Solincica br 7

ISSN 1848-3372

List učenika i učitelja OŠ kraljice Jelene

Solin, prosinac 2015., broj 7

- Projekt - Oživljavanje u OŠ KRALJICE JELENE - Nagrađeni učenici na literarnom natječaju „ZAVIČAJNA OSTAVŠTINA“ - Smotra dječjeg stvaralaštva „LIPI ZAVIČAJU MOJ“ - Humanitarna akcija u PŠ Kučine - Projekt- Zdrava hrana - Festival matematike

Dragi čitatelji, Pred vama je sedmi broj „Solinčice“ u kojem smo vam, kao i do sada, nastojali prikazati što se sve u našoj školi događalo u posljednjih godinu dana. U našim redovitim rubrikama pisali smo o događajima vezanim za naše svakodnevne aktivnosti, o ekološkim temama, o sportu… U ovom broju možete pročitati neke zanimljive intervjue s djelatnicima škole i nekim uspješnim učenicima.

Svake godine jedan dan bude projektni kada učitelji djecu vode na terensku nastavu. Pisali smo o tome što su radili toga dana kada je nastava opuštenija i zabavnija. U školskom listu nastojimo pisati o našoj djeci koja su uspješna u nekom sportu ili nekoj drugoj aktivnosti. Ovaj put smo pisali o baletu i cheerleadingu. Jedan učenik naše škole postao je prvi dječji gradonačelnik grada Solina, s njim smo razgovarali. Silkopričom smo vam željeli prikazati ekskurziju osmaša u Slavonjiu s posebnim naglaskom na posjet gradu Vukovaru. Nadamo se da ćete naći neku zanimljivu temu za sebe. Pozdravljamo vas i želimo vam uspješnu i veselu 2015./2016. školsku godinu.

Uredništvo

Solinčica list učenika i učitelja OŠ kraljice Jelene, Solin, broj 7.

ISSN 1848-3372 Adresa: Put mira 3 Tel./Fax: 021 683 644 E-mail: ured@os-kraljice.jelene.solin.skole.hr Uredništvo: Lorena Pavić, Maja Dolić, Ivana Čović, Ivana Banovac, Katarina Prlić, Dragica Kuzmičić, Maja Drušković, Zdenka Jerković, Vesna Kurtović, Dora Sučić 7.b, Mia Višić 7.b, Antea Vučak 7.c, Andriana Čović 7.c, Lucija Markota 7.c, Marija Banović 7.a, Lovre Trogrlić 5.a Za izdavača: Vesna Ružić, ravnateljica Fotografije: Tonči Gerner, učitelji i učenici Grafička priprema: Neven Marin Print: Studio za design i print „Akvarij“

2

Marina Baković, 2. c

sadržaj

U školi i oko nje ................................... 3 Eko-škola . ..........................................11 Aktivnosti naših učenika .................... 13 Aktivnosti GLOBE grupe ................... 18 Putovati, vidjeti, doživjeti .................. 19 Učimo njemački, engleski, talijanski . 22 Knjiga je najbolji prijatelj ................... 24 Literalno-likovne stranice . ................ 27 I mi imamo krila (PŠ Kučine i PŠ Mravince) ............... 36 Naši uspjesi ...................................... 44 Sportske minute ............................... 46 Vjeronaučne stranice . ...................... 48 Što naši učitelji rade kad ne rade ..... 50 Zabavne stranice .............................. 54

u školi i oko nje

DAN ŠKOLE Početkom listopada, na dan kada se obilježava obljetnica ukopa kraljice Jelene obilježavamo Dan škole. Kao i svake godine ravnateljica je pozdravnim govorom pozdravila sve okupljene i podsjetila na uspjehe koje smo postigli u prošloj školskoj godini; također se zahvalila svim učiteljima, suradnicima, učenicima i njihovim roditeljima na uspješnoj suradnji. Nazočnima se obratio i gradonačelnik Solina Blaženko Boban. Školski zbor je otvorio priredbu. Za nas su pripremili i pjesme u spomen velikanima hrvatske književnosti i glazbe Tinu Ujeviću i Arsenu Dediću. Učenici 4.b, 3.d i 5.d su na zavičajnom govoru pjevali i plesali. Svoj prvi nastup imali su i prvaši iz 1.b razreda. Prisutni su uživali i u stalim recitacijama, igrokazima i pjesmama koje su pripremili učitelji i učenici naše škole.

Čestitamo SOLINČICI!

Naša je škola bila domaćin Međuopćinskoj smotri literarnog, dramsko-scenskog i novinarskog stvaralaštva LiDraNo 2015. koja je održana 20. siječnja u Domu kulture Zvonimir.

Temeljna zadaća LiDraNa je njegovanje hrvatskoga jezika i promicanje literarnog, novinarskog i dramsko-scenskog izraza na hrvatskom jeziku. Uz učenike škole domaćina na smotri su se predstavili učenici OŠ don Lovre Katića, OŠ Vjekoslava Paraća, OŠ Dugopolje, OŠ Petra Kružića, OŠ braće Radić te učenici OŠ Neorić.

Svojim su iskustvom i savjetima smotri pridonijeli članovi Povjerenstva: Slavica Čilaš, profesorica hrvatskoga jezika, Karmen Borković, ravnateljica Gradske knjižnice u Solinu, Marijana Batarelo-Jelavić, novinarka Solinske kronike i glumica Sara Ivelić.

Učenici naše škole sa svojim su učite-

ljima pripremili uvodni program, koji je započeo nastupom školskog zbora pod vodstvom profesorice Mirjam Zubanović.

Zatim su se predstavili učenici četvrtog razreda okupljeni u etno-skupinu Mali čuvari baštine, a pod budnim okom svoje učiteljice Dubravke Mišadin izveli su Oj divojko.

Smotru je u ime Aktiva ravnatelja osnovnih škola Solina, Klisa, Muća i Dugopolja otvorio ravnatelj OŠ Vjekoslava Paraća Đuro Baloević. Voditeljica programa bila je učenica 7. razreda Sara Pranić.

Na Državnoj smotri LiDraNo 2015. našu je školu predstavljao školski list Solinčica. Čestitamo!

3

u školi i oko nje

Školarac sa sindromom

DOWN

Stručna služba škole je u suradnji sa školskom liječnicom povodom Međunarodnog dana osoba s Down sindromom održala predavanje i radionicu za učitelje razredne nastave. Isto tako je u biblioteci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije održan stručni skup pod nazivom „Školarac sa sindromom Down“ pod vodstvom dr. med. Andree Vrdoljak u suradnji sa stručnom službom škole. Školska liječnica je naglasila da školarac sa sindromom Down ima veće zdravstvene rizike od ostale djece. Najčešći zdravstveni problemi u školskoj dobi vezani su uz lokomotorni sustav, probavni sustav, štitnjaču, sluh i govor.

Zadaće školskog liječnika su: • Aktivno praćenje zdravstvenog stanja učenika s Down sindromom i prema potrebi upućivanje na dodatne pretrage i specijalističke preglede.

• Utvrđivanje sposobnosti učenika za sudjelovanje u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture, te, prema potrebi, prilagodba sadržaja.

• Senzibiliziranje djelatnika škole za teškoće učenika sa sindromom Down.

• Podrška roditeljima učenika sa sindromom Down Pedagoginja je iznijela da djeca s Down sindromom mogu biti poučena i uspješna, a u poticajnoj sredini njihovi akademski uspjesi su svakako veći.

Njihovo uključivanje zahtjeva dodatnu izobrazbu učitelja te osiguravanje stručnog tima u školama i pomoćnika u nastavi. Do 2007. najveći dio djece je bio uključen u Centre odgoj i obrazovanje. Danas je sve više djece integrirano u redovan odgojno obrazovni sustav. Kao i za svu drugu djecu potreb-

4

na im je pažnja okoline i druženje s vršnjacima.

Samo integracijom možemo smanjiti strah i izgraditi prijateljstva, poštivanje i razumijevanje. U školi je potrebno raditi na pozitivnoj atmosferi, osjećaju sigurnosti, doživljaju uspjeha, osjećaju prihvaćenosti i mogućnostima za savladavanjem novih vještina. Inkluzijom svi uče, razvijajući se u osobe koje razumiju i poštuju jedni druge.

Psihologinja je govorila o emocionalnom, kognitivnom i socijalnom razvoju djece sa sindromom Down.

Emocionalni razvoj je sporiji, emocije su jednostavne i spontano se izražavaju. Djetetu s DS ograničena je sposobnost imenovanja emocija i priopćavanja okolini.

Kognitivni razvoj karakterizira specifičnost u intelektualnom funkcioniranju: stupanj i težina ovisi o obliku DS, a teškoće utječu na percepciju, pažnju, pamćenje, razumijevanje, zaključivanje, govor i komunikaciju.

Socijalni razvoj usmjeren je na usvajanje socijalnih vještina kroz razne aktivnosti koje su planirane i gdje se postavljaju jasna pravila i granice.

Logopedinja je istakla da su djeca sa sindromom Down sporiji u jezično-govornom razvoju, izražavaju se jednom riječju – jednočlanim iskazom, rečenica je često krnja i agramatična, pojmovno (rječnički) – govor siromašniji, netečnosti u govoru (mucanje) - posljedica težeg uspostavljanja kontrole nad govorom i pokretima artikulatora i imaju teškoće na planu artikulacije – izgovora glasova. Činjenica da se razvoj kod djece s Down sindromom«kopira» odnosno da je on «kopija» urednog razvoja, ali da je distribuiran drugačije u vremenu i eventualno nedovršen.

Defektologinja – učiteljica koja radi u Posebnoj skupini iznijela je način rada s učenicima s Dy. Sindromom koji se obrazuju u posebnim skupinama redovnih osnovnih škola. Kroz prikaz slučaja govorila je o radu s djevojčicom koja je već završila osnovnu školu a koja je uključena u skupinu kada je polazila 5. razred.

Naglasila je važnost provedbe inicijalnog ispitivanja kojim se utvrđuje usvojenost znanja i postojanje određenih vještina, a na osnovu kojih se pristupa izradi individualnog odgojno-obrazovnog programa za predmete hrvatski jezik, priroda i društvo i matematika U izradi programa posebno treba paziti kako učenikove sposobnosti i mogućnosti ne bi bile precijenjene ili podcijenjene što bi dovelo do značajnih poteškoća u radu s takvim učenikom. Kroz odgojno-obrazovni rad u Posebnoj skupini, posebna se pažnja poklanja sadržajima iz područja pod nazivom Posebni defektološki postupci u kojima defektolog planira i provodi različite aktivnosti s ciljem razvijanja kreativnosti i pripremanja učenika za budući samostalni život.

u školi i oko nje

PROJEKT Oživljavanje u OŠ KRALJICE JELENE Naša škola se u ovoj školskoj godini uključila u projekt Oživljavanje pod vodstvom dr.

Julija Meštrovića i dr. Jasne Petrić iz Jedinice intenzivnog liječenja djece KBC-a Split i uz podršku MZOS-a. U Republici Hrvatskoj najčešći uzrok smrti djece su ozljede. Preživljavanje i kvaliteta života preživjelih nakon izvanbolničkog zastoja srca ovisi o sposobnosti očevidaca da prepoznaju znakove zastoja srca i odmah započnu oživljavanje.

Zbog toga svi napori kojima se povećava broj osposobljenih građana-spašavatelja u zajednici utječu i na poboljšanje kvalitete života u toj zajednici. U školskoj dobi kod djece je manji strah od uključivanja i pomaganja nego u odrasloj dobi. Od desete godine života razvijene su motoričke sposobnosti koje omogućuju kardiopulmonalno oživljavanje.

Budući da djeca nikad u povijesti nisu provodila više vremena sa svojim vršnjacima, te da su najugroženija populacija adolescenti skloni rizičnim oblicima ponašanja, uspjeh oživljavanja je najbolji ako samu djecu naučimo postupke oživljavanja.

Kroz ovaj projekt učenici 8.razreda su tijekom dva školska sata usvojili kompetenciju pružanja prve pomoći unesrećenome kroz postupke oživljavanja. Prvi sat je bio teoretski i uključivao je prezentacije i video projekcije o postupcima oživljavanja, a tijekom drugog sata učenici su praktičnim testom na lutkama pokazali svoje vještine i znanja o postupcima oživljavanja. Edukaciju su provele: Marijana Gudić, profesorica biologije i kemije, Ružica Kandić, profesorica engleskog i njemačkog jezika i Sanja Matić, pedagoginja koje su prethodno prošle 4-satnu

edukaciju na Medicinskom fakultetu.

Projekt je proveden u vremenu od 23. veljače do 3. ožujka 2015. U njemu je sudjelovalo pet osmih razreda (ukupno 130 učenika). Nakon prezentacije na Učiteljskom vijeću zainteresirani učitelji, njih desetak, također je obnovilo davno naučena znanja o oživljavanju. Učenici su jako dobro prihvatili projekt, aktivno sudjelovali u provedbi i procijenili ga veoma korisnim.

SRETNO, DRAGI PRVAŠIĆI! Prvog dana škole srca su najjače kucala našim malim prvašićima kojima su, kao i svake godine, stariji učenici priredili priredbu. Njihovi roditelji bili su isto tako uzbuđeni i sretni zbog novog početka u životima njihove djece. Nakon pjesme, plesa i recitacija ravnateljica je svima zaželjela sretan početak školovanja i predstavila učiteljice koje će učiti naše prvaše. Učiteljice su djecu odvele u učionice gdje su se bolje upoznali i vidjeli gdje će ubuduće provoditi školske dane.

5

u školi i oko nje

Festival MATEMATIKE

Ekipno natjecanje iz matematike za učenike osnovnih i srednjih škola

Cilj ovog natjecanja je popularizirati matematiku i pokazati da se matematički zadaci suradnjom rješavaju brže i lakše. Natjecanje se već četvrtu godinu zaredom organizira u Splitu.

Ekipe su posebne po tome što ih ne čine učenici istog razreda, pa čak ni istog uzrasta, ali svi članovi ekipe imaju isti cilj: riješiti što više matematičkih zadataka.

Učenici i nastavnici rado sudjeluju u ovakvom natjecanju koje prepoznaju kao nagradu za uloženi trud kroz dodatnu nastavu tijekom cijele školske godine bez obzira na postignute rezultate na klasičnim natjecanjima.

Njihovo zadovoljstvo ne proizlazi iz toga tko će za sebe riješiti više zadataka, već kako najbolje surađivati i podijeliti zadatke kako bi ekipa zajedno imala najbolji rezultat jer se samo tako mogu osvojiti nagrade. Za razliku od klasičnih natjecanja, kod učenika nema stresa i straha od neuspjeha te u opuštajućem okruženju svaki član ekipe može dati najbolje od sebe.

Ove godine Festival matematike je održan 15. svibnja 2015.

Naša škola se rado odazvala sudjelovanju na Festivalu. Sastavljene su tri ekipe. Jednoj su pripadali učenici 5. i 6.razreda (Petra Ju-

ričić 5.e, Frane Marković 5.e, Ante Domazet 6.c, Tino Šimac, 6.c). Dvama grupama su pripadali učenici 7. i 8.razreda (Eva Tolić, 7.a, Ani Samardžić 7.c, Ivona Mateljan 7. b, Antea Vučak 7.c). Učenici su išli u pratnji predmetnih profesorica Ane Krešo i Jelene Džaje.

Osim dobrog druženja, učenici su pokazali solidne rezultate. Time su dobili poticaj za sudjelovanje na Festivalu matematike u narednim godinama.

Mladi matematičari: “SRETNO!“ Jelena Džaja, prof.

Večer matematike Večer matematike u našem razredu bila je 3. prosinca 2014. u 18:00 sati. S našom učiteljicom pripremili smo učionicu i postavili centre s različitim igricama.

Ukupno je bilo sedam centara.

Gledala sam kako roditelji dolaze. Bila sam uzbuđena. Uživala sam u igri. Roditelji su u početku pobjeđivali, a poslije smo mi prešli u vodstvo. Bilo mi je najvažnije uhvatiti mjesto kada smo se prebacivali iz centra u centar. Učiteljica bi nam svakih petnaest minuta dala znak zvoncem da se premjestimo u sljedeći centar. Večer je završila kada smo svi prošli sve centre.

Na kraju su moj tata Ante i naš profesor Jure vratili stolove i stolice na mjesto.

Svidjela mi se ova matematika.

Anna Ćukušić, 2.c

6

u školi i oko nje

Grad Solin ima svoje Dječje gradsko vijeće U utorak 5. svibnja 2015. u Gradskoj vijećnici održana je konstituirajuća sjednica 1. saziva Dječjeg gradskog vijeća grada Solina.

Solinsko Dječje gradsko vijeće kojemu mandat traje do 2017. godine broji 21 člana, po sedam vijećnika iz triju solinskih osnovnih škola. Članovi Dječjeg gradskog vijeća grada Solina: OŠ kraljice Jelena: Vana Bešker, Mario Vuković, Nikola Frane Marović, Ante Šolić, Ana Ugrina, Ivan Bućan, Luka Pažanin OŠ Vjekoslav Parać: Mirko Kunac, Ivan Markanović, Antea Taraš, Ivan Bašić, Andrea Dadić, Mate Gudelj, Valentina Krnjača OŠ don Lovre Katića: Mark Majdov, Sara Perajica, Tomislav Roso, Mia Bradić, Petra Kljaković Gašpić, Veronika Ćurak, Nina Grebenar Konstituirajućom sjednicom Dječjeg gradskog vijeća presjedao je gradonačelnik grada Solina Blaženko Boban koji je solinske dječje vijećnike upoznao s radom Gradskog vijeća grada Solina. Otvorivši sjednicu, gradonačelnik Boban je upoznao nazočne o rezultatima izbora za predstavnike Dječjeg vijeća grada

Solina koji su se održali 15. travnja 2015. u isto vrijeme u svim osnovnim školama s područja grada Solina.

Dječji vijećnici su na konstituirajućoj sjednici izabrali svoga predsjednika, odnosno maloga gradonačelnika. Naime, nakon predstavljanja kandidata, slijedili su izbori za gradonačelnika.

Dječji gradonačelnik grada Solina i ujedno predsjednik Dječjeg gradskog vijeća je Ivan Bućan učenik šestog razreda Osnovne škole kraljice Jelene.

Kako je rezultat za potpredsjednika bio izjednačen, odlukom izborne komisije zaključeno je kako će potpredsjednica jednu godinu biti učenica Mia Bradić iz Osnovne škole don Lovre Katića, a drugu godinu Andrea Dadić učenica Osnovne škole Vjekoslava Paraća.

Mali vijećnici su jednoglasno izglasali i Odluku o dodjeli sredstava iz proračuna Grada za rad DGV-a. Također su dogovorili kako će na idućoj sjednici Vijeća izabrati i svoga glasnogovornika i odlučiti o Programu rada u koji će se implementirati i izborni programi.

Na mjesto voditeljice Dječjeg gradskog vijeća odlukom gradonačelnika grada Solina imenovana je Ivana Teklić, voditeljica Centra za djecu, mlade i obitelj grada Solina. Ivana Teklić će Vijeće pratiti cijeli njegov mandat.

Na kraju sjednice gradonačelnik Blaženko Boban dao je punu podršku radu te planovima i programima Dječjeg vijeća s naglaskom da se djeca i mladi što više uključe u život i rad Grada Solina.

Radojka Bućan

Razgovor s prvim dječjim gradonačelnikom grada Solina - Ivanom Bućanom Dragi čitatelji, naš gost je mladi gradonačelnik grada Solina, učenik OŠ kraljice Jelene, dvanaesto-godišnji Ivan Bućan. Demokratskim putem izabran je za mladog gradonačelnika od strane svojih školskih kolega.

Ivane, ti si glasovima svojih kolega postao mladi gradonačenik grada Solina. Kako se osjećaš, jesi li uzbuđen?

Jako sam sretan što sam postao mladi gradona7

u školi i oko nje čelnik, te sam naravno uzbuđen. Zahvaljujem svojim školskim kolegama na iskazanom povjerenju.

Možeš li pojasniti čitateljima kako je tekla tvoja „ kampanja“, je li bila „fer i korektna“ ili je sadržavala podbadanja?

U početku kampanje je bilo tek nekoliko učenika koji su mi htjeli odmah iskazati povjerenje čuvši za izbore za Dječje gradsko vijeće. Sve je bilo „ fer i korektno“ jer mi smo djeca i možemo se dogovoriti jako brzo i lako. Zaista sam sretan na pomoći svojih školskih kolega.

Ti si zagazio u svijet politike. Imaš li program i plan koji ćeš prezentirati svojim kolegama kako bih sam program uspješno, pomoću dječjih gradskih vijećnika, usvojio pa poslije i ostvario?

Naravno, već sam na konstituirajućoj sjednici objasnio svoj program i plan koji bih proveo kada bih bio izabran za mladog gradonačelnika. Nadam se da su me moje kolege s pozornošću slušale i da znaju što će DGV grada Solina raditi za vrijeme mojeg mandata. Moj program i program dviju zamjenica sklopit će se u jedan te će ga dječji gradski vijećnici usvojiti ili neusvojiti.

Možeš li čitateljima iznijeti stavke iz svog programa koje su prema tvojem mišljenju najbitnije?

Program je jedinstven za djecu, on sadržava jako bitne stvari, a neke od njih su: pomoć djeci s invaliditetom u usvajanju školskog gradiva, pomaganje djeci u ispravljanju lošijih ocjena te naravno, ono što većina djece želi , uređenija igrališta i gradnja istih.

Na samom kraju reci nam čime se baviš u slobodno vrijeme, ako ga imaš?

Treniram dva sporta: nogomet i vaterpolo.

Nogomet treniram u NK Sloga skoro sedam godina, golman sam u mlađim pionirima te kapetan momčadi. Vaterpolo treniram u VK Jadran ovo ljeto točno dvije godine. Prema mojem mišljeljenju čini mi se da sam jako dobro napredovao u oba sporta, a pogotovo u vaterpolu. Kategorija u kojoj treniram vaterpolo zove se „ Nade“, a nadam se da ću napornim trudom i radom uskoro prijeći u novu kategoriju.

Ivane, hvala ti na gostovanju, vidimo se nekom drugom prilikom.

Hvala vama!

8

Vlak je uvijek brži U svim trećim razrednim odjelima naše škole održano je edukativno predavanje o opasnostima koje trebamo izbjegavati na željezničkim prijelazima.

Učenici su samostalno odigrali lutkarsku predstavu. Na kraju su dobili nekoliko lijepih slikovnica i blokiće.

Orlanda Magdić, učiteljica

u školi i oko nje

Udruga Kasiopeja: Prvi modul Ludi kompas U park-šumi Marjan učenici trećih razreda naučili su strane svijeta, izradili kompas na kartonu i plakat. Bilo je lijepo i poučno.

Orlanda Magdić, učiteljica

UPOZNAJMO

PAVU!

Naša omiljena spremačica zove se Pava i s njom smo odlučili razgovarati za „Solinčicu“ da biste je još bolje upoznali.

Sviđa li vam se raditi u školi?

Sviđa mi se raditi u školi jer me podsjeća na moje školske dane.

Volite li ovaj posao?

Volim. Što vam je najteže u ovom poslu? Čistiti učionicu likovne i tehničke kulture.

Kako se djeca odnose prema vama?

Neki su pristojni i uljudni, a neki baš i ne.

Sjećate li se dana kada ste vi išli u školu?

Naravno da se sjećam.

Kakvi su tada bili profesori?

Bili su jako strogi.

Jeste li ikada u školi upali u neku nevolju?

Nisam.

Kakav odnos imate sa svojim kolegicama?

Prijateljski, dobro se slažemo.

Koji vam je profesor najdraži?

Dragi su mi svi profesori zato što mi ništa ne predaju.

9

u školi i oko nje Volite li učenike ove škole?

Volim, a posebno su mi dragi ovi hiperaktivni i malo otvoreniji.

Biste li otišli u drugu školu da možete?

Ne bih jer sam ovdje navikla i stekla sam puno prijatelja među djecom i djelatnicima škole. Što vam je najljepše u ovom poslu?

Kada čistim neku učionicu, a djeca me pitaju treba li mi pomoć. Što radite u svoje slobodno vrijeme?

Spavam, čitam knjige, gledam filmove.

Imate li neki hobi?

Imam. Kupanje u moru.

Ispričajte nam neku nezgodu iz djetinjstva!

Na sv. misi sam pričala s prijateljicom, a jedna naša vršnjakinja nas je stalno ušutkavala. Meni je to bilo dosadno pa sam ju odlučila zavezati za stepenice. Kada se išla dignuti, udarila se glavom. Bilo mi je žao kasnije, ali više nas nije opominjala.

Provodite li vrijeme u prirodi?

Da. Jako volim šetnje uz more.

Je li vam teško raditi u školi?

Nekada je teško, nekada lako, ovisi.

Jeste li često kasnili u školu?

Ja sam bila putnik pa bismo često vozaču rekli da nas iskrca na Bilankuši i pješačili do škole, a ispred škole bi nas dočekao ljuti pedagog.

Imate li tajnu zašto vas djeca vole?

Ne znam, možda zato što sam neozbiljna.

To bi trebalo pitati učenike, a ne mene.

Tko vam je uzor?

Majka Terezija, činila je dobro.

Imate li neki neostvareni san?

Otići u neku stranu zemlju i upoznati ju.

Paničarite li u nezgodnim situacijama ili ostajete smireni?

Ostajem smirena, nisam paničar.

Jeste li ljubitelj životinja?

Jesam. Najdraže životinje su mi pas, konj i dupini (voljela bih plivati s njima).

Jeste li organizirana osoba?

Tako-tako.

Kakvi ste bili u školi?

Bila sam dobar đak (prolazila sam s 3).

10

Želite li natrag u školske klupe?

Da, ali ne bih voljela učiti.

Imate li neku lijepu uspomenu iz školskih klupa?

Druženje s prijateljima. I razrednica je bila jako dobra.

Pitali smo nekoliko učenika što misle o Pavi i dobili smo puno odgovora da je odlična, ali ovaj odgovor smo odlučili izdvojiti: “Pavenka je osoba koja se rađa jednom u tisuću godina. Pavenka je tako vedra i sarkastična osoba, ali ujedno i osjećajna jer je ona moje srce od papira i ja kad je vidim nemam mira. Pave volim te puno.” Marija Čelan, 7.b Antea Vučak, Andriana Čović, Lucija Markota, 7.c

ODLAZAK U MIROVINU Na kraju školske godine 2014./2015. naš kolega Tonči Gerner je otišao u mirovinu. Predavao je hrvatski jezik i bio vrlo omiljen među djecom. U našu školu došao je iz Osnovne škole „Vjekoslav Parać“ i radio je u njoj od njenog otvorenja.

Vodio je filmsku grupu i fotografirao sve što se događalo u školi. Mnoge njegove fotografije koristili smo za naš školski list.

Dragi Tonči, želimo ti da provedeš mnogo sretnih dana u mirovini!

Tonči Gerner

eko škola

OBILJEŽAVANJE DANA PLANETA ZEMLJE Da bismo ove godine obilježili ovaj, za sve nas važan dan, odlučili smo se za kupnju sadnica.

Učenici su sa svojim razrednicima najviše kupovali sadnice cvijeća. Jedni su kupili unutrašnje biljke lončanice, a drugi sadnice za naš školski vrt. Učenici koji su članovi grupe školskog vrta i članovi eko-tima pobrinuli su se da biljke zasadimo i tako ukrasimo naš školski vrt. Prikupili smo, ne samo razne vrste cvijeća, nego i mediteransko bilje kao što je lavanda i ružmarin. Učenici koji su dio grupe školskog vrta dalje će se brinuti da nam vrt izgleda što ljepše, a o lončanicama unutar razreda brine se svaki razred za svoje.

11

IZRADA MAKETE GRADA SOLINA

U suradnji s Turističkom zajednicom grada Solina i direktoricom turističkog ureda gospođom Jelenom Stupalo izradili smo maketu grada. U izradi su sudjelovale učenice 6. b razreda koje su ujedno i članice eko-tima, a to su: Ana Šangut, Marija Vučičić, Antea Batarelo, Karla Šarić, Dina Meštrović, Nela Puljak. Maketu smo izrađivali u mjesecu lipnju kad je nastava za većinu učenika već bila

12

eko škola završila. Kako bi maketa što bolje izgledala, pobrinule su se učiteljice Katarina Prlić i Marijana Bandić-Buljan. Učiteljica Katarina je bila zadužena za kreativni, likovni dio, a učiteljica Marijana za tehnički dio i kupnju materijala koju je financirala Turistička zajednica grada Solina. Maketa je duga jedan metar, a široka pola metra.

Maketa prikazuje: izvor Jadra, Gašpinu mlinicu, mekousnu pastrvu, močvarni čempres, crkvu Gospe od Otoka i našu školu. Izrađena je na stiroporu, a koristili smo još drvo, platno, žicu, kamen, karton i razne druge materijale. Kako bi maketa što ljepše izgledala i bila što živopisnija, poigrali smo se i raznim bojama..

Još jednom se zahvaljujemo učenicama koje su pomogle u izradi.

Katarina Prlić, prof.

Marijana Bandić-Buljan, prof.

aktivnosti aktivnih učenika

Dodjela priznanja nagrađenim učenicima u literarnom natječaju ZAVIČAJNA OSTAVŠTINA U literarnom natječaju što ga svake godine organizira Hrvatska kulturna zajednica u Švicarskoj, sudjelovali su i učenici OŠ kraljice Jelene iz Solina i to : Luka Mršić, 2.c s radom Na kominu; Ante Nakir, 2.c s radom Božić u Vinišću; Teo Šafranko, 4.d s radom Kratka slava; Matija Lolić, 4.d i Kjara Zorić, 4.d s radovima pod naslovom Lipi zavičaju moj. Pobjedu u proznom tekstu na zadanu temu u uzrastu od 1. do 4.razreda odnio je Teo Šafranko, dok je treće mjesto pripalo Luki Mršiću. Na dodjelu priznanja nagrađenim učenicima i njihovim učiteljima 9. svibnja 2015. u pitoresknu hrvatsku etno kuću Materina priča u Zagrebu stigao je naš prvonagrađeni učenik Teo Šafranko s učiteljicom Dubravkom Mišadin. Priznanje mu je uručila gđa Dunja Gaupp, voditeljica projekta za djecu u Hrvatskoj kulturnoj zajednici u Švicarskoj. Gđi Dunji smo zahvalili na trudu koji ulaže kako bi ujedinila svu hrvatsku djecu u domovini i svijetu na zajedničkom projektu očuvanja baštine i darovali joj mirise Dalmacije koje su pripremili članovi etno grupe Mali čuvari baštine.

POSJET REKREACIJSKOM CENTRU GULIVER ENERGIJA Budući da je kum naše eko škole upravo Guliver energija, učenici 8.a i 8.b razreda posjetili su rekreacijski centar u sklopu nastave biologije pod vodstvom predmetne učiteljice Marijane Gudić. Djelatnici centra su naše učenike proveli kroz centar te im pokazali rad na različitim spravama.

Učenici su bili oduševljeni ovakvim načinom obrade nastavne jedinice, a ujedno su i uživali kroz rekreaciju. Nakon povratka u učionicu s lakoćom su riješili zadatke koji su bili vezani uz ovu izvanučioničku nastavu.

Marijana Gudić, prof.

13 Šestaši kod crkve sv. Jure na Gradcu

aktivnosti aktivnih učenika

7.a

u Higijenskom zavodu Dana 16. listopada 2014. posjetili smo Higijenski zavod u Splitu. Bili smo u dva odjela: Službi za zdravstvenu ekologiju i Odjelu za kemijsko ispitivanje vode. Tu se prati ispravnost pitke vode, kakvoća zraka, kvaliteta hrane…

Kemičarka nam je govorila o hrani koju jedemo svaki dan. Objasnila nam je koliko su pržena hrana, kečap, majoneza… nezdravi. U laboratoriju smo vidjeli mikroskope, sterilizatore, epruvete i razne uzorke na analizi. Naš posjet završili smo u malom muzeju pri Zavodu koji nas je nakratko vratio u prošlost starim mikroskopima, kemijskim posudama, hvataljkama, vagom i ostalim priborom koji se nekad koristio. Bio je to jedan veoma poučan i uzbudljiv izlet.

Petra Jelaska i Marija Banović, 7. a

Na izvoru rijeke Jadro Dan planete Zemlje obilježili smo malim izletom na izvor rijeke Jadro.

Tu treba nešto mijenjati. Prvo i osnovno kante su pune smeća. Treba staviti nove posebne kante, npr. za papir, plastiku, staklo.

Kada bih imala novca, uljepšala bih ovo mjesto. Sagradila bih novi čvrsti most i makla klupu ispod stabla, a na grane stabala objesila ljuljačke. Tamo gdje su drva i pepeo, sagradila bih veliki šareni vrtuljak. Na brežuljak bih stavila klupu. Stabla bih podrezala i očistila od bršljana. Na najvišim stablima napravila bih kućice u koje bi se ulazilo stepenicama, a spuštalo velikim drvenim toboganima. Na kućici bi bio jedan prozor na kojega bih stavila dalekozor da se kroz njega vide daljine svijeta.

I to je to!

Nina Grubić, 2.c Mudra misao: „Zemlja je raj, ako se traži mir, čini pravo i želi malo.“ To znači da na Zemlji živiš, da si se na njoj rodio, da su ti tu prijatelji, bake, rodice, kume i dok živiš, čini dobro njima. Dobro iskoristi svoje vrijeme, nemoj tražiti puno jer stvari nisu vrijedne tebe. Ako izgubiš neku stvar, nemoj plakati jer si mogao izgubiti prijatelja. Kad se posvađaš s prijateljem, oprosti mu. Ako izgubiš prijatelja, izgubit ćeš svoj smijeh i zadovoljstvo.

Nina Grubić, 2.c Zemlja želi čistoću i pravo. Zemlja je takva kakva je. Ne traži puno, budi zadovoljan onim što imaš. Zemlja je pravo mjesto za odmor. Ima sve što ti treba.

Iva Teklić, 2.c

14

aktivnosti aktivnih učenika

13. Festival znanosti 2015.

Festival znanosti je manifestacija kojoj je cilj približiti znanost javnosti, odnosno informirati javnost o aktivnostima i rezultatima u području znanosti, poboljšati javnu percepciju znanstvenika te motivirati mlade ljude za istraživanje i stjecanje novih znanja.

Ovogodišnja tema Festivala znanosti je Sunce. Naša škola je sudjelovala s nekoliko radova na Festivalu pod nazivom Budi i ti znanstvenik; što je naziv za smotru pokusa i istraživačkih radova učenika osnovnih i srednjih škola. Održala se je 23. travnja 2015. na splitskom FESB-u.

Da bi bili u skladu s zadanom temom, odlučili smo se za sljedeće teme: 1) Fluorescencija 2) Zašto je nebo plavo 3) Keratokonus

Učenici su se pripremali za Festival na dodatnoj nastavi biologije i kemije koju vodi učiteljica Marijana Gudić.

Na smotri su nastupili:a Lovre Rađa 8.a, Lidija Dragun 8.b, Marin Puljak 8.c, Lucija Mučić 8.c, Mladen Bonomi 8.e, Toma Šalinović 6.e.

Budući da smo imali zanimljive pokuse koje su učenici prezentirali i objašnjavali zainteresiranima, naš štand je bio iznimno posjećen.

Na kraju smotre učenici su dobili Pohvalnice za sudjelovanje kao i majice s logotipom Festivala.

Ovaj izuzetan nastup ujedno je bio i izvrsna promocija naše škole.

Fotografije naših pokusa nalaze se na facebook stranici Festivala znanosti.

Marijana Gudić, prof

15

aktivnosti aktivnih učenika

IZLOŽBA ČIPKE U okviru projekta „Lipi zavičaju moj“, Mali čuvari baštine 4.d, 4.b, 3.c, 3.d, 2.c i 2.d prikupili su i izložili čipkane predmete (u Dalmaciji znane pod imenom „miljeti“) koje su izradile vrijedne i vješte ruke njihovih baka, mama i učiteljica. Izložba je bila postavljena u atriju škole od 19. siječnja do 6. veljače 2015.

Istraživanjem su saznali da je hrvatsko čipkarstvo UNESCO 2009. g. uvrstio u popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.

To ih je dodatno motiviralo pa su se upustili u kreativno likovno izražavanje. Nizanjem crta i točaka nastali su nacrti za nove čipke.

Nema razloga da se uskoro ne okušaju u izradi istih.

Posjet Domu Rafael u Solinu Učenici 2. c i 2. d razreda sa svojim učiteljicama i vjeroučiteljicom Ksenijom posjetili su Dom Rafael uoči božićnih blagdana. Pripremili su mali program za štićenike Doma, a vrijedne mame napravile su kolače. Jako su obradovali štićenike što se vidjelo po njihovim licima, a časne sestre su ih također dočekale otvorenog srca i širokog osmijeha. Evo što su o posjetu napisali učenici: U domu je puno bolesnih ljudi. Meni je čudno što su svi sretni. Kada sam nastupila, osjećala sam sreću. Časna sestra Ivka počastila nas je bombonima, napolitankama i sokovima.

Iva Teklić, 2.c Malo sam se rastužila kada sam vidjela nepokretne. Žao mi je što se ne mogu dignuti. Dok sam recitirala, vidjela sam njihova sretna lica i bilo mi je jako lijepo. Želim zahvaliti svim časnim sestrama što su nas počastile sokom i bombonima.

Katarina Jurić, 2.c Kada sam recitirala, svi su bili sretni. Moje srce se jako radovalo. Jedna gospođa je stalno govorila dalje.

Jedna je baka počela pjevati, ali nije mogla niti znala.

Lijepo je pomagati.

Anna Ćukušić, 2.c U početku sam se osjećao malo uplašeno. Dok sam recitirao, promatrao sam ljude i vidio da su oni malo drukčiji od nas. Rastužilo me što neki od njih ne mogu hodati. Razveselilo me što su ti ljudi sretni i što nas je časna počastila.

Niko Šarlija, 2.c

16

aktivnosti aktivnih učenika

Smotra dječjeg stvaralaštva „LIPI ZAVIČAJU MOJ“

U prepunoj dvorani Doma kulture Zvonimir, 20. svibnja 2015. u 18:00 sati održana je smotra dječjeg stvaralaštva na zavičajnom govoru u okviru projekta „Lipi zavičaju moj“.

Projekt su započeli učenici 3.d razreda OŠ kraljice Jelne u Solinu s učiteljicom Dubravkom Mišadin osnivanjem etno grupe Mali čuvari baštine u rujnu 2013.g. i radom na zavičajnom govoru te prikupljanju starih uporabnih predmeta i postavljanjem izložbe tih predmeta u Gašpinoj milinici u lipnju 2014.

Ove šk.g. 2014./15. u očuvanju zavičajne baštine etno grupi 4.d pridružili su se učenici 2.c, 2.d, 3.c, 3.d i tako proširili krug Malih čuvara baštine.

Oni su radom u svojim izvananstavnim aktivnostima: likovnoj, literarnoj, novinarskoj i recitatorskoj grupi stvorili lepezu uspješnih radova pod zajedničkom temom „Lipi zavičaju moj“ uz vođenje učiteljica: Dubravke Mišadin, Zdenke Jerković, Dragice Jelaš, Ane Zednik i Maje Matas. Najuspješnije radove su izložili u Galeriji Zvonimir u Solinu, a pjesmom, plesom i kazivanjem poezije na zavičajnom govoru predstavili su se u dvorani Doma kulture Zvonimir.

Smotra je pokazala veliko zanimanje djece, roditelja, baka, djedova, škole, KUD-a Salona i šire zajednice za ovu temu i potrebu jačanja hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta kroz zavičajnu pripadnost, a Solin kao kolijevka hrvatske povijesti je pravo mjesto za to.

Nada Erak,4.d, Naš dupin Santiago

Lucija Ćurković,4.d, Solin-moj grad

17

aktivnosti GLOBE grupe

Uspjeh GLOBE GRUPE OŠ KRALJICE JELENE u prošloj školskoj godini Vrijedni učenici, članovi Globe grupe u prošloj 2014./2015. školskoj godini, ostvarili su vrijedne rezultate i zapažene aktivnosti u školi i izvan nje te su nagrađeni sudjelovanjem na Državnoj smotri Globe škola u Daruvaru.

Svake školske godine, početkom jeseni formira se nova Globe grupa nižih i viših razreda pod vodstvom učiteljice Anite Čupić i nastavnika Marka Sorića. Tada se novi učenici priključuju već iskusnim učenicima Globe programa i počinju radne aktivnosti na proučavanju stanja okoliša što omogućuje spoznaju o vječnom kretanju prirode. Naš cilj je spoznati smjer tog kretanja. Praćenje atmosferskih elemenata, tla, voda i pokrova u školi i u njenoj neposrednoj blizini, donosi nove spoznaje. Naš rad, zajedno s raznim ekološ-

18

kim akcijama i događajima koje obilježavaju učenici Globe programa, na Međužupanijskoj Globe smotri u Omišu 25. ožujka 2015. zavrijedio je četvrto mjesto među ostalim nazočnim školama. Tim uspjehom plasirali smo se na Državnu smotru u Daruvaru.

Dio aktivnosti bio je i naš projekt „ Fenološka motrenja smokve u Solinu i Omišu“ koji su učenici i mentori naše škole u suradnji s recezentom iz Globe programa prof. Mirkom Ruščićem uspješno izradili i prezentirali na Državnoj smotri u Daruvaru, od 11. do 13. svibnja 2015.

Svi zainteresirani za Globe program više o njemu mogu saznati na mrežnim stranicama http://globe.pomsk.hr/ .

Ove školske godine priključili su se novi učenici i učiteljice Globe programu pa se može reći da se program uspješno razvija u našoj školi.

Marko Sorić, prof.

putovati, vidjeti, doživjeti

Izlet u Zadar U srijedu, 3. lipnja 2015. godine išli smo, zajedno sa učenicima svih petih razreda, na jednodnevni izlet u Zadar i Nin. Autobus je došao po nas u osam sati. Mi smo u autobusu bili s 5.c razredom. Na izlet su nas vodile razrednica Gordana Perišić, profesorica iz matematike Jelena Džaja i razrednica 5.c razreda Ana Krešo. U autobusu smo se družili, igrali se „vješala“, kartali se, slušali pjesme i pjevali. Oko deset i trideset sati smo stigli u Zadar. Posjetili smo mnoge zadarske znamenitosti kao što su Morske orgulje, Pozdrav suncu, Zadarski forum, Samostan časnih sestara benediktinki, crkvu sv. Donata i crkvu sv.

Stošije. Posjetili smo i Muzej antičkog stakla. Nakon obilaska grada imali smo slobodno vrijeme za igru i kupnju suvenira. Ručali smo u restoranu „Kod Šime“. Nakon ručka otišli smo u Nin. U Ninu smo vidjeli spomenik Grgura Ninskog, crkvu sv. Križa i solanu.

Nakon obilaska grada sljedila je štafeta. U ženskoj štafeti smo pobijedili, dok smo u muškoj osvojili drugo mjesto.

Na povratku kući, u autobusu smo igrali edukativni kviz. Autobus nas je iskrcao u osam sati ispred škole. Bio je to zanimljiv i uzbudljiv izlet.

Lovre Trogrlić, 5. a

19

Slikopriča - eksk putovati, vidjeti, doživjeti

SLAVONIJA

Đakovčka katedrala iznutra je prelijepa..

MALI ZNAN

Uz veliki križ u Vukovaru, u pozadini se vidi Dunav..

U Vukovaru kod križeva koji su podignuti u spomen na žrtve rata...

Na Memorijalnom groblju u Vukovaru..

Pozdrav iz Radošiča

20 U Vinkovcima su nam prošlost grada dočarali glumci..

U Kopačkom ritu je bilo hladno i kišovito..

San u autobusu...

kurzija osmaša putovati, vidjeti, doživjeti

Pažljivo slušamo vodiča u starim, novoobnovljenim podrumima Belja...

NSTVENICI - UČENICI PŠ MRAVINCE

Naši anđeli čuvari, profesorice i vodiči Tomo i Andrea.

Naš Ivan Š. u Đakovu s lipicancem...

21 Najuspješniji u kvizu na povratku su dobili diplomu za uspomenu...

Dora Š. i Lucijana S. ne boje se velikog udava. U ZOO Bizik..

učimo njemački, engleski, talijanski

Un avvenimento importante

Io ho due amori, il nuoto e l’italiano.

Il mio primo amore è il nuoto che pratico da sei anni.

Vivo per gli allenamenti, i lunghi viaggi in autobus, per le gare e le medaglie... Godo ogni volta quando salto in piscina. Qualche volta è difficile ma ne vale la pena.

Giá da quattro anni, a scuola studio l’italiano e finalmente il mio sogno di andare in Italia si è realizzato. Ora vi racconto come?

Ho avuto la possibilità di andare nelle Alpi a prepararmi per la gara di nuoto con il mio club.

Siamo andati a Maso Corto, una località sportiva. Senza pensarci molto ho deciso di accettare quest’opportunità. I miei genitori erano d’accordo con me. Sono molto grata a loro perché mi hanno comprato tutto per la neve e mi hanno pagato il viaggio.

Siamo partiti presto e dopo un lungo viaggio siamo arrivati nelle Alpi. Appena arrivati siamo rimasti incantati dalla bellezza bianca della neve e dalla bellissima natura.

Nei prossimi giorni ci alzavamo prestissimo per mangiare qualcosa prima dell’allenamento.

22

Non è stato troppo faticoso perchè ne ero già abituata. Il nostro tempo libero era dedicato alla neve. Non sapevo sciare e avevo paura. Le mie amiche ed io abbiamo comprato le slitte a forma di un piatto. Era molto divertente a fare le discese! Una volta sono caduta sul ghiaccio e mi sono fatta male alla schiena, ma mi sentivo felice lo stesso. Le mie compagne ed io ci divertivamo a fare il pupazzo di neve, e a tirare le palle di neve.

Ero particolarmente contenta perchè potevo parlare un po’con gli italiani e traducevo alle amiche le frasi semplici al ristorante ed alla reception. Ho assaggiato tanti piatti italiani ed ho mangiato le più buone lasagne del mondo. Dopo una settimana di continua allegria e felicità siamo dovuti tornare a casa. Alla fine del viaggio eravamo tutti tristi e silenziosi.

Questo viaggio è un avvenimento molto importante per me perché ho fatto degli ottimi preparativi per la gara, ho potuto esercitare l’italiano e mi sono divertita un mondo. Ora mi manca la neve e spero di andarci l’anno prossimo.

S ovim sastavom, učenica 7.b razreda, Dora Sučić osvojila je 3. mjesto u literarnom natječaju ML Histria u kategoriji individualnih radova za učenike koji uče talijanski jezik.u osnovnim i srednjim školama na području Dalmacije.

strip

23

Književni susret s BOŽIDAROM PROSENJAKOM Prigodom Mjeseca hrvatske knjige našu školu je 23. listopada 2014. posjetio poznati hrvatski književnik Božidar Prosenjak. Susret je upriličen u školskoj knjižnici , a sudjelovali su učenici svih trećih razreda za koje je u lektirnoj ponudi autorov izbor priča „Sijač sreće“.

Književnik je majstorskom duhovitošću prepričao događaje iz svog najranijeg djetinjstva i prvih godina osnovnoškolskog obrazovanja. Šaljive piščeve zgode djeca su pratila s velikim zanimanjem, a nakon toga su usljedila mnoga pitanja o njegovom književnom stvaralaštvu. Na kraju je podijelio brojne autograme te poručio djeci: „Uvijek se igrajte i učite, ali nikada u isto vrijeme.“ 24

knjiga je najbolji prijatelj

TOP 10

NAJČITATELJA

U ŠKOLSKOJ GODINI 2014./15.

1. MAJIĆ JELENA 8.B (49 KNJIGA) 2. JAVORČIĆ DEA D. 8.B (32 KNJIGE) 3. BANOVIĆ MARIJA 7.A (22 KNJIGE) 4. ZRNO PETRA 1.B (22 KNJIGE) 5. MILUN MARIN 3.C (20 KNJIGA) 6. MILAVIĆ JOSIP 1.A (19 KNJIGA) 7. MUSTAPIĆ ANĐELA 3.D (18 KNJIGA) 8. VUKOREPA ANA 2.D (18 KNJIGA) 9. POLIĆ JOSIP 3.C (17 KNJIGA) 10. VULETIĆ ANTONIJA 3.C (17 KNJIGA)

Top lista knjiga 2015 1. M. Brajko Livaković: Kad pobijedi ljubav 2. S. Pilić: Što mi se to događa 3. S. Pilić: Zar baš moram u školu 4. A. Gardaš: Duh u močvari 5. S. Polak: Drugi dnevnik Pauline P. 6. S. Polak: Pobuna Pauline P. 7. S. Polak: Dnevnik Pauline P. 8. S. Pilić: Hoću biti posebnaaaaa!

9. S. Pilić: O mamama sve najbolje 10. S. Pilić: Što cure govore? Što dečki govore?

25

knjiga je najbolji prijatelj

PROJEKT „SVIJET BAJKI“ Već petu godinu u našoj školskoj knjižnici provodi se projekt „Svijet bajki“ s ciljem razvijanja ljubavi prema knjizi i čitanju te otkrivanja i razvijanja sposobnosti estetskog izražavanja. U projektu sudjeluju učenici drugih razreda koji nakon pročitanih lektira prepričavaju bajke i priče na temelju kojih izrađuju ilustracije. Osim promicanja estetskog izražavanja, potiče se i ljubav prema književnom djelu, bogati se rječnik usvajajući nove riječi te uči aktivno slušati. Važno je naglasiti da je natjecanje nagradno i u travnju povodom Međunarodnog dana dječje knjige (Andersenov rođendan) proglašavaju se najuspješniji radovi te dodjeljuju prigodne

nagrade. Ove godine nagradu za najbolji rad osvojila je učenica Anđela Kurilj 2.d, a drugo i treće mjesto pripala su Ivi Teklić iz 2. c te Rozi Miletić iz 2. d.

LITERARNO-LIKOVNI NATJEČAJ

„POJ RIČI MATERINSKE“ Grupa učenika naše škole potaknuta knjižničarkom odazvala se na literarno-likovni natječaj „Poj riči materinske“ koju već devetu godinu organizira Osnovna škola Primošten. Likovni dio natječaja bio je na temu „Ex libris“ i učenici su morali izraditi znak ex librisa u tehnici po izboru i zadanih dimenzija koje nisu smjele biti veće od 10 x 15 cm. Naime, znak ex libris (lat. iz knjiga) je znak pripadnosti knjige na kojoj piše ime vlasnika. Vinjetu ili naljepnicu je izrađivao umjetnik, a lijepila se na unutarnju stranu korica knjige ili na naslovnicu.

Sadržavali su ime i prezime vlasnika, njegove inicijale, grb, portret vlasnika ili neke druge heraldičke i alegorijske prikaze. Prvi primjerci potječu još iz XV. st. iz Njemačke, a najljepše je izradio Albrecht Durer. U Hrvatskoj se prvo javljaju u Dalmaciji, a s vremenom ih koriste sve bogatije plemićke obitelji. Zapažene ex librise nalazimo kod plemićke obitelji Zrinski. Hrvatski umjetnici poput M. K. Crnčića, N. Rojc, I. Tišova, T. Krizmana, M. Račkog i Lj. Babića izrađivali su ex librise početkom XX. st.

U grupi učenika naše škole radovima su se istaknuli Ljubomir Paro, Ana Mrkonjić, Ivanka Drnas, Luka Marković, Kjara Zorić, Vibor Popović, a dva najljepša uratka Lidije Dragun svoje su mjesto našli u prigodno tiskanom zborniku.

26

literalno-likovne stranice

OVAKVO SU TREĆAŠI U PODRUČNOJ ŠKOLI MRAVINCE OBILJEŽILI MAJČIN DAN: Moja majka Moja majka je najbolja na svijetu i zato ću vam je sad opisati.

Moja majka se zove Sibila i ima 40 godina. Oči su joj plavo - sivkaste. Nos joj je izraženiji, usnice punije, a put svjetlija. Kosa joj je plava poput zlata i nižeg je rasta. Voli se otmjeno oblačiti. Nosi ogrlice i naušnice od srebra i zlata. Prema meni je dobra, iskrena i pažljiva.

Kažem vam, ne lažem, moja mama je najbolja na svijetu!

Katarina Šušmelj, 3. r. PŠ MRAVINCE Moja majka Stella Vučičić, 3. r, PŠ Mravince

Moja majka Moja mama se zove Fani i ima 39 godina.

Ona je srednje visine. Ima crvenu kosu, zelene oči i nosi naočale za vid. Ima mali nos i usta. Voli se sportski odijevati s tim da ona jako voli penjanje, trčanje i ostale sportske aktivnosti. Ona je jako dobra, lijepa, pametna, dobrodušna, vrijedna i jako voli čitati.

Mislim da je moja mama najbolja mama na svijetu.

Moja majka se zove Lucija i ima četrdeset godina.

Ona ima plavu kosu i plave oči. Usne su joj crvenkaste, a nos mali. Svjetlije je puti.

Srednje je visine. Voli nositi haljine, a najčešće nosi: majicu kratkih rukava, hlače i narukvicu. Vrlo je elegantna i ima lijepo držanje.

Moja mama je: dobra, vesela, dobrodušna, snalažljiva, mudra, pametna. Brine se o cijeloj obitelji, pomaže mi i nježna je.

Svatko treba imati takvu majku jer je ovakva majka najbolja na cijelom svijetu.

Nikola Radmilo, 3. r. PŠ MRAVINCE

Petra Bonomi, 3. r. PŠ MRAVINCE Moja mama Moja mama ima 33 godine i zove se Irena.

Ima bujnu, smeđu i dugu kosu. Oči su joj male i smeđe, a nos joj malo veći. Vrlo je visoka i trudna je također! Modno je osviještena. Voli mene i tatu, a voljet će i moga brata ili sestru. Brižna je, nježna i vesela. Sve u isto vrijeme.

Mislim da je ovakva mama najbolja.

Marta Tokić, 3. r. PŠ MRAVINCE

Katarina Šušmelj, 3. r, PŠ Mravince

27

literalno-likovne stranice

Doživljaj sa zimskih praznika Na blagdan Sveta tri kralja tata nije radio.

Dogovorili smo se da taj dan odemo na obiteljski izlet na Mosor. Brzo smo se pripremili za put, toplo se obukli i uzbuđeno krenuli uskom planinskom stazom. Uz nas je veselo trčkarao naš pas Galos. Sretan i radoznao njuškao je sve oko sebe.

Bilo je hladno pa nas nisu iznenadile prve snježne pahuljice. Sestra i ja bile smo presretne. Polako smo se penjali, a snijeg je postajao sve gušći. Kad smo stigli do planinarskog doma, utrčale smo i zauzele jedan slobodan stol. Poslije kratkog odmora sestra i ja smo upitale šjor Špira možemo li uzeti saonice. On nam je dopustio pa smo ih uzele i istrčale Za nama je jurio Galos. Dotrčale smo do velike zaleđene livade. Galos je vukao saonice, a mi smo se ludo zabavljale. Poslije sanjkanja smo uspjele napraviti lijepog snjegovića.

Mama nas je prije mraka pozvala unutra da se zagrijemo. Dočekala nas je s toplim napitkom. Sjele smo pored kamina i zajedno s roditeljima uživale u toplini vatre.

Francika Burazer Turko, 3. c

Zimske radosti Juhu! Napokon je završilo „bablje ljeto“.

Temperatura pada i bliži se nuli, a to znači samo jedno- snježne radosti. S ormara skidam prašnjavu kutiju s opremom za skijanje. Kapa, naočale, rukavice i skijaško odijelo. Obožavam miris zime, bjelinu snijega i hladnoću koja me štipa za obraze.

Iz podruma vadimo drvene sanjke i stare, pomalo ofucane skije i štapove. Stvari guramo u automobil kojem jedva zatvaramo prtljažnik.

Netko bi pomislio da se selimo. Putujemo klizavom cestom koja vodi na Kupres. Šest sati vožnje u pretrpanom automobilu. Stigli smo.

Sve izgleda savršeno, bjelina posvuda, a ispred nas drvena koliba. Ona će biti naš dom idućih sedam dana. Svaki dan smo se grudali, sanjkali, pravili snjegovića i naravno skijali. Žičara putuje gore-dolje i vozi vesele skijaše.

Oni malo ljeniji uživaju na suncu i piju topli čaj.

Neki se voze na snowboardu u kratkim rukavima. Stvarno ima čudnih ljudi.

Sve u svemu provela sam odličan odmor s obitelji i prijateljima!

Marija Primorac, 5. b 28

ZIMA U MOME KRAJU Ja živim u Dalmaciji i tamo, kao što svi mi znamo, nažalost nema snijega.

Ako nema snijega, nema baš ni pravih zimskih radosti.

Mi zimske praznike provodimo drugačije. Uglavnom škola završi i slobodni smo, možemo raditi što god hoćemo.

Neka djeca završe pred televizorom ili mobitelom, a neka se vani igraju, zabavljaju, razgovaraju i uživaju u ljepoti prirode. Kod nas tijekom zime najčešće puše bura pa zna biti vrlo hladno. Treba se toplo odjenuti. Jedne godine, kad sam bila drugi razred, na naše iznenađenje, pao je snijeg, svi smo se veselili.

No, to je bilo i prošlo. Odrasli preko zimskih praznika rade, osim kada su Božić i Nova godina, a mi djeca se odmaramo i zabavljamo. Tijekom zime pada kiša, tuča i skoro uvijek je tmurno. Ljudi ne mogu vani, već su po trgovačkim centrima , kupuju, piju kavu ili se doma izležavaju i dobivaju na težini. Joj, da bar padne snijeg. No, što se može.

Sve u svemu, zima je jedno odlično doba, iako ovdje nema snijega. Uvijek možemo negdje otputovati, zabaviti se i vratiti. Baku Zimu ću zamoliti da nam donese snijega i nadati se da će mi želju ispuniti.

Paola Brzica, 5. b

Ponovno na početak Bio si moj san, uljepšavao mi svaki dan.

Tuga sad me hvata kad znam da te druga ima.

Pitaju me prijatelji, ne znam što da im kažem.

Sebi ne mogu priznati da više nisi moj.

Nakon svega što smo skupa prošli, gle do čega smo došli.

Ponovo na početak.

Marina Plavšić 5. a

literalno-likovne stranice

Petar Bonomi, 3. PŠ Mravince

Roko Marović, 3. PŠ Mravince

Bura

USKRSNI PRAZNICI

Dugo sam čekao Uskrsne praznike. Maštao sam o njima i željno sam ih iščekivao. Kada sam ih konačno dočekao, uživao sam u svakom njihovom trenutku. Bio sam jako aktivan i jako malo vremena sam proveo uz računalo. Tome su se jako veselili moji roditelji. Moj Nogometni klub „Sloga“ iz Mravinaca bio je sudionik Uskršnjeg turnira koji se održavao u Stobreču. Imali smo utakmice ujutro i poslijepodne. Moj tim je izgubio u četvrtfinalu protiv Hajduka 1:0. Nismo bili tužni jer smo uživali u predivnom druženju zajedno. Uskrs je najveći katolički blagdan. U čast Uskrsa ministrirao Ostvarila sam svoj cilj, osjetila sam buru sam na svetim misama. Mnogo sam vremei dobro se zabavila. Ovo mi je bio najbolji na proveo u krugu svoje obitelji. Zajedno smo kasnojesenski dan. pravili sirnice, bojali jaja i gledali filmove. Pra znici su brzo završili i nastava je opet počeKatarina Šušmelj, 3. PŠ Mravince la. Sada moram ići, knjige me zovu. Kasnije

ću maštati o ljetnim praznicima. Sretan Uskrs

dragi prijatelji!!!

Bura je zdrav i najčistiji vjetar.

Danas sam otišla u šetnju po parku. Bura ja jako puhala, a ja sam bila toplo obučena.

Otpuhala je sve šareno lišće s grana i smela ga uza zid.

Iako sam se toplo obukla, bura je ušla u najtopliji kutak naše odjeće. Rastrčala sam se po parku, udahnula svjež miris vjetra i otišla u topli dom.

Ante Medvidović, 4. PŠ Kučine

29

literalno-likovne stranice

Ljepote moje domovine Postoji na Zemlji jedan biser malen, ali vrijedan. To je moja domovina, moja Hrvatska. Mnogi su je željeli, ali uspjeli smo je sačuvati.

Krase je prekrasne slavonske ravnice pune žitnih polja. Dvorci Hrvatskog zagorja kriju najstarije tajne o grofovima i knezovima. Tu se osjeća miris prošlosti.

Naša Dalmatinska zagora je puna tvrdog kamena. Priča priču o siromaštvu, težačkom životu i ljudskim žuljevima. U njoj se širi miris kruha ispod peke i pršuta koji se suši na buri.

Od svega meni je najdraža Dalmacija. Ogrijana suncem i okupana Jadranskim morem.

Tu se ogledaju sve prirodne ljepote. Šarenilo brnistre i lavande te miris soli nošen burom.

Imamo bogatu kulturno povijesnu baštinu i najstarije naselje Salonu. To je današnji Solin iznad kojega se nadvila Kliška tvrđava.

Split je ogledalo Dalmacije, stari Dioklecijanov grad. U njemu palača i zvonik sv. Duje ponosno stoje i prkose vremenu.

To je moja domovina, moja Hrvatska. Trebamo je čuvati i ponositi se njome.

Marija Primorac, 5.b

Ljubavna pjesma o padežima Nominativ: Tko? Šta?

Ugledah njega ja.

Genitiv: Od koga? Od čega?

Zaljubih se ja u njega.

Dativ: Komu? Čemu?

Poslala sam poruku njemu.

Akuzativ: Koga? Šta?

Pitam često za njega ja.

Vokativ: Hej! Oj! Nadam se da će biti moj.

Instrumental: S kim? S čim?

Prošetat ću jednom s njim.

Lokativ: O kome? O čemu?

Sad vam pišem ja o njemu.

Matea Marković, 5.b 30

O ljubavi Ljubav je lijepa, ljubav je slijepa.

Ona nas uči, ona nas muči.

Zbog nje se štuca i sramežljivo muca.

Frizure se razne prave, izgledaju kao vlasi trave.

Obrazi se rumene, kao rotkvice zrele.

Mobiteli stalno zvone, poruke putuju nove.

Bijele starke stalno se nose, pokidane traperice i ispeglane kose.

Tu je slika koju stalno gledam, nikome je posuditi ne dam.

Nabildani tip na njoj se smiješi.

Misli da je faca, ali strašno griješi.

Meni se sviđa pozadina slike, na njoj se vide, dvije žute tikve.

Ljubav zna da boli, ali koga briga.

Novi dan je sutra i nova razbibriga.

Volim Valentinovo, možda me se netko sjeti pa cvijet koji doleti.

Ljubav je strašna, komplicirana i teška, ponekad dobra, ponekad greška.

Eto, to je ljubav, dragi ljudi moji.

Odaberite sami, tko će da vas voli!

Marija Primorac, 5.b.

literalno-likovne stranice

Ljubav Pogledao me.

Srce je moje zaigralo,

a radost i osmijeh lice moje ozarilo.

Ljubav me pobijedila.

Ne znam si više ni ime, nit tko mi je otac, ni tko mati.

Svuda, kud ja idem, ona ide sa mnom i podsjeća me na njega.

Na ljubav srca mog.

Mirta Jelavić- Šako, 5. a

Zaljubljeno Sunce Zaljubljeno Sunce?

Ništa novo, to je kao svakodnevnica, kao neka zaljubljena djeca.

Nema nikoga u koga se Sunce zaljubiti neće.

U svakoga.

U oblake, nebo i kišu, a može i koju zraku pokloniti mišu!

U biljke, u zemlju, u njive, u životinje što pod morem žive!

Ali bez obzira na sve, Sunce bira i bude najčešće zaljubljeno baš u ljude!

Emanuela Katičić, 5.a

Ivano Majić, 3. r, PŠ Mravince

VUKOVAR Vukovare, grade moj čvrsto mi sada stoj.

Prošao si mnoge muke, puno pucnjave, galame i buke.

Granate su padale na sve strane, dok si ti brojio tužne dane.

Hrabro se tvoja vojska borila, i u tebi novu nadu oslobodila.

Pišem ti zato pjesmu ovu, kao znak zahvalnosti moje.

HEROJ si mi grade ti, i ponos cijeloj HRVATSKOJ DOMOVINI! Klara Gizdić, 6.a MOJA OLOVKA Moja olovka je vrijedna, rasplesana i uredna. Najviše voli pisana slova. Dok piše, malo pleše. Ona voli crtati, a kad se naljuti, zna malo i šarati. Moja olovka ne voli padati jer tada može puknuti i može je glava zaboljeti.

Ela Sedlar, 1.a MOJA OLOVKA Moja olovka je uredna, marljiva i poslušna. Voli pisati pisana slova. Ne voli prepisivati iz tuđih bilježnica. Ne voli biti tupa i zato joj je oštrilo najbolji prijatelj.

Marino Komić, 1.a

Nikola Pavić, 3. r, PŠ Mravince

31

literalno-likovne stranice

Vedrana Modrić, 6. a

Pčela i cvijet Pčela je prišla cvijetu.

- O, kako divno mirišeš, a očarala me i tvoja ljepota.

- Pčelice mala, što si htjela?

- Ne znam kako da ti kažem… al´ sviđaš mi se.

- Pa normalno da se pčeli sviđa cvijet.

- Ali ti se meni posebno sviđaš, imaš lijepu dugu stabljiku i očaravajući crveni cvijet. Želio bih ti izjaviti ljubav i zamoliti te da mi budeš djevojka.

- Pčelice, to nije moguće, ti si životinja, a ja biljka. Biljke i životinje ne mogu se vjenčati.

- Dobro, ipak mi nešto možeš dati. Daj mi svoje prašnike pa će biti meda.

- Samo izvoli. Želim ti da pronađeš jednu lijepu pčelu i da se zaljubiš ludo.

Luka Mršić, 2. c

Mjesec i Sunce Mjesec i Sunce bili su ludo zaljubljeni, ali nesretni. Problem je bio u tome što su se svaki dan mogli vidjeti samo na trenutak. Kad je Sunce izlazilo, Mjesec je zalazio.

Jednoga dana Sunce je predložilo Mjesecu da zajedno pobjegnu daleko, daleko gdje će biti sretni. Mjesecu se ideja najprije svidjela i već je spakirao stvari, ali pomislio je da bi to moglo prouzročiti nesreću mnogima. Tužan, napisao je Suncu pismo u kojem je napisao da je njihova ljubav nemoguća.

Sunce je dugo plakalo. Tih dana nije ni sjalo, ali prihvatilo je Mjesečevu ljubav na daljinu.

Niko Šarlija, 2.c 32

Petar Bonomi, 3. PŠ Mravince

Dobra obitelj Još dan danas postoji čarobno stablo koje može izliječiti bolesne i razveseliti ljute.

Jednom je izliječilo jednog jako bolesnog dječaka, a jednom razveselilo najljuću djevojčicu u cijelom gradu.

To stablo ima jako čarobne plodove. Ljudi su postajali sve nepažljiviji i bacali smeće. Čarobno stablo se jako, jako razboljelo. Dok je drvosječa Jura šetao šumom, vidio je bolesno čarobno stablo. Odmah je otišao kući po svoju ženu i djecu. Rekao je svojoj obitelji što se dogodilo čarobnom stablu. Žena i djeca su odmah poskočili i otrčali u šumu pokupiti smeće.

Nakon nekoliko dana su očistili dio šume, a stablo im je dalo punu vreću zlatnika.

Tako je cijela obitelj bila vesela, ne zbog zlata, već zbog zbog toga što su pomogli najčarobnijem stablu.

Katarina Šušmelj, 3. r. PŠ Mravince

literalno-likovne stranice

Ivano Majić, 3. r, PŠ Mravince

Josip Rogulj, 3. r, PŠ Mravince

Katarina Šušmelj, 3. r, PŠ Mravince

CVRČKO Bio jednom skakavac po imenu Cvrčko. Cvrčko se volio igrati s prijateljima.

Jednog dana Cvrčkovi mama i tata su otišli na put. Rekli su mu da može izaći van kad god želi, a tata je dodao da ne razgovara s neznancima. Čim su roditelji otišli, Cvrčko je izašao vani. Naišao je na vrapca. Pitao ga je kako je to živjeti na nekim drugim mjestima. Vrabac mu je rekao da ljeti živi u šumi, a zimi spava u shopping centru. Tamo uvijek ima puno hrane i mrvica kruha. Kad je Cvrčko čuo za to, pomislio je da bi i on mogao provesti dio dana u shopping centru dok mu se mama i tata ne vrate s puta. Pitao je vrapca da mu pokaže put. Vrabac mu je rekao da ga slijedi i poletio. Na pola puta Cvrčko više nije mogao skakati, a vrabac je bio prebrz da ga stigne. Otišao je drugim putem slijedeći drugu pticu.

Ta ptica ga je odvela do škole. Ušao je kroz prozor. Tamo je naišao na mnoštvo djece. Djeca su upravo imala nastavu. Pomislio je da tu ima hrane. Skočio je na pod i zastao tražeći mrvice kruha. Zatim je čuo: ding-dong! Nije znao što je to. Djeca su ustala sa svojih mjesta. Uhvatili su se za ruke. Djevojčica po imenu Domina ugledala je Cvrčka i pozvala nekoga. Cvrčko nije znao tko je to, ali se nije bojao. Došla je Nina.

Uhvatila je Cvrčka i stavila ga vani kroz prozor. Dala mu je komadić kruha. Uzeo je kruh i odskakutao.

Cvrčkovi mama i tata vratili su se s puta. Bili su zabrinuti čekajući Cvrčka, ali vrlo sretni kad se vratio. Mama ga je pitala gdje je bio. On je ispričao sve o jednoj dobroj djevojčici i kako je mislio ići s vrapcom u shopping centar. Mama je spremala kruh za zimnicu, a tata ga je pitao je li se dobro proveo. Još je rekao: - Sigurno je to bila velika pustolovina. Sada svi možemo na spavanje.

Cvrčko je sanjao kako je otputovao u neki drugi svijet. Tko zna! Možda i otputuje.

Nina Grubić, 2. c 33

literalno-likovne stranice

Kako se nekad proslavljao Božićučenici su istražili Kad je moja baba bila mala, Božić se slavija tako da bi na Badnjak posuli slamu po podu i ne bi meli do Tri kralja. Njen ćaća, moj pradid, ulija bi vino u čašu i odlomija komad kruva. Umočija bi kruv u vino i ugasija četri sviće pa bi se svi pomolili.

Iva Teklić, 2.c Meni je moja nona rekla kako su se u Sućurcu pripremali za Božić. Pripreme su počele ujutro na Badnji dan. Pekle su se fritule i sprema bakalar za ručak. Popodne se išlo usić crnobor da se može kititi. Poslije večere bi se okupili da ga ukrase. Stavljali bi se bomboni zvani kunfeti u raznim bojama.

Kada je sve bilo gotovo, spremalo se za u crkvu na polnoćku.

Domina Jaman, 2.c

Karla Trogrlić, 8. a

ve papiriće i suhim smokvama. Dok se kitio bor, cijela obitelj bi pjevala božićne pjesme.

Navečer bi svi zajedno išli na polnoćku. Na božićno jutro ispod bora bi djecu dočekale naranče, jabuke, narancini, limuncini, keksi i pokoji bombončić.

Bili su to lijepi dani kad se posebno osjećala ljubav.

Gabi i Maja Trogrlić, 2.c

Moja šukunbaka mi je ispričala kako se slavio Božić u Vinišću prije mnogo godina.

Večer prije Božića palio se badnjak. Ujutro na dan Božića išlo se čuvati ovce. Nakon toga spremala se svinjetina i kupus. Popodne su djeca skupljala grane maslina na kojima su se pržile prešurate. Nije bilo svećenika u mjestu pa nije bilo ni mise.

Ante Nakir, 2.c Moja prabaka Anka živi u Župi. To je selo koje se nalazi između dvije planine. Njen Božić bio je tužan ili kako mi je ona rekla: jad i bijeda. Nisu imali nikakvih ukrasa za bor, a niti poklona. Bili bi sretni kad bi za Božić mogli pojesti malo mesa. Svi skupa bi sjeli za stol i iz jedne zdjele jeli kupus i meso.

Nina Grubić, 2.c Baka i djed su nam rekli da se nekoliko dana prije Badnjaka cijela kuća čistila. Na Badnjak bi najstariji član obitelji, obično djed blagoslivljao kuću i štalu. Cijela obitelj je bila na okupu za ručkom uz svijeću i molitvu. Navečer bi djed donio vreću sitne slame s kojom bi posuo pod po kuhinji. Bor se kitio bombončićima zamotanim u svjetluca34

Hana Višić, 3. r, PŠ Mravince

Ivan Ćurković, 6. c

literalno-likovne stranice

RADOVI UČENIKA NA ZAVIČAJNOM GOVORU

NOVA SUSIDA Jednog zimskog jutra u našu zgradu doselili su novi susjedi koji imaju malu kćer Ivanu.

Meni su bili malo neobični jer su pričali drugačije od mene pa sam pitala Ivanu gdje je ona prije živjela.

Ona mi je odgovorila: „U Imockom, to ti je gori i tribaš se vozit auton. Ja ti iđen uvik s materon i ćaćon jer je gori lipo. Imade puno svita, puno dice i veliko guvno di se svi lipo igraju. Baba mi dade zericu kruva i salame i onda ti iđen ponovo se igrat. Moran ti slušat babu jerbo ona mene puno voli. I dotrat će mi novo baciklo.“ Super! Ivana i ja zajedno ćemo voziti bicikl.

Anna Ćukušić, 2.c

Helena Mrkonjić, 6. c

MOJA BABA

Kad ja dođen kod svoje babe na selo, njene prijateljice uvik kažu: „A ča ti je unučica lipa, nima lipše u cilome selu.

Iman ti ja baš jednog za nju, bili bi baš dobar par.“ Onda moja baba kaže: „Ej, pa malo su premladi za vinčanje, al ne brini se doće vrime i za nji.“ Iva Teklić, 2.c

MOJ DID I VUK

Jedan dan moj did je čuva ovce i ovna u šumi.

Odjednom je doša vuk i napa ovce i ovna. Ovce su pobigle, a vuk je za zadnje noge uvatija ovna. To je vidija did i uvatija ovna za rogove. Tako su vukli: vuk sebi, a did sebi, sve dok vuku nije dosadilo i pobiga u šumu.

Tako je moj did spasija ovna od zločestog vuka.

Maja Lendić, 2.c Katarina Šušmelj, 3. PŠ Mravince

35

i mi imamo krila (PŠ Kučine i PŠ Mravince)

Humanitarna akcija u PŠ KUČINE

Tijekom Dana kruha i zahvalnosti za plodove zemlje učenici PŠ Kučine prikupljali su osnovne namirnice za potrebite. Dana 3. studenog 2014. sve prikupljeno predali su djelatniku Caritasa Splitsko-dalmatinske nadbiskupije. Ovaj humanitarni projekt pokrenuo je vjeroučitelj Tomislav Budić, potaknut inicijativom splitskog Caritasa.

Kučinski maslinari Naše školsko dvorište od ove godine bogatije je za tri stabla maslina. O uzgoju maslina puno smo naučili od gospodina Dinka Roguljića, člana Bratovština svetog Luke. Prilikom posjeta pojasnio nam je da mladu maslinu treba često zalijevati, obavezno podvezati i gnojiti. Prve plodove možemo očekivati tek za nekoliko godina, ako budemo dobro brinuli o njima. Jedva čekamo!

36

i mi imamo krila (PŠ Kučine i PŠ Mravince)

DAN PLANETA ZEMLJE PŠ MRAVINCE U centru malog mjesta Mravince smještena je škola okružena parkom, nogometnim igralištem i dvorištem.

Učenici i učiteljice osim što rade u svojim učionicama, uživaju blagodati svježeg zraka i čistog okoliša kojem i sami doprinose svojim aktivnostima tijekom školske godine.

Određenim danima pridajemo veću pozornost ukazujući tako na važnost očuvanja čiste prirode i stanovnicima našeg mjesta.

Ove godine smo na različite načine obilježili Dan planeta Zemlje .

Već u ponedjeljak naši prvaši su posjetili eko-selo u sklopu pogona Stella Croatica – tvornicu zdrave hrane.

Djelatnici pogona su kroz eko priču proveli s njima ugodno prijepodne.

U školu su donijeli stabalce čempresa koje su učenici zasadili u školskom dvorištu.

Uz masline kojima smo učinili proljetno friziranje naše dvorište je bogatije za još jedno stablo.

Vrijedni drugaši i četvrtaši su pročistili naše grmiće i živice od smeća koje su nanijele marčana bure i poneki nesavjesni prolaznik.

Nakon radova po školskom dvorištu učenici

su uredili svoje razredne panoe likovnim radovima.

Učenici trećeg razreda dali su svoj zavjet o čuvanju, poštivanju i širenju ljubavi prema našoj planeti Zemlji.

Dan planeta Zemlje bio je inspiracija za razičite oblike likovnog izražavanja.

Uživali smo u našim aktivnostima te dio užitka prenosimo i vama uz poruku. ČUVAJMO I UŽIVAJMO U LJEPOTAMA NAŠE PLANETE , ČUVAJMO JE ZA BUDUĆE NARAŠTAJE.

Učenici i učitelji PŠ Mravince

37

i mi imamo krila (PŠ Kučine i PŠ Mravince)

Prijem prvaša u PŠ Kučine

Ništa nije maleno što je učinjeno iz ljubavi!

Učenici i učiteljice Područne škole Kučine sudjelovali su u humanitarnoj akciji Festival solidarnosti Udruge Most iz Splita. U malim šarenim vrećicama i pod sloganom „NIŠTA NIJE MALENO ŠTO JE UČINJENO IZ LJUBAVI!“ donosili su prehrambene proizvode, higijenske potrepštine, proizvode za domaćinstvo, nerabljeni školski pribor i potrepštine za bebe za potrebe prve socijalne samoposluge u gradu Splitu.

Njihov prilog je malen, ali znakovit: učimo djecu suosjećanju i aktivnom sudjelovanju u životu zajednice.

Maja Pletikosić, učiteljica

Danica Baković, 8. b

38

Prvog dana nove školske godine 2015./2016. u našoj maloj Područnoj školi Kučine priredili smo svečanu priredbu za naših osmero prvaša. Nakon himne i toplog pozdravnog govora naše ravnateljice Vesne Ružić, stariji učenici su na svoj način pjesmama, recitacijama i plesom koji su govorili o ljepoti škole, o školi kao košnici znanja, o zanimljivom školskom životu, o snovima i avanturama, razdragali male prvaše, njihove roditelje, bake i djedove, a i svoje učiteljice.

Na kraju se učenicima i roditeljima predstavila i učiteljica Julija Milatić koja će ih voditi sljedeće četiri godine. Potom je njih i roditelje odvela do učionice prvog razreda, u kojoj će zajedno provoditi radna školska jutra.

Krenuli smo radosni u novu školsku godinu.

i mi imamo krila (PŠ Kučine i PŠ Mravince)

OBILJEŽAVANJE DANA PLANETA ZEMLJE U KUČINAMA Učenici i učiteljice Područne škole Kučine obilježili su Dan planeta Zemlje vrlo aktivno. Jutro smo započeli sadnjom rogača (poklon tvornice Stella Croatica), lavande i ružmarina. Može li se ljepše obilježiti Dan planeta Zemlje!? U svemu nam je nesebično pomogao naš mještanin Dinko Roguljić (član udruge Bratovština sv.

Luke). Ostatak dana smo proveli u ekološkim radionicama, uređenju školskog dvorišta, recikliranju papira, pisanju eko poruka i priča itd. Učenici su se podsjetili koliko je naš planet Zemlja lijep, koliko je važno živjeti u skladu s prirodom i ekološkim načelima.

Sadimo rogač

Gabriela Matković Nikolina Kragić i Petra Peko

Sadimo aromatične biljke

39

i mi imamo krila (PŠ Kučine i PŠ Mravince)

Projekt - ZDRAVA HRANA u PŠ Kučine 1. RAZRED Najmlađi učenici naše škole uživali su u projektnom danu.

Teške torbe zamijenili su vrećicama punim ukusne i zdrave hrane. Moramo napomenuti da nisu sva lica bila nasmijana kada smo spomenuli zdravu hranu jer su mislili da je zdravo = neukusno. Nakon razgovora o zdravom načinu prehrane i kušanja hrane koja se našla na našem stolu došli smo do zaključka da zdravo može biti jako fino i ukusno, da je zdravo = ukusno. Nakon niza aktivnosti, na kraju nastave prvašići su zaključili da se jede ZDRAVA HRANA SVAKOG DANA.

2. RAZRED U drugom razredu Područne škole Kučine povodom projektnog dana održana je radionica na temu Zdravi doručak.

Učenici su najprije pogledali prezentaciju o zdravom doručku i naučili da je doručak najvažniji obrok u toku dana.

Zdrav doručak mora sadržavati proteine (mlijeko ili neki mliječni proizvod), žitarice i svježe voće ili neki voćni sok bez dodatka šećera.

Razgovora je bilo i o doručku kojeg su jeli naši bake i djedovi, a to je najčešće bila palenta s mlijekom (jelo od ukuhanog kukuruznog brašna), palenta s maslinovim uljem, kruh s masti i šećerom i kruh s masti i solju.

Zdravi doručak u razredu: - zajedničko pripremanje doručka

40

- izrada voćne salate uz dodatak donesenih orašastih plodova - priprema prirodnog voćnog soka uz pomoć sokovnika i postavljanje stola - na stolu se pronašla i palenta koju su učenici rado jeli jer su naučili da se pravi od kukuruza, a kukuruz obiluje vitaminima B skupine (odlični su za kosu i kožu).

Nakon što su naučili i kušali zdrave namirnice, učenici su izradili svoj prijedlog recepata za što zdraviji doručak.

Zajedno smo pogledali animirani filma o zdravoj hrani u kojem smo kroz priču i pjesmu osvijestili važnost zdrave prehrane.

3. RAZRED Razgovarali smo o zdravoj hrani, pripremali voćnu salatu i zdrave grickalice.

U timskom radu smo pisali recepte, objasnili važnost i nacrtali piramidu zdrave prehrane, gledali crtić o zdravoj hrani.

Zdrave grickalice napravili smo od: bajama, oraha, lješnjaka, indijskih oraščića, sezama, suhih šljiva, suhih smokava...

Hmm, iznenadili smo se kako su grickalice ukusne.

Mandarine, naranče, jabuke i šipak, sve su to sastojci jesenske voćne salate koja se pripremala u našoj učionici.

4. RAZRED Mi četvrtaši imali smo jesenski doručak. Svatko od nas je donio malo jesenskog voća i orašastih plodova. U našoj učionici spojili smo stolove u jedan veliki stol i prekrili ga stolnjakom. Na stol smo stavili našu hranu, tanjuriće i salvete.

Zatim smo u parovima išli oprati ruke, sjeli smo za stol i čitali smo o hrani sve što smo istraživali ovih dana. Nakon toga smo se zahvaljivali i počeli se gostiti šipkom, mandarinama, orasima, bajamima, jabukama, kruškama i sokom od jabuka.

Poslije smo očistili učionicu i otišli u učionicu prvaša i zajedno s ostalim učenicima gledali film o zdravoj prehrani. Na kraju smo napravili plakat o zdravoj hrani. Bio je lijep i zanimljiv dan.

Petra Peko i Bepo Marković, 4. r PŠ Kučine

i mi imamo krila (PŠ Kučine i PŠ Mravince)

Projektni dan u PŠ Mravince NEK NAM HRANA BUDE LIJEK

Projektni dan u našoj maloj školi bio je radni i vrlo veseo.

Pod sloganom „ Nek’ nam hrana bude lijek“, učiteljice i vjeroučiteljica su se potrudile organizirati različite radionice. Donijeli smo potrebne namirnice i pripremili se za rad. Radili smo kolačiće od zdravih namirnica (datulja, oraha, badema, grožđica, suhih smokava). Naša vrijedna i spretna učiteljica Maja je pripremala smjesu za domaće energetske pločice.

Vješte dječje ručice oblikovale su pločice. Pločice su gotoveeeee...!

Prešli smo na drugu aktivnost, izradu kuglica od sušenog voća. „Pažljivo slušajte kako napraviti ukusne kuglice!“, rekla je učiteljica. Pekli smo svima drage palačinke, ali ovaj put od integralnog brašna. Mazali smo ih s domaćim džemom od šljiva. Djeca su prala, čistila i rezala voće iz voćnjaka njihovih baka. Učiteljica Merica je cijedila slatki sok. Malo smo se i umorili, a i ogladnili gledajući sve te delicije! Bilo je vrijeme da uživamo u plodovima našeg rada! Donijeli smo kruha, peciva i raznih plodova da se zahvalimo majčici zemlji što nas hrani. A ne, još nećemo blagovati, čekali smo našeg dragog svećenika, don Filipa da blagoslovi naše darove. Pripremili smo i svečani program za ovaj dan. E, sad možemo uživati! Mljac, mljac! Dio naših delicija, vjeroučiteljica gđa Anđa, odnijela je potrebitima u Dom sv. Rafaela koji skrbi o osobama sa smetnjama u razvoju, a vode ga časne sestre Službenice malog Isusa u Solinu.

Svečani prijem prvaša u Mravincima Stigao je prvi dan škole! To smo mi, ponosni đaci prvaci! Čak nas je 20 u razredu! Učiteljica je posebno radosna što pozdravlja svoje prvašiće! Krećemo u nove slatke izazove! Naša ravnateljica nas je došla pozdraviti, te toplo zaželjela svima, a posebno novim učenicima, dobrodošlicu i sretan put kroz ovu školsku godinu. Uslijedila je mala priredba učenika viših razreda i njihovih učiteljica protkana recitacijama, igrokazima, pjesmama i plesom.

Izmamili su osmijeh na licima prvašića. Iz dana u dan postajat će prvašići sve mudriji poput sovica koje su, uz bojice i blokić, dobili na dar kao malu uspomenu na svoj prvi školski dan. Rado su prihvatili svoj prvi “zadatak” – ukrasili su i obojali svoju ogrlicu s imenom. I na samom kraju želimo vam sretan početak vašeg školskog života te mnoštvo veselih, poučnih i razigranih školskih dana!

Učiteljice PŠ Mravince

41

i mi imamo krila (PŠ Kučine i PŠ Mravince)

SVJETSKI DAN KAZALIŠTA u HNK Split 27. ožujka 2015. god.

Ići u kazalište nije nešto novo i neobično.

Gledati kazališne predstave nije neka novost.

Sve smo mi trećaši to i do sada radili.

Ipak ovaj posjet kazalištu je bio poseban.

Velika žuta zgrada koja krasi centar našeg grada Splita uvijek je djelovala tajnovito i bajkovito, a večeras posebno.

Odlučili smo otkriti njenu unutrašnjost i to ne onako usput već na sami Svjetski dan kazališta.

Nestrpljivo smo čekali da se okupimo pred Hrvatskim narodnim kazalištem i da pogledamo mjuzikl Srce na sceni u izvedbi Udruge Srce iz Splita.

Predstavu izvode članovi udruge osoba s celebralnom paralizom.

Bili smo spremni pružiti im podršku i suočiti se s različitostima. Nekima je to bio prvi susret s takvim osobama. Ugodno smo se smjestili u lože mezanin.

Predstava je krenula, a uzbuđenju i izne-

42

nađenju nije bilo kraja. Podrška nije izostala.

Dlanovi su nam se žarili jer nismo mogli, a da se ne divimo duhovitosti i vedrom raspoloženju naših „ glumaca“ izvođača.

Scena je bila živa i raspjevana, a gledalište prepuno.

Kraj predstave je brzo došao.

Otišli smo do pozornice, slikali se sa Slavkom Sobinom autorom i redateljem ove predstave i Jurom (glumcem).

Bravo Slavko i mi smo nešto naučili.

Naučili smo: - da ljude ne dijelimo na nas i one drugačije - da su oni isti kao i mi, ljudi sa svim svojim manama i vrlinama.

Puno su nam pokazali i razbili barijere koje su u našim malim glavama postojale.

Zar se mogao bolje obilježiti Svjetski dan kazališta.

Učenici i učiteljica 3. razreda PŠ Mravince

i mi imamo krila (PŠ Kučine i PŠ Mravince)

VANŠKOLSKI USPJEH NAŠEG UČENIKA RICCARDA Učenik Riccardo Tavolacci je izabran kao najmlađi korisnik službe 112. Dobio je poziv od ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje da prisustvuje dodjeli pohvalnica u sklopu obilježavanja deset godina službe 112 u Hrvatskoj. Otputovao je u Zagreb i kao najmlađi sudionik dobio pohvalnicu za iskazano znanje, snalažljivost i informiranost o sustavu 112. Tamo je upoznao vatrogasce, pilote, policajce i druge hrabre ljude. Ovo je bilo nezaboravno iskustvo!

Vesele maškare u Kučinama Stigla nam je i vesela veljača. Najviše je volimo jer tada u školi obilježavamo maškare i Valentinovo. Ove godine smo se svi jako dobro zamaskirali..., a i naše učiteljice isto. Pjevali smo i plesali, izvodili otkačena predstavljanja. Bilo nam je super!! Sad će nam trebati pet dana „da dođemo k sebi“.

43

naši uspjesi

Naš Dario na Državnom natjecanju iz tehničke kulture

Dario Mrkonjić učenik 7.a razreda sudjelovao je na 57. Državnom natjecanju mladih tehničara i 3. Smotri mladih poduzetnika u Primoštenu od 8. do 10. travnja 2015. Dario se natjecao iz predmeta tehnička kultura u kategoriji obrada materijala. Uz pismenu provjeru znanja Dario je pokazao vještinu izrade tehničke tvorevine. Izradio je model viličara od drva.

Povodom njegova uspjeha postavili smo mu nekoliko pitanja.

Kakav je osjećaj sudjelovati na državnom natjecanju?

Bilo je uzbudljivo i zanimljivo, bio sam neopisivo sretan kad sam saznao da sam prošao na državno natjecanje. Što ti je bilo najzanimljivije u Primoštenu?

Najzanimljivija mi je bila izrada tehničke tvorevine – model viličara.

Jesi li na natjecanju upoznao nove prijatelje?

Da, na natjecanju sam upoznao mnogo zanimljivih osoba i prijatelja s kojima sam još uvijek u kontaktu.

Koje još predmete voliš , osim tehničke kulture?

Dario Mrkonjić, 7. a Osim tehničke kulture, volim biologiju, kemiju i fiziku.

Koji rad na natjecanju ti se najviše svidio?

Najviše mi se svidio jedan rad iz područja elektronike.

Kako provodiš slobodno vrijeme?

Pa, slobodno vrijeme provodim kao i ostala djeca, osim što aktivno sudjelujem u raznim tehničkim aktivnostima.

Uspjeh D. Sučić na literarnom natječaju iz talijanskog jezika Učenica Dora Sučić osvojila je 3. mjesto u literarnom natječaju iz talijanskog jezika kojeg je raspisala Mailing List Histria u kategoriji Dalmacija u Hrvatskoj, a tema je bila Un avvenimento importante (Važan događaj). Mailing List Hstria predstavlja internetsku grupu koje promiču učenje talijanskog jezika i kulture u državama oko Jadranskog mora. Dora, koja je i vrlo uspješna plivačica, u sastavu je opisala svoje dogodovštine i osjećaje dok je bila na natjecanju iz plivanja u Italiji.

Dora Sučić, 7. b

44

naši uspjesi

SUDIONICI ŽUPANIJSKIH I DRŽAVNIH NATJECANJA U ŠKOLSKOJ GODINI 2014./2015. njemački jezik Tina Volarević, 8.raz. geografija Nikolina Duvančić, 6. raz.

Eva Tolić, 7. raz.

Josip Mršić, 7. raz.

Tiana Gašpar, 7. raz.

Matea Sesar, 7. raz. engleski jezik Lana Lalić, 8. raz. matematika Ante Domazet, 6. raz. kemija Eva Tolić, 7. raz.

Jelena Majić, 8. raz, biologija Jelena Majić, 8. raz.

Tina Volarević, 8. raz.

Lovre Rađa, 8. raz.

Lucija Mučić, 8. raz.

Dario Mrkonjić, 7. raz. povijest Katarina Minga, 8. raz.

Lovre Rađa, 8. raz.

Augustin Marković, 7. raz.

Luka Šegvić, 7. raz. informatika Ante Marović, 8. raz.

Ante Bućan, 8. raz.

Bruno Bubalo, 8. raz.

Dino Marasović, 8. raz.

Filip Svalina, 8. raz.

Jakov Malenica, 8. raz.

Ognjen Bulj, 8. raz.

DRŽAVNA RAZINA tehnička kultura Dario Mrkonjić, 7. raz.

Ita Vukićević, 8. raz. rukomet Anđela Maloča, 7. raz.

ANKETA O OMILJENOM SPORTU U našoj školi mnogi učenici se bave sportom pa smo im postavili pitanje koliko treniraju i zbog čega se bave sportom. Evo što su nam odgovorili…

Mia, 5.c Ja idem na mažoretkinje tri godine, i to je moj najdraži sport. Upisala sam se na nagovor prijateljice i svidjelo mi se. Sviđa mi se jer se ondje družim s prijateljicama i često putujemo na natjecanja.

Dora, 7.c Bavim se rock’ n’ roll-om već dvanaest godina.

Volim ga jer ,dok plešem, osjećam se kao da mogu sve. Imam dosta medalja, jer s klubom putujem na brojna natjecanja u Hrvatskoj, a i u drugim državama. Ples me čini sretnom.

Davor, 4.d Moj omiljeni sport je plivanje. Treniram plivanje već sedam godina u PK Jadran. Uživam svaki put kada uskočim u bazen i zaplivam.

Na treninzima se trudim, a moj trud se isplati.

Dosad sam osvojio 30 medalja.

Marta, 5.d Ja treniram gimnastiku šest godina u ŠGK Salto Solin. Prikupila sam 23 medalje. Moj klub je na državnom natjecanju bio prvi. Na treningu volim raditi akrobatiku. Gimnastika me čini zadovoljnom.

Luka, 7.e Moj najdraži sport je nogomet. Treniram već sedam godina. Nogomet me smiruje i uživam dok igram. Najdraži trenutak u utakmici mi je kada dam gol. Nastojim u budućnosti trenirati u nekom poznatom klubu.

Anđela, 7.a Moj omiljeni sport je rukomet. Treniram već sedam godina u RK Vranjic. Uživam dok igram i kada zabijem gol. Moj klub je najbolji u Hrvatskoj već dvije godine. Nastojim i dalje trenirati i truditi se.

Dora Sučić i Mia Višić, 7.b

45

sportske minute

Balet

Gita Šaravanja Naša učenica Gita Šaravanja već se godinama vrlo uspješno bavi baletom. Njen talent su primijetili i u Mariboru gdje će sljedeće godine pohađati poznatu baletnu školu. Zamolili smo je da nam za Solinčicu kaže nešto o sebi.

Svoje prve baletne korake naučila sam u splitskom baletnom studiju kod baletne pedagoginje Buge Bešker, u svojoj šestoj godini. Nisam imala teškoće na treninzima jer sam tri godine trenirala gimnastiku pa sam zaista mogla uživati u plesu.

Balet sam istinski zavoljela dvije godine kasnije u Komiži gdje sam pohađala Ljetni baletni kamp Milanske skale. Tu sam upoznala prave balerine i „ ono nešto“ što me i danas pokreće. Nakon povratka s ljetovanja, roditelji su me upisali u Osnovnu baletnu školu gdje sam kod profesorice Elene Nikolaeve počela učiti po ruskoj metodi Vaganove baletne škole. Osim Ljetnog kampa Milanske skale, koju je vodio baletni ravnatelj Frederico Olivieri, imala

46

sam priliku biti polaznica Ljetne baletne škole profesora Aleksandra Lukjanova. Lukjanov je prvi baletni pedagog koji mi je rekao da mogu biti balerina, ali uz veliki trud i odricanja. Do tada možda i nisam bila svjesna da tu pripadam.

Balet mi je svojom ljepotom pokreta otvorio i neka vrata iza kojih ne znam što se nalazi, ali me to silno privlači. Baletni treninzi su svakodnevni. Ako vas tijelo sluša, treninzi mogu biti jako ugodni, daju vam samopouzdanje i motivaciju da nastavite. Ima i dana kad baš i ne ide, kad pedagog nije zadovoljan. Kad vam jednom kažu da ste dobri, (a to stvarno rijetko govore) onda znate da jednostavno imate loš dan i da će i on proći .

Moj najdraži nastup je bio na Dubrovačkim ljetnim igrama. Imala sam solo nastup za koji me pripremala pedagoginja Albina Rahmatullina, bivša primabalerina HNK Split. Ljetnu baletnu školu i pripreme za nastup je vodila profesorica Semizorova, baletna pedagoginja Boljšoj teatra u Moskvi. Kod nje stvarno osjetite što je ruska škola. Tek nakon uspješno završne predstave, mogli ste vidjeti smiješak na njenom licu. Plesali smo na tvrđavi Revelin.

Gledalište je bilo puno. Uživala sam.

U baletu postoje trenutci kad osjetite da je „to to“, a kad ga jednom osjetite, poželite da traje zauvijek .

Zbog toga mi je i želja školovati se za profesionalnog plesača. Po preporuci baletnih pedagoga najbolja škola u je u Mariboru (Slovenija) koju namjeravam pohađati.

Gita Šaravanja, 7. b

sportske minute

Svi za jednoga, jedan za sve Skupine cheerleadera i cheerdancera nastale su u SAD-u, gdje imaju već dugu tradiciju. Namjena im je prije svega poticanje gledatelja i pružanje podrške natjecateljima na igralištu kao i stvaranje „pravog“ ozračja gdje god nastupaju.

Učenica 7.b razreda, Marija Vučičić, je članica jedne takve skupine.

Opiši nam svoj sport.

U cheerleadingu i cheerdanceu svi moraju biti kao jedno. Obvezni elemenati koreografije su navijanje, navijački ples, akrobatika, navijački skokovi, partnerska dizanja i piramide. Što je to piramida?

Piramida se sastoji od pet djevojčica, četiri su baze i jedna flayerica, djevojčica koja je na vrhu piramide, koju podižu.

Kako si počela trenirati ovaj sport?

Moja prijateljica je prva počela s treninzima.

Jednu večer sam je otišla gledati, plesala sam s njima i svidjelo mi se. Tada sam imala samo dvije ipo godine.

Europsko prvenstvo 2012. godine, prvo mjesto

Marija Vučičić, sve osvojene medalje

Znači, treniraš već 10 godina. Što te najviše privlači u svemu?

To su prije svega prjateljstvo i zajedništvo.

Nijedna koreografija nije dobra ako ne radimo sve kao jedno, to nas povezuje.

Koliko često treniraš?

Većinom pet puta tjedno, ali ukoliko se moramo dodatno spremati zbog nekog natjecanja, onda dva puta dnevno.

Na kojim ste natjecanjima sudjelovali?

Na više njih, kupu, državnom i europskom prvenstvu, a uskoro putujemo i na svjetsko prvenstvo.

Koji je tvoj najveći uspjeh?

Prvo mjesto na Europskom natjecanju 2012. godine.

Koje kvalitete po tvom mišljenju osoba treba posjedovati da bi bila dobar član vašeg tima?

Važno je da je elastična, čvrsta, eksplozivna kad treba, ali i poslušna.

Zahvaljujemo Mariji na ugodnom razgovoru i želimo joj što bolji uspjeh na Svjetskom prvenstvu 2016. godine!

47

vjeronaučne stranice

ODGOJ U SOLIDARNOSTI Dragi učenici i učitelji OŠ kraljice Jelene, dragi čitatelji školskog lista Solinčica, zahvaljujemo se na prilici da vam predstavimo udrugu Zdenac i projekt „Odgoj u solidarnosti“.

Udruga Zdenac osnovana je 2003. godine u Splitu, bavi se humanitarnim radom a misija Udruge je promicanje ljudskih vrijednosti i solidarnosti s najpotrebitijima u društvu. Misija se ostvaruje na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Afrike, Latinske i Južne Amerike.

Kao odgovor na istinske potrebe čovjeka i u skladu sa svojom misijom udruga Zdenac započela je projekt pod nazivom „Odgoj u solidarnosti i za solidarnost“ a namijenjen je odgoju školske djece. Zdenac, inače, već nekoliko godina surađuje sa osnovnim i srednjim školama i dječjim vrtićima. Projekt se sastoji od edukativnih radionica na kojima djeca usvajaju temeljne ljudske vrednote i promiču ih osobnim djelovanjem u svom okruženju.

48

Djeca na radionicama kroz igru i razne druge aktivnosti uče prepoznavati i uvažavati svoje i tuđe potrebe, poštivati različitosti i graditi skrbne odnose s drugima, te zajedno organizirati aktivnosti koje bi moralno, materijalno i duhovno podizale kvalitetu života cjelokupne zajednice.

Na radost polaznika i voditeljice već drugu godinu u vašoj školi provodimo radionice koje zbog svoje posebnosti raduju naša srca i ostavljaju trajan i neizbrisiv trag u životu svih onih koji sudjeluju na radionicama.

Zahvaljujemo ravnateljici Vesni Ružić i vjeroučiteljici Anđi Đevrnja – Viro koje su prepoznale vrijednost projekta i omogućile provedbu projekta u vašoj školi.

Lijepi pozdrav iz Zdenca

vjeronaučne stranice

BETLEHEMSKO SVJETLO Dana 18. prosinca 2014. u našoj školi dočekali smo „betlehemsko svjetlo“.

Donijeli su ga solinski izviđači među kojima ima i učenika iz naše škole. Po svjetlo su išli u Austriju koje je tamo stiglo iz Betlehema. Malu prigodnu priredbu za doček važnog nam svijetla pripremili su učenici vjeronaučne grupe, a prisustvovali su učenici nižih razreda. Plamen je u školi gorio do kraja prvog obrazovnog razdoblja, a onda smo ga prenijeli u crkvu Gospe od Otoka. Samu ideju svjetla kao simbola mira, ljubavi, tolerancije i ostalih temeljnih ljudskih vrijednosti pokrenula je 1986. Jedna gospođa u Austriji. Od tada do danas izviđači raznose svjetlo po mnogim zemljama.

Upalimo i mi svjetlo vjere u našim srcima i čuvajmo njegov sjaj!

Ksenija Jelavić-Šako, prof.

ISTRAŽIVANJE POVIJESNE, KULTURNE I VJERSKE BAŠTINE Pod vodstvom vjeroučiteljice Helene Lekić učenici okupljeni u vjeronaučnu skupinu upoznali su osobe koje su ostavile trag u solinskoj povijesnoj, kulturnoj i vjerskoj baštini – svetog Dujma, don Franu Bulića, don Lovru Katića, Dmitra Zvonimira i kraljicu Jelenu čije ime ponosno nosi ova škola. Posjetili su i Gradinu, Šuplju crkvu, Manastirine, amfiteatar... Istražujući, fotografirali su, bilježili, pisali o onome što su naučili i o onome što ih je oduševilo. Sve su radove preveli na engleski, njemački i talijanski jezik te su tako povezali vjeronaučne sadržaje i jezike koje uče u školi.

Kako ja mogu pomoći župniku u župi Sva djeca, pa tako i ja, možemo biti desna ruka župniku. Ja se trudim svoje obaveze izvršavati marljivo. Svaku nedjelju ministriram na svetim misama. Redovito idem na vjeronauk. Uključivanje u rad župe za mene je veoma važan dio života. Uživam u svojoj župi i veselim me što mogu dati dio sebe. Svako od nas ima neke talente koje treba iskoristiti na najbolji način. Trudim se i truditi ću se sve više da ostanem dostojan član ove naše župe.

Ante Medvidović, 4. raz. PŠ Kučine

DANI KRUHA Kroz čitavi listopad zahvaljujemo našem Stvoritelju na svim plodovima zemlje, a posebno na kruhu našem koji nam svaki dan daje. Mi smo Dan zahvalnosti posebno obilježili 23. listopada 2014. malom priredbom i blagovanjem kruha. Priredba je prošla u vedrom i veselom duhu. Malo smo recitirali, malo smo pjevali, čak i plesali i puno zahvaljivali Bogu za sve darove koje nam daje. Sudjelovali su učenici nižih razreda. Na kraju je don Franko blagoslovio kruh i sve okupljene, razlomio kruh i podijelio ga svima prisutnima.

Ksenija Jelavić-Šako, prof.

Članice vjeronaučne grupe 7. d razreda 49

što naši učitelji rade kad ne rade

NAŠ glazbenik-učitelj ANTE

Učenice drugog razreda novinarsko-literarne skupine napravile su intervju s našim učiteljem Antom koji se u slobodno vrijeme naviše voli baviti glazbom.

Zašto ste odlučili postati učitelj?

Od prvog razreda osnovne škole dijelio sam klupu s dječakom koji je trebao pomoć u učenju i snalaženju. Možda je i to iskustvo odredilo moj kasniji izbor. Zapravo, to zanimanje je odabralo mene.

Već skoro deset godina radim ovaj posao koji je uvijek zanimljiv,dinamičan i kreativan, u isto vrijeme i zahtjevan i lijep.

Koji predmet najviše volite podučavati?

Ipak najčešće, a možda i najradije, podučavam hrvatski jezik. Predmet je to koji je sveobuhvatan i vrlo sadržajan, a na neki način je i preduvjet za svako daljnje učenje.

Koji predmet najviše vole vaši učenici?

Vjerojatno bi većina mojih učenika kazala kako im je tjelesna i zdravstvena kultura najdraža, ali ja primjećujem da oni uživaju i u sadržajima svih ostalih predmeta u školi.

50

Čime biste se bavili da niste učitelj ?

Volim misliti da bih se u potpunosti posvetio glazbi da nisam učitelj.

Većinu svog slobodnog vremena posvećujem glazbi, bilo da ju slušam, sviram, puštam kao DJ ili predstavljam i komentiram kao urednik i voditelj na Internet radiju KLFM.

NARAMAK BRZOPOTEZNIH: Voće – lubenica Boja – plava Glumac – Boris Dvornik Glumica – Julian Moore Film – La Vita E Bella Serija – Smogovci Pjevač – Robbie Wiliams Pjevačica – PJ Harvej Grupa- Radiohead Pjesma – Imagine Učenice novinarsko- literarne skupine 2.c razreda

što naši učitelji rade kad ne rade

Biti kreativan?

Zašto ne?

Ivanin hobi sviranje bubnjeva

Ivana Čović, profesorica hrvatskog i engleskog jezika koja u našoj školi radi kao zamjena, otkriva nam jedan od svojih hobija – sviranje bubnjeva.

Kada ste počeli svirati i zašto baš bubnjeve?

Još me u osnovnoj školi jako privlačila ideja sviranja bas gitare ili bubnjeva jer sam, slušajući glazbu, uvijek bila fokusirana na ritam, a pogotovo na bubnjarske dionice. Kako je set bubnjeva sa svim pripadajućim elementima jako skup, a i nepraktičan, odlučila sam tada štedjeti za bas gitaru. Nedugo nakon toga sam sasvim slučajno dobila priliku zasvirati bubnjeve u jednoj garaži i odmah sam znala da je to moj instrument. Tako je bas gitara pala u zaborav.

To je bilo u srednjoj školi i nekoliko sam godina „svirala“ bez instrumenta, vježbajući gdje stignem, ali nije mi nimalo žao jer i sada, nakon desetak godina aktivnog bubnjanja, uživam u tome i uvijek pronalazim nešto novo što mogu naučiti.

Jeste li pohađali glazbenu školu i razmišljali o karijeri?

Ne, samouka sam. Nekoliko kolega mi je pokazalo osnove, ali većinu sam sama naučila vježbajući i proučavajući razne tehnike na internetu. Bubnjanje izgleda fizički zahtjevno pa ljudi misle da je teško, ali nije (izuzev fizičkog nošenja bubnjeva na nastupe). Najvažnije je imati dobar osjećaj za ritam. Bilo je prilika za ulazak profesionalne vode, no još sam od početka odlučila da će to ostati isključivo hobi. Radije sviram s prijateljima glazbu u kojoj uživam, nego nešto što ne volim s ljudima koji to rade zbog novca. Takva glazba je umjetna, u njoj nema strasti.

Nastupate li često?

Jednom mjesečno u prosjeku. Trenutačno mi je samo jedan, blues-rock sastav aktivan, ali u planu je i jedan isključivo autorski projekt. Rad u školi zahtijeva puno pripreme pa nemam toliko vremena, a tu su i druge zanimacije poput treniranja, čitanja, filmskog festivala i sl. pa se trudim pametno rasporediti slobodno vrijeme.

51

što naši učitelji rade kad ne rade

Razgovarali smo sa SANJOM FRKIĆ profesoricom engleskog jezika

Volite li raditi s djecom ?

Kako kad. Ponekad me iznerviraju, ali recimo da u suštini volim. Rad s ljudima, pogotovo ove mlade dobi, je zahtjevan, ali zato je i zahvalan kad vidiš rezultate tog rada. Što mislite jeste li izabrali dobar posao?

Možda baš i ne. Više bih htjela raditi web stranice ili neke kompjuterske programe.

Sviđa li vam se posao?

Ponekad mi se sviđa, a ponekad ne. Evo danas je petak, djeca su nervozna, ja sam umorna i onda to sve skupa izađe na loše, ali to je ipak petak. Što radite dok niste na poslu?

Gledam filmove ili izađem s prijateljicom u prirodu.

Koju glazbu volite slušati?

Pa... raznovrsnu glazbu.

Gdje biste voljeli živjeti i zašto?

Malo me zateklo ovo pitanje. Da ste me pitali prije dvadeset godina sigurno bih vam znala od-

52

govoriti, ali danas me nekako strah jer kad vidim teroriste po drugim državama nekako mi je najsigurnije ovdje u Hrvatskoj.

Kad ste bili mladi koji vam je crtić bio najdraži?

Pink Panter, Linea, Gustav. Ma nije tada bilo puno crtića, gledali smo ih samo prije dnevnika.

Više volim nove crtane, one dugometražne.

Koji su vaši neostvareni snovi?

Možda da manje radim, da sam financijski sigurna pa da ne moram ovoliko raditi. Što vas smiruje?

Opuštanje ispred televizora i rolanje s prijateljicom. Što mislite o poznatima, primjerice Severini, Jeleni Rozgi, Katy Perry, Rihanni?

Sve su mi jako loše, jedino mi se tu sviđa Rihanna. Volim recimo Lady Gagu koja mi je fenomenalna, i Beyonce mi je dobra. Što mislite o svojim kolegama?

Dobri su, zadovoljna sam njima. Za razliku od

što naši učitelji rade kad ne rade ostalih škola, ovdje mi je najbolje što se tiče kolega.

Koja je tajna da vas svi vole i da ste tako bliski s djecom?

To bih ja vas trebala pitati. Obično djeca vole one profesore koji im poklanjaju ocjene, ali kod mene nemaju baš neke bajne ocjene. Možda me jednostavno vole jer se šalim s njima.

Ispričajte nam jednu anegdotu iz vaše mladosti?

Ova se anegdota desila u srednjoj školi. Ja i prijateljica smo nekako dovele mačku u razred i, kad smo sjele, mačka je meni pobjegla i počela trčati po razredu. U tom trenutku je došla profesorica i na kraju nam je svima dala opasku.

Imate li neki događaj iz sedmog razreda koji ćete pamtiti?

Imam. Jednom sam se digla usred sata glazbenog jer mi je netko uzeo pernicu. Kako sam je vidjela kod jednog učenika u prvoj klupi, digla sam se, otišla do njega, uzela pernicu i udarila ga njom po glavi. Kasnije me profesorica poslala u pedagoginje.

Jeste li organizirani ili neorganizirani tip osobe?

Potpuno sam organizirana. Nervozna sam ako moram nešto napraviti, a da to nisam isplanirala.

Možete li nam opisati jedan svoj radni dan?

Ujutro dođem u školu i budem u njoj do podne, pa moram žuriti kući jer mi dijete ide popodne u školu, poslijepodne imam ili repeticije ili prevodim nešto, a tek se navečer opuštam gledajući neki film.

Koju hranu volite jesti?

Talijansku hranu, ali nisam izbirljiva.

Znate li pričati još koji jezik?

Nijedan. Znam samo neke naredbe na talijanskome i njemačkome jeziku.

Biste li htjeli imati unučad?

Naravno da bih.

Kako biste reagirali kad biste sreli neku slavnu osobu, na Rivi primjerice?

Pa sigurno se ne bih upletala u nikakav razgovor, možda bih samo tražila autogram.

Imate li san upoznati neku slavnu osobu?

Skoro sve glumce iz Hollywooa (he-he).

Koji vam je najdraži razred i zašto?

Zna se to već, 7c. Njih učim od početka, ima dosta cura koje su mi jako drage (mig-mig, cure rade intervju). Zezam se, svaki razred mi je drag po nečemu.

Nina Grubić, 3. c

Gabi Trogrlić, 2. c

Katarina Jurić, 2. c

53

zabavne stranice

Vicevi Tri medvjeda

Petice Pita mama Pericu: - Ima li petica u školi?

- Ima, ima, dobivaju djeca.

Kazna Dolazi Ivica kući i kaže majci: - Mama, dobio sam jedinicu iz matematike.

Sazna za to otac pa odluči kazniti Ivicu time što neće dobiti džeparac sve dok ne dobije peticu. Sljedeći dan dolazi Ivica iz škole i pohvali se ocu: - Tata, tata, tata, dobio sam peticu iz glazbenog!

Naljuti se otac i odluči ponovo kazniti Ivicu.

Na to se pobuni majka i reče: - Ali zašto ga sad kažnjavaš, dobio je peticu?

Otac odgovori: - Je li, ima jedinicu iz matematike, a stalo mu je do pjevanja!

54

Dobra i loša vijest Dođe mali Ivica kući: - Mama, tata, imam dobru i lošu vijest!

- Koja je dobra?

Ivica: - Dakle, dobra je da sam dobio pet!

- Bravo! A loša?

- Loša je da je to laž!

zabavne stranice

55

Maja Lendić 2. c