi: Denis Krcivoj, Branko Lehpamer, Denis Ružić, Davor Glogovec, Anto Bolotin, Darko Baričević, Slavko Kulić. U Ceh za taksi usluge Obrtničke komore Zagreb izabrani su Jozo Kovačević, predsjednik, Božo Koščica, potpredsjednik te kao članovi: Ranko Defranceski, Zlatko Ščapec, Damjan Anić, Danijel Pilko. U Ceh cvjećara Obrtničke komore Zagreb izabrani su Rafaela Petrinić, predsjednica, Mara Karamatić, potpredsjednica te kao članovi: Nirvana Pišković, Gordana Munjaković, Ivanka Škrinjarić, Spomenka Fabijančić, Josip Čuvalo. U Ceh dimnjačara Obrtničke komore Zagreb izabrani su Željko Dorotić, predsjednik, Nenad Zrinski, potpredsjednik te kao članovi: Ivica Kovač, Krešimir Tomeković, Marko Tomešić, Stjepan Crljen.

231


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

U Ceh građevinskih djelatnosti Obrtničke komore Zagreb izabrani su Zlatko Prosinečki, predsjednik, Vjekoslav Terihaj, potpredsjednik te kao članovi: Goran Glavendekić, Zlatko Zagorac, Darko Antolković, Mario Tončić, Stjepan Mikuljan, Damir Mikulčić, Sendi Numan. U Ceh tradicijskih i umjetničkih obrta Obrtničke komore Zagreb izabrani su Goran Maretić, predsjednik, Jasenka Jančić, potpredsjednik te kao članovi: Miljenko Vuk, Vlado Čehulić, Neveka Radočaj, Milivoj Škledar, Zlatko Puntijar, Zvonko Vouk, Danijela Halužan Glumbić.

Modna revija Hollywood, Zagreb 2015.

U Ceh pogrebnih prijevoznika Obrtničke komore Zagreb izabrani su Renato Habulin, predsjednik, Zdravko Srdinić, potpredsjednik te kao članovi: Ivan Brekalo, Zoran Žic, Ratko Medenac, Branko Paurović, Zdravko Crnarić. Cehovi su se u promatranom razdoblju suočavali s nizom problema koji su bili slični kao i u onim prethodnim, poput crnog tržišta, nelegalne konkurencije, neadekvatne zakonske regulative i pravilnika, no pojedini su aktivno sudjelovali na raznim natjecanjima i ostvarivali značajne rezultate, ali i organizirali zapažene manifestacije. OKZ je 8. lipnja 2015. organizirao reviju ljepote pod naslovom Hollywood 60-e pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetništva i obrta u prostoru velike dvorane Matice hrvatskih obrtnika. Inicijator i glavna koordinatorica revije u ime Ceha frizera i kozmetičara OKZ-a, bila je Spomenka Krebsz. Frizeri iz Krškog na pozornicu su zajednički donijeli priču, koja se zvala Once a Upon a Time in Hollywood te oživjeli na sceni filmske zvijezde 60-ih godina prošlog stoljeća.657 Najdarovitiji učenici Škole za osobne usluge koji su sudjelovali u svim projektima škole i raznim natjecanjima; Viktorija Čerimi, Lucija Mejić i Ivan Madžar pokazali su svoje modele. Uz dva gotova modela nadahnuta 60-im godinama prošloga stoljeća frizeri Zagreba i Zagrebačke županije na sceni su prikazali i završno uređenje trećeg modela dok je Mia Buhin, pobjednica Zlatnog ruža 2015., radnica u kozmetičkom salonu Lotos, vlasnice Ivane Petrović prikazala završno šminkanje na sceni.658 Reviji su nazočili frizeri i kozmetičari te predstavnici frizerskih asocijacija iz zemalja EU-a: Italije, Njemačke, Belgije, Turske, Malte i Slovenije.659 Tada su nastupili: Frizerski studio Tanja, vlasnica Tanja Tušek, Frizerski studio Dejan, vlasnik Dejan Kocja, Frizerski studio Maja, vlasnica Maja Hodnik, ARTIST frizerski studio, vlasnica Erna Koligar, Frizerstvo Sara, vlasnica Sabina Pustišek, Frizerstvo Fr-Fru, vlasnica Martina Kocjan, Frizerski salon Hedvika, vlasnica Hedvika Koštomaj i Moško in žensko frizerstvo Bršec, vlasnica Magda Bršec. 658 Sudjelovali su:Lucija Brezovec, vlasnica frizerskog salona „Lucija“ iz Zagreba, Marijana Babić, vlasnica frizerskog salona „Marijana“ iz Zagreba, Sanja Ravenščak iz Jastrebarskog, vlasnica frizerskog salona „Petra“, Barbara Buretić iz Dugog Sela, vlasnica frizerskog salona „Art“, Ana Labudović, vlasnica frizerskog studija „AS“ iz Samobora, Hata Novalija iz Zagreba, vlasnica frizerskog salona „Cool“; Tea Matičević, direktorica frizerskog salona „Opium“, odnedavno vlasnica „najboljih škara na svijetu“ i Josip Križnjak, radnik u frizerskom salonu „Marcela“ iz Zagreba, vlasnice Jadranke Pezo. 657

Hrvatska frizerska reprezentacija u Seulu 2016.

659

232

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2015. godinu, Zagreb 2016.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Ekipa RH na Svjetskom prvenstvu frizera i kozmetičara, Pariz 2018.

Ceh proizvodnog obrta tijekom 2016. godine tražio je da se uputi prijedlog HOK-u za iniciranje promjene postojećih zakonskih propisa u dijelu provođenja ovrhe i granici odgovornosti obrtnika. U zakonske propise predloženo je uvođenje ograničenja provođenja ovrhe nad imovinom obrtnika koja je stečena nasljedstvom. Ceh trgovine je u tom razdoblju tražio da se Cehu trgovine Hrvatske obrtničke komore uputi prijedlog ukidanja obveze provođenja tečajai polaganja ispita iz higijenskog minimuma.Tijekom 2016. godine Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika protivio se povećanju PDV-a s 13% na 25% za ugostiteljske usluge te je inzistirao na što većem uvozu radne snage zbog toga što nema interesa za rad u ugostiteljskoj struci. Ceh prijevoznika uputio je 4. travnja 2016. dopis Gradu Zagrebu vezan uz proširenje popisa tradicijskih obrta za prijevozničke djelatnosti (primjerice, pogrebni prijevoz) u svrhu dobivanja potpora Grada Zagreba. Ujedno je upućen dopis Cehu prijevoznika HOK-a o pokretanju inicijative prema Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture za subvencije prijevoznicima pri nabavci novih vozila po principu staro za novo. Ceh cvjećara bio je usmjeren na niz domaćih i međunarodnih natjecanja kao i na unapređenje poslovanja. Ceh cvjećara tražio je da se uputi dopis Sekciji cvjećara pri Cehu uslužnog obrta i obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera HOK-a kako bi se utjecalo na pokušaj smanjenja i pojednostavljenja dokumentacije u poslovanju cvjećara.660 Krajem 2017. godine svoje cvjetne dizajnerske vještine usavršile su na radionici u belgijskom gradu Bruggeu cvjećarke Spomenka Fabijančić i Rafaela Petrinić koje su sudjelovale na seminaru/radionici Floral art installation Carousel. Pod vodstvom poznate cvjetne dizajnerice Natalije Zhizko i s grupom svjetskih cvjećara, radile su po dvanaest sati dnevno tijekom četiri dana na velikoj instalaciji.661 Članovi Ceha cvjećara su u 2017. godini Upravnom odboru OKZ-a uputili dopis s molbom da se organizira natjecanje cvjećara koje bi se bodovalo po pravilima 660 661

Svjetsko prvenstvo frizera i kozmetičara, Pariz 2018.

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb 2018. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb 2018.

233


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

92. Sastanak Upravnog odbora OKZ-a u Jastrebarskom 2015.

Florinta, a za mogućeg budućeg kandidata predstavnika Hrvatske na natjecanju europskih florista (Europa Cup 2020). Istaknut je i problem registracije cvjećara jer su neki cvjećari bili zavedeni kao trgovci, dok su neki pod uslužnim djelatnostima. Također je traženo da se napravi razlika između termina „cvjećar“ i „florist“. „Cvjećarima“ su se nazivale osobe koje su uzgajale i prodavale cvijeće na veletržnici, dok bi se termin „florist“ trebao koristiti za osobe koje se bave aranžiranjem cvijeća. Problem su bile i veletržnice cvijeća što je mučilo članice Ceha više od deset godina. Problem s veletržnicama je bio taj da fizičke osobe mogu kupovati na veletržnici po istoj cijeni po kojoj kupuju i registrirani cvjećari. Zbog toga se tražio i sastanak s veletrgovcima s pitanjem ulaska veletrgovca u program Artifex te pitanjem prostora veletržnica. Članovima ceha je v.d. tajnik Goran Čanković pružio informaciju o održanom sastanku u Robnim terminalima Zagreb kada je dogovoreno da će se dostaviti prijedlog za suzbijanje neregistriranog obavljanja djelatnosti RTZ-u, a što je i učinjeno dostavom prijedloga za uvođenje kartica za ulazak u prostor tržnice cvijeća. Ceh građevinskih djelatnosti tijekom 2016. godine upućivao je na problematiku rada na crno te su tražili da se definira rad na crno i nadležnosti za kontrolu i kažnjavanje rada na crno. Ceh je smatrao kako bi bilo potrebno inicirati promjene Zakona o porezu na dohodak kako bi se sitni građevinski radovi ponovno mogli priznati kao porezna olakšica pri podnošenju porezne prijave. Zatim je tražio pokretanje inicijative kojom bi kupovinu repromaterijala trebalo omogućiti samo onima s registriranom djelatnošću. Tim načinom bi samo registrirana osoba mogla kupiti i ugraditi repromaterijal te bi se tako moglo riješiti i pitanje rada na crno i nelojalne konkurencije koji predstavlja velik problem obrtnicima. Ujedno su tražili da se korištenje teretnih i gospodarskih vozila dopusti samo onima koji imaju registriranu djelatnost. Uputio je dopis prema Uredu za obrazovanje HOK-a kako bi se razmotrile mogućnosti uvođenja majstorskih ispita struke: fasader za klasične fasade, zidar fasader, fasader za

234


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

34. sjednica Upravnog odbora u Crikvenici 2018.

ETIX fasade, ispit za izradu obloga fasada, podopolagač, parketar te je za ispit stručne osposobljenosti molio uvođenje ispita za izolatera po vrstama izolacije. Ceh uslužnog obrta tijekom 2016. godine stavio je naglasak na problematiku rada na crno. Istaknuta je problematika statusa majstora, pogotovo obrtnika koji na temelju staža imaju status majstora, ali nemaju pismenu potvrdu o tome. Članovi ceha nisu se slagali s promjenom u postupku dobivanja licencije po kojoj majstor može dobiti licencu tek nakon što u prostor obavljanja njegova rada dođe inspekcija. Negativno mišljenje Inspektorata može u konačnici dovesti do toga da učenici nemaju gdje naukovati. Konstatiran je nedostatak postojanja radionica ili seminara na kojima bi se obrtnici mogli dodatno educirati ili prekvalificirati. Ceh tradicijskih i umjetničkih obrta i Muzej grada Zagreba održali su 21. veljače 2017. sastanak u vezi korištenja starih grbova i povijesnih obilježja obrtničkih cehova i gildi. Također se raspravljalo i o predstojećoj izložbi „Moda i odijevanje 60-ih“, na kojoj su mogli sudjelovati i obrtnici raznih struka, putem radionica i modnih revija.662 Ceh trgovine je početkom 2017. godine naglasio potrebu vraćanja digniteta trgovini kao struci i stavljanje trgovine na popis djelatnosti kojima su se dodjeljivale potpore. Zbog toga se molio OKZ da organizira sastanak predstavnika Ceha trgovine OKZ-a s Gradskim uredom za gospodarstvo, rad i poduzetništvo vezano uz inicijativu razrade kriterija kako bi se obiteljska obrtnička trgovina prepoznala kao tradicijska djelatnost te se kao takva uvrstila u pravilnik o kriterijima i načinu dodjele potpora kako bi mali trgovac obrtnik mogao sudjelovati u javnim natječajima kao korisnik potpora na nivou Grada, Županije i gradova u županiji.

662

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018.

235


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

18. sjednica Upravnog odbora OKZ-a 2017.

Članovi ceha sudjelovali su na 8. Konferenciji za male trgovce obrtnike, održanoj 19. rujna 2017. u organizaciji Suvremene trgovine i HOK-a, na temu „Vratimo gradu sadržaje i dušu – Aktualni izazovi i mogućnosti za obrtnike i trgovce“ s tri panela: Opstanak malih trgovaca i obrtnika u središtima gradova, Problemi kartičnog poslovanja i Utjecaj Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika tijekom 2017. godine podržao je inicijativu Udruženja ugostitelja Zagreb Hrvatskoj obrtničkoj komori vezano uz prijedlog da donese novu odluku o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. Članovi ceha ujedno su izrazili nezadovoljstvo zbog PDV-a od 25%. Ceh prijevoznika je tijekom 2017. godine izgubio dio članstva jer je bio formiran Ceh pogrebnih prijevoznika te su Renato Habulin i Ratko Medenec prestali obavljati funkciju članova Ceha prijevoznika. Umjesto njih izabrali su Željka Smolkovića i Antu Bolotina. Na temelju tadašnje nove EU Direktive o tehničkim pregledima vozila inzistiralo se na izmjeni Zakona o sigurnosti prometa na cestama, tj. da se podzakonskim aktom ukinu preventivni tehnički pregledi vozila i obveza homologacije novih i rabljenih vozila proizvedenih i kupljenih u EU-u. Ujedno je Ceh molio OKZ da angažira licenciranog prevoditelja koji bi preveo europski zakon kojim su se regulirala pravila pretovara vozila u Europi. Zakoni koji su regulirali pravila pretovara vozila u Europi i Hrvatskoj nisu bili jednaki i usuglašeni. Zbog toga je Ceh dokumentom koji bi sadržavao prijevod europskog zakona nastojao uputiti na razlike koje su postojale u Europi i Hrvatskoj te pokušao izmijeniti praksu u Hrvatskoj po kojoj su se, u slučaju pretovara, kažnjavali prijevoznici, no ne i oni koji su napravili pretovar. Članovi Ceha pogrebnih prijevoznika u 2017. godini raspravljali su o Nacrtu prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu koji je stupao na snagu 1.

236


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

34. sjednica UO-a OKZ-a u Crikvenici 2018.

siječnja 2018., čime su trebali prestati važiti drugi zakoni i propisi, a među njima i Zakon o pogrebničkoj djelatnosti. Također su raspravljali o radu pogrebničkih udruga poput udruge Posmrtne pripomoći. Postavljalo se pitanje može li udruga građana ove vrste zakonski osnivati trgovačka društva za obavljanje pogrebničke djelatnosti. Predloženo je da se poduzmu aktivnosti u cilju jedinstvenog postupanja prema stranim pogrebnim prijevoznicima, odnosno zaštiti od nezakonitog rada domaćih pogrebnih prijevoznika. Predstavnici HOK-a i OKZ-a kao članovi Internacionalnog tima Ceha frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore (HOK) sudjelovali su na Svjetskom prvenstvu frizera i kozmetičara u Seulu, 27. – 29. ožujka 2017. Hrvatski predstavnici osvojili su visoko 6. mjesto u timskoj modnoj kombiniranoj kategoriji u izradi dnevne i večernje frizure, što je najveći uspjeh hrvatske reprezentacije do sada (u timskim natjecanjima). Članovi Internacionalnog tima natjecali su se i samostalno u kategoriji vjenčane frizure za žene gdje su bili odlično plasirani. Kristijana Pižir iz Ivanić-Grada, koja je dvostruka državna prvakinja, osvojila je visoko 8. mjesto. Na svečanoj večeri dodijeljena su priznanja kao i priznanje Hall of Fame. Ove godine dodijeljeno je pet priznanja za ulazak u Dvoranu slavnih frizerske struke, a jedan od dobitnika je bio i predsjednik Ceha frizera i kozmetičara Ivica Zanetti. Članovima Ceha frizera i kozmetičara HOK-a Ivici Zanettiju i Martini Gregur ujedno su uručene medalje za njihove uspjehe u promoviranju frizerske struke i OMC-a u Hrvatskoj. Također, međunarodne sutkinje Martina Gregur iz Koprivnice i Lidija Štokić iz Zagreba nagrađene su za izvanredno suđenje te su i one dobile svoje medalje.663 Dana 6. ožujka 2018. održan je radni sastanak s predstavnicima Ceha proizvodnog obrta OKZ-a na kojem su teme bile smanjenje stope PDV-a za proizvodne 663

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2016. godinu, Zagreb, ožujak 2017.

237


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

obrte, pokretanje inicijative da se na repromaterijal i strojeve uopće ne plaća PDV, podizanje praga za plaćanje PDV-a po načelu blagajne, prijedlozi da se nenaplaćeni računi mogu priložiti kao sredstvo plaćanja poreza i doprinosa te drugih obveza poduzetnika, kao i smanjivanje nameta na male poduzetnike.664 Na sjednici Ceha frizera i kozmetičara 3. listopada 2018. raspravljalo se o problemu velikog broja frizera na Zavodu za zapošljavanje, o radu na crno kod neprijavljenih salona. Hrvatski predstavnici na Svjetskom prvenstvu frizera i kozmetičara OMC World Championship, održanom u Parizu, ostvarili su izniman uspjeh, a posebno Renata Šviglin iz OKZ-a koja je osvojila broncu. Na Svjetskom prvenstvu frizera i kozmetičara koje se održavalo u Parizu od 8. do 10. rujna 2018. sudjelovali su i predstavnici Obrtničke komore Zagreb. Najbolji rezultat imala je Matea Mesić iz Velike Gorice koja je osvojila brončanu medalju u kategoriji „prestige bridal style“. U toj kategoriji natjecalo se više od 40 natjecatelja i natjecateljica pa se radilo o iznimnom rezultatu. Te su godine, uz Lidiju Štokić, prvi put kao stručni žiri na natjecanju sudjelovale Amela Pejković i Antonija Tretinjak. Kao potvrda uspjeha, na završnoj svečanosti Ivici Zanettiju, članu Skupštine i Ceha frizera i kozmetičara Obrtničke komore Zagreb, uručena je zlatna medalja za izniman doprinos u promociji struke. Udruženje ugostitelja Zagreb organiziralo je jednu od najvažnijih manifestacija struke pod nazivom Forum zagrebačkih ugostitelja 2018. koja se održala 6. studenoga 2018. u hotelu Esplanade. Središnja tema bila je porezno opterećenje poslovanja, visok trošak isplate neto plaća i nedostatak kvalitetne radne snage. U okviru manifestacije održana je konferencija za medije, uspješnim zagrebačkim ugostiteljima dodijeljena su priznanja za kvalitetu, a održana je i gastronomska prezentacija zagrebačkih restorana i Festival slastica s velikim brojem uzvanika i gostiju iz javnog, kulturnog i gospodarskog života Zagreba. Na njemu su sudjelovali članovi OKZ-a.665 Uvođenjem GDPR-a (Opća uredba o zaštiti podataka) 2018. godine, za područje informatike pojavili su se znatni problemi. Tada je radna grupa HOK-a i OKZ-a radila na izradi prijedloga pravilnika i drugih akata vezanih uz GDPR te su svi obrtnici mogli zatražiti ogledne primjerke navedenih akata kako bi izradili potrebnu dokumentaciju za svoje obrte. Članovi Ceha uslužnog obrta OKZ-a donijeli su na 4. sjednici Ceha zaključak da će se predsjedništvu OKZ-a uputiti prijedlog da svi cehovi daju svoja mišljenja o podacima koje je nužno prikupljati za obavljanje njihove djelatnosti od stranaka, ali da i komorski ured na temelju prikupljenih podataka napravi smjernice za prikupljanje podataka za svaku djelatnost. Za Ceh uslužnih djelatnosti rad na crno predstavljao je veliki 664 665

238

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

problem, posebno problem objava rada na crno na internetskim stranicama, društvenim mrežama te je, prema prijedlogu ceha, jedini pravi put da se stane na kraj radu na crno zatvaranje pristupa veleprodaji, kao što je to u drugim europskim zemljama. Nedostajalo je i stručne radne snage zbog njezina odljeva u inozemstvo kao posljedica otvaranja tržišta rada Europske unije. Ceh za taksi usluge promicao je i štitio interese svojih članova i struke, raspravljao o aktualnostima i problemima, suzbijao nelegalno obavljanje taksi prijevoza u Gradu Zagrebu te u skladu s time inicirao sastanke sa svim nadležnima za provođenje nadzora, poticao je i inzistirao na stručnoj kvalificiranosti i kontinuiranoj izobrazbi članova s ciljem održavanja kvalitete i podizanja standarda. Najveći problem te struke bilo je nezakonito obavljanje taksi prijevoza u Gradu Zagrebu i u svrhu suzbijanja takve djelatnosti bila je potrebna suradnja svih nadležnih institucija u svrhu uspostave i zaštite zakonitosti.666 I odbori su aktivno radili na svojim područjima. Na temelju članka 28 Statuta Obrtničke komore Zagreb, Upravni odbor Obrtničke komore Zagreb na 1. Sjednici održanoj 22. travnja 2015. godine donio je odluku kojom su imenovani članovi odbora i komisije OKZ-a. U Odbor za gospodarstvo, sajmove i međunarodnu suradnju Obrtničke komore Zagreb izabrani su Ivica Zanetti, predsjednik, te članovi: Radovan Šafarić, Vjekoslav Terihaj, Vlado Mikulčić i Damir Čolig. U Odbor za strukovnu izobrazbu Obrtničke komore Zagreb izabrani su: Spomenka Krebsz, predsjednica, te članovi Miljenko Vuk, Martina Dumančić, Ivan Leščić i ZdenkoSkledar. U Odbor za informiranje i promidžbu Obrtničke komore Zagreb izabrani su: Marijo Miletić, predsjednik, te članovi: Miljenko Milanović, Vlado Odribožić, Mladen Kramar, Miroslav Čihak. U Odbor za financije i proračun Obrtničke komore Zagreb izabrani su: Zlatko Puntijar, predsjednik, te kao članovi Branko Stričak, Damir Židanić. U Odbor za statut i razvoj jedinstvenog komorskog sustava Obrtničke komore Zagreb izabrani su Miroslav Čihak, predsjednik, te kao članovi: Damir Banovec, Vlado Crkvenac, Marija Subota, Roman Šušković. U Komisiju za dodjelu priznanja Obrtničke komore Zagreb izabrani su Mirza Šabić, predsjednik, te kao članovi Marko Cesar, MarijanIvaković, Darko Židak, Miroslav Grubeša.

666

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2018. godinu, Zagreb 2019.

239


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Nakon izbora došlo je do nekih promjena u odborima. Dana 18. svibnja 2015. Miljenko Milanović imenovan je na mjesto potpredsjednika Odbora za informiranje i promidžbu. Također je Crkvenac imenovan je na mjesto potpredsjednika Odbora za statut i razvoj jedinstvenog komorskog sustava. Dana 21. svibnja 2015. Leščić je imenovan za potpredsjednika Odbora za strukovnu izobrazbu.667 Na temelju članka 28 Statuta Obrtničke komore Zagreb, Upravni odbor Obrtničke komore Zagreb na 1. sjednici održanoj 22. studenog 2018. godine donio je odluku o izboru članova u odborima i komisiji OKZ-a. U Odbor za gospodarstvo, sajmove i međunarodnu suradnju Obrtničke komore Zagreb izabrani su Zoran Brdar, predsjednik, te kao članovi: Damir Čolig, Željko Brodar, Tomislav Pudić, Vladimir Birek. U Odbor za strukovnu izobrazbu Obrtničke komore Zagreb izabrani su Spomenka Krebsz, predsjednica, te kao članovi: Ivan Leščić, Antonija Tretinjak, Zlatko Puntijar, Dragica Milić. U Odbor za informiranje i promidžbu Obrtničke komore Zagreb izabrani su Marijo Miletić, predsjednik te kao članovi: Darko Židak, Miljenko Milanović, Vlado Odribožić, Dijana Smoljo. U Odbor za financije i proračun Obrtničke komore Zagreb izabrani su Zlatko Puntijar, predsjednik te kao članovi Branko Stričak i Damir Marković. U Odbor za statut i razvoj jedinstvenog komorskog sustava Obrtničke komore Zagreb izabrani su Antun Trojnar, predsjednik te kao članovi: Spomenka Krebsz, Marija Subota, Ivan Leščić, Marko Cesar. U Komisiju za dodjelu priznanja Obrtničke komore Zagreb izabrani su Marko Cesar, predsjednik te kao članovi Mirza Šabić, Marina Hrastić, Darko Židak, Miroslav Grubeša. Komorski ured obavljao je i dalje stručne, administrativne, pomoćne i druge poslove, a bio je organiziran u pet ureda i jednu službu – Ured predsjednika Komore, Ured za gospodarski sustav, sajmove, tehnologiju i razvoj, Ured za pravne poslove, Ured za obrazovanje, Ured za organizaciju rada s udruženjima obrtnika, strukovnim – cehovskim grupama i informacijski sustav te Služba za opće, financijsko-računovodstvene i tehničke poslove. U Komorskom uredu je od 1995. do danas radilo niz pojedinaca koji su doprinosili funkcioniranju komorskog sustava. To su tajnici Mladen Vidošević, Mladen Azinović, Boris Trupec, Miran Šoić i Goran Čanković koji je još obavljao i poslove rukovoditelja za pravne poslove, poslovna tajnica Tamara Popović, rukovoditelji Ureda 667

240

Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu za 2015. godinu, Zagreb 2016.


Povijest Obrtničke komore Z agreb od 1995. d o 2020.

Strategija razvoja OKZ-a 2018.-2022.

za obrazovanje Rozalija Filipović Baljak i Iva Tušin, stručni suradnici Ureda za obrazovanje Kristna Hadaš, Martina Milaković, Anica Sindičić, Lorena Malogorski, Gordan Bezjak, Ivana Plantak i Nana Babić, rukovoditelj Ureda za gospodarstvo Cvitan Zeljko i Vjekoslava Hruška Legac, stručni suradnici Ureda za gospodarstvo Lidija Mesarić i Dražana Matanović, stručna suradnica za informacijski sustav Jasenak Švast, stručni suradnici za poslove informiranja Ljubica Novak i Antonija Horvat, stručni suradnici za informatičke poslove Emanuel Šarčević i Josip Grabušić, računopolagači Marica Majcan i Dušanka Trkulja Dragun, administrator za obavljanje ekonomsko-tehničkih, financijskih

241


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

i ostalih poslova Darija Čukelj, referentica za ekonomske, tehničke i financijske poslove Ružica Knapić, voditelj Kluba za zapošljavanje Krunoslav Knežević, stručna suradnica Ana Kuk te spremačice Ankica Rašić i Kata Čunko. Aktivnosti cehova, odbora i komisija te komorskog ureda pridonosili su kvalitetnom radu Obrtničke komore Zagreb, ali su i unapređivali obrtničku djelatnost. Uključivanjem velikog broja obrtnika u njihov rad potaknuta je snažnija djelatnost komorskog sustava što predstavlja snagu OKZ-a u budućem razvoju. Gledajući u budućnost, OKZ je tijekom 2018. godine donio Strategiju razvoja od 2018. do 2022. godine. Ona je donosila smjernice za upravljanje i vođenje komorskog sustava, a predstavlja smjer djelovanja izgrađen od strateških ciljeva više i niže razine te konkretnih mjera kojima je opisana njihova realizacija. Nastajanje Strategije je plod sinergije najboljih praksi i dosega suvremene, menadžerske koncepcije s jedne strane, i iskustvenih, realnih spoznaja i potreba obrtništva s druge strane. U njezinoj izradi sudjelovali su eksperti za strateško planiranje te članovi upravnih tijela OKZ-a, stručna služba te predstavnici obrtnika. Strategija je uzela u obzir sve parametre koji utječu na razvoj obrta, a posebno suradnju s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom koje su svoji aktivnostima godinama pomagale obrtništvo i obrazovanje za obrtnička zanimanja.668 U njoj su istaknuta tri strateška područja s glavnim strateškim prioritetima. Prvi je prioritet podizanja kvalitete usluga koje su se nudile članovima i ulaganje važnijih napora u uključivanje novih članova u djelovanje komore. Drugi je prioritet bio kreiranje poticajnog zakonodavnog i institucionalnog okvira koji je trebao omogućiti razvoj obrtništva. Treći je prioritet bio vraćanje ugleda obrtničkih zanimanja u široj javnosti.669 Kako je naglašeno u Strategiji, ona mora „dati pogled na sutrašnjicu komore; ili, preciznije rečeno, sutrašnjica komore treba biti objašnjena i interpretirana strategijom: konstruiranom poželjnom slikom budućnosti, osnovnim strateškim usmjerenjima i drugim strateškim akcijama kojima se može dosegnuti.“670 U toj sutrašnjici, OKZ treba, koristeći svoju tradiciju, iskustvo svojih obrtnika, suvremene načine komunikacije sa širom javnošću, promicati obrtničku djelatnost i konstantno upućivati na snažniju poziciju obrtništva u ukupnom gospodarskom sustavu Republike Hrvatske. Samo na takve načine će izazovi koji se javljaju na tržištu biti lakše prebrođeni, a obrtnici će postati nezaobilazan faktor u gospodarskom razvoju.

„Poštujući tradiciju, oslanjajući se na kvalitetu – stvaramo zajedno“, Obrtnički list, ožujak/travanj 2018., br. 229/230, str. 15. 669 Strategija razvoja Strateški plan (2018. – 2022.), Obrtnička komora Zagreb, ožujak 2018. 670 Isto, str. 10. 668

242


SPORTSKE AKTIVNOSTI OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB Udruženja obrtnika u okviru OKZ-a imaju zasebne sportske aktivnosti kroz razne sportske klubove ili kroz neke druge aktivnosti, no tek od 2008. godine započinje intenzivno zajedničko nastupanje obrtnika u okviru OKZ-a. Naime, Upravni odbor HOK-a, u lipnju 2007. godine podržava inicijativu o organizaciji Obrtničkih sportskih igara (OSI) koje od tada postaju tradicionalna sportska manifestacija usmjerena prema sportskim natjecanjima i druženju između obrtnika. Tada se i većina područnih obrtničkih komora odazvala na inicijativu za sudjelovanjem na OSI-ju pa je odlučeno da se te prve sportske igre u organizaciji Hrvatske obrtničke komore održe krajem svibnja 2008. godine u Trogiru. Začetak tih igara bio je 2005. godine kada su se samoinicijativno obrtnici Požeško-slavonske, Istarske i Vukovarsko-srijemske županije prvi put okupili u Umagu na natjecanjima u nogometu, kuglanju, tenisu, stolnom tenisu i drugim disciplinama. Nakon toga, sportsko druženje 2006. nastavili su u Vukovaru, a 2007. u toplicama Sveti Martin u Međimurskoj županiji. Tada su se priključili i obrtnici Krapinsko-zagorske županije.671

Prve obrtničke sportske igre 2008.

Prve OSI održane su od 29. svibnja do 1. lipnja 2008. u hotelu Medena u Trogiru. Prije toga je Upravni odbor HOK na sjednici održanoj 18. ožujka zaključio kako će sufinancirati svaku područnu komoru s 270 kn po sudioniku, a najviše 40 sudionika po komori.672 Na taj način su stimulirani obrtnici za sudjelovanje u tim aktivnostima. Organizacijski odbor OSI-ja, na čelu s predsjednikom Ivanom Klarićem, zauzeo je stav da osim samih obrtnika, natjecatelji mogu biti i djelatnici kod obrtnika, no preporuka je komorama bila da većinu čine sami obrtnici. Moto prvih igara bio je: „Važno je sudjelovati – ionako će pobijediti najbolji!“. Na radnom sastanku održanom 17. ožujka, Organizacijski odbor OSI donio je satnice natjecanja po pojedinim sportovima pa su se natjecanja trebala odvijati u malom nogometu (samo za muškarce), potezanju užeta (6 muškaraca + 3 žene), kuglanju (ekipno za muškarce i žene), pikadu (žene), stolni tenis (pojedinačno za muškarce i žene) i tenisu (pojedinačno za muškarce i žene).673 Prve OSI otvorio je potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec. Na natjecanju je bilo oko 500 sudionika gotovo iz svih krajeva Hrvatske iz 12 POK-ova.674 Na kraju je ukupni pobjednika bio OK-a Međimurske županije. OKZ je osvojio peto mjesto. Osvojeno je 1. mjesto u https://www.hok.hr/press/novosti/novi_projekt_hrvatske_obrtnicke_komore_obrtnicke_sportske_igre 672 https://www.hok.hr/press/novosti/prijavite_se_za_obrtnicke_sportske_igre 673 https://www.hok.hr/press/novosti/prijavite_se_za_obrtnicke_sportske_igre 674 https://www.hok.hr/press/objave_za_medije/potpredsjednik_vlade_rh_polancec_otvorio_prve_ obrtnicke_sportske_igre 671

243


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

malom nogometu s ekipom koja je bila sastavljena od obrtnika – prijevoznika iz Udruženja prijevoznika Zagreb te 3. mjesto u kuglanju koje su osvojile kuglašice iz UOGZ-a. OKZ tada nije nastupao u svim disciplinama.675

Druge sportske igre, 2009.

S Drugih sportskih igara, 2009.

U hotelskom naselju Solaris 14. – 17. svibnja 2009. održane su 2. OSI i to pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Prema Odluci Upravnog odbora HOK-a s 20. sjednice, održane 26. ožujka 2009., i dalje su se sufinancirali troškovi POK-a za najviše 40 sudionika, u iznosu od 320 kn po osobi. Natjecanja su se odvijala u malom nogometu, tenisu, stolnom tenisu, kuglanju, potezanju užeta i pikadu.676 Te su godine igre okupile više od 600 sudionika iz svih POK-ova.677 Te je godine ukupni pobjednik igara bila Obrtnička komora Zagreb. Osvojene su medalje dva srebra u ekipnom natjecanju u kuglanju za žene (Dorotea Vuk, Marija Subota, Anamarija Frančić, Marija Kovačić i Tamara Vuk) i muškarce (Robert Gajić, Vladimir Gašpert, Stjepan Pongrac, Miljenko Vuk i Vlado Crkvenac), u tenisu za žene (Ljubica Mamić, zlato), stolnom tenisu (Luka Slemenšek, bronca) i zlato u malom nogometu. Tako je prijelazni pehar OK-a Međimurske županije dodijelio OKZ-u.678 Treće sportske igre održane su 20. – 23. svibnja 2010., u hotelskom naselju Solaris kraj Šibenika.679 Prema Odluci Upravnog odbora HOK-a, Hrvatska obrtnička komora sufinancirala je i dalje područnim obrtničkim komorama troškove za najviše 30 sudionika, u iznosu od 600kn po osobi ili 2 pansiona u Solarisu. U broj od trideset (30) sudionika 3. obrtničkih sportskih igara koje je sufinancirao HOK ubrajali su se obrtnici koji su podmirili sve svoje obveze prema komorskom sustavu i njihovi radnici i zaposlenici komorskog sustava HOK-a. Organizacijski odbor odlučio je da će se za svaki sport uvesti stručna komisija koja će se sastojati od dva kapetana suprotstavljenih momčadi, voditelja sporta i suca. Komisija će na licu mjesta, u dvojbenim situacijama, donositi sud. Pored toga je na polufinalnim i finalnim utakmicama tenisa sudio sudac te su pikado igrali žene i muškarci. Pravo nastupa na 3. OSI-ju imali su, pored obrtnika, radnika kod obrtnika, djelatnika komorskog sustava i članovi uže obitelji obrtnika koji rade u obiteljskom obrtu.680U Solarisu se te godine okupilo oko 680 natjecatelja iz cijele Hrvatske što je bilo još jedno povećanje broja natjecatelja. Drugu godinu zaredom ukupni pobjednici su bili natjecatelji iz OKZ-a. U kuglanju za muškarce ostvareno je srebro (Robert Gajić, Miljenko Vuk, Ivica Kulfa i Stjepan Pongrac), u tenisu za žene zlato i srebro (Ljubica Mamić i Ana Jakopović), stolnom tenisu za žene bronca (Aleksandra Žuljević), malom nogometu bronca (Franz Letica, Marko Lerinc, Josip Stipanović, Tomislav Fabijančić, Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu Obrtničke komore Zagreb za 2010. godinu, lipanj 2009. https://www.hok.hr/press/novosti/2_obrtnicke_sportske_igre_u_solarisu 677 https://www.hok.hr/press/objave_za_medije/otvorene_druge_obrtnicke_sportske_igre 678 https://www.hok.hr/press/objave_za_medije/obrtnicka_komora_zagreb_ukupni_pobjednik_2_ obrtnickih_sportskih_igara 679 https://www.hok.hr/kalendar_hok_a/3_obrtnicke_sportske_igre 680 https://www.hok.hr/press/novosti/sudjelujte_na_3_obrtnickim_sportskim_igrama 675 676

244


Sp ortske aktivnosti Obrtničke komore Z agreb

Marko Golubić, Branimir Golubić, Marin Golubić i Tomislav Pavičić), pikadu srebro (Matej Bojanić, Ana Letica i Ivanka Golubić).681 Na temelju prethodnih uspjeha na Obrtničkim sportskim igrama i potrebom za još boljom organizacijom, održana je Osnivačka skupština Sportskog društva Obrtničke komore Zagreb, 13. listopada 2010. godine, na inicijativu predsjednika OKZ-a Ivana Obada i Odbora za sport OKZ-a. Sjednici su prisustvovali sljedeći članovi: Antun Trojnar, Marija Subota, Stjepan Slemenšek, Zdravko Bubnić, Ljerka Štimac, Franz Letica, Vladimir Gašpert, Damir Marković, Tamara Vuk, Milena Kunčić, Renato Bočak i Miljenko Vuk. Za predsjednika je bio izabran Antun Trojnar, za dopredsjednika Miljenko Vuk, za članove predsjedništva: Antun Trojnar, Zdravko Bubnić, Stjepan Slemenšek, Miljenko Vuk i Marija Subota, za tajnika Franz Letica, za blagajnika Ljerka Štimac, za Nadzorni odbor: Renato Bočak, Damir Marković i Robert Gajić, za Sud časti: TamaraVuk, Marija Subota i Damir Marković.682 Na Osnivačkoj skupštini donijeto je niz važnih zaključaka:

Treće Obrtničke sportske igre, 2010.

– poticati bavljenje sportom obrtnika, njihovih djelatnika i članova obitelji – uključivati što veći broja obrtnika u rad Društva – primjenjivati suvremena dostignuća i metode sportskog rada za povećanje efikasnosti rada obrtnika – stručno usavršavati sportaše obrtnike – ostvariti suradnju sa sportskim udrugama i klubovima obrtnika – nastupiti na Obrtničkim sportskim igrama – nastupiti na raznim sportskim natjecanjima i susretima obrtnika. SD OKZ djeluje na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Osim članova klubova osnivača SD OKZ-a članovi su mogli biti svi obrtnici sportaši, njihovi djelatnici i članovi uže obitelji.683 Predsjednik kluba bio je Miljenko Vuk. Četvrte OSI održane su 19. – 22. svibnja 2011. godine u hotelskom turističkom naselju Solaris pokraj Šibenika. Odlukom Upravnog odbora HOK-a, Komora je sufinancirala područne obrtničke komore čiji su obrtnici sudjelovali na 4. OSI-ju u iznosu od 600 kuna po sudioniku igara.684 Te je godine sudjelovalo 720 obrtnika sportaša, najviše do tada.685 Ukupni pobjednik tih igara bio je OK Splitsko-dalmatinske županije dok je OKZ bio drugi.686 Treće mjesto osvojila je Aleksandra Žuljević u stolnom tenisu za žene, drugo mjesto Ljubica Mamić u http://www.obrtnici-zagreb.hr/novosti/3-obrtnicke-igre-2010-rezultati Arhiv OKZ-a, Zapisnik s osnivačke skupštine Sportskog društva Obrtničke komore Zagreb, 13. 10. 2010. 683 Arhiv OKZ-a, Osnivanje Sportskog društva Obrtničke komore Zagreb, 19. 11. 2010. 684 https://www.hok.hr/press/novosti/4_obrtnicke_sportske_igre_osi 685 https://www.hok.hr/press/novosti/na_4_obrtnickim_sportskim_igrama_preko_700_sudionika 686 „Splitsko-dalmatinska županija pobjednik“, Obrtničke novine, svibanj 2011., br. 131, str. 20. 681 682

Osnivanje Sportskog društva OKZ, 2010.

245


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

tenisu za žene, drugo mjesto u kuglanju za žene osvojile su: Tamara Vuk, Kata Romić, Elizabeta Štajdohar, Marija Subota, Dorotea Vuk, Ljerka Štimac, drugo mjesto u kuglanju za muškarce: Robert Gajić, Vladimir Gašpert, Stjepan Pongrac, Željko Kulfa, Ivica Kulfa i Karlo Vuk te prvo mjesto u nogometu: Franz Letica, Marko Lerinc, Josip Stipanović, Muho Halilović, Marko Golubić, Ivan Jakelić, Ivan Krpan,Tomislav Jurjević, Nevenko Buhin, Zdravko Bubnić, Branimir Golubić, Antun Trojnar i, naravno, Toni Brekalo.Te si igre bile obilježene i prometnom nesrećom u kojoj je stradalo nekoliko obrtnika OKZ-a pa je u pitanje bio doveden i nastup cijele ekipe. No nakon ispravno donesene odluke o natjecanju ekipa je ostvarila izniman rezultat.687

Logo Sportskog društva OKZ-a.

Sportsko društvo Obrtničke komore Zagreb nakon toga je nastupilo i na 9. susretu dužnosnika Krapinsko-zagorske županije koje se održalo 3. lipnja u Gornjoj Stubici. Na tim susretima osvojeno je drugo mjesto u potezanju konopa i prvo mjesto u pikadu. U ostalim sportovima, ekipe u nogometu i streljaštvu su došle do četvrtfinala.688 Pete sportske igre održane su 10. – 13. svibnja 2012. ponovno u hotelskom turističkom naselju Solaris pokraj Šibenika. Od novih disciplina uveden je belot, a svaki OK imao je pravo na jedan par. Pobjednici u toj disciplini dobivali su nagrade, ali se natjecanja nisu ubrajala u sveukupni rezultat i nisu imala utjecaja na završni plasman. Igralo se kartama „mađaricama“. Pravo nastupa (sudjelovanja) na natjecanjima imali su obrtnici koji su izmirili svoje obveze prema komorskom sustavu, zaposlenici komorskog sustava Hrvatske obrtničke komore, zaposlenici kod obrtnika, članovi uže obitelji (definirano prema Zakonu o obrtu) i umirovljeni obrtnici.689 Na natjecanju je sudjelovalo oko 600 obrtnika, nešto manje nego godinu prije. Zanimljivost ovih igara bilo je organiziranje milenijske fotografije HOK-a u povodu 160 godina Hrvatske obrtničke komore, koju je napravio fotograf Šime Strikoman.690 Oko 600 sudionika 5. obrtničkih sportskih igara (OSI) 12. svibnja u 9 sati oblikovalo je na poluotočiću između hotela Ivan i hotela Andrija hotelskog naselja Solaris kraj Šibenika znak Hrvatske obrtničke komore (HOK) i brojku 160 – kako bi bila snimljena milenijska fotografija.691 Ukupni pobjednik igara ponovno je bio OKZ. U tenisu za žene osvojeno je zlato (Matea Zavalić), stolnom tenisu za mušakrce zlato (Tomislav Ciban), u kuglanju ekipno za muškarce zlato (Vladimir Galjanić, Robert Gajić, Ivica Kulfa, Stjepan Pongrac, Željko Kulfa, Matej Gajić Bukljaš), kuglanju ekipno za žene zlato (Beto Štajdohar, Dorotea Vuk, Kata Romić, Tamara Vuk, Nada Galjanić i Marija Subota), malom Arhiv OKZ-a, Izvještaj o 4. Obrtničkim sportskim igrama, 14. 6. 2011. Arhiv OKZ-a, Izvještaj o 4. Obrtničkim sportskim igrama, 14. 6. 2011. 689 https://www.hok.hr/press/novosti/uskoro_5_obrtnicke_sportske_igre 690 https://www.hok.hr/press/objave_za_medije/na_5_obrtnickim_sportskim_igrama_u_solarisu_snima_se_milenijska_fotografija_hok_a 691 https://www.hok.hr/press/objave_za_medije/snimljena_milenijska_fotografija_hok_a 687 688

246


Sp ortske aktivnosti Obrtničke komore Z agreb

nogometu zlato (Antun Trojnar, Franz Letica, Ivan Ganjko, Branimir Golubović, Josip Stipanović, Ivan Jakelić, Ivan Krpan, Branimir Marić i Muho Halilović).692 Šeste OSI održane su 16. – 19. svibnja 2013. godine, prvi put u hoteluVespera u Malom Lošinju, pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. Ive Josipovića. Te je godine sudjelovalo gotovo 700 natjecatelja.693Obrtnici su se natjecali u šest natjecateljskih sportskih disciplina i to mali nogomet (muškarci), tenis (pojedinačno muškarci i žene), stolni tenis (pojedinačno muškarci i žene), kuglanje (ekipno muškarci i žene), potezanje užeta (ekipu čine 6 muškarca i 3 žene) pikado (ekipu čine 2 žene i 1 muškarac) i odbojka na pijesku (eksperimentalno).694 Na tom je natjecanju ukupni pobjednik bio OK Splitsko-dalmatinske županije, dok je OKZ bio drugi. Zlato je osvojeno u malom nogometu (Tomislav Kuna, Đani Likar, Kristijan Relja, Željko Legac, Fran Golubić, Mario Čičak, Ivan Subota, Franz Letica, Zoran Brdar, Ivica Zaneti.695U tenisu za žene treće mjesto osvojila je Lidija Plečaš, u pikadu treće mjesto osvojili su Dijana Smoljo, Ana Letica, Dubravko Španiček, u kuglanju treće mjesto osvojila je muška ekipa u sastavu: Robert Gajić, Željko Kulfa, Ivica Kulfa, Vladimir Galjanić, Miljenko Vuk i Karlo Vuk, u tenisu za muškarce drugo mjesto osvojio je Mario Pezelj.696 Te je godine SD OKZ bio je organizator 58. Prvenstva obrtničkih kuglačkih klubova koje je održano u Malom Lošinju od 19. do 22. rujna. U suradnji s Obrtničkom komorom Zagreb oformljen je i Organizacijski odbor u kojem su bili Ivan Obad – predsjednik, Vlado Crkvenac – potpredsjednik, Marija Subota – potpredsjednica, Miljenko Vuk – potpredsjednik, Antun Trojnar – tajnik, Ljerka Štimac – blagajnica, Vlado Mikulčić – član, Zdravko Bubnić – član, Stjepan Valjak – član, Miro Čihak – član i Robert Gajić – član. Još tijekom lipnja, kolovoza i rujna pristupilo se animiranju klubova za dolazak na Prvenstvo što je rezultiralo dolaskom 7 ženskih i 10 muških ekipa. Na Prvenstvu su nastupili sljedeći klubovi: Žene: Zanatlija Zagreb, Obrtnik Slavonski Brod, Nada Karlovac, Mali Lošinj, Obrtnik Đakovo, OK Splitsko-dalmatinska, SD OKZ Muški: Obrtnik Zagreb, Zanatlija Zagreb, Zanatlija Sisak, OK Primorsko-goranska, UO Sesvete, Nada Karlovac, Zanatlija Čakovec, OK Krapinsko-zagorska, SD OKZ, Torbar Zagreb Nenad Klapčić, „Obrtnička komora Zagreb pobjednik“, Obrtničke novine, svibanj – lipanj 2012., br. 142-143, str. 8 693 https://www.hok.hr/press/novosti/dodite_na_6_obrtnicke_sportske_igre_u_mali_losinj 694 https://www.hok.hr/press/novosti/od_2008_vise_od_4000_obrtnika_sudjelovalo_na_obrtnickim_sportskim_igrama 695 Nenad Klapčić, „Bakljadom završile kišom započete igre“, Obrtničke novine, svibanj 2013., br. 149, str. 9. 696 Arhiv OKZ-a, Izvještaj o radu SD OKZ-a 2013. 692

247


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Kategorije su bile ekipno narodnim načinom 8 sudionika x 5 hitaca u dva dana, natjecanje parova 2 x 60 hitaca i natjecanje pojedinca 120 hitaca. Pobjednik u ekipnom ženskom dijelu bila je ekipa Obrtnik Slavonski Brod s 559 srušenih čunjeva isto kao i drugoplasirani Obrtnik iz Malog Lošinja, ali zbog manje promašenih hitaca. Treće mjesto osvojio je Obrtnik Đakovo s 476 srušenih čunjeva. U muškom ekipnom natjecanju pobjednik je Zanatlija Sisak s 883 srušena čunja, druga je ekipa organizatora SD OKZ-a s 839 srušena čunja i treća Udruženje Obrtnika Sesvete sa 779 srušenih čunjeva. Kategoriju parovi žene osvojila je ekipa Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije u sastavu Tamara Sinković i Andrijana Hršak s 562 srušena čunja, drugo mjesto Obrtnik Slavonski Brod, Kata Matanić i Gordana Perić s 533 srušena čunja i treće Obrtnik Mali Lošinj Danijela Dumenčić i Nataša Opačak s 513 srušenih čunjeva. Muške parove osvojila je ekipa Zanatlije Sisak u sastavu Miroslav Mirnić i Branko Crnogorac s 561 srušenim čunjem, druga je bila ekipa Zanatlije Čakovec, Ivan Vukoja i Damir Grašić s 556 srušena čunja i treća OK Krapinsko-zagorske županije Filip i Robert Sedlar s 550 srušenih čunjeva. Pojedinačno žene osvojila je Andrijana Hršak iz OK Krapinsko-zagorske županije s 507 čunjeva, druga je Sanja Antolić iz ekipe organizatora SD OKZ-a s 505 srušena čunja i treća Ana Mari Manev iz OKK-a Nada Karlovac. Kategoriju pojedinačno muški osvojio je Franjo Gosarić iz Zanatlije Čakovec s 559 srušenih čunjeva, drugi je Karlo Milinković iz SD OKZ-a s 543 srušena čunja i treći Ante Marić iz Primorsko-goranske županije s 543 srušena čunja, ali lošijim čišćenjem od drugoplasiranog. Prvenstvo je održano pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke komore, Obrtničke komore Zagreb, Udruženja obrtnika grada Zagreba i Udruženja trgovaca Zagreba. Medijski pokrovitelj bio je Večernji list, a prvenstvo je podržala i Zagrebačka banka, Allianz te niz malih zagrebačkih obrtnika koji su podržali ovo okupljanje obrtnika sportaša. Na Prvenstvu je organizirana i tombola gdje su nagrade donirali najvećim dijelom Sekcija kožne galanterije pri Udruženju obrtnika grada Zagreba te ostali zagrebački obrtnici. Kao priznanje za dobru organizaciju prvenstva svi sudionici Sportskog društva Obrtničke komore Zagreb i OKK-a Torbar dobili su organizaciju dva sljedeća prvenstva.697 Sedme OSI održane su 15. – 18. svibnja 2014. u Malom Lošinju, a sudionici su nastupili u malom nogometu, tenisu, stolnom tenisu, kuglanju, potezanju užeta, pikadu i odbojci na pijesku.698 Na njima je sudjelovalo oko 400 obrtnika, a na kraju je ukupni pobjednik bio OKZ. U odbojci na pijesku osvojena je bronca (Dorotea Vuk, Sanja Antolić, Mario Čiča, Vladimir Galjanić i voditelj Vladimir Galjanić), u tenisu za muškarce srebro (Mario Pezelj), tenisu za žene zlato 697 698

248

Arhiv OKZ-a, Izvještaj o radu SD OKZ-a 2013. https://www.hok.hr/press/novosti/7_obrtnicke_sportske_igre_u_malom_losinju


Sp ortske aktivnosti Obrtničke komore Z agreb

(Jelena Španiček), stolnom tenisu za muškarce zlato (Tomislav Ciban), pikado ekipno srebro (Dijana Smoljo, Jelena Španiček, Dubravko Španiček), kuglanje muški ekipno zlato (Robert Gajić, Željko Kulfa, Ivica Kulfa,Vladimir Galjanić, Miljenko Vuk i Stjepan Pongrac, voditelji: Robert Gajić i Miljenko Vuk), kuglanje žene ekipno zlato (DoroteaVuk, Marija Subota, Nada Galjanić, Dijana Smoljo, Elizabeta Štajdohar, Sanja Antolić i Andreya Alpeza) te mali nogomet zlato (Tomislav Kuna, Darko Horvat, Marko Horvat, Đani Likar, Mario Čiča, Legac Željko, Zoran Brdar, Antun Trojnar, Danijel Beronja, Jasmin Ičanović, Tomislav Jurjević i trener Kristijan Relja te voditelj Darko Horvat).699 Osme OSI održane su 14. – 17. svibnja 2015. godine u hoteluVespera u Malom Lošinju. Te su se godine natjecatelji mogli natjecati u osam sportskih disciplina – malom nogometu, tenisu, stolnom tenisu, kuglanju, potezanju užeta, pikadu, odbojci na pijesku i uličnoj košarci.700 Ukupni pobjednik s najviše osvojenih bodova bila je Obrtnička komora Zagreb. Srebro je osvojeno u uličnoj košarci i odbojci na pijesku, bronca i srebro u tenisu za žene (Jelena Španiček i Vjekoslava Mihajlović), bronca u stolnom tenisu za muškarce (Tomislav Ciban) i stolnom tenisu za žene (Aleksandra Žuljević), zlato u pikadu, srebro u kuglanju muškarci ekipno te srebro u malom nogometu.701 Devete OSI održane su 12. – 15. svibnja 2016. u hotelu Sol Aurora Umag, a sudjelovalo je oko 600 obrtnika u sedam sportskih disciplina – malom nogometu, tenisu, stolnom tenisu, kuglanju, potezanju užeta, pikadu i odbojci na pijesku.702 I te je godine OKZ bio ukupni pobjednik. Zlato je osvojeno u kuglanju za muškarce (Robert Gajić, Stjepan Pongrac, Željko Kulfa, Ivica Kulfa i Vladimir Galjanić), zlato u malom nogometu (Tomislav Kuna, Željko Legac, Đani Likar, Đemo Osmanović, Đemo Adilji, Kristijan Beronja, Marko Horvat, Ivan Subota, Nikola Golojuh, Mario Kuš i Mario Bukovac), srebro u kuglanju za žene (Sanja Antolić, Elizabeta Štajdohar, Kata Romić, Nada Galjanić, Dijana Smoljo i Marija Subota), srebro u stolnom tenisu za žene (Mirela Crnilo), srebro u pikadu (Andrea Alpeza, Dijana Smoljo i Dubravko Španiček), broncu u tenisu za muškarce (Mario Pezelj) i u tenisu za žene (Vjekoslava Mihajlović).703 Obrtnici kuglači SD OKZ-a zajedno s OKK-om Obrtnik Torbar nastupili su na 61. Prvenstvu obrtničkih kuglačkih klubova Republike Hrvatske 23 i 24. rujna 2016. u Umagu pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke komore. Organizator je bio Kuglački klub „Zanatlija“ Sisak. Ukupno najuspješnija ekipa bilo je SD S. T., „Zlato Obrtničkoj komori Zagreb“, Obrtničke novine, srpanj 2014., br. 154, str. 18.; Arhiv OKZ-a. Izvještaj o 7. obrtničkim igrama, 2014. 700 https://www.hok.hr/press/objave_za_medije/poziv_medijima_8_obrtnicke_sportske_igre_od_14_ do_17_svibnja_u_malom_losinju 701 https://www.hok.hr/press/novosti/obrtnicka_komora_zagreb_pobjednik_8_obrtnickih_sportskih_igara 702 https://www.hok.hr/press/novosti/9_obrtnicke_sportske_igre_u_umagu 703 „Obrtnička komora Zagreb ukupni pobjednik“, Obrtnički list, svibanj – lipanj 2016., br. 215-216, str. 8. 699

249


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

OKZ-a. Ono je u parovima za žene osvojilo treće mjesto (Dijana Smoljo i Željka Gašpert), u parovima za muškarce prvo mjesto (Damir Jordan i Antun Štimac), pojedinačno muški drugo mjesto (Željko Milinković), ekipno žene treće mjesto (Dijana Smoljo, Đurđa Milinković, Marija Kovačić, Mirjana Tkalčević, Vesna Martinović, Nadica Štimac, Željka Gašpert i Željka Fabijančić), ekipno muški treće mjesto (Ivica Kulfa, Željko Kulfa, Vladimir Gašpert, Željko Milinković, Josip Fabijančić, Antun Štimac, Željko Gašpert, Damir Jordan i Stjepan Pongrac).704 Obrtno-podjetniška zbornica Slovenije (OZS) organizirala je Zimske poslovne susrete od 3. do 5. veljače 2017. u Kranjskoj Gori u sklopu kojih su održane zimske sportske igre, natjecanja u veleslalomu i spustu, koje su završene dodjelom nagrada najboljima među kojima su bili i predstavnici Obrtničke komore Zagreb. U konkurenciji od 273 natjecatelja, Jelka Mesić osvojila je 2. mjesto u ženskom veleslalomu, a u muškom veleslalomu 2. mjesto osvojio je Damir Marković.705 Desete OSI održane su 11. – 14. svibnja 2017., u hotelu Vespera u Malom Lošinju. Natjecalo se više od 600 obrtnika.706 Ponovno je OKZ bio ukupni pobjednik igara. Srebro je osvojeno u odbojci na pijesku (Antonija Tretinjak, Dijana Smoljo, Sanja Antolić i Matej Gajić), zlato i srebro u tenisu za muškarce (Saša Augustić i Mario Pezelj), srebro i broncu u tenisu za žene (Dijana Smoljo i Iva Kuten), srebro u stolnom tenisu za muškarce (Tomislav Ciban), srebro i broncu u stolnom tenisu za žene (Mirela i Mirna Crnilo), srebro u kuglanju ekipno za muškarce (Željko Milinković, Robert Gajić, Stjepan Pongrac, Matej Gajić, Karlo Vuk i Miljenko Vuk) i zlato u malom nogometu (Đani Likar, Željko Legac, Tomislav Kuna, Danijel Beronja, Nikola Golojuh, Džemal Osmanović, Mislav Golojuh, Đemal Adilji, Zoran Brdar, Mario Jakuš, Tomislav Jurjević, Antun Trojnar, voditelj: Darko Horvat).707 Dana 22. i 23. rujna 2017 . održano je 62. Prvenstvo obrtničkih kuglačkih klubova Hrvatske u Malom Lošinju u organizaciji Kuglačkog kluba Obrtnik – Torbar koji djeluje u sastavu Sportskog društva Obrtničke komore Zagreb. Nastupilo je 16 ekipa, 10 u muškom i 6 u ženskom dijelu natjecanja. U natjecanju parova za žene drugo mjesto osvojile su Andrea Alpeza i Dijana Smoljo iz KK-a Obrtnik – Torbar, kod pojedinačnog natjecanja za muškarce Antun Štimac osvojio je drugo mjesto, u muškoj konkurenciji pobijedio je organizator natjecanja KK Obrtnik – Torbar, drugo mjesto osvojila je druge ekipa Obrtnik – Torbar koji su ušli u natjecanje kao autsajderi, što je bilo veliko iznenađenje turnira.708

Arhiv OKZ-a, Izvještaj o radu SD OKZ-a u 2016. godini, svibanj 2017. Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu OKZ-a za 2017. godinu, Zagreb, siječanj 2018. 706 https://www.hok.hr/press/novosti/10_rodendan_obrtnickih_sportskih_igara 707 „Obrtnička komora Zagreb pobjednik 10. obrtničkih sportskih igara s ukupno 10 medalja“, Obrtnički list, travanj – svibanj 2017., br. 223-224, str. 13. 708 Arhiv OKZ-a, Izvješće o radu SD OKZ-a u 2017. godini, prosinca 2017. 704 705

250


Sp ortske aktivnosti Obrtničke komore Z agreb

Sportske igre 2015.

Sportske igre 2016.

251


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Sportske igre 2016.

Sportske igre 2016.

252


Sp ortske aktivnosti Obrtničke komore Z agreb

Jedanaeste OSI održane su 10. – 13. svibnja 2018. godine ponovno u Malom Lošinju. Natjecalo se u 12 disciplina – mali nogomet, kuglanje ekipno žene, kuglanje ekipno muški, tenis žene, tenis muški, tenis ekipno, stolni tenis žene, stolni tenis muški, stolni tenis ekipno, povlačenje užeta ekipno miješano, pikado ekipno i odbojka na pijesku.709 Ponovno je bilo oko 600 sudionika.710 Ukupni pobjednik ponovno je bio OKZ. Zlato i bronca osvojeni su u tenisu za muške (Saša Augustić i Mario Jakuš), bronca u stolnom tenisu za muške (Tomislav Ciban), bronca u kuglanju muški ekipno (Željko Milinković, Robert Gajić, Bruno Milinković, Karlo Milinković, Matej Gajić Bukljaš, Karlo Vuk), srebro u kuglanju žene ekipno (Marija Subota, Beti Štajduhar, Dijana Smolja, Andreya Alpeza, Vesna Martinović) i bronca u malom nogometu (Đani Likar, Željko Legac, Tomislav Kuna, Danijel Beronja, Nikola Golojuh, Džemal Osmanović, Mislav Golojuh, Mario Kuš, Zoran Brdar, Darijo Šenjug, Mario Bukovec, Hrvoje Čleković, voditelj: Darko Horvat).711 Dana 7. i 8. rujna 2018. održano je 63. Prvenstvo obrtničkih kuglačkih klubova u Čakovcu u organizaciji Obrtničkog kuglačkog kluba Čakovec. U natjecanju parova za žene treće mjesto osvojile su Željka Gašpert i Dijana Smoljo, u muškim parovima treće mjesto Vladimir Gašpert i Antun Štimac, u muškom pojedinačnom natjecanju prvo mjesto osvojio je Željko Milinković.U najjačem dijelu natjecanja koje se igralo i zbrajalo u dva dana u ženskom dijelu natjecanja drugo mjesto osvojile su: Marija Subota, Dijana Smoljo, Željka Gašpert, Andreya Alpeza, Vesna Martinović i Mirjana Kukovec. U muškom ekipnom natjecanju prvo mjesto osvojili su: Vladimir Gašpert, Robert Gajić, Željko Milinković, Antun Štimac, Ante Jurić, Branko Tomljanović, Stjepan Pongrac, Damir Jordan, Ivica Kulfa, Željko Kulfa i Miljenko Vuk. Time je muška ekipa je drugi put zaredom ekipni pobjednik prvenstva. Najbolji i najkorisniji igrač prvenstva bio je Željko Milinković iz SD OKZ-a. Te su godine sportaši OKZ-a Antonija Tretinjak, Damir Marković i Zoran Brdar sudjelovali i na Biciklističkom maratonu Zagreb – Celje u organizaciji BK-a Zagreb gdje je nastupilo 180 biciklista iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, Mađarske, Katara, Češke, Francuske, Poljske, Belgije i Srbije. Ujedno su Damir Marković, Zoran Brdar i Mirza Šabić biciklima došli na Dane obrtnika u Vukovar te se tada rodila ideja da se iduće godine organizira masovniji odlazak biciklima od Zagreba do Vukovara.712

https://www.hok.hr/press/novosti/prijavite_se_na_11_obrtnicke_sportske_igre https://www.hok.hr/press/vijesti_iz_komora_i_udruzenja/ekipi_ok_smz_zlato_u_disciplini _pikado_na_11_obrtnickim_sportskim_igrama 711 https://www.hok.hr/press/novosti/obrtnicka_komora_zagreb_ukupni_pobjednik_11_obrtnickih_ sportskih_igara?fbclid=IwAR0vp_MD_8LGVsQ0kN-tkleKC2ZpHcNxLSOVD4QTr9b5_SLVPKb2IeULvMU 712 Arhiv OKZ-a, Izvještaj o radu SD OKZ-a u 2018. godini. 709 710

253


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Sportske igre 2017.

Nakon pobijede, Sportske igre 2017.

Dvanaeste OSI održane su 9. – 12. svibnja 2019. u Malom Lošinju.713 Sudjelovalo je gotovo 800 obrtnika koji su se natjecali u 10 disciplina. Ukupni pobjednik ponovno je bio OKZ. Zlato je osvojeno u tenisu za muške (Saša Augustić), bronca u stolnom tenisu za žene (Ivona Ciban) i u stolnom tenisu za muške (Tomislav Ciban), zlato u pikadu (Andreya Alpeza, Dubravko Španiček, Dijana Smoljo), bronca u kuglanju ekipno za žene (Andreya Alpeza, Elizabeta Cicigoj, Elizabeta Štajdohar, Matija Subota, Dijana Smoljo, Vesna Martinović), zlato u kuglanju ekipno za muškarce (Željko Milinković, Robert Gajić, Željko Kulfa, 713

254

https://www.hok.hr/press/novosti/prijavite_se_na_12_obrtnicke_sportske_igre


Sp ortske aktivnosti Obrtničke komore Z agreb

Na borilištu, Sportske igre 2017.

Nakon povratka u Zagreb, Sportske igre 2017.

Stjepan Pongrac, Ivica Kulfa, Miljenko Vuk) i srebro u malom nogometu (Đani Likar, Željko Legac, Tomislav Kuna, Danijel Beronja, Nikola Golojuh, Džemo Osmanović, Mislav Golojuh, Mario Kuš, Zoran Brdar, Dragan Čavlina, Marko Horvat, Darijo Šenjug, Mario Bukovac, Hrvoje Čleković, Stipe Čavlina).714 Iste godine, 25. i 26. listopada 2019., u Malom Lošinju održano je 64. Prvenstvo obrtničkih kuglačkih klubova Republike Hrvatske u organizaciji Kuglačkog 714

https://www.hok.hr/press/novosti/obrtnicka_komora_zagreb_ukupni_pobjednik_12_obrtnickih_sportskih_igara

255


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Sportske igre 2018.

Sportske igre 2018.

kluba Obrtnik – Torbar koji djeluje u sastavu Sportskog društva Obrtničke komore Zagreb. Nastupilo je 10 ekipa, 6 u muškom i 4 u ženskom dijelu natjecanja. Natjecanje parova za žene osvojile su kuglačice Elizabeta Štajdohar i Mirjana Kukovec iz KK-a Obrtnik – Torbar. Muške parove osvojili su Ivica i Željko Kulfa iz KK-a Obrtnik – Torbar. U najjačem dijelu natjecanja koje se igra i zbraja u dva dana žensko i muško prvenstvo osvojili su igrači i igračice KK-a Obrtnik – Torbar za koji su nastupili: Dijana Smoljo, Vesna Martinović, Elizabeta Štajdohar, Eli Cicigoj i Mirjana Kukovec u ženskoj, te Robert Gajić,

256


Sp ortske aktivnosti Obrtničke komore Z agreb

Potezanje konopa, Sportske igre 2018.

KK Torbar u Čakovcu 2018.

Ivica i Željko Kulfa, Karlo i Miljenko Vuk, Željko Milinković, Rene Sraga, Vilim Crnić i Antun Trojnar u muškoj konkurenciji.715 Obrtnička komora Zagreb se svojim sportskim aktivnostima profilirala kao iznimno organizirana institucija koja na natjecanjima prenosi pozitivnu sliku o svojoj djelatnosti u javnosti. Sportska natjecanja su kao element društvenosti obrtnika bile sastavni dio tradicije obrtničkih udruženja tijekom povijesti. 715

http://www.okz.hr/novosti/rezultati-64-prvenstva-obrtnickih-kuglaških-klubova-rh-pobjedu-odnio-kk-obrtnik-torbar ; 28. 10. 2019.

257


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Sportske igre 2019.

KK Torbar 2019.

Nogometna ekipa, Sportske igre 2019.

258


Sp ortske aktivnosti Obrtničke komore Z agreb

Sportske igre 2019.

Ekipa za potezanje konopa, Sportske igre 2019.

Sportske igre 2019.

259


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Osvojena priznanja, Sportske igre 2019.

260

Natjecateljski duh kao dio poslovnog života obrtnika prenesen je na sportske terene kroz Obrtničke sportske igre koje su na razini Hrvatske najvažnije obrtničko sportsko natjecanje na kojem se susreću sudionici iz cijele države te na taj način pridonose pozitivnoj slici o obrtničkoj populaciji. OKZ je neizostavna karika u tim natjecanjima budući da je više puta bio ukupni pobjednik sportskih igara.


UDRUŽENJA OBRTNIKA Na temelju članka 6. Statuta Obrtničke komore Zagreb teritorijalni obuhvat Komore čini područje: Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Udruženja obrtnika na području Grada Zagreba jesu: Udruženje obrtnika Grada Zagreba, Udruženje ugostitelja Zagreb, Udruženje trgovaca Zagreb, Udruženje auto taksi prijevoznika Grada Zagreba, Udruženje prijevoznika Zagreb. Udruženja obrtnika na području Zagrebačke županije jesu: Udruženje obrtnika Dugo Selo, Udruženje obrtnika Ivanić-Grad, Udruženje obrtnika Jastrebarsko, Udruženje obrtnika Samobor, Udruženje obrtnika Sesvete, Udruženje obrtnika Velika Gorica, Udruženje obrtnika Vrbovec, Udruženje obrtnika Zaprešić, Udruženje obrtnika Sveti Ivan Zelina. 1. UDRUŽENJE OBRTNIKA GRADA ZAGREBA

Središte Udruženje obrtnika grada Zagreba

Razvoj obrtništva u gradu Zagrebu neraskidivo je vezan uz nastanak i razvoj grada. Bela IV. nagradio je grad Zagreb 1242. godine poveljom u cilju jačanja trgovine i obrtništva, čime je omogućen njegov daljnji nesmetan razvoj. Obrtnici su se stoljećima, radi zaštite svojih interesa, udruživali u cehove. Tako se već u 14. stoljeću spominju bratovštine postolara, mesara, remenara i druge. U to vrijeme osnivaju se i jačaju obrtničke, cehovske i stručne organizacije, koje su okupljale obrtnike istih ili sličnih struka radi sigurnijeg rada, unapređenja struke i utvrđivanja pravila u struci. Obrtni zbor u Zagrebu osnovan je 1893. godine s ciljem okupljanja obrtnika grada Zagreba kako bi zajednički unaprijedili rad obrtnika i štitili obrtničke interese. Dana 6. travnja 1908. započele su pripreme za izgradnju Obrtnog doma, a 1909. godine započela je izgradnje zgrade na Trgu Mažuranića 13 po nacrtu arhitekta Stjepana Podhorskog. Zgrada Obrtnog doma predana je obrtnicima na korištenje 1910. godine i oni u toj godini doživljavaju najznačajnije trenutke svog organiziranog rada. Dana 27. studenog 1932. osnovana je Zanatska komora za grad Zagreb, koja uskoro radi i s Udruženjem zanatlija za grad Zagreb. Osim navedenih asocijacija, obrtnici djeluju i u raznim obrtničkim društvima i klubovima, a također rade na pomoći svojim umirovljenim i oboljelim članovima te 1956. godine osnivaju ustanovu za davanje zdravstvene pomoći obrtnicima. U tu svrhu sagrađen je Dom obrtnika u Crikvenici.

Advent u Zagrebu

Povijesna događanja i gospodarski uvjeti u razdoblju od 1945. do 1967. godine nisu bili naklonjeni obrtništvu. Ipak, 1967. godine stvoreni su svi uvjeti za ponovno udruživanje obrtnika te je 4. lipnja osnovano Udruženje samostalnih obrtnika grada Zagreba. Udruženje obrtnika grada Zagreba danas broji oko 10.000 članova proizvodne i uslužne djelatnosti i najveće je udruženje u RH. Strukovno su obrtnici organizirani po sekcijama. Osim aktivnosti usmjerenih na rješavanje zajedničkih problema sekcija i cehova, Udruženje sudjeluje u

261


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Štandovi zagrebačkih obrtnika na Adventu u Zagrebu

Manifestacija Zlatni ruž

Uskrni sajam, Zagreb

262

aktivnostima vezanim uz prijedloge u donošenju zakona i propisa vezanih za obrtništvo, organizira nastupe i posjete obrtničkim sajmovima u zemlji i inozemstvu, organizira promidžbene manifestacije, modne revije, stručna predavanja itd. Udruženje stoji na raspolaganju za savjet i pomoć obrtnicima u pravnim i financijskim informacijama pri vođenju obrta. Posebnu pozornost Udruženje obrtnika grada Zagreba posvećuje odgoju i obrazovanju mladih obrtnika i intenzivno surađuje s osnovnim školama radi popularizacije obrtničkih zanimanja. Radi što boljeg informiranja članstava, Udruženje je, osim što ima internetsku stranicu, ostvarilo suradnju sa Zabavnim radijom u emisiji Obrtnik majstor svog zanata, a u suradnji s Obrtničkom komorom Zagreb izdaje Obrtnički list. Radi strukovnog povezivanja obrtnika, u Udruženju obrtnika grada Zagreba djeluju strukovne sekcije, kao osnovni i neposredni oblici rada i djelovanja obrtnika. Sekcije razmatraju sva pitanja koja su od interesa za pojedine djelatnosti i pokreću inicijative za rješavanje gospodarskih pitanja i uvođenje novih tehnologija u obrtničke radionice s ciljem poboljšanja uvjeta rada i poslovanja obrtnika. Nažalost, zbog tehnološkog napretka, sve većeg broja zakonskih propisa, ali i značajnog uvoza roba pojedina zanimanja izumiru pa je takvo stanje dovelo do spajanja pojedinih sekcija. Danas u Udruženju djeluje 28 strukovnih sekcija. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju koja ne prepoznaje pojam sekcija, strukovne sekcije svoje djelovanje ostvaruju kroz šest cehova: Ceh građevinsko-uslužnih djelatnosti, Ceh proizvodnog karaktera, Ceh uslužnih djelatnosti, Ceh intelektualnih usluga gospodarskog karaktera, Ceh frizera i kozmetičara, Ceh tradicijskih i umjetničkih obrta.


Udruženja obrtnika

Društva i klubovi udruženja Hrvatsko obrtničko kulturno umjetničko društvo Sloboda Zbor je osnovan daleke 1872.godine, kao prvo obrtničko društvo u Zagrebu, Hrvatskoj, a prema nekim izvorima i u srednjoj Europi. Prema pravilima, svrha osnivanja bila je obrtničkom staležu dati prigode da se poduči i izobrazi u pjevanju te pjevanjem širiti hrvatsku pjesmu. Udruga umirovljenika obrtnika Zagreb Društvo umirovljenih obrtnika Grada Zagreba osnovano je 1981., a od 1998. godine djeluje pod današnjim nazivom. Društvo, a potom Udruga, omogućuje druženje članova u prostorijama Udruženja te organizira izlete. Unatrag nekoliko godina Društvu je priključena i Putna blagajna – društvo koje je osnovano 1936. godine. AMD Zanatlija (AKK Zanatlija) Auto moto društvo Zanatlija Osnovano je 1951. godine, a inicijativa o osnivanju potekla je od dijela zagrebačkih obrtnika.

Detalj s Uskrsnog sajma

Hrvatsko planinarsko društvo Zanatlija Zagreb Osnovano je 1951. godine, a od samog početka društvo se bavi povećanjem članstva i organizira brojne izlete ne samo u RH već i susjednim državama. Kuglački klub Obrtnik – Torbar Klub je osnovan 2015. godine i to spajanjem KK-aTorbar, osnovanog 1949., i KK-a Obrtnik, osnovanog 1972. godine. Klub je prelazio iz lige u ligu i došao do prve lige u kojoj se zadržava već nekoliko sezona. Šahovski klub Zanatlijski Klub je osnovan 1937. godine kada je među obrtnicima buknulo iznimno zanimanje za šah.

Dan obrtnika

Dan obrtnika Od 1965. godine, u organizaciji Udruženja u lipnju se obilježava Dan obrtnika. Prigoda je to da zagrebački obrtnici s brojnim gostima, prijateljima i kolegama iz cijele Hrvatske provedu dan u prijateljskom druženju i razmjeni iskustava, ali i da Udruženje obrtnika grada Zagreba dodjelom priznanja zahvali svim obrtnicima koji svojim osobnim angažiranjem pridonose radu Udruženja, komorskog sustava i obrtništva u cjelini. Lokacija obilježavanja do prije nekoliko godina bila je Planinarsko sklonište Hunjka na Sljemenu, a posljednjih se godina proslava organizira u parku ispred sjedišta Udruženja.

263


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Udruženje obrtnika grada Zagreba danas raspolaže sljedećim nekretninama: Zgrada na Trgu Mažuranića 13. Zagrebački obrtnici još davne 1904. godine započeli su s pripremama za izgradnju tadašnjeg Obrtnog doma, u koji su se uselili 1910. godine, koristili je do iza Drugog svjetskog rata kada je imovina 1945. nacionalizirana, te je prema tadašnjim zakonskim propisima zgrada prešla u vlasništvo Privredne komore Hrvatske. Dana 5. lipnja 1967. Udruženje je ponovno započelo s radom u svojim prostorijama na Trgu Mažuranića 13. 1968. godine zgrada je vraćena u vlasništvo Udruženja, ali ne u cijelosti. Danas je to ispravljeno i zgrada je u cijelosti u vlasništvu Udruženja. Dom obrtnika u Crikvenici sagrađen je1957. godine kao odmaralište za obrtnike i njihove obitelji. Nakon adaptacije i obnove 2003. Dom je pretvoren je u moderan objekt s kategorizacijom hotela s 3* i takav je u najmu.

Odmaralište Udruženja u Crikvenici

Predsjednici i tajnici Udruženja od 1967. do 2019. godine Nakon ponovnog udruživanja 1967. godine obrtnici su birali predsjednika Udruženja koji predstavlja i zastupa Udruženje i snosi odgovornost za njegov rad. Rad Udruženja tradicionalno je oslonjen na tajnika koji obavlja brojne administrativne, ali i druge poslove koji čine okosnicu djelovanja Udruženja. Predsjednici Stjepan Popović: 1967. – 1980. Mijo Sertić: 1980. – 1982. Salim Šabić: 1982. – 1984. Drago Pokupec: 1984. – 1988. Ante Karamatić: 1988. – 1990.

264


Udruženja obrtnika

Manifestacija Zlatna igla

Stjepan Šafran: 1990. – 1992. Antun Šporer: 1992. – 2000. Ivan Obad: 2000. – 2007. Vlado Crkvenac: 2007. – 2015. Antun Trojnar: 2015. – Tajnici Cvetko Podbevšek: 1968. – 1982. Emanuel Justament: 1982. – 1984. Stjepan Šafran: 1984. – 1990. Antun Šporer: 1990. – 1992. Krešimir Požnjak: 1992. – 2001. Miran Šoić: 2001. – 2008. Boris Trupec: 2008. – 2017. Milena Kunčić: 2017.– Predsjednici Nadzornog odbora Mijo Sertić: 1992. – 1994. Zdenko Kruljac: 1994. – 2000. Aleksandar Pracević: 2000. – 2006. Mile Perković: 2006. – 2014. Miljenko Vuk: 2014. –

265


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

2. UDRUŽENJE UGOSTITELJA ZAGREB Udruženje ugostitelja Zagreb institucija je s bogatim i časnim nasljeđem. Udruženje okuplja sve zagrebačke obrtnike ugostitelje i pridružene članove. Udruženje štiti i promiče prava i interese struke, godinama se zalaže za pravedan položaj ugostitelja na tržištu. Povijest ugostiteljstva Pravo krčmarenja potječe iz srednjeg vijeka kada je podrazumijevalo točenje vina i žestokih pića u malim količinama. Pravo krčmarenja pripadalo je isključivo vlasteli koja je svoje pravo često davala u zakup. U krčme su zalazili svi slojevi tadašnjeg društva: trgovci, zanatlije kao i „probraniji“ gosti poput suca ili odvjetnika. Ugostiteljstvo je u Zagrebu prisutno od osnutka grada u vidu tadašnjih gostionica i krčmi. Gostionice i krčme ugošćavale su pretežno trgovce koji su dolazili u grad prodavati vlastitu robu. Prva zagrebačka kavana otvorena je 1748. godine po uzoru na Beč. Tijekom 19. stoljeća broj stanovnika Zagreba doživljava deseterostruki rast, čime je potaknut brži ekonomski, politički i kulturni razvoj grada. Kavane su, po uzoru na europske metropole postale okupljališta intelektualnih krugova, a time i središta umjetničkih i političkih pokreta. U kavanama su se sastajali oni koji su uživali u kavi i čitanju novina, a usput u rušenju svih i svakoga te osobito u gunđanju protiv vlasti (isto kao i danas). Do pojavljivanja prvih slastičarnica u Zagrebu, slastice su se posluživale u kavanama uz kavu i čaj. Najčešće su to bile piškote i čokoladom premazano pecivo koje su najvjerojatnije naručivali i nabavljali od pojedinih zagrebačkih pekara. Slastičarnice se pojavljuju tek početkom 19. stoljeća. Prvu zagrebačku slastičarnicu otvorio je 1848. godine Alojz (Vjekoslav) Šenoa, otac Augusta Šenoe, u Radićevoj (tada Dugoj) ulici. Nakon Drugog svjetskog rata većini ugostitelja oduzeta je imovina jer privatno vlasništvo i poduzetništvo nije bila prihvatljiva opcija za tadašnji totalitarni režim. Tek od sredine 70-ih godina prošlog stoljeća počinju se otvarati prvi kafići. Osamdesetih godina neki od njih poput Zvečke, Mocce, „izloga“ Passagea i Stare Tkalče postali su kultna stjecišta novovalnog pokreta. Kafići su bili ograničeni relativno skučenim prostorom što je otežavalo posao, ali su se izborili za pješačke zone, a njihovi ulični produžeci, terase, postali su mjesta novih okupljanja. Danas ugostiteljska ponuda Zagreba predstavlja perjanicu europske ugostiteljske ponude i uz druga bogatstva grada, Zagreb čini poželjnom svjetskom destinacijom.

266


Udruženja obrtnika

Vodstvo Udruženja ugostitelja Zagreb

Vremenska crta važnih događaja - 1862., Gostionsko i kavanarsko društvo - 1935., Pronađena knjiga gostionskog i kavanarskog društva u Zagrebu iz 1862. Pisana je na njemačkom jeziku i sadrži prijepis Statuta društva. Da pravila odgovaraju izvorniku, potvrdio je svojim potpisom, kao predsjednik za podupiranje društva konobara, Mathias Prukner, tada poznati zagrebački hotelijer, koji je dugo godina u Ilici držao hotel Prukner. Prijepis Statuta ovjerilo je predsjedništvo c.k. tadašnjeg namjesništva, s potpisom dvorskog savjetnika Polluspava i datumom 31. prosinca 1856. pod br. 24.858– 4607. Prije više od stotinu godina osnovali su vlastitu ugostiteljsku školu u kojoj su školovali kadrove za svoje potrebe. Bila je to prva takve vrste na našem podneblju. - 25.4.1980., Osnivanje udruženja samostalnih ugostitelja Grada Zagreba. Osnivačka Skupština radnih ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost osobnim radom, sredstvima rada u vlasništvu građana na svojoj konstituirajućoj sjednici donosi odluku o osnivanju. Udruženje je djelovalo u gradu Zagrebu bez Velike Gorice i Sesveta. Prvi predsjednik bio je ugostitelj Ante Vuletić, a tajnik ugostitelj Milan Tršan. Udruženje je privremeno smješteno u prostorijama poduzeća Zagrebački plavi, Maksimirska 88. - 12.2.1981., Za prvog profesionalnog tajnika je izabran Antun Tišlarić. - 26.2.1981., Program rada i potreba izgradnje Ugostiteljskog doma: na prvoj redovnoj sjednici Skupštine iznesen je program potrebe gradnje Ugostiteljskog doma kao jedan od najvažnijih ciljeva rada Udruženja. - 24.2.1983., Akcija Samostalni ugostitelj – vrstan ugostitelj. Na mjesto predsjednika je izabran Pavle Anić. U iznošenju programa rada predstavlja zadatak Akcija samostalni ugostitelj – vrstan ugostitelj te počinje prikupljanje sredstava za kupnju Doma ugostitelja.

Sa sastanka Udruženja

Časopis Gost

267


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Gradska kavana prigidom obilježavanja 25 godina Udruženja obrtnika Zagreb.

- 21.11.1983., Udruženje se zbog financijskih problema seli u hotel InterContinental, današnju Operu. - 6.1.1986., „Kontić“ enormno povećava najam te gospođa Alma Troha u programu rada ponovo potencira potrebu za vlastitim prostorom, Ugostiteljskim domom. - 9.6.1987., Udruženje se seli u hotel Panorama na Trgu sportova - 11.11.1987., Udruženje se seli u Bakačevu - 12/2001, Udruženje kupuje poslovni prostor na zagrebačkim Ravnicama, Radauševa 3. Aktivnosti Zakonom o obrtu Udruženje samostalnih ugostitelja grada Zagreba uključeno je u Obrtničku komoru Zagreb i Hrvatsku obrtničku komoru kao Udruženje ugostitelja Zagreb. Rad Udruženja ograničen je na područje lokalne samouprave, a na sve više institucije Udruženje daje prijedloge i mišljenja matičnoj Komori. Udruženje se u svakodnevnom poslovanju postavlja kao relevantan partner vlastima pri donošenju i artikuliranju svih prijedloga kao i u rješavanju tekućih problema.

268


Udruženja obrtnika

Unutrašnjost tramvaja

Udruženje se zalaže za transparentnost i otvorenost rada i u tom pravcu ide još i dalje preko budućih tribina i zborova, a sav rad i aktualna problematika dostupni su članstvu putem web-portala i Facebook-stranice te u glasilu Udruženja Gost koje izlazi jednom godišnje. Glavno događanje Udruženja je Forum zagrebačkih ugostitelja koji se organizira svake godine u studenom. Na Forumu zagrebački ugostitelji mogu u izravnom kontaktu s predstavnicima gradskih i državnih tijela iznijeti sve probleme koji ih muče u poslovanju. Udruženje je tijekom godina organiziralo razne edukacije, radionice te posjete raznim sajmovima kako u domovini tako i u inozemstvu. Tajnici Udruženja bili su Antun Tišlarić, Velimir Breber, Petar Jelić, Mario Mikulić i Ivan Tadić. Predsjednici Udruženja bili su Alma Troha, Drago Vukušić, Željko Peran, Valent Poturiček, Darko Belušić, Nenad Šepak i Franz Letica.

269


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

3. UDRUŽENJE TRGOVACA ZAGREB Uvod Udruženje trgovaca Zagreb osnovano je 19. listopada 1995. s ciljem okupljanja trgovaca obrtnika Zagreba i zastupanja njihovih interesa. Udruženje ima 1670 članova organiziranih u četiri ceha – u skladu s vrstom i načinom obavljanja trgovačke djelatnosti (prehrana, kiosci, trgovina na otvorenom, ostalo). Kao dio jedinstvenog sustava Udruženje promiče trgovački obrt i obrtništvo u cjelini. Posebnu pozornost upućuje pojedincima, članovima ili onima koji će to tek postati, pružajući im svu potrebnu stručnu pomoć u radu ili pri osnivanju obrta. Promicati i sudjelovati u provedbi obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obavljanja obrtničke trgovačke djelatnosti važan je cilj Udruženja, a provodi se trajnom suradnjom sa strukovnom trgovačkom školom. Kruna suradnje su nastupi na tradicionalnim zagrebačkim obrtničkim sajmovima, gdje su Udruženje i Trgovačka škola Zagreb ostvarili zapažene prezentacije trgovačke struke pa suradnja sigurno ima budućnost.

Marija Subota, Predsjednica Udruženja trgovaca, 2018. - 2022.

Udruženje je sudionik i na Sajmu poslova od prvog organiziranog sajma u Zagrebu na kojima se testira ponuda i potražnja u području zapošljavanja trgovaca. Također, neposredno surađuje i razvija prijateljske i profesionalne odnose s udruženjima komorskog sustava pa je s ciljem ostvarenja tih nakana potpisalo Povelju prijateljstva i suradnje s udruženjima Poreč, Metković i Ivanić-Grad. Zajedništvo i prijateljstvo prema udruženjima komorskog sustava Udruženje trgovaca Zagreb pokazalo je mnogo puta dodjeljivanjem donacija onima kojima je to u određenom trenutku bilo najpotrebnije – od stradalih u poplavama, požarima, bolesnima, potrebitim kao i za promicanje i razvoj sporta u obrtništvu. Udruženje je izvanstranačka, samostalna, stručno-poslovna organizacija trgovaca koji u skladu sa Zakonom o obrtu obavljaju obrt i ostalih članova Udruženja. Promiče obrt i obrtništvo, usklađuje, zastupa i predstavlja obrtnike i ostale članove Udruženja i njihove zajedničke interese na području grada Zagreba. U vremenu kada je započelo s radom, 1998., Udruženje trgovaca Zagreb brojilo je 3000 trgovaca obrtnika, da bi se broj postupno povećavao, 2007. dostignut je maksimalan broj s više od 4000 članova). Početkom krize broj trgovaca obrtnika naglo je počeo opadati i taj trend još nije potpuno zaustavljen (trenutačno 1670 članova). Povijest Udruženja od osnivanja do 2006.

Upravni odbor Udruženja 2018. - 2022.

270

Zbor trgovaca Zagreba održan je 19. listopada 1995. Na njemu je konstituirana Skupština Udruženja trgovaca Zagreb, donijet Statut Udruženja te na temelju Statuta izabrana tijela: upravni odbor, nadzorni odbor, predsjednik i potpredsjednik.


Udruženja obrtnika

U Registru udruženja obrtnika Obrtničke komore Zagreb, pod registarskim brojem 14/95, u rubrici Broj i datum Rješenja upisano je: 1010/95 od 19. 10.1995. U Upravni odbor koji je po Statutu UTZ-a brojio sedam članova izabrani su: Mladen Blagus, Antun Buneta, Mirko Domazet, Jadranka Drk, Nikolina Kranjec, Josip Kroflin, Snježana Nerlović, a za članove Nadzornog odbora Erna Boban, Vlatka Čavlina i Jozo Letica. Za prvu predsjednicu Udruženja trgovaca Zagreb izabrana je Jadranka Drk, a Mladen Blagus za potpredsjednika. Međutim, pune dvije i pol godine Udruženje nije zaživjelo i započelo s radom, što je predsjednica obrazložila problemima u kadrovskom ekipiranju stručnih službi neophodnih za uredno obavljanje Statutom utvrđenih poslova, problemima u organizacijskom, prostornom i drugom pogledu. Tek 16. travnja 1998. saziva se Druga sjednica Skupštine Udruženja trgovaca Zagreb na kojoj se donosi Poslovnik o radu Skupštine, Program rada i financijski proračun Udruženja, potvrđen je novi Upravni odbor u djelomično izmijenjenom sastavu radi nastupa izmijenjenih okolnosti u međuvremenu (zatvoreni obrti) u sastavu: Mladen Blagus, Jadranka Drk, Jadranka Holer Tomšić, Jozo Letica, Marija Subota, Mirjana Šanti i Roman Šušković. U Nadzorni odbor izabrani su Terezija Andrić kao predsjednica te članovi Antun Buneta i Vlatka Čavlina.

Nadzorni odbor Udruženja 2018. - 2022.

Donošenjem odluke o visini komorsko-članskog doprinosa u ukupnom iznosu od 13 DM, od kojega Udruženju ide 8 DM, usvajanjem prvog Financijskog proračun Udruženja te Programa aktivnosti za 1998. stvoreni su i materijalni uvjeti za registracije pri nadležnim institucijama tako da je Udruženje trgovaca Zagreb moglo funkcionirati kao samostalna pravna osoba u okviru komorskog sustava, a uz prvi financijski proračun u iznosu od 700.000 kuna od paušalnog komorskog doprinosa od 3000 obrtnika trgovaca te se, uz malu pomoć Obrtničke komore Zagreb, Udruženje i financijski osamostalilo. Istodobno je prihvaćen vizualni znak Udruženja, odnosno njegovo grafičko i likovno rješenje koje će se rabiti u službene svrhe, stilizirana skraćenica Udruženja trgovaca Zagreb – UTZ, izvedena u crveno-plavo-bijeloj boji, koji se neznatno izmijenjen upotrebljava i danas.

Skupština Udruženja, 2014.

Iz dostupne dokumentacije vidljivo je kako se sastav tijela Udruženja mijenjao pa se u dokumentu od 15. studenog 2001. Obrtnička komora Zagreb izvješćuje o članovima tijela Udruženja koji su: 1. predsjednica Jadranka Drk i potpredsjednica Marija Subota 2. članovi Skupštine Udruženja:Terezija Andrić, Ana Bikanec, Ljerka Buneta, Vladimira Čavlina, Jadranka Drk, Vera Đurinec, Damir Galuf, Jadranka Gregl, Milan Hercigonja, Marija Kuzmički, Draga Marošević, Josipa Njegač, Ljubo Penava, Mirjana Požgaj, Dragica Sekulić, Kata

271


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Stojić, Marija Subota, Anđelka Sušilović, Damir Šimunović, Roman Šušković i Marijan Vorih 3. članovi Upravnog odbora: Terezija Andrić, Vera Đurinec, Jadranka Gregl, Milan Hercigonja, Marija Kuzmički, Ljubo Penava i Marija Subota. 4. članovi Nadzornog odbora: Ana Bikanec, Ljerka Buneta i Vladimir Čavlina. U mandatu 2002. – 2006., na 1. konstituirajućoj sjednici održanoj 23. rujna 2002. na Brijunima, uz istu predsjednicu i potpredsjednicu, u tijela Udruženja imenovani su za članove Skupštine: Terezija Andrić, Božo Antilić, Vladimira Čavlina, Jadranka Drk, Dubravko Eichinger, Damir Galuf, Mirjana Glas, Jadranka Grgel, Milan Hercigonja, Sandra Krmpotić, Marija Kuzmički, Ivan Močan, Josipa Njegač, Marija Subota, Roman Šušković, Damir Šimunović, Gordana Šurina, Marko Tomić, Slavica Tonković, Marijan Vorih, Fani Vunić; za članove Upravnog odbora: Terezija Andrić, Mirjana Glas, Jadranka Grgel, Marija Kuzmički Pavalić, Ivan Močan, Marija Subota i Fani Vunić, a za članove Nadzornog odbora: Vladimira Čavlina, Dubravko Eichinger i Slavica Tonković.

Skupština Udruženja trgovaca Zagreb, 2018.

272


Udruženja obrtnika

Poslovni prostor Udruženja trgovaca Od svog osnivanja i početka rada 1998. Udruženje je djelovalo na raznim adresama zbog čega je sazrijevala ideja o kupnji vlastitog poslovnog prostora. Na inicijativu tadašnje predsjednice Jadranke Drk i članova Upravnog odbora, a odlukom Skupštine, odlučeno je da Udruženje trgovaca Zagreb dobije svoj poslovni prostor. Tako je kupljen poslovni prostor u Ilici 109 – 111, tj. na današnjoj adresi. Ugovor o kupnji nekretnine 73 m2 na adresi Zagreb, Ilica 109 – 111 zaključen je 26. siječnja 2005. Preuzet je u rohbau stanju, a njegovim uređenjem i opremanjem trgovci obrtnici Grada Zagreba dobili su reprezentativanposlovni prostor, koji potpuno zadovoljava potrebe Udruženjai u koji rado zalaze.

Na Sajmu poslova

Zbog skrivenih nedostataka na građevini 2008. izvršeno je prvo veće ulaganje radi sanacije vlage, dizanje podova, mijenjanje vrste podova, kapilarno zaustavljanje vlage koja je probijala kroz sve vanjske zidove, a ponekad i danas, ali u manjem opsegu. Predsjednik i potpredsjednici Udruženja od 2006. do danas Mandat 2006. – 2010. Od 2006. do 2008. Marija Subota, predsjednica i Marija Kopačević Novak, potpredsjednica Od 2008. do 2010. Marija Subota, predsjednica i Marijo Župan, potpredsjednik Mandat 2010. – 2014. Marija Subota, predsjednica i potpredsjednici Slavko Alpeza i Nikola Brnčić Mandat 2014. – 2018. Marija Subota, predsjednica i potpredsjednici Siniša Dobraš i Ante Grgurić Mandat 2018. – 2022. Marija Subota, predsjednica i potpredsjednici – Siniša Dobraš i Dijana Smoljo Cehovi 1670 članova Udruženja organizirano je u četiri ceha, a u skladu s vrstom i načinom obavljanja trgovačke djelatnosti (prehrana, kiosci, trgovina na otvorenom, ostalo).

Potpisivanje Povelje prijateljstva, Uduženje umag

273


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

4. RADIO TAKSI ZAGREB Udruženje auto taksi prijevoznika Grada Zagreba je stručno-poslovna organizacija obrtnika koji obavljaju djelatnost autotaksi prijevoza osoba u javnom gradskom prometu na području Grada Zagreba. Udruženje promiče, usklađuje i zastupa zajedničke interese udruženih članova. Udruženje je udruženo u Obrtničku komoru Zagreb te u njemu trenutačno ima 1030 taksista. Odlikuje ih brzina, udobnost i sigurnost, a njihova vozila na svaku adresu u Zagrebu stižu u nekoliko minuta. Dostupni su od 0 do 24 sata, 365 dana godišnje, što ih svrstava među najbolje taksi službe u Europi. Njihove usluge dostupne su i na 105 taksi stajalištu diljem Grada Zagreba. Taksi vozilima dopušten je ulazak u pješačke zone te vožnja žutim trakama. Riječ je o vrlo bitnim prometnicama u središtu Zagreba čime je napokon riješen problem prolaska taksi vozila centrom grada u vrijeme najvećih prometnih gužvi i legalan dolazak taksi vozila na bilo koju adresu. Povijest Prvi auto taksi u Zagrebu pojavljuje se na Trgu bana Jelačića 11. lipnja 1901. godine. Nakon Buickove automobilske premijere, fijakerist Tadija Bartolović naručio je automobil iz tvornice Nesseldorf u Badenu kraj Beča i uveo prvi auto taksi u Zagrebu. Njegov automobil imao je motor od šest KS, težak je bio 950 kilograma, a stajao je 4600 kruna. Kod pokusne vožnje, osim članova povjerenstva, sudjelovao je i gradski načelnik Adolf Mošinski. Auto je morao voziti i u Gornji grad, da se vidi može li se uspeti na brijeg. Budući da je pokusna vožnja uspjela, Bartolović je otvorio stajalište prvog autofijakera na Trgu Bana Jelačića. Cijena vožnje bila je ista kao kod fijakera. Naravno, građani su odmah nagrnuli na taj prvi auto taksi, kako bi se iz znatiželje provezli gradom u tom novom čudu tehnike. Udruženje auto taksi prijevoznika Grada Zagreba osnovano je 1924. godine. Pozivni centar otvara se 1977. godine i počinje s radom sa 160 vozila uključenih u radiomrežu. Nakon više od trideset godina rada pozivnog centra, 2005. otvoren je novi, potpuno kompjutoriziran i jedan od najmodernijih radiotaksi centara u Europi, u koji je danas uključeno svih 1030 vozila. Novi centar omogućio je iznimnu brzinu prihvaćanja poziva i njihovo preusmjeravanje do najbližeg taksi vozila. Od šezdesetih godina 20. stoljeća do danas predsjednici Udruženja bili su: Jozo Slišković, Vladimir Bračić, Željko Avdagić, Stanko Poslek, Stipe Račić, Ante Gracin, Said Suhonić, Nurko Brzač, Davorin Petrović, Velimir Brenko, Krunoslav Lonjak, Zdenko Novak, Juraj Šnidarić, Željko Petković i Jozo Kovačević – trenutačno u drugom mandatu. Do 2011. godine Radio taksi Zagreb jedini je autotaksi prijevoznik na području Grada Zagreba, a tada je, pojavom konkurencije, došlo do niza promjena

274


Udruženja obrtnika

u načinu funkcioniranja Udruženja. S jedne strane, mijenjali su se ustaljeni obrasci ponašanja kako bi se proširio broj korisnika usluga, dok je s druge strane raslo nezadovoljstvo jer se novi autotaksi prijevoznici nisu ponašali u skladu s važećim pravnim propisima Republike Hrvatske. Usprkos svim izazovima Radio taksi Zagreb ne samo da se održao na tržištu nego je kvalitetom usluge u kombinaciji sa stoljetnom tradicijom, sačuvao povjerenje korisnika i znatno proširio njihov krug. Inzistiranje na profesionalizmu i novim svjetskim tendencijama u struci njihovi su aduti. I dalje su odlučni boriti se za zaštitu obrta i poduzetništva u RH inzistiranjem na jednakosti pred zakonom svih čimbenika na tržištu rada. 5. UDRUŽENJE PRIJEVOZNIKA ZAGREB Ideje o potrebi udruživanja prijevoznika robe i osoba u svrhu zajedničkog rada na poboljšanju položaja i poslovanja svih iz struke pojavile su se početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća. U dokumentu Zanatsko komunalne komore – Zagreb, Stručne sekcije prijevoznika robe i osoba datiranom s 20. prosinca 1961. iznesena su razmišljanja o stanju i problemima u privatnom sektoru u teretnom i putničkom prijevozu na području Zagreba. Ističe se da je cestovni promet u Zagrebu u stalnom porastu, te da je u privatnom sektoru registrirano ukupno 282 kamiona, a registarska nosivost tih kamiona iznosila je ukupno 1056 tona, a prosječan broj ispravnih kamiona je oko 250 vozila. Nadalje, u 1960. godini sva vozila koja su bila u privatnom sektoru, prevalila su ukupno 5.800.000 km i prevezla 650.000 tona razne robe. Istaknut je problem s brojnim kamionima koji su fizički dotrajali, a koji predstavljaju problem s aspekta sigurnosti prometa. Nameće se potreba za dodatnim parkiralištima za teretna vozila te su predložene dvije lokacije: u Heinzelovoj ulici te na Zapadnom kolodvoru. U dokumentu je navedeno da je u Zagrebu registrirano ukupno 312 konjskih zaprega, a da je nosivost ovih vozila 560 tona, od čega: 180 vozila sa spregom od dva vučna konja, nosivosti od 360 tona te 132 vozila sa spregom od jednog vučnog konja, nosivosti od 200 tona. Stručna sekcija prijevoznika robe i osoba dala je sljedeće prijedloge svim prijevoznicima u privatnom sektoru:

– osiguranje prijevoznih sredstava – s obzirom na to da kod prijevoznika privatnog sektora nije obvezno osiguranje – tarife prijevoznika – kod kamionskog i zaprežnog prijevoza sloboda formiranja visine prijevozničkih tarifa treba biti u visini koju tržište može podnositi na zakonu ponude i potražnje te vodeći računa o lojalnoj konkurenciji – sigurnost prijevoza – posebice glede kažnjavanja pripitih i pijanih vozača – školovanje vozačkog osoblja – s obzirom na to da pojedini prijevoznici i vozači imaju samo osnovnu školu, a neki niti to, potrebno je podići nivo općeg znanja i stručnosti te organizirati seminare i ispite iz prometnih propisa i znakova

275


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

– disciplina i ponašanje vozačkog osoblja – s obzirom na brojne prigovore na vozače, potrebno je stručno uzdizati vozače te propagirati stručni list Vozač koji izdaje Udruženje vozača motornih vozila za NR Hrvatsku.

Osnivanjem jedinstvene Privredne komore grada Zagreba, bivša Sekcija prijevoznika robe i osoba motornim i zaprežnim kolima prestala je s radom te je 14. lipnja 1964. održana osnivačka Skupština Udruženja prijevoznika robe motornim i zaprežnim vozilima Grada Zagreba na adresi Kružićeva 6 u Zagrebu, a koje je na temelju rješenja Skupštine grada Zagreba broj 14– 3/2– 21023/1– 1964 od 18.9.1964. dobilo odobrenje za rad. Osnivači Udruženja prijevoznika robe motornim i zaprežnim vozilima grada Zagreba su: Stjepan Jazbet, Josip Paltrinjeni, Marijan Rehak, Nikica Skelin, Mirko Šušteršić, Ivo Vičić, Velimir Volmut, Mirko Vratić, Silvestar Vučković i Drago Židanić. Na osnivačkoj skupštini Udruženja prihvaćen je Pravilnik o financijskom poslovanju Udruženja prijevoznika robe motornim i zaprežnim vozilima grada Zagreba. Za predsjednika Udruženja izabran je Mirko Šušterčić, za potpredsjednika Dragutin Blažičko, tajnik je postao Dragutin Židanić, a odbornici: Branko Borko, Stjepan Jazbec, Mijo Jemeršić, Stjepan Poslek, Marijan Rehak, Ivan Vičić, Mirko Vratić, Silvestar Vučković i Ljubomir Zotman. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Velimir Volmut, a članovi su Nikica Skelin i Branko Štefan. 15.1.1966. popis članova Udruženja prijevoznika

U prvoj godini od osnutka, Udruženje je imalo 174 člana, a 1966. godine brojka se popela na 483.Važno je napomenuti da su u članstvo uključeni ne samo prijevoznici iz grada Zagreba već i iz Dugog Sela, Jastrebarskog, Samobora, Velike Gorice, Zaprešića, Zeline, Donje Stubice, Klanjca, Krapine, Zaboka i Zlatar Bistrice. Mandat članovima tijela Udruženja trajao je dvije godine. Članovi drugog mandata, izabrani na sjednici održanoj 26. siječnja 1967. su: predsjednik Mirko Šušteršić, potpredsjednik Dragutin Blažičko, tajnik Franjo Željeznjak. Za članove Upravnog odbora izabrani su: Franjo Bobinac, Vjekoslav Bobinac, Branko Borko, Juraj Horvat, Stjepan Jazbec, Stjepan Kudek, Josip Kušeković, Ante Pažin, Stjepan Poslek, Ivan Vučković, Franjo Zebolc i Luka Župan. Za predsjednika Nadzornog odbora imenovan je Dragutin Židanić, a članovi su: Vlado Filipčić, Valent Katančić, Nikica Skelin i Branko Štefan. Tadašnji gradski odjel za promet grada Zagreba izdavao je rješenje obrtniku prijevozniku kojim mu se odobrava rad, a isto je, osim obrtniku, bilo dostavljano i Udruženju prijevoznika robe motornim vozilima. Dana 28. lipnja 1968. Udruženje prijevoznika robe motornim i zaprežnim vozilima, Kružićeva 6 šalje svim legalnim prijevoznicima poziv na učlanjenje koji potpisuju tajnik Franjo Željeznjak i predsjednik Udruženja Mirko Šušteršić uz poruku: Svi zajedno možemo mnogo učiniti i provesti u djelo, ali pojedinac ne može ništa.

276


Udruženja obrtnika

Od konca 1968. Udruženje članstvu redovno šalje okružnice u kojima ih obavještava o poduzetim radnjama prema „republičkim organima“ te svim prijedlozima za poboljšanje rada Udruženja i autoprijevozničke struke. Koliki je bio značaj Udruženja, pokazuje podatak iz Izvještaja o radu za razdoblje 1.1.1968. – 31.12.1970. koji kaže da je u tom razdoblju kroz urudžbeni zapisnik Udruženja prošlo 4.475 raznih predmeta… a Udruženje je bilo zastupano kod općinskih i okružnih sudova po svojim predstavnicima naročito u vještačenju iz oblasti saobraćaja. Zapisnik sa svake sjednice Skupštine Udruženja dostavljan je Gradskoj upravi u Zagrebu, Sekretarijatu javne sigurnosti, a sjednicama su uz mnogobrojno članstvo prisustvovali predstavnici republičke i gradske privredne komore, predstavnici Gradske uprave Zagreb, sindikata te medija (najčešće Večernji list te Zanatski list). Udruženje prijevoznika robe motornim vozilima u ožujku 1969. obraća se medijima dopisom o problematici privatnih autoprijevoznika u SR Hrvatskoj. Ističući da u našoj Republici ima 1.500 kamiona sa preko 5 do 10 tona nosivosti, da u zimskom mjesecima (siječanj, veljača, ožujak) prijevoznička djelatnost uglavnom miruje, no da u špici građevne sezone građevinska poduzeća imaju veliku potražnju za prijevoznim uslugama, Udruženje traži da se zakonom omogući prijevoznicima uposlenje vozača. U obrazloženju stoji: Očigledno je, da upošljavanje vozača, kada pojedinac može imati samo jedno vozilo za obavljanje javnog prijevoza, ne može utjecati na iskorištavanje tuđe radne snage, a niti na izvor neopravdano visokih zarada. Naprotiv, u ovako ograničenim uvjetima za vršenje javnog prijevoza, zapošljavanje vozača je dodatno opterećenje za prijevoznika. Ovo dodatno opterećenje preuzet će na sebe samo onaj prijevoznik, koji zbog psihofizičke kondicije, godina starosti ili slično, nije u mogućnosti da sam upravlja vozilom, a nije niti na drugi način osigurana njegova egzistencija i egzistencija njegove porodice. Potreba kontinuiranog prijevoza posebno dolazi do izražaja kod prijevoza materijala za potrebe građevinarstva, a takav prijevoz može se ostvariti samo uz 2 vozača (vlasnika vozila i još jednog vozača). U protivnom trpi kontinuitet posla u građevinarstvu, a za isti posao treba udvostručiti kapacitete, jer bi inače znatno poskupili troškovi u građevinarstvu. Nadalje, u podužem obraćanju, Udruženje ističe razliku između privatnih autoprijevoznika koji isključivo prevoze građevni i ogrjevni materijal i transportnih poduzeća koja se isključivo bave prijevozom tereta na međunarodnim, međurepubličkim, međugradskim i gradskim relacijama te da oni prometuju po asfaltiranim cestama, za razliku od privatnih autoprijevoznika koji prometuju pod najtežim uvjetima (loši putovi, nikakvi prilazi gradilištima, eksploatacija šuma, rudnika i šljunčara), a privatni prijevoznici20–40% skuplje plaćaju autogume i ostale rezervne dijelove. Kao još jedan veliki problem Udruženje ističe pojavu tzv. divljih prijevoznika koji vrše prijevoz bez odobrenja, a da ih rijetko progone inspekcijski organi. U neovlaštene prijevoznike možemo ubrajati

26.1.1967. – poziv na izbornu sjednicu Skupštine i popis vodstva Udruženja

28.6.1968. – poziv na učlanjenje u Udruženje prijevoznika robe motornim i zaprežnim vozilima

277


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

i zemljoradnike (nastanjene oko velikih gradova) koji se bave prijevozom kao sporednim zanimanjem (bez dozvole) a i nedozvoljenom trgovinom ogrjevnog drva i slično. Udruženje se osvrnulo na porast cijena goriva i automehaničarskih usluga od 1965. nadalje te iznose pristojbi na kamione i priključna vozila u Hrvatskoj u odnosu na Sloveniju koja ima znatno niže takse, a i obračunava ih zasebno za kamion, a zasebno za prikolicu. Na temelju iznijetog Udruženje predlaže da se hitno donesu izmjene i dopune Osnovnog zakona o organizaciji prijevoza u cestovnom saobraćaju jer bi se pravilnom politikom i kontrolom sigurno spriječili svi ekscesi koji su se pojavljivali, a Udruženje će, kao i do sada, pružati pomoć inspekcijskim organima da se suzbiju svi pokušaji neovlaštenog rada i kršenja pozitivnih propisa.

1968. – rješenje o obavljanju prijevoza Habulin – Udruženje prijevoznika

U razdoblju od 1. siječnja 1971. do 31. prosinca 1973. godine predsjednik Udruženja bio je Mirko Šušteršić, potpredsjednici Stjepan Marić i Niko Skelin, tajnik Franjo Željeznjak, odbornici: Drago Blažičko, Šimun Gorički, Josip Grgurić, Stjepan Jazbec, Branko Katić, Ivo Mijoč, Ante Pažin i Mirko Vratić. Nadzorni odbor činili su Stjepan Kudek, Zvonko Penezić i Franjo Štefan. U tom razdoblju Zagreb ima prijavljenih 1342 kamiona, od kojih je 270 kamiona nosivosti od 5 t, 170 kamiona od 8 tona, 123 kamiona nosivosti od 2 tone, a svega 43 kamiona s više od 10 tona nosivosti i tako dalje. Dana 26. siječnja 1974. održani su novi izbori. Za predsjednika Udruženja potvrđen je Mirko Šušteršić, potpredsjednici su Jure Car, Niko Skelin i Branko Štefan, a odbornici: Stjepan Jazbec, Juraj Kerin, Ignac Marlin, Ivan Mijoč, Ivan Okreša, Ante Pažin, Josip Ružić, Vlado Supar, Alojz Turčić, Mirko Vratić i Romano Vukušić. U Izvršni odbor izabrani su Šušteršić, Štefan, Skelin, Car, Željeznjak, Vratić i Vukušić, a u Nadzorni odbor: Stjepan Marić kao predsjednik te Stjepan Kudek i Zvonko Penezić. Od 1976. predsjednik Udruženja prijevoznika stvari motornim vozilima postaje Jure Car, a poslovni tajnik Marijan Židovec. Odlukom Skupštine Udruženje 29. ožujka 1980. prestaje s radom kao udruženje građana i počinje poslovati kao Udruženje samostalnih privrednika prijevozničke djelatnosti. Iz zapisnika sa sjednice Skupštine održane 12. ožujka 1982. članovi Udruženja su dobrovoljnim prilozima i besplatnim prijevozom materijala podržali izgradnju doma na Sljemenu, a predsjednik Udruženja i dalje je Jure Car, tajnik Branko Štefan, a poslovna tajnica je Ida Židovec (od 1. studenog 1982.).

1969. – okružnica Udruženja prijevoznika robe motornim i zaprežnim vozilima članstvu

278

Godine 1985.Udruženje je donijelo prijedlog programa uključivanja autoprijevoznika u Univerzijadu… autoprijevoznici dohodaši izdvajali bi 1% od čiste dobiti za Univerzijadu, a paušalisti 5.000 dinara godišnje u toku sljedeće dvije godine.


Udruženja obrtnika

Tijekom 1980-ih Udruženje je fokusiralo svoje napore na problematiku zapošljavanja KVvozača te na primjedbe i prijedloge na Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, s ciljem da se propisi usklade s potrebama prijevozničkog sektora. Jure Car ostaje predsjednikom do Domovinskog rata, a 1992. predsjednikom postaje Marijan Dasović. Udruženje se 2013. seli na novu, privremenu lokaciju na Mažuranićev trg 13, u prostorije Udruženja obrtnika Zagreb, s obzirom na to da je zgrada u Kružićevoj, gdje je bilo sjedište Udruženja, vraćena prijašnjem vlasniku koji ne želi iznajmljivati ured. Od 2009. godine Udruženje prijevoznika Zagreb seli se u novokupljene uredske prostorije na adresi Ede Murtića 2 (Novi Zagreb, Središće) gdje je i danas. Rad Udruženja doživio je novi zamah nakon 28. veljače 2003. kada je održana konstituirajuća sjednica Skupštine na kojoj, na prijedlog Mladena Kuharića, za predsjednika biva izabran Franjo Svrtan te Udruženje mijenja ime u Udruženje prijevoznika Zagreb. Franjo Svrtan je licencirani instruktor vožnje svih kategorija motornih vozila, ima licenciju predavača u autoškoli, licenciju stručnog voditelja autoškole, a samostalni je obrtnik od 1984. godine. Za članove Upravnog odbora izabrani su: Ante Bolotin, Zdravko Bubnić, Nikolina Kravarščan, Mladen Kuharić, Drago Loborinec i Marijan Stjepanović. Za potpredsjednika izabran je Ivo Đakulović.

10.11.1980. – brisanje Udruženja iz registra udruge građana i upis u kao Udruženje samostalnih privrednika

Dana 15. listopada 2010. održana je konstituirajuća sjednica Skupštine Udruženja na kojoj su potvrđeni predsjednik Franjo Svrtan i potpredsjednik Zdravko Bubnić. U upravni odbor izabrani su: Darko Baričević, Anto Bolotin, Zdravko Bubnić, Nevenko Buhin, Renato Habulin, Vladimir Jagar i Željko Smolković. U Nadzorni odbor imenovani su: Nikola Banić, Neven Juranić i Božo Zagorec. Na izvanrednoj sjednici Skupštine održanoj 10. svibnja 2013. objavljeno je da višegodišnji predsjednik Udruženja Franjo Svrtan odlazi u mirovinu, kao i višegodišnja tajnica Ida Židovec, a predsjednikom postaje Zdravko Bubnić, koji za potpredsjednika predlaže, a Skupština izglasava Željka Smolkovića. Na sjednici Skupštine 14. rujna 2018. u mandatu 2018. – 2022. potpredsjednikom je imenovan Renato Habulin, a Zdravko Bubnić ostaje predsjednikom. Članovi Upravnog odbora su: Anto Bolotin, Mladen Kuharić, Darko Baričević, Renato Habulin, Gordana Hatz, Ratko Medenec i Željko Smolković, odnosno predstavnici kiper prijevoznika, autobusera, pogrebnika, autoškola i tranzitnih prijevoznika. Udruženje se dodatno otvara prema članstvu, sudjeluje svojim prijedlozima na javnim raspravama i savjetovanjima kod izmjena i dopuna postojećih propisa, dodatno se otvara prema Obrtničkoj komori Zagreb i Hrvatskoj obrtničkoj komori u smjeru pojačane suradnje kod problematike prijevozništva. Godine 2019. obilježena je 55. godišnjica osnutka.

Odobrenje za rad – Renato Habulin 1987.

279


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

6. UDRUŽENJE OBRTNIKA DUGO SELO Udruženje samostalnih privrednika Dugo Selo, konstituirano je 21. veljače 1981., a upisano u Registar Privredne komore Zagreb (79/1 od 12.1994). U registar Obrtničke komore Zagreb upisano je 1995. godine (12/95). Udruženje je prema Statutu izvanstranačka, samostalna, stručno poslovna organizacija obrtnika i trgovaca pojedinaca koji u skladu sa Zakonom o obrtu obavljaju obrt i ostalih članova Udruženja. Udruženje promiče obrt i obrtništvo, usklađuje, zastupa i predstavlja obrtnike i ostale članove Udruženja i njihove zajedničke interese na području Grada Dugo Selo, Općine Brckovljani i Općine Rugvica. Članovi skupštine Udruženja, 2010. – 2014.

Od 2002. do 2009. godine djelovalo je 670 obrtnika, kada je broj obrta naglo pao, čak na 350 obrta. Tek 2018. godine obrtništvo u Dugom Selu počelo se ponovno oporavljati te se broj obrta povećao. U lipnju 2019. bilo je registrirano 390 obrta na području Dugog Sela i općine Brckovljani i Rugvica. Udruženje obrtnika od 2002. do danas

Upravni odbor Udruženja, 2010. – 2014.

Valjak, Kajba, Srdinić, Čop, Birt, Radilović – članovi koji su dugi niz godina u tijelima UO-a

280

Kako Udruženje obrtnika nije imalo potpuno riješeno pitanje poslovnog prostora, zapravo prostora za održavanje sjednica tijela Udruženja, ukazala se povoljna prilika za kupnju istog. Na inicijativu tadašnjeg predsjednika Stjepana Valjka i članova Upravnog odbora te Skupštine Udruženja, zajedničkom odlukom jednoglasno su odlučili da Udruženje obrtnika Dugo Selo kupi objekt/poslovni prostor. Poslovni prostor Udruženja obrtnika kupljen je 2003. godine te je to jedna od povijesnih odluka, nakon čije se realizacije poslovni objekt Udruženja nalazi u ulici B. A. Kažotića 4, Dugo Selo. Poslovni prostor bilo je potrebno kompletno urediti da bi se dobio adekvatan prostor doličan jednom Domu obrtnika te svrsishodan za potrebe Udruženja. Na čelu Udruženja obrtnika Dugo Selo od 2001. godine pa sve do 2015. godine predsjednik je Stjepan Valjak, koji je u tijela komorskog sustava aktivno uključen od 2002. godine, kao član Upravnog odbora, Skupštine te član Skupštine Hrvatske obrtničke komore i mnogih drugih odbora komore, isto tako, obnašao je i funkciju potpredsjednik OKZ-a u mandatnom razdoblju od 2006. do 2010. godine. Stjepan Valjak primio za dugogodišnji aktivan rad u sustavu komore, priznanje OKZ-a, te priznanje HOK-a, statuu „Zlatne ruke“. Stjepan Valjak inicirao je i potaknuo svoje kolege obrtnike da se u suradnji s Gradom Dugo Selo i Turističkom zajednicom Grada Dugo Selo, organizira Dugoselski sajam obrtništva i poduzetništva, u sklopu dugoselskih jeseni u vrijeme dana Grada Dugo Selo početkom studenog. Dugoselski obrtnički sajam prvi je put otvorio svoja vrata 9. – 11. 11. 2006., a održavao se sve do 2013. godine. Nakon Stjepana Valjka za predsjednika izabran je Marko Cesar, na konstituirajućoj sjednici 20. veljače 2015., te sve do danas obnaša funkciju predsjednika Udruženja. Isto tako, aktivno je uključen u tijela komorskog sustava, poput Upravnog odbora, Skupštine, i mnogih drugih odbora i cehova komore te člana Skupštine Hrvatske obrtničke komore. Marko Cesar je od 2006. član Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo OKZ-a. U dva mandata, od 2010. do 2018.,


Udruženja obrtnika

obnašao je i funkciju predsjednika Ceha za poljodjelstvo i slatkovodno ribarstvo u OKZ-u, i HOK-u, a još uvijek je aktivan u njegovu radu kao član. Nadalje, od 2018. godine sve do danas obnaša i funkciju potpredsjednika OKZ-a. Mnogi dugoselski obrtnici tijekom godina svojim su dobrovoljnim radom pridonijeli da se obrtništvo u Dugom Selu i okolici razvija, svojim predanim radom i mentorstvom učenicima obrtničkih zanimanja prenijeli su svoje stručno znanje i time omogućili nove generacije kvalitetnih obrtnika koji dalje svoje stručno znanje prenose i time nastavljaju tradiciju obrtništva i mnogih zanimanja. Udruženje obrtnika kontinuirano je provodilo program „Osmaš“ i na takav način učenicima osmih razreda prenosilo informacije vezane za upis u obrtnička zanimanja. Program za „osmaše“ održavao se svake godine i na Dugoselskom sajmu obrtništva i poduzetništva, gdje su se okupili učenici osmih razreda svih škola Grada Dugog Sela te općina Brckovljani i Rugvica, kako bi pogledali program koji je bio pripremljen za njih u svrhu upoznavanja obrtničkih zanimanja i informacija vezanih za upis u škole za obrtničko zanimanje.U programu su sudjelovali predstavnici Ureda za obrazovanje OKZ-a, profesori i učenici Srednje škole Dugo Selo te obrtnici. UODS je u sklopu Dugoselskog sajma obrtništva i poduzetništva organizirao brojne revije u kojima su sudjelovali mnogi dugoselski frizeri i krojači. Frizeri i kozmetičarke, kao jedne od najaktivnijih cehova Udruženja, uvijek se rado odazivaju svim korisnim i društvenima akcijama. Udruženje obrtnika Dugo Selo svake godine od 2002. do 2013. nagradilo je petero najboljih učenika s područja Grada Dugo Selo, općina Brckovljani i Rugvica, koji se školuju za obrtnička zanimanja. Nagrađeni su ljetovanjem u odmaralištu dugoselskog Društva „Naša djeca“, u V. Lošinju. Tijekom proteklih 11 godina u aranžmanu Udruženja obrtnika ljetovalo je 56 učenika. Udruženje obrtnika kontinuirano organizira velik broj raznih aktivnosti, a sve u cilju pomoći u poslovanju svojim članovima. Da bi olakšalo poslovanje svojim obrtnicima, Udruženje obrtnika sklopilo je Ugovore o poslovnoj suradnji s raznim tvrtkama i institucijama. Udruženje je za svoje članove konstantno organiziralo posjete sajmovima, jedan od bitnijih je sajam obrtništva u Münchenu, isto tako, jednom godišnje organizirali su izlet za dugoselske obrtnike, cilj organizacije izleta je druženje i povezivanje obrtnika, tako su dugoselski obrtnici posjetili Dubrovnik, Međugorje, Italiju, Prag, Beč, Budimpeštu, Sarajevo – Mostar, V. Lošinj…

Predsjednik Valjak i Cesar – konstituirajuća sjednica

Bitno je napomenuti da Udruženje obrtnika Dugo Selo aktivno surađuje po pitanju razvoja obrtništva te obrazovanju za obrtnička zanimanja, s Gradom Dugo Selo, općinama Brckovljani i Rugvica, Turističkom zajednicom Grada Dugo Selo, Srednjom školom Dugo Selo te s osnovnim školama na području Grada Dugog Sela, općina Brckovljani i Rugvica.

281


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

U želji da se unaprijedi gospodarstvo i pomogne poduzetnicima i obrtnicima, Grad Dugo Selo i općine Brckovljani i Rugvica pokušavaju olakšati poslovanje obrtnicima i poduzetnicima dodjelom bespovratnih potpora:

– potpore UO-a Dugo Selo za organizaciju manifestacija/Dugoselski obrtnički sajam – financijska potpora za redovno djelovanje Udruženja – stipendiranje učenika obrtničkih zanimanja i – mnoge druge aktivnosti u želji da se unaprijedi dugoselsko obrtništvo.

Suradnja s Gradom Dugo Selo i Turističkom zajednicom Grada Dugog Sela U organizaciji Udruženja obrtnika Dugo Selo, Grada Dugog Sela i Turističke zajednice Grada Dugog Sela, a u okviru manifestacije Dugoselskih jeseni i Martinskih dana, početkom studenoga održavao se Dugoselski sajam obrtništva i poduzetništva od 2006. do 2013. godine. Sajam se održavao u prostoru Gradske sportske dvorane, u šatoru uz dvoranu te na vanjskom prostoru ispred dvorane, a bio je izložbenog i prodajnog karaktera te se svake godine odazvalo nešto više od stotinjak izlagača (obrtnika, poduzetnika, poduzeća, institucija, udruga) iz regije i šire. Svečano otvorenje uvijek su uveličali državni, županijski i gradski predstavnici te brojni gosti, gospodarstvenici i izlagači. Sajam je organiziran i uz visoko pokroviteljstvo Ministarstva poduzetništva i obrta, Zagrebačke županije, Hrvatske obrtničke komore i Obrtničke komore Zagreb. Vjerni medijski pokrovitelji su Radio Martin i Dugoselska kronika. Tijekom trodnevnih Sajmenih dana održavao se i bogati kulturni program: Program za osme razrede osnovnih škola iz Brckovljana, Rugvice i Dugog Sela:

– predavanje predstavnika Obrtničke komore Zagreb. – prezentacija učenika Srednje škole Dugo Selo.

Nastup djece Dječjeg vrtića Dugo Selo i drugih vrtića s područja Dugog Sela i okolice te plesnih klubova s područja Dugog Sela i okolice. „Smotra narodnog stvaralaštva“ u organizaciji KUD-a Preporod Dugo Selo, Festival mladih, Festival pčelarstva, Izložbe sira i kolača, Prezentacije udruga (na njihovim štandovima) s prigodnim degustacijama: Vinogradarska-vinarska udruga „Terra Sancti Martini” Dugo Selo, Udruga vinogradara i vinara Brckovljani, Udruga pčelara „Maslačak“ – Dugo Selo, Športsko ribolovno društvo Dugo Selo, revije frizura dugoselskih frizera i modne revije, edukativne radionice, brojni nastupi i koncerti u večernjim satima i tradicionalni obred krštenja mošta u izvođenju KUD-a Preporod.

282


Udruženja obrtnika

Valjak, Cesar i Šabić

Udruženje aktivno sudjeluje sa školama, Obrtničkom komorom Zagreb i Obrtničkim učilištem, pogotovo s aspekta obrazovanja za obrtnička zanimanja i cjeloživotno obrazovanje. U sklopu Udruženja djeluju ovi cehovi: Ceh uslužnih djelatnosti, Ceh proizvodnih djelatnosti, Ceh prijevoznika, Ceh trgovaca, Ceh ugostitelja, Ceh intelektualnih usluga, Ceh frizera i kozmetičara. Tajnici Udruženja bili su: Vinko Škalin Rozika Milin 1985. – 1987. Ivica Pećnjak 1987. – 2004. Kristina Valjak 2004. – danas Predsjednici Udruženja obrtnika Dugo Selo od 1981. do danas: Marijan Šantić, 1981. – 1984. Stjepan Bodalec, 1984. – 1989. Željko Funtek, 1989. – 1994. Malden Fabrio, 1994. – 1997. Vladimir Bodalec, 1997. – 1999. Josip Trupec, 1999. – 2001. Stjepan Valjak, 2001. – 2002., 2002. – 2014. Marko Cesar, 2015. – danas.

283


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

7. UDRUŽENJE OBRTNIKA IVANIĆ-GRAD Početak obrtništva u Ivanić-Gradu vezan je za znamenitu Cehovsku škrinju koja se čuva u Muzeju Ivanić-Grada. Cehovska škrinja ivanićgradskih obrtnika izrađena je godine 1827., nakon što je carsko-kraljevska kancelarija cara Franje I. u cehu okupljenim majstorima s posjeda Poljana 11. kolovoza 1826. izdala listinu cehovskih pravila, pisanu latinskom jezikom, kojom se svim „ceh-meštrima“ sa šireg područja današnjeg Ivanić-Grada omogućuje legitiman rad prema pravilnicima, pod zaštitom i nadzorom bečkoga dvora i njegovih područnih ureda.

Cehovska škrinja

U listini su navedena obrtnička zanimanja čiji su majstori u vrijeme oko 1825. živjeli na području Poljane te su, kao članovi cehovskog udruženja, zatražili izdavanje tog visokog državnog dokumenta. Tako se poimence spominju lončari (Figuli), čizmari (Cothurnarii), krojači (Sartores), kovači (Fabri– Ferrarii), klobučari (Pileatores), remenari (Lorarii), bačvari (Vietores) i obućari (Sutores) i mnoga druga obrtnička zanimanja, a krajem istoga stoljeća u gradu je radilo čak 50 krojača! Članovi ceha bili su časni ljudi, a pripadnost cehu svakom je obrtniku donosila čast i ugled, ali i vrlo jasne materijalne i moralne obveze. Svaka cehovska udruga svoje je dokumente, povelje, pravilnike, uvjerenja, potvrde, popise, pečat i novac čuvala u cehovskoj škrinji, za čije je ključeve uvijek odgovaralo nekoliko povjerljivih članova.

Povelja obrtničkog ceha

Ivanić se u to vrijeme postupno pretvorio u snažan obrtnički centar, nadaleko poznato trgovište. U Ivanić-Gradu se već početkom 19. stoljeća proizvodilo oko 20.000 lonaca i raznog zemljanog posuđa, oko 3.000 lakata srednje finog i oko 4.500 lakata grubog platna. Prema jednom popisu u Ivanić-Gradu nalazio se velik broj različitih

284


Udruženja obrtnika

obrtnika: 1 kolar, 1 bačvar, 2 tesara, 2 stolara, 7 kovača, 2 nožara, 9 bravara, 1 tkalac, 45 njemačkih krojača, 5 slavonskih gumbara, 1 klobučar, 7 postolara, 22 čizmara, 1 sedlar, 2 pekara, 1 kolačar, 2 mesara, 1 dimnjačar, 2 staklara, 9 lončara, 3 brijača i vlasuljara. Godine 1803. Ivanić ima 127 obrtnika u 21 različitom zanatu, dok iste godine, npr. Kostajnica ima 108, Glina 81, Ogulin 54, Križevci 136 obrtnika. (R. Bićanić, „Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 1750. – 1860.“). Razdoblje cvjetanja obrta i trgovine u Ivanić-Gradu dobro je opisao povjesničar Đuro Deželić: Ivanić-Grad imađaše svoja četiri obrtnička ceha. Za stanovništvo ispod 700 duša bijaše to dosta. Prema cehovskoj uredbi morali su se namirivati razni troškovi: crkveni, pogrebni i drugi, a za to je trebalo novaca. Građani, kojih je bio veći broj istoga obrta kao krojači muški i ženski, pak čohaši i surinaši, sastavljali su svoj ceh, a drugi manjega broja podijeliše se u ostala tri, ili po obrtnoj svezi, ili jer je tako bilo od vajkada određeno. Tako god. 1804. bijahu u „plemenitom“ čizmarskom cehu osim postolara i opančara još kovači, bravari i stolari. Svi su cehovi živjeli jednakim životom; taj je bio različan i šarolik prema tomu kakove su ćudi bili ljudi koji su bili u cehu. Bilo je tu prizora ugodnih i neugodnih, ozbiljnih i šaljivih.

Detalj s izložbe Obrtnici starog Ivanića

Potpisivanje Povelje prijateljstva između Udruženja obrtnika Ivanić-Grad i Udruženja trgovaca Zagreb, 2017.

Dan obrtnika Ivanić-Grad, 2017.

285


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Sa Sajma obrta

Posve je jasno da se pored razvijenog obrta i velikog broja zanatlija razvila i razgranala trgovina. Ivanić-Grad je već po tradiciji bio središte obrta i trgovine bliže i šire okolice. Međutim, od druge polovice 18. i u 19. stoljeću ivanićki trgovci putovali su sa svojom robom sve dalje. Nisu se više ograničavali samo na opskrbu krajiške vojske potrebnom robom, već trgovinu proširuju i izvan granica Hrvatske. Prodajom robe tako se širio dobar glas o umijeću domaćih majstora, a predmeti koje su trgovci donosili u Ivanić iz „bijeloga svijeta“ često su nosili pečat života većih srednjoeuropskih gradova i pomalo unosili promjene u svakodnevni život stanovnika tadašnjeg Ivanić-Grada. U suradnji današnjih obrtnika, udruženih u Udruženju obrtnika Ivanić-Grad, s Muzejom Ivanić-Grada te udrugom Prijatelji baštine, nastoji se što bolje očuvati, dokumentirati i prezentirati bogata baština obrtništva u Ivanić-Gradu. Udruženje obrtnika Ivanić-Grad osnovano je davne 1975. godine kada je grupa entuzijasta obrtnika pokrenula aktivnosti za okupljanje u svrhu rješavanja zajedničkih interesa. Zurka Show

286

Neki od predsjednika Udruženja obrtnika tijekom povijesti bili su: Krešimir Forko, Krešimir Gembec, Marina Hrastić, Stjepan Hren, Branko Jakopčević, Dragutin Kovačević, Mirko Lajpod, Zdravko Medvešek, Josip Pezić, Dražen Sporiš, Pantelija Tadić, Antun Vidoš, Ivan Vrtarić…Danas je predsjednica Marina Hrastić.


Udruženja obrtnika

8. UDRUŽENJE OBRTNIKA SAMOBORA Višestoljetna obrtnička tradicija pridonijela je prepoznavanju Samobora kao grada bogatog poduzetničkog duha. Najstariji podaci koji spominju samoborske obrtnike datiraju još iz 15. i 16. stoljeća. Tijekom 18. i 19. st. obrtnici su se udruživali u cehove, a najzastupljenija struka u tom vremenu u Samoboru bila je prerada kože te s tim u vezi i obrtnika čizmara, postolara, sedlara, remenara... Na popisu trgovaca, kramara i obrtnika iz 1854.Samobor je imao 219 obrtnika. Deset godina poslije, na Prvoj gospodarsko-obrtnoj izložbi u Zagrebu sudjelovalo je 225 izlagača, što poljoprivrednika, što obrtnika iz Samobora, a za sudjelovanje i ostvarene uspjehe na izložbi izlagači su dobili mnoga priznanja. Dodijeljeno im je sedam srebrnih i 28 mjedenih kolajni, osam počasnih diploma i četiri pohvalna priznanja. Početkom 20. stoljeća, zbog nastale konkurencije tvornica i veleobrta, malo obrtništvo zapalo je u krizu, a kako bi se obranili od propasti, obrtnici su se organizirali u obrtničke udruge. Između dva svjetska rata u Samoboru djeluju podružnica Saveza hrvatskih obrtnika, Zanatsko udruženje i Obrtni zbor. Od 1932. godine svaki obrtnik morao je registrirati obrtnicu, čime postaje članom Udruženja zanatlija. Udruženje zanatlija za srez Samobor počelo je s radom 1. studenog 1932. Predsjednik Udruženja bio je Vjekoslav Vrbanić, a potpredsjednik Ivan Jurković. Odbor Udruženja sastojao se od osam članova iz Općina Samobor, Podvrh, Sveta Nedelja i Sveti Martin. Osim općih podataka o uplati članarine, Udruženje je savjetovalo članove o pomoćničkim i majstorskim ispitima i upozoravalo da majstori ugovore s učenicima moraju sklapati pred Udruženjem. Osnivanjem Udruženja zanatlija grada Zagreba 4. lipnja 1967. stvoreni su uvjeti za osnivanje podružnice u Samoboru. U dvorani Vatrogasnog društva u Samoboru, 26. listopada 1967. samoborski zanatlije osnivaju podružnicu s pripadajućim Statutom i svim tijelima. Sjedište podružnice bilo je u Gajevoj 25, izabran je prvi Upravni odbor, a za predsjednika Udruženja izabran je metalski obrtnik, kovinokotlar Franjo Urbas. Svaki član obvezao se animirati i poticati nove kolege na upis u Udruženje, a zanatlije se povezuju sa susjednim podružnicama kako bi dobili veću važnost i snagu pri rješavanju svojih problema. Godine 1968. u Samoboru je bilo 270 zanatlija, a njih 70 bili su članovi Udruženja. Broj članova Udruženja povećavao se iz godine u godinu te je tako koncem 1977. Udruženje imalo 378 članova. U sedamdesetim godinama 20. stoljeća samoborsko Udruženje intenzivno radi na vlastitoj afirmaciji, samoborski zanatlije intenzivno posjećuju druga udruženja i surađuju s kolegama, pokrenuto je osnivanje kreditne banke koja je odobravala pogodne kratkoročne kredite zanatlijama u svrhu proširenja poslovnog prostora, a dodijeljene su i prve općinske nagrade zanatlijama te plakete radionicama. U prostorijama sindikalnog doma sazvan je 23. listopada 1971. zajednički sastanak ugostitelja i prijevoznika s područja općine Samobor. Bio je to početak organiziranja po sekcijama čime je Udruženje dobilo novu snagu.

50 godina rada Udruženja obrtnika Samobor

Monografija Udruženja Samobor

287


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

50. obljetnica UOS-a – nagrade i priznanja obrtnicima

U listopadu 1974. na Zboru zanatlija donijeta je odluka o osnivanju Udruženja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Samobora, čime se Udruženje osamostalilo i prestalo biti podružnica. Prvi predsjednik „samostalnog“ Udruženja bio je Jurica Prčić, a nakon njega izabran je Antun Turk. Učlanjivanje u Udruženje i dalje je dragovoljno, a samoborski obrtnici su još više prisutni u društveno-političkom životu države gdje aktivno sudjeluju u svim političkim tijelima i organizacijama: Sabor SRH, Privredna komora, SSRNH i dr. Godine 1976. Udruženje dobiva Nagradu Općine Samobor, kao znak javnog priznanja za uspjehe na razvijanju privrednih djelatnosti. Stupanjem na snagu Zakona o udruživanju u komore 1978. godine Udruženje je promijenilo naziv u Udruženje samostalnih privrednika, a udruživanje je postalo obavezno. Udruženje bira delegate u Skupštinu saveza samostalnih privrednika zagrebačke regije, a Samoborce tada predstavlja Ivo Purić. Članovi Udruženja često se odazivaju humanitarnim akcijama, a Udruženje je novčanom donacijom pomoglo Udruženju samostalnih privrednika grada Zagreba u izgradnji planinarskog doma Hunjka na Sljemenu.

Zlatni krug za Udruženje

288

Udruženje je uspostavilo vrlo dobre odnose sa Skupštinom općine Samobor, kod čijih je čelnika i službi nailazilo na razumijevanje i redovito uspijevalo dobiti konkretnu pomoć. Jedan od važnijih ciljeva Udruženja bila je izgradnja vlastitog prostora u Šmidhenovoj ulici. Dana 22. veljače 1985. Udruženje je otvorilo vlastiti dom s organiziranom stručnom službom u kojem su vrata širom otvorena za sve obrtnike. Od 1. svibnja 1986. Udruženje redovito informira svoje članove preko Samoborskih novina, a ta suradnja trajala je do gašenja novina 2006. godine. Za svoje članove Udruženje organizira grupne izlete, razne izložbe i revije, od kojih se posebno ističu Obrtnički ples i Samoborsko modno proljeće. Godine 1988. Udruženje obrtnika, zajedno s kućnom radinošću broji


Udruženja obrtnika

1920 članova. Iste godine započinje proces izgradnje Zanatske zone u Svetoj Nedelji. Nakon formiranja zone, poslovne prostore u njoj kupuje velik broj samostalnih obrtnika. Početkom devedesetih godina samoborski obrtnici, članovi Udruženja obrtnika, značajnije sudjeluju na Zagrebačkom velesajmu, ali i na Međunarodnom sajmu u Grazu. U ratno vrijeme, posebno nesklono gospodarskim aktivnostima i razvoju, samoborski obrtnici organiziraju nekoliko humanitarnih akcija za pomoć nastradalim obrtnicima i njihovim radionicama diljem Hrvatske. Godine 1994. u Samoboru djeluje 1860 obrtnika. Udruženje je jedno od najvećih u regiji, a obuhvaća obrtnike iz Samobora, Svete Nedelje i Stupnika. U razdoblju od 2002. do 2006. na čelu Udruženja nalazi se stolar Juraj Petrić, a aktivnosti Udruženja usmjerene su na razne stručne prezentacije i seminare za obrtnike, na radove sekcija i opremanje prostora. Godine 2006. za predsjednika Udruženja izabran je ugostitelj Marijan Karlović, a za dopredsjednicu pekarica Renata Kruhan.

Susret žena obrtnica – predsjednica RH.

Danas Udruženje obrtnika broji više od 1300 članova, a taj broj se neprestano mijenja. Ustrojstvo Udruženje obrtnika Samobor ustrojeno je po teritorijalnom principu i obuhvaća obrtnike s područja Samobora, Svete Nedelje i Stupnika. Udruženje obrtnika Samobor temeljna je obrtnička organizacija, koja preko Obrtničke komore Zagreb čini piramidu na čijem je vrhu Hrvatska obrtnička komora. I. Ceh za proizvodni obrt 1. Sekcija metalaca, gumara i plastičara 2. Sekcija drvne struke 3. Sekcija ostalih proizvodnih djelatnosti

Žene obrtnice Samobora i Svete Nedelje s predsjednicom RH na 3. susretu žena obrtnica

II. Ceh za uslužni obrt 4. Sekcija frizera, kozmetičara i pedikera 5. Sekcija krojača, krznara i kemijskih čistionica 6. Sekcija autostruka 7. Sekcija ostalih uslužnih djelatnosti – Sekcija RTV mehaničara 8. Sekcija cvjećara III. Ceh za ugostiteljstvo, turizam i trgovinu 9. Sekcija ugostitelja i turističkih radnika 10. Sekcija trgovaca, pekara i mesara IV. Ceh za građevinarstvo 11. Sekcija građevinara i instalatera

Obrtnički sajam Zagreb

289


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Članovi UO-a Samobor obilježili dane Obrtničke komore Zagreb i primili nagrade za svoj rad

V. Ceh za prijevoz robe i stvari 12. Sekcija prijevoznika VI. Ceh za intelektualne i poslovne usluge 13. Sekcija intelektualnih i poslovnih usluga Svi predsjednici Udruženja od 1961. do 2019.

Gastro show

290

1961. – Franjo Ivanščak (Zanatska komunalna komora Zagreb – predsjednik Povjereništva u Samoboru) 1967. – Franjo Urbas 1968.; 1973. (od 26. 5. do 4. 10.) – Milan Fučkar 1969. – Franjo Kolman 1970. – 1972.;1974 – 1977. – Jurica Prčić 1973. (od 4.10.); 1988. – 1992. –Antun Turk 1978. – 1981.; 1983. – Stjepan Purić 1982. – Ivan Horvat 1984.; 1987. – Ivan Purić 1985. – Velimir Volmut 1986. – Ivan Brković 1988. – Boris Martinović 1993. – 2002. Goran Prgin 2002. – 2006. – Juraj Petrić 2006. – Marijan Karlović


Udruženja obrtnika

9. UDRUŽENJE OBRTNIKA SESVETE Udruženje obrtnika Sesvete osnovano je 11. studenog 1973., kao Udruženje samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika, s ciljem organiziranog djelovanja na vlastitom unapređenju i međusobnoj suradnji te u svrhu razvijanja, suradnje i međusobnog povjerenja s društvenim službama. Počeli su s 86 članova koliko ih je bilo prema podacima na osnivačkoj Skupštini, usvojen je Statut, izabran predsjednik i članovi tijela Udruženja: Skupština, Upravni odbor, Izvršni odbor, Sud časti i Nadzorni odbor. Osnivanje Udruženja pokrenula je nekolicina obrtnika koji su promicali ideju zajedništva na dobrobit svih obrtnika. Inicijator i osnivač bio je prvi tajnik Josip Rukavina, izabran je prvi predsjednik Ivan Petak, prvi blagajnik Josip Marković, potpredsjedniciMato Tomljenović i Tomo Valečić, u Nadzorni odbor Drago Cigler, u Sud časti Željko Badel.

Predavanje o fiskalizaciji, 12. 12. 2012.

Druga sjednica održana je 7. prosinca 1973., a Udruženje je već brojilo 260 članova. Imenovana je komisija za osnivanje Auto-moto društva čiji su članovi bili: Zlatko Habek, Vid Galović i Gojko Rajić. Udruženje je dobro surađivalo s općinskim strukturama te je uspjelo ishoditi pozitivan odgovor na zamolbu o dodjeli zemljišta za budući Obrtnički dom, budući da je uživalo materijalnu i moralnu potporu tadašnjeg predsjednika Općine Marijana Kosa. Početkom 1975. godine osnovano je AMD Zanatlija koje broji 210 članova. Na godišnjoj skupštini 6. lipnja 1975. predloženo je uvođenje samodoprinosa za osnivanje nabavno-prodajne i štedno-kreditne zadruge. U rujnu 1975. donijeta je odluka o raspisivanju samodoprinosa za izgradnju doma. Dana 1. siječnja 1976. počela je s radom zadruga u koju su upisana 53 obrtnika. Godine 1976. i 1977. izvode se radovi na objektu doma, velikim dijelom dobrovoljnim radom članova, a za dovršenje podignut je kredit. Dom je svečano otvoren 12. lipnja 1977. godine, a ta čast pripala je gospodinu Marijanu Kosu.

Adventski sajam

Udruženje osniva zadrugu Prigorje Progres kako bi obrtnici organizirani u Zadrugu lakše dolazili do obrtnih sredstava i time premostili nelikvidnost u poslovanju. Dana 21. ožujka 1980. održana je skupština Udruženja na kojoj je birano novo vodstvo. Izabran je predsjednik Stjepan Kezerić. Na skupštini Udruženja održanoj 22. veljače 1981. novi predsjednik postaje Marijan Đurekovec. Novo vodstvo i predsjednik Zvonko Palčić izabrani su na godišnjoj skupštini 21.veljače 1982. Godine 1984. izabrani su novi članovi u tijela Udruženja te predsjednik Krsto Grgurić. Predsjednik Stjepan Petir izabran je na godišnjoj skupštini 7. travnja 1988. Udruženje je preimenovano u Udruženje samostalnih privrednika Sesvete.

Na Sajmu obrta u Zagrebu

291


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Na Zagrebačkom velesajmu, 20. 4. 2012.

Danas je Udruženje, s gotovo 1200 članova, organizirano u sedam cehova: Ceh za proizvodno zanatstvo; Ceh za uslužno zanatstvo; Ceh za autostruku; Ceh za ugostiteljstvo i turizam; Ceh za trgovinu; Ceh prijevoznika i Ceh za građevinarstvo i instalaterstvo. Na izbornoj skupštini 19. lipnja 1992. prihvaćen je novi statut i izabran novi predsjednik Franjo Drenjančević. Godine 1995. birani su novi članovi u tijela Udruženja i predsjednik Franjo Drenjančević. Sljedeće, 1996. godine izvođeni su građevinski radovi u prizemlju objekta Udruženja obrtnika Sesvete, a dovršeni su 1998. godine. Novi članovi u tijela Udruženja i novi predsjednik Zvonko Rumenjak izabrani su na skupštini održanoj 5. veljače 1999. Godine. Predsjednik Zvonko Rumenjak dao je ostavku 15. prosinca 2000. godine zbog prestanka bavljenja obrtom. Istog je dana Skupština izabrala nove članove: za predsjednika Miroslava Čihaka, dopredsjednika Dragu Glavendekića, za tajnicu Mariju Fluka. Isto vodstvo potvrđeno je na izbornoj Skupštini održanoj 8. studenog 2002. Sljedeća izborna skupština za predsjednika potvrđuje Miroslava Čihaka, a dopredsjednici su Marija Fluka i Dražen Mlinarić. Čihak je potvrđen i na skupštinama od 22. listopada 2010. (dopredsjednici Dražen Mlinarić i Renato Tenšek) i 26. veljače 2015. (dopredsjednici Renato Tenšek i Darko Židak). Na izbornoj Skupštini održanoj 21. rujna 2018. izabrano je novo vodstvo: predsjednik Darko Židak, dopredsjednici Željko Lacković i Martina Čerkez.

292


Udruženja obrtnika

10. UDRUŽENJE OBRTNIKA SVETI IVAN ZELINA Tradicija Zeline kao obrtničkog grada počela je u 14. stoljeću naseljavanjem obrtnika i trgovaca, a tijekom srednjeg vijeka Zelina dobiva titulu najvažnijeg obrtničkog i trgovinskog središta između Zagreba, Varaždina i Križevaca. Sačuvane su isprave koje govore o raznim obrtnicima, na Zelingradu su pronađene brojne stvari koje su izradili kovači, lončari, klesari. Ipak nam najviše dokaza govori o snazi obrtništva u 19. stoljeću. Brojni svetoivanjski obrtnici traže 1838. godine od kralja Ferdinanda dozvolu da osnuju ceh i tako još više unaprijede svoje poslovanje. Kralj udovoljava njihovoj molbi te potvrđuje Privilegij plemenitog velikog ceha Svetoivanjskog koji je predstavljen u Svetom Ivanu Zelini 29. rujna 1839. Utemeljitelji tog ceha pripadali su starim obiteljima zelinskog kraja u kojima je obrtništvo bilo obiteljska tradicija. Postoje brojne obitelji u kojima se umijeće pojedinog zanata, poput kovača, postolara, stolara, krojača, prenosilo iz generacije u generaciju. Umijeće zanata postalo je tradicija i vrijednost koja se poštivala. U cehovskim knjigama zabilježeno je da je ceh u vrijeme osnivanja imao 65 majstora. U drugoj polovici 19. stoljeća broj obrtnika u Svetom Ivanu Zelini je u stalnom porastu te prelazi brojku od 100 majstora. Na taj način obrtnička organizacija postaje najveća snaga svetoivanjskog kotara i glavni pokretač gospodarskog razvoja. Zbog promjena zakonskih propisa cehovi se ukidaju, a umjesto njih osnivaju se obrtničke zadruge. Slobodna razmjena majstora i kalfi te naukovanje kalfi širom Austro-Ugarske pozitivno su djelovali na kvalitetu svetoivanjskog obrtništva te njegovo stručno usavršavanje. Raspadom Austro-Ugarske dolazi do stagnacije obrtništva. Broj obrtnika se dvadesetih godina još ne smanjuje, ali se osjeća konkurencija u industrijskoj proizvodnji. Tridesetih godina 20. stoljeća ekonomska kriza pogađa sve slojeve stanovništva pa tako i obrtništvo. Smanjenje platežne moći dodatno pogađa obrtništvo. Unatoč takvim ekonomskim kretanjima tridesetih godina, broj obrtnika u kotaru Sveti Ivan Zelina je u porastu . Dok je početkom tridesetih broj obrtnika jedva prelazio 250, već 1937. godine zabilježeno je više od 300 obrtnika koji se bave s 32 vrste obrta koji su zapošljavali 53 pomoćnika. Te su godine zanatlije sklopile 23 naukovna ugovora. Također postoji stalno obrazovanje mladih obrtnika. Godine 1937. organiziran je zanatski tečaj koji je pohađalo 47 učenika. Njihova se nastava održavala u jednom odjeljenju s dva nastavnika.

Skupština UO-a Sveti Ivan Zelina, 2016

U Svetom Ivanu Zelini kao starom trgovištu od davnine se održavalo više vrsta sajmova. Još u srednjem vijeku sajmovi se dijele na godišnje, tjedne i dnevne. Godišnji su sajmovi povezani s crkvenim blagdanima, odnosno čašćenjem određenog sveca zaštitnika, a u narodu se jednostavno zovu proštenjem. Tako je u Sv. Ivanu Zelini najznačajniji godišnji sajam oduvijek bio u povodu blagdana

293


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

30 godina organiziranog obrtništva u Sv. Ivanu Zelini, 2016.

Sv. Ivana Krstitelja. Tjedni sajam održavao se redovito četvrtkom, kako je to utvrđeno privilegijom bana Mikca iz 1328. godine. Na tjednom sajmu se trguje poljoprivrednim proizvodima, stokom, raznim obrtničkim proizvodima. U zelinskim novinama nalazimo zanimljive podatke o godišnjim i tjednim sajmovima tridesetih godina dvadesetog stoljeća. Sajam je posjetilo oko 3500 ljudi. Postavljeno je bilo mnogo šatora. Od obrtnika bilo je 13 krojača, 11 platničkara, 35 postolara, 2 licitara, 12 pekara, 9 pečenjara, 2 košarača, 5 gostioničara, 4 klobučara, 1 opančar, 1 kožar, 3 lončara, 2 limara, 4 užara i razni drugi. Nakon Drugog svjetskog rata neki od zelinskih obrtnika izgubili su svoju imovinu u stvaranju „pravednog društva“, nacionalizacijom. Na primjeru privatnih trgovina može se pratiti transformacija privatnog u društveno vlasništvo. Godine 1947. svi trgovci dobili su nalog da u roku odtri do četiri mjeseca zatvore svoje trgovine. Godine 1949. donesen je Opći zakon o zanatstvu kojim se i formalno društveno vlasništvo i društveni sektor stavljaju u prvi plan. Godine 1962. ukidaju se zanatske komore na temelju Zakona o privrednim komorama. Skupština UO-a Sv. Ivan Zelina, 2018.

Kako bi se održali, obrtnici se organiziraju u klubove i udruženja građana. Na području zagrebačke regije djeluje udruženje samostalnih privrednika u što su uključeni i svetoivanjski obrtnici. Dana 3. travnja 1986. konstituirano je udruženje samostalnih privrednika općine Zelina, te je upisano u Registar Privredne komore Zagreb pod rednim brojem 21. Tadašnji prvi predsjednik bio je gospodin Ivica Nemčić, vlasnik obrta prerade kože i krzna, tajnica Karola Pongrac, a prva poslovna tajnica Mira Čegec.

294


Udruženja obrtnika

Skupština UO-a Sv. Ivan Zelina, 2019.

Krajem osamdesetih godina napuštanjem planske socijalističke ekonomije te njezinom liberalizacijom, popuštanjem privatnoj inicijativi, povećava se broj obrtnika u Svetom Ivanu Zelini. Znatno se mijenja i struktura obrtništva u odnosu na stanje koje je bilo nekada, što je posljedica novih ekonomskih odnosa i novih potreba društva. Dana 14. prosinca 1995. izvršen je prijenos upisa udruženja obrtnika Sveti Ivan Zelina iz Registra Privredne komore Zagreb u registar Obrtničke komore Zagreb. Predsjednici Udruženja obrtnika Sveti Ivan Zelina od osnivanja 3. travnja 1986. do danas (2019. godine): Ivica Nemčić mandat 1986. – 1990. Đuro Knez mandat1990. – 1995. Karola Pongrac mandat 1995. – 2002. Karlo Kralj mandat 2002. – 2010. Ivica Vugrin mandat 2010. – 2014. Gordana Munjaković mandati 2014. – 2018.; 2018. – aktualna predsjednica Na razini udruženja djeluju sljedeći cehovi: Proizvodni obrti; Uslužni obrti; Ugostiteljstvo i trgovina; Građevinarstvo i autoprijevoznici Predsjednica Udruženja obrtnika Sveti Ivan Zelina u mandatnom razdoblju 2018. – 2022. je Gordana Munjaković iz Svetog Ivana Zeline. Udruženje danas broji 297 obrtnika na području grada Svetog Ivana Zeline i općine Bedenice.

295


Obrtnička komora Z agreb 1995. – 2020.

11. UDRUŽENJE OBRTNIKA VELIKA GORICA Velika Gorica i Turopolje poznati su po obrtništvu i trgovini još od davnina. Velikogorički obrtnici su uvijek bili organizirani i vodili su brigu o svom članstvu. Već 1602. godine kralj Rudolf II. dodijelio je Velikoj Gorici sajamsko pravo održavanja četiri godišnja i tjednog sajma. Godine 1831. Velika Gorica dobiva još dva godišnja sajma, a početkom dvadesetog stoljeća tu se održavalo 12 godišnjih i redovni tjedni sajmovi. Održavanje sajmova poticalo je razvoj obrta i trgovine pa sve veći broj obrtnika naseljava Veliku Goricu.

Zgrada Udruženja obrtnika Velika Gorica

Pisane tragove udruživanju obrtnika nalazimo u dokumentu iz 1844. godine. Iz Protokola Gorničkih meštrov saznajemo da udruženje već postoji, ali ne i kada je osnovano. Godine 1846. udruženje je potvrđeno, a kralj Ferdinand I. izdaje Privilegij Velikogoričkog ceha. Uz Privilegij potpisana su i Pravila ceha, koja uređuju odnose među majstorima, djetićima i dečkima, odnose u upravi ceha, brigu za bolesne majstore, skrb za udovice, pomoć u pokopima i sprovodima. Članovi Velikogoričkog ceha, zvanog Veliki ceh sastajali su se na dokonček i pred otvorenom ladicom, kao svojim simbolom koja je predstavljala cijeli ceh, primali su nove članove, oslobađali dečke – šegrte i djetiće – pomoćnike te rješavali sve probleme od zajedničkog interesa. Onaj tko nije bio član ceha, nije se smio baviti obrtom. Posebnost Velikogoričkog ceha je u činjenici da on okupljao obrtnike raznih struka. Iz prvog popisa cehovskih majstora 1847. godine saznajemo da je u Velikoj Gorici bilo 35 obrtnika. Obrtnim zakonom iz 1872. godine ukinuti su cehovi, a obrtnici se udružuju u zadruge. Osnivačka skupština Saveza hrvatskih obrtnika održana je 7. travnja 1907. u Zagrebu, a zemaljska vlada potvrdila je pravila tek u kolovozu 1908. godine. Prateći zbivanja na državnoj razini, niti velikogorički obrtnici ne zaostaju u organiziranom djelovanju: 27. lipnja 1908. godine osnovana je Mjesna organizacija Saveza hrvatskih obrtnika u Velikoj Gorici. Na čelu joj je bio pročelnik Janko Bačani, klobučarski obrtnik. Velikogorička organizacija održavala je redovitu vezu sa središnjicom, učlanjivala nove obrtnike i sakupljala članarinu, širila obrtnički tisak, davala savjete i potporu članstvu. Početkom 1909. godine pokrenuta je Šegrtska škola. Na državnoj razini bilo ih je 43, od čega osam u Zagrebačkoj županiji, među kojima je bila i velikogorička. Osnovana je i udruga za potporu nemoćnih obrtnika i članova njihovih obitelji. Od 1915. do 1918. vlasti su zabranile djelatnost svih udruga pa tako i Saveza hrvatskih obrtnika, ali su se obrtnici polulegalno i dalje sastajali i međusobno potpomagali.

Obrtnički bal, 2004.

296

U prvim godinama života u novoj državi, mjesna organizacija u Velikoj Gorici djeluje pod vodstvom pročelnika Stjepana Matijašeca, limara, koji ju je vodio do 1924. godine. Svoje iskustvo i znanje stečeno praksom po raznim europskim zemljama Matijašec je nastojao prenijeti i na obrtništvo velikogoričkog kraja. Obnašao je mnoge društvene i političke funkcije, između ostalog bio i načelnik općine Velika Gorica.


Udruženja obrtnika

Obrtnički bal

Hair Fashion, Velika Gorica, 2011.

U razdoblju od 1924. do 1929. godine nastupile su organizacijske poteškoće, a obrtnici su se našli u teškom položaju. Bilo je sve manje posla, rasle su obveze, smanjivali se prihodi, a nisu bili zaštićeni ni od koga. Grupa mladih velikogoričkih obrtnika osjetila je potrebu da se nakon višegodišnjeg zastoja ponovno strukovno povežu i organiziraju. Na inicijativu Nikole Buture 25. veljače 1930. održan je sastanak na kojem je odlučeno da se Mjesna organizacija Saveza hrvatskih obrtnika u Velikoj Gorici reorganizira. Konstituirajuća skupština za kotar Veliku Goricu održana je 9. ožujka 1930. godine. Nazočilo je 30 velikogoričkih obrtnika, a u ime središnjice prisustvovali su predsjednik Milan Ramušćak, dopredsjednik Milan Rosenberg i član uprave Ivo Milošević. Za pročelnika Mjesne organizacije SHO-a u Velikoj Gorici izabran je Nikola Butura, Petar Reić za tajnika, a Ivan Šipušić za blagajnika. U Upravni odbor ušli su Antun

297


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Blatnik, Dragutin Doliner, Josip Frank i Josip Jug. Osnovan je i revizijski odbor u koji su izabrani Janko Kirinčić i Josip Vugler. Područje velikogoričkog kotara bilo je podijeljeno na sedam općina. Među njima Vukovina je bila vrlo razvijena i s brojnim obrtnicima. Velik broj vukovinskih obrtnika bio je u mjesnoj organizaciji SHO-a u Velikoj Gorici. Stjepan Matijašec, limar iz Velike Gorice, Antun Vuković, kovač iz Mraclina i Stanko Podolšak, kovač iz Vukovine bili su inicijatori osnivanja Mjesne organizacije u Vukovini. Konstituirajuća skupština održana je 13. prosinca 1931. Za pročelnika je izabran Antun Vuković, za tajnika Stanko Podolšak, a blagajnika Josip Digiusti, zidarski obrtnik iz Starog Čiča. U Upravni odbor izabrani su odbornici: Ivan Devčić, bačvar iz Starog Čiča, Gjuro Fabijančić, opančar iz Kuča, Gjuro Fais, pekar iz Buševca i Ivan Petrnac, postolar uz Podotočja. Revizijski odbor činili su Imbro Cvetnić, mlinar iz Mraclina, Fabijan Čunčić, kolar iz Kuča i Josip Sever, kovač iz Rakitovca. Novoosnovana organizacija brojila je 34 obrtnika iz Vukovine i obližnjih sela. Hair Fashion, 2013.

Mjesne organizacije iz Velike Gorice i Vukovine zaslužne su za osnivanje kotarskog Udruženja obrtnika 6. studenoga 1932. Točan naziv bio je Udruženje zanatlija za srez Velika Gorica, a bilo je učlanjeno 237 obrtnika. U vrijeme osnivanja tog Udruženja na području Velike Gorice djeluje Obrtnička zadruga Velika Gorica, koja je zamijenila Velikogorički ceh, ali je okupljala samo dio velikogoričkih obrtnika. Udruženje zanatlija za srez Velika Gorica okupljalo je sve obrtnike velikogoričkog kotara. Od 1953. godine djeluje kao Zanatska komora, a iza toga nekoliko puta mijenja naziv. Godine 1970., prema rješenju koje je izdala Stanica javne sigurnosti Općine Velika Gorica, registrirano je Udruženje samostalnih zanatlija u Zagrebu – Podružnica Velika Gorica. Danas djeluje pod nazivom Udruženje obrtnika Velika Gorica. Udruženje samostalnih zanatlija imalo je svoje sjedište u Zagrebačkoj ulici, zajedno sa Zanatskom zadrugom VE-GA. Osamdesetih godina prošlog stoljeća dolazi do procvata obrtništva i povećanja broja obrtnika na velikogoričkom području. Pojavljuje se potreba za novim, većim prostorom za djelovanje, ali i za profesionalizacijom usluga i aktivnosti. U Udruženju je 1982. godine u stalni radni odnos zaposlena Maja Marica Filipović, diplomirana ekonomistica, na radno mjesto tajnice. Gospođa Filipović taj je posao obavljala do odlaska u mirovinu 2016. godine. Tajnica Udruženja od 2016. je Sonja Mišerić. Godine 1985. Udruženje samostalnih privrednika Općini Velika Gorica upućuje zahtjev za dodjelom zgrade u Kurilovečkoj ulici, kako bi je preuredili u poslovno-izložbeni centar udruženja samostalnih privrednika. U traženoj, tada napuštenoj ruševnoj zgradi prije je bila smještena srednja škola – Centar usmjerenog

298


Udruženja obrtnika

obrazovanja 8. svibanj 1945. Molbi Udruženja je udovoljeno i obrtnici su vlastitim sredstvima 1986. godine započeli obnavljati i uređivati zgradu Doma obrtnika, takozvanu Kulu. Srednjoškolski centar preseljen je u novu školsku zgradu koja je za potrebe Univerzijade 1987. izgrađena u Ulici kralja Stjepana Tomaševića. Obnova Kule završila je 1987. pa Udruženje seli u novouređene prostore. Na adresi Kurilovečka ulica 5 djeluje i danas. Općina Velika Gorica 1990. godine dala je Udruženju obrtnika Velike Gorice pravo vlasništva i uknjižbe na navedenu zgradu. Velika Gorica je od 1980. do 1990. godine imala između 800 i tisuću obrtnika, pretežno proizvodne djelatnosti. Najzastupljeniji su bili metaloprerađivači, prerađivači drva, plastike i tekstila. Prosječno je svaki obrtnik zapošljavao više od deset radnika. Bile su zastupljene i mnoge uslužne djelatnosti. Početkom Domovinskog rata dolazi do pada proizvodnje, zbog smanjena tržišta i pojačanog uvoza. Tada se bilježi rast otvaranja trgovačkih, ugostiteljskih i uslužnih obrta poput servisa za instaliranje i popravak, knjigovodstvenih servisa i slično.

Gastro Turopolje

Velikogorički obrtnici u Domovinskom ratu Velikogorički obrtnici aktivno su sudjelovali u obrani Republike Hrvatske na bojišnicama diljem Lijepe Naše. Istodobno u Velikoj Gorici Udruženje obrtnika je među svojim članstvom organiziralo brojne akcije za pomoć stradalnicima Domovinskog rata: prikupljanje financijske pomoći za djecu i obitelji poginulih hrvatskih branitelja, prikupljanje humanitarne pomoći za prognanike. Obrtnici su pomagali i braniteljima, pripadnicima 153. velikogoričke brigade, a čelništvo velikogoričkog Udruženja obrtnika nekoliko puta je svoje branitelje posjetilo i na prvim crtama bojišta, pružajući im, osim materijalne pomoći, i moralnu potporu.

Proljetni sajam, 2013.

U Udruženju obrtnika Velika Gorica danas djeluje 12 strukovnih cehova: metalaca, plastičara i ostalih proizvodnih struka; ceh drvnih struka, tiskara i prerade papira; ceh frizera, kozmetičara i pedikera; ceh krojača, tradicijskih, umjetničkih obrta i proizvođača suvenira; ceh auto struka; ceh elektromehaničara i elektroničara; ceha za pružanje intelektualnih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti; ceh ugostitelja; ceh trgovaca, pekara i mesara; ceh prijevoznika i ceh građevinara i struka vezanih za građevinarstvo. Predsjednici Udruženja od 1970. godine do danas Zvonimir Šafar (1970. – 1978.), Miljenko Ponoš (1978. – 1980.), Nikola Medarić (1980. – 1982.), Franjo Sever (1982. – 1986.), Željko Zubek (1986. – 1990.), Josip Bobesić (1990. – 1995.), Damir Trčak (1995. – 1999.), Ivan Petko (1999. – 2002.), Josip Đurašić (2002. – 2006.), Štefa Kos (2006. – 2010.), Vlado Mikulčić (2010. – 2018.) i Vladimir Birek (od 2018.)

Vladimir Birek

299


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

12. UDRUŽENJE OBRTNIKA ZAPREŠIĆ Udruženje obrtnika Zaprešić danas radi i djeluje na adresi Ulica kardinala Alojzija Stepinca 2 u Zaprešiću. To je četvrta adresa na kojoj Udruženje radi, ne računajući pritom promjene naziva ulica u proteklih gotovo 50 godina. Djelovanje Udruženja tijekom tog dugog razdoblja može se podijeliti u nekoliko razdoblja koja karakteriziraju aktivnosti prepoznatljive za obrtnike.

Sastanak obrtnika Zaprešića

Prvo razdoblje, tj. osnivanje Udruženja i djelovanje do 1990. ističe se kroz prepoznatljivost u vođenju poslovnih knjiga tadašnjih samostalnih privrednika, tj. obrtnika. Naime, 1975. godine, točnije 4. travnja te godine utemeljeno je današnje Udruženje. Utemeljenju Udruženja prethodila je aktivnost Inicijativnog odbora koji su predvodili Drago Novoselec i Konstantino Kovačić od davne 1973. godine. Udruženje je s radom započelo u prostorima ugostiteljskog obrta O´kaj u Ulici maršala Tita, koji je bio u vlasništvu g. Kovačića, a koji i danas radi pod istim imenom. Aktivni članovi Inicijativnog odbora, tadašnji samostalni privrednici, bili su i Drago Mokrović, Slobodan Tomas i Ivan Vugrin, a imali su ideju da će udruživanje omogućiti veće slobode u poslovanju njihovih samostalnih radnji. Međutim, kako socijalističko uređenje nije dopuštalo zamah privatnom kapitalu, osnivači su se koncentrirali na svoju zaštitu putem sigurnijeg vođenja poslovnih knjiga, s obzirom na to da je tadašnja Porezna uprava često osporavala poslovne knjige povećavajući na taj način porezne obveze obrtnicima. Nakon stjecanja pravne osobnosti Udruženja, tj. službenog evidentiranja Udruženja samostalnih privrednika Zaprešić u Privrednoj komori Zagreb 15. prosinca 1980. godine, stvoreni su uvjeti za zapošljavanje stručnog kadra za vođenje poslovnih knjiga. U tom razdoblju, točnije od 1981. do kasnih 80-ih godina u Udruženju je vođeno više od polovine poslovnih knjiga svih samostalnih privrednika na području tadašnje Općine Zaprešić, na čemu je radilo četvero zaposlenih knjigovođa. Koliko je aktivnost vođenja poslovnih knjiga važna za obrtnike, govori činjenica da Udruženje obrtnika Zaprešić i danas vodi poslovne knjige obrtnika, a u nastojanju da tu djelatnost (koja je udruženjima osporavana) zadrži Udruženje je u tom kriznom razdoblju djelovanja osnovalo vlastitu tvrtku – Obrtnički servis. To razdoblje Udruženja obrtnika Zaprešić svakako je posebno obilježio prvi predsjednik Udruženja Konstantin Kovačić. U tom vremenu pored njega predsjednici Udruženja bili su Slobodan Tomas, optičar i Ivan Vugrin, kovinotokar. Udruženje obrtnika svoju je djelatnost obavljalo u zgradi Osnovne škole A. Augustinčić, Tržna 1 od 1981. do 1986. godine. Tada Udruženje kupuje vlastiti prostor na Trgu mladosti 2 u Zaprešiću u koji preseljava početkom 1987. godine. Bez obzira na to, ostala je ideja iz 1977. godine o gradnji Obrtničkog doma.

Potvrda, 1980.

300

Općina Zaprešić zajedno s Udruženjem samostalnih privrednika i Klubom samoupravljača održavala je od 1979. do 1985. godine izložbe pod nazivom


Udruženja obrtnika

Privreda općine Zaprešić u povodu obilježavanja dana Općine. Na tim izložbama sudjelovalo je svake godine dvadesetak obrtnika. Sljedeće razdoblje u radu Udruženja samostalnih privrednika obuhvaća kasne 80-e do kasnih 90-ih, a to vrijeme posebno je obilježilo osnivanje Samoupravnog fonda za poticanje razvoja samostalnih privrednika koji je stvaranjem Republike Hrvatske promijenio naziv u Fond za razvoj obrtništva. Fond je osnovan 1987. godine, a s radom na dodjeli financijskih sredstava obrtnicima počeo 1989. godine (aktivnosti koje su prethodile osnivanju Fonda trajale od 1984. godine). Tadašnji samostalni privrednici spoznajući da im je u poslovanju vrlo često neophodan čak i manji financijski poticaj, ali brzo, kako bi premostili iznenadnu potrebu za svježim kapitalom te da to mogu osigurati isključivo sami, a kako su korist od udruživanja već osjetili kroz vođenje poslovnih knjiga, pokreću inicijativu, u suradnji s tadašnjom općinom Zaprešić i Zadrugom Privrednik, za osnivanje Fonda. Svrha Fonda je posve ispunjena u sljedećih 15-ak godina djelovanja jer su u Fond, osim Udruženja obrtnika Zaprešić, sredstva udružili i zadruga Privrednik te Općina Zaprešić. Ideju izgradnje Obrtničkog doma ni u tom razdoblju obrtnici nisu mogli realizirati bez obzira na Odluku Skupštine jer se nije uspjela realizirati Odluka Općine Zaprešić o izgradnji Radne zone Jug I., iako su sredstva za izgradnju idejnog projekta te zone osigurana iz Fonda 1989. godine, tako da je ideja ostala kao zadatak za bolja vremena.

Obrtnička zabava

Sa sastanka obrtnika Zaprešića

U tom vremenu mnogi obrtnici obraćali su se Udruženju za kratkoročnu pozajmicu koja im je omogućavala tekuću likvidnost i brzo rješavanje iznenadnih problema u poslovanju kao i nepredviđenih okolnosti. Visinu komorskog doprinosa u to vrijeme određuju Skupštine Udruženja, naravno u dogovoru s obrtničkim komorama kojima pripadaju. Kratko vrijeme tog razdoblja u djelovanju Udruženja obilježili su i predsjednici Duško Horvatin, proizvođač metalne galanterije i Stjepan Brezović, proizvođač elektroničkih elemenata. Udruženje obrtnika Zaprešić, zahvaljujući učinkovitom radu Fonda, donijelo je Odluku o povećanju komorskog doprinosa koje je bilo vezano za Fond i iz kojega su po odluci skupštine sredstva usmjerena na realizaciju davne želje obrtnika: imati Obrtnički dom. Ta ideja iz 1977. realizirana je 1998. godine kada je vlastitim sredstvima obnovljena današnja zgrada koju je Udruženje od Grada Zaprešića dobilo u koncesiju na 50 godina u vrlo derutnom stanju, u tadašnjoj Ulici maršala Tita 2. Kako su velika sredstva uložena u obnovu zgrade da bi postala Obrtnički dom, s Gradom je ugovoreno da koncesijsko razdoblje bude bez najma. U posljednje vrijeme pojavljuje se ideja o otkupu zgrade Obrtničkog doma, također u dogovoru s Gradom. O odličnim odnosima s gradskom upravom svjedoče zajednička organiziranja različitih manifestacija u povodu važnih obljetnica iz povijesti Grada Zaprešića. Treba istaknuti da svaku manifestaciju koju organizira Udruženje Grad financijski podupire, bez obzira na to sudjeluje li u njoj.

S otvaranja Obrtničkog doma, govornik Antnun Šporer

301


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Zaslužni obrtnici Udruženja obrtnika Zaprešić

Obrtnički dom u Zaprešiću

Dio proizvoda obrtnika UO Zaprešić

S izleta obrtnika

Opisano razdoblje najviše su obilježili predsjednik Ivan Vugrin i dopredsjednik Milan Ermacora, u čijem mandatu je i dogovorena koncesija Obrtničkog doma. Ugovor o koncesiji potpisao je 16. svibnja 1997. u ime Grada tadašnji gradonačelnik Vinko Morović i tadašnji predsjednik Udruženja obrtnika Ivan Vugrin. Obnova zgrade trajala je do sredine 1998. godine, kada je 29. lipnja svečano otvorena, a otvorenju su nazočili mnogi obrtnici i brojni uzvanici. Godine 2002., Udruženje obrtnika Zaprešić potpisalo je Povelju prijateljstva s Območno obrtno zbornico Brežice iz Slovenije. Udruženje je aktivno u organizaciji Gospodarskog sajma koji je 2019. godine bilježio svoje 21. izdanje. Obrtnička komora Zagreb je, 2010. godine, dodijelila Udruženju obrtnika Zaprešić priznanje Zlatni krug za postignute rezultate u zaštiti, unapređenju i promicanju obrtništva te suradnji s obrtničkim školama. Udruženje je na svečanoj sjednici u povodu Dana Zagrebačke županije održanoj 17. srpnja 2019. godine, u hotelu International u Zagrebu, dobilo Povelju Zagrebačke županije kao nagradu za uspješan i predan rad. Povelja prijateljstva s Območno obrtno zbornico Brežice, 2002.

302

Udruženje danas ima osam cehova: Ceh za proizvodno obrtništvo, Ceh za uslužno obrtništvo, Ceh za ugostiteljstvo i trgovinu, Ceh za prijevoz osoba i stvari i autostruka, Ceh za građevinarstvo. Predsjednica udruženja je Jasenka Jančić.


Udruženja obrtnika

13. UDRUŽENJE OBRTNIKA JASTREBARSKO Osnivanje i razvoj Udruženje je osnovano 9. srpnja 1972. i uvedeno u registar sa sjedištem u Jastrebarskom, a na prijedlog Franje Grgasa, tadašnjeg referenta za zanatstvo. Članovi inicijativnog odbora za osnivanje Udruženja bili su: Stjepan Balaban, Ivica Berdik, Janko Gregorić, Ivan Jagunić, Nikola Maretić, Dragutin Novosel, Milan Orsag, Mijo Penić, Ivan Pešun, Ladislav Režek, Ivan Špišić, Josip Vujanić i Ivan Puhar. Na osnivačkoj Skupštini bilo je šezdesetak jaskanskih obrtnika, koji su donijeli zaključak da se osnuje Udruženje samostalnih zanatlija, ugostitelja i autoprijevoznika Jastrebarsko. Upravni odbor nakon osnivanja Udruženja samostalnih zanatlija, ugostitelja i autoprijevoznika

Za predsjednika je izabran elektromehaničar Ivan Puhar, za dopredsjednika pekar Milan Orsag, a za tajnika zidar Vlado Kolman, svi iz Jastrebarskog. Nakon održane osnivačke Skupštine donesen je zaključak da se ide na učlanjenje svih obrtničkih djelatnosti od autoprijevoza, ugostiteljstva i ostalih djelatnosti. Udruženje se u početku financiralo članarinom i dodjelom određenih sredstava Komore Zagreb. Godine 1982. na dužnost predsjednika Udruženja izabran je Stjepan Popović, a za tajnika Ivan Puhar. Iste godine, nakon Popovićeve ostavke, za predsjednika je izabran Nikola Repar, a za njegova zamjenika Željko Novosel, do izborne Skupštine. Od 1984. do 1987. funkciju predsjednika obnašao je Željko Novosel, tajnik je bio Franjo Stanišić, a blagajnik Stjepan Medvedovski. Posao knjigovođe – administratora obavljala je Dubravka Popović, a u radni odnos nakon Dubravke Popović na neodređeno vrijeme zaposlen je Krešimir Rupert. Od 1987. funkciju

303


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

predsjednika obnašao je Ladislav Režek, potpredsjednice Ankica Penić – Ivanko, tajnika Vladimir Žunac, a nakon toga za predsjednika je izabran Ivan Cerovski do 2000. godine.Udruženje promiče, usklađuje, zastupa i predstavlja zajedničke interese obrtništva na teritorijalnom obuhvatu Udruženja, koji čine: Grad Jastrebarsko i općine Klinča Sela, Krašić, Pisarovina i Žumberak. Osnovni oblik strukovnog organiziranja i stručnog rada na razini Udruženja su cehovi, a do danas su u Udruženju obrtnika Jastrebarsko konstituirani: Ceh uslužnih djelatnosti, Ceh proizvodnih djelatnosti, Ceh ugostitelja, Ceh trgovaca, Ceh prijevoznika, Ceh frizera i kozmetičara, Ceh poljoprivrednih djelatnosti i Sekcija umirovljenih obrtnika. Osnivači Udruženja obrtnika Jasterbarsko – 40. obljetnica, 2012.

Počasni predsjednik Ivan Puhar i Stjepan Popović na otvorenju prostorija u prizemlju zgrade, 2008.

304

Na inicijativu obrtnika s područja Jastrebarskog 26. ožujka 2000. održana je Izvanredna Skupština na kojoj je predloženo razrješenje starog predsjedništva, što je prihvaćeno većinom glasova i izabrano novo rukovodstvo. Prema tadašnjem izvješću o radu, Udruženje je imalo ukupno 991 člana. Na toj Skupštini Ivan Puhar izabran je za doživotnog počasnog predsjednika Udruženja, a Stjepan Popović, kovač iz Jastrebarskog, za predsjednika Udruženja obrtnika Jastrebarsko. Kako Udruženje obrtnika nije imalo riješeno pitanje poslovnog prostora (plaćanje najamnine, stara vlažna zgrada i sl.), ukazala se povoljna prilika za kupnju istog, te je na svojoj 19. sjednici, održanoj 30. listopada 2001., Upravni odbor jednoglasno donio odluku da se kupi nekretnina. To je jedna od povijesnih odluka nakon čije se realizacije zgrada/poslovni objekt Udruženja nalazi u ulici Tadije Smičiklasa 3 u Jastrebarskom. Stambenu zgradu bilo je potrebno kompletno adaptirati da bi se dobio adekvatan poslovni prostor doličan jednom Domu obrtnika koji odgovara potrebama Udruženja. Na Domu obrtnika radilo se kontinuirano, ovisno o priljevu sredstava. Godine 2004., nakon ostavke Stjepana Popovića, v.d. predsjednika postaje njegov zamjenik Ivan Radmanić, koji je tu funkciju obnašao do Izborne Skupštine 2006. godine. Od tada do danas je na čelu udruženja Stipe Bučar, koji je


Udruženja obrtnika

u tijela komorskog sustava aktivno uključen od 2004. godine, kao član Upravnog odbora Udruženja obrtnika Jastrebarsko ispred Sekcije uslužnih djelatnosti, a posebno značajne rezultate ostvaruje kao predsjednik Udruženja obrtnika Jastrebarsko, na funkciji od 7. studenoga 2006., te je u obrtničkim krugovima stekao ugled na županijskoj i državnoj razini. Na izboru članova Skupštine Obrtničke komore Zagreb jedan mandat obnašao je dužnost potpredsjednika Obrtničke komore Zagreb. Time je prvi put netko od jaskanskih obrtnika izabran na ovako visoku dužnost u Komori koja je po broju obrtnika najveća u Hrvatskoj, čime je prepoznat dobar rad jaskanskog Udruženja obrtnika i njegova predsjednika. Na lokalnim izborima 2009. godine izabran je kao nezavisni kandidat za zamjenika gradonačelnika Grada Jastrebarskog, a na toj funkciji je i danas.

Predsjednici Udruženja – Stipe Bučar i Ivan Radmanić

U 2011. godini Stipe Bučar dobio je najviše priznanje HOK-a, statuu Zlatne ruke s poveljom Zlatne ruke za dugogodišnji uspješan rad u obrtu i izniman doprinos u razvitku hrvatskog obrtništva te za zasluge na unapređenju strukovne izobrazbe. Godine 2014. za dugogodišnji rad u tijelima Komore, rad na promidžbi obrtništva i izuzetni doprinos u razvoju institucija obrtničkog komorskog sustava te suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave dobio je „Zlatnu plaketu Obrtničke komore Zagreb“ s pisanim priznanjem. Pod njegovim rukovodstvom pokrenute su mnoge radne akcije, a mnogi jaskanski obrtnici tijekom godina svojim su dobrovoljnim radom pridonijeli da se urede prostorije i okoliš te sama zgrada udruženja. Kompletno je uređeno prizemlje zgrade sa sanitarnim čvorom, izmijenjena je unutarnja i vanjska stolarija, fasada, uredske prostorije i čajna kuhinja na katu zgrade, u jednom dijelu potkrovlja zgrade uređen je manji uredski prostor, sanitarni čvor i prostor za arhivu, napravljena je i rekonstrukcija dijela krovišta zgrade za prostor namijenjen za edukativnu učionicu za potrebe obrtnika i njihovih zaposlenika te veliko parkiralište i okoliš. Uz mnogobrojne obrtnike, posebna zahvala za pomoć pri uređenju Doma i prostorija Udruženja ide Gradu Jastrebarsko, Hrvatskoj obrtničkoj komori i Obrtničkoj komori Zagreb na financijskoj pomoći i suradnji koju su pružili Udruženju i tako omogućili uređenje novih poslovnih prostorija koje će znatno pridonijeti kvaliteti rada i povećanju opsega poslovanja. Svojim primjerom i radom Stipe Bučar potaknuo je mnoge obrtnike da se uključe u dobrovoljne akcije kojih je inicijator i organizator te da aktivno sudjeluju u radu Udruženja obrtnika Jastrebarsko. Jedna od važnijih akcija bila je „Budi mi prijatelj – i ja želim biti majstor“ 2007. godine u Gorici Svetojanskoj. Tada je svečano otvorena kuća za Danijela Tončića i tom je prigodom predsjednik Stipe Bučar predao ključeve obrtničke radionice, na kojoj su mnogi obrtnici danima sudjelovali u ovom humanom činu. U humanitarnoj akciji Frizeri za djecu Dragosavljavić u suradnji s Centrom za socijalnu skrb Jastrebarsko, koja je ujedno bila i frizersko-kozmetička revija,

Predsjednik OKZ-a M. Šabić, gradonačelnik Z. Novosel, zamjenik gradonačelnika D. Šlat, načelnik općine Žumberak Z. Šiljak i predsjednik S. Bučar – otvorenje prostorija u potkrovlju Doma

Radni sastanak s gradonačelnikom, načelnicima općina, predsjednikom HOK-a i predstavnicima OKZ-a na temu Obrtništvo i lokalna samouprava

305


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Prvi stipendisti Udruženja, 2008.

sudjelovale su mnoge frizerke s područja koje pokriva Udruženje Jastrebarsko. Frizerke i kozmetičarke, kao jedan od najaktivnijih cehova Udruženja, uvijek se rado odazivaju svi korisnim i društvenim akcijama na čelu s predsjednicom Ceha Sanjom Ravenščak. Udruženje obrtnika 2008. godine vlastitim se sredstvima aktivno uključilo, a 2014./15. godine prvi put u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta iz programa „Poduzetnički impuls“, Program poticanja poduzetništva i obrta za 2014. godinu, mjera: Obrazovanje za obrt – Stipendije učenicima u obrtničkim zanimanjima, u stipendiranje učenika srednjih škola s jaskanskog područja koji su se školovali za deficitarna obrtnička zanimanja, gdje su se uključili i neki obrtnici i tvrtke te je sveukupno stipendirano 14 učenika. Dana 22. siječnja 2009. godine u restoranu „Mozart“ održana je osnivačka Skupštine Sekcije umirovljenih obrtnika Jastrebarsko, s ciljem zajedničkog okupljanja i druženja bivših obrtnika, na kojoj je za pročelnika izabran Ivan Puhar, za zamjenika pročelnika Ankica Penić – Ivanko, a za članove Poslovnog odbora izabrani su: Ivan Puhar, Ankica Penić – Ivanko, Branko Kelečić, Josip Koluder, Josip Gornik, Ivan Špišić i Željko Paljug.

Sekcija umirovljenih obrtnika Poslovni odbor 2017. - 2021.

Godine 2013. u povodu obilježavanja 40. obljetnice Udruženja obrtnika Jastrebarsko, u Glazbenoj školi Jastrebarsko predstavljena je monografija pod nazivom Obrtništvo jaskanskog kraja, autora gospodina Zdenka Vukovića Cene, u kojoj je naglašena duga tradicija razvoja obrta i obrtništva jaskanskog kraja, koja pridonosi očuvanju i opstanku, promociji, kao i, na neki način, oživljavanju tradicijskih obrta, znanja i vještina, a obuhvaća povijesno razdoblje jaskanskog kraja i nastanak obrtništva tijekom nekoliko stoljeća. Da bi olakšalo poslovanje svojim obrtnicima, Udruženje obrtnika poduzelo je niz akcija te je sklopilo ugovore o poslovnoj suradnji s raznim tvrtkama i institucijama. U želji za unapređenjem gospodarstva i pomoći poduzetnicima i obrtnicima, Grad Jastrebarsko pokušava olakšati poslovanje obrtnicima i poduzetnicima dodjelom bespovratnih potpora za razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva – dodjeljuju se potpore za početak poslovanja, nastup na manifestacijama, potpore obrtnicama – dadiljama, te potpora za troškove izrade projektne dokumentacije – EU fondovi, te kapitalne potpore za poticanje konkurentnosti malog gospodarstva – nabavu opreme. Grad subjektima malog gospodarstva koji imaju sjedište na području Grada subvencionira kamatu po poduzetničkim kreditima.

Monografija Udruženja – Obrtništvo jaskasnkog kraja

306

Na inicijativu Udruženja obrtnika u Jaski je otvorena i Škola učenika u privredi, na mjestu gdje je poslije izgrađena srednja škola. U današnjoj Srednjoj školi Jastrebarsko, modernoj zgradi na novoj lokaciji, školuju se, među ostalim i učenici za obrtnička zanimanja, uz svesrdnu potporu, pomoć i suradnju našeg Udruženja. U suradnji s osnovnim školama na našem području – za roditelje i učenike osmih razreda organiziraju se prezentacije obrtničkih zanimanja, sa Srednjom školom Jastrebarsko – informiranje učenika završnih razreda o mogućnostima nakon završenog obrazovanja u suradnji s HZZ-om.


Udruženja obrtnika

14. UDRUŽENJE OBRTNIKA VRBOVEC Od 1223. spominju se začeci obrtništva (usmenom predajom) kad se prvi put spominju korpari s područja današnjeg Vrbovca. Koristili su položaj na raskršću važnih cesta i imali vrijedne ruke. Vrbovec je imao velemajstore: 1491. tesar Blaž natkriva zagrebačku katedralu i to za 45 forinti, a 1492. uzdužni brod katedrale za 90 forinti, 100 kablova mošta, 2 slanine i 10 užirenih svinja. Majstoru Andriji za vrata i prozore katedrale plaćeno je 3 forinte 15. lipnja 1514. Od tada do danas obrtništvo je izuzetno važan, uvijek vitalni gospodarski dionik koji čuva tradiciju, ali i gura naprijed. Godine 1244. kralj Bela poklanja Vrbovec županu Junku. Dokument se čuva u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Od 1780. u Hrvatskom državnom arhivu čuva se popis obrtnika na području Križevačke županije, gdje pripada i Vrbovec. Dva šegrta Juraj Mattesin i Andrija Mrtscir su imali prebivalište u Vrbovcu. Vrbovec 1860. osniva obrtni ceh, a 1891. godine na drugoj skupštini Zagrebačke obrtne komore bili su nazočni predstavnici Trgovačkog zbora u Vrbovcu – Obrtne zadruge Vrbovec (Dragutin Reputina, Josip Jalšić, Franjo Slanac).

Popis obrtnika Križevačke županije iz 1780., dva šegrta su s prebivalištem u Vrbovcu

Povelja kralja Bele IV., 1244.

Godine 1950. obrtnici su udruženi u Kotarsku zanatsku zadrugu Vrbovec, a 1951. godine organizirana je izložba zanatstva. Na području Vrbovca 1956. djelovalo je 300 obrtničkih radnji. Na prijedlog Rudolfa Benčeka 1961. godine, Zanatska komora u Vrbovcu bira Povjerenstvo za odmjeravanje poreza u 1960. i 1961. Za predsjednika Povjerenstva izabran je Franjo Šavorić – brijač, a članove Vid Đurašin – užar, Franjo Popek – krojač i Ivan Hren – kovač. U lipnju 1968. u registar se upisuje Udruženje samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Vrbovec, a 1969. godine zabilježen je prvi nastup vrbovečkih obrtnika Dragutina Bosnera i Rudolfa Benčeka na Jesenskom zagrebačkom velesajmu. Godine 1972. osniva se zadruga Univerzal i Obrtničko-štedna kreditna zadruga. Od 1974. godine dio dohotka radnika u obrtništvu izdvaja za srednjoškolski centar za razvoj kvalitetnih mladih radnika i obrtnika.

307


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Sjede: Jagić – stolar, Stjepan Kurtanjek – kovač, Drago Špilek – licitar, a stoje s lijeva na desno: Aleksander Perrin – mlin i pilana, Leopold Perko-Poldi – opančar, Ivan Kuzmek – trgovac.

U povodu 10. obljetnice Udruženja pripremljena je 1978. izložba obrta i obrtničkih proizvoda i usluga, a prednjače metalski, prerađivački i proizvodni. Godine 1979. osnovana je Proizvodno-prometna zadruga TEHNA s više od 350 članova i 30 zaposlenih koja je bila jedna je od najjačih zadruga u SR Hrvatskoj i u bivšoj Jugoslaviji. Godine 1981. Udruženje ima 457 obrtnika i udio od 11 % u prihodima Općine. Iz udruge građana 1986. prelazi u privredno udruženje. Svečanom sjednicom 17. lipnja 1988. prigodom 20. obljetnice registracije obljetnica, u radnom predsjedništvu našli su se: Rudolf Benček, Danica Cicnjak, Dragutin Bosner,apredsjednik Zlatko Sohora naglasio je činjenicu da na području Vrbovca djeluje oko 750 malih privrednika s 11,26 % zaposlenih u Vrbovcu, odnosno 14,48 % na nivou općine. U vrijeme obilježavanja 25. obljetnice udruženja, 3. srpnja1993. godine, u ratno vrijeme Ivan Jakuš u izlaganju je ocijenio to vrijeme kao izazov, ali i vrijeme zajedništva kada obrtnici pomažu i opskrbljuju branitelje na ratištu, pomažu izbjeglicama u odjeći i hrani, izrađuju oružje u svojim radionicama koje su slali na bojište. Za manifestacije Kaj su jeli naši stari svake godine organizirane su izložbe ili izlaganja pojedinih obrtnika – krajem 1993. bilo ih je 417. Odbor Obrtne zadruge iz 1935.

308

Obrtnici organizirano prvi put 1997. nabavljaju i dijele, uz prigodnu priredbu, dječje darove za svoju djecu i djecu svojih zaposlenika – ukupno 120 paketa. No, 21 godinu poslije, 2017. podijeljeno je tek 52 paketa. Budući da broj obrtnika nije bitno padao, ostaje pričekati mlade generacije obrtnika i zaposlenika koji će se ohrabriti većim brojem djece. Svečanom sjednicom, otvorenjem obrtničke izložbe u Osnovnoj školi Vrbovec, okruglim stolom na temu Razvoj i usklađenje kvalitete za izvoz 1998. proslavljena je 30. obljetnica. Udruženje tada broji 460 članova i sa zaposlenim ima gotovo 1000 ljudi.


Udruženja obrtnika

Predstavljanjem monografije Vrbovečki obrti autora Dragana Vickovića u kolovozu 2008. proslavljena je 40. obljetnica. U 300 listova uklopljeni su mjeseci rada, traganja kroz Državni arhiv, kroz tavane i sjećanja da bi svim zainteresiranima bile sačuvane duge godine povijesti Grada, rada obrtnika, ali i imena i prezimena pojedinaca koji su do 2008. obilježili, prinosili i stvarali da bi prošlost mogla izroditi i razvijati budućnost. Godine 2018. svečano je obilježena 50. godišnjica Udruženja obrtnika Vrbovec. Na njoj su uručene Povelje s originalnim grafikama obrtnicima koji su imali višegodišnji kontinuitet rada.

Prva izložba zanatstva kotara Vrbovec, 1951.

Godine 1994. Udruženje postaje vlasnik cijele zgrade Doma obrtnika. Dobrovoljnim radom prijevoznika, građevinskih strojeva, metalaca i električara izgrađen je teniski teren, uređena i opremljena dvorana za sastanke i ured (zamijenjena stolarija), podignuta sjenica za druženja (mogu je koristiti i drugi građani) kao prinos obrtnika društvu i društveno odgovornom ponašanju.

309


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Revija 2010.

S obzirom na izuzetno dugo iskustvo članova u proizvodnim djelatnostima, redovito se organiziraju nastupi na sajmovima u Münchenu, Zagrebu, Auto transport showu, Poljoprivrednom međunarodnom sajmu Bjelovar u Gudovcu (na tom sajmu 2019. izlagali na čak 230 m2 prostora). Obrtnici su se uvijek znali družiti i podijeliti dobro međusobno, sa svojim radnicima, sugrađanima i drugim općinama pa već daleke 1925. godine organiziraju zabave. Danas su ponosni na Reviju u slici koja od 2007. prezentira modu, ljepotu, kreacije odjeće, cvijeće – uz sudjelovanje pedesetak organizatora. Broj obrtnika 31. prosinca 2018.: ukupno 341, od toga žena 98, odnosno 29%. Od ukupnog broja u gradu Vrbovcu djelovalo je njih 220, a po općinama: Dubrava 60, Gradec 33, Frkaševac 15, Preseka 16 i Rakovec 12. Predsjednici od registracije Udruženja 1968. do 2019.

Plakat za Reviju u slici 2012.

310

1968. – 1976. Dragutin Bosner (zamjenik Lujo Federov, blagajnik Zlatko Okroša) 1976. – 1980. Vilim Huzjak 1980. – 1984. Stjepan Šlibar (zamjenik Valent Juršetić) 1984. – 1992. Zlatko Sohora (zamjenik Rudolf Benček) 1992. – 1997. Ivan Jakuš (dopredsjednik Stjepan Sever, od 1995. Dragutin Škrlec) 1997. – 2012. Dragutin Škrlec (dopredsjednici Ivan Beclin i Zlatko Sohora, od 2000. Biserka Puhelek i Zlatko Sohora, a od 2006. Zlatko Sohora i Stjepan Šlibar) 2012. – danas Ivan Leščić (dopredsjednici Zdravko Sohora i Marija Žunić).


POPIS LITERATURE I IZVORA Benolić, Martina, „Svjetska ekonomska kriza: razvoj, utjecaj na Republiku Hrvatsku i subjektivni stavovi studenata“, str. 119– 137. Brnabić, Ratko i Ivančev, Mario, „Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću“, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 51, 2/2014., str. 449.– 469. Buljan, Radimir i Goić, Srećko, Hrvatska gospodarska komora 1852. – 1997.; Zagreb 1997. Čupak, Ivan, Obrtna politika; Zagreb, 1918. Despot, Miroslava, Osvrt na rad zagrebačke Trgovačke komore i Gospodarskog društva u Zagrebu u vrijeme Bachova apsolutizma, Prilozi za ekonomsku povijest Hrvatske, 1; Zagreb, 1967., 20– 69. Francetić Zdenko, Obrt vršnjak Zagreba; Zagreb, 1991. Herceg, Ivan, „Odgoj i obrazovanje za zanatstvo“; Zagreb, kolovoz 1990. Horvat, Rudolf, Povijest trgovine, obrta i trgovine u Hrvatskoj; Zagreb, 1994. Hrvatska gospodarska komora – Croatian chamber of Economy: 1852 – 2002. (Urednik Snježana Foschio– Bartol); Zagreb,2002. Izvješće o posjetu pet izložba održavanih u god. 1889. Položeno po Milanu Krešiću, tajniku Trgovačko-obrtničke komore; Zagreb, 1890. Izvještaj o poslovanju komorskog rada u 1911. i 1912. godini Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu; Zagreb, 1912. Izvještaj o radu sa zajedničkih sjednica Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu u 1918. godini; Zagreb, 1918. Izvještaj središnjeg upravnog odbora Saveza hrvatskih obrtnika za godinu 1911.; Zagreb, 1912. Izvještaj središnjeg upravnog odbora Saveza hrvatskih obrtnika 1914 – 1919. godine; Zagreb, 1920. Izvještaj središnjeg upravnog odbora Saveza hrvatskih obrtnika za godinu 1913.; Zagreb, 1914. Izvještaj Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu o narodnogospodarstvenim prilikama svoga područja u godini 1902.; Zagreb, 1903. Izvještaj Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu o narodnogospodarstvenim prilikama svoga područja u godini 1903.; Zagreb, 1904. Izvještaj Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu o narodnogospodarstvenim prilikama svoga područja u godini 1904.; Zagreb, 1905.

Izvještaj Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu o narodnogospodarstvenim prilikama svoga područja u godini 1908.; Zagreb, 1909. Izvještaj Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu o narodnogospodarstvenim prilikama svoga područja u godini 1910.; Zagreb, 1912. „Jedinstvo je moć“ Udruženje obrtnika Sisak 1986. – 2016., Sisak 2016. Kolar– Dimitrijević Mira, Kako se Trgovačko-obrtni muzej u Zagrebu pretvorio u Etnografski muzej. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 25, 1992., 5772. Kolar – Dimitrijević, Mira, Organizirano obrtništvo u Hrvatskoj 1852. – 2002.; Zagreb, 2002., str. 58. Krešić, Milan „O ustrojstvu i djelovanju komora”; Zagreb, 1907. Kušen, Dražen, Osnivanje trgovačko-obrtničkih komora u Habsburškoj Monarhiji Lekić, Mirela, „Sustav obrazovanja za obrtništvo kao jamac opstanka i rasta ove gospodarske grane“, Učenje za poduzetništvo Vol. 1, br. 1, 2011., str. 335– 346. Leksikon Jugoslavenskog leksikografskog zavoda; Zagreb 1974. Lui, Olga, GTZ – ABU Projekt: „Strukovno obrazovanje usmjereno na tržište rada u RH“ – Prvo Izvješće o vanjskoj evaluaciji projekta; Zagreb, siječanj 2009. Ljubešić, Vlasta, „Podaci o projektima s Obrtničkom komorom Zagreb“, Upravni odjel za gospodarstvo Zagrebačke županije, 6. 3. 2019. O obrtničkoj komori Zagreb; Zagreb, 2018. Obrtni zakon sa svimi naknadnim i nanj odnosećim se propisi, ur. Milan Smrekar, Zagreb, 1892. Obrtničko učilište, Zagreb 2019. Obrtništvo Zagreba, 650 godina tradicije i 120 godina organiziranog obrta, Zagreb, 2005. Odluka o broju područnih obrtničkih komora i njihovom teritorijalnom obuhvatu, Narodne novine br. 2/95 Olujić, Boris, Povezivanje hrvatskih privrednika s Francuskom preko Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu; Zagreb 1993., magist. rad. Olujić, Boris, Zagrebačka trgovačko-obrtnička komora, Hrvatsko gospodarstvo, 1994., br. 56– 64. 1995, 67– 68. Paskijević-Cikara, Peroslav, O ustrojstvu i djelokrugu Trgovačko-obrtničkih komora, Zagreb, 1906.

311


Obrtnička komora Z agreb – mono grafija u p ovodu 25. godišnjice osnu tka

Paskijević-Cikara, Peroslav, Malo obrt u Hrvatskoj. P.o. iz Izvještaja komore za 1910., Zagreb, 1912. Poduzetnički impuls 2014. Program poticanja poduzetništva i obrta, Ministarstvo poduzetništva i obrta, siječanj 2014. Polović, Irena, Mirovinski sustav u Republici Hrvatskoj, Završni rad; Karlovac, 2017. Poslovnik o načinu izbora i djelokrugu poslova odbora i komisija upravnog odbora OKZ, 5. 4. 2001. Pravila udruženja zanatlija za grad i srez Zagreb; Zagreb,1933. Program rada Saveza udruženja samostalnih privrednika zagrebačke regije za 1990. godinu, prosinac 1989. Projekti koje je provodila RRAZŽ, a Obrtnička komora Zagreb sudjelovala kao partner 2013. – 2020. Prva izložba dalmatinsko-hrvatsko-slavonska 1864. mjeseca kolovoza, rujna i listopada obdržavana u Zagrebu, glavnome gradu Trojedne kraljevine, Zagreb, 1864.Radovi vol. 17 – Sveučilište u Zagrebu Institut za Hrvatsku povijest; Zagreb, 1984. Puljiz, Vladimir, „Hrvatski mirovinski sustav: korijeni, evolucija i perspektive“, Revija za socijalnu politiku, god. 14, br. 2; Zagreb 2007., str. 163 – 192. Reforma izbornog reda za Trgovačko-obrtničke komore; Zagreb, 1910. Sabolović Dušan, Imbro Ignjatijević Tkalac. Njegovi ekonomsko-politički pogledi i rad 1848. – 1861. godine. Zagreb, 1957. Savez Hrvatskih obrtnika – historijat 1908– 1933. godine; Zagreb, 1934. Spomenica Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu u predmetu Izvjestiteljske osnove obrtnog zakona; Zagreb, 1909. Spomenspis 25– godišnjice zanatlijskog i pomoćničkog društva u Zagrebu; Zagreb, 1911. Spomenspis Saveza hrvatskih obrtnika 1908.– 1933. Pripremili Klement Vučinović i Milan Cupak; Zagreb 1933. Spomenspis Saveza hrvatskih obrtnika 1908 – 1933.; Zagreb, 1935. Spomenspis Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu 1852 – 1902. godine; Zagreb, 1927. Stanje i aktivnosti u razvoju male privrede, Zagreb, listopad 1989. Stari zagrebački obrti, Marija Šercer, Zagreb, 1991. Statistički godišnjak kraljevine Hrvatske i Slavonije 1906 – 1910.; Zagreb, 1911. Statističko izvješće Trgovačko-obrtničke komore za godinu 1893.; Zagreb, 1894.

312

Statut Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika Hrvatske, 28. 11. 1990. Statut Obrtničke komore Zagreb, 1999. Statut Samoupravne interesne zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih zanatlija, ugostitelja i prijevoznika Hrvatske; 29. 3. 1990. Strategija razvoja Strateški plan Obrtničke komore Zagreb (2018. – 2022.); Zagreb 2018. Strateški plan Ministarstva poduzetništva i obrta 2016. – 2018.; Zagreb, ožujak 2015. Zaključni račun Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu i pod njenom upravom stojećih zaklada za 1911. godinu; Zagreb, 1912. Zakon o osobnom radu u zanatstvu i o zanatskim zadrugama, priredio M. Jurišić; Zagreb, 1988. Zapisnik s redovite skupne sjednice održane dana 15. prosinca 1910. godine Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu; Zagreb, 1910. Zapisnik s redovite skupne sjednice održane 23. veljače 1911. godine Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu; Zagreb, 1911. Zapisnik s redovite skupne sjednice održane dne 21. lipnja 1912. godine Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu; Zagreb, 1912. Zapisnici sa sjednica u Trgovačko-obrtnoj komori u Zagrebu u 1913. godini; Zagreb, 1914. Zapisnici s redovitih zajedničkih sjednica Trgovačke i obrtničke komore u Zagrebu u 1919. godini; Zagreb Zapisnici s redovitih skupnih sjednica Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu u 1914. godini; Zagreb, 1915. 50-godišnjica Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu 1852. – 1902.,uredio Milan Krešić; Zagreb,1903. Žiljak, Tihomir, „Dvije faze obrazovne politike u Hrvatskoj nakon 1990. godine“, Andragoški glasnik Vol. 17, br. 1, 2013., str. 7– 25.

ARHIVSKA GRAĐA Arhiv Obrtničke komore Zagreb

NOVINE Novine za poduzetnike Obrtnički list Obrtničke novine