Samoniklo bilje (domorodačka hrana)
35
Samoniklo bilje Potraga za samoniklim jestivim biljem opet je u modi . Prije jela svakako se valja dobro raspitati kakva je biljka posrijedi jer su mnoge slične biljkama koje su otrovne – i nikako ih ne želite pobrkati . Premda se za samoniklo bilje misli da je to samo ono za kojim tragamo po prirodi, možete ga i sami uzgojiti . Slijede neke od najpoznatijih takvih biljaka .
Lišće i korijenje maslačka Taraxacum officinale Maslačak je poznat po svojim gorkim listovima, koji se mogu jesti sirovi kada su mladi i meki ili kuhati kako bi bili manje gorki. Upotrebljavaju se na sličan način kao cikorija i endivija. Sirovi listovi u salati bit će manje gorki ako se uberu prije nego što se razvije cvjetna stapka – a u salatu možete staviti i cvjetove. Dugi korijen maslačka koristi se u kulinarstvu i prži kako bi se dobila zamjena za kavu bez kofeina. (vidi Čaj od lišća maslačka, str. 161.)
Vršci paprati Pteretis pensylvanica
Vršci paprati stele (bujadike) pojavljuju se samo nekoliko dana u proljeće i prava su poslastica zbog suptilnog okusa šparoge, brokule i špinata. Upotrebljavaju se za jela pržena u tavi ili woku, umake za tjesteninu i pite s prhkim tijestom. Prije kuhanja treba ih dobro oprati, ukloniti smeđe tanke dijelove i ponovo isprati.
Kopriva Urtica spp .
Ta biljka koju posvuda srećemo može biti jednogodišnja i višegodišnja, a u oba slučaja ima na listovima tanke dlačice koje pri dodiru izazivaju žarenje. Kuhanjem se dlačice uništavaju, pa se od koprive može dobiti hranjiva juha i tinktura (vidi str. 160.). Kako biste izbjegli nadraženost kože, s koprivom uvijek baratajte u rukavicama.
Zvončić
Campanula rapunculus Dvogodišnja biljka s korijenom sličnim pastrnjaku bere se u zimu, a može se jesti sirova ili pržena s raznim korjenastim povrćem. Njeni izdanci i mlado lišće mogu se pripremiti na salatu.
odozgo lijevo u smjeru kazaljke na satu :
maslačak, vršci paprati, kopriva, crni korijen i zvončići.
Turovac
Tragopogon porrifolius Ova dvogodišnja biljka ima dug, tanak, svijetlosmeđ ili bijel korijen sličan pastrnjaku, koji se kuha u vodi ili na pari i peče kao i drugo korjenasto povrće. Izvorno potječe iz mediteranskog dijela Europe. Korijen naraste do 23 cm u duljinu i do 6 cm u širinu. Listovi se mogu blanširati kako bi se ublažila njihova gorčina i jesti kao i drugo lisnato povrće. Prije kuhanja korijen treba izribati pod hladnom tekućom vodom, oguliti oštrim nožem i staviti u vodu s malo limunova soka. Zatim se nareže na ploške i pirja na maslacu za prilog.
Crni korijen Scorzonera hispanica
Poznat i kao španjolski zmijak, crni turovac, biljka kamenica
Ta višegodišnja biljka ima dug, tanak korijen koji podsjeća na pastrnjak, kora joj je ružičastocrna, a meso bijelo. Ima jedinstven zemljani okus koji podsjeća na kamenice. Ima privlačne žute cvjetiće slične tratinčicama, a i oni su jestivi. No, kora nije jestiva. Korijenje kuhajte oko 20 minuta,
zatim ogulite koru kako biste dobili bijelo meso. Oguljeni korijen kuhajte s drugim korjenastim povrćem.
Zdravstvene koristi Samonikle biljke imaju dugu povijest upotrebe za liječenje, i sve je više istraživanja koja potvrđuju da mogu poboljšati zdravlje. Tako je kopriva žara od davnine lijek za bolne mišiće i zglobove, ekcem i anemiju. Danas istraživanja upućuju na to da biljni pripravci koji sadrže koprivu mogu ublažiti simptome peludne groznice i olakšati urinarne probleme povezane s benignom hiperplazijom prostate. Maslačak je snažan diuretik, a biljni pripravci od listova koriste se kod problema sa zadržavanjem vode i poremećajem rada bubrega. Smatra se da i listovi i korijen djeluju na jetra i i žučni mjehur te potiču proizvodnju žuči kako bi se tijelo bolje očistilo od toksina. Samonikli špinat, koji novozelandski Maori nazivaju kokihi, nutritivno je sličan našem špinatu. Zdravstvene koristi ostalih biljaka iz prirode tek se počinju istraživati.