komuniciranje u marketingu (4) Određivanje budžeta

U ovom tekstu ćete saznati:

1. Komparativni pregled djelovanja medija

2. Kako se priprema za budžet

3. Kako se određuje budžet za oglašavanje

Sažetak

Budžet ovisi o ciljevima komuniciranja s jedne strane i mogućnosti financijskog alimentiranja s druge strane. Na izbor utječu načini na koje se roba kupuje – s namjerom ili impulsima izazvanim na prodajnome mjestu. Visina budžeta ovisna je i o frekvenciji, pa su nabrojeni faktori koji djeluju na potrebu manjeg ili većeg pojavljivanja u medijima. U praksi se često budžet određuje kao rezultat konformizma, linije manjeg otpora. Pravi smisao ima projektiranje koje je povezano s ciljevima i zadaćama koje u sklopu marketing programa treba ispuniti oglašavanje.

Ključne riječi: budžet, kriteriji, priprema, provjera, frekvencija

1. Djelovanje medija

Element Okvir Troškovi Prednosti Nedostaci

Klasični mediji Masovnost Troškovi po jedinici kontakta niski

Kontrola poruke Stvaranje identiteta brenda

Potreba učestalog ponavljanja i visok budžet Informacijska pretrpanost

Unaprjeđenje prodaje (POS) Usmjereno Troškovi po jedinici kontakta su visoki

Djelovanje je brzo i neposredno Raste udio POS-a u komunikaciji

Može se brzo imitirati Limitiran broj kontakata Traži izvježbanost i trening osoblja

Direktni marketing i internet Ograničeno Troškovi po jedinici kontakta visoki

Učinci visoki, jer se obraća direktno i brzo se prepoznaju („feedback“)

PR Masovnost Niska cijena Visok stupanj uvjerljivosti

Priredbe, javna događanja Ograničeno na skupove Troškovi po kontaktu visoki

Učinci kod sudionika su vrlo jaki

Sponzorstva Ograničeno Srednji Podiže poznatost, ugled tvrtke i proizvoda

Pakiranje Masovno, neposredno Neposredno djelovanje

Promocije Masovno Visoki

Neposredno djelovanje

Ograničeno na rok i veće vrijednosti Učinci loše kreativnosti su vrlo nepovoljni

Nije lako zadržati kontinuitet

Ograničeno djelovanje ako nije u kombinaciji s drugim elementima komunikacije

Ograničeno djelovanje ako nije spojeno s drugim elementima

Ako je loše oblikovano ima negativne učinke

Izaziva rat cijena Nepovoljno djeluje na imidž

Koje medije izabrati i kako odrediti budžet - ovdje ćete pronaći načine koji će vam pomoći u razmišljanju i odabiru rješenja.

Mediji se biraju prema kvantitativnim, kvalitativnim i tehničkim kriterijima.

• Kvantitativni kriteriji temelje se na brojčanim relacijama – kao što je broj ljudi koji su u dosegu medija, na ocjeni o tome kako se brzo može postići doseg, u koje doba, na kojem području, koliko ekspozicija je potrebno da potrošač upamti poruku, koliki je postotak penetracije i ostalo što će biti navedeno u poglavlju o metrici. Posebno se treba potruditi s indeksom selektivnosti. Ako je taj indeks manji od 100, ciljana grupa nije reprezentirana u mediju, a ako je veći od 100, izbor je selektivan za željenu ili ciljanu grupu.

• Kvalitativni kriteriji odnose se na vrednovanje različitih medija prema sposobnosti i mogućnosti sudjelovanja u gradnji identiteta brenda, zatim kakav dojam i učinak imaju na auditorij, odnosi li se auditorij prema mediju aktivno ili pasivno, je li medij prenatrpan, je li kvaliteta produkcije takva da pridonosi imidžu itd.

• Tehnički kriteriji odnose se na probleme kod zakupa medi - ja (vrijeme i prostor), penetraciju, distribuciju i sl. U slučaju kad se odluke o kupnji donose pretežno na prodajnom mjestu, onda se vežite uz „Below the line“, a ako se kupuje pretežno s namjerom, opredjeljenjem stvorenim unaprijed, onda treba više uključiti „Above the line“. Naravno da je najbolje ako se mediji kombiniraju, integriraju, jer nastaje interakcija, billboard na cesti i pokazivači na prodajnom mjestu podsjećaju na oglas u medijima.

2.2. … a koliki budžet?

Ljudi se u praksi drže najviše triju modela. Jedan je prodaja, odnosno prodajni respons, drugi je inercija, a treći – „Mi za to imamo samo toliko sredstava…“ Ali postoje i drugi modeli koji će vas potaknuti na razmišljanje.

• Prodajni respons govori o odnosu ulaganja u komunikacijski miks i prodajnih rezultata koji mogu uslijediti brzo ili, kod uvođenja novih proizvoda, tek nakon nekoliko godina. Utjecaj ovisi o miksu medija, pa se katkad malim budžetom mogu postići slični rezultati kao i velikim. Ovaj model ne može dovoljno izolirati utjecaj samog budžeta, jer postoje i drugi faktori kao što su cijene, distribucija, konkurencija, proizvod. U praksi se mogu susresti još i neke sofisticiranije metode, kao što je marginalna analiza, čija je namjera da se dodatno investira tako dugo dok se pokazuju dodatni rezultati u prodaji.

• ROMI – povrat ulaganja u marketing. Ovo je važna mjera koja govori kako se ta ulaganja moraju gledati kao i druge investicije, čime se distancira od troška.

• Inercija – budžet se donosi mehanički bez obzira na ponašanje konkurencije i oportunitete na tržištu, a to su odlučivanja bez strategije kao rezultat nekompetentnosti i lijenosti.

• Arbitraža menadžera s hijerarhijskih pozicija česta je pojava, jer stručnjacima nedostaje vlastite odlučnosti. Tako nastaje oportunizam prema hijerarhijskim autoritetima, ali to narušava proces marketinškog razmišljanja.

• Troškovna metoda temelji se na razmišljanju – koliko mi ostaje za oglašavanje…, što također nema veze sa strategijom. Ovo je i najlošija metoda, što se jako dobro vidi u ponašanju za vrijeme krize ili u lošim godinama kad se „štedi“ na oglašavanju, čime se reže grana pod sobom i spiralno djeluje na pad prodaje. U kriznim situacijama najbolji koriste priliku.

• Postotak od prodaje temelji se na prošlosti. Kod ekonomije veličine je postotak manji nego kod manjeg prometa. Toyota ima budžet od oko 1,5%, ali je apsolutno velik. Budžet ovisi i o kategoriji. Farmaceutske kuće imaju budžet i do 20%, prehrambene tvrtke do 10% i uvijek je u pitanju kritična točka prometa koji omogućuje da bi se dobila poželjna veličina u području oglašavanja, kako bi ono moglo biti zapaženo i djelotvorno. Ova metoda je vrlo često prisutna u praksi, jer ju je najlakše dokazati financijašima, a može biti nametnuta ograničenjem, mogućnostima financiranja. No, budžet nije rezultat prodaje, već on utječe na nju, pa je to izvrtanje redoslijeda. Ta metoda također uzima u obzir prošle performanse kao ceteris paribus, ali – što je s novim, nadolazećim razdobljem?

• Konkurencijski paritet često se upotrebljava u robi široke potrošnje koja se brzo obrće (FMCG – fast moving consumer goods). Često smo u praksi svjedoci reakcije – konkurencija investira –moramo i mi. Treba analizirati (i ne biti uspaničen ili prestrašen) investira li konkurencija na učinkovit način.

• Objekt i ciljevi – znači da treba postaviti ciljeve kao „zadaću“ koju mora ispuniti oglašavanje. To je onda investiranje u komunikacije. Metoda je arbitražna, ona je poželjna, ali teška. Razlikuje se od drugih po tome što u startu računa na ciljeve koje treba postići i raspoložive izvore. Ipak, to je superiorna metoda, zahtijeva analizu i strateško planiranje. Ako se primjenjuje iz godine u godinu, pridonijet će unaprjeđenju procesa odlučivanja i učinkovitog djelovanja budžeta. Kad se kumuliraju rezultati iz prošlosti u kompjutorsku arhivu, proces se unaprjeđuje, lakše se procjenjuje.

Na budžet djeluju multiplikativni faktori kao što su krizne i neočekivane situacije, promjene na tržištu, ali i nove prilike.

Uspješna kompanija mora uvijek biti oprezna i spremna prilagoditi budžet novonastalim situacijama.

2.3. Kako se pripremati?

Za pripremu budžeta, izbor medija, razgovor s agencijom, valja sistematizirati sljedeća područja:

• Ciljevi kompanije (prodaja, profit, prodor na tržište, udjel na tržištu, novi proizvod, novi segment, obrana od konkurencije ili napad…)

• Karakteristike segmenta i utjecaj medija na njih

• Tko su konzumenti medija, auditorij

• Kako se proizvod kupuje – namjerno ili impulzivno

• U kojoj se fazi životnog ciklusa proizvod nalazi ili koju poziciju ima u portfelju

• Broj kontakata koje imaju mediji i pojedina sredstva, njihova penetracija

• Utjecaj kombinacije sredstava na stvaranje namjera o kupnji (kombinacija je učinkovitija s većim brojem medija s manje uloženih sredstava od manjeg broja medija s više sredstava)

• Karakteristika brenda i poruke (privlačnost, originalnost, distinkcija) i na koji način mora biti istaknuta (kolor, tonalitet i dr.)

• Ne zanemariti konkurenciju

• Odnos prema involviranju potrošača

• Dugoročni ciljevi kompanije.

Prije sklapanja dogovora, ugovora ili sporazuma s agencijom oko izbora medija, sljedeća lista će poslužiti kao podsjetnik (još je bolje ako to protokolirate s agencijom, jer ćete vaše odnose profesionalizirati i smanjiti utjecaj subjektivnih uvjeravanja bez pokrića):

• Za koje se medije smatra da će ispuniti očekivanja u procesu komuniciranja?

• Koje su ciljane grupe u komuniciranju, uključivši ne samo potrošača već i prodajnu silu, trgovinu i druge koji utječu na proces kupnje?

• Kako proizvod treba biti pozicioniran „u glavi“ potrošača?

• Sezonski i geografski faktori utjecaja?

• Koje su informacije istraživanja tržišta na raspolaganju i što još treba?

• Kako su pojedini mediji i kombinacije djelovali u prošlosti i zašto?

• Koji se kreativni elementi moraju ugraditi?

• Kako će se ugraditi mehanizmi responsa?

• Kako će se evaluirati uspjeh plana?

• Utjecaj ili specijalne potrebe proizašle iz korporacijske politike u izboru medija

• Ostalo što bi se moralo uključiti u prezentaciju plana.

Pretplaniranje je proces kojim se reguliraju ključni faktori iz kojih rezultira plan medija. Preporučam da se u radu s agencijama držite točaka u listi kako biste izbjegli konfuzije, improvizacije i promašaje. Nakon toga, kad vam se prezentira medija plan, uzmite sljedeću listu, te provjerite, radite zabilješke, primjedbe, sugestije.

Provjera medija plana

· KOME se želimo obratiti?

Da li je cilj korektno izabran i jasno definiran? Je li netko važan izostavljen?

· KAD se želimo obratiti izabranoj ciljanoj grupi?

Je li uzeta u obzir sezona potrošnje, kad je proizvod na raspolaganju? Uzima li se u obzir ne samo vrijeme u godini već i u tjednu, pa i u danu kad je ciljana grupa najpristupačnija? Imate li o tome vlastita saznanja ili istraživanja?

· GDJE ćemo se usredotočiti?

Područje, lokalni faktori, trgovi - na, na poslu, na putu, kod kuće? Impact na trgovinu?

· KOLIKO potrošača želimo obuhvatiti?

Je li to dovoljno? Hoće li se oni obuhvatiti tim planom?

· KOJI MEDIJI su za ciljanu grupu zanimljivi?

Odgovara li izbor tim kriterijima? Kako se proizvod kupuje (impulzivno ili namjerno)? Je li izabrana optimalna kombinacija medija, POS, PR i dr.? Ima li agencija pouzdana istraživanja o utjecaju pojedinih medija?

Previše? Premalo za cilj koji se želi postići? Može li se postići veći učinak, a jeftinije?

· TROŠKOVI u odnosu na promet, po kontaktu.

· OSTALO – iz podsjetnika za pretplaniranje.

2.5.

Veća frekvencija

• Duge poruke i komplicirane poruke

• Opći imidž

• Novi proizvod

• Proizvod s manjim interesom

• Jaka konkurencija

• Minorna marka u kategoriji

• Uski izbor medija

• Mediji koji su manje zapaženi

• Indiferentna okolina.

Manja frekvencija

• Kratke poruke

• Jaka distinkcija u odnosu na konkurenciju

• Visoko emocionalne poruke

• Poznati proizvod, brend

• Često se kupuje, frekventna potrošnja

• Podupire promotivne aktivnosti, POS

• Mediji koji izazivaju visoku pozornost.

3. Zaključak

Na budžet djeluju varijable koje ovise o samom poslovanju, kategoriji, potrošaču i konkurenciji. S druge strane djeluje i razina prihoda, mogućnosti koje su na raspolaganju. U projektiranje ulaganja ulazi se i na temelju raspoloživosti proizvoda kao i područja na koje je distribuiran. U izboru metode najsloženija je ona koja uzima u obzir postavljene ciljeve, ali je to prava metoda koja ima smisao i kojom se na kraju mogu uspoređivati, mjeriti rezultati.

Preporučena literatura

Sandra Moriarty and athers; Advertising & IMC, Pearson, London, 2018.

Baron, R., Sissors, J.: Advertising Media Planung, McGrowHill, N. Y., 2010.

Katz, H.: The Media Handbook , Routledge, London, 2010.

Pavlek, Z.: Branding, MEP, Zagreb, 2006.

Prikaz konferencije

Održan 28th CROMAR Congress

Marketing in Multiverse: From Real to Virtual

Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ (FET) bio je domaćin međunarodne znanstvene konferencije – 28 th CROMAR Congress „Marketing in Multiverse: From Real to Virtual“, koja se 12. – 13. listopada 2023. održala u Puli. Riječ je o bienalnom kongresu CROMAR-a (Hrvatske udruge za marketing) čije su ovogodišnje izdanje organizacijski podržali FET pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Kongres su otvorili Valter Boljunčić, prorektor za umjetnu inteligenciju, poduzetništvo i digitalizaciju Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Ksenija Černe, dekanica FET-a, Marija Ham, predsjednica CROMAR-a, i Dragan Benazić, predsjednik Programskog odbora kongresa. Uslijedila su dva pozvana predavanja iz područja primjene umjetne inteligencije (AI) u marketingu. João Guerreiro, ugledni profesor marketinga iz Lisabona (Portugal), govorio je o ulozi generativnog AI u marketingu. Pojasnio je što je to generativni

AI te kako ga se koristi pri oblikovanju teksta, slika, glazbe te video uradaka. Istaknuo je kako se zbog tehnološkog napretka u području AI-a, strojnog učenja i obrade prirodnog jezika (NLP) na tržištu rada javila potreba za sofisticiranijom radnom snagom. Izdvojio je profesije koje su istovremeno postale ugrožene budući da uključuju vještine i sposobnosti koje je moguće lako automatizirati. Predstavio je posljednje znanstvene radove iz područja primjene AI-a u obrazovanju, istraživanju i marketingu te iznio istraživačka pitanja koja je potrebno sagledati u budućem razdoblju. Poručio je da se svi koji koriste AI trebaju ponašati odgovorno i etično, jer u suprotnom to može izazvati iskrivljeno ponašanje i jačanje nejednakosti među ljudima. Aleksandar Raić, član Uprave Infobipa, sudionicima kongresa je pojasnio kako taj prvi hrvatski jednorog koristi AI u svom poslovanju. Publici je predočio kako se AI ugrađuje u tehnološka rješenja i proizvode Infobipa, te kako AI omogućuje klijentima i zaposlenicima Infobipa učinkovitiji rad. Zahvaljujući demonstraciji rada jednog chatbota razvijenog u Infobipu, publika je saznala kako jednostavno i brzo izraditi servisni chatbot. Također, publika je postavljanjem pitanja ostvarila interakciju s chatbotom.

Najposjećeniji dio kongresa bile su dvije panel rasprave koje su osmislili FET-ovi studenti Marketinga. Prvi panel, „Marketalks Unlimited: New Era of Marketing“, okupio je renomirane stručnjake iz svijeta marketinga, i to: Luciju Potočnik iz kreativne agencije Sonda, Nikolu Žinića iz agencije za tržišne komunikacije Bruketa&Žinić&Grey, te Doru Klanjčec iz udruge CroAI, kojoj je ujedno pripala i uloga moderatorice ovog panela. Stručnjaci su publici na jednostavan način predočili ključne promjene koje je AI unio u svakodnevni život te istaknuli koliko je AI postao neizostavni dio suvremenog marketinga. Nikola Žinić iznio je svoje iskustvo s korištenjem AI-ja u svakodnev -

28. Cromar kongres u brojkama:

• 2 Pozvana predavanja

• 3 Panel rasprave

• 30 Znanstvenih radova

• 6 Paralelnih sesija

• 6 Nagrada

• 5 Priznanja

• 8 Popratnih sadržaja

• Više od 150 sudionika nom radu te napomenuo da aktivno istražuje mogućnosti primjene AI-ja, jer to smatra uvjetom postizanja konkurentnosti u suvremenom, vrlo dinamičnom poslovnom okruženju. Lucija Potočnik ocijenila je da su današnje generacije u prednosti u odnosu na starije, jer im je pristup informacijama i novim tehnologijama lakši. Naglasila je kako su za opstanak na tržištu rada danas ključni znatiželja i spremnost na kontinuirano učenje. Svjesni zabrinutosti društva zbog nestajanja brojnih zanimanja i radnih mjesta uslijed primjene AI-a, panelisti rješenje vide u iskorištavanju prilika koje AI nudi za učenje i rast. Mišljenja su da će sposobnost prihvaćanja AI-a i iskorištavanja njegova potencijala, uz podršku iskusnih stručnjaka, biti ključni za budućnost marketinga. Drugi panel, „Marketalks Unlimited: ChattIN’FLUENCER“, okupio je stručnjakinje iz svijeta influencer marketinga i društvenih mreža, i to: Ivanu Kalac, Suzanu Jelenković Milevoj, Josipu Tomić i Danijelu Kreković (Adler), a moderirao ga je student Josip Rogalo. Govornice su svoje putovanje u svijet influencera započele iz čiste znatiželje. Danas im je to uglavnom hobi ili dodatak osnovnom poslu. Panelistice su otkrile kako već nekoliko godina postoje AI influenceri, izmišljeni likovi, koji godišnje zarađuju milijunske iznose. Osvrćući se na pitanje je li AI prijetnja njihovom poslu, panelistice su bile podijeljenog mišljenja. Jedne smatraju da će AI pružiti nove prilike za postojeće i buduće influencere, dok su druge zabrinute da bi im AI mogao ugroziti posao, posebno one koje se bave fotografijom. Također, raspravljalo se o pojmu „Deinfluencing“, pri čemu su panelistice istaknule važnost povjerenja njihove publike. Naglasile su da su spremne reći svoje iskreno mišljenje o proizvodima i uslugama koje promoviraju, bez obzira na moguće negativne posljedice. Ivana Kalac dodatno je istaknula kako influencerstvo nije samo promocija proizvoda i usluga, već može imati i edukativnu dimenziju. Kroz Instagram Story ili TikTok video influenceri mogu educirati svoje pratitelje o važnim temama s ciljem poboljšanja zajednice. Govornice su budućim influencerima poručile da budu autentični, jer je to ključan element u izgradnji uspješne karijere na društvenim mrežama. Treći panel, „Meet the Editors“, imao je za cilj predstaviti tri međunarodna znanstvena časopisa – partnere ovogodišnjeg CROMAR-ovog kongresa i potaknuti znanstvenike na suradnju kroz prijavljivanje radova za objavu u časopisima i prihvaćanje poziva za recenziranje radova pristiglih za objavu u časopisima. „Market-Tržište“ predstavila je njegova glavna urednica Đurđana Ozretić Došen. Riječ je o uglednom znanstvenom časopisu iz područja marketinga, s 35-godišnjom tradicijom publiciranja, kojeg zajednički izdaju Katedra za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i CROMAR, a indeksira se u najprestižnijim međunarodnim citatnim bazama. „Naše gospodarstvo/Our Economy“ izlazi već 69 godina, a izdaje ga Ekonomsko-poslovni fakultet Sveučilišta u Mariboru (Slovenija). Časopis je usmjeren ka objavljivanju radova koji obrađuju teme iz područja suvremene ekonomije i poslovanja, a na kongresu ga je predstavio Igor Vrečko, prodekan ovog fakulteta. „Rivew of Innovation and Competitiveness“ izdaje Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Časopis je usmjeren ka objavljivanju radova koji se bave inovacijama i konkurentnošću iz perspektive ekonomskih i drugih srodnih znanosti. Predstavila ga je tehnička urednica Katarina Kostelić.

Sveukupno je predstavljeno 30 znanstvenih radova, koje je napisalo 75 autora iz Hrvatske, Poljske, Slovenije, Turske i Ujedinjenog Kraljevstva. Radovi su se poglavito bavili sljedećim marketinškim temama: posebnostima ponašanja različitih skupina kupaca (djeca, mladi, pripadnici generacije Z i osobe oštećena vida), percepcijom cijena u nepovoljnim tržišnim uvjetima, marketinškom komunikacijom u digitalnom okruženju (pri - mjena chatbotova u komunikaciji s kupcima, promocija zasnovana na block-chain tehnologiji, korištenje Tik-Toka u edukativne svrhe, promotivni apeli neprofitnih organizacija, mrežne stranice turističkih zajednica i dr.), marketingom turističkih destinacija (brendiranje i tržišno pozicioniranje turističkih destinacija), ekološkom osvješćenošću, održivošću i konkurentnošću različitih industrija (prehrambena industrija, industrija piva, modna industrija i cestogradnja, te organizacije u kulturi), te uporabom biometrike, umjetne inteligencije i IoTa u marketingu. Znanstveni radovi koji su prošli recenzentski postupak bit će publicirani u zborniku radova s ovogodišnjeg CROMAR kongresa ili u nekom od tri prethodno spomenuta znanstvena časopisa.

U sklopu 28. CROMAR kongresa dodijeljeno je sveukupno 6 nagrada, i to: Rozaliji Javoran za najbolji diplomski rad, Matku Biuku za najbolji specijalistički poslijediplomski rad, Nini Antičić za najbolji doktorski rad, zatim Barbari Kalister, Josipi Lesinger, Ivanu Mejaku, Lani Račić, Karin Šćulac i Luki Vivodi za najbolji studentski projekt, potom Ivani First Komen, Nini Grgurić Čop i Željki Marčinko Trkulja za najbolju uspostavljenu suradnju između fakulteta i gospodarstva, te Ivani Kursan Milaković za najbolji znanstveni rad predstavljen na 28. CROMAR kongresu. Priznanja za doprinos razvoju CROMAR-a dodijeljena su: Dariju Miočeviću (za koautorstvu na radu koji je objavljen u časopisu s najvećim faktorom odjeka), Mariji Čuturi (za međunarodnu suradnju), Danijeli Križman Pavlović i Draganu Benaziću (za organiziranje međunarodne znanstvene konferencije CROMAR-a), Đurđani Ozretić Došen i Zoranu Krupki (za uređivanje međunarodnog znanstvenog časopisa „Market-Tržište“) te časopisu Suvremena trgovina (za medijsku suradnju).

Kako bi sadržajno obogatili program 28. CROMAR kongresa, studenti su organizirali „Careers Fair“, pružajući tako priliku studentima i učenicima Srednje ekonomske škole iz Pule upoznavanje s ponudom poslova potencijalnih poslodavaca, kao što su Valamar, Mijena, Arena Hospitality Group, Uniline i CMG. Također, postavljen je „VR kutak“ u kojem su posjetitelji uz pomoć VR naočala mogli uroniti u virtualni svijet i isprobati razne video igre. Dodatno je osmišljen i „Foto kutak“ gdje su gosti unutar posebno izrađenog okvira mogli zabilježiti trenutke s kolegama. Za posjetitelje kongresa je, u suradnji s brojnim poslovnim partnerima, organizirana tombola u sklopu koje je podijeljeno čak 16 vrijednih nagrada.

Sudionici 28. CROMAR kongresa imali su pregršt dodatnih prilika za međusobno upoznavanje i razmjenu ideja te razgledavanje i kušanje autohtonih istarskih proizvo - da, kao što su maslinovo ulje i vino. Razgledavanje Pule uz stručno vođenje omogućeno je vožnjom sudionika kongresa panoramskim turističkim autobusom. U Kući istarskog maslinovog ulja sudionici su se upoznali s povijesnim razvojem maslinarstva na prostoru Istarskog poluotoka, educirali se o procesu proizvodnje maslinovog ulja, te kušanjem različitih vrsta ulja naučili kako razlikovati ekstra djevičansko maslinovo ulje od patvorenog ulja. Nadalje, u obližnjem Vodnjanu nalazi se najdugovječnija uljara za preradu maslina na ovim prostorima. Kako se 28. CROMAR kongres održavao upravo u periodu berbe maslina, sudionicima je omogućena posjeta vodnjanskoj uljari kako bi stekli uvid u tehnološki proces proizvodnje maslinovog ulja. Kongres je zatvoren stručnim posjetom Infobipu. U njegovom vodnjanskom kampusu – zgradi Pangea, sudionike kongresa dočekao je Roberto Kutić, jedan od osnivača i ujedno operativni direktor ovog poduzeća. Tom je prilikom predstavljen povijesni razvoj ovog impresivnog poduzeća, njegove misija i vizija te temeljne organizacijske vrednote. Uslijedile su stručne prezentacije predstavnika Infobipa u zgradi Quantum. Anushka Jayawardana, direktor proizvoda, i Sanja Verić, product marketing menadžerica, upoznali su sudionike kongresa s poslovnom platformom i proizvodima ovog tehnološkog diva, te nekima od njegovih najpoznatijih klijenata s globalne poslovne razine.

Na Skupštini CROMAR-a, koja je održana na marginama 28. CROMAR kongresa, dogovoreno je da će domaćini sljedećeg, 29. po redu kongresa, biti zajedno Ekonomski fakultet i Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu sa Sveučilišta u Rijeci. Vidimo se ponovo u Rijeci/Opatiji!

Pripremili: prof. dr. sc. Danijela Križman Pavlović i ostali članovi Organizacijskog odbora kongresa